Kako očuvati zdravlje osjetila

001-003_KYSS_CRO 2010.03.18 09:26 Page 1

Kako oËuvati zdravlje osjetila

001-003_KYSS_CRO 2010.03.18 09:26 Page 2

001-003_KYSS_CRO 2010.03.18 09:26 Page 3

READER’S DIGEST

Kako oËuvati zdravlje osjetila Kako saËuvati i izoπtriti vid, sluh, okus i njuh

StruËni konzultanti Profesor dr. sc. Ian Grierson profesor oftalmologije Odjel oftalmologije i Odjel za oËne bolesti St. Paula

Dr. sc. Matthew Yung otolog konzultant Zaklada NHS bolnice Ipswich

Dr. sc. Lucy Donaldson viπi predavaË fiziologije i farmakologije Fakultet medicinskih znanosti SveuËiliπte u Bristolu

Profesor dr. sc. Tim Jacob profesor staniËne fiziologije Fakultet bioznanosti SveuËiliπte u Cardiffu

Sadræaj

004-007_KYSS_CRO 2010.03.18 09:31 Page 4

Tekst napisala

Sheena Meredith

O ovoj knjizi 8 Uvod

10

004-007_KYSS_CRO 2010.03.18 09:31 Page 5

Vid 1 2 3 4 5 6

»udo vida

18

Zaπtitite svoje dragocjene oËi 31

Koliko dobro vidite Medicinska rjeπenja ©ira slika Pametni plan za dobar vid

48 78 101 112

004-007_KYSS_CRO 2010.03.18 09:32 Page 6

Sluh 7 8 9 10 11

Radost sluπanja Zaπtitimo svoje uπi U Ëemu je problem?

Tehnologija spasa Pametni plan za dobar sluh

116 126 139 153 174

Napomena Ëitateljima Iako su autori ove knjige dali sve od sebe da budu πto toËniji i aæurniji, spoznaje u medicini i farmakologiji neprestano se mijenjaju. »itateljima se preporuËuje da se za savjete obrate medicinskim struËnjacima. Pisce, istraæivaËe, urednike i nakladnike ove knjige ne smije se smatrati odgovornima za pogreπke, omaπke ili postupke koji mogu biti posljedica informacija πto ih ovdje donosimo.

004-007_KYSS_CRO 2010.03.18 09:32 Page 7

Okus i njuh 12 ZaËin æivota

178

13 Bolji osjet okusa i mirisa 14 Provjerite i ocijenite 15 Mirisna rjeπenja

192 208 220

16 Pametni plan za dobar okus i njuh

232

ZakljuËci

234

Pojmovnik

236

Izvori

238

Kazalo

242

008-015_KYSS_CRO 2010.03.18 09:33 Page 8

o ovoj knjizi Evo knjige koja Êe vam pomoÊi da æivite zdravim æivotom, ali i æivotom u kojem Êete doista uæivati! Zdravlje vaπih osjetila govori o tome kako Êete zaπtititi i izoπtriti osjetila koja nam donose æivotne uæitke, a usto su bitna za naπu sigurnost i svakodnevno æivljenje.

Mnogi smatraju kako je posve normalno da s godinama osjetila otupe.

No, ne mora biti tako. Ova knjiga objaπnjava kako sprijeËiti i usporiti posljedice starenja te kako nadoknaditi svako popuπtanje osjetila; zahvaljujuÊi tehnologiji koja se primjenjuje u medicini 21. stoljeÊa, gotovo se uvijek neπto moæe uËiniti.

U knjizi se takoer opisuju deseci mjera koje i sami moæete poduzeti i koje vam mogu znatno pomoÊi. Takoer, ona jednostavno objaπnjava kako osjetila rade, πto im se loπe moæe dogoditi, koji su simptomi πtetnih poremeÊaja te kada i gdje potraæiti pomoÊ. Otkrit Êete πto u naËinu æivota i naπoj okolini moæe oπtetiti naπ vid, sluh, okus i njuh te kako to moæemo izbjeÊi i svladati. ©to je najvaænije, u svakom od tri dijela ∑ Vid, Sluh, Okus i njuh ∑ ova vam knjiga pomaæe da osmislite “pametan plan” doæivotnog oËuvanja zdravih osjetila.

vaπ pametni plan U knjizi Êete Ëesto nailaziti na pametni plan ∑ tako smo nazvali opÊenit program za sva vaπa osjetila. SaËinjen je od Ëetiri elementa ∑ zaπtite, ocjene, ispravljanja i uæivanja ∑ i u toj se strategiji ne ide samo na ono πto Êete u buduÊnosti poduzeti nego ona govori i o svemu πto moæete uËiniti kako biste svoja osjetila sve vrijeme Ëuvali i jaËali. Na kraju svakog dijela naÊi Êete pitanja i podatke o stranicama na kojima moæete proËitati konkretne savjete.

Zaπtita Doznat Êete πto vam to u naËinu æivota moæe pomoÊi da svoja osjetila saËuvate i izoπtrite, zaπtitite ih od buduÊih problema i nosite se s onima koji su se veÊ pojavili. Neki Êe vam savjeti zvuËati poznato ∑ smanjite unos masti æivotinjskog podrijetla, jedite voÊe i povrÊe jarkih boja, prestanite puπiti. Kao i ostatak vaπeg tijela, osjetila Êe imati koristi od zdravog naËina æivota. Doznat Êete kako drugi aspekti naπeg æivota ∑ od raËunala i MP3 ureaja ∑ mogu loπe djelovati na osjetila, zaπto oËima treba tama, a uπima tiπina, te kako moæete izoπtriti osjet okusa i njuha time πto Êete im ugaati.

8

008-015_KYSS_CRO 2010.03.18 09:33 Page 9

Ocjena Morate znati od koje toËke polazite. Koliko je dobar vaπ vid?

Koliko dobro Ëujete, kakva su vaπa osjetila okusa i njuha? ©to veÊ sada Ëinite kako biste ih popravili ∑ i jeste li u tome uspjeπni? Prijeko je potrebno dobro znati kako vaπa osjetila rade i osluπkivati sve promjene.

Morate razumjeti kako funkcionira svako od tih osjetila, πto im se loπe ili gore moæe dogoditi te koliko je to vjerojatno kako biste poduzeli korake da to sprijeËite ili lijeËite. Doznat Êete koji su Ëimbenici rizika te koja osobna obiljeæja mogu utjecati na veÊi (ili manji) rizik od odreenih poremeÊaja i bolesti. Upitnici i jednostavni kuÊni testovi pomoÊi Êe vam da prepoznate probleme i vidite treba li vam pomoÊ lijeËnika opÊe prakse ili specijalista.

A svi ti savjeti vrijede za cijeli æivot. Vaπ pametni plan predstavlja doæivotnu strategiju koja nudi obilje moguÊnosti da je neprestano ocjenjujete i prevrednujete.

Ispravak Uzrok poremeÊaja i bolesti koje utjeËu na osjetila Ëesto se moæe lijeËiti ili barem postoje djelotvorni naËini da se njihov utjecaj ublaæi i da nastavite u punini uæivati u radu, hobijima i odnosima s drugima, da zadræite sposobnost samostalnog æivljenja. Zdravlje vaπih osjetila objaπnjava πto moæete uËiniti da ispravite niz poremeÊaja koji utjeËu na osjetila te kako nadomjestiti gubitak ili slabljenje osjeta koji dolaze s godinama. U svakom dijelu opisuje se struËna medicinska pomoÊ koju moæete potraæiti i pomaæe vam ocijeniti naËine lijeËenja, stategije, ureaje i tehniËka pomagala koja Êe vam moæda preporuËiti specijalisti.

Uæivanje Naπa nam osjetila pruæaju beskrajno mnogo radosti, no u æurbi svakodnevice to Ëesto previamo. Da bismo ih u potpunosti upoznali i cijenili, moramo zastati i gledati sve ono πto nam pruæa zadovoljstvo, sluπati zvukove koji nas razgaljuju, uæivati u lijepom mirisu te kuπati okuse koji gode naπem nepcu. Kada ih tako svjesno koristimo, postajemo pozorniji ∑ bolje zamjeÊujemo, jasnije Ëujemo, razvijamo osjetila okusa i njuha ∑ a time raste i uæitak koji nam pruæaju. Taj bi uæitak trebao biti snaæan poticaj da se za svoja osjetila brinemo, da ih pazimo i Ëuvamo ∑ do kraja æivota.

Nitko ne bi svoja osjetila smio uzimati zdravo za gotovo. Toliko je razloga zbog kojih bismo se morali pobrinuti da nam dobro sluæe. Pametni plan, prilagoen upravo vama, trenutaËno donosi koristi i pomaæe vam da i dalje uæivate u æivotu punim pluÊima. Bogatstvo informacija i vodstvo koje vam nudi knjiga Zdravlje vaπih osjetila mogli bi vam pomoÊi da i u dubokoj starosti budete sposobni za samostalan æivot te da saËuvate volju za æivotom.

O OVOJ KNJIZI 9

008-015_KYSS_CRO 2010.03.18 09:33 Page 10

Uvod Osjetila su ono πto nas povezuje sa svijetom. Bez njih ne bismo niπta znali o tome πto se oko nas zbiva, ne bismo se mogli orijentirati u okolini, obavljati poslove i uæivati u æivotu, niti bismo mogli ostvariti kontakt s drugim ljudima.

Ipak, mnogi od nas o svojim osjetilima uglavnom uopÊe ne razmiπljaju.

Pomislite samo kakva je koordinacija osjetila potrebna da biste obavili neπto posve jednostavno, primjerice javili se na telefon. Morate Ëuti da zvoni, ustanoviti o kakvom je zvuku rijeË i odakle dolazi, pogledom locirati telefon, otiÊi do njega te dodirnuti i podignuti sluπalicu. Cijela je ta radnja uglavnom nesvjesna ∑ vaπ je um vjerojatno usredotoËen na to tko zove ili na aktivnost u kojoj ste bili prekinuti kad je telefon zazvonio.

OSJEΔAJ RADOSTI Naπa su osjetila mnogo viπe od mehaniËkih pomagala. Ona nam, naime, pomaæu da uæivamo u æivotu ∑ od vrhunaca orkestralne glazbe do proplamsaja sunca iza oblaka, od okusa Ëokolade do mirisa netom peËena kruha.

Ona takoer bude snaæne osjeÊaje koje doæivljavamo pri pogledu na prometnu nesreÊu ili novoroenËe, kad iz daljine Ëujemo glas voljene osobe, kad do nas dopre miris svjeæe pokoπene trave ili pokvarene hrane.

Bili ti osjeÊaji pozitivni ili negativni, oni nam ∑ katkada posve nesvjesno ∑ posreduju doæivljaj svijeta. Odakle onaj osjeÊaj da smo neπto veÊ prije doæivjeli, onaj déjà vu? Kako to da pri ulasku u osnovnu πkolu svoga djeteta odmah bivate preneseni u vlastite πkolske dane? Odakle nam je doπla ona melodija koju najedanput poËinjemo pjevuπiti?

OSJEΔAJ OPASNOSTI Naπa nas osjetila, dakle, mogu razveseliti, preplaπiti, privuÊi ili vratiti u proπla vremena i na mjesta iz proπlosti. Moæda upravo zbog tih njihovih svojstava zaboravljamo da su to tjelesne funkcije koje, kao i ostatak tijela, zahtijevaju skrb i paænju kako bi radile najbolje πto znaju. Moæda pokuπavate smrπavjeti, zdravo jesti ili izbjegavati zagaeni zrak, pesticide i aditive ili redovito vjeæbati ∑ no vjerojatno nikada niste previπe razmiπljali o zdravlju svojih oËiju ili uπiju, a o nosu i jeziku da i ne govorimo.

Dok neπto ne poe po zlu, obiËno niπta ne poduzimamo. Tek kada u restoranu morate nekog zamoliti da vam proËita jelovnik, shvatite da biste moæda mogli otiÊi na pregled oËiju. IIi da moæda neπto nije u redu s vaπim

10

008-015_KYSS_CRO 2010.03.18 09:33 Page 11

sluhom kada svoje bliænje poËnete optuæivati da mumljaju, a oni vas da preglasno puπtate zvuk na televizoru. Hrana moæda nije viπe onako ukusna kao prije, ruæe ne miriπu onako opojno. »esto ne uoËavamo postupne promjene koje nam se poËinju dogaati ulaskom u srednju dob ∑ a neki jednostavno nisu spremni priznati ih ni sebi ni drugima.

RIZIK ZANEMARIVANJA OSJETILA Jednako zabrinjava i to πto mnogi smatraju da su takva iskustva neizbjeæan dio starenja. No, kao πto ova knjiga pokazuje, ne mora biti tako. Danas medicina nudi mnoga rjeπenja za oslabljen rad osjetila te se, primjerice u sluËaju vida, bolesti koje mogu dovesti do sljepoÊe, kao πto je glaukom, mogu izlijeËiti ako se poËne na vrijeme.

Pasivnost moæe imati teπke posljedice ∑ nepotreban gubitak vida, na primjer, ili izolaciju i jad zbog nemoguÊnosti da komuniciramo s najdraæima. Slaba osjetila mogu biti i opasna ∑ izlaæu nas veÊoj opasnosti od prometnih nezgoda, posrtanja i padova, poæara u kuhinji zato πto nismo osjetili da je jelo zagorjelo ili Ëuli alarm za dim.

Jednostavne promjene ∑ od novog recepta za naoËale do bolje osvijetljenih stuba ∑ mogu, meutim, uvelike poveÊati i naπu sigurnost i kvalitetu æivota.

Tri dijela ove knjige ∑ Vid, Sluh, Okus i njuh ∑ imaju sve one podatke, sredstva i savjete koji su vam potrebni da biste dovoljno rano neπto poduzeli, izbjegli nepredviene posljedice i odræali svoja osjetila u dobrom stanju. Bogatstvo informacija i smjernice u knjizi Zdravlje vaπih osjetila pomoÊi Êe vam da svoja osjetila Ëuvate, da uoËite i lijeËite bolesti koje ih mogu ugroziti te da do duboke starosti uæivate u æivotu bez tue pomoÊi.

OSOBNI PLAN ©to je najvaænije, ova Êe vam knjiga pomoÊi da osmislite vlastiti pametni plan kako biste izoπtrili i saËuvali osjetila vida, sluha, okusa i njuha u πto boljem stanju. Pritom Êete slijediti nekoliko jednostavnih koraka: zaπtitu, ocjenu, ispravljanje i uæivanje.

Plan ukljuËuje savjete i strategije samopomoÊi koji se odnose na prehranu i opÊenito na æivotne navike koje Êe vam pomoÊi da svoja osjetila saËuvate, Ëak i izoπtrite, te upozorenja o πtetnom utjecaju Ëimbenika okoline, primjerice stalne buke.

Knjiga opisuje naËine na koje moæete ocijeniti svoje zdravstveno stanje i πirok spektar medicinskih pretraga koje Êe provesti lijeËnik opÊe prakse ili specijalist kako bi toËno utvrdili sve probleme. Vodi vas korak po korak

UVOD 11

008-015_KYSS_CRO 2010.03.18 09:33 Page 12

kroz naËine ispravljanja stanja i otkriva najnovija istraæivanja koja utiru put buduÊim lijeËenjima. Tu su takoer fascinantni sluËajevi ljudi koji su uz pomoÊ medicinske znanosti ili tehnologije pobijedili poteπkoÊe.

Naravno, ideja vodilja ove knjige i njezina najvaænija svrha jest uæivanje u vlastitim osjetilima. Naπa su osjetila najugodnije orue koje nam je dano za æivot, a njihovo aktivno koriπtenje i briga o njima mogu biti presudni za njihovo oËuvanje.

No, osjetila nisu uvijek ista. BuduÊi da se s godinama razvijaju i mijenjaju, vaæno je da pratite svoj plan i njegove uspjehe. Uvijek Êe se naÊi neπto πto se moæe popraviti ili izmijeniti.

TKO ©TEDI... NE VRIJEDI Na vaænost stalnog koriπtenja i praÊenja osjetila osobito je upozorio profesor Charles Spence s Odjela eksperimentalne psihologije SveuËiliπta u Oxfordu u svojem izvjeπÊu pod naslovom “Tajne osjetila”. U njemu je naglasio da æivimo u vremenu u kojem se naπa osjetila istodobno bombardira i uskraÊuje, a to moæe naπtetiti naπem zdravlju i opÊenito naπem æivotu.

Preπli smo, objaπnjava profesor Spence, iz doba u kojemu su naπi preci æivjeli uglavnom vani i bili tjelesno aktivni u doba u kojemu 90 posto vremena provodimo u zatvorenom, Ëesto pred televizorom ili raËunalom.

Osjetilom vida primamo previπe informacija, a zanemarujemo emocionalna osjetila dodira i njuha ∑ a sve to na naπu πtetu. Ta ravnoteæa utjeËe na naπu sposobnost doæivljavanja uæitka i ljubavi, na uspjeh i zdravlje.

A rezultat je, kaæe, to πto takoer bræe gubimo osjetila okusa i njuha, a to moæe izazvati ozbiljne zdravstvene i prehrambene poteπkoÊe u starosti.

Naπa koæa ne prima dovoljno poticaja dodirom, a prema profesoru Spenceu, dodir nije bitan samo za emocionalno zdravlje nego i za osjetilni, kognitivni, neuroloπki i tjelesni razvoj. Suvremeni æivot stvorio je generaciju “gladnu dodira”.

UGA–AJTE SEBI Rjeπenje? Ugaanje osjetilima, kaæe profesor. Moramo razumjeti da su osjetila stvorena za meusobno djelovanje i skladnu suradnju ∑ a mi to moramo uvrstiti u naπe svakodnevno iskustvo. Treba nam viπe mirisa u æivotnoj okolini, viπe glazbe koja podiæe raspoloæenje i viπe taktilnih ploha.

Moramo se meusobno viπe dodirivati. Prema profesoru Spenceu, ugaanje osjetilima nije hedonistiËko pretjerivanje nego duboka bioloπka

12 UVOD

008-015_KYSS_CRO 2010.03.18 09:33 Page 13

potreba koja potiËe razvoj naπih osjetila i pomaæe zdravlju i sreÊi u kasnijem æivotu.

Uz snaænija osjetila bit Êemo produktivniji, uspjeπniji i sposobniji uæivati u punijim odnosima s drugima, kaæe profesor. Treba li vam bolji razlog?

NADOMJESNA OSJETILA Æelite li joπ dokaza da osjetila tvore usklaen sustav, razmislite o tome πto se dogaa ljudima koji jedno od njih izgube. Helen Keller, ameriËka knjiæevnica koja je od djetinjstva bila gluha i slijepa, opisala je kako su se ljudi Ëesto znali iznenaditi kad bi shvatili da uæiva u prirodi. Spoznala je da su zapravo oni slijepi, jer kad izgubite vid, tada se druga osjetila probude na naËin koji je nezamisliv osobama koje vide. “Jer oni niπta ne znaju o tome kako je cvijet njeæan na dodir i ne cijene njegov miris, duπu cvijeta.”

OpÊenito se smatra da kada jedno osjetilo zataji, druga to nadoknauju pojaËanom osjetljivoπÊu. Na primjer, gluhi lakπe detektiraju vibracije i gibanje, slijepi glazbenici bolje razluËuju visine zvuka nego oni koji vide ∑ πtoviπe, vjeruje se da se sliËne pojave dogaaju i meu æivotinjama.

No, je li to toËno? Neki znanstvenici tvrde kako je viπe rijeË o poveÊanoj svjesnosti i iskustvu nego o veÊoj osjetljivosti. Kad se ljudi moraju oslanjati na druga osjetila, uËe kako ih djelotvornije iskoristiti.

To je objaπnjenje vaæno zato πto, ako je makar djelomice toËno, to znaËi da svatko moæe ojaËati svoje osjetilne doæivljaje i njihovu upotrebu ∑ a profesor Spence upravo to preporuËuje.

BOGATSTVO OSJETILA Evo joπ neËega zanimljivog. Svi smo mi nauËili kako imamo pet osjetila: vid, sluh, dodir, okus i njuh, a smatra se da ta klasifikacija potjeËe od Aristotela.

Zapravo imamo viπe osjetila, no s obzirom na to da jedinstvene definicije osjetila nema, znanstvenici govore o razliËitom broju osjetila.

Neki dijele vid na dva ili Ëak tri osjetila polazeÊi od toga da se boja, svjetlost i moæda dubina doæivljavaju razliËitim mehanizmima.

Okus i njuh takoer se mogu podijeliti prema razliËitim receptorima kojima se detektiraju razliËiti mirisi i okusi. Poput receptora u okusnim pupoljcima na jeziku, u ustima i grlu imamo i druge kemijske senzore koji pridonose doæivljaju okusa time πto detektiraju tople i hladne doæivljaje hrane, kao i iznenaujuÊe sastojke zaËina, primjerice ljute paprike.

UVOD 13

008-015_KYSS_CRO 2010.03.18 09:33 Page 14

Jednako tako imamo dvije vrste dodirnih senzacija koje se oslanjaju na senzore za pritisak u koæi, jedan za lagani dodir i jedan za duboki pritisak.

U koæi takoer imamo osjetilne receptore za temperaturu, svrbeæ i bol ∑ naπe osjetilo za bol moæe razlikovati mehaniËke, toplotne i kemijske opasnosti. BuduÊi da se one oslanjaju na razliËite receptore, neki struËnjaci tvrde da ih treba smatrati zasebnim osjetilima.

UNUTRA — VAN Nadalje, dok nam naπih osnovnih pet osjetila prenose podatke iz okoline, veÊina znanstvenika ukljuËuje joπ najmanje dva osjetila koja se oslanjaju na prenoπenje podataka iz tijela i koja su odgovorna za ravnoteæu i svijest o poloæaju tijela. Neki bi rekli da su osjeÊaji poput gladi i æei takoer “osjetila”.

RAZUMIJEVANJE SVIJETA Od Ëega se god sastojalo, to bogatstvo osjetila filtrira naπe doæivljaje svijeta. Samo osjetilo moæe izazvati trenutaËnu refleksnu reakciju, kao kad ruku brzo povuËemo od plamena, Ëak prije nego πto mozak odredi kolika je moguÊnost da se opeËemo. No, mozak obiËno preradi novu osjetilnu stimulaciju i stvara naπe doæivljaje ∑ zajedno s pamÊenjem i razumijevanjem.

Naπ mozak pohranjuje i organizira osjetilne doæivljaje tako da ih ne moramo svaki dan iznova uËiti. Nije dovoljno samo pamtiti prethodne stimulanse, treba ih i kategorizirati; morate imati πire razumijevanje pojma kvake za vrata, inaËe Êete svaki put kad vidite neku malo drugaËiju ostati zarobljeni u sobi dok ne shvatite o Ëemu je rijeË.

SliËno je i s drugim pojmovima, kao πto su “stolica”, “stol”, “toplo” ili “oπtro”. Cijeloga æivota oslanjamo se na te predodæbe kako bismo proπirili razumijevanje svijeta i poveÊali svoju sposobnost æivljenja u njemu. Za to je bitna upotreba svih pet osjetila. Doista, kako reËe profesor Vilyanur Ramachandran, ravnatelj Centra za mozak i spoznaju na Kalifornijskom sveuËiliπtu u San Diegu: “Upravo je interakcija osjetila utrla Ëovjeku put sposobnosti za viπu inteligenciju.”

Osjetila nas takoer πtite. Kada doæivimo neπto πto se ne uklapa u te poznate kategorije, neπto πto se ne da izraËunati, naπ mozak i naπa osjetila ulaze u stanje pojaËane uzbune kako bi nas pripremili za neoËekivano. Oni su osobito dobro podeπeni da otkriju promjenu zato πto ona moæe donijeti opasnost.

14 UVOD

008-015_KYSS_CRO 2010.03.18 09:33 Page 15

zapanjujuÊe sposobnosti æivotinja

A

ko ste mislili da su naπa ljudska osjetila Ëudesna, pogledajte samo kakve su osjetilne sposobnosti nekih drugih stvorenja.

Jedna vrsta sokola moæe spaziti miπa sa 4500 metara visine. Druga vrsta ima oπtru sliku Ëak i kad leti 180 kilometara na sat.

Muæjak svilene bube osjeti miris æenke na udaljenosti od 11 kilometara.

U gujavica (kiπnih glista) cijelo je tijelo pokriveno receptorima za okus.

Ribe i kornjaËe mogu prepoznati miris rijeke ili obale gdje su se rodile i time se sluæiti pri navigaciji.

PËele radilice imaju u trbuhu prsten od æeljeznog oksida za koji se smatra da im pomaæe pri kretanju tako πto detektira Zemljino magnetno polje.

Psi tragaËi imaju na nosu povrπinu za otkrivanje mirisa 50 puta veÊu nego ljudi i milijun puta osjetljiviju. Mogu slijediti trag star gotovo Ëetiri dana.

Leptiri imaju na krilima dlaËice koje osjete promjene u tlaku zraka.

Neki morski psi mogu otkriti ekstrakt ribe u koncentracijama manjim od jedan na 10 milijuna.

Zmije izmeu oËiju i nosnica imaju organ za toplinu koji im pomaæe otkriti plijen Ëak i u tami. Taj organ biljeæi temperaturne promjene od samo 0,002 do 0,003 °C.

• • • • • • • • •

RADOST ÆIVLJENJA Naposljetku, naπa su osjetila ukopËana u centre za ugodu u mozgu ∑ u æivotu bismo trebali uæivati. To je ono πto nas tjera da jedemo, pijemo, grlimo se i zaljubljujemo, vodimo ljubav, Ëak i da vjeæbamo.

Sve te aktivnosti potiËu oslobaanje kemijskih tvari u mozgu koje Ëine da se osjeÊamo sretni, zadovoljni i vrijedni. Bioloπki smo programirani da za tim teæimo zato πto je to kljuËno za naπ opstanak ∑ kao pojedinaca i kao vrste. Dakle, æivot se zapravo sastoji u tome da uæivamo u osjetilima.

I zato se naπ pametni plan ne odnosi samo na oËuvanje korisnih funkcija. RijeË je o tome da æivot treba i zaËiniti, uæivati u radosti koju nam pruæaju naπa osjetila i saËuvati to zadovoljstvo... do kraja æivota.

UVOD 15

016-047_KYSS_CRO 2010.03.18 09:34 Page 16

016-047_KYSS_CRO 2010.03.18 09:34 Page 17

Vid OËi su jedna od vaπih najveÊih dragocjenosti. Doznajte kako oËi rade, πto biste trebali poduzeti da zaπtitite vid te kako sastaviti pametni plan da ga oËuvate do kraja æivota. Saznajte πto se to neizbjeæno mijenja s godinama, koji su moguÊi problemi i — πto je najvaænije — πto moæete poduzeti sami te koja su najnovija medicinska postignuÊa.

016-047_KYSS_CRO 2010.03.18 09:34 Page 18

1 »udo vida N

ovine nas svakodnevno obasipaju savjetima o zdravlju — “smrπavite!”, “kreÊite se”, “smanjite unos soli, piva, maslaca, kave, πeÊera”... Posvuda nam poruËuju da Ëuvamo zdravlje. Ali, koliko su nam puta rekli da pazimo na oËi?

Svi bismo ih trebali viπe cijeniti. Vid uvelike omoguÊuje naπu pokretljivost, naπu sigurnost i samostalnost i pruæa nam silno uæivanje u malim stvarima, poput Ëitanja knjiga, kao i u onim velikim æivotnim radostima kakva je radost kad gledamo kako se naπa djeca i unuci mijenjaju i rastu. Ipak, tisuÊe ljudi gube vid iako bi im promjene æivotnih navika i redoviti oËni pregledi pomogli da ga saËuvaju ili barem ublaæe πtetu.

SAMORAZUMLJIVOST U djetinjstvu i mladosti mnogi od nas jednostavno podrazumijevaju da imaju dobar vid. OdliËno vidimo udaljene znakove, poruke Ëak i sitna slova u ugovorima i jednostavno nam je nezamislivo da to ne moæemo. Æivcira nas kad roditelji ne znaju gdje su im naoËale ili nas mole da udjenemo konac u iglu. No u srednjoj se dobi poËnu dogaati neke neugodne stvari.

18 VID

016-047_KYSS_CRO 2010.03.18 09:34 Page 19

...

Razmislite

BI LI VA©E O»I POLOÆILE Slova gube oπtrinu, novine moramo VOZA»KI? dræati udaljene u ispruæenoj ruci, a mnogim europskim zemljama uvjet za voænju voænja noÊu postaje nam sve jest da na udaljenosti od 20 metara moæete neugodnija. Postupno shvaÊamo da naπe proËitati brojke na registracijskoj ploËici (otprilike oËi ∑ ti divno sloæeni organi ∑ nisu pet duæina prosjeËnog automobila). Ako to ne moæete bez naoËala ili kontaktnih leÊa, morate nepogreπive. ih nositi kad vozite. To je osobito vaæno u starijoj BuduÊi da se promjene zbivaju dobi. AmeriËko nacionalno istraæivaËko vijeÊe postupno, mnogi ih uopÊe nisu svjesni ∑ ustanovilo je u jednoj studiji da je 50 posto vozaËa a neki nerado priznaju da im vid slabi. u dobi od 65 do 74 godine teæe uoËavalo mnoge Kada su na SveuËiliπtu u britanskom prometne znakove na standardnim udaljenostima. gradu Warwicku znanstvenici Oslabljeni vid moæe biti jedan od razloga πto su provjeravali vid osoba koje nisu imale prometne nesreÊe najËeπÊi uzrok smrti od nezgode u toj dobnoj skupini. Uz iznimku tinejdæera, osobe nikakvih uoËljivih poteπkoÊa, svaka starije od 65 godina imaju viπe nezgoda po treÊa nije proπla osnovne testove, a 65 kilometru voænje nego ijedna druga skupina. posto njih bili su vozaËi. TreÊina je priznala da su i prije sumnjali da im vid nije besprijekoran.

Istraæivanje britanskog Kraljevskog instituta za slijepe osobe pokazalo je da treÊina svih vozaËa u zemlji ne obavlja redovite preglede oËiju, a to znaËi da Ëak 13 milijuna ljudi ugroæava sebe i druge zato πto voze a ne vide dobro ∑ i usto moæda krπe zakon i poniπtavaju uvjete osiguravatelja.

U 5. poglavlju doznat Êete koje mjere opreza treba poduzeti kad vozite i upoznati se s mnogim strategijama kojima Êete doskoËiti gotovo svim promjenama vida.

U

PAZITE NA SVOJE O»I Kad poËnete provoditi pametni plan, nauËit Êete kako Ëuvati vid, kako ga ocijeniti, ako je potrebno popraviti te opÊenito uæivati u dobrom vidu ∑ drugim rijeËima, provodit Êete strategiju koja se provlaËi kroz cijelu ovu knjigu. Tada Êete biti i sigurniji, i to ne samo na cesti. Slabljenje vida u starijih osoba, na primjer, Ëest je uzrok padova koji zavrπavaju lomovima, πto oteæava njihov samostalni æivot. Sve πto moæete uËiniti kako biste smanjili opasnost naÊi Êete u 5. poglavlju.

Takoer, nauËit Êete kako uoËiti moguÊe poteπkoÊe s vidom i u nekim ih sluËajevima sprijeËiti. Ako se problemi doista pojave, u ovoj Êete knjizi naÊi objaπnjenje kako ih djelotvorno rijeπiti ili barem ublaæiti. Poglavlja koja slijede sadræe informacije, savjete, upitnike i testove vida kako biste ga lakπe ocijenili. No prvi je vaæan korak na vama: redoviti odlasci na preglede kod struËnjaka.

»UDO VIDA

19

016-047_KYSS_CRO 2010.03.18 09:34 Page 20

Pozor PROMJENA VIDA? SMJESTA REAGIRAJTE!

S

labljenje vida moæda jest neizbjeæna posljedica starenja, no to se lako nadoknauje. Jeftine mjere, kao πto su naoËale za Ëitanje, rjeπavaju niz poteπkoÊa, primjerice nemoguÊnost Ëitanja novina dalje od naslova, naljepnica na pakiranjima hrane ili uputa za doziranje lijekova. A ako imate ozbiljnije probleme, i za to obiËno postoji djelotvoran lijek. No, ne potraæite li pomoÊ, vaπ Êe vid slabjeti viπe nego πto mora.

!

NE PROPU©TAJTE PREGLED O»IJU

Veoma mnogo ljudi Ëeka da s njihovim vidom neπto poe po zlu prije nego πto iπta poduzmu. Prvi je korak saznati na Ëemu ste: koliko je vaπ vid u ovom trenutku dobar odnosno loπ?

Kako pokazuje spomenuta studija iz Warwicka, veÊina nas o tome nema pojma. Prema Kraljevskom nacionalnom institutu za slijepe osobe, viπe od 200.000 ljudi u Britaniji ima izrazito slab vid ∑ iako su to redoviti pregledi mogli sprijeËiti. Ta æalosna statistika samo potvruje vaænost pregleda kako bi se poremeÊaji, kao πto je glaukom, koji Ëesto nema nikakve simptome, mogli rano otkriti. Glaukom je inaËe u Britaniji glavni uzrok sljepoÊe koji se moæe sprijeËiti i poslije katarakte drugi najËeπÊi uzrok sljepoÊe u svijetu.

Dakle, ako posljednje dvije godine niste bili kod oËnog lijeËnika, zaπto ne biste odmah zakazali pregled? Ako neπto nije u redu, morate to znati i brzo reagirati kako biste imali najbolje izglede za djelotvorno lijeËenje. Jednako je tako vaæno to πto pregled oËiju moæe upozoriti i na teæa oboljenja, primjerice na dijabetes, visoki krvni tlak ili poviπeni kolesterol. Dakle, oËni pregled shvatite kao pregled koji bi vam mogao spasiti æivot, a ne samo kao dijagnozu vida.

Prema britanskom Kraljevskom institutu za slijepe osobe, viπe od 200.000 osoba u zemlji ima znatno oslabljen vid ∑ iako su ga redovitim pregledima mogli spasiti.

ZDRAVO TIJELO, ZDRAVE O»I U poglavljima koja slijede doznat Êete kako se uz pomoÊ osobne strategije vid moæe oËuvati i Ëak popraviti kako bismo i u dubokoj starosti dobro vidjeli.

U 2. poglavlju objaπnjavamo kako zaπtititi vid i koji Ëimbenici rizika ∑ nasljednost, zdravstveno stanje, okolina ili naËin æivota ∑ mogu utjecati na njegovu kvalitetu. Oko, kao organ povezan s mozgom, vrlo je sloæen ali i vrlo krhak i lako se oπteti. Doznat Êete takoer kako paziti na svoj vid, kako oËi zaπtititi od ozljeda i opasnih Ëimbenika iz okoline, primjerice

20 VID

016-047_KYSS_CRO 2010.03.18 09:34 Page 21

HITNI SLU»AJEVI Postoje situacije u kojima problemi s oËima ne mogu Ëekati. U sluËaju ozljede oka, odmah potraæite pomoÊ lijeËnika ili otiite u bolnicu.

Ozljeda podrazumijeva ogrebotinu ili opeklinu te bilo koji predmet koji vam upadne u oko. Ue li vam u oko kakva kemikalija, odmah ga temeljito isperite vodom, no svakako πto prije otiite lijeËniku.

Hitni sluËajevi podrazumijevaju i nagao potpun ili djelomiËan gubitak vida na jedno ili oba oka ili pak iznenadnu neprestanu ili oπtru bol u oku ili oko njega. PomoÊ potraæite i ako postanete izrazito osjetljivi na svjetlost, ako vidite aureole ili dugu oko izvora svjetlosti, ako vam se vid magli ili vidite dvostruko dulje od nekoliko minuta te ako odjednom vidite bljeskove, crne toËke ili pokretne mrlje.

TrenutaËnu lijeËniËku pozornost zahtijevaju jako crvenilo, svrbeæ, peckanje ili pretjerano vlaæenje oka, kao i obilan zelenkast ili bijeli iscjedak iz oka.

od sunËeva svjetla ili πtetnog djelovaja raËunalnog zaslona. Zdrav naËin æivota vaæan je ne samo za tijelo nego i za oËi i stoga Êete doznati koje vam namirnice mogu pomoÊi da popravite vid i zaπtitite se od oËnih bolesti, a koje biste trebali izbjegavati. Vidjet Êete zaπto su puπenje i pretilost loπi za vaπe oËi, kao i za cijelo tijelo, te zaπto je vjeæbanje dobro za struk, ali i za vid.

IZBORI, IZBORI SljedeÊi je vaæan dio pametnog plana doznati kakav vam je vid te, ako je potrebno, poduzeti korake da ga popravite. U 3. poglavlju potanje se govori o svemu onome πto se moæe otkriti pregledom oËiju. A kada budete znali kako stoje stvari s vaπim vidom, lakπe Êete zamijetiti moguÊe promjene i rano uoËiti probleme (proËitajte tekst na æutoj podlozi na ovoj stranici).

U sljedeÊim poglavljima otkrit Êete bogatstvo informacija i savjeta o mjerama koje moæete sami poduzeti, kao i o moguÊnostima popravljanja vida te o najuËinkovitijim naËinima lijeËenja bolesti koje zahtijevaju struËnu pomoÊ.

Izbor katkada zna zbuniti ∑ treba li uzeti naoËale ili leÊe? Koje su leÊe za mene najbolje? Bi li laserska operacija bila rjeπenje za moje probleme? ©to treba uËiniti ako dobijem mrenu? Ova Êe vas knjiga voditi kroz mnoge moguÊnosti i dati vam struËna miπljenja o tome πto je djelotvorno, a πto nije, te Ëemu se moæete nadati od buduÊeg znanstvenog napretka.

Kad budete imali svoj pametni plan, imat Êete sve πto vam je potrebno kako biste osigurali najbolje izglede da saËuvate vid i ostanete sposobni za samostalan æivot, da budete uspjeπni na poslu, uæivate u svojim hobijima i naete Ëistu radost æivljenja ∑ i to do kraja æivota!

»UDO VIDA

21

016-047_KYSS_CRO 2010.03.18 09:34 Page 22

Kako oko radi Oko radi vrlo sliËno fotoaparatu: detektira svjetlo koje u njega ulazi, koje se odraæava od predmeta u naπoj okolini i pretvara ga u slike. U pozadini oka nalazi se tkivo osjetljivo na svjetlost. Naziva se mreænica i tanko je poput papira. Ono registrira te slike, sliËno filmu u fotoaparatu, i πalje ih u laboratorij ∑ u ovom je sluËaju to vaπ mozak ∑ za preradu u “slike” vanjskoga svijeta.

Kad svjetlo ulazi u oko, ono mora biti fokusirano kako bi stvorilo toËnu sliku. To podrazumijeva svijanje ili lomljenje svjetlosnih zraka prema unutra tako da dospiju do toËke u kojoj se stvara jasna slika. U ljudi besprijekorna vida ta je “æariπna toËka” toËno na mreænici ∑ ako nije, slika Êe biti zamuÊena, a to je ono πto se dogaa kada ste kratkovidni ili dalekovidni.

stvaranje slike

1. Svjetlost putuje od

Paralelne svjetlosne zrake lome se kad prolaze kroz bilo koju tvar.

Stoga se svjetlost lomi dok prolazi kroz slojeve oka. Za razliku od drugih slojeva u oku, leÊa ima sposobnost promjene oblika pa se mijenja u mjeri u kojoj lomi svjetlost.

udaljenog predmeta (cvijeta) do oka u paralelnim zrakama.

2.

OËne leÊe lome svjetlosne zrake prema unutra, te se one susreÊu u toËki nazvanoj srediπnja jamica (fovea centralis), koja se nalazi oËna vodica unutar æute pjege (macula (aqueous humour) lutea) na mreænici.

oËni æivac

staklasta tekuÊina (vitreous humour)

3. Tako na mreænici nastaje roænica izokrenuta slika. Takoer, (cornea) svjetlost koju odraæava jedna strana predmeta odraæava se na suprotnoj strani mreænice i na njoj stvara zrcalnu sliku.

1

4.

Impulsi koje stvara slika na mreænici πalju se oËnim æivcem u mozak, gdje se prerauju u sliku predmeta koja se “vidi” pravilno okrenuta.

22 VID

4

mreænica

leÊa

2

3

æuta pjega (macula lutea)

016-047_KYSS_CRO 2010.03.18 09:34 Page 23

OËna je leÊa krajnje elastiËna ∑ osobito dok smo mladi. To znaËi da lako mijenja oblik kako bi se fokusirala na udaljen predmet i potom iznova na neπto πto je blizu. S godinama leÊa postaje kruÊa pa fokusiranje dulje traje.

SAVR©ENA SLIKA Svjetlosne se zrake zapravo dvaput lome kad ulaze u oko. Najviπe se lome na roænici (cornea), prozirnom, ali Ëvrstom prednjem dijelu oka koji pokriva πarenicu (obojeni kolut) i zjenicu (crni krug u sredini πarenice), poput stakla na ruËnom satu, kako bi se oko zaπtitilo dok propuπta svjetlost. PoteπkoÊe nastaju kad roænica previπe lomi svjetlosne zrake i uzrokuje kratkovidnost, ili kada ih ne lomi dovoljno pa nastaje dalekovidnost. O tim, najËeπÊim, poremeÊajima govorimo u 3. poglavlju.

Nadalje, svjetlosne se zrake ponovno lome kad prolaze kroz leÊu, koja se nalazi tik iza zjenice. Da bi se dobila toËna slika, svjetlost koja potjeËe od predmeta koji su blizu mora se lomiti viπe nego ona od udaljenijih predmeta, a to znaËi da oko mora promijeniti svoj fokus, odnosno “akomodirati” se s gledanja udaljene na gledanje slike koja je blizu. Za razliku od leÊe fotoaparata, oËna je leÊa gipka i moæe se opuπtati i stiskati kako bi postala deblja ili tanja te time mijenjati svoju snagu i omoguÊiti oku da se fokusira i na dalje i na bliæe predmete.

NEKA VAS NE BRINU MRLJE “Mutnine” su poluprozirne toËke, mrlje ili niti πto podsjeÊaju na pauËinu, a mogu se pojaviti u vaπem vidnom polju i pomicati se kako pomiËete oËi.

One nastaju zbog vlakana i staniËnog otpada koji je zatvoren u inaËe prozirnoj tvari nalik na æele ∑ staklovini (vitreous humour), koja pokriva veÊi dio unutarnjeg dijela jabuËice, iza leÊe (vidjeti sliku na stranici lijevo). Dok se pomiËu, mutnine bacaju sjenu na mreænicu i vi ih vidite upravo zbog te sjene, osobito ako gledate neku jednoliËnu plohu, primjerice svijetao zid ili vedro nebo. Pritom vam se Ëini da vam pred oËima prolijeÊu muπice.

VeÊina ljudi vidi nekoliko mrlja, a u kasnijoj dobi, osobito poslije 50. godine, one postaju ËeπÊe. Tada, naime, staklovina postaje vodenasta i malo se smanji.

Kratkovidne osobe i dijabetiËari mogu vidjeti viπe mrlja u ranijoj dobi, a mogu se pojaËano pojavljivati i nakon operacije mrene, laserske operacije oka ili ozljede oka.

»UDO VIDA

23

016-047_KYSS_CRO 2010.03.18 09:34 Page 24

Pozor

!

U veÊini sluËajeva mrlje su posve bezazlene. Ipak, zanimljivo je da se roj mrlja koje vidite pred oËima obiËno pacijenti na njih najviπe æale lijeËnicima se postupno poveÊava. Vrlo rijetko naglo opÊe prakse ili oËnim specijalistima. poveÊanje njihova broja moæe biti znak neke Tako je jedna studija provedena oËne bolesti; u tom sluËaju obiËno ga prate u Juænom Derbyshireu u Britaniji bljeskovi svjetlosti ili gubitak perifernog vida (onoga πto vidite iz kuta oka). O tim simptomima pokazala kako se optiËarima u prosjeku odmah obavijestite svojeg lijeËnika ili optiËara na mjesec javljalo 14 pacijenata jer su ih zato πto to moæe biti jedna od posljedica zabrinjavale mrlje. dijabetesa, takozvana dijabetiËka retinopatija, Ako ih nikada prije niste primijetili ili ili znak odizanja mreænice, koji se mora odmah ih je pak sve viπe odnosno sve su veÊe, lijeËiti kako ne biste oslijepjeli. mogu ukazivati na probleme. U nekim je sluËajevima dovoljno brzo gledati gore-dolje kako biste ih maknuli iz vidnog polja. ObiËno se njihov broj ustali u nekoliko mjeseci i mozak se nauËi ne obraÊati pozornost na njih.

OPREZ S MRLJAMA

B

vaπa Ëudesna mreænica Mreænica, koja se nalazi u pozadini oka, sadræi stanice fotosenzitivnog tkiva koje reagiraju na svjetlost. U njoj se nalaze dvije vrste stanica, πtapiÊi i ËunjiÊi. ©tapiÊi su izrazito osjetljivi i potrebno im je vrlo malo svjetlosti. U kinu se sluæimo ËunjiÊima da bismo vidjeli platno, a πtapiÊima da bismo naπli sjedalo. ©tapiÊi takoer izvrsno uoËavaju kretanje. Tako maËka ima mreænicu s viπe πtapiÊa koja joj sluæi da otkrije miπa koji, primjerice, u sumrak trËkara u grmlju. ©tapiÊi imaju u sebi samo jednu vrstu fotoosjetljivog pigmenta (slika koju nam daju πtapiÊi je crno-bijela, s nijansama sive) i ne koriste se za sliku u boji. »unjiÊi nam daju jasnu sliku u boji i izvrsni su za slike koje se brzo mijenaju, no za njihov pravilan rad treba priliËno svjetlosti. Ovisno o sadræaju pigmenta, postoje tri vrste ËunjiÊa; obiËno se nazivaju plavi, zeleni i crveni (prema duljini svjetlosnog vala koji mogu najbolje otkriti).

Usklaenim radom te nam tri skupine ËunjiÊa daju sloæenu vidnu ravnoteæu, koju mozak tumaËi kao boju i nijansu. U Ëovjekovoj mreænici nalazi se oko 120 milijuna πtapiÊa i 6 milijuna ËunjiÊa.

SREDI©TE OKA U srediπtu mreænice jedno je izrazito osjetljivo podruËje, koje se naziva æuta mrlja ili makula (macula lutea). Tu je æariπte svjetlosnih zraka πto ulaze u oko koje normalno vidi. To podruËje, πiroko samo oko 5,5 milimetara,

24 VID

256-KYSS_CRO 2010.03.18 11:03 Page 256

Naslov izvornika: Keep Your Senses Sharp Keep Your Senses Sharp vlasniπtvo je The Reader’s Digest Association Limited, London Copyright za prvo izdanje ∂ 2008 The Reader's Digest Assotiation Limited, London Copyright ∂ 2010. za hrvatsko izdanje Grupa Mladinska knjiga ® Ime Reader's Digest i Pegazov znak zaštitila je tvrtka The Reader's Digest Association, Inc., Pleasantville, New York, SAD

Za nakladnika Alen Bodor Urednica Lidija Zozoli Prijevod s engleskog Mirjana PaiÊ JuriniÊ StruËna redaktura Siniša Šefer, dr. med.

Lektura i korektura Edita Rimac GrafiËka priprema GrafiËki studio Miπ Tisak Leo Paper, Hong Kong, Kina ISBN 978-953-14-0731-1 CIP zapis dostupan u raËunalnom katalogu Nacionalne i sveuËiliπne knjiænice u Zagrebu pod brojem ??????

Sva prava pridržana.

Ni jedan dio ove publikacije ne smije se reproducirati, pohraniti ili prenositi u bilo kojem obliku ili bilo kojim putem, elektroniËki, mehaniËki, fotokopiranjem, snimanjem ili drukËije bez prethodnog pisanog dopuπtenja vlasnika autorskoga prava.

256

Back Cover iStockphoto.com/Izabela Habur Front Cover Getty Images Ltd/ © Veronique Beranger 18 iStockphoto.com/Cristian Ardelean 21 Science Photo Library/Faye Norman 22 © Reader’s Digest/Artist, Jacey 25 iStockphoto.com/Nathan Jones 27 ShutterStock, Inc/Vita Khorzhevska 28 iStockphoto.com/Jacob Wackerhausen 31 iStockphoto.com/agencyby 33 iStockphoto.com/Tyler Stalman 36 © Reader’s Digest 38 iStockphoto.com/ Stockphoto4u 40 iStockphoto.com/Sharon Day 42 iStockphoto.com/JoeLena 47 iStockphoto.com/Milos Luzanin 48 iStockphoto.com/Brendon De Suza 51 iStockphoto.com/Knut Dr.Haehn 52 iStockphoto.com/Zsolt Nyulaszi 54 iStockphoto.com/Andrei Nacu 55 Science and Society Picture Library 56 T iStockphoto.com/Joseph Jean Rolland Dubé B ShutterStock, Inc/Hernan H. Hernandez A. 60 iStockphoto.com/Jonathan Cook 62-63 iStockphoto.com/ Marcel Mooij 65 iStockphoto.com/Jill Chen 67 iStockphoto.com/Steve Luker 68 iStockphoto.com/Eva Serrabassa 71 iStockphoto.com/Lukasz Witczak 74 iStockphoto.com/Robert Gubbins 78 iStockphoto.com/Jacob Wackerhausen 81 iStockphoto.com/Jason Lugo 82 iStockphoto.com/Anthony Douanne 88 iStockphoto.com/Edyta Pawlowska 92 Courtesy:National Eye Institute, National Institutes of Health 94 iStockphoto.com/Zsolt Nyulaszi 97 iStockphoto.com/istankov 99 Courtesy:National Eye Institute, National Institutes of Health 101 iStockphoto.com/Slobo Mitic 104 iStockphoto.com/ Andres Harambour 106 iStockphoto.com/Palto 112-113 iStockphoto.com/ Tschon 116 iStockphoto.com/Anna Bryukhanova 118 ShutterStock, Inc/Daniel Gale 119 iStockphoto.com/Steven Robertson 121 © Reader’s Digest/Artist, Mirashade 125 T © Reader’s Digest/Artist, Mirashade R ShutterStock, Inc/ Lev Dolgachov 126 ShutterStock, Inc/Sasa Petkovic 129 ShutterStock, Inc/ Jaimie Duplass 131 ShutterStock, Inc/Doreen Salcher 133 ShutterStock, Inc/ Robyn Mackenzie 134 ShutterStock, Inc/eAlisa 136 ShutterStock, Inc/Davide Fiorenzo De Conti 139 ShutterStock, Inc/Cabania 141 iStockphoto.com/ Annett Vauteck 143 ShutterStock, Inc/Simone van den Berg 145 ShutterStock, Inc/ Franziska Richter 146 iStockphoto.com/Jakub Semeniuk 149 iStockphoto.com/Adventure Photo 153 ShutterStock, Inc/ Lisa F. Young 155 ShutterStock, Inc/kozvic49 157 ShutterStock, Inc 159 ShutterStock, Inc/Nik Frey 163 © Reader’s Digest/Artist, John Woodcock 164 iStockphoto.com/Johann Frank 167 ShutterStock, Inc/Boris Djuranovic 169 TL ShutterStock, Inc/Kenneth William Caleno TC National Hearing Services TR National Hearing Services 174-175 iStockphoto.com/Tschon 178 ShutterStock, Inc/Yanik Chauvin 180 ShutterStock, Inc/newphotoservice 182 iStockphoto.com/Oliver Hamalainen 183 © Reader’s Digest/Artist, Debbie Maizels 185 © Reader’s Digest/Artist, Debbie Maizels 186 iStockphoto.com/ Melanie DeFazio 188 © Reader’s Digest/Artist, Mirashade 189 ShutterStock, Inc/T.W. 191 ShutterStock, Inc/Leah-Anne Thompson 192 iStockphoto.com/ Diane Diederich 195 ShutterStock, Inc/Christopher van Schaik Muir 196 iStockphoto.com/Monika Adamczyk 201 iStockphoto.com/Deborah Cheramie 205 iStockphoto.com/Kenneth C. Zirkel 206 iStockphoto.com/ Amanda Rohde 208 Punchstock/OJO Images/Paul Bradbury 211 ShutterStock, Inc/Victor Burnside 214 iStockphoto.com/Maceofoto 216 ShutterStock, Inc/GoodMood Photo 219 iStockphoto.com/Steve Cady 220 iStockphoto.com/Oleg Prikhodko 222 ShutterStock, Inc/Frances L Fruit 224 ShutterStock, Inc/Eric Isselée 231 DigitalVision 232-233 iStockphoto.com/Tschon 239 ShutterStock, Inc/Yuri Arcurs Sve ostale ilustracije: Andrew Baker