SADRŽAJ
Glosar Uvod
7 11
Prvi dio Prvo poglavlje Drugo poglavlje Treće poglavlje Četvrto poglavlje Peto poglavlje
Razumijevanje debljine Debljina – širi okvir Razumijevanje metabolizma Energetski sadržaj prehrambenih namirnica Velika korist od masti Kakva je vaša ravnoteža (masti)?
15 17 24 30 35 42
Drugi dio Šesto poglavlje Sedmo poglavlje Osmo poglavlje
Učinci prekomjerne težine i pretilosti na zdravlje 47 Dijabetes 49 Srčana bolest i moždani udar 54 Druge zdravstvene teškoće 59
Treći dio Deveto poglavlje Deseto poglavlje Jedanaesto poglavlje Dvanaesto poglavlje Trinaesto poglavlje
Uzroci debljanja Medicinski uzroci debljanja Drugi uzroci debljanja Debljam li se od alergije na hranu? Glad i tek Žudnja za hranom
69 71 81 86 100 104
Četvrti dio Četrnaesto poglavlje Petnaesto poglavlje Šesnaesto poglavlje
Učinci prehrane i vježbanja na zdravlje Blagodati zdrave prehrane Blagodati vježbanja Dijeta, vježbanje i mršavljenje
111 113 120 124
Peti dio Sedamnaesto poglavlje Osamnaesto poglavlje Devetnaesto poglavlje
Metode mršavljenja Zdravstvena provjera Priprema, pozor, kreni! Rezultati će uslijediti Medicinski postupci u svrhu mršavljenja
129 131 136 144
Dodaci Dodatak 1 Istraživanje prehrane u svrhu otkrivanja nepodnošljivosti hrane Dodatak 2 Grafikoni napretka Dodatak 3 Riječ-dvije o djeci
150 150 160 161
GLOSAR
adipozno tkivo: stanice koje pohranjuju masti adrenalin: hormon odgovoran za reakciju »bori se ili bježi« bazalni metabolizam: minimalna energija potrebna tijelu dok se odmara bjelančevina: niz povezanih aminokiselina dijabetes melitus: bolest koju karakterizira pretjerana žeđ, pretjerana glad i pretjerano mokrenje disaharid: dvije spojene jedinice šećera džul: jedinica energije; 1 džul = 0,239 kalorija embolija: ugrušak koji putuje krvnim žilama sve dok više ne može proći; tada se zadržava i sprječava protok krvi energija: sposobnost obavljanja neke radnje enzim: svaka bjelančevina koja katalizira (ubrzava) biokemijsku reakciju fiziologija: funkcija tjelesnih organa glikogen: niz povezanih jedinica glukoze glukoza: najčešća jedinica šećera gušterača: organ koji proizvodi enzime za probavu i hormone koji nadziru razinu šećera u krvi HDL-kolesterol: lipoprotein velike gustoće (high-density lipoprotein) koji se veže na kolesterol i čini ga »dobrim oblikom kolesterola« hipertenzija: povišen krvni tlak hipotalamus: dio mozga koji regulira izlučivanje hormona
Mršavljenjem do zdravlja
hormon: tvar koju proizvodi jedan dio tijela, a koja putuje u druge dijelove tijela i utječe na njih indeks tjelesne mase: odnos tjelesne težine i visine inzulin: hormon koji izlučuje gušterača, a koji (a) pospješuje prodiranje glukoze u stanice, (b) pospješuje sintezu bjelančevina, (c) sprječava razgradnju masti kalorija: jedinica energije; količina topline potrebna za podizanje temperature jednoga grama vode za jedan Celzijev stupanj kilokalorija (kcal): jedinica energije; 1 kcal = 1000 kalorija kolesterol: masni steroidni alkohol koji može prouzročiti arteriosklerozu ako ga ima suviše u organizmu kroničan: dugotrajan krvni tlak: količina rada koju srce mora izvršiti da bi pumpalo krv arterijama LDL-kolesterol: lipoprotein male gustoće (low-density lipoprotein) koji se veže na kolesterol i čini ga »lošim oblikom kolesterola« lipoprotein: bjelančevina povezana s lipidom makronutrijent: bjelančevine, ugljikohidrati i masti nazivaju se makronutrijentima mast/i: triacilgliceroli; tri masne kiseline spojene s jedinicom glicerola metabolizam: ukupne biokemijske reakcije u tijelu monosaharid: jednostruka jedinica šećera moždani udar: ozbiljan događaj kod kojeg dio mozga ostane bez krvi nepodnošljivost hrane: svaka abnormalna reakcija na hranu koja uzrokuje simptome patološki: koji uzrokuje bolest ili je vezan uz bolest polisaharid: više od dvije povezane jedinice šećera pretilost: pretjerana debljina, kad je ITM veći od 30 probava: unos, razgradnja i apsorbiranje hrane razina tjelesne aktivnosti: procjena količine tjelesne aktivnosti pri različitim radnjama i poslovima srčani udar: ozbiljan događaj kod kojeg dio srčanog mišića ostane bez krvi štitnjača: žlijezda u vratu koja proizvodi hormon tiroksin tiroksin: hormon koji izlučuje štitna žlijezda, a regulira metabolizam cijelog tijela toksičan: otrovan triglicerid: vidjeti mast/-i tromboza: ugrušak krvi
ugljikohidrat: spoj ugljika, vodika i kisika, koji još nazivamo šećer, škrob ili polisaharidi bez škroba zasićenost: osjećaj punog želuca nakon obroka, koji sprječava daljnje uzimanje hrane zasićivanje: postupak koji dovodi do zasićenosti
UVOD
N
aše društvo svakodnevno potroši čitavo bogatstvo na ono što se naziva »industrijom mršavljenja«. Spremno vadimo novčanike čim se pojavi neki novi proizvod koji obećava učiniti nas mršavijima i dovesti nas u bolju kondiciju, posebice ako još usput tvrdi da ćemo to postići na brz i jednostavan način. U potrazi za mršavljenjem kupujemo pilule, napitke i razna druga pomagala, koja uglavnom ne funkcioniraju. Meta smo reklamnih kampanja kojima nas mame da kupimo niskokaloričnu, nemasnu hranu i »dijetalna« pića. Industrija koristi našu želju za sve ukusnijom hranom i vitkijim tijelom. Svoje poruke pojačavaju i podsvjesnim i neskrivenim slikama u kojima se vitkost poistovjećuje s privlačnošću, energijom i srećom. Neke tvrtke čak pokušavaju izumiti prehrambene namirnice bez kalorija koje će imati jednako dobar okus kao prava stvar – primjerice, sladoled i čokoladu koji ne debljaju. Oni također pokušavaju izvući korist iz naše dvojbe. O temi dijeta i mršavljenja napisano je bezbroj članaka i knjiga. Mnogi od njih tvrde da su pronašli »odgovor«, dosad neotkrivenu prehrambenu tajnu koja je generacijama bila skrivena očima smrtnika poput vas i mene! Savjeti koje daju često su proturječni: izbacite šećer, prestanite jesti škrob, klonite se kruha, izbjegavajte kvasac i tome slično. Neke od njih mogu se opisati samo kao pomodne dijete, nimalo utemeljene na znanosti. Jedno im je svima zajedničko: obećavaju brz i jednostavan put do tjelesne građe o kakvoj ste oduvijek sanjali. No, umjesto da riješe naš problem, ta blještava obećanja samo pojačavaju našu zbunjenost, a po11
Mršavljenjem do zdravlja
tom i očaj kad na posljetku priznamo poraz. A poraz je i te kako čest: devedeset pet posto ljudi koji uspješno skinu kilograme ponovno ih nabiju u roku od samo nekoliko godina. Naše društvo danas potiče i nagrađuje mršavost, a izgledu posvećuje veliku pozornost. Nagovaraju nas da kupimo izvjesni proizvod i smršavimo kako bismo dobro izgledali. Takav stav ima nekoliko štetnih posljedica. Tinejdžerice se izluđuju nerealnim očekivanjima usmjerenima k takozvanoj ljepoti, debeli ljudi izloženi su prijeziru, a pretili diskriminaciji. Možda zbog toga gotovo polovica svih žena koje nisu trudne trenutačno pokušava smanjiti višak kilograma, a još jedna trećina njih svjesno se trudi zadržati postojeću kilažu. Ustanove za unapređenje zdravlja naglašavaju zdravstvene vidove prehrane i tjelesne težine. Govore nam da si pravilnim odabirom hrane možemo produljiti život i učiniti ga zdravijim. Nažalost, usprkos nekoliko obrazovnih kampanja koje su takve ustanove podržale, ni one nisu uspjele promijeniti osnovne činjenice: četrdeset do pedeset posto odraslih osoba u društvima zapadne civilizacije ima višak kilograma, dok je do dvadeset posto njih pretilo – ovi se postoci iz godine u godinu samo povećavaju. Isti je trend vidljiv i u nekim bivšim socijalističkim državama. Takvi su podaci naveli Svjetsku zdravstvenu organizaciju da 1997. godine proglasi pretilost globalnom epidemijom – epidemijom koja će se, po svemu sudeći, nastaviti jer naša djeca, kao što je često slučaj, slijede naš primjer. Bude li višak kilograma rastao sadašnjom progresijom, cijelo stanovništvo zapadne civilizacije moglo bi do kraja ovoga stoljeća imati višak kilograma ili biti pretilo. Prekomjerna težina i pretilost te njihovi štetni učinci na zdravlje mogli bi postati najvažniji problem javnog zdravlja našega vremena. I doista, pretilost sustiže pušenje koje je dosad bilo najvažniji izbježiv uzročnik lošeg zdravlja. Neki sretnici nikad se neće udebljati. Mogu jesti koliko im srce želi, a ipak nikad ne moraju brinuti o težini. Mi ostali moramo biti oprezniji. Dvije trećine svih debelih odraslih osoba dobilo je višak kilograma u odrasloj dobi. Preostala trećina imala je višak kilograma u djetinjstvu i jednostavno ih nije skinula ili ih je u odrasloj dobi još nabacila. Stoga za sebe možete reći da ste »uvijek bili pomalo bucmasti« ili čak da ste »uvijek bili krupni«. S druge strane, možda ste nekad bili vitki i u dobroj kondiciji, a onda ste polako i neprimjetno svake godine dobivali sve više kilograma. Morate li se nagnuti preko trbuha kako biste vidjeli brojčanik na vagi? Je li vam odjeća tijesna? Ako jest, jeste li se pokušali uvjeriti da se 12
skupila tijekom pranja? Možda ste je ipak uspjeli navući, ali jeste li poklekli? Jeste li kupili veći broj? A onda još veći? Većini nas upravo se to događa. Polagano, ali neumoljivo širenje. Prekomjerna težina i pretilost predstavljaju ozbiljnu prijetnju zdravlju. Stoga liječnici i drugi zdravstveni radnici često naglašavaju značaj gubitka viška kilograma i održavanja idealne težine. Međutim, kao što svaka osoba s viškom kilograma zna, mnogo je lakše govoriti o mršavljenju nego ga doista postići. Bezbroj uistinu debelih i pretilih osoba neuspješno je pokušalo smršavjeti, i to mnogo puta iznova. Mnogi od njih došli su do groznog zaključka da jednostavno ne mogu smršavjeti. No, ipak mogu. Ova knjiga jednostavnim jezikom objašnjava proces debljanja i učinke debljine na zdravlje. Ona također nudi jednostavne i praktične savjete. Možete smršavjeti. Možete si produljiti život i učiniti ga zdravijim. I sve to možete učiniti ne izgladnjujući se do smrti!
13
PRVI DIO
Razumijevanje debljine
1. DEBLJINA – ŠIRI OKVIR
O
va je knjiga namijenjena osobama zabrinutima zbog svoje težine. Općenito govoreći, postoje dva glavna izvora brige zajednička većini ljudi. Prvi se odnosi na različite psiho-socijalne predodžbe vezane uz pojam debljine i tijela; drugi se odnosi na zdravstvene posljedice prekomjerne težine ili pretilosti. Oba su razloga značajna. Izgled tijela temeljni je dio općenite predodžbe o nama samima. Premda to svi nagonski osjećamo, tu sam istinu potpuno shvatio kao mlad liječnik tijekom poslijediplomskog stažiranja. Na kraju još jednog napornog prijepodneva u psihijatrijskoj ambulanti, dok sam ćaskao sa svojim mentorom, on je istaknuo kako je prava rijetkost sresti osobu potpuno zadovoljnu svojim tijelom. »Kad bismo dobili priliku, većina bi nas na ovaj ili onaj način izmijenila oblik svoga tijela«, izjavio je. »Radije bismo bili viši ili niži, mišićaviji, imali manja stopala, manje bubuljica, radije ne bismo imali nikakvih mrlja po koži, radije bismo imali veće grudi, manje grudi, obliji nos, ravnije zube, malo više kilograma ili tanji struk!« Podsjetio me je da popularnost estetske plastične kirurgije samo odražava to opće nezadovoljstvo. Zatim je izveo zaključak te improvizirane lekcije: »Pojedinci koji su potpuno zadovoljni izgledom svoga tijela uglavnom su psihološki veoma stabilni.« Nije mislio na one koji mnogo ulažu u svoj fizički izgled ni na one koji su, zahvaljujući 17
Mršavljenjem do zdravlja
sretnoj genetskoj kombinaciji, skladne građe i prirodno dobrog izgleda. Mislio je na prirođeno zadovoljstvo koje prati prihvaćanje sebe samoga – sa svim manama i nedostacima. Doista je velik dar moći prihvatiti sebe onakvim kakav si, zajedno s fizičkom posebnošću, bio mršav, debeo ili negdje između. Mnoge pretile osobe spremno priznaju izvjestan stupanj psiholoških teškoća kao izravne posljedice »problema s kilogramima«. Često se zbog debljine i izgleda loše osjećaju u vlastitoj koži. Nekima je samopoštovanje na teškoj kušnji. Drugi pak navuku hrabar, vedar izraz lica pa kao da potvrđuju tradicionalnu predodžbu da su debeli ljudi debelokošci, da su iznad svega, da žive punim plućima. Žalosna je činjenica, međutim, da su prekomjerna težina i pretilost danas povezani s potpuno suprotnim osobinama: depresijom i lošim mišljenjem o sebi. Sve to dodatno pogoršavaju prošireni grubi, moralistički stavovi usmjereni protiv pretilih osoba, koje glasno izražavaju oni koji se iz nekog čudnog razloga smatraju pozvanima da sude. Često ih se obasipa prešutnim, loše prikrivenim optužbama u rasponu od proždrljivosti do lijenosti. Činjenica je da ti poroci imaju malo ili nimalo veze s većinom običnih ljudi koji slučajno imaju višak kilograma. Usprkos tome, debele se ljude zadirkuje, ugnjetava, a katkad su izvrgnuti i krajnjem neprijateljstvu i diskriminaciji. Društveni nazori nepostojani su i promjenjivi. Postojalo je doba kad je »punašnost« bila privlačna i kad bi se svi klonili današnjih supermodela, koji su kost i koža, u korist malo bucmastijih djevojaka. Društveni su nazori također pod kulturološkim utjecajem. U nekim se društvima, primjerice, pretilost cijeni kao statusni simbol: »Pogledajte me! Debeo sam jer si mogu priuštiti dobru hranu, a sluge obavljaju sav težak posao umjesto mene.« Isto tako, u nekim se kulturama izražava nepovjerenje u muža čija se žena ne udeblja tijekom prvih nekoliko godina braka: činjenica da nije uspjela nabaciti koji kilogram mogla bi dovesti njezine roditelje do zaključka da se on ne brine dovoljno dobro za njihovu kćer! Stoga se čini izglednim da su za psihološki teret debljine presudni nazori koji prevladavaju u društvu u kojem živimo. Ova će se knjiga posebno usredotočiti na zdravstvene vidove težine. Kako nisam ni psiholog ni sociolog, nisam dovoljno stručan da bih prekapao po važnim psihološkim i sociološkim temama. Vjerujem, međutim, da će nas potpuno razumijevanje zdravstvenih vidova težine udaljiti od beskorisne i štetne uznemirenosti zbog izgleda i dovesti do mnogo pozitivnijeg duševnog stanja. 18
Debljina – širi okvir
NAJSNAŽNIJI RAZLOG ZA SMANJENJE TEŽINE Godine 1937. osiguravajuće društvo Metropolitan Life izdalo je izvješće u kojem je upozorilo na važnost tjelesne težine u odnosu na očekivani životni vijek. To je društvo među prvima dokazalo da prekomjerna težina predstavlja značajan rizični čimbenik preuranjene smrti. Nije potrebno naglašavati da njihovo zanimanje za ovu temu nije bilo zdravstvene, nego novčane prirode – željeli su smanjiti izloženost prijevremenim isplatama premija. Uvjerljivo pokazavši da osobe prekomjerne težine imaju više izgleda da će umrijeti mladi, zbog čega će se njihove police unovčiti, tvrtka je dobila opravdanje za utvrđivanje viših premija životnog osiguranja takvim osobama. Veza između prekomjerne težine i smrtnosti nije ovisila ni o jednom drugom poznatom rizičnom čimbeniku, kao što su pušenje cigareta, visok krvni tlak, obiteljska povijest i slično. Rezultate toga davnog istraživanja poslije su potvrdile opsežne studije, a danas ih prihvaćaju zdravstveni radnici širom svijeta. Upravo vas zbog toga važu kad idete na liječnički pregled radi sklapanja police životnog osiguranja! Osiguravatelj zna da je rizik po život veći ako je vaša tjelesna težina veća. Nekoliko kilograma viška upućuje na neznatno povećan rizik, dok ogroman višak kilograma upućuje na ozbiljno povećanje rizika. Stoga je najsnažniji razlog za smanjenje viška kilograma i postizanje prihvatljive tjelesne težine – produljenje života.
SAVRŠENA TJELESNA TEŽINA Srećom, što se zdravlja tiče, pojam savršene tjelesne težine rastezljiv je i zapravo ga treba shvatiti kao raspon prihvatljive tjelesne težine. Želimo li u tom rasponu doći do točnijih brojeva, možemo koristiti pojam indeksa tjelesne mase (ITM), jednostavnu računicu u kojoj se u obzir uzimaju dob, građa kostiju, oblik tijela, mišićna masa, spol i dr. Pomoću kalkulatora prilično jednostavno možete izračunati svoj ITM: • izvažite se (u kilogramima) • izmjerite visinu (u metrima) • pomnožite visinu samom sobom (kvadrat visine) • podijelite težinu kvadratom težine • rezultat je vaš ITM. 19
Mršavljenjem do zdravlja
Formula izgleda ovako: Težina (u kilogramima) Visina2 (u metrima)
= ITM
Pogledajmo primjer. Recimo da je vaša visina 1,74 metra, a težina 90 kilograma. Pomnožite visinu samom sobom: 1,74 x 1,74 = 3,0276. Sad podijelite težinu (90) kvadratom visine (3,0276) kako biste dobili svoj ITM, koji u ovom slučaju iznosi 29,7. Savršen ITM, kad je u pitanju zdravlje, nalazi se u ohrabrujuće širokom rasponu od 20 do 25. Stoga ne moramo brinuti ako smo pomalo omlohavili! Prema važećoj definiciji, ITM između 25 i 30 označava »prekomjernu težinu«, dok ITM iznad 30 predstavlja »pretilost«. Na patološku pretilost upućuje ITM od 40 i više. Sad možemo malo točnije kvantificirati rizik prekomjerne težine i pretilosti: ako je ITM 34, povezan je s pedeset posto većim rizikom smrtnosti, a ako je ITM 36, rizik je dvostruko veći i tako dalje. Drugim riječima, dvostruko je vjerojatnije da ćete prerano umrijeti ako vam je ITM 36! Što je veći ITM, veći je rizik. Slično tome, ako je ITM prenizak, također je povezan s lošim zdravljem i opasnošću po život. Na globalnoj razini to se najčešće i najočitije vidi tijekom razdoblja gladi. U imućnim društvima neprihvatljiv ITM može nastati zbog fizičke odnosno psihičke bolesti. Jedan od najžalosnijih i najružnijih primjera vjerojatno je anoreksija nervosa, koja se očituje odbijanjem osobe da održi barem apsolutni minimum prihvatljive tjelesne težine – ITM od 17,5. U obrnutom primjeru, savršena tjelesna težina (ITM 20-25) ne upućuje na povećan rizik po zdravlje ili život.
KRUŠKE I JABUKE Ljudi različito nose svoj višak kilograma. Nekima se omota oko cijeloga struka, drugima se složi na stražnjici i bedrima. Takva raspodjela masnog tkiva dovodi do posve različitog izgleda. Prvi se oblik tijela od milja naziva »jabuka«, a drugi »kruška«. Bilo bi točnije nazvati ih androidnom i ginoidnom raspodjelom, jer su uvelike pod utjecajem spolnih i hormonalnih čimbenika. Većina preteških muškaraca ima androidni tip debljine; većinu preteških žena karakterizira ginoidni tip (vidjeti sliku sa str. 21). Razlike između tih dviju raspodjela masnog tkiva veoma su važne. Razlog je što je mast u centralnoj (androidnoj) raspodjeli metabolički 20
Debljina – širi okvir
aktivnija nego u ginoidnoj raspodjeli pa brže protječe. Konačni ishod naveden je u Sedmom poglavlju. U međuvremenu smo dobili još dva instrumenta pomoću kojih možemo predvidjeti rizik po zdravlje, a to su obujam struka te omjer struka i bokova. Obujam struka najjednostavniji je alat kojim možemo utvrditi je li pred nama pacijent s vrlo velikim rizikom. Obujam struka veći od 100 centimetara kod muškaraca i 88 centimetara kod žena snažno upućuje na sadašnju ili buduću sklonost kroničnom oboljenju metabolizma (vidjeti Šesto poglavlje). Pomoću omjera struka i bokova također prilično točno možemo predvidjeti buduće zdravlje: ako je taj omjer veći od 1,0 kod muškaraca odnosno 0,9 kod žena, povezan je s povećanim rizikom po život (smrtnost) i zdravlje (patologija). Gospodo, ako je obujam vašega struka jednak ili veći od obujma vaših bokova, izloženi ste velikom riziku. Dame, ako je obujam vašega struka gotovo jednak, jednak ili veći od obujma vaših bokova, i vi ste izloženi riziku. Očekivano trajanje života barem djelomično ovisi o tjelesnoj težini i raspodjeli te težine. U daljnjim ćemo poglavljima pobliže obrazložiti ovu izjavu, istražiti odakle nam uopće višak kilograma i razmotriti učinak prekomjerne težine i pretilosti na naše opće zdravlje i dobrobit. 21
Mršavljenjem do zdravlja
Polazna mjerenja tjelesne težine 1. Izmjerite svoj indeks tjelesne mase (ITM) . Kako biste dobili što točnije podatke, izvažite se ujutro čim ustanete iz kreveta, bez odjeće, nakon odlaska na toalet. (a) Visina u metrima = ______________ m (b) Visina pomnožena samom sobom = ______________ (c) Težina u kilogramima = ______________ kg (d) Moj ITM je (c) podijeljen s (b) = ______________ Također možete izračunati raspon svoje savršene tjelesne težine. On se temelji samo na visini. (e) Za mene bi ITM 20 bio (b) x 20 = ______________ kg (f) Za mene bi ITM 25 bio (b) x 25 = ______________ kg Zaokružite svoj trenutačni ITM: <23 23 24 25 32
33
34
35
26
27
28
29
30
31
36
37
38
39
40
>40
2. Izmjerite obujam svoga struka. Koristeći savitljivi, krojački metar izmjerite obujam struka omotavši metar oko struka na pola puta između najnižega rebra i krila zdjelične kosti (vidjeti dijagram na str. 14). Ako niste sigurni gdje se to mjesto nalazi, izmjerite struk na najizbočenijoj točki, koja se obično nalazi u razini s pupkom ili neposredno iznad njega (ne »uvlačite« stomak!). Zabilježite mjeru u centimetrima. 3. Izmjerite omjer svoga struka i bokova. Kako biste izmjerili omjer bokova, omotajte krojački metar oko bokova u razini s crijevnom kosti. To je otprilike mjesto na kojem bi se nalazili džepovi vaših hlača. Zabilježite mjeru u centimetrima. Sad možete izračunati omjer. Moj omjer struka i bokova (a) obujam struka u cm = (b) obujam bokova u cm = (c) podijeli (a) s (b) = Na internetskoj stranici www.joefitzgibbon.ie nalazi se kalkulator ITM-a.
22
Debljina – širi okvir
posljednje rebro
krilo zdjelice
metar Mjerenje obujma struka
4. Svoju tjelesnu težinu možete procijeniti i konvencionalnijim sredstvima. Jednostavno pronađite točku na grafikonu dolje gdje se sijeku vaša visina i težina.
Težina u kilogramima 40 45 50 55 60 65 70
75 80 85 90 95 100 105 110 115 120 125 130 135 140 145 150 155 160
2,00 1,95
in
a in pa
to
lo
šk
at
ež
na om jer ek pr
rše
na
te ž
te ž
i na
te ž i lj n a
s av
1,75
ov o
1,80
ne d
Visina u metrima
1,85
a
na
1,90
1,70 1,65 1,60 1,55 1,50 1,45 1,40
23