Sve o ljekovitim i začinskim biljkama by Mozaik knjiga

1:18 PM

Page 1

Uæivajte u ljepoti i bezbrojnim moguÊnostima primjene biljaka. Bez obzira na to imate li velik vrt ili samo prozorski sanduËiÊ i pokoji cvjetnjak, otkrijte kako je lako i korisno uzgajati biljke za primjenu u pripremi jela i lijeËenju, u kozmetiËke i dekorativne svrhe. Drevna narodna mudrost i suvremeni struËni savjeti nadopunjuju se u ovoj raskoπno ilustriranoj knjizi.

• • •

VodiË kroz viπe od 100 ljekovitih i zaËinskih biljaka Savjeti za sigurnu primjenu biljaka u lijeËenju uobiËajenih bolesti Recepti za slasna i ukusna jela, prirodni pripravci za njegu i uljepπavanje, biljna sredstva za ËiπÊenje doma, lijepi i moderni ukrasni predmeti — i joπ mnogo, mnogo toga...

www.mozaik-knjiga.hr ISBN 978-953-14-0671-0

biljkama

11/23/09

Sve o ljekovitim i zaËinskim

A_AUHER_cover_CRO.qxd

Reader’s Digest

Sve o ljekovitim i zaËinskim

biljkama Uzgoj • LijeËenje biljkama • Prirodna ljepota Oko kuÊe • Vjeπtine • Kulinarstvo

001-003_AUHER_prelims CRO.qxd

11/22/09

3:22 PM

Page 2

001-003_AUHER_prelims CRO.qxd

12/9/09

10:40 AM

Page 3

Sve o ljekovitim i zaĂ&#x2039;inskim

biljkama

004-005_AUHER_prelims CRO.qxd

11/22/09

3:23 PM

Page 4

004-005_AUHER_prelims CRO.qxd

12/9/09

10:45 AM

Page 5

SADRÆAJ Uvod

Popis ljekovitih i zaËinskih biljaka

VodiË od A do Æ za viπe od 100 ljekovitih i zaËinskih biljaka i naËini uporabe u lijeËenju i domaÊinstvu

Uzgoj

140

Informacije o uspjeπnu uzgoju bilja, u vrtu i posudama.

LijeËenje biljkama

176

Pripravci od ljekovitog bilja za jaËanje zdravlja i opÊeg stanja te za lijeËenje Ëestih bolesti

Prirodna ljepota

240

Tretmani za ljepotu, ËiπÊenje lica i njegu tijela, pomoÊu biljaka i esencijalnih ulja

Oko kuÊe

282

Od radnog stola do kupaonice, od odjeÊe do kuÊnih ljubimaca biljke daju najbolja rjeπenja.

Vjeπtine

298

Suvremeni i tradicionalni lijepi predmeti koje je lako napraviti

Kulinarstvo

326

Izvrsni, jednostavni recepti u kojima se koriste biljke i zaËini iz cijelog svijeta

Kazalo

384

006-007_AUHER_prelims CRO.qxd

12/9/09

10:54 AM

Page 6

Uvod Biljke su se upotrebljavale tisuÊama godina za poboljπanje okusa i Ëuvanje hrane, lijeËenje bolesti i slabosti ljudi, uniπtavanje πtetnika kod æivotinja, osvjeæavanje zraka, te ukraπavanje æivotnog prostora. StoljeÊima, biljke se dovodilo u vezu s dojmljivim mitovima, legendama i folklorom. OpÊenito, zanimljive su biljke koje su na cijeni zbog okusa, mirisa ili ljekovitih svojstava, a razliËiti dijelovi poput stabljike, cvijeta, ploda, sjemena, korijena ili lista - mogu imati vaænu primjenu. Od malih trava koje rastu uz autoceste, grmova u planinskim podruËjima do visokog drveÊa u vlaænim tropskim dæunglama, diljem svijeta postoji doslovce tisuÊe ljekovitih i zaËinskih biljaka. U knjizi Sve o ljekovitim i zaËinskim biljkama kombinirali smo tradicionalna znanja i mudrosti o bilju s najnovijim savjetima struËnjaka za vrtlarstvo, herbalista, naturopata, specijalista za ËiπÊenje, majstora i kuhara da pokaæemo kako moæete uspjeπno uzgajati biljke te odabrati najbolji naËin njihove uporabe u svakodnevnom æivotu. Saæete informacije o viπe od 100 biljaka u popisu od A do Æ, zajedno s poglavljem o njihovoj uporabi, omoguÊit Êe vam da poboljπate svoje zdravlje, uπtedite novac i rabite manje kemikalija u domaÊinstvu. Osim πto donosi upute o vrtlarstvu, sigurnim biljnim pripravcima, piπe o prirodnoj kozmetici, originalnim zamislima majstora i umjetnika, biljnim pripravcima za proËiπÊavanje, donosi i izvrsne recepte. Takoer, ovaj praktiËni vodiË kroz svijet ljekovitih i zaËinskih biljaka opremljen je informacijama i ilustriran prekrasnim fotografijama. Nadamo se da Êete u njemu pronaÊi izvor zadovoljstva.

VAÆNO Uzgoj biljaka: Neke biljke mogu postati agresivne, i mogu biti otrovne za ljude i æivotinje. Gdje god je bilo moguÊe, stavljena je ta opaska, no propisi se s vremena na vrijeme mijenjaju. »itateljima savjetujemo da se o uporabi posavjetuju s lokalnim uzgajivaËima biljaka. Biljna medicina: Autori knjige nastojali su biti precizni i aktualni πto je viπe moguÊe, jer se medicinsko i farmakoloπko znanje stalno mijenjaju. »itatelji se o svemu trebaju posavjetovati sa struËnjacima s podruËja medicine. Naime, iako prirodne, biljke sadræavaju kemijske supstancije koje ponekad mogu prouzroËiti ozbiljne popratne pojave. Ako ih rabite nerazborito, mogu biti otrovne. Autori, istraæivaËi, urednici i izdavaËi ove knjige nisu odgovorni za bilo kakve pogreπke, previde ili postupke koji mogu nastati kao posljedica informacija iz ove knjige.

Gornji red: indijski lotus (Nelumbo nucifera). Desno: maæuran (Origanum marjorana). Donji red, lijevo: vrtna majËina duπica (Thymus vulgaris). Desno: pupavica (Echinacea sp.)

SVE O LJEKOVITIM I ZA»INSKIM BILJKAMA

006-007_AUHER_prelims CRO.qxd

11/22/09

3:24 PM

Page 7

008-009_AUHER_openers CRO.qxd

11/22/09

4:03 PM

Page 8

008-009_AUHER_openers CRO.qxd

11/22/09

4:03 PM

Page 9

Popis ljekovitog i zaËinskog bilja Povijest uporabe i metoda uzgoja ljekovitog i zaËinskog bilja oËaravajuÊa je tema, vrijedna pozornosti. Ovaj praktiËan vodiË kroz viπe od 100 biljaka, od kojih veÊinu moæete uzgajati u vrtu oko svoje kuÊe, uputit Êe vas kako ih uzgajati, upotrebljavati i pohranjivati.

010-011_AUHER_A-Z CRO.qxd

11/22/09

4:07 PM

Page 10

Gornji red, slijeva nadesno: vrtna majËina duπica (Thymus vulgaris), buhaË (Tanacetum cinerariifolium), tajlandski bosiljak (Ocimum basilicum) 'dark opal' (Ocimum basilicum) Srednji red, slijeva nadesno: ljekovita kadulja (Salvia officinalis), ruæmarin ruæiËastog cvijeta (varijetet Rosmarinus officinalis), glog (Crataegus sp.) Donji red, slijeva nadesno: pitomi sljez (Althaea officinalis), rau ram ili vijetnamska metvica (Persicaria odorata syn. Polygonum odoratum)

SVE O LJEKOVITIM I ZA»INSKIM BILJKAMA

010-011_AUHER_A-Z CRO.qxd

12/9/09

10:57 AM

Page 11

Popis ljekovitih i zaËinskih biljaka Aloj Anelika Anis Bakopa Bazga Bekovina Boraæina Bosiljak Boæur Branka BroÊika Celer Citronovac Crna kopriva »ajevac »ehulja »iËak Djetelina –umbir Estragon Eukalipt Galgant Gavez Ginko Ginseng Gospina trava Gotu kola Hmelj Hren i wasabi Iris Jaglac Jasmin Kadulja Kajeputovac Kamilica Kim Kiselica KlinËiÊ KonËara Kopar Kopriva Korijandar KoromaË Krasuljica Krvara Kurkuma Lan Lavanda

12 13 14 15 16 17 18 19 22 23 24 25 26 27 28 30 31 32 33 34 35 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 49 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66

Lipa Ljubica LjupËac Lovor Luk i Ëeπnjak MaËja metvica MaÊuhica MajËina duπica Mak Marulja MaslaËak MatiËnjak Maæuran, mravinac i origano Metvica Metvulja Miloduh Mirta Neven Odoljen, ljekoviti Paprika Pasiflora Perπin Pelargonije Pelin Poponka PotoËarka i dragoljub Preslica Pupavica Pupoljka Rikula Ruæa Ruæmarin SladiÊ Sljez, bijeli i vrtni Smilje Sporiπ Stolisnik ©imπir Trputac Tuπanj Vidac Vlaska VratiË, majËinski VratiË, obiËni Vrijesak DrveÊe Bobice ZaËini

POPIS LJEKOVITIH I ZA»INSKIH BILJAKA

69 70 71 72 74 78 79 80 82 84 85 86 87 89 91 92 93 94 95 96 100 102 104 106 107 108 109 110 111 112 114 118 121 122 123 124 125 126 127 128 129 130 131 132 133 134 136 138

012-013_AUHER_A-Z CRO.qxd

11/22/09

4:10 PM

Page 12

Aloj Aloe vera syn. A. barbadensis, A. vulgaris Aloeaceae

Stari EgipÊani zvali su je ≈biljkom besmrtnosti«, a Kleopatra je koristila njezine sokove kako bi Ëuvala ljepotu. Prozirni gel iz odrezanih listova ima umirujuÊe i iscjeljujuÊe djelovanje. Prava aloja pogodna je za uzgoj u velikim posudama i kamenjarima, a moæe biti i sobna biljka.

Ostala narodna imena: aloja, prava aloja, pravi aloj Dijelovi koji se upotrebljavaju: liπÊe

Uzgoj Aloe vera je sukulent, s vrlo svjeæim svijetlozelenim listovima koji tvore lepezu odmah iz zemlje, bez stabljike. U toplim podnebljima, ima uske cjevaste i æute cvjetove. A. ferox visoka je vrsta s jednom stabljikom i ima dugaËke, sivkaste, sukulentne listove s bodljama, te visoke klasaste æuÊkasto naranËaste cvjetove. • Poloæaj Aloj traæi sunËano mjesto i dobro dreniranu zemlju. • Razmnoæavanje Moæe se uzgojiti od sjemena, ali biljka rijetko daje sjeme izvan vruÊeg podneblja. Razmnoæite je iz izdanaka koji se pojave pri dnu biljke. Te biljËice suπite dva dana, pa ih onda posadite u posudicu napunjenu zrnatom

rastresitom mjeπavinom za lonËanice. Kad se jednom uËvrste, preselite ih na njihovo trajno mjesto. • Odræavanje Aloj Êe uniπtiti Ëak i veoma slab mraz, pa ga u podruËjima gdje zimska temperatura pada ispod 5ºC treba uzgajati kao lonËanicu i unijeti u kuÊu tijekom hladnih dana. To je izvanredna sobna biljka uz dobro svjetlo. • ©tetnici i bolesti Braπnasta uπ (Maconellicoccus hirsutus) moæe zadavati muke sobnim biljkama, a rijetko se pojavljuje kod onih uzgajanih na otvorenom. Poprskajte insekticidnom sapunicom, koja nije otrovna za æivotinje i ne ostavlja reziduum. Poprskajte kasno popodne, jer visoke temperature æarkog sunca mogu spaliti osjetljivu biljku. • Branje i Ëuvanje Berite liπÊe samo kad ga trebate i upotrijebite samo onoliko lista koliko vam je potrebno. Odreæite dio koji Êete koristiti, a ostatak omotajte prozirnom folijom i stavite u hladnjak, za poslije.

Herbalna medicina

Posadite osuπene dijelove biljke u male cvjetnjake.

SVE O LJEKOVITIM I ZA»INSKIM BILJKAMA

Aloe sp., ukljuËujuÊi i Aloe vera syn. A. barbadensis i A. ferox. Dijelovi koji se upotrebljavaju: listovi. Prozirni sluzavi gel iz sredine lista ima protuupalna i iscjeljujuÊa svojstva. Vjerojatno najpoznatiji po sposobnosti da pomaæe iscijeliti opekline, gel prave aloje moæe se primjenjivati i na rane, ogrebotine, ekceme, psorijazu i Ëireve. IzluËina iz prerezanog lista izrazito je purgativni laksativ, pa se prema tome, kod

Aloj (Aloe vera)

kuÊe pripravljen napitak ne smije koristiti. Komercijalni pripravak (bez laksativnog sastojka) moguÊe je naÊi, i prva istraæivanja pokazuju da moæe ublaæiti stanja od dijabetesa tipa I do visoke razine lipida u krvi. Za sigurnu i ispravnu uporabu pripravaka od aloja, pogledajte Prvu pomoÊ, na 220. stranici. Ne uzimajte ga oralno ako ste u drugom stanju ili dojite. Vanjska primjena u to vrijeme smatra se sigurnom.

Prirodna kozmetika Veoma ublaæavajuÊ i hranjiv za opeËenu i dehidriranu koæu, aloj takoer sluæi za njeæno skidanje odumrlih stanica koæe, te obnavlja stanice, Ëime se spreËava nastanak oæiljaka i bora. Radi specifiËne primjene, vidi Opekline, stranica 255, te Ruke i nokti, stranica 258. Æelite li njegovati kuÊne ljubimce, pogledajte Njega kuÊnih ljubimaca, stranica 297.

012-013_AUHER_A-Z CRO.qxd

11/22/09

4:10 PM

Page 13

Anelika Angelica archangelica Apiaceae

Raskoπna, aromatiËna biljka anelika ima medicinsku i kulinarsku svrhu. Svoje ime duguje arkanelu Rafaelu, za kojeg se kaæe kako je nekom redovniku otkrio da ta biljka lijeËi kugu.

Ostala narodna imena: divlja anelika, ljekovita anelika, kravojac Dijelovi biljke koji se upotrebljavaju: liπÊe, stabljika, sjeme, korijen

Uzgoj Postojbina joj je sjeverna Europa. Angelica archangelica izraste do 1,2 m i ima rebrastu, πuplju stabljiku i sloæeno liπÊe, a cvijet na stabljici moæe dosegnuti i 1,8 m, iako se Ëesto ne pojavi do treÊe godine. Ornamentalna anelika (A. Pachycarpa) naraste otprilike do 1 m i ima sjajne tamnozelene listove. Uglavnom se uzgaja za ukras. Anelika s ljubiËastom stabljikom (A. atropurpurea) koristi se na sliËan naËin kao i A. archangelica. Izraste otprilike do 1,8 m, stabljika joj je ljubiËasta, a ima svijetlozelene do bijele cvjetove. NajuoËljivija podvrsta je A. gigas, koja naraste do 1,8 m, s izrazito tamnocrvenim pupoljcima, koji se otvaraju u vinski crvene do izrazito ljubiËaste cvjetove. • Poloæaj Anelika traæi sjenovita mjesta u dobro dreniranoj, ali vlaænoj i kiselkastoj zemlji obogaÊenoj kompostom. Ostavite razmak od 1 m izmeu biljaka. • Razmnoæavanje Zasijte sjeme anelike, brzo nakon πto ga prikupite. Pomijeπajte sjeme s vlaænim, ali ne previπe mokrim vermikulitom i stavite mjeπavinu u zatvorene plastiËne vreÊe (vidi stranicu 44). Stavite u hladnjak na 6 do 8 tjedana prije sijanja, u male posude. Lagano prekrijte sjeme, i odræavajte tlo vlaænim. Presadite biljËice kad budu oko 10 cm visoke ili kad se pojavi peti ili πesti listiÊ. • Odræavanje Kad sjeme dozri, biljka umire, ali to moæete odgoditi tako da odreæete nastali cvjetni klas. Prve godine biljka Êe uvenuti zimi, ali Êe opet izrasti na proljeÊe. Redovito je zalijevajte.

• ©tetnici i bolesti Ova biljka doslovce nema nikakvih πtetnika ni bolesti. Njezini cvjetovi privlaËe mnoge korisne kukce, ukljuËujuÊi osu, koja se hrani parazitima, i zlatooku (Chrysoperla carnea) • Branje i Ëuvanje Berite liπÊe i cvjetne stabljike u drugoj godini. Iskopajte korijen krajem druge godine, onda ga operite i osuπite. Prikupite sjeme kad je smee i suho.

Herbalna medicina Angelica archangelica. Dijelovi koji se upotrebljavaju: korijen. Anelika je vaæan probavni tonik u europskoj herbalnoj medicini. PotiËe proizvodnju probavnih sokova i moæe olakπati simptome loπeg teka, dispepsije i muËnine. Anelika takoer moæe smanjiti neugodnosti nadimanja, grËeve u æelucu i otekline. To je ljekovita biljka koja moæe zagrijati i pogoduje pojedincima sa slabom cirkulacijom. Kako biste sigurno i ispravno upotrijebili aneliku i dong quai (vidi dolje), posavjetujte se s profesionalnim lijeËnikom.

Anelika (Angelica archangelica)

Uzimajte aneliku samo u malim, kulinarskim koliËinama. Ne uzimajte dong quai ako ste u drugom stanju ili dojite.

Kuhanje Anelika je popularno kuhano ili pareno povrtno jelo u nekim skandinavskim zemljama; ima moπusni, gorko-slatki okus. Suπeno sjemenje i stabljika koriste se (macerirane ili u esencijalnom ulju) u vermutu i nekim likerima kartuzijanskih i benediktinskih redovnika. Glazirani listovi i stabljike popularan su ukras za kolaËe i slatkiπe. Blanπirajte mlade izboje za uporabu u salatama. Koristite liπÊe i stabljike u marinadama i tekuÊinama za poπiranje morskih plodova. Dodajte liπÊe u receptima za opore plodove kakva je rabarbara. Oni smanjuju kiselost, a njihova slatkoÊa omoguÊuje vam da smanjite koliËinu πeÊera.

Dong quai ∑ kineska anelika Angelica polymorpha var. sinensis. Dijelovi koji se upotrebljavaju: korijen Podrijetlom iz Kine, dong quai raste na vlaænim livadama, u dolinama i na obalama rijeka. Naraste otprilike do 1,9 m i ima zelenkasto bijele cvjetove. Diljem svijeta, dong quai je jedan od najËeπÊe upotrebljavanih biljnih pripravaka za æene. U tradicionalnoj kineskoj medicini smatra se vrijednim tonikom za æenski reproduktivni sustav i koristi se u lijeËenju mnogih menstrualnih simptoma i problema u menopauzi.

POPIS LJEKOVITIH I ZA»INSKIH BILJAKA

014-015_AUHER_A-Z CRO.qxd

11/22/09

4:10 PM

Page 14

Anis Pimpinella anisum Apiaceae

Anis daje karakteristiËan slatkast okus pekarskim proizvodima, likerima, Ëajevima i ævakaÊim gumama. Kineski zvjezdasti anis i karanfilovac, iako nisu srodni anisu, imaju sliËan miris.

Ostala narodna imena: anez, aneæ, aniπ, aneæiÊ, bedrenika, bedrenica, januπ slatki, koromaË slatki, slatki kopar Dijelovi biljke koji se upotrebljavaju:

Anis (Pimpinella anisum)

korijen (samo od anisa), liπÊe, suπeni plodovi (samo od kineskog zvjezdastog anisa)

Uzgoj Anis je aromatiËna jednogodiπnja biljka s nazubljenim listovima na peteljci. Tanke cvjetne peteljke nose sloæene cvatove bijelih cvjetova na vrhu kojih je sivo sjeme. Kineski zvjezdasti anis (Illicium verum, Illiciaceae), vazdazeleno drvo, daje plodove koji se otvaraju u osmerokraku zvijezdu. Nemojte ga zamijeniti s

Kulinarska zvijezda Kineski zvjezdasti anis je esencijalni sastojak u mnogim azijskim kuhinjama. U vijetnamskoj se koristi kao zaËin u juhi s okruglicama ∑ pho. Uz seËuanski papar, klinËiÊe, kineski cimet i sjeme koromaËa, to je jedan od pet sastojaka kineskog zaËina (sastojci na slici dolje) te u indijskoj zaËinskoj mjeπavini garam masala. Kineski zvjezdasti anis moæete koristiti Ëitav, narezan ili mljeven. Stavite cijeli anis u trbuπnu πupljinu pileta ili patke prije peËenja.

2 5

neurotoksiËnim japanskim zvjezdastim anisom (Illicium anisatum) ili nejestivim grimiznim anisom (I. floridanum). Karanfilovac (Backhousia anisata, Mirtaceae) lijepo je malo drvo iz dæungli Novog Juænog Walesa u Australiji. LiπÊe je veoma aromatiËno, sa slatkim mirisom na anis. • Poloæaj Anis voli obogaÊenu laganu zemlju, dobro dreniranu i sasvim neutralnu. • Razmnoæavanje U proljeÊe treba posijati sjeme anisa izravno u zemlju. Razmnoæite zelenim reznicama kineski zvjezdasti anis, rast Êe u dobro dreniranoj a vlaænoj i kiseloj zemlji, u laganoj sjeni. Razmnoæite karanfilovac poludrvenastim reznicama. To je priliËno teπko, a rasti treba na suncu, u dubokoj, bogatoj i vlaænoj, kiseloj zemlji. • Odræavanje Plijevite korov oko anisa. • ©tetnici i bolesti Anis odbija biljne uπi, a privlaËi korisne kukce, poput osa, koje se hrane πtetnicima. • Branje i Ëuvanje Odreæite anis kad je sjeme sasvim razvijeno. Zaveæite sveænjeve te biljke u papirnate vreÊice i objesite ih naopako da ih osuπite i uhvatite sjeme. Berite liπÊe kad vam zatreba, i okopajte korijenje u jesen. Berite plod kineskog zvjezdastog anisa neposredno prije zrenja, a Ëvrste listove karanfilovca bilo kada.

Herbalna medicina 1 3 1. seËuanski papar 2. kineski cimet 3. klinËiÊi 4. kineski zvjezdasti anis 5. sjeme koromaËa

SVE O LJEKOVITIM I ZA»INSKIM BILJKAMA

Pimpinella anisum, Illicium verum. Dijelovi koji se upotrebljavaju: osuπeni zreli plodovi. Anis i njegov ekvivalent, kineski zvjezdasti anis, koriste se u medicini u sliËne svrhe. Iako pripadaju razliËitim biljnim porodicama, esencijalna ulja koja

se dobivaju iz sjemenja svake biljke sadræavaju visok postotak kemijskog spoja anethola, koji daje okus po sladiÊu. Oba imaju umirujuÊa svojstva i djeluju protiv grËeva. To ih Ëini idealnim sredstvom za ublaæavanje nadutosti i crijevnih kolika. Ne koristite zvjezdasti anis u lijeËenju mlae djece, jer ima ozbiljne popratne uËinke. Backhousia anisata. Dijelovi koji se upotrebljavaju: liπÊe. Vjeruje se da su esencijalna ulja karanfilovca sliËna uljima anisa. Prema nekim studijama moæe se zakljuËiti da imaju vaæna antimikrobna svojstva. Za sigurnu i ispravnu uporabu anisa i zvjezdastog anisa, vidi: Smetnje u probavi, stranica 204, te Vjetrovi i nadutost, stranica 206. O uporabi karanfilovca posavjetujte se sa svojim lijeËnikom. Ne upotrebljavajte tu biljku u koliËinama veÊim od kulinarskih ako ste u drugom stanju ili dojite.

Kuhanje Anisovo sjeme i ulje koriste se diljem Europe u piÊima kakva su francuski pastis, grËki ouzo i turski raki. Koristite sjeme, Ëitavo ili zdrobljeno, ali da biste dobili najbolji okus, sameljite ga tek prije uporabe. Koristite ih u pekarskim proizvodima, slasticama, jelima koja se temelje na rajËici, povrtnim i jelima od plodova mora, jelima s curryjem, pri kiseljenju povrÊa, u juhama i varivima. Dodajte malo mladog liπÊa u zelenu salatu, riblja jela, voÊne salate i kuhano povrÊe. LiπÊe karanfilovca glavni je zaËin australskih jela u prirodi. Koristite ga suho ili svjeæe kao zaËin za deserte, u konzerviranim jelima, te u slatkim i zaËinjenim umacima i marinadama.

014-015_AUHER_A-Z CRO.qxd

11/22/09

4:10 PM

Page 15

Bakopa Bacopa monnieri Scrophulaceae

Poznato je da ova tropska ljekovita biljka poboljπava rad mozga i pamÊenje, a osuπena biljka koristi se u mnogim ajurvedskim pripravcima. S bakopom se mogu napraviti atraktivne viseÊe koπare. Moæete je uzgajati i u ukrasnom jezercu.

Ostala narodna imena: brahmi, vodeni sipan Dijelovi koji se upotrebljavaju: cijeli nadzemni dio biljke

Uzgoj Svijetlozelena bakopa skromna je trajnica koja se πiri po mokroj zemlji. ListiÊi su jednostavni, ovalni i parno perasto sastavljeni, glatkog ruba i gorkog okusa. Biljka je pomalo sukulentna i daje cvjetiÊe s pet latica koji traju nekoliko mjeseci, a imaju lagane primjese plave boje s donje strane latica. Plodovi su plosnate Ëahurice. • Poloæaj Bakopa traæi vlaæno tlo i lagano sjenovito mjesto. Dobro uspijeva uglavnom u posudama veÊim od 30 cm promjera, a atraktivna je u viseÊoj koπari na sjenovitome mjestu. Osjetljiva je na zamrzavanje, tako da ju, æelite li je uzgajati, zimi morate zaπtititi. • Razmnoæavanje Moæete uzgojiti bakopu iz sjemena, no ona stvara usputne korjenËiÊe na puzeÊim izbojima, a odrezani

Bakopa ili brahmi (Bacopa monnieri)

Englesko ime ≈brahmi√ dolazi od Brahma, hinduskog boga stvoritelja. komad brzo izraste u novu biljku ako se posadi u posudu. I reznice bez korijena brzo se razviju. • Odræavanje BuduÊi da bakopa ima veoma plitko korijenje, zalijevajte je redovito, pogotovo ako je izloæena izravnom vruÊem suncu. Potaknite bræi rast tekuÊim gnojivom od morskih trava razrijeenim na preporuËenu jaËinu. • ©tetnici i bolesti Nema znaËajnijih πtetnika ni bolesti. • Branje i Ëuvanje Berite peteljke s liπÊem kada biljka ima 5 mjeseci, ostavljajuÊi oko 5 cm duge peteljke tako da se biljka moæe obnoviti za buduÊe koriπtenje. Osuπite liπÊe u sjeni na sobnoj temperaturi, i spremite ga u nepropusni spremnik.

Herbalna medicina

Bakopa je vodena biljka, idealna za uzgoj na vlaænim mjestima u vrtu ili Ëak u jezercima.

Bacopa monnieri. Dijelovi koji se upotrebljavaju: cijela biljka. U ajurvedskoj medicini bakopu preporuËaju travari da poboljπa pamÊenje, uËenje i koncentraciju. Znanstvena istraæivanja dala su ohrabrujuÊe

Hrana za mozak Odræavanje mozga zdravim jednako je vaæno kao i odræavanje tijela u formi. Bakopa se uzimala kao trava koja ≈vjeæba mozak« u ajurvedskoj tradicionalnoj medicini oko 500 godina. IstraæivaËi pretpostavljaju da ona moæe poboljπati naËin na koji æivËani sustav πalje poruke mozgu. Centelu (Centella asiatica syn. Hydrocotyle asiatica) se ponekad pogreπno naziva brahmi (englesko ime za bakopu), a i ona je po svojim svojstvima ≈trava za mozak«. No, ove dvije biljke jednostavno je razlikovati prema razliËitim oblicima listova (vidi Gotu kola, centela).

dokaze za neke od tih uËinaka, ali poboljπanja se osjeÊaju tek nakon tri mjeseca. Bakopa je takoer poznata kao izniman tonik za æivce, a znaËajno je da je u nekim kliniËkim studijama uoËeno smanjenje napetosti æivËane iscrpljenosti. Da biste sigurno i pravilno upotrebljavali bakopu, vidjeti PamÊenje i koncentracija, stranica 213. Nemojte uzimati tu biljku ako ste u drugom stanju ili dojite. POPIS LJEKOVITIH I ZA»INSKIH BILJAKA

016-017_AUHER_A-Z CRO.qxd

11/22/09

4:13 PM

Page 16

Bazga Sambucus nigra Caprifoliaceae

Postoji vjerovanje o mistiËnim i magiËnim moÊima bazge, tako da mnogi prije branja cvijeta ili bobica pitaju drvo za dopuπtenje. Cvatovi se koriste i za varenje ≈pjenuπca√ od bazginog cvijeta, slastice od bazge, dok su bobice nutricionistiËki ekvivalent groæa.

Ostala narodna imena: baza, bazag, bazak, bazdov, bazika, bazovina, bezgovina, πambik, zobika, zoha, zovikov cvijet, zovina Dijelovi koji se upotrebljavaju: cvatovi, zrele bobice, liπÊe (samo za insekticid)

Uzgoj Europska bazga je grmoliko drvo s mnogim stabljikama s tamnozelenim zbijenim liπÊem, koje odbija muhe, komarce i ostale kukce. Veliki Ëipkasti cvatovi nose sitne, blijedo kremaste, mirisne cvjetiÊe. LiπÊe, kora, zelene bobice i korijen otrovni su ako se pojedu. • Varijeteti Ukrasni varijeteti bazge kao ‘Black Lace’, syn. ‘Eva’, s lijepo urezanim tamnoljubiËastim liπÊem i ruæiËastim cvjetovima; ‘Black Beauty’ syn. ‘Gerda’, sa sliËnim bojama; te bronËano-ljubiËasti polupatuljasti ‘Guincho Purple’ syn. ‘Purpurea’. Europska crvena bazga (S. racemosa), koja ima velike grozdove crvenih bobica, takoer se koristi kao ljekovita biljka, dok varijeteti ‘Sutherland Gold’ i ‘Plumosa Aurea’ imaju zlatno liπÊe.

• Poloæaj Ove biljke otporne na hladnoÊu vole vlaænu, ali dobro dreniranu zemlju, bogatu humusom i sunËana do blago sjenovita mjesta. • Razmnoæavanje Skupite svjeæe sjeme u jesen ili stratificirajte starije sjeme na 4 tjedna (vidi stranicu 44). Bazgu moæete razmnoæiti i tako da uzmete izbojak iz korijena, poludrvenastom reznicom koju uzmete u kasno ljeto, ili drvenastom reznicom u jesen. • ©tetnici i bolesti Bazga je otporna na puze — gljive koje rastu na korijenju drveÊa. Da biste odbili lisne uπi, crve, πtitaste moljce i gusjenice iz vrta, napravite od liπÊa bazge jaku otopinu. • Branje i Ëuvanje Berite bobice kad su crne. Cvatove berite u rana jutra bez rose, raπirite ih na Ëist kuhinjski papir i ostavite

Tamna strana U mnogim dijelovima Europe bazga se koristila u magiji i medicini, i zato dobila imena poput njemaËkog ≈Frau Hole√ (Hulda), πto su asocijacije na boæicu smrti. Od toga je nastalo englesko ime Halloween, zatim vraæje i Judino drvo, zbog srednjovjekovne asocijacije s Kristovim kriæem; za Judu se govori da se objesio na bazginom drvu.

Od mladih grana, kojima se izvadila otrovna srËika, nekad su se izraivale frule. 16

SVE O LJEKOVITIM I ZA»INSKIM BILJKAMA

Bazga (Sambucus nigra)

na toplu, tamnu, suhu mjestu, nekoliko dana.

Herbalna medicina Sambucus nigra. Dijelovi koji se upotrebljavaju: cvatovi, bobice. Bazgini cvatovi i bobice imaju dugu povijest ublaæavanja simptoma prehlade i gripe, posebice groznice i zaËepljenosti nosa i sinusa. Cvatovi su se upotrebljavali protiv stvaranja sluzi kod peludne groznice, sinusitisa i upale srednjeg uha. Nedavni su kliniËki testovi pokazali da komercijalni sirup od bazginih bobica smanjuje i simptome i trajanje gripe. Laboratorijske studije pokazuju da sastojci u bobicama mogu aktivirati odreene imunosne stanice i djelovati izravno na virus te tako smanjuju infekciju. Radi sigurne i ispravne uporabe bazge, v. Grlobolja, prehlade i gripa, stranica 200. Ne koristite bazgu ako ste u drugom stanju ili dojite.

Kuhanje Od svjeæih cvjetova napravite bazgino vino ili toplu biljnu otopinu; tako Êete dobiti ukusno piÊe cvjetna okusa. Sok od bobica, bogat vitaminima A i C, fermentira i tako nastane vino od bazginih bobica. Zamrznite bobice za kasniju uporabu, ali ih najprije prokuhajte nekoliko minuta, a onda koristite uz kolaËe i peciva.

016-017_AUHER_A-Z CRO.qxd

11/22/09

4:13 PM

Page 17

Bekovina Viburnum opulus, V. Prunifolium Caprifoliaceae

Vrste bekovine su grmovi uzgajani zbog svoje iznimne ljepote u proljeÊe i obiËno mirisnih cvjetova, æivopisnog jesenskog liπÊa i bobica. Ali, kora dviju vrsta takoer je ljekovita u opuπtanju miπiÊa i lijeËenju grËeva, posebice menstrualnih.

Ostala narodna imena: bekovina bijela, bobut, crvena hudika, snjeæne grude, πibikovina, udika, udikovina, æganci Dijelovi koji se upotrebljavaju: kora sa stabljike (V. Opulus); kora sa stabljike i korijena (V. prunifolium)

Uzgoj Bekovina ili hudika (Viburnum opulus) πiroko je rasprostranjen listopadni grm, s liπÊem u obliku vinove loze koje je crveno u jesen, a krajem proljeÊa raaju se velike Ëipkaste glave bijelih cvjetova. V. prunifolium πirok je listopadni grm ili malo stablo koje naraste do 5 m. Ima oπtro nazubljene, okruglaste listove i Ëipkaste ravne glave pune crvenkastih pupoljaka, koji se otvaraju u bijele cvjetove u proljeÊe. Od njih nastaju limunski

Otrovne biljke Bobice Viburnum opulus otrovne su, a one od grma europske brusnice mogu izazvati povraÊanje i dijareju. Postoje i druge vrste u svijetu biljaka koje ne bi trebalo uzgajati u vrtovima do kojih mogu dospjeti mala djeca. Otrovna pustikara (Digitalis sp.), primjerice, daje visoke izdanke cvjetova, u visini djeËjih ruku, πto ih izaziva da se igraju njima. JediÊ (modri klobuËac) (Aconitum sp.), koji cvate na sliËan naËin, sadræava veoma otrovni sastojak, kojim su se nekad mazali vrhovi strelica. Prema grËkoj mitologiji, stvorila ga je boæica podzemnog svijeta Hekata, iz usta Kerbera, troglavog psa koji je Ëuvao ulaz u Had.

zelenkaste bobice koje pocrne kad su zrele u jesen. Ne jedite bobice ovih vrsta. Druga vrsta koja se ponekad upotrebljava je visoki grm ameriËke brusnice (V. trilobum syn. V. americanum), a ona nije u rodu s pravom brusnicom. • Varijeteti Varijeteti V. opulus ukljuËuju ‘Sterile’ (≈drvo snjeæna gruda√); ‘Notcutt’s Variety’ s iznimno lijepim jesenskim liπÊem i velikim crvenim plodovima; ‘Xanthocarpum’, s prozirnim zlatnim bobicama. • Poloæaj Sve opisane vrste su listopadni grmovi za hladna i umjerena podneblja, a vole otvorena mjesta i dobro drenirano tlo. Kad se jedanput uËvrsti, otporna je na umjerenu suπu. • Razmnoæavanje Navedene vrste lako je uzgojiti iz sjemena, dok se varijeteti mogu razmnoæiti poludrvenastim reznicama. • Odræavanje Orezujte nakon cvatnje, ako morate. • ©tetnici i bolesti Nema znaËajnih πtetnika ni bolesti.

Crvene bobice bekovine (Viburnum opulus)

Bekovina (Viburnum opulus)

• Branje i Ëuvanje Ogulite vanjsku koru u trake i osuπite je.

Herbalna medicina Viburnum opulus. Dijelovi koji se upotrebljavaju: kora. Jedno od njezinih engleskih narodnih imena cramp bark potvruje da je djelotvorna u lijeËenju miπiÊne napetosti te moæe opustiti miπiÊe tijela nakon napornih i trajnih fiziËkih aktivnosti. Kora se joπ propisuje za napetosti i grËeve probavnog sustava, jer uspjeπno olakπava simptome loπe probave, kolike i grËeve crijeva, ukljuËujuÊi one uslijed æivËane napetosti. Kora bekovine je naroËito korisna u lijeËenju menstrualnih i simptoma menopauze. Njezina osobina da opuπta miπiÊe olakπava grËeve i neugodne bolne menstruacije, te zbog lagano adstringentnog ili isuπujuÊeg uËinka, moæe smanjiti teπka krvarenja tijekom menstruacije, kao i neredovita krvarenja tijekom menopauze. V. Prunifolium koristi se ako se pojave sliËne indikacije. Radi sigurne i pravilne upotrebe kore, vidi Sportske ozljede, stranica 223. Ne uzimajte koru bekovine ako ste u drugom stanju ili dojite, osim pod nadzorom profesionalnog lijeËnika. POPIS LJEKOVITIH I ZA»INSKIH BILJAKA

018-021_AUHER_A-Z CRO.qxd

11/22/09

4:17 PM

Page 18

Boraæina Borago officinalis Boraginacea

U stara vremena smatrana lijekom za melankoliju, boraæina je otporna jednogodiπnja biljka i odliËan susjed, jer pomaæe rajËici otjerati gusjenice i japanskog pivca, a potiËe i rast jagoda.

Ostala narodna imena: boraË, boreË Dijelovi koji se upotrebljavaju: listovi, cvjetovi za 3 do 5 dana. Prorijedite biljke i ostavite ih na razmaku od 45 cm. • Odræavanje Odræavajte tlo vlaænim i gnojite u proljeÊe. • ©tetnici i bolesti Uglavnom nema bolesti ni πtetnika. • Branje i Ëuvanje Berite boraæinu cijele godine, kad vam zatreba. Suπite listove u lagano zagrijanoj peÊnici ili na sjenovitome mjestu na propuhu.

Herbalna medicina Plinije je u 1. st. pr. Kr. tvrdio da boraæina moæe ljude razveseliti.

Uzgoj Boraæina tvori rozetu velikih jajolikih listova prije nego πto izrastu πuplje cvjetne stabljike visoke do 90 cm. »itava biljka miriπe na krastavac, ima sitne Ëvrste dlaËice i moæe iritirati osjetljivu koæu. Cvijet ima pet latica s bijelim prstenom u sredini i Ëunjasto sloæene praπnike. • Varijeteti Postoje tri vrste boraæine, ali jedino B. officinalis je ljekovita biljka. Cvjetovi mogu biti u tri boje. NajËeπÊe su intenzivno plavi, no neke biljke imaju cvjetove proπarane ruæiËastom bojom. Postoji i rijetka vrsta s bijelim cvjetovima. • Poloæaj Boraæina zahtijeva sunËano, dobro drenirano mjesto, a voli dobro okopano i kompostirano tlo. • Razmnoæavanje Posijte sjeme u zemlju na proljeÊe i jesen. Moæete ga sijati i u cvjetnjake, ali biljËice morate presaditi joπ dok su mlade, jer razviju veoma dubok korijen. Sjeme boraæine brzo proklije, 18

SVE O LJEKOVITIM I ZA»INSKIM BILJKAMA

Borago officinalis Dijelovi koji se upotrebljavaju: ulje od sjemenja. Sjeme boraæine bogat je izvor gamalinolenske kiseline (GLK), omega-6 masne kiseline, koja se joπ nalazi u ulju pupoljke. GLK djeluje protuupalno; neka istraæivanja pokazuju da bi mogla imati terapeutsku vrijednost u lijeËenju suhe koæe i svraba te ekcema i psorijaze. Posljednji nalazi pokazuju da se bolji terapeutski rezultati mogu postiÊi kad se GLK i druga omega-6 ulja uzimaju

U viteπko doba U doba kriæarskih ratova boraæina se stavljala u piÊe koje se kriæarima na konjima nudilo prije odlaska u Svetu Zemlju. Takoer, dame su tradicionalno vezle zvjezdasti cvijet boraæine na πalove, koje bi darovale svojim vitezovima prije odlaska u bitku.

Boraæina (Borago officinalis)

u kombinaciji s omega-3 esencijalnim masnim kiselinama, poput onih naenih u ulju od lanenih sjemenki i u ribi. LiπÊe se koristi kao melem za obloge pri iπËaπenju, za ublaæavanje modrica i upala te za parenje suhe koæe lica. O sigurnoj i ispravnoj uporabi ulja od sjemenki boraæine posavjetujte se sa svojim lijeËnikom. Nemojte koristiti ulja od sjemenki boraæine ako ste u drugom stanju ili dojite.

Kuhanje Otrgnite ËaπiËne listiÊe (sepale) s cvijeta i koristite ih u salatama, ili ih kristalizirajte (vidi stranicu 380) ili njima ukrasite kolaËe.

018-021_AUHER_A-Z CRO.qxd

11/22/09

4:17 PM

Page 19

Bosiljak Ocimum sp. Lamiaceae

Bosiljak je moguÊe naÊi u fantastiËnom rasponu oblika i mirisa, od onih koji miriπu na limun, limetu, anis, cimet i majËinu duπicu, do onih koji miriπu na tamjan i slatki kamfor. Bosiljak je sa svojim slatkim mirisom na klinËiÊ, neizbjeæan zaËin u talijanskoj kuhinji.

Dijelovi koji se upotrebljavaju: liπÊe, cvjetni klas.

Uzgoj Postoje 64 vrste bosiljka, sve podrijetlom iz suptropskog i tropskog podruËja. OpÊenito, to su jednogodiπnje biljke ili vazdazelene trajnice i grmovi, s jednostavnim aromatiËnim liπÊem te klasovima ukraπenim cvjetovima sloæenim u vjenËiÊ. • Varijeteti Razvijeni su mnogi varijeteti bosiljka (O. basilicum), posebice na podruËju Sredozemlja. Zbijeni oblici slatkog bosiljka s malim listovima popularni su u GrËkoj za uzgoj u cvjetnjacima i na prozoru. Tu pripadaju 'Greek Bush' i 'Green Globe'.

Limunski bosiljak (Ocimum americanum) miriπe na svjeæi limun i slatki bosiljak.

Bosiljak s velikim liπÊem, u koji spadaju 'Lettuce Leaf' i 'Mammoth' (oba imaju listove dovoljno velike da se u njih moæe zamotati hrana); vrlo lijep ukrasni varijetet 'Magical Michael' i 'Medinette', patuljak s dugim listovima pogodan za uzgoj u cvjetnjacima. Oblici s obojenim liπÊem mnogo se upotrebljavaju kao suvremene ukrasne biljke te u kulinarstvu. Tu spadaju 'Red Rubin' i 'Purple Ruffles' kovrËastog lista. Varijetet 'Ararat' je zelen, ali jako proæet purpurnom bojom, a ima miris na sladiÊ i klinËiÊ. Postoje varijeteti s okusom agruma, kakav je npr. limunski bosiljak (O. americanum). Hibridni varijeteti (O. x citriodorum) u koje spadaju 'Sweet Dani' i 'Mrs Burn's Lemon', s jakim limunskim mirisom, idealni su za koriπtenje u kulinarstvu. Varijetet 'Lesbos' ili 'Greek Column' opojni su zaËini, s cvjetnom i limunskom aromom. SliËni varijeteti, 'Greek' ili 'Sweetie Aussie', zasebno su doneseni iz GrËke. Bosiljak nazvan 'Lime' (O. americanum) ima miris na svjeæu limetu i slatki bosiljak. Jak zaËinski miris imaju varijeteti O. basilicum, koji ukljuËuju 'Oriental Breeze' s ljubiËastim cvjetovima, a to je i ukrasna i kulinarska biljka; 'Cinnamon'; 'Spice Basil' (Ëesto pogreπno prodavan kao 'Holy Basil') opojnog mirisa gotovo jednakog mirisu tamjana; i 'Blue Basil' s dodatnom aromom vanilije. 'Peruvian Basil' (O. campechianum syn. O. micranthum) vrsta je oπtrog mirisa.

Bosiljak (Ocimum basilicum)

≈»ovjek koji od æene dobije bosiljak, voljet Êe je zauvijek.« Sir Thomas More, dræavnik i filozof u vrijeme Tudora (1475 - 1535)

'Sacred Basil' (O. tenuiflorum syn. O. sanctum) moæe se nabaviti sa zelenim i ljubiËastim listovima, ima srednje oπtar miris i mnogo se uzgaja u Indiji oko hramova i po vrtovima. 'Anise Basil' (O. basilicum) prodaje se i kao 'Licorice Basil', ima slatki miris anisa i ljubiËasto proπarane listove. Bosiljak koji se koristi u tajlandskoj i vijetnamskoj kuhinji, 'Thai Basil' (O. basilicum), ima lagan, slatki miris anisa, sjajne zelene listove i blijedo ljubiËaste cvjetove. POPIS LJEKOVITIH I ZA»INSKIH BILJAKA

018-021_AUHER_A-Z CRO.qxd

11/22/09

Bosiljak

4:17 PM

Page 20

KlasiËno talijanski nastavak

Stvoreno je nekoliko kultivara, ukljuËujuÊi veoma mirisne kultivare 'Queenette' i 'Siam Queen', s oπtrim mirisom anisa. Neke divne viπegodiπnje vrste bosiljka uzgojene su kao hibridi izmeu O. basilicum i O. kilimandscharicum, a vrste su s mirisom kamfora. Imaju oπtar miris na klinËiÊe, s primjesom balzama. Tu spada 'All Year Basil' sa zelenim liπÊem i krasan ljubiËasti 'African Blue'. Drvenasti ili istoËnoindijski bosiljak (O. gratissimum) potjeËe iz tropskih podruËja Afrike, ali se mnogo uzgaja u Indiji i Juænoj Americi. Biljka ima ugodan miris na majËinu duπicu i klinËiÊ te tvori Ëvrst grm do oko 1,5 m visine. Druga podvrsta iste biljke, koja se prodaje kao 'Mosquito Plant' ili 'Fever Plant' ima jak miris na majËinu duπicu. • Poloæaj Bosiljak traæi zaπtiÊeno, toplo, sunËano mjesto s dobro dreniranom zemljom. • Razmnoæavanje S iznimkom viπegodiπnjeg, gore spomenutog bosiljka, opÊenito se bosiljak smatra jednogodiπnjom biljkom i uzgaja se iz sjemena. Nemojte sijati sjeme u vrt sve dok se zemlja ne zagrije. Za raniji uzgoj sjeme stavite u posudice za sijanje koje trebate dræati na toplom i zaπtiÊenom mjestu. Uzgojite

‘Thai Basil’, bosiljak slatke arome koja je spoj anisa i sladiÊa.

SVE O LJEKOVITIM I ZA»INSKIM BILJKAMA

Insalata Caprese (salata na kaprijski naËin), u bojama talijanske zastave, lagana je ljetna salata za one koji vole okuse bosiljka i zrele rajËice. Sloæite kriπke rajËice na tanjur. Na svaku stavite svjeæ bocconcini (mlada mozzarella). Dobro zaËinite. Dodajte malo maslinovog ulja i razbacajte svjeæe listove bosiljka.

‘Dark Opal’, bosiljak je dugih svijetlocrvenih cvjetova i delikatna mirisa.

presadnice manjih varijeteta u teglicama ili na razmacima od 30 cm, a veÊe grmove na razmacima od 45 cm. »esto se meusobno kriæaju varijeteti bosiljka, pa sjeme uzeto od odrasle biljke neÊe izrasti u isti tip sljedeÊe godine, osim ako ne sprijeËite da pËele opraπuju vaπ bosiljak peludom drugog varijeteta. Moæete takoer uzeti reznice od izboja sa strane. • Odræavanje Redovito zalijevajte. BuduÊi da je bosiljak tropska biljka, brzo raste na temperaturama viπim od 16 ºC, a nije otporan na smrzavanje. Otrgnite cvjetne glavice da biste potaknuli rast biljke u grm i da produæite uËinkovit æivot biljke. • ©tetnici i bolesti Uvelost i gnjiloÊa koju uzrokuje gljivica Fusarium, moæe napasti biljku, koja brzo uvene. Izvadite i uniπtite zaraæene biljke (nemojte ih kompostirati), i nemojte saditi bosiljak na njihovo mjesto u kontaminiranu zemlju. Pokuπajte saditi bosiljak meu druge biljke, a ne u hrpi s drugim bosiljkom. On Êe stvoriti otmjen dojam u vaπem ukrasnom vrtu. • Branje i Ëuvanje Berite zrele listove i cvjetne klasove tako da ih u bilo koje doba upotrebljavate svjeæe. Da biste osuπili liπÊe, odreæite grm pri dnu i objesite biljku na sjenovitom mjestu, pa pohranite u hermetiËki zatvorenu posudu, koju stavite na hladno mjesto.

Bosiljkovo ulje Pohranite bosiljak na talijanski naËin. Slaæite slojeve liπÊa u staklenku i svaki sloj posipajte solju. Zatim do vrha napunite staklenku kvalitetnim maslinovim uljem. Dobro zatvorite staklenku i spremite je u hladnjak na nekoliko dana da ulje dobije okus bosiljka. Ulje i liπÊe upotrijebite za pesto (vidi recept na stranici 340). Kapnite malo ovog ulja preko pizza ili salata. Takoer pokuπajte malo ulja dodati marinadama.

018-021_AUHER_A-Z CRO.qxd

11/22/09

4:17 PM

Page 21

Herbalna medicina Ocimum basilicum. Dijelovi koji se upotrebljavaju: liπÊe. Slatki bosiljak poznatiji je po svojem ugodnom okusu nego po medicinskom djelovanju. Zbog blagog sedativnog uËinka, travari tradicionalno propisuju bosiljak kao Ëaj koji ublaæava æivËanu nadraæenost. Ocimum tenuiflorum syn. O. sanctum. Dijelovi koji se upotrebljavaju: liπÊe. Sveti bosiljak, vaæna biljka u ajurvedskoj medicini, koristi se za niz tegoba. Znanstveno je dokazana njegova vaænost u kontroli dijabetesa (zbog hipoglikemijskog uËinka) i ublaæavanju stresa. On moæe poboljπati koncentraciju i pamÊenje, a buduÊi da ima protualergijsko djelovanje, moæe koristiti u lijeËenju peludne groznice i astme. O sigurnoj i ispravnoj uporabi biljke posavjetujte se s profesionalnim herbalistom. Koristite ovu biljku samo u kulinarskim koliËinama ako ste u drugom stanju ili dojite.

Oko kuÊe Bosiljak je prirodno dezinfekcijsko sredstvo. Koristite esencijalno ulje u kombinaciji s ostalim antiseptiËkim biljnim uljima da biste napravili dezinfekcijski sprej za ËiπÊenje povrπina u kuÊanstvu. Posadite bosiljak u cvjetnjak pokraj vrata, jer odbija muhe. Odreæite struËak bosiljka i stavite ga u vazu na stol ako jedete na otvorenom. Posuπeni cvjetovi daju sladak i snaæan miris ovakvom buketu.

Kontradiktorna biljka Bosiljak ima pozitivne i negativne asocijacije ∑ ljubav i strah, opasnost i zaπtita, te æivot i smrt. Negativne konotacije vjerojatno dolaze od latinskog opisa bosiljka ∑ basilicum, koji se povezuje s bailiskom (lijevo), mitoloπkom zmijom smrtonosnog pogleda. Stari Grci i Rimljani su vjerovali da Êe psovanje pri sijanju bosiljka potaknuti njegovo klijanje.

Kulinarstvo Bosiljak je jedna od najznaËajnijih kulinarskih biljaka; razliËiti varijeteti intenzivno se koriste u europskoj i azijskoj kuhinji. Ako se u receptu kao sastojak navodi bosiljak, uglavnom se misli na slatki ili obiËni bosiljak (Ocimum basilicum). Svjeæ slatki bosiljak jako je aromatiËan, s prepoznatljivim mirisom i okusom koji podsjeÊa na karanfilovac, pa na njega nitko nije ravnoduπan, vole ga ili mrze. Okusom suhi bosiljak podsjeÊa na curry, i slaba je zamjena za svjeæu biljku, pa ga treba izbjegavati.

Slatki se bosiljak ponekad naziva ≈kraljevskom biljkom«.

Zbog srcolikih listova, bosiljak se smatra simbolom ljubavi.

U GrËkoj, grËki bosiljak (Ocimum minimum ‘Greek’), stavlja se na stol da otjera muhe.

Noæ kojim se sjecka liπÊe moæe na liπÊu ostaviti taman trag. Za salate i umake za tjestenine, kod kojih je vaæan izgled, natrgajte liπÊe prstima. Mladi listovi imaju najbolji okus, dok su stariji oπtriji i jaËi. U kuhanoj hrani bosiljak brzo izgubi miris, a liπÊe potamni. Zato ga dodajte u hranu kako bi dao bogatstvo okusa tijekom kuhanja, a onda, radi mirisa i izgleda, ubacite u hranu joπ malo svjeæih listiÊa neposredno prije posluæivanja. Jela od rajËice, piletina, jaja i jela od riæe, umaci za πpagete, riba i povrÊe — posebice grah, paprika i patlidæan — svi se slaæu s bosiljkom. Pogledajte recept za vegetarijanske proljetne savitke na stranici 354. Bosiljak je dobar dodatak za nadjeve. Najpoznatija njegova upotreba odnosi se na pesto (ili pistou na francuskom). Varijeteti bosiljka s mirisom limuna, i oπtrog okusa, odliËni su u nizu azijskih recepata. POPIS LJEKOVITIH I ZA»INSKIH BILJAKA

022-023-AUHER_A-Z CRO.qxd

11/22/09

4:22 PM

Page 22

Boæur Paeonia lactiflora syn. P. albiflora, P. officinalis, P. suffruticosa syn. P. moutan Paeoniaceae

Nekad omiljeni cvijet kineskih careva, boæuri su prvi put spomenuti kao ljekovite biljke oko 500. godine. Ipak, medicinska uporaba triju spomenutih boæura ograniËena je na struËnjake.

Ostala narodna imena: boæur crljeni, boæur muπki, boæur planinski, boæurak, boæurak æenski, duhovska ruæa, kraljev cvijet, kurjak, maËur, mosur, patrone, petran, telovske roæe, trojaËke roæe, turkarica Dijelovi koji se upotrebljavaju: korijen, cvijeÊe

Uzgoj Kineski boæur (P. Lactiflora) je ljekovita biljka trajnica. Ima uspravnu stabljiku s duboko nazubljenim listovima i velike mirisne cvjetove, koji su u divljini bijeli i pojedinaËni. Kultivirane biljke narastu do 1 m, vrlo su otporne, a cvjetovi im mogu biti crveni, ruæiËasti, ljubiËasti, i obiËno su dvostruki. Drvo boæura (P. suffruticosa) moæe se naÊi od zapadne Kine do Butana, a tvori razgranate uspravne grmove s duboko urezanim listovima. Cvjetovi na vrhu stabljike veliki su i blago mirisni. ObiËni boæur (P. officinalis) je ljekovita viπegodiπnja biljka s mnogim uspravnim stabljikama, visokim do 75 cm. Dvostruko perasti listovi sloæeni su od jajolikih listova nalik na koplje. Veliki cvjetovi na vrhu stabljike su pojedinaËni, mirisni i obiËno ljubiËastogrimizni te hermafroditski. • Varijeteti Meu najËeπÊe varijetete boæura ubrajaju se ‘Alba Plena’, i ‘Rosea Plena’.

Latinsko ime za boæur Peonia, dolazi od Peona, lijeËnika grËkih bogova. • Poloæaj Boæuri vole hladne zime i duboku, bogatu, vlaænu (a u sluËaju P. officinalis malo luænatu) zemlju. • Razmnoæavanje Svjeæe sjeme moæete sijati u jesen, ili stratificirajte starije sjeme (vidi stranicu 110), zatim posadite u proljeÊe. Moæete takoer podijeliti biljku kasno u jesen ili proljeÊe, uzeti reznicu s korijenom zimi ili poluzrelu reznicu sa stabljike. • Odræavanje Boæuri zahtijevaju intenzivnu prihranu, a korijenje im se ne smije uznemiravati. • ©tetnici i bolesti Biljka je osjetljiva na Botrytis, boæurovu plijesan (uzrokuje ju gljivica plamenjaËe), pjegavost lista, nematode te na neke druge gljivice.

Herbalna medicina

Skulptura u parku Wangcheng, u Luoyangu u Kini, gdje se slavi ljepota boæura.

SVE O LJEKOVITIM I ZA»INSKIM BILJKAMA

Paeonia lactiflora. Dijelovi koji se upotrebljavaju: korijen. U tradicionalnoj kineskoj medicini korijen bijelog boæura hrani krv i vaæan je pripravak za lijeËenje æenskih reproduktivnih organa. Laboratorijska prouËavanja pokazala su da bijeli boæur ima blago hormonalno djelovanje. Travari propisuju ovu biljku, Ëesto sa sladiÊem, za reguliranje menstrualnog ciklusa i olakπanje boli. Ta se kombinacija koristi za lijeËenje neredovitih, teπkih, zakaπnjelih ili preslabih i bolnih

Boæur (Paeonia lactiflora)

menstruacija, predmenstrualnog sindroma, fibroida i sindroma policistiËkih jajnika. Bijeli boæur moæe imati opuπtajuÊi uËinak na miπiÊe, a i sniziti krvni tlak zahvaljujuÊi svojoj sposobnosti da raπiri krvne æile i poboljπa cirkulaciju. Tradicionalno i u kombinaciji s drugim biljkama bijeli boæur se koristio da ublaæi grËeve miπiÊa i smanji bol u crijevima, poboljπava pamÊenje i koncentraciju, ublaæava noÊno znojenje i lijeËi anginu pektoris. O sigurnoj i ispravnoj upotrebi boæura posavjetujte se sa svojim lijeËnikom. Ne uzimajte boæur ako ste u drugom stanju ili dojite.

Kuhanje CvijeÊe P. officinalis daje ugodnu aromu Ëaju, a sjeme se nekad koristilo kao zaËin.

Muπki i æenski listovi Stari su travari razlikovali dva oblika lista P. officinalis kao ≈muπke√ i ≈æenske√ boæure, koji su se onda koristili za ≈muπke√ i ≈æenske√ bolesti. ≈Æenski√ boæur imao je guπÊe liπÊe, mirisne tamnoljubiËaste cvjetove i crno sjeme, a muπki purpurnocrvene cvjetove te crno i grimizno sjeme.

022-023-AUHER_A-Z CRO.qxd

11/22/09

4:23 PM

Page 23

Branka Arnica montana Asteraceae

Postoji oko 30 vrsta te biljke, i sve su trajnice koje se πire vrijeæama. Ima sjajne zlatne cvjetove, a dugo su je upotrebljavali kao obloge za ublaæavanje iπËaπenja i modrica te tijekom homeopatskih tretmana.

Ostala narodna imena: arnika, moravka, veprina, veprovac Dijelovi koji se upotrebljavaju: cvijet

Uzgoj Arnica montana otporna je aromatiËna trajnica koja tvori bazalnu lisnatu rozetu. Od kasnog proljeÊa do kasnog ljeta proizvodi cvjetne stabljike visoke i do 60 cm, a svaka zavrπava jednim zlatnim cvijetom nalik tratinËici. • Varijeteti: VeÊina varijeteta æivi u subalpskom podruËju. Europska branka (A. montana) joπ je poznata kao planinski duhan, a treba paziti da se ne zamijeni s ukrasnom trajnicom divokozjak (Doronicum orientale) iz porodice Asteraceae, koja je takoer otrovna. Raste na sjeveru Iberijskog poluotoka te joπ sjevernije prema Skandinaviji. Prirodno staniπte su joj neplodne livade, sve do 3000 m visine. Arnica montana postaje

Branka je otrovna, osim u najmanjim dozama. U nekim je zemljama dopuπtena samo njezina vanjska primjena.

sve rjea jer se previπe iskoriπtava te zbog πirenja poljoprivrednog zemljiπta, tako da je branje u divljini gotovo prestalo. Posljedica toga je da se ameriËka vrsta A. chamissonis ponekad koristi kao zamjena u biljnim pripravcima. • Poloæaj Branka traæi hladnije podneblje i jako sunce te blago kiselkasto do malo luænato i drenirano tlo. U podruËjima s vlaænim zimama uzgajajte tu biljku na poviπenom poloæaju da sprijeËite nastajanje gljivica. • Razmnoæavanje Branku moæete uzgojiti iz sjemena, ali to trebate uËiniti tijekom hladnog i vlaænog razdoblja. Na podruËjima s hladnim zimama sjeme treba posijati u jesen, vani. Na podruËjima s blaæim zimama pomijeπajte sjeme s vlaænim vermikulitom ili sterilnim pijeskom. Zatvorite sve u plastiËnu vreÊu i stavite u hladnjak na 12 tjedana prije sijanja (pogledajte stranicu 110). Razmnoæite odrasle biljke diobom u proljeÊe. • Odræavanje Branka raste vrlo sporo i bori se s livadnim korovom, npr. s bijelom djetelinom. Dobro je malËirajte i redovito Ëistite od korova, ili uzgajajte pod plastiËnom folijom. • ©tetnici i bolesti GljiviËna truleæ pojavljuje se tijekom vlaænih zima. • Branje i Ëuvanje Berite cvijeÊe kad je potpuno otvoreno i posuπite ga.

Branka (Arnica montana)

Herbalna medicina Arnica montana, A. chamissonis. Dijelovi koji se upotrebljavaju: cvijeÊe. Cvijet branke ima izrazita protuupalna i umirujuÊa svojstva. Primjena je vanjska, u obliku ulja, masti i krema, za modrice, nategnuÊa i iπËaπenja, kako bi se ubrzalo ozdravljenje te smanjili bolovi i otekline. BuduÊi da ublaæava bolove, branka je takoer pogodan vanjski pripravak za lijeËenje bolnih i upaljenih miπiÊa te reumatiËnih tegoba sa zglobovima. Za unutarnju primjenu Arnica montana uzima se kao homeopatski, veoma razrijeen biljni pripravak. On moæe ublaæiti emocionalne uËinke traume, kao i πok nastao od ozljede. Takoer umanjuje gore navedene fiziËke tegobe. Branka je u nekim zemljama proglaπena opasnom. Za njezino sigurno i pravilno koriπtenje pogledajte Prvu pomoÊ, na stranici 220. Ne koristite je ako ste u drugom stanju ili dojite.

Ime ≈arnica√ vjerojatno potjeËe od grËke rijeËi ≈arnakis√, πto znaËi ≈janjeÊa koæa√, zbog mekane teksture njezina liπÊa POPIS LJEKOVITIH I ZA»INSKIH BILJAKA

024-025_AUHER_A-Z CRO.qxd

11/22/09

4:25 PM

Page 24

BroÊika Galium odoratum, syn. Asperula odorata Rubiaceae

Mirisni broÊ i njegovi bliski srodnici æuta broÊika, broÊ i hvatavac upotrebljavaju se joπ od srednjeg vijeka. Poznata u NjemaËkoj kao ≈gospodarica√, zbog sposobnosti da prekriva tlo, broÊika se koristila da zaËini tradicionalno svibanjsko vino.

Ostala narodna imena: broÊ divlji, broÊ jari, broÊanica mirisna, gliπÊenjak, ivanjsko cvijeÊe, jasenjak, lazarkinja, prvenac, valjuga Dijelovi koji se upotrebljavaju: liπÊe (G. odoratum, G. verum), cvijeÊe (G. odoratum), korijen (Rubia tinctorium), Ëitava biljka (G. aparine)

Uzgoj BroÊika (G. odoratum) je trajnica koja stvara vrijeæe, a naraste oko 23 cm. ViseÊe stabljike imaju vjenËiÊ sa 6 do 8 sjajnih listiÊa, koji nastaju na svakom Ëvoru, dok se zvjezdasti bijeli cvjetovi raaju u rijetkim grozdovima. AmeriËka udruga za hranu i lijekove (FDA) 1954. godine zabranila je uporabu broÊike u hrani i bezalkoholnim piÊima, jer se sumnjalo da je kancerogena. Zabrana je ostala na snazi, ali je kontroverzna, jer dokazi govore suprotno.

Tradicionalna uporaba BroÊika se nekad koristila kao biljka za nadijevanje madraca, jer proizvodi miris sjena kad se osuπi. Tradicionalno, koristila se kao zaËin za æele, dæem, i sladoled kao i uz pivo i kobasice u NjemaËkoj, gdje se danas zamjenjuje sintetiËkim okusima i mirisima. BroÊika se i dalje upotrebljava da da okus duhanu. Æuta broÊika (na slici) dugo se koristila za zgruπavanje mlijeka kod pravljenja sira, posebice onog s dodatkom biljaka, dok se korijen koristio za bojenje tartana u ©kotskoj sve do 1695., kad je zbog erozije prirodnih travnjaka to zabranjeno.

Æuta broÊika (G. verum) podsjeÊa na mrπavu formu broÊike. Njezino englesko ime ≈bedstraw√ potjeËe od nekadaπnje upotrebe, kada su se tom biljkom punili madraci. Hvatavac ili rukodræ (G. aparine), jednogodiπnja biljka koja podsjeÊa na grublju inaËicu broÊike, ima bijele cvjetove, a stabljike i listovi su prekriveni sitnim kukicama. Hvatavac se koristio kao lonËanica, a njegovo sjeme se præilo kao dobar nadomjestak za kavu. BroÊ (Rubia tinctorium), puzajuÊa trajnica sa zvjezdastim æutim cvjetovima, podsjeÊa na veÊu i grublju inaËicu broÊike. Korijen moæe narasti i do 1 m u duæinu, a izvor je cijenjenog pigmenta, crvenog broÊa, koji se koristio za proizvodnju boje za tkaninu, tinte i slikarskih boja. • Poloæaj BroÊika i njezini bliski srodnici, svi vole vlaæno, kompostom obogaÊeno tlo. BroÊika i hvatavac vole djelomice sjenovita mjesta, dok æuta broÊika zahtijeva sunËano mjesto. • Razmnoæavanje Uzgojite broÊiku, æutu broÊiku ili broÊ sjemenjem ili dijeljenjem, a hvatavac sjemenjem. • Odræavanje Plijevite redovito korov. • ©tetnici i bolesti Nema znaËajnijih πtetnika ni bolesti. • Branje i Ëuvanje Berite broÊiku i æutu broÊiku, zatim ih osuπite na zraku. Kad se osuπi, broÊika razvije ugodan miris svjeæe pokoπena sijena. Kad je korijen star dvije godine, ogulite mu koru i osuπite ga. Od korijena se pravi boja.

BroÊika (Galium odoratum)

Herbalna medicina Galium aparine. Dijelovi koji se upotrebljavaju: Ëitava biljka. Hvatavac je vaæna medicinska biljka u zapadnoj herbalnoj tradiciji. U biti smatra se odliËnim proËiπÊivaËem limfnog sustava, koji pomaæe izbaciti otrove iz tijela. Ova je biljka cijenjeno sredstvo za kroniËne probleme s koæom, poput ekcema i psorijaze, a zbog svojeg diuretiËnog i detoksificirajuÊeg uËinka, moæe biti korisna pri zadræavanju tekuÊine. Takoer, propisuje se za stanja kod kojih se javljaju nateËeni limfni Ëvorovi, ukljuËujuÊi anginu. Radi sigurne i ispravne uporabe hvatavca, vidi »iπÊenje, stranica 209. Ne upotrebljavajte biljku ako ste u drugom stanju ili dojite.

Æuta broÊika (Galium verum) ljeti raa cvjetove koji miriπu na med.

SVE O LJEKOVITIM I ZA»INSKIM BILJKAMA

024-025_AUHER_A-Z CRO.qxd

11/22/09

4:25 PM

Page 25

Celer

Celer korijenaπ

Apium graveolens Apiaceae

Divlji celer, bogat mineralima i vitaminima, koristio se kao hrana i zaËin joπ od drevnih egipatskih vremena. Grci bi pobjednicima nemejskih igara glave okrunili vijencima od njegova liπÊa, a od njega su izraivali i pogrebne vjenËiÊe.

Ostala narodna imena: ak, aË, koparac, kretuπ, mokriπ, opih, petrusim, sangva, seglin, selen, πegin, πutranka Dijelovi koji se upotrebljavaju: liπÊe, sjeme, korijen

Uzgoj Tamnozeleno liπÊe divljeg celera moæe dosegnuti i do 80 cm visine, dok cvjetna stabljika nosi sloæen cvat neupadljivih zelenih cvjetova s bjelkastim tonom. »itava biljka, ukljuËujuÊi sitno smee sjeme, veoma je aromatiËna. Kineski celer ili kin tsai (A. graveolens) jaka je okusa, s tankom stabljikom koja moæe biti tamnozelene do bijele boje. A. prostratum puzeÊa je biljka s australske obale, poneπto sukulentnog sjajna liπÊa, i s jakim okusom celera. Sad se koristi kao zaËin u komercijalnim autohtonim jelima. • Varijeteti Izvrstan izbor ukljuËuje ‘French Dinant’, i nizozemski ‘Soup Celery d’Amsterdam’. • Poloæaj Celer voli dobro dreniranu zemlju obogaÊenu trulim kompostom, sunËano, ali zaπtiÊeno mjesto te podnosi slano tlo. • Razmnoæavanje Uzgojite divlji celer iz sjemena u proljeÊe. Posijte biljke na razmaku od 40 cm. Celer (Apium graveolens)

Korijenaπ je selekcionirani oblik Apium graveolens var. rapaceum s veoma velikim korijenom, a uzgaja se kao korjenasto povrÊe. Odreæite vanjsku grubu koru umjesto da je gulite, a onda ga koristite sirova ili skuhana, u juhama i peËenim jelima. I korijen i πuplje stabljike imaju okus celera: nareæite stabljiku i koristite je kao slamku kad pijete koktel Bloody Mary.

• Odræavanje Odræavajte zemlju vlaænom redovitim zalijevanjem. • ©tetnici i bolesti Celer je priliËno otporan na bolesti, iako se moæe pojaviti smea pjegavost lista. • Branje i Ëuvanje Berite liπÊe od sredine ljeta do jeseni, kad ga zatrebate. Pokupite zrelo sjeme, zatim ga osuπite, duboko zamrznite na nekoliko dana da uniπtite moguÊa jajaπca kukaca, pa pohranite u dobro zatvoren spremnik.

Herbalna medicina Apium graveolens. Dijelovi koji se upotrebljavaju: osuπeni zreli plodovi (sjeme). Sjeme celera ima jak diuretiËki uËinak i pojaËava izbacivanje mokraÊne kiseline i ostalih otrova iz tijela kroz urinarni trakt. Zbog toga svojstva se posebno koristi kao pripravak za lijeËenje bolnih zglobova kod gihta i artritisa, kod kojih nakupljanje otrova u podruËju zglobova moæe biti

djelomice odgovorno za karakteristiËne simptome bola i oticanja. Zbog svojih diuretiËkih svojstava sjeme celera moæe se koristiti i u lijeËenju tegoba sa zadræavanjem tekuÊine. Zbog blaga antiseptiËkog djelovanja moæe biti pomoÊ pri lijeËenju infekcije urinarnog trakta. Radi sigurne i ispravne uporabe celerova sjemenja, v. Artritis i giht, stranica 225. Nemojte upotrebljavati celerovo sjeme u koliËinama veÊim od kulinarskih ako ste u drugom stanju ili dojite.

Kuhanje Sitno jestivo sjeme celera aromatiËno je i pomalo gorko, s okusom celera. »itavo sjeme dobro zadræava taj okus. Zdrobite ga kad ga trebate i koristite da dopunite jela od ribe i morskih plodova, kisele krastavce i kisele salate, juhe, variva, jela od jaja, preljeve za salate, kruh i zaËinjene kekse.

POPIS LJEKOVITIH I ZA»INSKIH BILJAKA

026-027_AUHER_A-Z CRO.qxd

11/22/09

4:28 PM

Page 26

Citronovac Aloysia citriodora syn. Lippia citriodora, syn. triphylla Verbenaceae

Izvanredno svjeæ, rafiniran i intenzivan miris na limun ove biljke, koja je podrijetlom iz Perua i Argentine, zasluæan je za to πto je dugo bila na cijeni za upotrebu u toplim napicima, likerima, u kuhinji, cvjetnim potpurijima i proizvodnji parfema.

Ostala narodna imena: citronka, Ëetrunica, mirisni grm Dijelovi koji se upotrebljavaju: liπÊe, cvijeÊe

Uzgoj Citronovac je grm sa savinutim granama i oπtrim liπÊem poredanim u vijence oko stabljika. Ljeti grm proizvede velike grozdaste cvatove, sitnih bijelih ili blijedoljubiËastih cvjetova sa Ëetiri latice. • Poloæaj Zahtijeva sunËano mjesto te dobro dreniranu ilovaËu s gotovo neutralnim pH-om. • Razmnoæavanje Razmnoæite ih poludrvenastom reznicom. • Odræavanje Citronovac moæe uniπtiti mraz, pa ga u hladnijim podnebljima zimi treba prekriti malËem. U jako hladnim podruËjima uzgajajte ga u posudama, koje morate zaπtititi tijekom zimskog sna. Oreæite ih da im odræavate æeljeni oblik. Grmovi obiËno prolistaju vrlo kasno u proljeÊe: nemojte prerano zakljuËiti da je biljka uvenula. • ©tetnici i bolesti U stakleniËkim uvjetima citronovac Ëesto napadnu πtitasti moljac i crveni pauk. • Branje i Ëuvanje LiπÊe se moæe pobrati bilo kada te koristiti svjeæe ili osuπeno.

Herbalna medicina Aloysia citriodora. Syn. Lippia citriodora. Syn. A. triphylla. Dijelovi koji se upotrebljavaju: nadzemni dijelovi. Citronovac se koristi kao pomoÊ za reguliranje probave jer ublaæava nadutost i kolike. Vjeruje se da pomaæe kod nesanice i uzrujavanja. Takoer se propisuju u sluËaju groznice. O sigurnu i ispravnu koriπtenju citronovca posavjetujte se s profesionalnim lijeËnikom. Ne upotrebljavajte tu biljku ako ste u drugom stanju ili dojite.

Kuhanje LiπÊe je najbolje upotrijebiti svjeæe i mlado. Koristite ga umjereno, inaËe mu okus moæe nadjaËati okus jela koje ponekad podsjeÊa na sapun s mirisom limuna. Citronovac je Ëest sastojak u mnogim mjeπavinama biljnih Ëajeva, kojima daje odliËan oπtar okus, i moæe zamijeniti vlasku u azijskim

Citronovac (Aloysia citriodora)

receptima. LiπÊe koristimo da voÊnim salatama i drugim jelima od voÊa, desertima i piÊima da limunast okus. Natopite ga u kremama kojima su temelj jaja, ili ga sitno nasjeckajte i dodajte azijskim jelima, peradi i nadjevima. Dodajte Ëitave listove jabuËnom æeleu, i nasjeckajte mlado liπÊe u voÊne salate. Radi svojih opuπtajuÊih i digestivnih svojstava, idealan je za Ëaj nakon jela.

Slatki razmjeri Biljni svijet nudi neke izvrsne biljke, koje su slae od πeÊera, od kojih je jedna, poput citronovca, pripadnica obitelji Verbenaceae. Asteπka slatka trava (Phyla scaberrima syn. Lippia dulcis) poluleæeÊa je trajnica osjetljiva na hladnoÊu, s kratkim gustim klasom bijelih cvjetova i ovalnim liπÊem koje se crveno prelijeva na suncu. Sadræava hernandulcin, koji je viπe od tisuÊu puta slai od πeÊera. Vrste koje imaju visok postotak kamfora treba izbjegavati: kubanski kemotip ima kamfor samo u tragovima. Paragvajska slatka trava (Stevia rebaudiana) visoka je trajnica iz obitelji Asteraceae. To je bila yerbe dulce Indijanaca Guarani, koji su je koristili da zaslade yerba maté, tradicionalni Ëaj od boæikovine (Ilex paraguariensis). Stevia sadræava steviosid, koji je i do 300 puta slai od πeÊera. U umjerenim podnebljima citronovac moæe narasti do 5 m; ljeti je osut sitnim cvjetiÊima.

SVE O LJEKOVITIM I ZA»INSKIM BILJKAMA

026-027_AUHER_A-Z CRO.qxd

11/22/09

4:28 PM

Page 27

Crna kopriva Perilla frutescens syn. P. ocimoides Lamiaceae

Crna kopriva je popularna, mirisna kulinarska biljka koja se koristi svjeæa u salatama te za kiseljenje i kao zaËin. Obojeni oblici i oblici kovrËava liπÊa sve su popularniji kao jednogodiπnje ukrasne biljke za prekrivanje.

Ostala narodna imena: perika Dijelovi koji se upotrebljavaju: liπÊe, cvjetni klas, sjeme

Uzgoj Crna kopriva je otporna razgranata jednogodiπnja biljka, visoka do 1,2 m sa πirokim jajolikim, nazubljenim listovima, koji mogu biti od zelene do crvene i ljubiËaste boje. Listovi na rubu mogu biti kovrËasti (oblik koji se ranije zvao P. crispum), dok se sitni bijeli do ljubiËasti cvjetiÊi raaju u gustim klasovima, oko 10 cm dugim. • Varijeteti ‘Green Cumin’ i ‘Purple Cumin’, oba se mogu lako nabaviti, imaju liπÊe koje miriπe na kumin i cimet. ‘Aojiso’ ima zelene listove koji miriπu na umbir, i Ëesto se koristi u saπimiju. ‘Red’ ili ‘Akajiso’ ima intenzivno crvene do ljubiËaste listove. ‘Kkaennip’ ili korejska crna kopriva sa πirokim listovima, koristi se u salatama, za zamatanje i Ëuvanje

hrane, a sjeme za zaËinjavanje hrane. Crna kopriva ‘Thai’ ima jak izvanredan okus. • Poloæaj Crna kopriva uspijeva u vlaænoj, dobro dreniranoj zemlji obogaÊenoj kompostom. • Razmnoæavanje Sjeme posijte u proljeÊe kad se zemlja zagrije. • Odræavanje PoËupajte prve klasove s cvijeÊem, kako biste potaknuli grmolik rast. • ©tetnici i bolesti Ova biljka gotovo da nema problema sa πtetnicima. • Branje i Ëuvanje Poberite liπÊe ljeti i koristite ga svjeæe ili osuπeno. Berite cvjetne klasove kad budu sasvim razvijeni, a sjeme skupljajte u jesen.

Herbalna medicina Perilla frutescens. Dijelovi koji se upotrebljavaju: liπÊe, sjeme. I liπÊe i sjeme crne koprive koristili su stoljeÊima u tradicionalnoj japanskoj medicini (metoda lijeËenja znana kao kampo), a i kineski travari u sliËne terapeutske svrhe. Crna kopriva obiËno se propisuje s drugim biljkama za lijeËenje tegoba s disanjem kao πto su prehlada, gripa i kaπalj, te za olakπavanje tegoba s probavom, poput slabog teka, muËnine i nadutosti. Crna kopriva djelotvorno olakπava teπke groznice i dermatitis. Ona je glavni sastojak u mjeπavini trava Saibokuto — popularnom pripravku koji se koristi za ublaæavanje brojnih alergijskih stanja. Crna kopriva (Perilla frutescens)

Japanska kuhinja U Japanu svjeæe crveno liπÊe crne koprive koristi se u salatama ili za ukraπavanje jela, a takoer za umotavanje nekih jela, npr. suπija. LiπÊe se koristi i kao zaËin te za bojenje kompota od πljiva (na slici) i umbira. Proklijalo sjeme stavljaju u salate, ili se sjeme ukiseli te sluæi kao zaËin nekim jelima. Razni varijeteti crne koprive koriste se u indonezijskoj, vijetnamskoj i korejskoj kuhinji.

Laboratorijska istraæivanja potvrdila su znatne protualergijske i protuupalne uËinke ekstrakta crne koprive. KliniËki testovi dali su ohrabrujuÊe rezultate kad se promatrala oralna upotreba preparata od crne koprive za olakπanje teπkih simptoma hunjavice, ukljuËujuÊi znojenje i nadraæene oËi. Dodatna prouËavanja pokazala su da krema od crne koprive, za vanjsku upotrebu, smanjuje simptome alergijskog dermatitisa. Radi sigurne i ispravne uporabe crne koprive v. Peludna groznica i sinusitis, stranica 203. Ne upotrebljavajte crnu koprivu u koliËinama veÊim od kulinarske, ako ste u drugom stanju ili dojite.

Kuhanje Crveni varijetet crne koprive ËeπÊe se upotrebljava u kuhinji od zelenoga. (Budite oprezni, jer dugotrajno dodirivanje liπÊa crne koprive moæe izazvati dermatitis.) Hlapljivo ulje iz liπÊa P. frutescens sadræava sastojak koji je 2000 puta slai od πeÊera, a koristi se kao umjetni zaslaivaË u Japanu. POPIS LJEKOVITIH I ZA»INSKIH BILJAKA

028-031_AUHER_A-Z CRO.qxd

11/22/09

4:29 PM

Page 28

SVE O LJEKOVITIM I ZA»INSKIM BILJKAMA

028-031_AUHER_A-Z CRO.qxd

11/22/09

4:29 PM

Page 29

»ajevac Camellia sinensis syn. Thea sinensis Theaceae

»aj je omiljeno piÊe u Kini veÊ 3000 godina. Dok su na zapadnim dvorovima cijenili jaËi okus crnog Ëaja, pokazalo se da je zeleni Ëaj bogatiji antioksidansima i postoje mnogi naËini njegove uporabe u tradicionalnoj medicini.

Dijelovi koji se upotrebljavaju: vrhovi listova, cijeli listovi, sjeme

Uzgoj Postoji oko 350 varijeteta Camellia sinensis, a oni se jako razlikuju oblikom. Glatko koæasto liπÊe ovalno je, zaπiljeno na vrhu sa slabim mirisom. Mali bijeli cvjetiÊi pojedinaËni su, imaju skupinu zlatnih praπnika i rastu iz baze lista. »aj sadræava antioksidans polifenol, Ëija je razina veÊa u zelenom Ëaju, koji tijekom postupka proizvodnje doæivi minimalnu oksidaciju. Esencijalno ulje se destilira od zrelog liπÊa, a koristi se u proizvodnji mirisa te za komercijalne dodatke jelima. Sjeme se tijeπti da se dobije ulje kojem u daljnjem postupku odstranjuju saponine. Postoje i druge vrste, koje se koriste u proizvodnji ulja: C. crapnelliana, C. oleifera, C. octapetala i C. sasanqua.

Rooibos Ëaj U juænoj Africi listovi biljke rooibos (Aspalathus linearis) stoljeÊima se vare kao osvjeæavajuÊe piÊe. Danas rooibos Ëaj postaje sve popularnije piÊe diljem svijeta zbog svojeg ugodnog okusa, i zato πto ne sadræava kofein, a πto je joπ vaænije, zbog otkriÊa o njegovu iznimnom antioksidantnom djelovanju. Postoji moguÊnost da poboljπava opÊe zdravstveno stanje i pomaæe u lijeËenju mnogih ozbiljnih bolesti.

Nasuprot: Branje liπÊa Camellie sinensis za Ëaj, jedan od najpopularnijih svjetskih napitaka.

• Poloæaj: Camellia sinensis otporna je na smrzavanje i treba joj sunËano do djelomice sjenovito mjesto te bogato, vlaæno, ali dobro drenirano tlo. • Razmnoæavanje Spomenute varijetete razmnoæavajte od svjeæe skupljenog sjemenja, i poludrvenastim reznicama. • Odræavanje Uzgajajte grmove do visine od oko 1 m. • ©tetnici i bolesti Nema znaËajnijih πtetnika ni bolesti. • Branje i Ëuvanje Berite vrhove listova za Ëaj kad grmovi postanu stari 3 godine.

Herbalna medicina Camellia sinensis. Dijelovi koji se upotrebljavaju: liπÊe. Listovi pobrani s biljke podvrgavaju se razliËitim postupcima i metodama da bi se dobile zelene, crne, bijele i oolong vrste Ëaja: primjerice, liπÊe fermentira i suπi se za crni Ëaj, ali se pari i suπi za zeleni Ëaj. Svaki tip Ëaja sadræava razliËitu razinu vaænih sastojaka, znanih kao polifenoli, koji su prvenstveno odgovorni za medicinska svojstva biljke. Zeleni Ëaj sadræava najveÊi postotak polifenola i smatra se da ima najveÊe terapeutsko djelovanje. Polifenoli iz zelenog Ëaja imaju snaæna antioksidantna svojstva puno jaËa od onih u vitaminima C ili E, i koji mogu pomoÊi u prevenciji i lijeËenju mnogih kroniËnih bolesti naπeg doba. ProuËavanje na velikoj populaciji ljudi koji su redovito pili zeleni

»ajevac (Camellia sinensis)

Ëaj, pokazuju niæu razinu nekih vrsta raka te smanjen rizik od krvoæilnih bolesti. Druga istraæivanja na ljudima potvrdila su zaπtitno djelovanje zelenog Ëaja kad se primjenjuje izvana na opekline od sunca, a pokazalo se da redovito uzimanje tableta za ævakanje od zelenog Ëaja smanjuje upalu desni i stvaranje kamenca na zubima. Zbog sadræaja kofeina (teina), zeleni Ëaj je i dalje popularno sredstvo za poboljπanje mentalne budnosti i koncentracije, a istraæivalo se i njegovo moguÊe djelovanje na gubitak teæine. Prema novim istraæivanjima, postoji moguÊnost da zeleni Ëaj djeluje u lijeËenju dijabetesa, jer osim πto je antioksidans, smanjuje i razinu πeÊera u krvi. O sigurnoj i ispravnoj uporabi zelenog Ëaja posavjetujte se sa svojim lijeËnikom. Ne koristite zeleni Ëaj u koliËinama koje su veÊe od kulinarsklih ako ste u drugom stanju ili dojite. Za to vrijeme mora se dræati pod nadzorom unos kofeina.

Zlatni Ëaj priprema se od rijetkog ≈æivog fosila√, vrste pronaene u Kini. POPIS LJEKOVITIH I ZA»INSKIH BILJAKA

028-031_AUHER_A-Z CRO.qxd

11/22/09

4:29 PM

Page 30

»ehulja Myrrhis odorata Apiaceae

Ova iznimna ukrasna biljka ima liπÊe s mirisom na slatki anis. Jedan je od vaænijih sastojaka u slavnu likeru Chartreuse, a ima je i u skandinavskoj akvaviti, koja je i diæestiv i aperitiv.

Ostala narodna imena: divlji kimel, divlji kumin, kimelj divlji, Ëehulja mirisna Dijelovi koji se upotrebljavaju: mlado liπÊe i stabljike, mlado korijenje

Uzgoj »ehulja, koja se u prirodi nalazi u hladnim planinskim podruËjima Europe, jedina je vrsta u svojem rodu. To je veoma otporna trajnica koja tvori busen, veoma slatka liπÊa nalik na paprat. Nakon velikih lijepih glava cvatova s bijelim cvjetovima, nastane tanko 2,5 cm dugaËko sjeme, koje je zapravo plod. Sjeme je aromatiËno i veoma soËno kad se jede sirovo i zeleno. I liπÊe i zeleni plodovi bogati su anetolom, koji im daje sladak miris na anis. Zrelo sjeme je sjajne tamnosmee boje. Ako berete Ëehulju u prirodi, nemojte je zamijeniti s veoma otrovnom velikom kukutkom (Conium maculatum), koja ima tamne stabljike s crveno-ljubiËastim toËkama. • Poloæaj Traæi humusom bogato i vlaæno tlo, hladno podneblje i sjenovito mjesto.

AmeriËka Ëehulja Osmorhiza longistylis, sjevernoameriËka je vrsta Apiaceae, poznata kao ameriËka Ëehulja. Trajnica je s malim, bijelim cvatom te oπtrim listovima sliËnim celeru. Ima je u bogatim πumovitim podruËjima istoËnog dijela Sjeverne Amerike. Korijen slatka okusa, s jakim mirisom na anis, koristili su ameriËki Indijanci, kao diæestiv i antiseptik.

SVE O LJEKOVITIM I ZA»INSKIM BILJKAMA

Smatralo se da skuhano mlado korijenje pomaæe onima koji se osjeÊaju ≈tupo i bezvoljno√. »ehulja (Myrrhis odorata)

• Razmnoæavanje Ostavite sjeme da pada oko biljke, gdje Êe u proljeÊe proklijati. Ili, stratificirajte sjeme tako da ga stavite u vlaæan sterilizirani pijesak ili vermikulit u zatvorenoj plastiËnoj vreÊi i spremite ga u hladnjak na 8 tjedana prije sijanja u proljeÊe (vidi stranicu 110). • Odræavanje Odstranite stabljike u cvatu da produæite stvaranje liπÊa. • ©tetnici i bolesti Nema znaËajnijih πtetnika ni bolesti.

• Branje i Ëuvanje Berite mlado liπÊe i upotrijebite ga svjeæe. Nakon suπenja zadræi malo mirisa. Nezrelo sjeme ukiselite, a oËiπÊeni korijen Ëuvajte u rakiji.

Kuhanje Skuhajte korijen kao povrÊe, a moæete ga i kandirati poput anelike pa koristiti kao ukras za deserte. Koristite u salatama hrskave stabljike s okusom celera. LiπÊe Ëehulje ima topli miris na anis i ugodno sladak okus. Koristite ga svjeæe u salatama, ili ga dodajte kad kuhate plodove oπtra okusa, poput ogrozda i rabarbare, ili neke vrste jabuka, jer je njihova prirodna slatkoÊa u dobrom kontrastu s trpkoπÊu. Oni su sigurni zaslaivaËi za dijabetiËare. Zeleno sjeme moæe se koristiti u iste svrhe. LiπÊe Ëehulje daje odliËan okus kremama, jogurtu, pudingu od riæe, voÊnim kupovima, juhama, gulaπima i preljevima. Koristite liπÊe u omletima i juhama, takoer. Ono je i veoma lijep ukras.

028-031_AUHER_A-Z CRO.qxd

11/22/09

4:29 PM

Page 31

»iËak Arctium lappa Asteraceae

»iËak ponovno postaje popularan, i kao povrtna i kao tradicionalna medicinska biljka. Smatra se korovom na sjevernoj hemisferi, gdje dobro uspijeva na sunËanim dijelovima zapuπtenih terena.

Ostala narodna imena: ËiËkovina, lapuh, diviËna, faπinek, hripanj, repuh, ripanj, ropuh, torica, veliki ËiËak Dijelovi koji se upotrebljavaju: liπÊe, korijen, sjeme

Uzgoj »iËak je dvogodiπnja biljka snaænog rasta. PriliËno gorko, ali mekano mlado proljetno liπÊe moæe se koristiti kao zeleno povrÊe. Listovi su veliki i ovalni, a mnogi ljubiËasti cvjetovi s kukicama na vrhu zadivljuju svojom savrπenom simetrijom. »iËak naraste i do 2,4 m. • Varijeteti Neki poznati varijeteti uzgajaju se kao povrÊe zbog svojeg tankog, krhkog, dugaËkog korijena koji moæe narasti i do 1,3 m. Tu spadaju dva japanska varijeteta — ’Takinogawa Long‘ i ‘Early Watanabe’. Oba imaju okus izmeu pastrnjaka i jeruzalemske artiËoke (ËiËoke). Arctium minus veoma je gorka vrsta korova koja raste diljem Sjeverne Amerike. • Poloæaj »iËak traæi sunËano mjesto na vlaænom tlu bogatom humusom, iako podnosi i malo sjene. Jako je otporan na hladnoÊu, ali preko zime uvene.

Dræi kao ËiËak Jednako rasporeene kukice na ËiËku ove biljke, koje su ostale Ëvrsto prihvaÊene na hlaËama tijekom πetnje prirodom, inspirirale su Georgea de Mestrala da izmisli velcro 1945. godine. Ime dolazi od francuske rijeËi velour, πto znaËi ≈barπun« i crochet ili ≈kukica«. Izum se primjenjuje na nizu predmeta, od ≈ËiËka« na odjeÊi, torbama i cipelama do nehrajuÊih ËeliËnih kukica i dræaËa kojima se priËvrπÊuju dijelovi na strojevima.

• Razmnoæavanje Razmnoæite ga iz sjemena u proljeÊe ili kasnu jesen. Iako sjeme obiËno lako proklije, namoËite ga prije sijanja preko noÊi u toploj vodi, a kad ga posijete, prekrijte ga lagano zemljom i utisnite. Razrijedite biljËice na razmak od oko 15 cm. Da biste stvorili visoko kvalitetan, dugaËak i ravan korijen, iskopajte zemlju do oko 60 cm dubine i ubacite raspadnuti kompost prije sijanja. • Odræavanje Odræavajte tlo vlaænim, i plijevite korov oko ËiËka, posebice kad su biljke mlade. Otrgnite cvjetove i glavice, da potaknete rast korijena. • ©tetnici i bolesti »iËak rijetko napadaju πtetnici i bolesti. • Branje i spremanje Za upotrebu u kuhinji uberite mlade izboje i listove u proljeÊe. Izvadite korijen u jesen, oko 100 dana nakon sijanja, kad je dugaËak barem 30 cm. U medicinske svrhe osuπite sivkastosmee korijenje koje je iznutra bijelo.

»iËak (Arctium lappa)

Herbalna medicina Arctium lappa. Dijelovi koji se upotrebljavaju: korijen. U zapadnoj herbalnoj medicini, korijen ËiËka koristi se kao povremeni proËistaË krvi. Ovaj izraz odnosi se na njegov blagi detoksificirajuÊi uËinak na tijelo i stimulaciju tjelesnih eliminatornih kanala, limfni, probavni i urinarni sustav. ObiËno se preporuËuje jer ublaæava kroniËnu koænu upalu i probleme sa zglobovima, πto tradicionalni travari smatraju rezultatom razgradnje neæeljenih toksina u tijelu. Kad se koristi dulje vrijeme, ËiËkovo liπÊe moæe biti naroËito uËinkovito u ËiπÊenju suhe koæe koja se ljuπti u sluËaju ekcema ili psorijaze te poboljπanja stanja reumatiËnih zglobova. O sigurnoj i ispravnoj uporabi ËiËka posavjetujte se sa svojim lijeËnikom. Ne koristite ËiËak ako ste u drugom stanju ili dojite.

Kuhanje »iËak nije vaæna jestiva biljka, iako se japanski kultivar gobo koristi kao samostalno jelo ili u kiselom povrÊu i jelima s miso zaËinom. Jede se kao povrÊe u Koreji. Ogulite peteljke mladog liπÊa, i kuhajte ga kao πto kuhate celer. Korijen koristite sirov kao povrÊe za salatu, ili ga præite u voku kao mrkvu.

POPIS LJEKOVITIH I ZA»INSKIH BILJAKA

032-033_AUHER_A-Z CRO.qxd

11/22/09

4:31 PM

Page 32

Djetelina Trifolium pratense Fabaceae

Ostala narodna imena: crvena detelja, crvena djetelina, crvena ditelina, detela, detelina divlja, detelina horvatska, detelja ledinska, deteljina kravarska, ditelina konjska, djetelina crvena, kravarica, djetelina treÊakinja, plava djetelina, trafolija, trefoja, djetelina ledinska.

Dijelovi koji se upotrebljavaju: cvijeÊe, mladi listovi

Uzgoj Djetelina je europska trajnica kratkog vijeka, koja se danas uzgaja kao vrlo vrijedan usjev. Sve vrste djeteline u korijenu imaju bakterije koje na sebe veæu inertni duπik iz atmosfere, pa tako znatno poboljπavaju plodnost tla. Biljka je izvrstan puzajuÊi prekrivaË tla, s trolistim listiÊima na stabljici, a svaki je listiÊ obiljeæen srediπnjom svijetlom strelicom. Cvat na stabljici gust je i u obliku πtapiÊa, a sloæen je od mnogih ruæiËastih do ljubiËastih okruglih cvjetova, bogatih nektarom. Bliske srodne vrste jesu lucerna ili alfa-alfa (Medicaga sativa) te grËka piskavica (Trigonella foenum-graecum). Medicinski, mora se koristiti pod struËnim

≈Shamrock√ Prema uËenju sv. Patricka, trodijelni list djeteline ('trifoliate' prema latinskom tri folium ∑ tri lista) simbolizira Sveto Trojstvo ∑ doktrinu po kojoj je Bog Otac, Sin i Duh Sveti ∑ te je postao simbolom Irske nazvan engleski ≈shamrock√ prema irskom ≈seamrog√ (umanjenica od djetelina).

»etverolisna djetelina je aberacija (T. repens).

SVE O LJEKOVITIM I ZA»INSKIM BILJKAMA

nadzorom da pomogne odræavati πeÊer u krvi pacijentima s dijabetesom, te kao sredstvo za sniæavanje razine kolesterola. • Varijeteti Postoji oko 300 vrsta djeteline, ukljuËujuÊi lijepu rumenu djetelinu (T. incarnatum), vaænu stoËnu hranu, koja sluæi joπ i za izradu biljnih pripravaka, te se sadi uz ceste kako bi svojim korijenjem uËvrstila zemlju i sprijeËila koroziju. Bijela djetelina (T. repens), koja je takoer odliËna krmna hrana, a upotrebljava se u kuhinji sliËno kao crvena te za pripremanje biljnih napitaka (samo cvjetovi). • Poloæaj Crvena djetelina voli laganu zemlju, dobru drenaæu, hladna do umjerena proljeÊa i sunËano mjesto. • Razmnoæavanje Sjeme treba sijati u proljeÊe. • Odræavanje »istite usjev od korova. • ©tetnici i bolesti Problem moæe tijekom suπnih razdoblja biti pepelnica. • Branje i Ëuvanje Berite crvenu djetelinu do tri puta u sezoni rasta. LiπÊe berite dok je mlado; cvijeÊe koristite svjeæe ili osuπeno.

Bijela djetelina (Trifolium repens)

kaπalj uslijed diπnih problema poput bronhitisa. Danas se najËeπÊa medicinska primjena svodi na uporabu izoliranih spojeva poznatih kao izoflavoni, koji se dobivaju iz listova i cvijeÊa. Dokazano je da sadræe umjereno estrogensko djelovanje, a kliniËke studije tvrde da mogu ublaæiti mnoge od simptoma u vezi s menopauzom. Za sigurnu i pravilnu uporabu crvene djeteline, konzultirajte se s profesionalnim lijeËnikom. Nemojte koristiti crvenu djetelinu ako ste u drugom stanju ili dojite.

Herbalna medicina Trifolium pratense. Dijelovi koji se upotrebljavaju: cvijeÊe, izolirani sastojak izoflavon. Cvjetovi crvene djeteline tradicionalno su se koristili, i oralno i za vanjsku primjenu, kao sredstvo za lijeËenje kroniËnih stanja koæe poput ekcema ili psorijaze, posebice kod djece. Ako se uzima kao biljni Ëaj, ili cvjetni sirup, crvena djetelina ublaæava

Crvena djetelina (Trifolium pratense)

1:18 PM

Page 1

• • •

www.mozaik-knjiga.hr ISBN 978-953-14-0671-0

biljkama

11/23/09

Sve o ljekovitim i zaËinskim

A_AUHER_cover_CRO.qxd

Reader’s Digest

Sve o ljekovitim i zaËinskim

biljkama Uzgoj • LijeËenje biljkama • Prirodna ljepota Oko kuÊe • Vjeπtine • Kulinarstvo