Kako donositi ispravne odluke i uvijek bit u pravu? by Mozaik knjiga

KAKO DONOSITI ISPRAVNE ODLUKE I UVIJEK BITI U PRAVU Događaj koji je više od svega nadahnuo ovu knjigu, odigrao se u rujnu 1985. godine, u godini Live Aida, kada smo preko televizije saznali za masovno umiranje od gladi u Etiopiji. Tad sam prvi put posjetio Oxford. Zaprepastila me raskošna arhitektura dvorane u knjižnici Bodleian. Neizmjerno bogatstvo utrošeno je u prostor koji je sponzorirao odavno preminuli grof od Pembrokea, čiji pompozni kip odozgo promatra posjetitelje. Prepun adolescentskog bijesa, bio sam siguran da se taj novac mogao i bolje upotrijebiti – zašto se uzalud utrošeno oksfordsko bogatstvo nije moglo pretvoriti u pomoć koja spašava živote? Iako se činilo očiglednim da se odricanjem od privilegija može pridonijeti tome, nije postojala formula kojom bi se odredilo koliko svatko treba dati – pronalaženje formule bilo je neriješena zagonetka. Prijateljima sam se povjerio da kanim napisati knjigu o pravednijoj raspodjeli prihoda. Tako je otpočela moja potraga za odgovorom na pitanje što ljudi, uključujući i mene, trebaju činiti. Bio sam napola obuzet strašću lova na pravdu, a napola strašću lova na intelektualno blago. Ne znam ublažuje li ova knjiga bijes četrnaestogodišnjaka kojega je nekoć zaprepastila grandiozna dvorana u Oxfordu. Tom se dječaku vjerojatno ne može pomoći. Ipak, nadam se da ova knjiga može nadahnuti svakoga tko gori zbog mnogih tragičnih nepravdi u našem svijetu, pomoći mu da otkrije gdje se nalaze najteži problemi, da raspravi kako se ljudima može pomoći da te probleme prevladaju i da čini ispravne stvari. Iain King, ulomci iz uvodnog poglavlja

www.mozaik-knjiga.hr 119,00 kn ISBN 978-953-14-0805-9

kako donositi ispravne odluke i uvijek biti u pravu

K i n g

Iain King

Iai n

I a i n

K i n g

kako donositi ispravne

odluke

i uvijek biti u

pravu

Rješavanje zagonetke ispravnog i pogrešnog

KAKO DONOSITI ISPRAVNE ODLUKE.indd 4

9.9.2010 9:33:39

KAKO DONOSITI ISPRAVNE ODLUKE I UVIJEK BITI U PRAVU

KAKO DONOSITI ISPRAVNE ODLUKE.indd 1

14.9.2010 8:49:00

KAKO DONOSITI ISPRAVNE ODLUKE.indd 4

9.9.2010 9:33:39

Iain King

K A KO

DONOSITI ISPRAVNE

ODLUKE I UVIJEK BITI U

PRAVU Rješavanje zagonetke ispravnog i pogrešnog

KAKO DONOSITI ISPRAVNE ODLUKE.indd 3

14.9.2010 8:48:14

KAKO DONOSITI ISPRAVNE ODLUKE.indd 4

9.9.2010 9:33:39

SADRŽAJ ZAHVALE................................................................................. 9 I. dio Problem: Moramo donositi odluke, ali ne znamo kako.................................................................. 13

1. Pet izazova formule ispravnog i pogrešnog....................... 15 2. Očajničko traganje za sustavom........................................ 22 3. Nepouzdani savjeti religije i kocke................................... 26 4. Prosvjetiteljski stroj za odlučivanje: čini ono što je najbolje ...................................................... 32 5. ... ne doima se najboljim.................................................... 39 6. Možemo li ga popraviti? Djelići slagalice......................... 46

II. dio Dokaz: Pronalaženje temelja ispravnog i pogrešnog.... 53 7. Smisao života.................................................................... 55 8. Plan za Robinsona Crusoea............................................. 60 9. Odgovaranje osmogodišnjakinji koja neprestano pita »Zašto?«.................................................. 67 10. Ja kažem ovo, ti kažeš ono – možemo li ikada saznati tko je u pravu?..................................................... 73 11. Primjena metode Sherlocka Holmesa............................. 79 12. Kako postati bolja osoba (i odgovoriti Aristotelu).......... 86 13. Načelo pomoći................................................................ 91 14. DNK ispravnog i pogrešnog........................................... 96

III. dio Načelo: Usavršavanje načela pomoći............................... 103 15. Stavljanje DNK u Petrijevu zdjelicu............................. 105

KAKO DONOSITI ISPRAVNE ODLUKE.indd 5

9.9.2010 9:33:39

16. Upotrijebite sat za raspoznavanje ispravnog od pogrešnog................................................ 110 17. Dopuštanje ljudima da odaberu.................................... 115 18. Mučitelji i dobrotvorno razmetanje.............................. 119 19. Odmazda, reciprocitet i prihvaćena mudrost................ 126 20. Što ako to niste mislili učiniti?..................................... 133 21. Nove ljestve ka dobročinstvu........................................ 139 22. Prvih devet načela ispravnog i pogrešnog..................... 143 IV. dio Program: Širenje načela na ostale probleme................ 147

23. Mit o krivnji.................................................................. 149 24. Kazna, milost i kajanje.................................................. 155 25. Ima nešto čudno u obećanjima..................................... 159 26. Pouzdano pravilo o laganju i problem Richarda Nixona........................................................... 164 27. Pravila za ljubavne odnose i seks................................... 170 28. Kako odabirati u malim skupinama............................. 178 29. Kako odlučivati u velikim skupinama.......................... 182 30. Sustav za odlučivanje.................................................... 189 31. Zagonetka riješena?....................................................... 198

v. dio Praktičan savjet za stvarne ljude u modernom svijetu................................................................. 201

32. Zašto, dakle, ljudi nisu dobri?....................................... 203 33. Zašto ljudi mrze odvjetnike?.........................................208 34. Kada je najbolje biti loš?................................................ 216 35. Problem Live Aida: uči li se dobročinstvo kod kuće?... 222 36. Nezgodan položaj Majke Tereze: mogu li biti dobar, ako i ne razdam sve što imam?...... 226 37. Čovjek u jutarnjem vlaku.............................................. 230 38. Kako živjeti dobrim životom u surovom svijetu........... 236

KAKO DONOSITI ISPRAVNE ODLUKE.indd 6

9.9.2010 9:33:39

VI. dio Prognoza: Kako donositi ispravne odluke i uvijek biti u pravu................................................................ 241 39. Newtonove granice........................................................ 243 40. Što činiti i zašto?........................................................... 249 Odabrana djela za daljnje čitanje........................................ 253

KAKO DONOSITI ISPRAVNE ODLUKE.indd 7

9.9.2010 9:33:39

KAKO DONOSITI ISPRAVNE ODLUKE.indd 8

9.9.2010 9:33:39

ZAHVALE

Misli su doista neobične. Žive kroz riječi u našim umovima i sjećanjima, ali ih nikada ne vidimo. Možemo vidjeti njihove re zultate, sjene, a katkad i medij koji ih pronosi, ali misli same, nikada. Čak i kada »zahvati« misao, čovjek je zapravo nije uhva tio. Zahvatiti misao znači razumjeti njezino unutrašnje djelova nje, najčešće uz pomoć druge misli, jednako tako zagonetne. Iako u ovoj knjizi iznosim cijeli niz misli, bilo bi pogrešno re ći da ih kontroliram. Naravno, smatram se odgovornim za njih, što podrazumijeva i loše misli – sve pogreške su moje i samo moje, a siguran sam da ih ima (nakon svake nove pogreške koju otkrijem i ispravim, bojim se sljedeće, koju tek trebam otkriti). Ipak, ideje u ovoj knjizi oblikovale su se u mojem umu, na koji je utjecalo mnoštvo ljudi i iskustava te bi, u slučaju bilo kakvog proboja, bilo nepravedno zasluge pripisati samo meni. Događaj koji je više od svega nadahnuo ovu knjigu odigrao se u rujnu 1985. godine, u godini Live Aida, kada smo preko tele vizije saznali za masovno umiranje od gladi u Etiopiji. Tad sam prvi put posjetio Oxford. Zaprepastila me raskošna arhitektura dvorane u knjižnici Bodleian. Neizmjerno bogatstvo utrošeno je u prostor koji je sponzorirao odavno preminuli grof od Pem brokea, čiji pompozni kip odozgo promatra posjetitelje. Prepun adolescentskog bijesa, bio sam siguran da se taj novac mogao i bolje upotrijebiti – zašto se uzalud utrošeno oksfordsko bogat stvo nije moglo pretvoriti u pomoć koja spašava živote? Iako se činilo očiglednim da se odricanjem od privilegija može prido nijeti tome, nije postojala formula kojom bi se odredilo koliko svatko treba dati – pronalaženje formule bilo je neriješena za gonetka. Prijateljima sam se povjerio da kanim napisati knjigu

KAKO DONOSITI ISPRAVNE ODLUKE.indd 9

9.9.2010 9:33:39

Iain King: K A KO D O N O S I T I I S PR AV N E O D LU K E I U V I J E K B I T I U PR AV U

o pravednijoj raspodjeli prihoda. Tako je otpočela moja potraga za odgovorom na pitanje što ljudi, uključujući i mene, trebaju činiti. Bio sam napola obuzet strašću lova na pravdu, a napola strašću lova na intelektualno blago. Od tada, mnogo puta vrludao sam, kako intelektualno, ta ko i osobno (ova knjiga odgovor je mojem unutrašnjem četrna estogodišnjaku u prolazu, poglavlje 37.). Navodili su me spisi Humea, Harea, Blackburna, Benthama, Milla i Kanta, kojima u intelektualnome smislu mnogo dugujem jer su i sami bili op činjeni vrludanjima. Osim toga, učio sam od svih koji su me putem poučavali, i tijekom studija i tijekom života te su i oni duboko utjecali na mene. Neki pisci opisuju vlastite živote kao usamljeno zapisivanje unutrašnjih misli, a drugi kao savršenu usamljenost. Moje isku stvo nije bilo takvo, ponajprije zbog velike društvene potpore koju su mi pružali mnogi velikodušni prijatelji. Zahvalan sam velikom broju ljudi koji su mi pomogli oko mnogih planiranja ove knjige komentirajući skice, inspirirajući me svojim ideja ma, pružajući mi krov pod kojim sam mogao pisati ili su samo bili uz mene kada mi je to bilo potrebno. Ovdje navodim nji hova imena i nadam se da ću im svima moći osobno zahvali ti na doprinosu. Hvala Arifu Ahmedu, Antoniju Antiochiji, Emmi Back, Robertu Baldocku, Andyju Bearparku, Simonu Blackbur nu, Duncanu Bracku, Donatelli Bradic, Helen Bridle, Jasonu Burkeu, Sarah Campbell, Duncanu Clarku, Davidu Clokeu, Alix Cohen, Timu Cooperu, Tomu Cricku, Steveu Cutleru, Juliet Dowsett, Michaelu Dwyeru, Danielu Elsteinu, Wyn Evans, Sarah Fradgley, Mary Gorwyn, Candidi Goulden, AC Grayling, Monique de Groot, Martinu Harrisu, Sue i Johnu Hattu, Bjornu Haukssonu, Rogeru M Haydonu, Jane Heal, Oli Hein, Anni Helszajn, Richardu Holmeu, Minni Jarvenpaa, Jeofu Kingu, Michaelu Kingu, Victoriji i Myles King, Rachel

KAKO DONOSITI ISPRAVNE ODLUKE.indd 10

9.9.2010 9:33:39

Z A H VA L E

Lampard, Harvardu Lillihammeru, Andrewu Lloydu, Davidu Lunnu, Lindi Maclachlan, Myfanwy Marshall, Whit Mason, Kenu Mayhewu, Catherine McSweeney, Taniji Mechlenborg, Gayu Meeksu, Stelli i Dicku Messenger, Clare Mills, P. Mu ralidharan, Johnu Naughtonu, altruističkim ljudima iz Novog Travnika, Lembit Öpik, Zbigniewu Pelcynskyju, Robertu Pen manu, Hilary Pennington i Wolfson Collegeu, Elizabeth Pres se, Tatjani Radenković, Enisi Rashlanin, Benu Richu, Marku Russellu, Chrissie Scanlon, Jo Shotton, Brendanu Simmsu, Si obian Smith, Rebecci Sutton. Zahvaljujem i profesorici Marri ane Talbot na nadahnjujućim tjednim raspravama na stubištu 12, Muu Thomasu, Larsu Tummersu, Besniku Vassoli, Victo riji Whitford, Alexu Wilcoxu, Andyju Williamsu, Jenny i Ali son Willot, Cynthiji Wright, te mojem djedu Williamu, kojega nikada više neću vidjeti, a čiji doprinos obuhvaća najvažniji sa vjet od svih: svatko tko nastoji promijeniti svijet prvo bi trebao dobro razmisliti o tome kako se sam može poboljšati. Eto, ova je knjiga napisana i ne znam ublažuje li bijes četr naestogodišnjaka kojega je nekoć zaprepastila grandiozna dvo rana u Oxfordu. Tom dječaku se vjerojatno ne može pomoći. Ipak, nadam se da ova knjiga može nadahnuti svakoga tko go ri zbog mnogih tragičnih nepravdi u našem svijetu, pomoći mu da otkrije gdje se nalaze najteži problemi, da raspravi ka ko se ljudima može pomoći da te probleme prevladaju, i da či ni ispravne stvari.

KAKO DONOSITI ISPRAVNE ODLUKE.indd 11

9.9.2010 9:33:39

KAKO DONOSITI ISPRAVNE ODLUKE.indd 12

9.9.2010 9:33:39

I. dio Problem: Moramo donositi odluke, ali ne znamo kako

KAKO DONOSITI ISPRAVNE ODLUKE.indd 13

9.9.2010 9:33:40

KAKO DONOSITI ISPRAVNE ODLUKE.indd 14

9.9.2010 9:33:40

Pet izazova formule ispravnog i pogrešnog

Prije samo nekoliko stotina godina ljudima je bilo nejasno ka ko se tijela gibaju. Promišljali su o razlogu zbog kojeg strijele i topovske kugle stvaraju predivne lukove dok lete nebom. Pro matrali su kretanje planeta po nebu. Spekulirali o božanskom uzroku »muzike sfera«, koja se doista činila nedostupna ljud skom objašnjenju. Postojalo je vrlo malo potencijalnih rješenja: gibanje mogu uzrokovati ljudi ako guraju ili vuku tijela; neka je tijela lakše pokrenuti od drugih. Doimalo se da ne postoji jasna veza između djelovanja sile i gibanja koje bi uslijedilo. Na neka tijela trebalo je djelovati konstantnom silom kako bi se održa la konstantna brzina, primjerice pri izvlačenju vode iz bunara. Druga tijela ubrzala bi se kad ih se izbacilo, poput kamena iz praćke. Neka su se usporavala, naprimjer konj nakon povlače nja uzda. Pokretanje tijela bilo je umjetnost, stvar prosudbe i iskustva – pravila nisu postojala. Kada su ljudi željeli pokrenu ti tijela, morali su se osloniti na instinkt ili savjet stručnjaka, a oni nikada nisu bili precizni. Ipak, sve se to promijenilo. Isaac Newton uspio je objasni ti gibanje uz pomoć jednostavne formule. Sve što je trebalo znati bili su masa, smjer, brzina i sila koja djeluje. Uz pomoć njih, točno je mogao izračunati kako će guranje ili vuča utje cati na određeno tijelo. Mogao je predvidjeti kojom će se br zinom tijelo gibati te gdje će se nalaziti u bilo kojem budućem

KAKO DONOSITI ISPRAVNE ODLUKE.indd 15

9.9.2010 9:33:40

Iain King: K A KO D O N O S I T I I S PR AV N E O D LU K E I U V I J E K B I T I U PR AV U

trenutku.Instinkt i procjena više nisu bili nužni. Misterij je ne stao. Predviđanje gibanja postalo je znanost. Mjerenje ispravnog i pogrešnog, baš kao mjerenje gibanja pri je Newtona, još uvijek je stvar umjetnosti i procjene. Ljudi se još uvijek oslanjaju na mješavinu instinkta i konvencija, ili kon zultiraju stručnjake – tradicionalno religijske autoritete. Veća društvena pitanja o ispravnom i pogrešnom prepuštaju se poli tičarima, sucima i velikim odborima koji se sazivaju zbog njiho ve mudrosti. Ponekad su potrebne godine životnog iskustva da bi se ispravno odvojilo od pogrešnog, osobito kod najsloženijih slučajeva. Većina nas ima nejasne predodžbe o važnim elemen tima – ima nešto dobro u ljudima koji su čestiti, nešto loše u lju dima koji drugima nanose štetu, ljudi koji ne pomažu drugima ni sami ne zaslužuju pomoć, itd. No, rijetko smo precizni. Neki ljudi dopuštaju primjenu različitih pravila za različite ljude – za njih je dobro da to čine, ali mene to ne zadovoljava. Ispravno i pogrešno zahtijevaju njutnovsku revoluciju. Treba nam jednostavna formula kako moralne neprilike više ne bi bile pitanje prosudbe ili nagađanja. Treba nam objašnjenje ispravnog i pogrešnog kako se više ne bismo trebali oslanjati na vodstvo stručnjaka koji nisu nepogrešivi. Kada se ispravno i pogrešno jednom odrede, rasprave o tome što treba učiniti valja suziti na rasprave o onome što se događa u određenoj situaciji, jer uz po moć formule, čovjek razumije situaciju i zna što mu je činiti. Nažalost, znanost o ispravnom i pogrešnom neuhvatljivi ja je od znanosti o gibanju. Postoje barem četiri razloga zašto. Prvo, gibanje je znatno jednostavnije izračunati. Gibanje ovi si o samo četiri elementa: masi, smjeru kretanja, brzini i sili koja djeluje. Ispravno i pogrešno imaju znatno više elemena ta koje je potrebno uklopiti (navest ću ih samo pet: motiv, ka rakter, posljedice, reciprocitet i odgovornost). Drugo, postoji daleko previše mišljenja o tome što je ispravno, a što pogrešno. Da bismo ispravno i pogrešno preobrazili u znanost, moramo

KAKO DONOSITI ISPRAVNE ODLUKE.indd 16

9.9.2010 9:33:40

Proble m : Mora m o donositi odluke , ali ne zna m o kako

dokazati da je većina tih mišljenja u krivu, što je kudikamo te že nego ne složiti se s njima. Treće, znanstvenu formulu mo žemo testirati promatrajući rezultate, a testiranje formule za ispravno i pogrešno nije tako očigledno. I posljednje, u sredi štu ispravnog i pogrešnog nalazimo se mi sami, a to je nešto što još uvijek nedovoljno poznajemo. Moramo izgraditi zna nost oko misteriozne jezgre. Ali, što je problem teži, nagrada je veća. Razumijevanje gi banja vjerojatno je nadahnulo industrijsku revoluciju, motorna vozila i svemirske rakete, no razumijevanje ispravnog i pogreš nog ključ je za mnogo više. Ako znamo što trebamo činiti, tada možemo svijet učiniti najboljim mogućim. To znači da svatko može živjeti dobar život, činiti dobre stvari i biti dobra osoba. Ti ciljevi mogu zvučati utopijski, ili čak blesavo, no ipak ne po stoji razlog zbog kojega bismo ih trebali smatrati nedostižnima. Svojedobno su ljudi nedostižnim smatrali savršeno pravilno gi banje. Sada više nije tako. Naravno, ljudi su i prije istraživali tu znanost. Štoviše, po traga za ispravnim i pogrešnim priča je za sebe, i to priča koja je opsjedala znanstvenike stotinama godina, i o kojoj je napi sano mnogo knjiga. Neki pokušaji da se ispravno i pogrešno definiraju prekrasno su jednostavni, dok su drugi prilično slo ženi. Ipak, potraga nije bila ni približno onako rigorozna kao što zamišljate. Tijekom mnogih stoljeća, misterij djelovanja jed nostavno je pripisivan tajanstvenom Bogu. Neki raniji pokušaji oslobađanja od organizirane religije izgubili su se u pitanjima jezika i značenja, dok su ostali zaključili da se odgovor ne mo že pronaći. Sada imamo odgovore prema kojima znamo što su tražili. Ova knjiga predstavlja jedinstveno objašnjenje isprav nog i pogrešnog. Ipak, objašnjenje nije dovoljno. Dobro objašnjenje mora imati podršku razuma. Treba mu dokaz, i to dokaz da je riječ o jedi nom točnom prikazu ispravnog i pogrešnog, a ne o još jednom

KAKO DONOSITI ISPRAVNE ODLUKE.indd 17

9.9.2010 9:33:40

Iain King: K A KO D O N O S I T I I S PR AV N E O D LU K E I U V I J E K B I T I U PR AV U

mišljenju. To znači dokaz da su svi ostali prikazi ispravnog i pogrešnog na neki način manjkavi. Za objašnjenje je potrebno još nešto – da pruža praktičan sa vjet. Ljudi trebaju znati što im je činiti u stvarnom svijetu, ka ko rješavati složene dileme s kojima se svakodnevno susreću, kada im idealan put nije otvoren. Od složene formule neće bi ti mnogo koristi kada ljudi nastoje nahraniti djecu, jer djeca su im uvijek na prvom mjestu bez obzira na formulu. Svakoj for muli koja to zanemaruje nešto nedostaje. Upravo zato rješavanje problema ispravnog i pogrešnog nije jedini izazov. Izazova je pet i oko njih je sazdana ova knjiga. Najprije moramo razumjeti što ne valja s aktualnim teorija ma o ispravnom i pogrešnom. Kada pogledate kako stvari sto je, ludosti koje ljudi čine i loše stvari koje se događaju nešto je očito pogrešno. No to nije dovoljno. Moramo shvatiti gdje se točno nalazi pogreška. Prvi dio ove knjige, do 6. poglavlja, raz dvaja uobičajena razmišljanja o ispravnom i pogrešnom, otkriva dobre dijelove, a ostalo odbacuje. Drugo, novoj formuli za procjenu ispravnog i pogrešnog po treban je čvrst temelj. Treba nam dokaz, konačan i nepovratan, koji može odgovoriti na sva pitanja zašto bi ljudi, između svih ostalih sustava za procjenu ispravnog i pogrešnog, trebali usvo jiti upravo ovaj. Takav je dokaz od vitalne važnosti, jer i bez nje ga naše objašnjenje ispravnog i pogrešnog bilo bi samo još jedno mišljenje. Poglavlja od 7. do 14. izvode taj dokaz i identificiraju osnovnu »DNK« ispravnog i pogrešnog. Treće, nova formula mora tu čvrstu osnovu pretvoriti u jasno načelo koje treba slijediti. Kada pročitate knjigu, uvidjet ćete da je osnovno načelo, načelo pomoći. Od Newtona možemo preuzeti jedan trik. On je prvo ogolio problem do osnovnih elemenata, a potom razmotrio utjecaj svakog elementa pojedinačno. I mi će mo, na isti način, pročistiti i odrediti to načelo pomoći, razmatra

KAKO DONOSITI ISPRAVNE ODLUKE.indd 18

9.9.2010 9:33:40

Proble m : Mora m o donositi odluke , ali ne zna m o kako

jući po redu utjecaj varijabli kao što su vrijeme, različite namjere i prigode. To je treći dio koji se proteže do 22. poglavlja. Četvrto, formula mora moći primijeniti to osnovno načelo pomoći na najširi mogući raspon problema. Poglavlja 23. i 24. bave se prijekorom i kaznom; 25. poglavlje bavi se obećanjima; 26. poglavlje objašnjava kada trebamo lagati; 27. poglavlje bavi se ljubavnim odnosima i spolnošću, a 28. i 29. poglavlje poka zuju kako donositi najbolje odluke u skupinama. Trebamo znati što nam je činiti u svakom od tih scenarija, a to podrazumijeva pretvaranje načela pomoći u jasan savjet za svaku situaciju. Od govaranje na taj, četvrti izazov, ukazuje da je riječ o sveobuhvat nom programu koji nam pokazuje što je najbolje što možemo učiniti u mnogim situacijama. Naposljetku, formula mora ta bitna načela pretvoriti u prak tične savjete za ljude koji žive u stvarnom svijetu, kako bi oni znali što im je činiti kada ne mogu učiniti ono što je najbolje. Poglavlja od 32. do 38. objašnjavaju da biti dobar nije za čiste u srcu, jer je to nešto što bi svi trebali biti i u skladu s tim djelo vati. Taj peti dio bavi se zakonom, koliko nam obitelj treba biti prije stranih ljudi, kada je u redu činiti loše stvari, kako se nosi ti sa siromaštvom i koliko bi svatko od nas trebao dati u dobro tvorne svrhe. U tom dijelu objašnjeno je i kako se u različitim kulturama mogu pojaviti jednakovrijedni, ali različiti prikazi ispravnog i pogrešnog, te kada te razlike treba prihvatiti, a ka da im se valja suprotstaviti. Pristup ove knjige u cijelosti je jasan, a to je istraživanje do minantne teorije ispravnog i pogrešnog, određivanje njezinih pogrešaka i vrlina te uviđanje kako se može preinačiti u smislu ispravljanja pogrešaka i očuvanja svih vrlina. Iako je taj pristup jasan, on nije jednostavan jer iz crtice treba razviti novi sustav – zato zahtijeva fundamentalnu osnovu, dokaz. Ako se pogreš ke u starom sustavu i mogu ispraviti, novu teoriju treba proširiti

KAKO DONOSITI ISPRAVNE ODLUKE.indd 19

9.9.2010 9:33:40

Iain King: K A KO D O N O S I T I I S PR AV N E O D LU K E I U V I J E K B I T I U PR AV U

na mnoga područja ljudske aktivnosti, od kojih svaka donosi nova iskušenja i izazove. Ova knjiga zamišljena je da objašnjava, a ne da vrijeđa. Ipak, ako se vaši pogledi na ispravno i pogrešno temelje na religiji, onda bi vas ova knjiga mogla zbuniti, jer su u njoj ispravno i po grešno objašnjeni bez nje. Baš kao što se i »Boga« nekoć koristi lo za objašnjavanje misterija gibanja prije nego što ga je znanost objasnila, tako su ljudi često koristili religiju za objašnjavanje misterija ispravnog i pogrešnog. To objašnjenje više nije potreb no. Ispravno i pogrešno sada se mogu mnogo jasnije objasniti bez spominjanja Vrhovnog bića. To ne znači da je loše vjero vati u Boga, jer religija i dalje pokriva obilje duhovnih i tran scendentalnih misterija koji ostaju nedodirnuti. Ali to znači da će razni religijski likovi koji nas pokušavaju poučiti, od propo vjednika i imama, do vračeva i svetaca, morati iznova promisli ti svoje argumente. Religije su morale prilagoditi svoje objave kako bi preživjele Darwinovo objašnjenje evolucije, a sada će morati preinačiti svoje prikaze ispravnog i pogrešnog, ako žele sačuvati vjerodostojnost u modernom dobu. Ako ovu knjigu čitate samo radi savjeta, onda ćete u njoj pro naći mnoge odjeljke koji će vam se pokazati korisnima. Želite li shvatiti smisao života, idite na 7. poglavlje. Ako želite sazna ti kada valja lagati, idite na 26. poglavlje. U 27. poglavlju na ći ćete pravila o ljubavnim odnosima. Želite li saznati koje se društvene konvencije mogu osporiti, pročitajte 33. poglavlje. 36. i 37. poglavlje pročitajte kako biste saznali koliko treba od vojiti u dobrotvorne svrhe. Mnogo mjeseci nakon što pročitate ovu knjigu, vjerojatno ćete joj se poželjeti vratiti s vremena na vrijeme, osobito ako ćete morati donositi složene odluke. Da bi ih se moglo lakše pronaći, glavni zaključci ponovljeni su na kraju, u 40. poglavlju. Međutim, mnoge prije napisane knjige diktirale su što je ispravno i pogrešno. Kada bi ova knjiga bi la još jedan popis uputa, tada ne bi imalo smisla slijediti je, kao

KAKO DONOSITI ISPRAVNE ODLUKE.indd 20

9.9.2010 9:33:40

Proble m : Mora m o donositi odluke , ali ne zna m o kako

što ne bi imalo smisla ni slijediti one napisane prije nje. Bilo bi to samo još jedno mišljenje. Ova je knjiga više od toga. Ona je sveobuhvatan sustav za raspoznavanje ispravnog i pogrešnog, potkrijepljen dokazima i objašnjenjima. Ako želite shvatiti ko ji su razlozi potrebni da se nešto učini, trebate pročitati cijelu knjigu. Trebate početi cijeniti ideje koje stoje iza ideja te misli unutar misli. Kao što ljudi koji uče gramatiku jezika mogu te meljitije shvatiti jezik, tako je i s ispravnim i pogrešnim: ljudi trebaju shvatiti što se krije iza uputa, umjesto da ih olako uče napamet. Većina ljudi osjeća duboku potrebu da čini ono što je isprav no, te gotovo svi pokušavaju opravdati svoja djela. Čak i kada priznamo da smo nešto učinili pogrešno, pokušavamo pronaći opravdanje – govorimo da se od nas previše očekivalo, da smo pogrešno protumačili situaciju ili da neka pravila zaslužuju da ih se prekrši. Samo najsebičniji sociopati nemaju pojma što je ispravno, a što pogrešno. Svi ostali, velika većina nas koji se ba vimo ispravnim i pogrešnim veći dio dana, moramo razumjeti ideje koje upotrebljavamo, ili često pogrešno upotrebljavamo. U nama se javlja očajna potreba da činimo ono što je isprav no. Mnogo toga događa se pogrešno jer se ljudi loše ponašaju. Ljude se ignorira, s ljudima se loše postupa, ljudi umiru, a sve nepotrebno. Promislite o svim lošim stvarima na svijetu i koli ko bi bilo bolje kada bi se ljudi bolje ponašali. Većina ljudi bo lje bi se ponašala kada bi znala kako to činiti. Stoga, želite li svijet učiniti znatno, znatno boljim mjestom, onda nastavite čitati. Ako ste se ikada pitali što trebate učiniti u određenoj situaciji, nastavite čitati. Ako ste ikada željeli do nositi bolje odluke, nastavite čitati. Ako ne volite primati savjete, jer želite znati zašto trebate činiti određene stvari, onda je ova knjiga posebno namijenje na vama.

KAKO DONOSITI ISPRAVNE ODLUKE.indd 21

9.9.2010 9:33:40

Očajničko traganje za sustavom

Ovdje su navedena tri problema koja je prouzročio način po našanja ljudi: • Sven živi u diktatorskom, okrutnom režimu koji uz po moć zloglasne brutalne unutrašnje policije održava moć. Sven mrzi režim, ali zna da će, odbije li posao, radno mje sto pripasti Eriku, koji uživa činiti zlo. Treba li se Sven zaposliti u policiji i tako poduprijeti režim? Ili posao tre ba prepustiti Eriku, unatoč spoznajama da će Erik revno raditi za unutrašnju policiju i pridonijeti još većoj brutal nosti policije? • Sue je pristala otići na ples s Johnom. John joj je kupio kartu i raduje se izlasku. Međutim, poslije ju je pozvao i Steve, s kojim bi radije išla na ples. Treba li prihvatiti Ste veov poziv i razočarati Johna? Ili bi trebala održati obeća nje koje je dala Johnu te propustiti večer sa Steveom? Što god odlučila, treba li lagati ijednom od njih? • Približno šest tisuća djece svakoga dana umire od dija reje – što je u konačnici više od dva milijuna u godini. Mnoge takve smrti mogle bi se spriječiti kada bi činje nice o osnovnoj higijeni bile općeprihvaćene i kada bi se više novca trošilo na osiguravanje čiste vode zemljama u razvoju. Koliko novca bi bogata osoba iz daleke, razvi jene zemlje trebala izdvojiti da zaustavi umiranje djece od dijareje? Trebaju li te osobe podupirati i borbu pro tiv ostalih uzroka umiranja djece? Koliko biste vi tre bali izdvojiti?

KAKO DONOSITI ISPRAVNE ODLUKE.indd 22

9.9.2010 9:33:40

Proble m : Mora m o donositi odluke , ali ne zna m o kako

Navedeni problemi nisu nasumični, oni sažimaju potragu za od govorima na pitanja s početka dvadeset i prvog stoljeća. Svenov problem temelji se na dvojbi koju je prije 30 godina postavio engleski filozof Bernard Williams, kojega su nazivali »kemičar George«. Baš kao i Sven, George je mogao prihvatiti posao u gadnoj organizaciji ili ga prepustiti nekome tko će ra diti taj posao s još većim entuzijazmom. Williams je zaključio da nema jednostavnog odgovora na tu dvojbu, zbog čega nije lako izvesti pravilo o ispravnom i pogrešnom. Problem s kojim se suočila Sue mogao je biti preuzet iz nekog od tinejdžerskih časopisa, odnosno sa stranica koje svaki tjedan nude odgovore na tinejdžerske probleme. On u nama budi ljud skiju stranu ispravnog i pogrešnog, podsjeća nas da traganje za ispravnim odgovorom nije apstraktna, akademska vježba. Svat ko treba savjet – to je jedan od životnih nusproizvoda. Posljednji problem politički je koliko i osobni. On je bio u središtu goleme kampanje Učinimo siromaštvo prošlošću, iz 2005. godine, ali i mnogih kampanja koje su joj prethodile. Za taj pro blem još uvijek nema rješenja, a užasno siromaštvo još uvijek je s nama. Kada bi se problem riješio, siromaštvo bi nestalo. Što bi Sven trebao napraviti u vezi s poslom na policiji? Ka ko da Sue postupi u vezi s odlaskom na ples? Što bi svatko od nas mogao napraviti u vezi sa šest tisuća djece koja svakodnev no umiru od dijareje? Kao što ćemo vidjeti, na ta pitanja postoje jasni odgovori. Ipak, prije nego što do njih dođemo, možemo uvidjeti da već i sama pitanja otkrivaju neke činjenice. Sven je dobra osoba, kao i Sue, kao što smo svi mi duboko zabrinuti zbog djece koja umiru od dijareje. Unatoč dobrim namjerama, loše stvari se događa ju. Sven će ili prihvatiti posao i poduprijeti režim, ili će posao dobiti Erik koji će režim učiniti još gorim. Sue će ili prekrši ti obećanje dano Johnu, ili će propustiti večeru sa Steveom. U međuvremenu, svi mi propustili smo spriječiti da tisuće djece

KAKO DONOSITI ISPRAVNE ODLUKE.indd 23

9.9.2010 9:33:40

Iain King: K A KO D O N O S I T I I S PR AV N E O D LU K E I U V I J E K B I T I U PR AV U

ne umru od bolesti koja se lako može spriječiti. U svakom po gledu, sve su to loše stvari. Većina ljudi je dobra, ali još uvijek dopušta da se loše stvari događaju. Zašto? Pogledate li svijet koji vas okružuje, razmislite li o drugim primjerima dobrih ljudi koji dopuštaju da se događaju loše stva ri, odgovor ubrzo postaje očit. Osnovni razlog zbog kojeg dobri ljudi dopuštaju da se loše stvari događaju nalazi se u činjeni ci da ne znaju što im je činiti. To se tiče i Svena i Sue, i svako ga tko nastoji biti dobar. Nismo sigurni što biti dobar, zapravo, podrazumijeva. To ni u kom slučaju ne znači da u takvim situ acijama ništa ne trebamo učiniti, ali treba nam sustav za dono šenje odluka, bez obzira na situaciju s kojom smo suočeni. Moramo znati što je ispravno, a što pogrešno, čak i kada nam situacija ne ide na ruku. Tri su razloga zbog kojih je to bitno. Prvo, moći ćemo »ispravno« i »pogrešno« prilagoditi lošim situacijama, pa ćemo u nesavršenom svijetu u kojem živimo znati što nam je činiti. Što god Sven ili Sue učinili, njihov odabir uvijek će im se činiti neprikladnim. Nije dovoljno reći: »Nema ispravnog odgovora«. To im neće pomoći, a i Sven i Sue trebaju savjet. Drugi razlog je taj što nam treba sustav za donošenje odluka kako bi umirili umove. Sven i Sue nalaze se u uznemirujućoj situaciji. Čak ako i postupe ispravno, postoji opasnost da će im biti žao ili će osjećati krivnju jer ih je situacija u kojoj se nalaze prisilila da učine nešto što se na neki način, gledano iz druge perspektive, doima pogrešno. Sustav za donošenje odluka mo že raspršiti osjećaj krivnje ili žaljenja. On ljude može dati uvje riti da su postupili ispravno. Krivnja i žaljenje nisu bolovi koje možete ublažiti tabletom kao glavobolju. Mora ih se raspršiti na ispravan način, radeći ono što je ispravno. Treće, sustav za donošenje odluka trebamo zato da bismo mogli utvrditi prioritete. Je li važnije otići u rat ili spasiti pla net kojem prijeti istrebljenje? Trebamo li se uhvatiti siromaštva

KAKO DONOSITI ISPRAVNE ODLUKE.indd 24

9.9.2010 9:33:40

Proble m : Mora m o donositi odluke , ali ne zna m o kako

ili bolesti? Nije u pitanju samo ispravno postupanje, moramo znati i što je važnije. Bez sveobuhvatnog sustava za donošenje odluka, većina lju di usvojila je vlastite načine odgovaranja na loše stvari. Nakon propasti Rimskog Carstva, stoici* su zauzeli fatalistički stav pre ma svjetskim problemima, a bavili su se samo strogo određenim vlastitim djelovanjem. Mnogi ljudi u srednjem vijeku mislili su da se mogu »pročistiti« posjedovanjem svetih artefakata, iako su činili zla djela. U moderno vrijeme, nakon što čuje za problem umiranja od dijareje koji je lako spriječiti, većina ljudi uzdah ne, izrazi žaljenje, pa se nakon nekoliko minuta vrati svakod nevnim brigama koje dominiraju njihovim životima. Osudi, ali drži se onoga što ti je ugodno, najrasprostranjeniji je odgovor na probleme modernog svijeta. Taj se odgovor možda ne čini dovoljno dobrim, ali prije ne go što ga osudimo, trebali bismo razumjeti zašto se pojavljuje. Zašto ljudi koje se svakodnevno bombardira novostima o tra gedijama na koje se ne može dati jednostavan odgovor, te tra gedije ne bi »osudili i držali se ugodnog«? Što je alternativa? Tu alternativu moramo što prije pronaći.

* Stoicizam je filozofska škola osnovana u Ateni, koja je djelovala od 3. st. pr. Kr. do 1. st. pos. Kr. Za stoike nema slobode, već je sudbina sve u ži votu. Svi ideali su uzaludni. Stoički cilj je doći do neosjetljivosti prema strastima iznutra i udesima izvana. U tom smislu, stoici su situaciju u svi jetu doživljavali kao zadanu i nepromjenjivu, a način na koji su se s njom nosili odražava se u njihovom geslu »izdrži i suzdrži se«. Prim. prev.

KAKO DONOSITI ISPRAVNE ODLUKE.indd 25

9.9.2010 9:33:40

Nepouzdani savjeti religije i kocke

Luke Rhinehart ima sustav prema kojem donosi odluke, ma da vrlo neobičan. Riječ je o jednostavnom sustavu koji ima vrlo široku primjenu te ljudima može pomoći da izbjegnu ograni čenja dosadnog života. Prema nekima, taj sustav postao je kult, a sigurno se doima opasnim. Iako je nadahnuo avanturu i kre ativnost, potaknuo je i na ubojstvo i silovanje. Sustav je naveo Lukea Rhineharta da zavede susjedu, oslobodi pacijente iz psi hijatrijske bolnice te napusti obitelj. On je kockar koji bitne od luke donosi bacajući kocku. Naravno, Rhinehart je izmišljen lik, ali knjiga u kojoj je izlo žen njegov kockarski sustav, Kockar, bila je jedna od najmoder nijih knjiga ranih 1970-ih te, vjerojatno, jedna od najutjecajnijih knjiga stoljeća. Sustav donošenja odluka jednostavan je: nabrojiš mogućnosti koje ti se pružaju, odrediš im brojeve, baciš kocku i odabereš opciju koju ti kocka nalaže. Kazališna predstava ko ja se temelji na knjizi još uvijek se prikazuje, uz prigodan per formans: posjetitelji kazališta bacanjem kocke određuju cijenu svojih ulaznica. Sustav bacanja kocke preuzeli su i televizijski programi u kojima kocka određuje sljedeću avanturu, tj. mje sto na koje će sudionik otputovati. Rhinehartov sustav može se prilagoditi mnogim situacijama. Vjerojatno se može primijeni ti u svim situacijama. Biste li mu vi povjerovali? Biste li bacanjem kocke odredili kojim ćete se poslom baviti, s kim ćete se vjenčati, gdje ćete ži vjeti? Većina ljudi ne želi da im se sustav za donošenje odluka temelji na pukom slučaju. Ne vjerujemo Rhinehartovim koc kama, jer želimo da naše odluke budu ispravne.

KAKO DONOSITI ISPRAVNE ODLUKE.indd 26

9.9.2010 9:33:40

Proble m : Mora m o donositi odluke , ali ne zna m o kako

Postoje mnogi sustavi za donošenje odluka. Sven, Sue i svat ko kome treba savjet, jednostavno će naći ljude koji su im ga spremni dati. Kockarov savjet je proizvoljan, iako profinjeniji; mnogi drugi sustavi u biti se ne razlikuju od toga. Pravi je iza zov pronaći dobar savjet. Treba nam savjet na čiju dobrotu se možemo osloniti. Većina djece obraća se autoritetima kada trebaju savjet. Pi taju roditelje ili učitelje kada ne znaju što im je činiti. Taj pri stup ima svoju vrijednost: roditelji i učitelji često razumiju svijet bolje od djece te bolje mogu razumjeti što je od većeg interesa za djecu, nego djeca sama. No Sven i Sue već su odrasli. Do bro su razmotrili svoje probleme i posve su svjesni opcija izme đu kojih se moraju odlučiti. Traženje savjeta od odraslih neće im mnogo pomoći. Odrasli su tradicionalno tražili savjet od vjerskih osoba, a mnogi ljudi to i danas čine. Religija se bavi misterijima – oda kle smo došli, što nam se događa kada umremo te čudnovatom duhovnom svjesnošću koju mnogi ljudi osjećaju. Također, ka da je riječ o misterijima, mnoge religije nude odgovore na pita nje što nam je činiti u takvim slučajevima. Sustavi koji se temelje na donošenju odluka postoje u mno gim kulturama. Većina podrazumijeva traženje svetog savjeta, bilo da se Boga kontaktira izravno ili tumačeći tekstove i dru ge znake koji se s Njim povezuju. Od ljudi se potom očekuje da poslušaju savjet jer potječe od božanskog izvora. Većina ra zvijenih religija ima do detalja razrađene kodekse koji ljudima nalažu što da čine. Problem je što mnoge religije nude savjete koji su često pro turječni, a savjete koji nalažu da činimo dvije suprotne stvari u isto vrijeme, ne može se slijediti. Kršćanstvo bi, primjerice, Svenu moglo reći da bude iskren prema sebi, što može značiti da se ne treba priključiti brutalnoj unutrašnjoj policiji. Istodobno, ista religija može mu reći da preuzme odgovornost za svoja djela,

KAKO DONOSITI ISPRAVNE ODLUKE.indd 27

9.9.2010 9:33:41

Iain King: K A KO D O N O S I T I I S PR AV N E O D LU K E I U V I J E K B I T I U PR AV U

što može značiti da prihvati posao, kako ga ne bi dobio Erik. U međuvremenu, Sue je prisiljena odabrati hoće li održati da no obećanje ili će djelovati sukladno prirodnim osjećajima. Ni Sven ni Sue ne mogu učiniti obje stvari, zato ne mogu posluša ti savjet. Proturječan savjet nije savjet. Kada religija ili sveti spis nude proturječan savjet, što bi se, vjerojatno dogodilo Svenu i Sue, onda se svećenike ili svete ljude moli za tumačenje. To znači da stručnjaci, a ne religija, određuju pravila kada religija nije dovoljno jasna. Ako religi ja treba mnoga tumačenja, onda stručnjaci mogu postati vrlo moćni. To ne treba nužno shvatiti kao nešto loše – oni mogu biti vrlo dobri stručnjaci. Ipak, to znači da Bog ili sveti spis vi še nisu ti koji određuju što je dobro. Ono što čini »dobro« na lazi se negdje drugdje. Kada bi i postojala religija koja po sebi nije proturječna i ko joj ne treba tumačenje stručnjaka, religije su ipak međusobno proturječne. Muslimani često zagovaraju dogovorne brakove, što je sustav koji moderni kršćani odbacuju. Židovi kažu da ni je dobro jesti školjke, hindusi kažu da nije dobro jesti krave, a neki budisti kažu da je loše jesti meso bilo koje životinje. Kako odabrati koja religija nudi najbolji savjet? Ne možemo pitati same religije. Sve religije tvrde da su istin ske religije. Sve tvrde da su božanskog podrijetla. Niti provje ra njihovih povijesnih dokumenata neće nam mnogo pomoći ako se trebamo odlučiti za jednu od njih. Možemo pokušati odabrati koju ćemo religiju slijediti tražeći kontakt sa samim Bogom. Mnogi ljudi dodirnuti religijom tvrde da mogu izrav no komunicirati s Njim. Za neke, to je nejasan duhovni osje ćaj, drugi imaju snažnija, gotovo tjelesna iskustva, a vrlo rijetki čuju glas u glavi. To još uvijek nije nešto na temelju čega bi se čovjek mogao odlučiti i odabrati između religija. Ako se na taj način može kontaktirati više od jedne verzije Boga, onda vi še nismo u prednosti, a pojedini nalozi primljeni na taj način

KAKO DONOSITI ISPRAVNE ODLUKE.indd 28

9.9.2010 9:33:41

Proble m : Mora m o donositi odluke , ali ne zna m o kako

mogu biti uznemirujući. Ratni huškači i psihopati često su pri mali savjete odozgo. Neki ljudi tvrde da religija određuje između ispravnog i po grešnog svojevrsnim konsenzusnim pristupom. Oni ćute dubo ku svjesnost o ljepoti svijeta i misterioznu benevolentnost prema drugim ljudima, zbog čega uzimaju u obzir i njihove interese. Danas ta misao dominira u obrani religije. Većina religija go vori da jedni prema drugima trebamo biti dobri, a misteriozni osjećaj benevolentnosti doima se vrlo stvarnim, pa zašto onda ne slijediti religijski savjet? Tko bi se uopće upustio u raspravu da ne treba slušati Boga kada je u pitanju dobrota jednih pre ma drugima? To je varljiv argument. Mnogi ljudi doista osjećaju misterio znu benevolentnost, mnoge religije doista govore da jedni pre ma drugima trebamo biti dobri, a biti dobar prema drugome doista jest srž ispravnog postupanja. No, prve dvije činjenice ne vode do treće. Jedini način da donesemo konsenzus o religijama jest da neke izostavimo. Konsenzus benevolentnih religija tre bao bi izostaviti aztečku religiju, primjerice, jer su Azteki što vali čupanje ljudskih srca. Kako ćemo odlučiti koje religije treba ignorirati? Hoćemo li donijeti konsenzus odabiranja isključivo »dobrih« religija? Ali to nas nikamo neće dovesti (»religije koje kažu da trebamo biti dobri jedni prema drugima kažu da tre bamo biti dobri jedni prema drugima«), ili trebamo upotrijebi ti drugu metodu za odabir između religija. Ako se religije i približe konsenzusu, to još uvijek ne znači da su u pravu. Nekoć su ljudi konsenzusom odredili da je zemlja ravna ploča te da nema ničeg lošeg u ropstvu. Velike religijske osobe, poput Isusa ili Muhameda, bile su izvan konsenzusa te su svoju veličinu dokazale upravo suprotstavljanjem konsenzu su. Danas bi bilo koji konsenzus prema kojem Bog govori da trebamo biti dobri jedni prema drugima, na neki način mogao biti pogrešan.

KAKO DONOSITI ISPRAVNE ODLUKE.indd 29

9.9.2010 9:33:41

Iain King: K A KO D O N O S I T I I S PR AV N E O D LU K E I U V I J E K B I T I U PR AV U

Primorava li nas misteriozni osjećaj benevolentnosti da sli jedimo religijska učenja? Ne. Ljudi doživljavaju i ostale miste riozne osjetne doživljaje koji mogu biti jednako snažni – poput paranoje, zaluđenosti ili depresije. Moguće je pronaći religije ko je štite svaki od tih osjeta. Neke starodrevne civilizacije za sva ku od njih imale su posebnog Boga. Religija nam ne daje razlog zbog kojega bi se benevolentnost trebala smatrati najvažnijom. Tu nam se nudi opći zaključak: da bismo odabrali koji ćemo religijski savjet slijediti ne treba nam religija, već nešto drugo. Ako u religiji postoji mjesto za određivanje ispravnog i pogreš nog, moramo istupiti iz religije da bismo ga pronašli. Ako reli gija i jest dobra, ne može nam reći što je dobro. To ne znači da je religija uvijek loša. Religije predstavljaju akumulaciju stoljetne mudrosti, i ne bi bilo mudro odbaciti je. Mnogi religiozni ljudi vrlo su plemeniti. Religije su često na čelu dobrotvornih nastojanja. One mogu poduprijeti zajednice, osigurati utjehu potrebitima te pomoći ljudima da razmišljaju o zbunjujućim problemima ispravnog i pogrešnog. Ipak, veći na toga može se još bolje učiniti bez religijskog elementa. Ako je »Bog ljubav«, kao što Isus govori, onda bi nam bilo bolje da se usredotočimo samo na ljubav te izostavimo posrednika. Taj problem prvi je identificirao Platon, koji je pitao: »Je li neki čin opravdan zato što ga Bog nalaže?« Ako jest, onda samo treba slijediti zahtjeve diktatora; ako nije, a Bog nešto nalaže zato što je ispravno, onda možemo ignorirati Božje zapovijedi i jedno stavno činiti ono što je ispravno. Religije su tijekom godina napravile pravu zbrku oko isprav nog i pogrešnog djelovanja. One su inspirirale džihade i kri žarske ratove, prouzrokovale mnoge nevolje zbog pogrešnog provođenja duhovnog prosvjetljenja te omogućile ljudima da previđaju užasne nepravde. Pojedini moderni kultovi tek su ne što više od piramida moći u kojima se onima pri vrhu dopu šta da zlostavljaju one koji su niže. Jednostavno govoreći, neke

KAKO DONOSITI ISPRAVNE ODLUKE.indd 30

9.9.2010 9:33:41

Proble m : Mora m o donositi odluke , ali ne zna m o kako

od stvari koje religije čine su dobre, a neke su loše. Stvar je u sljedećem: trebamo nešto neovisno kako bismo mogli odluči ti koje su koje. Međutim, na čemu možemo utemeljiti utvrđivanje ispravnog i pogrešnog, ako ne na temelju Boga? Nietzsche, kojega su ne ki optužili da je filozofski otac nacizma, mislio je da ispravno i pogrešno bez religije uopće nemaju nikakvo značenje. »Ako je Bog mrtav«, napisao je, »onda je sve dopušteno.« Sven i Sue mogli su dobiti savjet na mnogim drugim mjesti ma: od političara, tarot-vidovnjaka, kolumnista u časopisima ili, ako su bili spremni na rizik, od kockara. Ipak, niti jedan savjet ne bi im mnogo pomogao. Što god da im ti ljudi kažu, još uvi jek nema očitog razloga zbog kojeg bi trebali postupiti upravo onako kako im kažu. Najrazvijenija društva imaju zakone koji nude vrlo jasne sa vjete o mnogim stvarima. Kada bi postojao zakon koji se od nosi na Svenovu ili Sueinu situaciju, oni bi ga mogli slijediti. Jednako tako, većina zakona je razumno dosljedna: kada dva zakona nude kontradiktorne savjete, onda uglavnom postoji i dobro utvrđeni pravni lijek koji može riješiti problem. Problem je što zakoni ne nude rješenje za Sue i Svena. Oni se bave oni me što moraš učiniti, što je drugačije od onoga što trebaš činiti, osobito u autoritativnom društvu poput Svenova, gdje su mno gi zakoni brutalno pogrešni. Zakone smišljaju određeni ljudi. Traženje savjeta od njih zapravo znači traženje savjeta od zako nodavnih stručnjaka, što je bolje nego ništa, ali nam ne kazuje kakve bi zakone zakonodavci trebali smišljati. Nakon razmatranja mnogih sustava za odlučivanje, doima se da niti jedan ne nudi uvjerljiv razlog da baš njega usvojimo, a mnogi su tek malo bolji od bacanja kocke. Je li to sve što može mo ponuditi Svenu, Sue i svakom drugom čovjeku koji mora do nijeti tešku odluku? Postoji li bolji način da se dođe do savjeta? Postoji.

KAKO DONOSITI ISPRAVNE ODLUKE.indd 31

9.9.2010 9:33:41

Prosvjetiteljski stroj za odlučivanje: čini ono što je najbolje ...

Jednom, nakon što je Newton objavio formulu za izračunavanje gibanja, pojedini mislioci pokušali su njegovu znanstvenu me todu primijeniti i na drugim poljima, nadajući se da će proma tranje i logika poboljšati svijet koji ih okružuje. Taj je pristup danas posve normalan, ali u ono vrijeme to je bila hereza. Moć i ideje, koje su se oduvijek neupitno nasljeđivale od prethodnih generacija, nakon mnogih stoljeća prvi su put osporene. Pre vratnički glas razuma postao je razgovor. Riječi su se uzdigle u poziv za akciju. Tradicija koja se nije mogla opravdati, morala se izmijeniti. To je bilo prosvjetiteljstvo koje je na kraju dovelo do revolucija u industriji, glazbi, matematici i političkih revo lucija u Francuskoj i Americi. Prosvjetiteljstvo je stvorilo i nov sustav odlučivanja. Nasta vilo se na dugo naslijeđe koje se može slijediti sve do pradavne Grčke, tj. do Aristotela koji je razvio jednostavnu verziju te te orije, na temelju koje su rani prosvjetiteljski filozofi John Loc ke i David Hume razvili ideju i tako pripremili put radikalnom spisatelju Jeremyju Benthamu, koji ju je definirao u svojoj knjizi iz 1789. Kao odjek jednog od najvećih Newtonovih dostignu ća, Bentham je svoj sustav nazvao »računom« za određivanje ispravnog i pogrešnog. Štoviše, on opisuje proces koji se može primijeniti bez ljudske prosudbe. To je stroj za donošenje od luka. Od tada, taj sustav zavladao je svim ostalim sustavima. I danas je upotreba tog sustava vrlo rasprostranjena. Njime se koriste ekonomisti, političari, građanski službenici, roditelji,

KAKO DONOSITI ISPRAVNE ODLUKE.indd 32

9.9.2010 9:33:41

Proble m : Mora m o donositi odluke , ali ne zna m o kako

liječnici, djelatnici hitnih službi, konzervatori, inženjeri i arhi tekti. Taj sustav koristi se za dizajniranje cesta i za određivanje brzine kojom se vozila smiju kretati na određenim dionicama. Tim sustavom služe se i ljudi koji pišu zakone, a ponekad i prav ni sustav koji zakone provodi. Sustav se koristi u ratnim ope racijama i vojnim bolnicama. On jednostavno može savjetovati Svena i Sue te one koji se pitaju kako mogu pomoći tisućama djece što umiru od dijareje. Sustav se čak doima kao znanstve ni sustav za donošenje odluka koji jamči davanje savjeta što je najbolje učiniti. Vrlina sustava je njegova jednostavnost. Sustav za donošenje odluka glasi: čini ono što je najbolje. Čini ono što je najbolje vrlo je izravan naputak. To znači da trebaš razmotriti sve što možeš učiniti, a odlučiti se za ono rješenje koje vodi do najboljih rezultata. Pri planiranju gradnje ceste, projektanti se suočavaju s dvije osnovne mogućnosti: izgraditi je ili ne izgraditi. Gradnja ceste zadovoljit će određeni broj korisnika automobila. Koliki broj, to se može saznati jednostavnim pitanjem – koliku vrijednost pridaju toj cesti? Ako se cesta ne izgradi, bit će ušteđen novac koji se može upotrijebiti u druge svrhe. Procijeniš obje moguć nosti i odrediš koja je bolja. Ako vrijednost opravdava troškove, tada se kreće u gradnju. Ako ne opravdava, onda se ne gradi. Ako se odlučiš za gradnju ceste, onda se ista metoda koristi za određivanje rute kojom će prolaziti, za određivanje gabarita, itd. Bez obzira na situaciju jednostavno činiš ono što vodi naj boljem rezultatu. Sintagma najbolji rezultat u tom sustavu vrlo je važna. Koji je najbolji rezultat? Kako odrediti što je najbolje? Najbolji rezultat može se odrediti na nekoliko načina. Jere my Bentham, koji je svojedobno pisao o Francuskoj revoluci ji, predlaže da idemo za »najvećom srećom i najvećim brojem«. Ipak, ta formula može biti vrlo složena. Što ako trebaš odabrati između najveće sreće i najvećeg broja? Danas ljudi pokušavaju

KAKO DONOSITI ISPRAVNE ODLUKE.indd 33

9.9.2010 9:33:41

Iain King: K A KO D O N O S I T I I S PR AV N E O D LU K E I U V I J E K B I T I U PR AV U

izjednačiti najbolje s najpoželjnije. Najbolji rezultat ukazuje na ishod koji je poželjniji od svih ostalih. To je pitanje zadovolja vanja ljudi u najvećoj mjeri. Primijetite da nije riječ o grubom računanju brojeva koji su za i onih koji su protiv. Također, va žan je i broj ljudi koji priželjkuju jednu ili drugu opciju. Snaž ne želje računaju se više od slabih. Ako deset ljudi snažno želi izgraditi cestu, a dvanaest ih ima mlake prigovore, cestu treba izgraditi. Činite ono što vodi do najboljeg rezultata podrazumijeva odabiranje opcije koja vodi do najvećeg zadovoljstva. John Stuart Mill, viktorijanski filozof, uočio je varavu logi ku u tom sustavu. Mill se zapitao: kako bi itko mogao poželjeti išta drugo, nego najbolji rezultat? Kako biste uvidjeli što mu je bilo na umu, razmislite o nedav noj odluci koju ste donijeli. Neka to bude trivijalna odluka veza na za odabir jedne paste za zube, a ne neke druge. Zubnu pastu naposljetku ste kupili jer ste mislili da je to najbolje što može te napraviti u vezi s tim, zar ne? Ali to ne znači da ste odabrali najbolju zubnu pastu – mogli ste kupiti neku jeftiniju da uštedi te novac. Možda ste je nedavno vidjeli na reklami i pomislili da joj trebate pružiti priliku, ne znajući je li najbolja. Smisao je slje deći: kada ste uzeli u obzir sve dijelove koji su važni za donoše nje vaše odluke – cijenu, dostupnost, okus, održavanje svježine daha i sl. – pokušali ste učiniti ono što je najbolje. Pokušali ste učiniti ono što će dovesti do najboljeg rezultata. Ako je to način na koji sami donosimo odluke, onda bismo, sukladno Millovoj varavoj logici, tako trebali donositi odluke i kada nismo sami. Ako smo s nekoliko ljudi, jednostavno bismo trebali uzeti u ob zir interese svih, a ne samo jedne osobe. Više ne kupujemo pastu samo za sebe. Sada kupujemo za cijelu obitelj (ili u slučaju vlade, za cijelu zemlju). Pokušavamo učiniti što je najbolje za sve, a ne samo za nas. Tako bismo, govori Mill, trebali činiti najbolje što god to bilo, budući da nam je u prirodi da uvijek činimo najbo lje. Millovu dokazu vratit ćemo se poslije.

KAKO DONOSITI ISPRAVNE ODLUKE.indd 34

9.9.2010 9:33:41

Proble m : Mora m o donositi odluke , ali ne zna m o kako

Ideja prema kojoj uvijek trebamo činiti ono što je najbolje, vrlo je privlačna – doima se kao da obuhvaća nešto bitno. Ako ste sami na brodu i vidite brodolomce koji se trude preživjeti, onda će vas savjet čini ono što vodi do najboljeg rezultata navesti da im pomognete. Možete im baciti pojas za spašavanje. Pojas će možda biti hladan i vlažan te ga krajnje sebična osoba najra dije ne bi ni dotaknula. Ali, čini ono što vodi do najboljeg rezultata znači da trebate uzeti u obzir i ljude koji se bore u vodi. Pojas za spašavanje treba im više nego što vaše ruke trebaju ostati su he i tople. Zato im i bacate pojas. Jednostavno. (To je, kao što ćemo poslije vidjeti, osnovno načelo pomoći. Načelo pomoći kaže da treba pomoći uvijek kada je drugoj oso bi pomoć vrednija nego tebi. Osnovni oblik načela pomoći je srž ideje čini ono što vodi do najboljeg rezultata.) Postoje tri neutemeljena prigovora koja se najčešće upuću ju sustavu čini ono što vodi do najboljeg rezultata. Ti prigovori su bitni, ali nisu ni približno onoliko bitni koliko to neki ljudi prikazuju. Oni sigurno ne mogu uništiti ideju čini ono što vodi do najboljih rezultata. Prvi prigovor glasi: teško je usporediti kako različiti ljudi vrednuju stvari. Nikada ne možeš znati kako je biti brodolomac, ako nisi brodolomac. Jednako tako, ako planiraš cestu, nikada ne možeš znati koliko ljudi doista želi ili ne želi tu cestu. Ako ih upitaš, oni će sigurno preuveličati svoje želje kako bi bilo po njihovu. Uspoređivanje želja različitih ljudi i odabiranje izme đu njihovih opcija vrlo je složeno. Istina, složeno je činiti takve usporedbe među ljudima, ali to ne potkopava sustav. Uspoređivanje želja različitih ljudi i oda biranje društvena je vještina koja se u ljudima razvija od naj ranijih dana u vrtiću. Teško je postupiti ispravno, vrlo je teško postupiti savršeno, ali to nije poguban nedostatak. Jednako tako, ljudi koji prakticiraju čini ono što vodi do najboljih rezultata razvili su pametne načine uz pomoć kojih se nose

KAKO DONOSITI ISPRAVNE ODLUKE.indd 35

9.9.2010 9:33:41

Iain King: K A KO D O N O S I T I I S PR AV N E O D LU K E I U V I J E K B I T I U PR AV U

s tim problemom. Još od Napoleonova doba liječnici u vojnim bolnicama naviknuti su činiti ono što vodi do najboljih rezultata. Kada ne mogu zbrinuti sve žrtve, dijele ih na tri skupine. Pr vu skupinu čine ranjenici koji mogu hodati i čiji život ne ovi si o trenutnom liječenju; drugu skupinu čine kritični slučajevi čiji životi doista ovise o liječenju, a treću skupinu čine oni koji će u svakom slučaju umrijeti. Liječnici se usredotočuju na sre dišnju skupinu, kako bi spasili najviše života. Taj sustav trijaže podrazumijeva uspoređivanje vrlo različitih ozljeda. Ali samo uspoređivanje nije pretjerano složeno: određene vrste rana svr stavaju ljude u određene kategorije. Naravno, uvijek će postojati granični slučajevi, ali to ne obezvređuje cijeli sustav. Ostala zvanja služe se različitim sustavima. Računovođe po kušavaju uspoređivati ljude mjerenjem njihove vrijednosti u nov cu. Arhitekti pokušavaju usporediti osobitu ljepotu dizajnerskog predmeta s osobitom cijenom troška. Učitelji nastoje na najbolji način rasporediti vrijeme na različite učenike u razredu. Uspo ređivanje ljudi nije uvijek lako, ali mnogi ljudi to rade. Stoga, taj je prigovor više praktičan nego stvaran problem. On bi ljude trebao potaknuti da prionu poslu, a ne da promijene položaj. Drugi prigovor protiv sustava čini ono što vodi do najboljih rezultata ukazuje na način donošenja odluka. Tu optužbu 1970-ih godina iznio je Bernard Williams, a prema njoj, sustav ljudi ma daje »misao previše«. Ako ste na brodu, rekao je Williams, i vidite brodolomce u vodi, ne biste trebali kalkulirati prije ne go što počnete djelovati – trebali biste ih spasiti! Kalkulirati o tome u kojoj mjeri osoba u vodi želi pojas za spašavanje, po tom kalkulirati koliko je pojas hladan i vlažan, pa uspoređivati kalkulacije i tek onda, prema rezultatu, razmatrati i odlučiva ti o pomoći ljudima u vodi doima se pogrešnim. (Za početak, dok vi razmišljate, ljudi bi se mogli utopiti!) Činiti ono što vodi do najboljih rezultata oduzima spontanost i impuls da se uči ni dobro djelo.

KAKO DONOSITI ISPRAVNE ODLUKE.indd 36

9.9.2010 9:33:41

Proble m : Mora m o donositi odluke , ali ne zna m o kako

Taj prigovor temelji se na pogrešnom tumačenju. Činiti ono što vodi do najboljih rezultata ne podrazumijeva računanje dok se ljudi utapaju, a najbolji način da se to objasni jest uspoređi vanje nečije dobrote s govorenjem jezika. Jezik se bolje može naučiti ako se uči i njegov gramatički sustav, ali čovjek ne bi trebao razmišljati o konjunktivu i pluskvamperfektu te o kon dicionalu kada govori. To bi mu oduzimalo previše pozornosti. Čovjek se samo treba izraziti. Razumijevanje gramatike može nam pomoći da bolje govorimo, ali ona nam ne smije biti prva na umu. Isto je i s čini ono što vodi do najboljih rezultata. Ljudi koji se navode za tim geslom trebali bi pohitati upomoć brodo lomcima kao i svi ostali, s time da bi bolje od ostalih trebali ra zumjeti zašto hitaju, ali to ih ne bi trebalo usporiti. Treći prigovor nedavno je izrekao indijski nobelovac, eko nomist Amartya Sen, koji smatra da je sustav čini ono što vodi do najboljih rezultata nepošten. Sustav ugađa onima koje se mo že zadovoljiti, a ignorira one koje se ne može zadovoljiti. Za mislite da imate par vrhunskih tenisica za trčanje i da morate donijeti odluku hoćete li ih pokloniti sportašu ili osobi u inva lidskim kolicima. Osoba u invalidskim kolicima neće ih moći upotrijebiti, a sportaš hoće; najbolji rezultat znači davanje teni sica sportašu. Takva se odluka doista ne doima poštenom. Uo stalom, sportaš već jest sretna osoba, pa ne zaslužuje da bude još sretniji. Nesreća osobe u kolicima je složena – ne samo da je osoba nepokretna, nego je ostala i bez tenisica. Međutim, Senov prigovor je pogrešan. Sustav čini ono što vodi do najboljih rezultata nije pošten samo zato što život nije po šten. Ako je moguće zamijeniti tenisice za nešto što bi osobi u kolicima bilo upotrebljivo, onda bi tenisice trebalo zamijeniti. Ako takva razmjena nije moguća, zašto onda ne dati tenisice sportašu? To je ista odluka s kojom se suočava liječnik prili kom trijaže, kada mora odlučiti hoće li ukazati pomoć kritič no ranjenoj ili smrtonosno ranjenoj žrtvi. Nesreća smrtonosno

KAKO DONOSITI ISPRAVNE ODLUKE.indd 37

9.9.2010 9:33:42

Iain King: K A KO D O N O S I T I I S PR AV N E O D LU K E I U V I J E K B I T I U PR AV U

ranjene žrtve očitovat će se u činjenici da neće biti liječen pr vi, nego tek drugi po redu. To naravno nije pošteno, ali to zna či da će kritično ranjena žrtva biti spašena, a spašavanje jednog života bolje je od gubitka dvaju. Nešto je ipak privlačno u ideji čini ono što vodi do najboljih rezultata. Vrlo se široko koristi i s mnogo uspjeha, a tri prigovora protiv nje ne bi nas trebala zabrinjavati. Dakle: jesu li prosvjetiteljski mislioci bili u pravu? Je li čini ono što vodi do najboljih rezultata doista sustav za donošenje od luka kakav trebamo?

KAKO DONOSITI ISPRAVNE ODLUKE.indd 38

9.9.2010 9:33:42

KAKO DONOSITI ISPRAVNE ODLUKE.indd 259

9.9.2010 9:33:58

www.mozaik-knjiga.hr 119,00 kn ISBN 978-953-14-0805-9

kako donositi ispravne odluke i uvijek biti u pravu

K i n g

Iain King

Iai n

I a i n

K i n g

kako donositi ispravne

odluke

i uvijek biti u

pravu

Rješavanje zagonetke ispravnog i pogrešnog