Ljepote hrvatskoga Jadrana by Mozaik knjiga

u izmaglici vremena

dario žagar • neven šerić

Znate li da Hrvatska ima jednu od

Znate li da je krasi više od otoka, otočića i hridi?

1000

Otkrijte zašto je svi vodeći inozemni turistički mediji reklamiraju kao “neotkriveni biser Sredozemlja” i odredište koje svakako vrijedi posjetiti. Doživite jedinstvenu hrvatsku obalu i otoke kroz neke nove, veličanstvene kadrove i upoznajte se s neprocjenjivim blagom koje se prostire od Istre do Konavala, od Savudrije do Prevlake.

Ljepote hrvatskoga Jadrana

obala u Europi?

Ljepote hrvatskoga Jadrana

u izmaglici vremena

396,00 kn ISBN 978-953-14-0890-5

Ljepote hrvatskog Jadrana NOVO.indd 1

3/17/11 11:37 AM

dario žagar • neven šerić

Ljepote hrvatskoga Jadrana u izmaglici vremena

Ljepote hrvatskoga Jadrana KB TISAK.indd 1

3/2/11 2:00 PM

Ljepote hrvatskoga Jadrana KB TISAK.indd 2

3/2/11 2:00 PM

Ljepote hrvatskoga Jadrana u izmaglici vremena

I 12

Pula Umag Savudrija Novigrad Poreč Vrsar Rovinj Brijuni

kvarner 50

20 22 24 26 32 36

54 64 66 68 76 78 80 84 86 88 90 96 118 132 134 136 138 150 158

III 176 184 186 188 192

Ljepote hrvatskoga Jadrana KB TISAK.indd 3

istra 8

Rijeka Brseč Lovran Opatija Bakar Kraljevica Senj Zavratnica Karlobag Starigrad Paklenica Otok Cres Otok Lošinj Otok Unije Otok Susak Otok Ilovik Otok Krk Otok Rab Otok Pag

sjeverna dalmacija 172 Zadar Maslenica Novigrad Nin Vransko jezero

198

Vodice Skradin 202 Krka 210 Šibenik 220 Primošten 222 Dugi otok 230 Kornati 236 Otok Murter 200

IV 242 254 264 270 278 284 294 310 322 332 334

srednja dalmacija 238 Split Trogir Kaštela Omiš Makarska Biokovo Otok Brač Otok Hvar Otok Vis Otok Biševo Otok Palagruža

južna dalmacija 340

Dubrovnik Dolina Neretve 360 Pelješac 374 Trsteno 378 Cavtat 380 Prevlaka 382 Otok Korčula 396 Otok Vrnik 398 Otok Badija 400 Otok Pločica 402 Otok Lastovo 408 Otok Mljet 414 Elafiti 344 354

3/2/11 2:00 PM

uristička slika Republike Hrvatske danas bi se

pejsaža, ali i arhitekturom starih gradova. Nižu se gra-

mogla sažeti kroz različitost krajobraza na ma-

dovi muzeji Zadar, Šibenik, Trogir i Split. Na moru je

lenome geografskom prostoru ugodne i blage klime.

od snažnih vjetrova većim dijelom štiti prirodni valo-

Kako riječima dočarati više od 2600 sunčanih sati u

bran, 44 kilometra dugačak Dugi otok. U zaleđu Du-

godini, ugodne temperature mora i stabilna antici-

gog otoka osobita je niska unutrašnjih otoka. Nastav-

klonalna razdoblja? Velik dio geoprostora Republike

ljajući se u smjeru jugoistoka kornatskim arhipelagom,

Hrvatske danas je najugodnije područje za život na ci-

ovaj je dio jadranskog akvatorija jedinstven na svijetu.

jelom Sredozemlju. Prevladavajući je dio toga poseb-

Otoke, otočiće i hridi kornatskog arhipelaga do danas

nog prostora jadransko priobalje i zaobalje. Reljefom

nitko nije precizno pobrojio pa se navodi da ih je izme-

tako neobično, a za turističku valorizaciju atraktivno

đu 120 i 150. Stari Kurnatari uvjeravaju da ih je koli-

područje, posljedica je plavljenja mora nakon ledenog

ko i dana u godini, ako se pribroje i najmanje hridi i

doba. Potapanjem dijela Dinarida, od vrhova brda na-

grebeni koji izviru iz plavetnila kada se more spusti, za

stala je neobična, na Sredozemlju jedinstvena niska

oseke.

otoka, otočića i hridi. Na sjeverozapadnom dijelu dominira razvedeni polu-

U srednjem i južnom dijelu Dalmacije smjer pružanja otoka, ali i njihove reljefne karakteristike, drugačiji

otok Istra s nizom zaštićenih uvala i iznimnim povije-

su. Veliki otoci Brač, Šolta, Hvar, Vis, Korčula, Mljet

snim hrvatskim gradovima bogatim kulturno-povije-

i Lastovo naseljeni su od pradavnih vremena pa se ne-

snim artefaktima iz doba antike, Bizanta, renesanse pa

poznati arheološki tragovi tamo svakodnevno otkriva-

sve do novijih civilizacija. Kvarnerski zaljev i Kvarne-

ju. Prirodne plaže iznimne ljepote zaklonjene rtovima,

rić karakteriziraju okolini primjerena urbanistička rje-

obalnim klisurama, u skrivenim uvalama priča su za

šenja. Istočno od Kvarnerskog zaljeva veličanstveni su

sebe. S otočnih vidikovaca pružaju se slikovite panora-

reljefi kojima dominira planina Velebit. Osebujan bilj-

me prema pučini ili strmim visovima Biokova i drugih

ni i životinjski svijet, s vidikovcima nestvarnih pejsaža,

dalmatinskih planina. Idilični otočni gradići, usprkos

nikoga ne može ostaviti ravnodušnim. Prirodne ljepote

turističkom razvoju, zadržali su autohtonost doživljaja

i kontrasti obilježje su i zaleđa Velebita …

i života upotpunjenu iznimnim kulturnim naslijeđem.

Šetnja stranicama ove knjige započinje i završava

Iznimna vina i maslinovo ulje osebujna okusa temelj su

prostorima koje snubi morsko plavetnilo. Raznolikost

razvijene gastronomske ponude. Poseban su doživljaj i

priobalnih reljefa pogoduje svim vrstama planinarenja,

Elafiti, Jelenji otoci, nedaleko od fascinantnog poluo-

od rekreativnog pješačenja uređenim stazama do slo-

toka Pelješca.

bodnog penjanja uza strme i visoke litice. Većina je pla-

Na najjužnijem dijelu hrvatskoga kopna jadranski

ninarskih staza i putova uredno obilježena. No još se

je dragulj – Dubrovnik, s vrijednim sakralnim objek-

uvijek u divljem bespuću može i zalutati ako se nepri-

tima, palačama i galerijama – riznicama umjetničkih

premljen zaputi u nepoznato. Nekim se takvim, nepo-

djela iznimne vrijednosti. Grad opasan impresivnim

znatim stazama šeće i na stranicama ove knjige. Hrvat-

gradskim zidinama i renesansnim kulama posebnim je

ska obala i priobalje neotkriveni je Eldorado za mnoge

slovima upisan na listu osobite svjetske baštine UNES-

ljubitelje prirode. Na ovim je prostorima stanište pro-

CO-a. Na istom su popisu i Eufrazijeva bazilika u Po-

našlo više od 4200 biljnih vrsta, a u jadranskim je du-

reču, katedrala sv. Jakova u Šibeniku, povijesna jezgra

binama do danas evidentirana prisutnost više stotina

grada Trogira, Dioklecijanova palača u Splitu i Stari-

vrsta jestivih riba, glavonožaca, rakova i školjkaša.

gradsko polje na Hvaru.

Južno od Velebita, u središnjem dijelu akvatori-

Obale istočnog dijela Jadrana nastanjene su još od

ja, Dalmacija plijeni krajobrazima otočnih i obalnih

kamenog doba, no mnogi su arheološki nalazi i dalje

Ljepote hrvatskoga Jadrana KB TISAK.indd 4

3/2/11 2:00 PM

pod zemljom, u špiljama i pod morem. Grci su nase-

Republici Hrvatskoj. Već se petnaestak godina uzduž

ljavali i jadranske otoke gradeći kolonije: Issa (Vis),

istočne jadranske obale i na odabranim otočnim loka-

Pharos (Hvar), Korkyra (Korčula) i druge. Nakon Gr-

litetima redovito provodi uzorkovanje kvalitete morske

ka ovim prostorima vladaju Rimljani do 400. godi-

vode prema međunarodnim standardima.

ne, ostavivši za sobom mnoga zdanja od kojih su ne-

Arhipelag tisuću hrvatskih otoka (66 otoka, 652 oto-

ka zarasla u stoljetnu gustu mediteransku vegetaciju.

čića, 389 hridi i 78 grebena) najbliže je i osobito atrak-

U 6. stoljeću na ovaj prostor dolaze slavenska plemena,

tivno nautičko odredište većini stanovništva zemalja

ostavljajući svoj dio naslijeđa bogatoj kulturnoj bašti-

srednje Europe. Jadran je, duboko se zavukavši u eu-

ni. Stoljetni san, započet u 9. i 10. stoljeću, kada je Hr-

ropski kontinent, omiljeno turističko odredište stanov-

vatska bila samostalna država, nastavljen je 1990., od

nika Slovenije, Bosne i Hercegovine, Austrije, Švicar-

kada na ovim prostorima održiva turistička valorizaci-

ske, Mađarske, Srbije, Češke, Slovačke, Njemačke i

ja krajobraza postaje imperativom.

mnogih drugih država. Prometna povezanost kopnom

Od osamostaljenja sve vlade Republike Hrvatske

unaprijeđena je izgradnjom nacionalne mreže autoce-

iskazuju visoku svijest u zakonodavnom tretmanu na-

sta, tu je devet zračnih luka (Zagreb, Split, Dubrov-

cionalnih krajobraznih vrijednosti. Tako je i zaštiti pri-

nik, Pula, Rijeka, Zadar, Mali Lošinj, Brač i Osijek),

rodnih resursa u priobalju i zaobalju iskazana posebna

a brojni su i pomorski koridori do akvatorija istočnog

pažnja. Republika Hrvatska danas je među vodećim

Jadrana (redovite pomorske veze s većim jadranskim

državama u Europi po udjelu teritorija zaštićenog naci-

talijanskim lukama – Pescarom, Barijem i Anconom).

onalnim parkovima, parkovima prirode ili drugim po-

Brze brodske dužobalne linije, lokalne brodske i tra-

sebnim zaštitnim mjerama. Trenutačno tako zaštićeni

jektne linije većinu su otoka učinile jednostavno dostu-

prostori obuhvaćaju gotovo 10% državnog teritorija, a

pnima pa trenutke u vremenu zabilježene na stranica-

postoje planovi da se zaštićena područja prošire na još

ma ove monografije može doživjeti svaki namjernik.

5% teritorija. Posljednja je akvizicija Park prirode La-

Posljednjih se godina u Republici Hrvatskoj unapređu-

stovsko otočje, a razmišlja se i o zaštiti Elafita. Pored

je i kvaliteta željezničkog prometa, čime je i turistima

zakonom već zaštićenih prostora velika prirodna pro-

koji preferiraju takvu vrstu prijevoza Jadran postao la-

stranstva potpuno su neizgrađena i rijetko naseljena.

ko dostupnim.

Činjenica da u srcu Europe postoji očuvano prirodno

Posvuda je na ovom prostoru prisutan neobičan spoj

prostranstvo primarno namijenjeno rekreativnim i tu-

veličanstvene prirode i tisućljetne kulture. Eto, to je

rističkim potrebama kulturno-povijesnoj baštini na te-

akvatorij istočnog dijela Jadrana. Ništa više, ali i ništa

ritoriju Republike Hrvatske daje dodatnu vrijednost.

manje od toga.

Ljetni festivali spona su prošlosti i sadašnjosti pa su i prizori s tih manifestacija pronašli mjesto na stranicama ove knjige. Održavaju se u većini starih gradova na obali i otocima (Dubrovnik, Korčula, Split, Šibenik, Zadar, Opatija, Rovinj i dr.). Vrijedan su turistički resurs i termalna lječilišta na prostoru Jadrana te rijeke i rječice čija su ušća oblikovala neobične pješčane meandre. Očuvanosti Jadrana doprinose i zahtjevni ekološki projekti mnogih udruga (Eko Kvarner, Barbarinac i dr.) u cilju poboljšanja kvalitete morske vode. Propisi reguliraju problematiku zaštite prirode i mora u

Ljepote hrvatskoga Jadrana KB TISAK.indd 5

Galeb je simbol i sastavnica pejsaža hrvatskog priobalja i turističkog doživljaja.

3/2/11 2:00 PM

rvatski se Jadran, osim asocijacijama iznimno atraktivnog akvatorija, kvalificira i iznimno

sigurnim nautičkim odredištem u globalnim relacijama. Usporedo s jadranskim bazenom pružaju se dva planinska lanca, jedan na Balkanskom, a drugi na Apeninskom poluotoku. Karakteristike poluzatvorenog mora, duguljastog zaljeva Sredozemnog mora, s predvidljivim morskim strujama potvrđuju kvalifika-

Crkva sv. Marije u Zadru izniman je sakralni spomenik. Rozeta je tek djelić doživljaja ovog umjetničkog djela sakralne arhitekture.

ciju mora sigurnoga za plovidbu. Površina Jadranskog mora iznosi 138 595 km 2 , a ukupna duljina obalne crte (kopnena i otočna) mjeri 7912 kilometra. Republici Hrvatskoj pripada obala od

razdobljima zimskih mjeseci ovaj je prostor izložen

ušća rijeke Dragonje do sredine ulaza u Boku kotor-

atlantskim ciklonama koje uzrokuju kišno i vjetrovito

sku. Duljina te obalne crte iznosi 5835 km, od čega na

vrijeme.

kopnu 1777 kilometara, a na otocima 4058 kilometa-

Pod jarkim Sunčevim zrakama Jadransko je more

ra. Osim nekoliko pučinskih otoka, svi jadranski oto-

čarobne modrine i prozirnosti, ponegdje i više od 30

ci pružaju se uz njegovu istočnu obalu. U unutarnjim

metara. Zahvaljujući raznovrsnosti podmorske flore

morskim vodama i teritorijalnome moru Republike

i faune, podmorskih reljefa neslućene ljepote i broj-

Hrvatske evidentirano je 1185 otoka, otočića i hridi.

nih arheoloških lokaliteta, Jadran danas nosi i auru

Rt Ploča kod šibenske Rogoznice dijeli to otočje u dvi-

atraktivnog odredišta svjetskoga ronilačkog turizma.

je skupine: sjevernu, čiji je smjer pružanja usporedan s

Premda se svrstava u zatvorena mora, još ga uvijek

obalnom crtom, i južnu, u kojoj se veliki otoci pružaju

karakterizira dobro očuvana podmorska flora i fau-

u smjeru zapad-istok. Rijeke koje se ulijevaju u Jadran-

na. Doprinosi tome i smjer morskih struja koje teku

sko more na hrvatskoj obali, plovne u donjim tokovi-

uz talijansku obalu kroz 75 kilometara široka Otrant-

ma, su Zrmanja, Krka, Cetina i Neretva. U ovome je

ska vrata i Jonsko more u Sredozemno more. U istoč-

akvatoriju i nekoliko većih jezera iznimnih krajobraz

nom dijelu Otranta morske struje u obrnutom smjeru

nih vrijednosti: Vransko jezero na Cresu, Vransko jeze-

u Jadran nose planktonsku masu, za kojom migriraju i

ro kod Biograda na Moru i Prokljansko jezero.

mnoge riblje vrste.

Raznovrsnosti jadranskog arhipelaga osobitu je

Klimatske promjene slijedom globalnog zagrijavanja

atraktivnost osigurala visoka razina očuvanosti krajo

posljednjih su desetljeća rezultirale i naseljavanjem no-

braza. Na mnogim neobičnim i danas neizgrađenim

vih morskih biljnih i životinjskih vrsta u Jadranu. Do-

odredištima istočnog Jadrana doživljaj prostora je kao

duše, premda bogato vrstama, ali siromašno jedinka-

nekad davno, prije više stotina godina. Svježina pri-

ma pojedinih vrsta riba i rakova u usporedbi s nekim

rode namjernika transponira u neka davna vremena,

drugim morima, zbog prekomjernog ribolova ipak su

kada je čovjek potpuno bio podređen prirodi. Prostor

vidljive promjene. Posljednjih se godina i ovaj problem

Jadranskog mora, osim na krajnjem sjeverozapadnom

počeo zakonski regulirati, zbog potencijala turističke

dijelu, ima mediteransku klimu, s blagim i kišnim zi-

valorizacije. S druge strane, razvoj marikulture pri-

mama te toplim i suhim ljetima. Najhladniji je mjesec

hvatljiva je zamjena za još uvijek neprihvatljivo inten

siječanj, a najtopliji je srpanj. Nad područjem istočnog

zivan profesionalni izlov ribe i rakova u Jadranu.

Jadrana u ljetnim mjesecima prevladava Azorska anti-

Jadransko je more najpliće u Tršćanskom zalje-

ciklona koja podržava stabilno i toplo vrijeme. Tek u

vu (u prosjeku pliće od 50 metara), a najdublje je u

Ljepote hrvatskoga Jadrana KB TISAK.indd 6

3/2/11 2:00 PM

Južnojadranskoj kotlini (1233 m). Od Istre prema ju-

prostora nakon ledenog doba, kada se razina Jadrana

goistoku morsko dno blago ponire prema Jabučkoj

izdigla stotinjak metara. Vrhovi nekadašnjih planina

kotlini, gdje su najveće dubine dvjestotinjak metara.

tako su postali otoci, a udoline morski zaljevi. Znan-

Ovaj dio akvatorija iznimno je bogat podmorskom

stvenici time obrazlažu i smjer pružanja otoka, koji je

faunom, a ovamo dolaze na mriještenje i mnoge ri-

identičan smjeru pružanja planina u zaobalju. Prema

be iz Atlantskog oceana i Sredozemnog mora. Od

tim karakteristikama u stručnoj se literaturi susreće

Jabučke kotline dno se izdiže do širokog i plosnato-

pojam dalmatinski tip obale.

ga Palagruškog praga, s dubinama do 130 m, odakle

Različitost i posebnost otočnih tradicija, gostoljubi-

strmije ponire do Južnojadranske kotline s najvećim

vost lokalnog stanovništva, autohtone narodne nošnje

dubinama u Jadranu. Raznolikost podmorskog svi-

i iznimna gastronomska ponuda ovomu jedinstvenom

jeta na prostoru Palagruškog praga priča je za sebe.

geografskom prostoru daju poseban pečat. Velika po-

Po prosječnim se dubinama Jadran svrstava u plitka

lja zasađena lavandom, maslinama i vinovom lozom

mora. Prosječne srednje mjesečne temperature mo-

ispuštaju osebujnu mirisnu aromu koja se miješa s po-

ra u rasponu su od 7 °C (zimi na ušćima rijeka i po-

solicom i čitavom priobalju daje prepoznatljiv mirisni

dručjima sa slatkovodnim izvorima) do 26 °C (ljeti).

ugođaj. Sve sastavnice ovoga jedinstvenog arhipelaga

Jadran je karakterističan po velikim prostornim ra-

namjernika uvode u novu, bezvremensku dimenziju, u

zlikama temperature mora, naročito zimi kada je na

kojoj se živi mirnije i opuštenije, u potpunoj harmoniji

krajnjem sjeverozapadu temperatura oko 7 °C, a u

s prirodom. To je autentični arhipelag istočnog Jadra-

Otrantskim vratima oko 14 °C. Površinska slanost

na, predstavljen na stranicama ove knjige – fotografi-

otvorenog dijela Jadranskog mora u prosjeku je oko

jom i riječima. Da bi ga se spoznalo u potpunoj različi-

38‰. Nešto je niža na prostorima ušća rijeka jadran-

tosti, treba ga doživjeti, a najljepši je blagoslov kada ga

skog slijeva. Pred ovim je ušćima priroda oblikova-

se može živjeti.

la posebne podmorske zajednice u kojima se i danas

Veličanstveni hirovi prirode, sunca i ugodne klime

mogu susresti neke od rijetkih riba Jadrana, kao na

sljubljeni s plavetnilom nad kojim osvježenje pružaju

primjer hama.

svakodnevni ugodni vjetrovi boravak u ovom akvato-

Karakteristike valova na Jadranu, uzrokovanih vje-

riju čine sigurnim i ugodnim. Ne bi bilo primjereno us-

trom, ovise o njegovoj snazi i brzini, veličini područja

poređivati ga s nekim drugim morima u širem okružju

nad kojim vjetar puše i o reljefu dna na plićim područ-

jer se tada čovjek zapita: Čime smo Jadran zaslužili?

jima. Najveće valove uzrokuje jugoistočni vjetar, a ne-

Ugodne su i vedre zvjezdane noći kada se zapadni

što manje sjeveroistočni vjetar. Izniman su doživljaj

vjetrovi smire, a morska se površina stopi u nebeskom

valovi što se razvijaju nad plitkim morskim pragovima

odsjaju. Kako noć odmiče, lagani sjeveroistočni vjetar

tijekom zimskih ciklona. Za olujnog vjetra more može

čisti zapadni horizont od zalutalih oblaka pa se u zo-

biti izrazito valovito, visine vala 4 – 6 metara. Morske

ri zrcali sva ona iskonska ljepota koju je Stvoritelj na

su mijene mješovitog tipa, s vrlo izraženom dnevnom

ovom prostoru kreirao.

nejednakosti u visini. Amplitude morskih mijena rastu od juga prema sjeveru.

Sigurnosti u navigaciji ovim akvatorijem doprinosi i mreža svjetionika, izgrađena još u doba Austro-Ugar-

Karakteristika obale hrvatskog dijela Jadrana izrazi-

ske. Danas, potpuno automatizirani, svjetlosne snopo-

ta je razvedenost i kontrast visina planinskih masiva u

ve napajaju solarnom energijom karakterizirajući i tim

zaobalju (iznimka su zaobalje Zadra i zapadne Istre).

detaljem visoke ekološke standarde koji Jadran čuvaju

Turistički iznimno atraktivna razvedenost obale istoč-

kakav je zabilježen fotografijama i pisanim dojmovima

nog dijela Jadrana posljedica je potapanja planinskih

na ovim stranicama.

Ljepote hrvatskoga Jadrana KB TISAK.indd 7

3/2/11 2:00 PM

Ljepote hrvatskoga Jadrana KB TISAK.indd 8

3/2/11 2:00 PM

Istra

Bunje ili kažuni tradicionalne su kamene građevine na koje se nailazi u poljima po otocima i priobalju od Istre do južnog Jadrana. Svaka je bunja na svoj način originalna i jedinstvena.

Ljepote hrvatskoga Jadrana KB TISAK.indd 9

3/2/11 2:00 PM

10 |

stra, najveći hrvatski i najveći jadranski poluotok

kolovozu, 23,3 – 24,1 °C. Salinitet mora je 36 – 38‰

površine 3160 km (u Hrvatskoj 2820 km ), na geo-

te nešto niži na ušćima istarskih rijeka Mirne, Drago-

grafskoj se karti doima kao istureni dio kopnene ploče

nje i Raše. Na obalnom prostoru prevladavaju borove

nad plavetnilom. Plavetnilom koje prijeti da ga pro-

šume te zimzelena makija crnike i planike. Šume u

guta. Istra je svojim reljefnim posebnostima na osobit

Istri prekrivaju 35% kopna. Otoci, otočići i hridi

način oplemenila fizionomiju sjevernog dijela Jadrana.

što porubljuju poluotok vrhovi su brežuljaka koji su

Na većem je dijelu prostora rijetko naseljena pa uku-

nekada bili povezani s kopnom. More ih je potopilo

pno broji dvjestotinjak tisuća stanovnika. Iznimni se

nakon ledenog doba. Na istarskom poluotoku mijenja-

kontrasti na poluotoku smjenjuju od snijegom prekri-

ju se krajolici, autohtoni običaji i stanovništvo. Istra je

venih planinskih vrhova, preko zelenila polja, vino-

kulturna poveznica Italije, Slovenije i Hrvatske. Geo-

grada i maslinika, neobičnih obrađenih zaravni u bli-

grafska je granica Istre crta od uvale Muggie do uvale

zini morske obale, čudnovatih udolina do morskog

Preluka. I s morske strane Istra predstavlja jedinstvo

plavetnila.

različitosti. Zapadne obale Istre pliće su i razvedenije

Bogata kulturno-povijesna baština s osobitim

u usporedbi sa strmijim i slabije naseljenim istočnim

sačuvanim identitetom mnogih zaselaka, sela, gradića

obalama, no ne i manje krajobrazno atraktivne.

i gradova plijeni raznovrsnošću sadržaja. Pitoreskna

Geografi Istru dijele na tri dijela: Crvenu Istru, Sivu

urbana arhitektura iz različitih povijesnih razdoblja s

Istru i Bijelu Istru. Crvenoj je ime dodijeljeno po

uskim kamenim ulicama, fascinantni sakralni objekti

prevladavajućoj vrsti tla – zemlji crljenici (crvenici) cr-

i posvuda gostoljubivo stanovništvo koje čuva usmene

veno-smeđih nijansi. Tlo je u dodiru s morem ponegdje

predaje o prošlosti i legendama Istre. Izniman je to

stvorilo neobičan prijelazni sloj, što je za posljedicu

turistički potencijal, ali usprkos svemu još uvijek

imalo specifičnu podmorsku floru i faunu. Siva Istra

nedovoljno globalno poznat i prepoznat.

zauzima središnji dio poluotoka, a naziv potječe od

Usporedo sa 445 kilometara razvedene istarske obale

prevladavajuće boje sivoga, glinastog tla. Bijela se Istra

pruža se dvjestotinjak kilometara uzobalne turističke

proteže preko padina Učke i istočnog dijela poluotoka.

ceste. Ponegdje su mala priobalna mjesta povezana i

Prevladava kamenito tlo boje koja se mijenja ovisno o

šetnicama uz more. Izvan te mreže mnoge su skrivene

snazi i kutu Sunčevih zraka.

uvale i mali rtovi. Istra je na znatnom dijelu prostora

Povijest najvećeg dijela Istre istražena je i zabi-

ostala sačuvana od neprimjerene razine turističke

lježena, no još je mnoštvo priča i legendi koje se

izgradnje. Zapadna obala Istre duga je 242,5 kilome-

prenose s koljena na koljeno, ali se i sve češće koriste

tara, a s obalnom crtom otoka i otočića mjeri 327,5

u stvaranju novih turističkih marki gradića, mjesta,

kilometara. Ovo je prostor niskih kamenih obala pod

sela i zaselaka. Prve tragove života na prostoru Istre

kojima morsko dno blago ponire. U srazu kopna s

ostavili su dinosauri. Na otočiću Fenoligi okamenjeni

morem deseci su lijepih prirodnih plaža. Istočna obala

su tragovi dinosaura, koji su ovdje vladali prije više od

Istre duga je 202,6 kilometra. Na nekoliko otočića

80 milijuna godina. Posebno su zanimljivi sačuvani

u ovome dijelu akvatorija još je desetak kilometara

tragovi dvonožnih troprstih dinosaura Theropoda

hridinastih plaža.

i Ornithopoda te otisci četveronožnih sauropodnih

Istru karakterizira blaga klima, a hidrometeorološke

dinosaura. Osim na Fenoligi, tragovi ovih predatora

prilike na moru veći su dio godine vrlo povoljne za

pronađeni su i na Brijunima (do danas evidentirano

nautičare. Duga je ovdje tradicija vinarstva, ribarstva,

dvjestotinjak tragova). U glavnom otočnom pristanu

brodogradnje i turizma. Temperatura mora najniža je

Brijuna troprsti je otisak stopala dinosaura iz skupine

u ožujku, kada varira između 9,3 i 11,1 °C, a najviša u

Theropoda. Dokazi života na prostoru Istre pronađeni

Ljepote hrvatskoga Jadrana KB TISAK.indd 10

3/2/11 2:00 PM

u blizini Pule u špilji Šandalji iz razdoblja su starijeg

svjetionika na istočnom Jadranu, karakteristične su

paleolitika. Pretpostavlja se da su stari između 2 mi-

po zelenilu koje snubi more. Neobični Limski kanal su-

lijuna i 800 000 godina. Nalazi iz razdoblja mlađeg

protnost je ljepoti porečkih plaža. Pula, vjekovni grad

paleolitika (40 000 – 10 000 godina pr. Kr.) pronađeni

tvrđava, nalazi se u zaštićenoj uvali koju kao da je

su na lokalitetu Šandalja II te u Romualdovoj pećini

reljefno oblikovao sam bog rata i suprotnost je zelenoj

u Limskom kanalu. U Romualdovoj pećini, desetak

brijunskoj oazi, tu preko puta. Istureni rt Kamenjak

kilometara udaljenoj od Vrsara i Rovinja, pronađene

posebna je priča, a plitke široke uvale sjeverno od nje-

su kosti više od 40 različitih životinjskih vrsta (špiljski

ga kao da je netko zabunom tu postavio. Na istočnoj

medvjed, špiljski lav, leopard, špiljska hijena, divlji

obali Istre redaju se gradići na brežuljcima. Labin je

konj, veliki jelen, snježni zec i dr.). Istarske su špilje

na brežuljku gradskim zidinama stoljećima štitio svoje

i vrijedni speleološki lokaliteti s osebujnim špiljskim

stanovništvo, a dolje uz more smjestio se Rabac, koji

ukrasima i neobičnom špiljskom faunom. Romualdova

rese neke od najljepših istarskih plaža.

pećina ime je dobila po svecu Romualdu koji je tu živio

Put u unutrašnjost Istre put je u prošlost. Dojam

tri pune godine, od 1001. do 1004. godine. Izoliran u

jačaju panorame pitoresknih gradića i sela, kao što su

špilji, molio je i meditirao.

Buje i Grožnjan, razbacanih po brežuljcima. Uz mitsku

Naziv Istra, prema nekim izvorima, potječe od

dolinu Mirne vezane su legende o istarskim divovima.

imena ilirskog plemena Histra koje je živjelo na tom

Posebna je turistička atrakcija Motovun, izgrađen na

prostoru. U drevnim zapisima Rimljani su Histre

brežuljku na 300 metara nadmorske visine. Kontrasti

opisivali kao opasne gusare koji su dobro poznavali

se redaju i u zaleđu rijeke Mirne s kilometrima turi-

svoj teritorij i koristili se priobalnim pličinama prema

stičkih šetnica.

kojima su u povlačenju navodili brodove što su ih

| 11

Usprkos administrativnoj razdvojenosti, Istra pulsira

progonili da se nasuču. Tu bi ih združeno napali iz

homogeno. U ravnoteži se razvijaju i turistički valori-

više smjerova. Rimljani su Istru osvojili tek nakon

ziraju sastavnice svih njezinih entiteta. Istarski gradovi

dva velika vojna pohoda, 177. godine prije Krista.

Pula, Pazin, Poreč, Rovinj, Opatija, Umag, Novigrad,

Različitosti ovoga neobičnog, a atraktivnošću krajo-

Vodnjan, Labin, Buje, Buzet, ali i mnogi drugi, po-

braza jedinstvenog jadranskog poluotoka evidentne

sljednjih su desetljeća stvorili vlastite turističke marke i

su i administrativnom podjelom prostora. Tako je

originalne manifestacije na temelju svojih posebnosti i

istočna obala Istre (Liburnija, koja obuhvaća naselja

prilagođene svojoj sredini. Različiti u posebnostima, a

Brseč, Lovran, Opatiju, Volosko, Matulje i Kastav)

međusobno koordinirani u turističkom smislu stvorili

sa zapadnim dijelom Kvarnerskog zaljeva od 1993.

su globalno prepoznatljivu marku istarskog turizma

godine administrativno odvojena od ostatka Istre. Ovo

koja postavlja i nove turističke standarde.

područje pripada Primorsko-goranskoj županiji, a veći, preostali dio poluotoka Istarskoj županiji. Tijekom duge povijesti život je u Istri oduvijek bio povezan s morem. U njezinim se uvalama skrivalo od morskih oluja, gradilo skloništa i naselja. More je hranilo stanovništvo, ali i predstavljalo koridor kojim se tražilo mjesto za nova naselja. Pozicije novih naselja često su se odabirale po krajobraznim ljepotama. Istra je prostor kontrasta obalnih konfiguracija. Niske obale Savudrije, nad kojima se uzdiže najviša kula

Ljepote hrvatskoga Jadrana KB TISAK.indd 11

Dio podnog mozaika Eufrazijeve bazilike, nastao u 3. stoljeću, prije izgradnje same bazilike

3/2/11 2:00 PM

Pul a ... mitski grad utvrda u zaĹĄtiÄ&#x2021;enom zaljevu, koji kao da je sam Stvoritelj oblikovao ...

Ljepote hrvatskoga Jadrana KB TISAK.indd 12

3/2/11 2:00 PM

| 13

Pulska Arena, antički spomenik iznimne vrijednosti, s vremenom je postala jedan od zaštitnih znakova cijele Istre.

Mitski grad utvrda u zaštićenom zaljevu, koji kao da je sam Stvoritelj oblikovao, mijenjao je lica kroz povijest s vladarima koji su njime upravljali. Prepoznatljiv su biljeg ostavljali nekim novim obrambenim zidom, fortifikacijom ili kulom. Najveći grad Istarske županije, ali ne i njezino administrativno središte, na jugozapadnom je dijelu poluotoka. Pored rtova Proštine i Kumpara odakle se kontrolirao prilaz uvali, prirodna su fortifikacija i otočići Sv. Katarina i Sv. Andrija na središnjem dijelu velikog zaljeva. Pula je bila i važno administrativno središte tijekom povijesti, još od rimskog doba. Prvo je naselje izgrađeno u podnožju sedam brežuljaka (Monte Zaro, Monte Serpente, Monte Ghiro, Monte Magno, Monte Paradiso, Monte Rizzi i Monte Vidal) te s vremenom opasano zidinama. Kasnije se proširilo preko brežuljaka. Danas grad Pula zauzima 5165 hektara, od čega je tek jedna

Povijesni muzej Istre uređen je u osebujnoj mletačkoj utvrdi grada Pule. Povijest Pule uvelike je utjecala na razvoj čitavog poluotoka.

Ljepote hrvatskoga Jadrana KB TISAK.indd 13

3/2/11 2:00 PM

14 |

petina uz more. Po gradskim se ulicama, osim hrvatskog, može čuti i talijanski i njemački jezik, kao posljedica talijanskih i austrougarskih korijena dijela stanovnika. Puljanin cijeni poštenje i držanje dane riječi: Vo se veživa za roge, a čovik za besidu. Pula je iznimno bogata povijesnim spomenicima, grad muzej u punom smislu te riječi. Herkulova vrata u Carrarinoj ulici iz vremena su 1. stoljeća prije Krista. Neugledna, bez raskošnih ukrasa, plijene pažnju jednostavnošću arhitektonskog rješenja uklopljenosti u ostacima zidina. Ime su dobila po jedinom ukrasu, reljefnom prikazu Herkulove glave pored koje je Herkulova toljaga. Značajna su jer su u njima uklesana imena osnivača rimske kolonije i prvih pulskih gradonačelnika (Lucija Kalpurnija Pisona Cezonija i

Među zidinama Arene kao da se i danas čuju režanje zvijeri i odjek gomile koja poziva na smaknuće, u borbama teško ranjenih gladijatora. Augustov hram na Forumu posvećen je božici Romi i caru Augustu. Sagrađen je u između 2. godine prije Krista i 14. godine poslije Krista, kad je August umro. Drevna je građevina tijekom povijesti mijenjala namjenu, a 1944. godine potpuno je uništena tijekom bombardiranja Pule. Prema izvornom stanju rekonstruirana je po završetku Drugoga svjetskog rata.

Ljepote hrvatskoga Jadrana KB TISAK.indd 14

3/2/11 2:01 PM

Lucija Kasija Longina). Njih su dvojica 40 godina prije

prvomu rimskom caru i izgrađen početkom nove ere. U

Krista trasirali linije budućih gradskih bedema. Mlađa

doba Bizanta hram dimenzija 8 x 17,3 m pretvoren je u

po datumu izgradnje, ali turistički atraktivnija Zlatna

crkvu. Oštećen je u Drugom svjetskom ratu pa je 1947.

su vrata. Pripadaju među najljepše i najočuvanije antič-

godine rekonstruiran. Danas su u hramu izložene an-

ke spomenike grada. Isklesani dekorativni elementi, ka-

tičke skulpture. Na sjevernoj je strani Foruma gradska

meni polustupovi i korintski kapiteli detaljima priča-

vijećnica u kojoj su još od doba Venecije uredi grad-

ju priču o jednom davnom vremenu. U središtu grada,

ske vlasti. Zgrada se kroz povijest dograđivala pa su

na glavnom trgu Forumu, Augustov je hram, posvećen

na njoj vidljivi elementi različitih stilova, od romanike

Ljepote hrvatskoga Jadrana KB TISAK.indd 15

3/2/11 2:01 PM

Monumentalne pulske zidine pričaju neke drevne priče, zabilježene u kamenim venama koje su često natapane krvlju gladijatora.

do baroka. Mletački Kaštel, u kojem je danas Povije-

Elegantna je to građevina francuskog tipa, četverokut-

sni muzej Istre, sagrađen je oko 1630. godine. Među

nih zidina koje se u uglovima šire zašiljenim bastioni-

40 000 izložaka mnogi su vrijedni artefakti iz razdo-

ma. Kaštel je sagrađen po nacrtima francuskoga voj-

blja od srednjeg vijeka do novijeg doba. Godina 1840.,

nog arhitekta Antoinea de Villea, po narudžbi mletačke

na ulazu u Kaštel, godina je kada je pregrađivan.

vlade radi dodatne zaštite grada i luke. Izniman antički

Ljepote hrvatskoga Jadrana KB TISAK.indd 16

3/2/11 2:01 PM

spomenik koji gradu daje prepoznatljivu vizuru je Are-

koristi i za održavanje različitih kulturnih manifestaci-

na. Današnje obličje s kapacitetom od 23 000 posjeti-

ja (Histria festival, Festival igranog filma i dr.). I u pul-

telja Arena je dobila u 1. stoljeću poslije Krista, za vla-

skom su se amfiteatru organizirale borbe gladijatora,

davine Flavijevaca. Šesti je to po veličini amfiteatar u

kasnije vitezova, borbe s divljim zvijerima i slične pred-

svijetu. Tada izgrađena za borbe gladijatora, danas se

stave. Amfiteatar je izgrađen izvan gradskih zidina, uz

Ljepote hrvatskoga Jadrana KB TISAK.indd 17

3/2/11 2:01 PM

glavnu cestu Via Flavia, koja je iz Pule vodila u Rim.

Napoleon, Austro-Ugarska i drugi. Arsenalski obram-

Pulski je amfiteatar u usporedbi s ostalih dvjestoti-

beni zid, dovršen 1862. godine, dužinom od 1975 me-

njak sačuvanih poseban po nekim originalnim rješe-

tara spaja stari grad s novom Pulom. Nova se gradska

njima (stubišni tornjevi s konstrukcijom kojom je bio

naselja grade radi doseljene kvalificirane radne sna-

natkriven). U srednjem su vijeku građeni novi obram-

ge za mornaricu i brodograđevnu industriju oko 1850.

beni zidovi i utvrde. Fortifikacijske su objekte kasnije

godine. Ratnim razaranjima u Drugom svjetskom ra-

gradili i Habsburška Monarhija, Mletačka Republika,

tu uništene su mnoge fortifikacije, čiji su ostaci danas

Ljepote hrvatskoga Jadrana KB TISAK.indd 18

3/2/11 2:01 PM

okruženi parkovima. Natkrivena tržnica u

| 19

istočnom dijelu grada uređena je 1903. godine, kada se grade i civilna bolnica, nekoliko škola i crkava. To se razdoblje smatra i začetkom turističkih aktivnosti u Puli. Uređena su tri javna kupališta, otvaraju se hoteli i gradske kavane te se uređuju hortikulturni nasadi. Razvoju grada doprinosi dobra prometna povezanost (od 1876. godine u funkciji je željeznička pruga s Bečom) i gradska prometna infrastruktura. Zahvaljujući mudrosti onih koji su posljednjih desetljeća zabranili gradnju na tzv. fortifikacijskom zelenilu, turistički resursi Pule tek će u budućnosti biti potpuno primjereno valorizirani.

Ostaci nekadašnjega malog rimskoga kazališta tek su dio očuvane baštine starorimske civilizacije u Istri.

Zlatna vrata, odnosno slavoluk Sergijevaca, jedinstvena je turistička atrakcija grada Pule.

Ljepote hrvatskoga Jadrana KB TISAK.indd 19

3/2/11 2:01 PM

Nedostatak prirodnih zakloništa za brodice u akvatoriju oko Savudrije za posljedicu je imao osmišljavanje neobičnih načina čuvanja manjih plovila od hidrometeoroloških nepogoda.

Stara je Savudrija malo naselje s manje od 1000 sta-

turističkim apartmanima. Mnoge su pličine, opasne za

novnika kraj rta Savudrije. Sagrađeno u jedinoj uva-

plovidbu, prema predaji bile jedan od razloga zašto je

li zaklonjenoj od bure, mjesto se prvi put spominje

priča o jadranskim svjetionicima početkom 19. stolje-

1177. godine. Te je godine mletačka mornarica porazi-

ća započela u Savudriji. Savudrija je danas turistički

la flote svetog rimskog cara Fridrika I. Barbarosse i pa-

prepoznatljiva po svome svjetioniku, koji je i najstariji

pe Aleksandra III. Pješčane plaže, biciklističke i pješač-

objekt sigurnosti plovidbe u funkciji u akvatoriju istoč-

ke staze vode kroz šume akacije i bora okružene novim

nog dijela Jadrana. Uz svjetionik Savudriju vezana je

Ljepote hrvatskoga Jadrana KB TISAK.indd 20

3/2/11 2:01 PM

Savudrija legenda o austrijskom knezu Metternichu. Prema legen-

tjedana gradnje kule. Trideset metara visoka kula svje-

di, knez se zaljubio u mladu Hrvaticu pa je svjetionik

tionika isto je toliko udaljena od mora. Danas domini-

Savudriju zamislio kao svoje tajno ljubavno gnijezdo.

ra ravničarskom okolinom rta Savudrije. Na svjetioni-

Svjetionik Savudrija dovršen je 1818. godine. Ljubav-

ku je uređen jedan turistički apartman u kojem gosti

na je priča tužno završila jer Metternichova draga ni-

borave tijekom cijele godine. Svjetionik, njegova proš-

je dočekala zajedničke sretne dane u bujnim vrtovima

lost i sadašnjost, Savudriju danas čini turistički

Savudrije. Umrla je od upale pluća tijekom posljednjih

prepoznatljivom.

Ljepote hrvatskoga Jadrana KB TISAK.indd 21

3/2/11 2:02 PM

22 |

Ribarstvo je oduvijek bilo važan izvor prihoda stanovništva u priobalju Istre.

Grad Umag sačinjavaju 23 mala naselja u kojima danas živi 7000 stanovnika. Prvo su naselje utvrdili i s kopnom povezali Rim ljani. U 9. stoljeću osvojili su ga Hrvati, a u 14. je stoljeću potpuno spaljeno u napadu flote iz Genove. Stara gradska jezgra srednjovjekovne je arhitekture s dijelovima zidina ojačanih kulama u 14. stoljeću. Moderni se Umag specijalizira za cjelogodišnji sportski i kongresni turizam. Pored postojeće hotelske infrastrukture grade se mnogi novi sportski objekti. Umag je danas poznat po teniskom ATP turniru. Lijepe i pitome obalne pejsaže prvi su prepoznali bogati

Osebujna arhitektura starog dijela grada Umaga turistička je atrakcija i prepoznatljiv motiv.

I u akvatoriju oko Umaga nedostaje sigurnih sidrišta i lučica, pa se i ovdje nakon povratka s ribarenja brodice podižu na neobične nosače nad morem.

Ljepote hrvatskoga Jadrana KB TISAK.indd 22

3/2/11 2:02 PM

Umag Rimljani, koji su ovdje gradili ljetne rezidencije. Povi-

proizvođača s turističkim atrakcijama. Kada se u pred-

jesni razvoj stare gradske jezgre trajno je obilježen ku-

večerje prošeta uz obalu, pažnju privlače neobične dr-

ćama venecijanskog stila koje su danas čest motiv fo-

vene konstrukcije na kojima su brodice podignute viso-

tografa u prikazima neobičnih lica Umaga. Podrška

ko nad morem. Nedostatak sigurnih lučica potaknuo je

turističkom razvoju i ekološka je proizvodnja prehram-

stanovnike Umaga da se ponovno posluže tradicional-

benih proizvoda te razvoj vinarstva i maslinarstva. Na

nim rješenjem podizanja brodica na drvene nosače nad

turističkim je kartama obilježeno nekoliko lokalnih vin-

morem. Danas ovaj neobičan način priveza predstavlja

skih cesta kojima se povezalo vinske podrume lokalnih

turističku atrakciju i prepoznatljiv znak Umaga.

Ljepote hrvatskoga Jadrana KB TISAK.indd 23

3/2/11 2:02 PM

u izmaglici vremena

dario žagar • neven šerić

Znate li da Hrvatska ima jednu od

Znate li da je krasi više od otoka, otočića i hridi?

1000

Ljepote hrvatskoga Jadrana

obala u Europi?

Ljepote hrvatskoga Jadrana

u izmaglici vremena

396,00 kn ISBN 978-953-14-0890-5

Ljepote hrvatskog Jadrana NOVO.indd 1

3/17/11 11:37 AM