VELIKA ILUSTRIRANA DJE^JA
ENCIKLOPEDIJA S I N T E R N E T S K I M P O V E Z N I C A M A*
Otkrijte svijet ~injenica i podataka… • Tisu}e enciklopedijskih natuknica s mno{tvom ilustracija, fotografija i zemljopisnih karata otkriva vam najnovija svjetska zbivanja
• Prikladna kao pomo} u u~enju i svladavanju {kolskoga gradiva • Stotine pomno i stru~no odabranih internetskih poveznica vode vas do najboljih internetskih stranica o svakoj temi DOPUNJENO IZDANJE S NAJNOVIJIM PODACIMA
* INTERNETSKI SU IZVORI NA ENGLESKOM JEZIKU. RIJE^ JE O PROVJERENIM STRANICAMA, SIGURNIM ZA PRETRA@IVANJE.
w w w.mozaikknjiga.hr
598,00 kn ISBN 978-953-14-1142-4
VI[E OD 1000 POVEZNICA NA SIGURNE I KORISNE INTERNETSKE STRANICE COVER_CRO.indd 1
DOPUNJENO IZDANJE S NAJNOVIJIM PODACIMA
5/14/2012 11:18:54 AM
001 Half Title_CRO 7.5.2012. 10:58 Page 1
VELIKA ILUSTRIRANA DJEČJA ENCIKLOPEDIJA NOVO IZDANJE
002-003-Title Page_CRO 7.5.2012. 10:59 Page 2
002-003-Title Page_CRO 7.5.2012. 10:59 Page 3
VELIKA ILUSTRIRANA DJE^JA ENCIKLOPEDIJA NOVO IZDANJE
004 Imprint_CRO 4.5.2012. 17:34 Page 4
Dorling
Kindersley
Naslov izvornika Children’s Illustrated Encyclopedia © 1991., 1993., 1995., 1996., 2000., 2006., 2010. Dorling Kindersley Limited, London
Za nakladnika Bojan Vidmar Glavni urednik Zoran Maljkovi} Urednica Lidija Zozoli Preveli i priredili Tamara Sli{kovi}, Bojan Kova~i}, Vinko Hut, Jelena Belamari}, Ru|er Jeny, Jelena Vidmar, Stela Vidovi}, Ivan Ott, Maja Matkovi}, Jasenka Ru`i} i Lidija Lebinec Redaktura Igor Ru`i} Lektura Sanja Matasi} Korektura Sanja Matasi} Alen Matošović
Priprema za tisak Grafi~ki studio Mi{
Tisak Tiskano u Kini, 2012.
ISBN 978-953-14-1142-4 CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 805387 Sva prava pridr`ana. Ni jedan dio ove knjige ne smije se reproducirati ili prenositi u bilo kojem obliku, ni na koji na~in, elektroni~ki ili mehani~ki, uklju~uju}i fotokopiranje, snimanje ili pohranjivanje u bazu podataka, bez odobrenja izdava~a.
005-006-Contents_CRO 15.6.2012. 9:31 Page 5
SADR@AJ OD AFRIKE DO ŽIVOTINJSKIH OSJETILA 7
A Afrika 8 Afrika – povijest 12 Afrika, istočni dio 14 Afrika, južni dio 17 Afrika, sjeverni dio 19 Afrika, središnji dio 21 Afrika, zapadni dio 23 Aleksandar Veliki 27 Alfred Veliki 28 Američki građanski rat 29 Američki rat za neovisnost 30 Amerika, Južna 31 Amerika, Južna – povijest 35 Amerika, sjeverna 37 Amerika, srednja 41 Anglosasi 43 Antarktika 45 Argentina 47 Arheologija 49 Arhitektura 51 Arktik 53 Asirci 55 Astronauti i svemirska putovanja 56 Astronomija 57 Atlantski ocean 59 Atmosfera 61 Atomi i molekule 62 Australija 63 Australija, povijest 67 Australski urođenici 69 Austrija 70 Automobili 71 Azija 73 Azija – povijest 77 Azija, jugoistočni dio 79 Azija, središnji dio 83 Azteci 85
B Babilonci 86 Baltičke države i Bjelorusija 87 Barbari 88 Bare i močvare, živi svijet 89
Beneluks 90 Benin 92 Biljke 93 Biologija 95 Bizantsko carstvo 96 Bliski istok 97 Boje 100 Bolest 101 Brane 102 Brazil 103 Britanija, drevna 106 Britansko carstvo 107 Brodovi i čamci 109 Brojevi 111 Brončano doba 112 Budizam 113 Byron, Lord 114
C Cezar, Julije 115 Churchill, Sir Winston 116 Civilizacija u dolini Inda 117 Cook, James 118 Crne rupe 119 Cromwell, Oliver 120 Crvi i gliste 121 Cvijeće i ljekovito bilje 122
D Darwin, Charles 124 Demokracija 125 Dickens, Charles 126 Dinosauri 127 Domaće životinje 129 Drugi svjetski rat 131 Drveće 133 Dvorci i utvrde 135
E Egipat, drevni 137 Einstein, Albert 139 Ekologija i prehrambene mreže 140 Elektricitet 142 Elektronika 144 Elizabeta I 145 Emigracija i imigracija 146 Energija 147 Engleska 148 Engleski građanski rat 149 Eskimi 150 Europa 151 Europa – povijest 155 Europa, jugoistočni dio, zemlje sredozemlja 157 Europa, jugoistočni dio, zemlje u unutrašnjosti 159 Europska unija 161 Evolucija 162
F Feničani 164 Film 165 Fizika 167 Fosili 168 Fotografija 169 Fotografski aparati 171 Francuska 172 Francuska revolucija 176
G
J
Genetika 177 Geologija 179 Glazba 180 Glazbeni instrumenti 182 Gljive 184 Gmazovi 185 Gnijezda i jazbine 187 Gospodarska kriza tridesetih godina 188 Gradovi 189 Gravitacija 190 Grčka 191 Grčka, drevna 192 Gusari i pirati 194 Gušteri 195
Japan 235 Jezera 238 Jezera i rijeke, živi svijet 239 Jezici 241 Južnoafrička Republika 242
H Habsburgovci 197 Helikopteri 198 Henrik VIII 199 Hinduizam 200 Hladni rat 201 Hobotnice i lignje 202 Holokaust 203 Hrvatska 204
I Indija i indijski potkontinent 208 Indijanci, sjevernoamerički 212 Indijski ocean 214 Industrijska revolucija 216 Informacijska tehnologija 218 Inke 220 Internet 221 Iran 222 Irska, Republika 223 Irska, Sjeverna 225 Islam 226 Istraživači 227 Isus Krist 229 Italija 230 Ivana Orleanska 233 Izrael 234
K Kameno doba 244 Kanada 245 Kanada – povijest 248 Karipsko otočje 249 Karlo Veliki 251 Kavkaske republike 252 Kazalište 253 Kelti 255 Kemija 256 Kennedy, John F. 257 Kina 258 King, Martin Luther 262 Kip slobode 263 Kisik 264 Kitovi i dupini 265 Književnici 267 Književnost 269 Kolumbija 271 Kolumbo, Kristofor 272 Kometi i meteori 273 Komunizam 274 Konkvistadori 275 Kontinenti 276 Konji, zebre i magarci 277 Koralji, moruzgve i meduze 279 Koreja 280 Kornjaši 281 Kostur 282 Kotači 284 Kovine 285 Kriket 286 Križarski ratovi 287 Krokodili i aligatori 288 Kršćanstvo 289 Kuga 291 Kukci 292
005-006-Contents_CRO 15.6.2012. 9:31 Page 6
L, LJ Lavovi, tigrovi i druge velike mačke 294 Ledenjaci i ledeni pokrovi 296 Leonardo da Vinci 297 Leptiri 298 Let životinja 300 Lewis i Clark 302 Lijekovi 303 Lincoln, Abraham 304 Londonski veliki požar 305 Luj XIV. 306 Luke i vodeni putovi 307 Ljudska prava 308 Ljudsko tijelo 309
M Mačke 311 Magna Carta 313 Magnetizam 314 Mahovine, jetrenjarke i paprati 315 Majmuni 316 Mandela, Nelson 318 Mao Zedong 319 Matematika 320 Maye 321 Medicina 322 Medicina – povijest 323 Medvjedi i pande 325 Meksiko 326 Mikroskopi 328 Mikorskopski živi svijet 329 Mimikrija 330 Mišići i kretanje 331 Mitovi i legende 332 Mjere i mjerenja 333 Mjesec 334 Mongolsko carstvo 335 Mora i oceani 336 Mora i oceani, živi svijet 338 Morska obala, živi svijet 340 Morske dubine, živi svijet 342 Morski psi i raže 344 Mostovi 345 Motori 346 Mozak i živci 348 Mravi i termiti 349 Muhamed 350 Muhe i komarci 351
N, NJ Nacionalni parkovi 352 Nafta 353 Napoleon Bonaparte 354 Navigacija i orijentacija 355 Nightingale, Florence 356 Nogomet 357 Normani 359 Novac 360 Novi Zeland 361 Novi Zeland – povijest 363 Nuklearna energija 364 Njemačka 365
O Oborine 369 Oklopi 370 Oko 371 Olimpijske igre 372 Oluje 373 Onečišćenje 374 Osmansko carstvo 376
P Pauci i štipavci 377 Pčele i ose 378 Perzija, drevna 379 Pismo 380 Planeti 381 Planine 383 Planinski živi svijet 384 Plastične mase 385 Ples 386 Plin 387 Plodovi i sjemenke 388 Pluća i disanje 390 Podmornice 391 Podneblje i vrijeme 392 Polarni živi svijet 395 Poljodjelstvo 397 Poljodjelstvo – povijest 398 Portugal 399 Potresi 401 Pračovjek 402 Prapovijesni živi svijet 403 Pravo i zakonodavstvo 405 Prijevoz – povijest 407 Probava 409 Prvi svjetski rat 410 Psi, vukovi i lisice 412 Ptice 414 Puritanci 416 Pustinjski živi svijet 417 Puževi i balavci 419
R Računala 420 Radio 422 Radioaktivnost 423 Rakete i projektili 424
Rakovi 425 Razmnožavanje 426 Reformacija 428 Religije 429 Rendgenske zrake 431 Renesansa 432 Ribe 434 Ribolov 436 Rijeke 437 Rimsko carstvo 438 Roboti 440 Roosevelt, Franklin Delano 441 Ropstvo 442 Ruska Federacija 444 Ruska revolucija 448
Travnate ravnice i život na njima 516 Trgovina i industrija 518 Tubman, Harriet 520 Tudori 521 Turska 522
S
Velika Britanija 528 Velika Britanija – povijest 532 Veliki prasak 534 Vijetnamski rat 535 Vikinzi 536 Viktorija, Kraljica 537 Viktorijansko doba 538 Vitezovi i grbovi 540 Vjetar 542 Vlade i politika 543 Vlakovi 546 Voda 548 Vrijeme 550 Vulkani 551
Sateliti 449 Satovi 450 Sedam svjetskih čuda 451 Seobe životinja 452 Shakespeare, William 453 Sila i gibanje 454 Sisavci 455 Sjedinjene Američke Države 457 Sjedinjene Američke Države – povijest 461 Skandinavija 463 Skladatelji 466 Slikari 468 Slikarstvo 470 Slonovi 472 Sovjetski Savez – povijest 473 Sport 475 Srce i krv 477 Srednji vijek 478 Staklo i keramika 480 Stijene i minerali 481 Stogodišnji rat 483 Strojevi 484 Stuarti 486 Sumerani 487 Sunce 488 Svemir 489 Svemirski letovi 490 Svjetlo 492
[ Šišmiši 494 Školjke i mekušci 495 Škotska 496 Španjolska 497 Špilje i jame 501 Šumski živi svijet 502 Švicarska 504
U Ugljen 524 Uho 525 Ujedinjeni narodi 526 Ukrajina 527
V
W Wales 552 Washington, George 553
Z Zaštita prirode i ugrožene vrste 554 Zdravlje i tjelovježba 556 Zemlja 558 Zimski san 560 Zmije 561 Znanost 562 Znanost – povijest 563 Zoološki vrt 565 Zrakoplovi 566 Zubi 568 Zvijezde 569 Zvuk 571
@
T
Žabe i drugi vodozemci 572 Željezno doba 573 Željezo i čelik 574 Ženska ravnopravnost 575 Židovstvo 577 Životinje 578 Životinjska osjetila 580
Tehnologija 505 Telefon 507 Teleskopi 508 Televizija i video 509 Tihi ocean 511 Tlo 513 Toplina 514
Kazalo 582 Rječnik geografskih pojmova 594 Zahvale 597
OD AFRIKE
DO ŽIVOTINJSKIH OSJETILA KAKO SE KORISTITI INTERNETSKIM STRANICAMA: 1. Unesite u tra`ilicu internetsku adresu www.children.dkonline.com 2. Prona|ite klju~nu rije~ na vrhu stranice iznad mjesta za unos naslova. 3. Unesite klju~nu rije~. 4. Kliknite na odabranu poveznicu. 5. Vratite se ~itanju knjige kako bi prona{li sljede}u zanimljivu temu. 6. Unesite novu klju~nu rije~. @ELIMO VAM USPJE[NO PRETRA@IVANJE INTERNETSKIH IZVORA! (Internetski su izvori na engleskom jeziku. Rije~ je o provjerenim stranicama, sigurnim za pretra`ivanje.)
7 007_MainPage_CRO.indd 7
5/7/2012 12:48:42 PM
008-Africa_CRO 30.4.2012. 9:22 Page 8
ď‚– www.children.dkonline.com >> Africa
AFRIKA MALO JE PODRU^JA NA SVIJETU raznoliko poput
[KOLE [kole u afri~kim gradovima sli~ne su {kolama u ostalim dijelovima svijeta. Me|utim, u nekim podru~jima u~enici moraju propje{a~iti mnogo kilometara od ku}e do {kole.
Afrike. Taj prostran kontinent obuhva}a 53 neovisne dr`ave, kao i stotine naroda i starih kultura. Nigdje ne postoji toliko planina, dolina, ravnica i mo~vara. Sjeverna je obala bogata i plodna; ju`no od nje je suha pustinja Sahara. Dalje na jugu bujne su pra{ume. Ve}ina ju`ne i isto~ne Afrike prekrivena je savanom, suhom ravnicom mjestimice pro{aranom drve}em i grmljem. Narodi Afrike uglavnom su siroma{ni, iako neke dr`ave, npr. Nigerija, obiluju prirodnim bogatstvima. Mnoge su vlade nestabilne, a ~esto izbijaju ustanci i gra|anski ratovi. Malo je velikih gradova, ve}inom blizu obale. A{anti `ive u zapadnoj Africi i bave se ratarstvom.
Tuarezi `ive u Sahari.
Oblik Afrike podsje}a na trokut. Na zapadu je Atlantski ocean, a na istoku Indijski. Na sjeverozapadnoj strani kontinenta samo nekoliko kilometara mora razdvaja Afriku od Europe.
Visoki pripadnici plemena Masai iz Kenije ~uvaju stoku na prostranim ravnicama.
LJUDI U divljini Afrike mnogi narodi `ive u plemenskim selima. Neki od njih, kao {to su plemena Kikuyu iz isto~ne Afrike, potomci su plemena koja su stolje}ima `ivjela na istomu mjestu, dok su se drugi, na primjer, Arapi iz sjeverne Afrike, tek u novije vrijeme doselili iz drugih dijelova Afrike ili su do{li s drugih kontinenata. Granice izme|u dr`ava ne odre|uju se prema kulturnoj raznolikosti. Pripadnici jedne kulture mogu `ivjeti u razli~itim dr`avama, a jedna nacija mo`e obuhva}ati i vi{e od deset razli~itih plemenskih skupina. Tornjevi d`amija, minareti, dominiraju panoramom Kaira.
Malo je Pigmejaca vi{ih od 1,5 m. Oni `ive u gustoj pra{umi Konga.
Bu{mani lutaju pustinjama ju`ne Afrike i skupljaju divlje bilje u surovom okoli{u.
KILIMAND@ARO Najvi{a i najljep{a planina u Africi jest Kilimand`aro, u dr`avi Tanzaniji. Najvi{i joj je vrh na visini od 5895 metara i uga{eni je vulkan. Iako je planina udaljena samo nekoliko kilometara od ekvatora, njen je vrh prekriven snijegom. Ako krenete od najbli`e ceste, do vrha mo`ete sti}i planinarskom stazom za tri dana. Mnogi ljudi `ive na ni`im obroncima i bave se uzgojem tropskog vo}a.
KAIRO Kairo je glavni grad Egipta i najve}i afri~ki grad, s gotovo 15 milijuna stanovnika. Le`i na rijeci Nilu, u blizini u{}a. U starom dijelu grada ulice su uske i krivudave. U novom dijelu grada ulice su {ire i sagra|eno je mnogo suvremenih poslovnih objekata i stanova. Gra|ani Kaira uglavnom su Egip}ani, iako potje~u iz svih dijelova sjeverne Afrike, iz Europe i s Bliskog istoka.
8
009-Africa_CRO 30.4.2012. 9:23 Page 9
AFRIKA
SAHARA Sahara je najve}a pustinja na svijetu i zauzima gotovo jednu tre}inu povr{ine Afrike. U novije vrijeme pustinja se {iri, {to uzrokuje propadanje plodna tla i glad. Na nekim je podru~jima natapanje zaustavilo {irenje pustinje, ali dugotrajnim natapanjem tlo mo`e postati slano i neplodno. U tom okoli{u nepovoljnu za `ivot temperature su ponekad vi{e od 50ยบC.
U zapadnoj je Africi svirka na bubnjevima visokorazvijen oblik umjetnosti. Ljudi su neko} pomo}u bubnjeva prenosili poruke.
@IVOT NA SELU
GLAZBA I KULTURA Afrika ima bogatu i raznovrsnu kulturu. Sjeverna Afrika po{tuje islamske obi~aje Bliskog istoka i obiluje lijepim d`amijama i pala~ama. Glazbu zapadne Afrike odlikuje nagla{en ritam. U tom se dijelu kontinenta njeguje mnogo zanimljivih plesova, a sve se vi{e razvija i umjetnost drvoreza. Isto~na i ju`na Afrika poznate su po prekrasnim ukrasima od bisera i {arenim sve~anim kostimima.
MEDICINA I LIJE^ENJE Kada tra`e lijek za bolesti, mnogi Afrikanci tra`e savjet od tradicionalnog vidara (slika gore). Vidari su ugledni ~lanovi zajednice i posjeduju golemo znanje o travama i drugim biljkama te o na~inima na koje se one mogu iskoristiti u ljekovite svrhe. Da bi otkrio uzrok bolesti, vidar mo`e uspostaviti vezu s dobrim i lo{im duhovima ulaskom u stanje transa. Lije~enje mo`e uklju~iti i `rtvovanje `ivotinja.
RAT I GLAD U Africi su ~esti gra|anski ratovi i nesta{ice hrane. Uzroci su politi~ka neslaganja ili plemenski sukobi. Dugogodi{nji gra|anski rat u ^adu vodio se izme|u pustinjskih Tuarega, koji su imali potporu Libije, i poljoprivrednika iz vla`nijih podru~ja. U sukobima izme|u plemena Matabele i [ona u Zimbabveu umrlo je nekoliko tisu}a ljudi. Nesta{ica hrane tako|er je uzrok siroma{tva i bijede. Tradicionalno su ljudi svake godine uzgajali onoliko hrane koliko im je bilo potrebno do sljede}e `etve. Me|utim, zbog pretjerana oslanjanja Afrike na jednu izvoznu kulturu i zbog nagla porasta broja stanovnika na tisu}e ljudi mogu umrijeti od gladi za nekoliko mjeseci ako usjevi ne rode dobro.
Iako afri~ki gradovi brzo rastu, ve}ina Afrikanaca `ivi u selima. Sami uzgajaju hranu i rijetko im ostaje vi{ak koji bi mogli prodati ili zamijeniti za drugu robu. Ve}ina plemena ve} nara{tajima obra|uje istu zemlju i `ivi u selima sa svim svojim ro|acima. Ponekad mladi}i odlaze na nekoliko godina `ivjeti u gradove da bi zaradili novac u tvornicama ili rudnicima. Zatim se vra}aju u selo da bi se o`enili i zasnovali obitelj. Uzgajaju se razli~ite kulture. Jam, kasava i banane uspijevaju u bujnim tropskim podru~jima; poljoprivrednici u su{nijim predjelima bave se sto~arstvom i sade kukuruz. RAZVITAK Slaba infrastruktura s nepouzdanim cestama, `eljezni~kim prugama i energetskim zalihama onemogu}uje gospodarski rast mnogih afri~kih naroda. Za financiranje svojih programa za razvitak ve}ina se zemalja oslanja na zajmove zapadnih zemalja i me|unarodnih banaka.
9
Gradnja ceste u Nigeriji
Potra`i jo{ AFRIKA, POVIJEST AFRIKA, ISTO^NI DIO AFRIKA, JU@NI DIO AFRIKA, SREDI[NJI DIO AFRIKA, ZAPADNI DIO
010-Africa_CRO 30.4.2012. 9:23 Page 10
AFRIKA
POLITI^KE PRILIKE U AFRICI Neovisne afri~ke dr`ave, uz nekoliko iznimaka, teritorijalno se podudaraju s kolonijama koje su zamijenile. Do 1960. godine ve}ina je afri~kih dr`ava bila pod upravom europskih zemalja kao dio njihovih prekomorskih carstava. Do kasnih 1990. gotovo su se sve zemlje izborile za neovisnost. ^esto se brzopleto poku{alo organizirati vladu po europskomu uzoru. Vo|e su ~esto postali diktatori, ili je na vlast do{la vojska. Me|utim, prije nekoliko je godina nastao pomak prema vi{estrana~koj demokraciji.
AL@IR Povr{ina: 2 381 740 km2 Stanovni{tvo: 34 178 000 Glavni grad: Al`ir ANGOLA Povr{ina: 1 246 700 km2 Stanovni{tvo: 12 799 000 Glavni grad: Luanda BENIN Povr{ina: 112 620 km2 Stanovni{tvo: 8 791 000 Glavni grad: Porto-Novo
ETIOPIJA Povr{ina:1 127127km2 Stanovni{tvo: 85 237 000 Glavni grad: Addis Abeba
LIBERIJA Povr{ina: 97 754 km2 Stanovni{tvo: 3 442 000 Glavni grad: Monrovia
SENEGAL Povr{ina: 196 190 km2 Stanovni{tvo: 13 712 000 Glavni grad: Dakar
GABON Povr{ina: 267 667 km2 Stanovni{tvo: 1 515 000 Glavni grad: Libreville
LIBIJA Povr{ina: 1 759 540 km2 Stanovni{tvo: 6 310 000 Glavni grad: Tripoli
SEJ[ELI Povr{ina: 455 km2 Stanovni{tvo: 87 000 Glavni grad: Victoria
GAMBIJA Povr{ina: 11 300 km2 Stanovni{tvo: 1 783 000 Glavni grad: Banjul
MADAGASKAR Povr{ina: 587 040 km2 Stanovni{tvo: 20 654 000 Glavni grad: Antananarivo
SIJERA LEONE Povr{ina: 71 740 km2 Stanovni{tvo: 6 440 000 Glavni grad: Freetown
GANA Povr{ina: 238 540 km2 Stanovni{tvo: 23 832 000 Glavni grad: Accra
MALAVI Povr{ina: 118 480 km2 Stanovni{tvo: 14 269 000 Glavni grad: Lilongwe
SOMALIJA Povr{ina: 637 657 km2 Stanovni{tvo: 9 832 000 Glavni grad: Mogadishu
GVINEJA Povr{ina: 245 857 km2 Stanovni{tvo: 10 058 000 Glavni grad: Conakry
MALI Povr{ina: 1 240 000 km2 Stanovni{tvo: 12 667 000 Glavni grad: Bamako
SVETI TOMA I PRINCIP Povr{ina: 1001 km2 Stanovni{tvo: 213 000 Glavni grad: São Tomé
GVINEJA BISAU Povr{ina: 36 120 km2 Stanovni{tvo: 1 534 000 Glavni grad: Bissau
MAROKO Povr{ina: 446 300 km2 Stanovni{tvo: 34 859 000 Glavni grad: Rabat
BOCVANA Povr{ina: 600 370 km2 Stanovni{tvo: 1 991 000 Glavni grad: Gaborone
JU@NOAFRI^KA REPUBLIKA Povr{ina: 1 219 912 km2 Stanovni{tvo: 49 052 000 Glavni grad: Pretoria
MAURETANIJA Povr{ina: 1 030 700 km2 Stanovni{tvo: 3 129 000 Glavni grad: Nouakchott
BURKINA FASO Povr{ina: 274 200 km2 Stanovni{tvo: 15 746 000 Glavni grad: Ouagadougou
KAMERUN Povr{ina: 475 440 km2 Stanovni{tvo: 18 879 000 Glavni grad: Yaoundé
MAURICIUS Povr{ina: 1860 km2 Stanovni{tvo: 1 284 000 Glavni grad: Port Louis
BURUNDI Povr{ina: 27 830 km2 Stanovni{tvo: 8 988 000 Glavni grad: Bujumbura
KAPVERDSKI OTOCI Povr{ina: 4033 km2 Stanovni{tvo: 429 000 Glavni grad: Praia
MOZAMBIK Povr{ina: 801 590 km2 Stanovni{tvo: 21 669 278 Glavni grad: Maputo
^AD Povr{ina: 1 284 000 km2 Stanovni{tvo: 10 329 000 Glavni grad: N’Djamena
KENIJA Povr{ina: 582 650 km2 Stanovni{tvo: 39 003 000 Glavni grad: Nairobi
D@IBUTI Povr{ina: 22 000 km2 Stanovni{tvo: 516 000 Glavni grad: Djibouti
KOMORI Povr{ina: 2170 km2 Stanovni{tvo: 752 000 Glavni grad: Moroni
EGIPAT Povr{ina: 1 001 450 km2 Stanovni{tvo: 83 083 000 Glavni grad: Kairo
KONGO Povr{ina: 342 000 km2 Stanovni{tvo: 4 013 000 Glavni grad: Brazzaville
EKVATORIJALNA GVINEJA Povr{ina: 28 051 km2 Stanovni{tvo: 633 000 Glavni grad: Malabo ERITREJA Povr{ina: 121 320 km2 Stanovni{tvo: 5 647 000 Glavni grad: Asmara
SREDNJOAFRI^KA REPUBLIKA Povr{ina: 622 984 km2 Stanovni{tvo: 4 511 000 Glavni grad: Bangui SUDAN Povr{ina: 2 505 810 km2 Stanovni{tvo: 41 088 000 Glavni grad: Khartoum SVAZI Povr{ina: 17 363 km2 Stanovni{tvo: 1 124 000 Glavni grad: Mbabane TANZANIJA Povr{ina: 945 087 km2 Stanovni{tvo: 41 049 000 Glavni grad: Dodoma
NAMIBIJA Povr{ina: 825 418 km2 Stanovni{tvo: 2 109 000 Glavni grad: Windhoek
TOGO Povr{ina: 56 790 km2 Stanovni{tvo: 6 020 000 Glavni grad: Lomé
NIGER Povr{ina: 1 267 000 km2 Stanovni{tvo: 15 306 000 Glavni grad: Niamey
TUNIS Povr{ina: 163 610 km2 Stanovni{tvo: 10 486 000 Glavni grad: Tunis
NIGERIJA Povr{ina: 923 768 km2 Stanovni{tvo: 149 229 000 Glavni grad: Abuja
UGANDA Povr{ina: 236 040 km2 Stanovni{tvo: 32 370 000 Glavni grad: Kampala
KONGO, DEMOKRATSKA REPUBLIKA Povr{ina: 2 345 410 km2 Stanovni{tvo: 68 693 000 Glavni grad: Kinshasa
OBALA BJELOKOSTI Povr{ina: 322 460 km2 Stanovni{tvo: 20 617 000 Glavni grad: Yamoussoukro
ZAMBIJA Povr{ina: 752 614 km2 Stanovni{tvo: 11 863 000 Glavni grad: Lusaka
LESOTO Povr{ina: 30 355 km2 Stanovni{tvo: 2 131 000 Glavni grad: Maseru
RUANDA Povr{ina: 26 338 km2 Stanovni{tvo: 10 473 000 Glavni grad: Kigali
ZIMBABVE Povr{ina: 390 580 km2 Stanovni{tvo: 11 393 000 Glavni grad: Harare
10
011-Africa_CRO 5.5.2012. 10:02 Page 11
AFRIKA
RUDARSTVO vulkan
najvi{i vrh
spomenik kulture
glavni grad
Stanovni{tvo Afrike bavi se kopanjem i obradom `eljeza, bakra i zlata vi{e od dvije tisu}e godina. Zlato, koje se kopalo u {umovitim predjelima zapadne Afrike, preko Sahare je stizalo u Europu i Aziju. U vrijeme kolonizacije rudarstvo postaje sve va`nije. Danas se zemlje poput Ju`noafri~ke Republike, Zimbabvea, Zambije i Demokratske Republike Konga mogu pohvaliti visoko industrijaliziranim rudarskim podru~jima. U spomenutim zemljama najvi{e se kopaju zlato, dijamanti, bakar i uran.
ve}e mjesto/ grad
PODACI Povr{ina: 30 065 385 km2 Stanovni{tvo: 946 968 000 Broj nezavisnih zemalja: 53 Najvi{i vrh: Kilimand`aro (Tanzanija) 5895 m Najdu`a rijeka: Nil 6695 km Najve}e jezero: Jezero Viktorija 69 484 km2 Gospodarstvo: poljoprivreda
manje mjesto/ grad
Oprema koja se koristi pri kopanju zlata
MASKE I PLESOVI Ples pod maskama izvodi se u mnogim zajednicama zapadne i sredi{nje Afrike i ima va`nu ulogu u dru{tvenom `ivotu. Plesa~i se pona{aju u skladu s maskom koju nose. ^esto se dijelovi tijela podebljavaju punjenjem kostima ili se produ`uju komadima drveta (lijevo). Plesni koraci, pjesme i zvukovi upotpunjuju kostime i sna`no do~aravaju duhovni svijet kao i svijet ljudi.
Dogonski plesa~i iz Malija izvode obredni ples kakav se ple{e prilikom pogreba. S
Z
I
J
P
AFRI^KI ROG
m o r e
r
ga
ti
I
m
e
J
or
Ad
D@IBUTI
ki ens
zal
jev
D@IBUTI Afri~ki rog
Bi j e
B e n ue
A
FA BU
Z
SUDAN
ASMARA
l Ni
r
ERITREJA
KARTUM
NDJAMENA
ABUJA
Nige
no
OBALA
YAMOUSSOUKRO
Jezero ^ad
^AD
il
vi Pla
l
ve
e
N
ja
h
a
stin
a
IN A NIAMEY RK OUAGADOUGOU O S NIGERIJA
Cr
pu
SIJERA LEONE
S
NIGER
BENIN TOGO NA GA
CONAKRY FREETOWN
r
a
Nig er
DAKAR GAMBIJA BANJUL BAMAKO GVINEJA BISSAU
a
s
MALI
KAPVERDSKI NOUAKCHOTT OTOCI PRAIA SENEGAL
BISAU GVINEJA
h
EGIPAT
bi
a
e T ib
A
Teba
Li
S
KAIRO
Giza
LIBIJA
A
MAURETANIJA
Delta Nila
TRIPOLI
Zbog izdu`ena oblika najisto~niji vrh Afrike naziva se Afri~kim rogom. To je jedan od najsiroma{nijih krajeva na svijetu jer oskudijeva prirodnim bogatstvima. Dugotrajne su{e i gra|anski ratovi neprekidno odnose tisu}e `rtava, a one pre`ivjele Sjeverna obratnica ostavljaju u neima{tini.
O C E A N
o
jsk
RABAT Nezavisna republika Kapverdski TUNIS las otoci nalazi se u Atlantskom At MAROKO e j oceanu 620 km zapadno od Kanarski otoci r ([panjolska) Go Senegala. Ondje `ivi oko 429 000 stanovnika, AL@IR LAÂYOUNE a dvostruko ih je Zapadna Sahara ve}i broj preselio (pod upravom Maroka) u druge zemlje. Sjeverna obratni g ca ha
n
TUNIS
(Portugal)
A
m
Madeira
KAPVERDSKI OTOCI
O
e d o ze S rAL@IR
l i N il
R
U
E
ADDIS ABABA
ETIOPIJA SREDNJOAFRI^KA MONROVIA BJELOKOSTI SVETI TOMA LOME REPUBLIKA Rudolfovo LIBERIJA KAMERUN ACCRA U b a ngi A MALABO I PRINCIP jezero YAOUNDÉ BANGUI M EKVATORIJALNA GVINEJA Ti vulkanski otoci K ongo S O MOGADISHU UGANDA SVETI TOMA I predstavljaju nezavisnu republiku KAMPALA Zavala Ekvator Ekvator PRINCIP SÃO LIBREVILLE KENIJA sa 213 000 stanovnika. Ve}i otok DE M RE P Viktorijino GABON NAIROBI Sveti Toma nalazi se na ekvatoru. jezero TOMÉ K o n g a RUANDA Kilimand`aro KIGALI KO N G O BRAZZAVILLE BURUNDI 5895m
bezi
LUSAKA HARARE
A N O C E
Victorijini ZIMBABVE N AMIB IJ A slapovi
WINDHOEK
BOCVANA
M
R
Za
m
K BI
KA
I S K
KOMORI Jezero Nyasa MAYOTTE MORONI (Francuska) MALAWI Mamoudzou LILONGWE Komori ZAMB IJ A
AS
T ANGOLA
GABORONE
ANTANANARIVO
Ju`na obratnica
PRETORIA Pustinja MAPUTO Kalahari MBABANE SVAZI
BLOEMFONTEIN
MASERU
JU@NOAFRI^KA LESOTO REPUBLIKA
CAPE TOWN
Rt dobre nade
M JE R I LO 0 0
11
I N D I J S K I
DODOMA
Jezero Zanzibar Tanganyika TANZANIJA
LUANDA
REZERVATI ZA DIVLJA^ @ivotinjski svijet Afrike bogat je i raznovrstan. Me|utim, u posljednjem stolje}u mnogo `ivotinjskih i biljnih vrsta zauvijek je nestalo. Mnoga su `ivotinjska stani{ta postala poljoprivredno zemlji{te ili industrijsko podru~je. @ivotinje ugro`avaju i lovci pa su u nekim afri~kim dr`avama osnovani `ivotinjski rezervati u kojima je lov zabranjen.
BUJUMBURA
AG
N
KINSHASA
(Angola)
MA D
Cabinda
MOZ A
A T L A
K
O
NG
O
LI
JA
PORTO-NOVO
400
800 400
km 800 milja
012-Africa_CRO 30.4.2012. 9:24 Page 12
‘INDIA’
www.children.dkonline.com >> history of Africa
AFRIKA POVIJEST
Narodi Bantu potje~u iz ovih krajeva, a poslije su se pro{irili na isprugano podru~je
AFRIKA JE DUGO @IVJELA sama za sebe. Sahara je sprje~avala dodir izme|u sjevera i juga iako su kroz nju putovala pustinjska nomadska plemena. Do 1200. godine pr. Krista razvila su se bogata i mo}na carstva, poput Egipta, koja su poslije nestala, ali su ostale gra|evine, umjetni~ki drugi predmeti koji podsje}aju na njihovo postojanje. Neki su afri~ki narodi svoju povijest zabilje`ili u pjesmama koje su se stolje}ima prenosile s koljena na koljeno. U 15. stolje}u na zapadnu obalu Afrike stigli su Europljani. Oni se nisu zanimali za bogatu afri~ku povijest, nego su plja~kali dragocjenosti, a poslije tisu}e Afrikanaca brodovima prevozili u Ameriku da ondje rade kao robovi. Tom su »trgovinom« uni{tene mnoge stare kulture. Potkraj 19. stolje}a Europljani su prodrli u sredi{nju Afriku i u sljede}ih dvadeset godina me|usobno podijelili cijeli kontinent. Afrika je pod europskim utjecajem ostala sve do sredine 20. stolje}a, kad su izbili sukobi protiv strane vladavine. Do danas su nezavisnost stekli svi afri~ki narodi.
Afrika
SKUPINA BANTU Ve}ina naroda ju`ne Afrike pripada skupini Bantu crnaca, koji su izme|u 3000. i 2000. g. pr. Kr. naselili zapadni dio kontinenta, a oko 400. g. nakon Krista pro{irili se prema jugu.
Trgovci slonovom kosti
VELIKI ZIMBABVE Kameni grad Veliki Zimbabve bio je u 14. stolje}u glavno vjersko, politi~ko i trgova~ko sredi{te ju`ne Afrike. Veliko bogatstvo stekao je uzgojem goveda i iskapanjem zlata, bakra i `eljeza. Stanovnici Velikog Zimbabvea odvozili su svoje proizvode u luku Sofalu u dana{njem Mozambiku, a odatle afri~kom obalom u Arabiju.
Mu{karci naoru`ani kopljima i {titovima branili su gradske zidine.
Ku}e pokrivene slamom
^uvar goveda Gradske zidine bile su izgra|ene od golemih granitnih blokova.
Utvrda Velikog Zimbabvea
BENIN Zapadnoafri~ko kraljevstvo Benin do`ivjelo je vrhunac izme|u 14. i 17. stolje}a. Njegovi su stanovnici prodavali Portugalcima slonovu kost, papar, palmino ulje i robove, a poznati su i kao tvorci ~udnovatih bron~anih kipova. Na slici lijevo prikazana je jedna od beninskih bron~anih maski.
12
KAMENE PTICE Ptice isklesane u kamenu ukra{avaju stupove na vanjskom zidu Velikog Zimbabvea. Jedna takva ptica bila je izabrana kao nacionalni simbol Zimbabvea kada je 1980. godine zemlja stekla nezavisnost.
013-Africa_CRO 30.4.2012. 9:25 Page 13
AFRIKA, POVIJEST
OTIMANJE AFRI^KOG TERITORIJA Do otprilike 1880. europska su osvajanja bila usmjerena prema obalnim podru~jima i dolinama velikih rijeka. Ali velesile su te`ile stvaranju prekomorskih kolonija i posljednjih godina 19. stolje}a me|usobno su podijelile afri~ko podru~je. Do 20. stolje}a ve}ina Afrike bila je pod europskom upravom. Nezavisnost su zadr`ale jedino drevno kraljevstvo Etiopija na istoku i dr`ava oslobo|enih robova – Liberija na zapadu. Na plakatu lijevo Njema~ka je prikazana kao ptica grabljivica koja se obru{ava na Afriku. ZULU RATOVI Neki su afri~ki narodi isprva s uspjehom odolijevali Europljanima. Nakon 1838. godine Zului iz ju`ne Afrike najprije su pobijedili Bure (nizozemske doseljenike), a zatim i Britance. Pa ipak, 1879. Britanija je porazila taj narod, te je 1887. godine Zululand postao britanskom kolonijom. Na gornjoj slici prikazani su Britanci kako se probijaju kroz linije Zulu ratnika.
AFRIKA 700.-1200. Kraljevstvo Gana na zapadu. Afrika se bogati transsaharskom trgovinom s Arapima. 800.-1800. Kraljevstvo Kanem Bornu. 13. st. Na isto~noj obali razvijaju se trgova~ki gradovi. 1235.-1500. Kraljevstvo Mali. 1300.-1600. Kraljevstvo Benin.
NEZAVISNOST Nezavisnost koju je nakon 1956. godine stekla ve}ina afri~kih zemalja nije svima donijela mir i napredak. Mnogi su narodi bili iscrpljeni gla|u i gra|anskim ratovima, a malo ih je uspjelo zadr`ati gra|ansku vlast i izbje}i vojnu diktaturu. Godine 1964. Malavi (nekada{nja Njasaland) postao je 35. nezavisna afri~ka dr`ava. Na slici gore vidimo prizor s proslave osamostaljenja.
14. st. Procvat Velikog Zimbabvea. 1350.-1591. Kraljevstvo Shongai. Od 15. do 18. st. Europljani prodaju Afrikance u Ameriku kao roblje. 1838.-1879. Zulu ratovi protiv Britanaca i Bura. ORGANIZACIJA AFRI^KOG JEDINSTVA Iako se u politi~kom pogledu znatno razlikuju, sve afri~ke dr`ave ti{ti problem siroma{tva, lo{e zdravstvene za{tite i nedostatka obrazovanja. Zato je 1963. godine osnovana Organizacija afri~kog jedinstva (OAU), koja se zauzima za jedinstvo cijelog kontinenta i koordinaciju u zdravstvenoj i ekonomskoj politici 54 afri~ke dr`ave. Na slici gore vidimo dva ~lana medicinske jedinice OAU kako lije~e ranjenike.
APARTHEID Od 1948. vlada Ju`noafri~ke Republike provodila je politiku apartheida (»razdvojenosti«) koja daje bijelcima razli~ite povlastice a crncima uskra}uje osnovna gra|anska prava. Od 1990. godine djeluje Afri~ki nacionalni kongres (ANC) pod vodstvom Nelsona Mandele, koji se zauzima za ravnopravnost crnaca. Godine 1994. odr`ani su prvi slobodni izbori.
NELSON MANDELA Vo|a ANC-a Nelson Mandela postao je 1994. predsjednik Ju`noafri~ke republike.
13
1880. Europljani upravljaju gotovo cijelom Afrikom. 1957.-1975. Ve}ina afri~kih zemalja stje~e nezavisnost. 1990. Namibija dobiva nezavisnost.
Potra`i jo{ AFRIKA BENIN EGIPAT, DREVNI PRA^OVJEK ROPSTVO
014-Africa_CRO 30.4.2012. 9:25 Page 14
ď‚– www.children.dkonline.com >> East Africa
AFRIKA ISTO^NI DIO
ISTO^NA AFRIKA prepuna je kontrasta, od polupustinja na sjeveru do plodnih gorskih podru~ja Etiopije i Kenije, od obalnih nizina do {umovitih planina na zapadu. Ve}ina stanovni{tva `ivi od poljoprivrede. Kava, ~aj i duhan uzgajaju se za prodaju. Nomadske skupine ~uvaju stoku na savanskim pa{njacima. ^etiri dr`ave koje se ubrajaju me|u najsiroma{nije na svijetu prostiru se du` roga Afrike – Etiopija, Eritreja, Somalija i D`ibuti. Tradicionalno se tu `ivi od poljodjelstva, sto~arstva i ribarstva, no to su naru{ile su{e, glad i gra|anski ratovi izme|u etni~kih skupina. Suprotno tome, Kenija zbog plodne zemlje i tople, vla`ne klime, stabilna i razvijena zemlja, a njene prihode pove}avaju brojni turisti. Na zapadu etni~ki su sukobi prouzro~ili kaos u Sudanu, Ruandi i Burundiju, a Uganda se polako oporavlja od gra|anskog rata.
Isto~na Afrika zauzima cijeli rog Afrike. Grani~i i s Crvenim morem i s Indijskim oceanom. Njome dominira Velika rasjedna dolina, a na sjeveru su gornji tokovi rijeke Nila. Pustinja na sjeveru prelazi u savanske travnjake u ve}em dijelu podru~ja.
UZGOJ ^AJA DINKE
Dinke (slika gore) su nomadski narod koji `ivi u gorskim predjelima Sudana. Sele se sa svojim stadima stoke orijentiraju}i se prema godi{njim dobima – u prolje}e, kad rijeke poplave pa je tlo plodno, odvode ih na ispa{u na savanske travnjake. Stoka je izvanredno va`na narodu Dinka. Daje se kao mladenkin miraz, te kao naknada ili otplata za vjen~anje. Mladi}ima se daje poseban vol, a dobivaju i ime nadahnuto oblikom i bojom te `ivotinje.
Planinski su predjeli Etiopije i Kenije glavna podru~ja za uzgoj ~aja. Smatra se da ~aj ima najbolju aromu kad se pa`ljivo uzgaja na hladnu zraku i na visinama od 1000 do 2000 metara. Listovi se su{e, motaju i izla`u toplu zraku da bi fermentirali te na kraju dobivaju bogatu crnu boju i jaku aromu. Grmovi ~aja redovito se orezuju da bi se ubrzao rast mladih izdanaka i novih listova. Listovi se beru ru~no.
MOGADISHU Glavni grad Somalije bila je jedna od najranijih arapskih naseobina na istoku Afrike a sagra|en je u 10. stolje}u. Gradom dominira velika luka. Pun je povijesnih islamskih zgrada, ali i moderne arhitekture. Me|utim, gra|anski rat tijekom posljednja dva desetlje}a 20. stolje}a uni{tio je velik dio grada.
Razli~iti stilovi arhitekture u Mogadishu (slika desno) odraz su povijesti toga grada.
KAMPALA Kampala je glavni grad neovisne Ugande od 1962. godine. U ju`nom je dijelu zemlje, na bre`uljcima koji se uzdi`u nad Viktorijinim jezerom. Kampala je trgova~ko sredi{te za izvoz kave, pamuka, ~aja, {e}era i duhana. Proizvodi kao {to su kasava, proso i slatki krumpir, prodaju se na `ivopisnim uli~nim tr`nicama. U Kampali pada ki{a gotovo svaki dan, a stra{ne oluje doga|aju se 242 dana u godini.
14
LALIBELA Etiopski kraljevi preobratili su se na kr{}anstvo u 4. stolje}u, ali je tu vjeru ve}ina stanovni{tva prihvatila tek u 12. stolje}u. Kralj Lalibela sagradio je 11 veli~anstvenih crkava, koje su isklesane iz stijene ispod zemlje. One su i danas hodo~asni~ka sredi{ta, koja pohode etiopski kr{}ani.
S I N T E R N E T S K I M P O V E Z N I C A M A*
Otkrijte svijet ~injenica i podataka… • Tisu}e enciklopedijskih natuknica s mno{tvom ilustracija, fotografija i zemljopisnih karata otkriva vam najnovija svjetska zbivanja
• Prikladna kao pomo} u u~enju i svladavanju {kolskoga gradiva • Stotine pomno i stru~no odabranih internetskih poveznica vode vas do najboljih internetskih stranica o svakoj temi DOPUNJENO IZDANJE S NAJNOVIJIM PODACIMA
* INTERNETSKI SU IZVORI NA ENGLESKOM JEZIKU. RIJE^ JE O PROVJERENIM STRANICAMA, SIGURNIM ZA PRETRA@IVANJE.
w w w.mozaikknjiga.hr
598,00 kn ISBN 978-953-14-1142-4
VI[E OD 1000 POVEZNICA NA SIGURNE I KORISNE INTERNETSKE STRANICE COVER_CRO.indd 1
DOPUNJENO IZDANJE S NAJNOVIJIM PODACIMA
5/14/2012 11:18:54 AM