Vodič kroz lektiru za niže razrede osnovne škole by Mozaik knjiga

i. - iv.

I. razred Grimm: Zlatna guska,

Crvenkapica, Vuk i sedam kozlića • Sigsgaard: Pale sam na svijetu • Škrinjarić: Plesna haljina žutog maslačka

II. razred Andersen: Bajke i priče • Collodi: Pinokio • Čapek: Poštarska bajka • Iveljić: Božićna bajka • Milne: Medo Winnie zvani Pooh • Muck: Anica i sportski dan • Peroci: Djeco, laku noć • Perrault: Bajke III. razred Barrie: Petar Pan •

Baum: Čarobnjak iz Oza • Bonsels: Pčelica Maja • Brlić-Mažuranić: Čudnovate zgode šegrta Hlapića • Horvatić: Grički top • Kolar: Jurnjava na motoru • Lofting: Priča o doktoru Dolittleu • Lovrak: Vlak u snijegu • Nazor: Bijeli jelen • Polak: Dnevnik Paulie P. • Preussler: Mali vodenjak • Rodari: Čipolino • Škrinjarić: Dva smijeha

IV. razred Brlić-Mažuranić: Priče iz davnine • Bekeffi: Pas zvan gospodin Bozzi • Gardaš: Duh u močvari, Ljubičasti planet • Hitrec: Eko Eko • Kästner: Emil i detektivi • Kipling: Knjiga o džungli • Kolarić-Kišur: Moja Zlatna dolina • Kovačević: Tajna mačje šape • Lindgren: Pipi Duga Čarapa • Lovrak: Družba Pere Kvržice • Mihalić: Petrica Kerempuh • Pulić: Ključić oko vrata • Salten: Bambi • Spyri: Heidi • Truhelka: Zlatni danci • Twain: Pustolovine Toma Sawyera

www.mozaik-knjiga.hr 129,00 kn

Davor Uskoković V   za niže razrede osnovne škole

razred

Bajke, Pale sam na svijetu, Plesna haljina žutog maslačka, Bajke i priče, Pinokio, Poštarska bajka, Božićna bajka, Medo Winnie zvani Pooh, Anica i sportski dan, Djeco, laku noć, Bajke, Petar Pan, Čarobnjak iz Oza, Pčelica Maja, Čudnovate zgode šegrta Hlapića, Grički top, Jurnjava na motoru, Priča o doktoru Dolittleu, Vlak u snijegu, Bijeli jelen, Dnevnik Pauline P., Mali vodenjak, Čipolino, Dva smijeha, Priče iz davnine, Pas zvan gospodin Bozzi, Alica u Zemlji čudesa, Duh u močvari, Ljubičasti planet, Eko, eko, Emil i detektivi, Knjiga o džungli, Moja zlatna dolina, Tajna mačje šape, Pipi Duga Čarapa, Družba Pere Kvržice, Petrica Kerempuh, Mama je kriva za sve, Ključić oko vrata, Bambi, Heidi, Zlatni danci, Pustolovine Toma Sawyera, Bajke, Pale sam na svijetu, Plesna haljina žutog maslačka, Bajke i priče, Pinokio, Poštarska bajka, Božićna bajka, Medo Winnie zvani Pooh, Anica i sportski dan, Djeco, laku noć, Bajke, Petar Pan, Čarobnjak iz Oza, Pčelica Maja, Čudnovate zgode šegrta Hlapića, Grički top, Jurnjava na motoru, Priča o doktoru Dolittleu, Vlak u snijegu, Bijeli jelen, Dnevnik Pauline P., Mali vodenjak, Čipolino, Dva smijeha, Priče iz davnine, Pas zvan gospodin Bozzi, Alica u Zemlji čudesa, Duh u močvari, Ljubičasti planet, Eko, eko, Emil I detektivi, Knjiga o džungli, Moja zlatna dolina, Tajna mačje šape, Pipi Duga Čarapa, Družba Pere Kvržice, Petrica Kerempuh, Mama je kriva za sve, Ključić oko vrata, Bambi, Heidi, Zlatni danci, Pustolovine Toma Sawyera, Bajke, Pale sam na svijetu, Plesna haljina žutog maslačka, Bajke i priče, Pinokio, Poštarska bajka, Božićna bajka, Medo Winnie zvani Pooh, Anica i sportski dan, Djeco, laku noć, Bajke, Petar Pan, Čarobnjak iz Oza, Pčelica Maja, Čudnovate zgode šegrta Hlapića, Grički top, Jurnjava na motoru, Priča o doktoru Dolittleu, Vlak u snijegu, Bijeli jelen, Dnevnik Pauline P., Mali vodenjak, Čipolino, Dva smijeha, Priče iz davnine, Pas zvan gospodin Bozzi, Alica u Zemlji čudesa, Duh u močvari, Ljubičasti planet, Eko, eko, Emil i detektivi, Knjiga o džungli, Moja zlatna dolina, Tajna mačje šape, Pipi Duga Čarapa, Družba Pere Kvržice, Petrica Kerempuh, Mama je kriva za sve, Ključić oko vrata, Bambi, Heidi, Zlatni danci, Pustolovine Toma Sawyera, Bajke, Pale sam na svijetu, Plesna haljina žutog maslačka, Bajke i priče, Pinokio, Poštarska bajka, Božićna

davor uskoković

V   za niže razrede osnovne škole

I. - IV. razred

četvrto izdanje

Vodici_osnovna I-IV.indd 1

1.7.2009 9:01:25

Vodic I-IV.qxp

26.10.2005

9:47

Page 8

Vodic I-IV.qxp

26.10.2005

9:47

Page 1

VODI^ KROZ LEKTIRU za ni`e razrede osnovne {kole

Vodic I-IV.qxp

26.10.2005

9:47

Page 2

Izdava~

Mozaik knjiga d.o.o., Zagreb Za izdava~a

Zdravko Kafol Urednik

Davor Uskokovi} Grafi~ki urednik

Sre}ko Joli} Oblikovanje naslovnice

Marija Mori} Lektor

Mladen Jankovi} Korektorica

Katarina Cvijanovi} Tisak Denona d.o.o., Zagreb, 2005.

CIP – Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveu~ili{na knji`nica – Zagreb UDK 372.882.1(035) 028.3(035) USKOKOVI], Davor Vodi~ kroz lektiru za ni`e razrede osnovne {kole : <I. – IV. razred> / Davor Uskokovi}. – drugo, pro{ireno izd. – Zagreb : Mozaik knjiga, 2005.

ISBN 953-196-673-7 451025043

Sva prava pridr`ana. Ova je knjiga za{ti}ena autorskim pravima i ne smije se ni djelomi~no reproducirati, pohraniti u sustavu za reproduciranje, niti prenositi u bilo kojem obliku i na bilo koji na~in bez pismenog dopu{tenja autora i izdava~a.

Vodic I-IV.qxp

26.10.2005

9:47

Page 3

VODI^ KROZ LEKTIRU za ni`e razrede osnovne {kole Drugo, pro{ireno izdanje

Davor Uskokovi}

Vodic I-IV.qxp

26.10.2005

9:47

Page 4

Pripomenak Priru~nik VODI^ KROZ LEKTIRU ZA NI@E RAZREDE OSNOVNE [KOLE namijenjen je ponajprije u~iteljima razredne nastave i u~enicima niìh razreda osnovne {kole (I.-IV.) ali i svim ljubiteljima dje~je knjièvnosti. Na jasan i pregledan na~in VODI^ donosi: bilje{ke o piscima, sadràje knjièvnih djela, interpretacije djela te analize likova. Da bi VODI^ bio od pomo}i, obavezno treba pro~itati knjièvno djelo u cijelosti. Autor

Vodic I-IV.qxp

26.10.2005

9:47

Page 5

Sadr`aj

Pripomenak

I. razred Grimm, Jacob i Wilhelm

Sigsgaard, Jens [krinjari}, Sun~ana

Zlatna guska Crvenkapica Vuk i sedam kozli}a Pale sam na svijetu Plesna haljina `utog masla~ka

9 12 15 19 23

Bajke i pri~e Pinokio Po{tarska bajka Bo`i}na bajka Medo Winnie zvani Pooh Anica i sportski dan Djeco, laku no} Bajke

29 36 45 50 54 60 67 73

II. razred Andersen, Hans Christian Collodi, Carlo ^apek, Karel Ivelji}, Nada Milne, Alan Alexander Muck, Desa Peroci, Ela Perrault, Charles

III. razred Barrie, James Matthew Baum, Lyman Frank Bonsels, Waldemar Brli}-Ma`urani}, Ivana Horvati}, Dubravko Kolar, Slavko Lofting, Hugh Lovrak, Mato Nazor, Vladimir Polak, Sanja Preussler, Otfried

Petar Pan ^arobnjak iz Oza P~elica Maja ^udnovate zgode {egrta Hlapi}a Gri~ki top Jurnjava na motoru Pri~a o doktoru Dolittleu Vlak u snijegu Bijeli jelen Dnevnik Pauline P. Mali vodenjak

85 91 105 115 127 135 141 150 159 168 181

Vodic I-IV.qxp

26.10.2005

9:47

Page 6

Rodari, Gianni [krinjari}, Sun~ana

^ipolino Dva smijeha

190 202

Pri~e iz davnine Pas zvan gospodin Bozzi Duh u mo~vari Ljubi~asti planet Eko Eko Emil i detektivi Knjiga o dùngli Moja Zlatna dolina Tajna ma~je {ape Pipi Duga ârapa Dru`ba Pere Kvrìce Petrica Kerempuh Klju~i} oko vrata Bambi Heidi Zlatni danci Pustolovine Toma Sawyera

211 227 239 247 256 262 271 280 292 299 307 314 322 330 338 351 367

IV. razred Brli}-Ma`urani}, Ivana Bekeffi, Istvan Garda{, Anto Hitrec, Hrvoje K채stner, Erich Kipling, Rudyard Kolari}-Ki{ur, Zlata Kova~evi}, Hrvoje Lindgren, Astrid Lovrak, Mato Mihali}, Slavko Puli}, Nikola Salten, Felix Spyri, Johanna Truhelka, Jagoda Twain, Mark

Vodic I-IV.qxp

26.10.2005

9:47

Page 7

I. razred

Vodic I-IV.qxp

26.10.2005

9:47

Page 8

Vodic I-IV.qxp

26.10.2005

9:47

Page 9

Grimm, Jacob i Wilhelm

Bajke O piscu Jacob Grimm (1785-1863) bio je filolog i lingvist, a njegov brat Wilhelm (1786-1859) germanist. Bavili su se filologijom i lingvistikom. Jacob je objavio njema~ku gramatiku, a zajedno s bratom tiskao je i njema~ki rje~nik. Slavu su stekli skupljaju}i njema~ke dje~je i narodne bajke. Skupljene bajke zajedni~ki su obra|ivali, ali je zavr{nu jezi~nu i stilsku verziju bajkama davao Wilhelm. U njihovim bajkama nema toliko grubosti, kao npr. u Perraultovim, nema prevelikog moraliziranja, ve} su to vesele i vedre pri~e koje obiluju poznavanjem `ivota i narodnom mudro{}u. Sama su bra}a tvrdila kako nisu mijenjali sadr`aj skupljenih bajki i pri~a, ve} su ih samo dotjerivali. Tako su njihove bajke na granici izme|u ~iste narodne i umjetni~ke bajke. Za njima }e rado posegnuti djeca, ali i odrasli ~itatelji.

ZLATNA GUSKA Sadràj Jednoga je dana otac poslao svoga sina Zvrkana u {umu po drva. Majka mu je za put spremila crni kola~ i bocu kiselog vina. Do{av{i u {umu, Zvrkan je ugledao nekog starog ~ovje~uljka koji je sjedio na panju. ôvje~uljak je bio gladan i èdan, tako da je Zvrkan podijelio s njim kola~ i vino. Zbog Zvrkanove velikodu{nosti ~ovje~uljak ga je nagradio. Mladi} samo mora posje}i stablo i ono {to }e prona}i u panju bit }e njegovo. Posjekav{i stablo, Zvrkan je u panju prona{ao gusku na kojoj je perje bilo od ~istoga zlata. Vidjev{i takvo blago, Zvrkan se obradovao i poùrio u grad. Na putu je preno}io u kr~mi. Gusku je ostavio u gusinjaku gdje su je ugledale kr~marove k}eri. Djevojke su poèljele svaka po jedno zlatno pero. Prva je za zlatnim perom posegnula najstarija k}i, ali ~im je uhvatila pero, nije se vi{e mogla otrgnuti od guske. Vidjev{i {to joj se dogodilo, mla|a je uhvati za ruku kako bi je otrgnula od guske, ali i ona tada ostane vezana uz sestru, a isto tako i najmla|a sestra, koja im je poku{ala pomo}i. 9

Vodic I-IV.qxp

26.10.2005

9:47

Page 10

VODI~ KROZ LEKTIRU ZA NI`E RAZREDE OSNOVNE {KOLE

Ujutro je Zvrkan krenuo prema gradu nose}i gusku pod rukom, a za njim su tr~karale sestre drè}i jedna drugu za ruku. Putem ih je sreo ùpnik. Prekorio je djevojke zbog nedoli~nog pona{anja, jer je mislio da tr~e za momkom. Uhvatio je posljednju djevojku za ruku kako bi ih odvojio od mladi}a, ali je i on ostao vezan uz njih. Pozvao je u pomo} crkvenjaka i dva seljaka koji su tuda prolazili. Umjesto da oslobode ùpnika i oni su ostali vezani uz neobi~nu druìnu. Tako su stigli do grada. U gradu je ìvio kralj koji je imao àlosnu k}er. Kralj je ruku svoje k}eri obe}ao onome tko je uspije nasmijati. Kralj i njegova k}i bili su u {etnji kada su ugledali Zvrkana i njegovu pratnju. Kralj se nasmijao takvome prizoru, a nasmijala se i njegova k}i. Od svih je najsretniji bio Zvrkan, jer }e kraljevna postati njegovom ènom. Kralj nije htio Zvrkanu dati k}er za ènu, jer je Zvrkan bio siroma{an. Kako bi sprije~io vjen~anje, smislio je za Zvrkana zadatke koje ovaj ne}e mo}i izvr{iti. Mladi} je najprije trebao prona}i ~ovjeka koji }e do no}i ispiti svo vino iz kraljevog podruma. Zvrkan se sjetio ~ovje~uljka iz {ume, pa je po{ao po njega. Taj je zadatak bio obavljen, tako da je kralj zatraìo od Zvrkana da prona|e ~ovjeka koji }e pojesti brdo kruha. U izvr{enju ovoga zadatka Zvrkanu je opet pomogao ~ovje~uljak. Kao tre}i zadatak kralj je rekao Zvrkanu neka na~ini brod koji moè i}i i po vodi i po zemlji. Mladi}u je i ovaj put pomogao isti ~ovje~uljak. Kralj je dobio brod kakav je traìo. Na kraju je kralj morao pristati na vjen~anje svoje k}eri i Zvrkana, zbog ~ega je kraljevna opet postala vesela.

O djelu Zlatna guska spada u manje poznate bajke bra}e Grimm. Protagonist bajke je mladi} Zvrkan, koji je svoje luckasto ime dobio zato {to mu je otac volio {ale i lakrdije. Jednoga mu dana otac naredi da u {umi nacijepa drva. Iako to mo`da ne bismo o~ekivali, Zvrkan bespogovorno poslu{a o~evu zapovijed. Prije negoli je krenuo, bri`na mu je mati stavila u torbu kola~ i vino kako bi se putem imao ~ime okrijepiti. Do bajkovitoga zapleta dolazi kada Zvrkan u {umi susretne starca-~ovje~uljka koji se poàli da je gladan i èdan. Dobro ti hoda{, re~e mali, a ja ne mogu ovako gladan i èdan. Daj mi malo svoga kola~a i vina. Zvrkan nije dugo razmi{ljao, ve} je spremno podijelio jelo i pilo s nepoznatim star~i}em. Ispostavi se da je ~ovje~uljak bi}e obdareno natprirodnim mo}ima a k tome jo{ i dobra srca: poklonom èli zahvaliti milosrdnom mladi}u na pomo}i koju mu je pruìo u nevolji. A to i jest tema ove bajke: ona govori o nagradi koju pojedinac, u ovom slu~aju Zvrkan, dobiva za plemenito i milosrdno djelo. No nemojmo misliti da je zlatna guska, koju }e na}i u sta10

Vodic I-IV.qxp

26.10.2005

9:47

Page 11

GRIMM, JACOB I WILHELM BAJKE

rom panju, nagrada koju Zvrkan prièljkuje. Njemu je zanimljivija mlada i lijepa kraljevna! No ona je tu`na i àlosna pa kralj objavljuje da }e je dati onome tko je uspije nasmijati. Naravno, to uspije Zvrkanu (uz pomo} zlatne guske), ali kakav bi to bio kralj kada bi ispunio svoje obe}anje. Za njega siroma{ni mladi} niska roda nije dovoljno dobar ènik pa mu zadaje dodatne, naizgled nerje{ive zadatke. Ali budu}i da je zada}a ove bajke da nas pou~i kako se u ìvotu dobro dobrim vra}a i kako pobje|uju oni koji su plemeniti srcem a ne podrijetlom, na scenu opet stupa ~ovje~uljak i pomaè Zvrkanu u ostvarenju nemogu}e misije. Kralj je najzad morao Zvrkanu dati k}er, a ona se opet nasmijala i nije vi{e bila àlosna. Radnja bajke po~inje naglo, in medias res, bez posebnog uvoda ili upoznavanja likova, nema opisa mjesta ni vremena radnje. Prate}i radnju, moèmo uo~iti kako ona nije u potpunosti zaokruèna. Dodu{e, znatièlja ~itatelja bit }e zadovoljena, jer Zvrkan na kraju zbog svoje dobrote dobiva kraljevnu za ènu, ali mnogi }e se mali ~itatelji zapitati {to se dogodilo sa zlatnom guskom i svim ljudima koji su bili vezani uz nju te ~ovje~uljkom bez ~ije pomo}i ne bi bilo sretnog zavr{etka. To ukazuje na ~injenicu da su bra}a Grimm dotjerali izvornu narodnu bajku i sveli je na ono bitno, izostavljaju}i mno{tvo digresija. Kako naglo po~inje, isto tako naglo bajka i zavr{ava, bez posebnog moraliziranja, po ~emu su Grimmove bajke i poznate.

Likovi ZVRKAN je glavni lik bajke. Na po~etku saznajemo kako je Zvrkanov otac bio sklon {ali i lakrdiji, pa je tako i sinu nadjenuo luckasto ime. Zbog njegova imena o~ekujemo da }e se Zvrkan i ÂťzvrkastoÂŤ pona{ati. No, ve} na po~etku bajke do izraàja dolazi Zvrkanova velikodu{nost kad sa ~ovje~uljkom ravnopravno dijeli svoj skromni obrok. U ispunjenju svoga nauma (ènidba s kraljevnom) vrlo je uporan. Na putu do grada ne moè ga omesti niti druìna koja ga u stopu prati, niti prirodne prepreke (trnje i ~i~ci), niti saznanje da je siroma{an, zbog ~ega te{ko da }e mu kralj dati k}er za ènu. Nisu ga pokolebali ni te{ki zadaci koje je pred njega postavio kralj kako bi izbjegao ispunjenje obe}anja. Zanimljivo je spomenuti kako Zvrkan niti u jednoj prigodi nije pokazao ljutnju. Za to je ~esto imao razloga â&#x20AC;&#x201C; poku{aj sestara da uzmu zlatno pero, dosadna pratnja koju vu~e za sobom, kraljeva nevoljkost da ga primi za zeta. KRALJ je opisan kao briàn otac koji tuguje zbog àlosti svoje k}eri. Spreman ju je dati za ènu onome tko je uspije nasmijati i razveseliti. Pri tome ne postavlja nikakve uvjete ~ovjeku kojemu }e to uspjeti (npr. velika mudrost ili 11

Vodic I-IV.qxp

26.10.2005

9:47

Page 12

VODI~ KROZ LEKTIRU ZA NI`E RAZREDE OSNOVNE {KOLE

bogatstvo). Kada Zvrkanu uspije razvedriti kraljevnu, kralj prekr{i danu rije~: zbog siroma{nog podrijetla ne smatra Zvrkana dostojnim svoje k}eri. Time se taj bri`ni otac istodobno otkriva i kao nepo{ten i prevrtljiv ~ovjek. Ipak je na kraju bio prisiljen ispuniti svoje obe}anje. ÔVJEÛLJAK je lik koji se ~esto javlja u bajkama. Ima dobro srce pa svoju zahvalnost prema Zvrkanu pokazuje tako {to mu u najteìm trenucima priska~e u pomo}, iako mladi} tu pomo} nije od njega zatraìo.

CRVENKAPICA Sadràj @ivjela jednom jedna djevoj~ica. Bila je jako draga i svi su je silno voljeli, a posebno njena baka. Baka joj je napravila crvenu kapicu od bar{una, a djevoj~ica je kapicu ~esto i rado nosila, pa su je prozvali Crvenkapica. Jednog joj je dana mama rekla neka po|e do bake koja je bolesna i slaba. Ponijet }e joj kola~a i vina da oja~a. Mama je Crvenkapicu podsjetila da treba i}i ravno putem i nigdje ne skretati, a upozorila ju je i da baku pristojno pozdravi, da joj ne {vrlja po ku}i i ne zaviruje kojekuda. Mama je znala da Crvenkapici ne}e trebati vi{e od pola sata da do|e do bake, koja je ìvjela izvan sela duboko u {umi. îm je djevoj~ica u{la u {umu, srela je vuka. Kako nije znala da je vuk zla ìvotinja, Crvenkapica se nije bojala, ve} se upustila s vukom u razgovor. U razgovoru mu je naivno ispri~ala sve o baki: kako je bolesna, {to joj nosi i gdje baka ìvi. Vuk je sve pomno slu{ao i usput kovao podli plan. Veselio se kako }e pojesti i baku i djevoj~icu. Znao je da najprije treba pojesti baku, pa je zato Crvenkapicu slatkim rije~ima naputio da nabere cvije}a za bakicu i tako je razveseli. Djevoj~ica ga je, ne slute}i zla, poslu{ala. Za to je vrijeme vuk jurnuo kroz {umu do bakine ku}e. Pokucao je na vrata i predstavio se kao Crvenkapica. Baka mu je rekla da su vrata otklju~ana i pozvala ga da u|e. Vuk je u{ao i odmah pro`dro baku. Onda je brzo obukao bakinu spava}icu, stavio no}nu kapicu i legao u bakin krevet. Za to je vrijeme Crvenkapica ubrala pregr{t cvije}e i stigla do bakine ku}e. Za~udila se {to su vrata otvorena, i nekako se neobi~no osje}ala, a ni sama nije znala za{to. Po{la je do bakine postelje i pristojno pozdravila. Baka joj je nekako ~udno izgledala. Djevoj~ica je sa sve ve}im strahom ispitivala baku za{to ima velike u{i, pa za{to ima velike o~i i velike ruke. Kad je upitala za{to ima tako veliku gubicu, vuk je odgovorio da je to zato da je lak{e pro`dre. I tako je vuk progutao i Crvenkapicu, legao u krevet i slatko zaspao. Dok je spavao, strahovito je hrkao. U taj ~as pokraj ku}e je prolazio lovac, za~uo bakino hrkanje i za~udio se kako baka glasno 12

Vodic I-IV.qxp

26.10.2005

9:47

Page 13

GRIMM, JACOB I WILHELM BAJKE

hr~e. Zabrinuo se za baku i po{ao pogledati kako je. Kad je pri{ao postelji, u njoj spazi vuka. Lovac je bio iznena|en {to je napokon nai{ao na vuka kojeg odavno tra`i i lovi. Htio je ve} zapucati, ali se tada sjeti da je vuk mo`da progutao baku i da bi je on mogao spasiti. Zato uzme {kare i vuku razre`e trbuh. Najprije je opazio crvenu kapicu, a kad je jo{ malo razrezao, iz trbuha isko~i Crvenkapica. Nakon nje izi{la je i bakica, koja je ve} jedva disala. Tada je djevoj~ica po{la po kamenje kojim su vuku napunili trbuh. Kad se vuk probudio, htio je pobje}i, ali ga je kamenje toliko pritislo da je pao mrtav. Svi su bili sretni i zadovoljni. Lovac je dobio krzno vuka, baka se oporavila, a Crvenkapica je nau~ila kako treba slu{ati mamine savjete.

O djelu Crvenkapica je jo{ jedna od poznatijih Grimmovih bajki. Iako u ovoj pri~i nema vila, vje{tica ni ostalih nestvarnih bi}a, u njoj postoje neobi~ni i nestvarni doga|aji. Bez njih bi bilo nemogu}e Crvenkapi~ino i bakino izbavljenje iz vu~jeg trbuha. Pouku bajke izri~e sama djevoj~ica kada poslije svega sama sebi govori: ÂťNikada vi{e ne}e{ u {umi skretati s puta ako ti majka to zabrani.ÂŤ Iako je Crvenkapica slu{ala majku i obi~no ~inila kako bi joj majka rekla, ovoga je puta bila nesmotrena i zato lukavo nadmudrena. I to od nekoga tko je stariji, lukaviji i iskusniji, ali i zao. U sli~nim bi se situacijama mogla na}i i djeca danas. Naravno, ne bi to bio susret s pravim vukom, ve} s nekim tko po svojim zlim namjerama jako nalikuje vuku. Zato bi nakon ~itanja Crvenkapice bilo uputno s djecom porazgovarati o situacijama u kojima im prilaze nepoznate osobe i o slatkorje~ivosti kojoj se ne smije vjerovati. Po svojoj temi ova bajka ima dosta sli~nosti s bajkom Vuk i sedam kozli}a. U uvodnom dijelu upoznajemo Crvenkapicu i saznajemo kakva je bila djevoj~ica. Zaplet po~inje naglo. Kad je Crvenkapica do{la u {umu, srela je vuka. Zatim kroz pripovijedanje i dijaloge pratimo kako je vuk lukavo{}u prevario djevoj~icu, pojeo baku, a zatim i Crvenkapicu. Rasplet po~inje dolaskom lovca koji osloba|a djevoj~icu i njenu baku, a vuka ubija. Zbog svoje jednostavnosti ova je bajka pogodna za dramatizaciju u razredu.

Likovi CRVENKAPICA je glavni lik ove Grimmove bajke. Opisana je vrlo kratko, kao djevoj~ica koju bi zavolio svatko tko ju je vidio... Ljudi su je nazivali Crvenkapicom jer je neprestano nosila crvenu kapicu koju je dobila od bake. Crven13

Vodic I-IV.qxp

26.10.2005

9:47

Page 14

VODI~ KROZ LEKTIRU ZA NI`E RAZREDE OSNOVNE {KOLE

kapica je bila dobra i poslu{na djevoj~ica. Uvijek bi uradila ono {to bi joj majka naloìla. Kako je jo{ bila malena, nije ~udo {to je zbog svojeg neiskustva i naivnosti vjerovala svakome na rije~. Tako se i s vukom upustila u razgovor i, bez razmi{ljanja o posljedicama, ispri~ala mu sve o svojoj bakici: i kako je bolesna, i {to joj nosi da se baka okrijepi, i kako baka stanuje dublje u {umi, jo{ ~etvrt sata hoda odavde. Iako joj je majka dala izri~itu uputu da ide ravno i ne skre}e s puta, djevoj~ica je zastala na svom putu i na vu~ji se nagovor prepustila branju cvije}a. Kad je kona~no stigla do bakine ku}e, osje}ala se neobi~no nelagodno. Kao da je slutila kako ne{to nije u redu. Najprije su je za~udila otklju~ana vrata bakine ku}e. Jo{ je ve}e iznena|enje doìvjela kad je ugledala kako joj baka izgleda. Na sre}u, sve je ipak zavr{ilo dobro jer je lovac posumnjao da u ku}i ne{to ne valja. Crvenkapica je iz ove opasne i ru`ne zgode izvukla pouku koju }e pamtiti cijeli ìvot. VUK je negativan lik u bajci. On ne preè ni pred ~ime kako bi do{ao do cilja. Kao protivnike bira one koji su puno slabiji od njega i bespomo}ni. Crvenkapicu je lukavo naveo na razgovor i tako od nje doznao sve {to ga je zanimalo. Bio je svjestan da }e djevoj~ica i njena baka za njega biti lak plijen. Vuk je u sebi mislio: »Mlada je i nje`na, bit }e to slastan zalogaj. Bolje }e mi prijati nego stara. Mora{ lukavo postupati ako èli{ {~epati obje.« Svojim je naizgled toplim rije~ima naivnu djevoj~icu uspio skrenuti s puta i tako dobio na vremenu da stigne do bakine ku}e prije Crvenkapice i pojede baku. Iskoristiv{i ono {to mu je rekla Crvenkapica, lako je zavarao baku pretvaraju}i se da je njena unuka. Zato ga je baka i uputila da su vrata otklju~ana. Dok se pretvarao da je baka, imao je odgovore na sva Crvenkapi~ina pitanja, sve dok nije procijenio da ga je djevoj~ica prozrela i shvatila da on nije njezina baka. Kako pravda i zahtijeva, vuk je skon~ao kako je i ìvio – okrutno. Zbog toga {to se prejeo, nije razmi{ljao o svojoj sigurnosti. Odmah je legao nazad u krevet, zaspao i zahrkao. Ta je stra{na buka privukla lov~evu znatièlju i stajala zlog vuka ìvota. Crvenkapica je donijela velikog kamenja i njime vuku ispunila utrobu. Kad se probudio, vuk htjede sko~iti i pobje}i, ali kamenje je bilo tako te{ko da ga je povuklo te on pade i ostade na mjestu mrtav. LOVAC je sporedan lik u bajci, ali njegova je uloga zna~ajna jer bez njega ni Crvenkapica ni baka ne bi bile spa{ene. Lovac podsje}a na nekog dobrog susjeda koji ne prolazi kraj svojih bli`njih ne obaziru}i se na uznemiruju}e znakove koji upu}uju da se dogodilo ne{to lo{e. Pokraj ku}e je ba{ prolazio lovac i pomislio: »Kako li samo baka jako hr~e! Moram pogledati je li joj dobro.« U|e u sobu, a kad je do{ao do kreveta, vidio je da u njemu leì vuk. Lov~eva je radost bila velika kad je ugledao vuka kojeg je odavno traìo. Jo{ se vi{e obradovao kad je vidio da je spasio Crvenkapicu i baku. 14

Vodic I-IV.qxp

26.10.2005

9:47

Page 15

GRIMM, JACOB I WILHELM BAJKE

VUK I SEDAM KOZLI]A Sadràj @ivjela jednom majka koza koja je imala sedmero djece, sedam kozli}a. Jednoga je dana morala po}i u {umu po hranu. Prije polaska okupila je djecu i rekla im kako se za njenog izbivanja iz ku}e trebaju ~uvati vuka. Vuk se zna pretvarati, ali djeca ga mogu prepoznati po hrapavu glasu i crnim {apama. Majka je oti{la u {umu, a nedugo zatim netko je pokucao na vrata. Bio je to vuk koji se kozli}ima predstavio kao njihova majka. Kozli}i su dobro saslu{ali majku i upamtili {to im je pri~ala o vuku. Zato su sada rekli vuku kako znaju da on nije njihova majka i da su ga prepoznali po hrapavu glasu. Vuk je nato oti{ao u trgovinu kod sitni~ara i nabavio kredu. Kredu je progutao i glas mu je postao mek{i. Vratio se do ku}e u kojoj su bili kozli}i. Opet je pokucao i rekao kako je on njihova majka koja im je svakome donijela po ne{to. Ali kako je vuk kucaju}i na vrata stavio {apu na staklo, kozli}i su po toj crnoj {api vidjeli da to nije njihova mama. Naravno, nisu mu otvorili vrata. Vuk je zatim oti{ao do pekara kojemu je rekao da se udario u nogu. Zatraìo je da mu pekar nogu namaè tijestom. Nakon toga je poùrio do mlinara od kojega je zatraìo da mu bra{nom obijeli {apu. Mlinar je odmah pomislio da vuk èli nekoga prevariti i ne}kao se to u~initi. Tada mu je vuk zaprijetio da }e ga razderati ne bude li mu obijelio {apu. Mlinar se prepao i obijelio mu {apu. Vuk je tada opet oti{ao do ku}ice u kojoj su ìvjeli kozli}i. Umilnim je glasom rekao kako je njihova mama i da im je ne{to donio. Kozli}i su zatraìli da im pokaè {apu. Vuk im je pokazao sada bijelu {apu i kozli}i su ga, vjeruju}i da je on njihova majka, pustili u ku}u. Kada su vidjeli da ih je vuk ipak prevario, jako su se upla{ili i razbjeàli poku{avaju}i se sakriti. Jedan se kozli} sakrio pod krevet, drugi pod stol, tre}i u pe}, ~etvrti u kuhinju, peti u ormar, {esti pod umivaonik, a najmla|i u ormari} zidne ure. Vuk ih je prona{ao sve osim najmla|ega. Kada se najeo, oti{ao je na livadu, legao pod stablo i zaspao. Uskoro se iz {ume vratila majka. Imala je {to vidjeti! U ku}i je sve bilo razbacano, a umivaonik je bio razbijen. Po~ela je traìti djecu i zvati ih. Kad je zazvala najmla|eg, on se javio iz ormari}a zidne ure. Majka ga je izvadila iz ormari}a i on joj je ispri~ao sve {to se dogodilo. Mama koza je bila stra{no tu`na. Ona i kozli} iza{li su iz ku}e i po{li do livade. Tamo je koza ugledala vuka kako spava pod drvetom. Tako je stra{no hrkao da je granje drhtalo. Pribliìv{i mu se, vidjela je kako mu se u trbuhu ne{to mi~e. Ponadala se da su njeni kozli}i ipak jo{ ìvi. Najmla|eg kozli}a poslala je ku}i po {kare, iglu i konac. Kad se kozli} vratio, majka koza je vuku razrezala trbuh i iz trbuha je provirio jedan kozli}. Kako je rezala dalje, iz vu~jeg su trbuha poiskakali svi kozli}i. Ostali su ~itavi jer ih je vuk u brzini pro`dro ~itave. Kakvo je to veselje bilo kada su ugledali svoju majku! No, 15

Vodic I-IV.qxp

26.10.2005

9:47

Page 16

VODI~ KROZ LEKTIRU ZA NI`E RAZREDE OSNOVNE {KOLE

majka ih je tada po`urila i rekla kako trebaju donijeti kamenja kojim }e vuku napuniti trbuh dok jo{ spava. Svaki je od kozli}a dovukao po kamen. Vuku su natrpali trbuh, a majka je zatim trbuh i za{ila. Vuk je jo{ neko vrijeme spavao, a kada se probudio, bio je jako `edan. Po{ao je do bunara napiti se vode. Dok je hodao, u njemu je kamenje lupetalo i grgotalo. To je vuka ljutilo, ali je i on shvatio da mu u trbuhu vi{e nisu kozli}i ve} kamenje. Kad je stigao do bunara, nagnuo se kako bi se napio vode. Ali, kamenje ga je povuklo i pao je u bunar. Kozli}i su virili iz prikrajka, i kad su vidjeli da je vuk mrtav, veselo su zapjevali i s majkom zaplesali oko bunara.

O djelu Vuk i sedam kozli}a jedna je od poznatijih bajki bra}e Grimm. Glavni likovi su ìvotinje, a vuk predstavlja zlu i nasilnu osobu spremnu nauditi i djeci. Kozli}i su djeca koja slu{aju savjete roditelja, ali zbog nedostatka iskustva nasjedaju prijevari lukavog odraslog zlikovca. Kozli}i su isprva poslu{ali maj~in savjet i tako se dvaput spasili od vuka. Majka im je objasnila i kako se vuk ~esto zna pretvarati ne bi li namamio svoje `rtve. Samo {to su djeca ipak bila previ{e neiskusna da bi nakon {to su po glasu i boji {ape ÂťprepoznalaÂŤ majku provjeravala je li to uistinu ona. Ova bajka i u dana{nje vrijeme ima svoju aktualnost, jer i danas, mo`da vi{e nego ikada prije, djecu valja upozoravati da u zbiljskom ìvotu postoje osobe koje su spremne iskoristiti dje~ju lakovjernost. Uostalom, bajke su oduvijek imale ulogu da kroz prikaze odre|enih tipiziranih i prepoznatljivih situacija i zlih likova, ~esto i ne bjeè}i od prikaza okrutnosti, pripreme djecu na opasnosti i nemilosrdnosti stvarnoga ìvota. Va`no na~elo koje vlada u bajci jest na~elo pravednosti, zato }e dobri i domi{ljati likovi mo}i uzeti sudbinu u svoje ruke, a zlo }e biti ka`njeno. Takav junak ovdje je najmla|i, ali najdomi{ljatiji kozli}. Pobjeda dobra u bajkama ja~a na{e samopouzdanje i vjeru da snagom vrline moèmo svladati sve ìvotne prepreke. Kao i u mnogim drugim bajkama njena svevremenost nagla{ena je tipi~nim po~etkom: Bila jednomâ&#x20AC;Ś Budu}i da treba biti op}evaè}a, ni u ovoj, kao ni u drugim bajkama, prostor i vrijeme nisu odre|eni.

Likovi VUK je glavni lik bajke Vuk i sedam kozli}a. Bez njega ne bi bilo ni zapleta bajke. O njegovom izgledu u bajci ne saznajemo ni{ta, ali saznajemo kakav je. Taj se zlotvor ~esto la`no predstavlja, ali odmah }ete ga prepoznati po njegovu hra16

Vodic I-IV.qxp

26.10.2005

9:47

Page 17

GRIMM, JACOB I WILHELM BAJKE

pavu glasu i crnim {apama. Po tome opisu ga kozli}i i prepoznaju. No vuk se svaki put dosjetio lukavstvu kako prevariti kozli}e i do}i do svoga cilja. Kada je obavio sve pripreme, umek{ao si glas i obijelio {apu, kozli}ima se obratio posebno nje`nim glasom glume}i njihovu majku. On ne poznaje samilosti i ne preza ni od ~ega da ostvari svoj naum. No vuk ih na|e i redom, bez okoli{anja, proguta: samo najmla|e, ono u ormari}u, ne na|e. Znao je da ga se svi boje, pa se, nakon {to je progutao kozli}e, nije ni potrudio oti}i dalje od ku}e u kojoj su ìvjeli kozli}i. Kad se vuk na`derao, ode i leè na travu pod stablo te zaspa. Spavao je tako ~vrstim i mirnim snom da nije ni osjetio kako mu je stara koza rasporila trbuh i kozli}e zamijenila kamenjem. Spavao je kao da mu je savjest najmirnija. Neobi~no je to {to je, nakon {to se probudio i osjetio è|, znao kako mu u trbuhu vi{e nisu kozli}i ve} kamenje. [to mi to u trbuhu zve~i? Mislio sam da su kozli}i, mile i slasne ìvotinje, no to je samo suho kamenje! Na sre}u, uza svu svoju lukavost i dosjetljivost nije se dosjetio kako }e ga kamenje pretegnuti i povu}i u bunar. Kako je nasilno i okrutno ìvio, tako je i stradao. SEDAM KOZLI]A `rtve su koje su nasjele na vukovu prijetvornost i zlo}u. Kako zbog mladosti i neiskustva nisu znali da u svijetu postoje zlikovci koji ne biraju na~ina da do|u do onoga {to èle, na koncu su i vuku povjerovali da je njihova majka. Vuk stavi {apu na prozor, pa kad jar~i}i vidje{e da je bijela, pomisli{e da je istina {to vuk govori; otvori{e vrata, ali uni|e â&#x20AC;&#x201C; vuk. Poku{ali su se sakriti pred vukom, ali vuk ih je sve prona{ao, osim najmla|ega. Najmla|i je kozli} pomogao majci u osloba|anju bra}e, a zatim je njih sedmero slo`no donijelo kamenje kojim su napunili vuku trbuh. Zajedno su promatrali kako vuk zavr{ava u bunaru, nakon ~ega su se radovali {to su ipak preìvjeli i nadmudrili zlog vuka. Sedam kozli}a i majka koza od sre}e se uhvati{e u kolo i zaplesa{e oko bunara. STARA KOZA bri`na je majka, a imala je sedam kozli}a i voljela ih kao {to samo majka moè voljeti svoju djecu. Kad bi odlazila po hranu, morala je djecu ostaviti samu kod ku}e {to joj nije bilo drago. Znala je kako na djecu vrebaju kojekakve opasnosti, a najve}a je opasnost bio stra{ni vuk. Iako je djecu upozorila na vuka i njegovu prijetvornost, vuk je ipak progutao njenu djecu, sve osim najmla|ega. Moète zamisliti, kako je gorko majka koza plakala za svojim kozli}ima. I u najve}oj tuzi majka koza jo{ se nadala da 17

Vodic I-IV.qxp

26.10.2005

9:47

Page 18

VODI~ KROZ LEKTIRU ZA NI`E RAZREDE OSNOVNE {KOLE

su joj djeca ipak nekim ~udom ostala ìva, pa zaspalog vuka promotri sa svih strana te vidje kako se u njegovu punu trbuhu ne{to mi~e i koprca. »O, boè«, pomisli, »zar su moja jadna djeca, koju je vuk za ve~eru progutao, jo{ ìva?« Nakon toga majka koza brzo se pribrala i odlu~ila {to treba u~initi. Njena hrabrost i domi{ljatost spasili su kozli}e. Koza je u ovoj bajci simbol majki koje kad su ìvoti njihove djece u pitanju ne poznaju straha.

Vodic I-IV.qxp

26.10.2005

9:47

Page 19

Sigsgaard, Jens

Pale sam na svijetu O piscu Danski knji`evnik Jens Sigsgaard (1910-1991) bio je poznati dje~ji psiholog, rektor Frรถbelova seminara u Kopenhagenu i potpredsjednik svjetske organizacije za odgoj pred{kolske djece. Napisao je brojne knjige za djecu, me|u kojima i roman o legendarnom engleskom junaku Robinu Hoodu. Njegove knjige prevedene su na dvadesetak svjetskih jezika. Pale sam na svijetu prvi je put objavljen 1942. godine.

Sadràj Jednoga se jutra dje~ak Pale rano probudio. Pregledao je cijeli stan traè}i roditelje, ali njih nije bilo. Dje~aka to nije zabrinulo, ve} se samo malo za~udio. Nakon {to se umio i obukao, odlu~io je si}i na ulicu. Svidjelo mu se {to nema nikoga tko bi mu branio izlazak. Jako se iznenadio otkriv{i da na ulici nema nikoga, ni ìve du{e. Pale je sam na cijelom svijetu! Pale u|e u slasti~arnicu i osladi se mlije~nom ~okoladom a zatim u|e u vo}arnicu i pojede dvije banane. U dèp je spremio dvije naran~e iako je znao da to ne smije. No sad je sam na svijetu i moè uzeti {to god mu se svi|a. Potom se oku{ao u vo`nji tramvaja. Pale je vozio prema trgu. Bio je sretan {to moè voziti tramvajska kola. Bio je sretan {to je sam na cijelom svijetu i {to moè raditi sve {to mu se prohtije. Uìvao je u vo`nji sve dok nije naletio na tramvaj koji je stajao zaustavljen na pruzi ispred njega. Pale se nije ozlijedio, a bude li zaèlio opet voziti tramvaj, sjest }e u neki drugi jer ih ima dovoljno na ulicama. înilo mu se toga ~asa da je najljep{e od svega biti sam na svijetu. Moè{ raditi sve {to ti srce zaèli i nema nikoga tko bi te kaznio. Pale je po{ao dalje i do{ao do velike banke u koju ljudi spremaju novac. Dje~ak se posebno razveselio vre}i novca koju je uzeo u banci, jer }e njime kupiti sve {to poèli. Moè imati noì} i usnu harmoniku, moè imati dizalicu i bicikl i avion i kolica i auto i uop}e sve na ovome svijetu! No ubrzo je shvatio da 19

Vodic I-IV.qxp

26.10.2005

9:47

Page 20

VODI~ KROZ LEKTIRU ZA NI`E RAZREDE OSNOVNE {KOLE

mu novac nije potreban jer u trgovinama nije bilo prodava~a pa razbaca novac po ulici. Idu}i dalje, ugledao je prekrasan crveni vatrogasni automobil s ljestvama. Njime se vozao ulicama sve dok automobil nije sam stao pokraj parka u kojem se Pale obi~no igrao s prijateljima. Iako je znao da to ne smije, Pale se pro{etao travnjakom. To se mene ni{ta ne ti~e, ta ja sam sâm na cijelom svijetu. Na dje~jem igrali{tu bila je njihaljka. Za njihanje su mu nedostajali prijatelji. Tada je Pale prvi put poèlio da je jo{ netko osim njega na svijetu. Zatim je htio pogledati film u kinu. No, kako nije bilo nikoga tko bi film prikazao, ni ova mu se èlja nije ostvarila. Pale je osjetio glad. Ve} odavno nije ni{ta jeo. Po{ao je u hotelsku kuhinju. Naàlost, ni ovdje nije bilo nikoga tko bi mu priredio ukusan obrok. Poku{aj da sam ne{to skuha nije uspio. Jadni Pale, ostao je gladan! Vi{e ga nije veselilo {to je sam na svijetu. Zaèlio se prijatelja, zaèlio se tate i mame. Najvi{e se zaèlio mame. Sjeo je u auto ne bi li u gradu prona{ao barem nekoga. Tako se dovezao do zra~ne luke. U{ao je u zrakoplov i poletio. Letio je visoko kroz bijele i sive oblake. U jednom mu se trenu u~inilo kako je udario u Mjesec. Po~eo je padati prema Zemlji. Pale je kriknuo i – na{ao se uplakan u svome krevetu. Pa ja sam sve to samo sanjao! ûv{i njegov pla~, brzo je dotr~ala mama. Dje~ak joj je ispri~ao svoj san i kako mu je dodijalo da bude sam na cijelom svijetu. Pale je bio sretan {to je sve to bio samo ruàn san.

O djelu U ovoj se pri~i (ili to~nije re~eno fantasti~noj pri~i, jer se na podlozi realnoga svijeta gradi imaginarni svijet koji postoji u podsvijesti i snovima djece, ali i odraslih) osjeti u svakom trenutku da je napisana rukom dje~jeg psihologa, dobrog poznavatelja djece, njihovih èlja i potreba. Svako dijete ponekad osjeti potrebu za samo}om kako bi samostalno istraìlo svijet odraslih, zavirilo u zabranjeno, osjetilo se odgovornim prema samome sebi, bez polaganja ra~una roditeljima ili bilo kome od odraslih. Pri~a po~inje »realisti~no«. Pale se probudio, otkrio kako je sam u ku}i, tome se ~udi, ali se ne zabrinjava. Ta je situacija bliska iskustvu dana{nje djece. Zaplet po~inje Palinim saznanjem da je sam na svijetu. Si{av{i na ulicu kako bi potraìo roditelje, Pale se ~udi {to nigdje nema nikoga. Nigdje ni jednog ~ovjeka, ni jednog ~ovje~uljka. 20

Vodic I-IV.qxp

26.10.2005

9:47

Page 21

SIGSGAARD, JENS PALE SAM NA SVIJETU

Nakon tog saznanja, Pale ~ini ono {to ina~e ne smije â&#x20AC;&#x201C; uzima stvari, iako zna da se to ne radi, ali sad je potpuno sam na svijetu i moè uzeti {to mu se svi|a. Njegova sre}a {to je sam na svijetu svakim je doìvljajem sve ve}a. Voze}i tramvaj razmi{lja kako je sretan {to je sam na cijelom svijetu i {to moè raditi sve {to mu se prohtije. U trenutku kada je naletio na druga tramvajska kola Pale se tje{i kako sva kola stoje njemu na raspolaganju. Tada mu se ~inilo da je najljep{e biti sam na svijetu. Moè{ raditi sve {to srce zaèli i nema nikoga tko bi te kaznio. S ovim }e se identificirati mnogi mali ~itatelji, jer koje dijete ne bi i samo poèljelo da nema nikoga tko }e ga prekoravati ili kazniti kad u~ini neko nedjelo. Pale shva}a vrijednost novca. Nakon posjeta banci ima toliko novaca da moè kupiti sve, sve {to god poèli. @elja ima mnogo, ali nema nikoga kome bi platio, i tada Pale uvidi da mu novac ni{ta ne vrijedi, zbog ~ega ga razbaca po ulici. Vrhunac pri~e je trenutak kad Pale poèli dru{tvo prijatelja. Vatrogasnim je autom stigao do parka u kojem se obi~no igrao s ostalom djecom. Pale se poèlio njihati, ali nema s kim. Kad bi barem ovdje bila Kristina ili Pavao! @elja da vidi film tako|er je ostala neispunjena jer nije bilo nikoga tko bi mogao prikazati film. Kad je ogladnio, nije bilo nikoga tko bi mu ne{to skuhao. Vi{e ga uop}e nije veselilo {to je sam samcat na cijelom svijetu. Zaèlio se tate i mame. Najvi{e se zaèlio mame. Pale vi{e nije dje~ak presretan {to je sam na cijelom svijetu, ve} je tuàn, usamljen i pomalo o~ajan. Po~inje rasplet pri~e u kojem Pale juri automobilom po gradu ne bi li na{ao koga. Leti i zrakoplovom, ali udara u Mjesec i pada duboko prema Zemlji. Zavr{etak pri~e je onakav kakav pri~a namijenjena djeci i treba imati. Pale se budi i shva}a da je sve to samo sanjao! Pokraj njega je mama. Usprkos svim skrivenim èljama za samo}om i samostalno{}u, svako dijete mora imati siguran oslonac u roditeljima, znati da roditelji uvijek stoje uz njega, da ga vole i da im je ono najva`nije na svijetu. Osim toga svako dijete treba imati i prijatelje, dru{tvo svojih vr{njaka, kako bi mu ìvot bio ispunjen rado{}u i raznovrsno{}u.

Likovi PALE je dje~ak starijeg pred{kolskog ili ranog {kolskog uzrasta. Saznajemo da je ve} gotovo velik dje~ak, jer se zna sam umiti i obu}i. A nije ni stra{ljivac â&#x20AC;&#x201C; kada je otkrio da je soba u kojoj spavaju tata i mama prazna, nije se zabrinuo. Svuda je vladala ti{ina, ali on se nije bojao. ^ak mu se ta novonastala situacija i svidjela. Naime, sada je mogao sam na ulicu, a da za to nije trebao zatra`iti 21

Vodic I-IV.qxp

26.10.2005

9:47

Page 22

VODI~ KROZ LEKTIRU ZA NI`E RAZREDE OSNOVNE {KOLE

mamino dopu{tenje! Pale poznaje norme pristojnog pona{anja: zna da ne smije bez pitanja i}i na ulicu, da ne smije uzimati stvari iz trgovine niti novac iz banke, da ne smije voziti tramvaj i vatrogasni automobil kao i to da ne smije gaziti travnjak u parku. Ipak taj se mali radoznalac na{ao pred prevelikim isku{enjem i nije se mogao oduprijeti èlji da proba sve ono {to se ina~e ne smije i {to ne prili~i jednom djetetu. Pale je vozio prema trgu. Bio je sretan {to moè voziti tramvajska kola. Bio je sretan {to je sam na cijelom svijetu i {to moè raditi sve {to mu se prohtije. Me|utim, kada zadovolji svoju znatièlju, uvi|a da mu nedostaje dru{tvo pa mu to {to je sam na svijetu i {to moè ~initi {to god poèli vi{e ne izgleda nimalo primamljivo. Pale otkriva da ni svo blago svijeta koje mu je sada dostupno ne moè nadomjestiti njegove roditelje (ponajprije mamu) i prijatelje. MAMA se javlja na samom kraju pri~e kada je ~ula kako Pale pla~e. – [to ti je, Pale, za{to pla~e{ – dotr~ala je brzo mama. – Ah, mamice, sanjao sam da sam bio sam na cijelom svijetu i da sam mogao raditi sve {to sam htio. Ali bio sam sasvim sam i nigdje nije bilo nikoga, ni tate ni tebe. Ona Pali pruà sigurnost, bri`nost, ljubav i ~vrst oslonac i njezina je uloga u Palinom ìvotu nezamjenjiva.

Vodic I-IV.qxp

26.10.2005

9:47

Page 23

[krinjari}, Sun~ana

Plesna haljina ùtog masla~ka O piscu Sun~ana [krinjari} ro|ena je 1931. u Zagrebu gdje je zavr{ila osnovnu {kolu, gimnaziju i Pedago{ku akademiju. @eljela je biti u~iteljica, no njen ìvotni put krenuo je u drugom pravcu â&#x20AC;&#x201C; posvetila se djeci, ali ne s imenikom i dnevnikom pod rukom, nego kao novinarka i knjièvnica, dakle lijepom pisanom rije~ju. Radila je kao urednica u dje~jem obrazovnom programu na Radio-Zagrebu, glumica u {ibenskom kazali{tu, ~inovnica u splitskom Domu narodnog zdravlja i u Statisti~kom zavodu u Zagrebu, novinarka u nekada{njim dnevnim novinama ÂťBorbaÂŤ. Poslije se potpuno posvetila knjièvnom radu. Napisala je puno knjiga i za djecu i za odrasle, a njezine su knjige za djecu vi{e puta nagra|ivane. Neke su joj prevedene na strane jezike: {vedski, njema~ki, slovenski, ma|arski, esperanto. Za odrasle je napisala {est knjiga: No} s vodenjakom, Pasji put, Jogging u nebo (pripovijetke), Cvije}e u listopadu (pjesme), Kazali{na kavana, ârobni prosjak (romani), a za djecu jedanaest: Kaktus bajke, Pisac i vrijeme, Ljeto u modrom kaputu, Dva smijeha, Zmaj od stakla, Sva{tara, Knjiga o pajacima, Ulica predaka, Pisac i princeza, Slikar u {umi (ûdesna {uma) i Marijana u ruì vjetrova. Sun~ana [krinjari} umrla je 2004.

Sadràj Jedan je ùt masla~ak plakao kao ljuta godina, kao neutje{na djevojka, kao netko tko je do krajnosti nesretan, kao netko tko je posve o~ajan. Za{to? Zato {to svake godine cvije}e prire|uje ples, rasko{an bal na kojem se cijele no}i cvjetovi nadme}u svojom ljepotom i ljepotom svoje odje}e. A masla~ak, sa svojim neuglednim ùtim cvijetom, odje}om od jadnih listova divljega radi~a, nevelika stasa, podrijetlom iz jarka pokraj ceste, uspore|ivao je sebe s blistavim izgledom ostalih plesa~a. Ronio je mlje~ikaste suze: njegov se izgled nije mogao ni usporediti s krasotom ruè niti s njezinim nje`no rasklopljenim laticama niti zavodljivim mirisom; niti s plavkastom poto~nicom, niti s jednostavnom otmjeno{}u ljubi~ice, niti s visibabom u bijeloj vilinskoj haljini. Vitki zumbuli, neodoljive orhideje, stasiti i blje{tavi tulipani, rasko{an lopo~, po23

Vodic I-IV.qxp

26.10.2005

9:47

Page 24

VODI~ KROZ LEKTIRU ZA NI`E RAZREDE OSNOVNE {KOLE

malo ohola perunika, neodoljivo mirisan jorgovan – sve su to bile nedosti`ne ljepote, koje su dra~asti masla~ak tjerale u o~aj bespomo}nosti, beznadnosti i potoke suza. Dok su se svuda krojile i {ivale prekrasne halje za plesno veselje, u seoskom jarku plakao je bijelim suzama masla~ak u svojoj ru`noj zgaènoj suknji u kojoj nikako nije mogao po}i na ples. Izjadao se jedinom bi}u koje ga je htjelo poslu{ati – bo`joj ov~ici. Premda je ona sazvala pravo savjetovanje sviju kukaca kojih se mogla dosjetiti kao mogu}ih savjetnika, nitko se nije uspio domisliti kako pomo}i sirotomu masla~ku. Te je razgovore i jadikovke ipak ~uo jedan kroja~ – star, ruàn i samotan pauk. Bio je on osjetio da mu se pribliàva smrt. Zato je na kraju ìvota odlu~io iskupiti se za svoja zlodjela tako da nekom u~ini radost, pa da mu bude lak{e umrijeti. Prihvatio se pauk posla i tijekom no}i natkao prekrasnu halju te je podario neutje{nom sirotom masla~ku. Haljina je bila nje`na poput daha, a masla~ak u njoj toliko prekrasan, da starome kroja~u stade srce od ponosa i sre}e kad ga je vidio u njoj pa s tom slikom napokon umre. Ovako skockan i neodoljiv masla~ak kona~no ode na ples za kojim je ùdio, a vjerovao da mu je nedostupan. Tamo svi budu zadivljeni njegovom haljinom, najljep{om i naj~udesnijom od sviju, u koju je stari kroja~ utkao svu ljubav koja je bila skrivena na dnu njegova oporog srca. Cijele je no}i masla~ak slu{ao neskriveno divljenje ostalih i pohvale svom divnom izgledu, plesao sa svima i uìvao kao nikada prije ni poslije. @uti masla~ak bio je raspjevan od veselja, brbljuckao je sa svima naokolo, dozivao leptire, smijuckao se i razgovarao s bumbarima, uìvao u srebrnastoj mjese~ini i ostalim ljepotama oko sebe. Bio je sretan kao nikada u ìvotu. I zaspao je sretan i potom jo{ sanjao o toj sre}i. Sutradan je neki dje~ak dodu{e otpuhnuo pau~inastu prozra~nu haljinicu s maloga masla~ka, ali to vi{e nije bilo va`no, jer je jedno nesretno bi}e ve} bilo usre}eno. I otada se ta pri~a ponavlja svake godine. Vidi se to u proljetnim jutrima, kad su prozra~ne masla~kove haljinice ve} skupljene od umora i pospanosti i kad je sva trava jo{ posuta sitnim kapljicama znoja plesa~â, kao rosom.

O djelu Mo`e li cvije}e govoriti? Govori li bilje? Naj~e{}i odgovor na takvo pitanje bio bi: Sva{ta! To mo`e pitati samo budala{! Ta op}e je znano da na cijelom svijetu govore samo ljudi! 24

Vodic I-IV.qxp

26.10.2005

9:47

Page 25

[KRINJARI}, SUN~ANA PLESNA HALJINA `UTOG MASLA~KA

A je li to to~no? Budimo iskreni: mi ljudi to ne znamo. Nitko to ne zna. Po{teno priznav{i, nema dokaza da ìvotinje ne govore (na svoj na~in), nema dokaza da se biljke ne sporazumijevaju (na svoj na~in). Sama ~injenica {to ljudi ne znaju da li se i kako se druga bi}a sporazumijevaju, ne daje im pravo nijekati postojanje druga~ijih nekih na~ina sporazumijevanja. Pa ipak, nerazumni ljudi naj~e{}e to ~ine. Sre}om, ima i pokoji razuman ~ovjek me|u nerazumnim ljudskim mno{tvom. Tako i Sun~ana [krinjari} priznaje pravo na osobnost, na osje}ajnost, na sporazumijevanje i ìvotinjama i biljkama. Ho}e li to netko pripisati dometu njezine ma{te, ili pak njezinoj mo}i intuitivne spoznaje kojom ve}ina ljudi ne raspolaè, pitanje je o kojemu bi valjalo napisati knjige i knjige. Koliko god izreka ÂťOdijelo ne ~ini ~ovjekaÂŤ bila istinita za svakoga tko imalo cijeni neke druge osobine osim povr{nosti (vanjskog) izgleda, neosporna je ~injenica da ljudi pre~esto procjenjuju druge samo na temelju varava izgleda. Tako }e u ovoj bajci neugledni masla~ak, prezreni i nezamjetljivi pokrajputni dra~, neo~ekivano postati sredi{njim predmetom divljenja na plesu, ali tek nakon {to bude preodjeven u sjajnu odje}u. Isto kao {to bi neki poderan i prljav odrpanac, od kojeg ljudi odvra}aju glavu, mogao privla~iti poglede kad bi odjenuo prvorazredno odijelo. U sredi{tu je ove bajke patnja, nesretnost i osje}aj odba~enosti nejakog pojedinca koji zamje}uje svoju razli~itost, svoje odudaranje od ve}ine. Svatko se kad-tad na|e u takvu poloàju. Nije tada ugodno. Zna biti bolno, zna biti suzno, a nerijetko i zavr{ava lo{e. Ipak, neki se iz toga uspijevaju i{~upati vlastitim unutarnjim snagama. A pomo} drugoga (u ovoj pripovijesti pauka-kroja~a) zna po~esto biti spasonosna. Moèmo se isto tako zapitati tko je kome u ovoj pri~i zapravo vi{e pomogao. O~ito nije ni lako biti zao, biti nevoljen. Osjetit }e to pred kraj ìvota i pauk, on koji je ~itav svoj vijek bio zloban i pakostan. Ovom ma{tovitom pri~om Sun~ana [krinjari} nam poru~uje kako svatko od nas ima potrebu da bude voljen i da nam je svima potrebna dobrota i ljubav, ba{ kao i zrak koji di{emo. Masla~ci rastu po vrtovima, po livadama, po jarcima pokraj cesta, posvuda. Mo`da se tamo zbiva radnja ove pripovijesti. Samo, gdje je plesna dvorana u kojoj cvije}e prire|uje svoj godi{nji bal? Vjerojatno na jednoj od cvjetnih livada? I to tada kad cvije}a ima najvi{e, u zamahu prolje}a, u vrijeme kad su i masla~ci u punom cvatu. I sve se to ponavlja kao {to se i godi{nja doba ponavljaju: Ali odonda svake godine uo~i cvjetnog plesa masla~ci obla~e svoje divne pau~inaste haljinice i odlaze.

Vodic I-IV.qxp

26.10.2005

9:47

Page 26

VODI~ KROZ LEKTIRU ZA NI`E RAZREDE OSNOVNE {KOLE

Likovi MASLAÂK, oko kojega se vrti cijela pri~a cvijet je koji se ne prodaje po trgovinama, ne bere na proljetnim {umskim {etnjama, on ne miri{e lijepo, a vrtlari ga ne vole. Ljudi gaze po njemu i govore: ÂťTo je masla~ak, obi~ni dosadni dra~.ÂŤ Dok njegovi bogati, stasiti, blistavo njegovani, mirisni i lijepi kolege svojim izgledom ostavljaju uobi~ajenu sliku kakva pristaje na jednom rasko{nom cvjetnom plesu, malen, nizak, neugledan, nemirisan i nezgrapan cvijetak pati zbog toga {to nije kao ostali, ve} je takav kakav jest. Kao {to bi patilo i prezreno siroma{no dijete u jeftinoj, pokrpanoj i odsvud skrpanoj odje}i okruèno razmetljivo rasko{no odjevenim dje~acima i djevoj~icama prebogatih roditelja. Jadni se masla~ak tuì: Haljina mi je izgaèna, ne miri{em kao ruà ili jorgovan, nemam plavu boju poto~nice ni ponosno drànje zumbula. A sutra je ples. Ne èlim biti najru`niji. No i tomu se na|e lijeka. Masla~kovu tuàljku i neutje{no naricanje ~uje spretan kroja~, stari pauk, koji mu satka prekrasnu plesnu haljinicu: I u svojoj prozra~noj, pau~inastoj haljinici masla~ak ode na ples. Svi su se divili njegovoj haljini, najljep{oj i naj~udesnijoj. Tako se dogodi da je na velikom godi{njem plesu imao masla~ak najljep{u haljinu, pa ni ruà nije bila tako lijepa kao skromni cvijet iz seoskog jarka. Mali masla~ak, ranije neutje{no nesretan, time se obodri pa je osokoljen masla~ak plesao sa svima i bio je sretan. Sutradan je sve bilo isto kao i obi~no, a masla~ak je jo{ sanjao o velikoj sre}i. Kako malo treba da bi se nesretnik pretvorio u sretnika. PAUK-KROJA^, vrlo ru`ni pauk koji nikada u ìvotu nije bio dobar. Bio je zloban i pakostan, a ìvio je kao pustinjak. Zato ga nitko nije pozivao na sastanke i sve~anosti. Kao {to se ~esto doga|a da se ~ovjek kojemu se pribliàva smrt osjeti nesretnim i osamljenim te da osjeti kajanje za sve zlo koje je ~inio i pauk se prisjeti da nikada nije nikoga volio, nikada nije nikome donio radosti i darovao sre}e, nego samo tugu i suze. Sada doìvi preobrazbu pa si re~e: Izatkat }u mu haljinu nje`nu i prozra~nu poput najfinije pau~ine, providnu i laganu od najdivnije pre|e, kakvu nema niti jedan cvijetak. U~init }u nekome radost i bit }e mi lak{e umrijeti, jer te{ko je ostaviti svijet kad sazna{ da te nitko nije volio. U~ini tako i umre mirno. Ne navodi li nas ovo na pomisao da nitko nije toliko zao koliko mo`da izgleda?

Vodic I-IV.qxp

26.10.2005

9:47

Page 27

II. razred

Vodic I-IV.qxp

26.10.2005

9:47

Page 28

Vodic I-IV.qxp

26.10.2005

9:47

Page 29

Andersen, Hans Christian

Bajke i pri~e O piscu Na dalekom sjeveru, u Danskoj, na otoku Fynu, u gradu po imenu Odense, neko} je ìvio siroma{an postolar koji je uglavnom krpao stare postole. Bio je tako siroma{an da je i bra~ni krevet sklepao od otpadaka mrtva~kog sanduka. Godine 1805. rodi mu se sin. Sin~i} je rastao, bio bijedan, ruàn, neobrazovan i prezren. Ali je imao nadu i vjeru. Vjerovao je u svoju zvijezdu, svoje sposobnosti i svjetlo svoje sudbine. Uz vjeru imao je i upornost. Vjera i upornost bili mu kao u junaka sjevernja~kih legendi. Dje~ak je bio sanjar, ma{tao je o stvarima razli~itim od svakodnevnice, o blagostanju, o slavi, i to u toj mjeri vidljivo da su za njega govorili kako je lud kao i djed mu. Otac mu je na~inio kazali{te lutaka, ~itao mu komedije, pri~e iz Tisu}u i jedne no}i i kojekakve druge pisane stvari. Puno se ~italo u toj ku}i. Dje~a~i} se kasnije dokopao Shakespeareovih tragedija, pa ih pre~itavao. I ne samo ~itao, nego i sâm ma{tovito uprizorivao u svojemu kazali{tu. Potom je i sam po~eo pisati igrokaze. Pomalo {ture, jer nije imao dobru naobrazbu. Otac mu je rano umro. Majka je sebe i sina uzdràvala kao pralja, peru}i tu|im ljudima rublje. Kad je dje~ak dorastao do dobi od ~etrnaest godina, majka je odlu~ila dati ga u kroja~ki zanat. On je pak vjerovao u svoju zvijezdu-vodilju, u svoj put, u budu}nost, ali ne kroja~ku. Namolio je majku da ga pusti u glavni grad. – [to }e{ ondje, kako }e{ ìvjeti? – pitala ga mati. – îtao sam o mnogim velikim ljudima – odgovori dje~ak – koji su bili siroma{ni, ali su se upornim radom i vjerom probili kroz mnoga zla do slave. Uspio je nagovoriti majku. Bio je i {tedljiv. S u{te|evinom od trinaest talira otputuje u prijestolnicu. Tamo je sirotinjski ìvotario u jadnu potkrovlju, poku{avao sva{ta ne bi li se probio. Po~eo se baviti i plesom. Iz baletne {kole otpravili su ga kao neuporabljivog. Kako je mnogo toga poku{avao, susretao je i mnoge ljude. Jedan od njih priskrbio mu je besplatno {kolovanje i trogodi{nju nov~anu potporu, koja je vi{estruko nadma{ala njegovu prvotnu u{te|evinu. Po{ao je u {kolu, on kao sedamnaestogodi{njak u klupe s dvanaestogodi{njacima. Mu~ilo ga je to i patio je, ali je zavr{io {kolu pa se upisao na sveu~ili{te. Uz u~enje, on je i dalje uporno poku{avao i poku{avao. Tako je 29

i. - iv.

I. razred Grimm: Zlatna guska,

Crvenkapica, Vuk i sedam kozlića • Sigsgaard: Pale sam na svijetu • Škrinjarić: Plesna haljina žutog maslačka

www.mozaik-knjiga.hr 129,00 kn

Davor Uskoković V   za niže razrede osnovne škole

razred

davor uskoković

V   za niže razrede osnovne škole

I. - IV. razred

četvrto izdanje

Vodici_osnovna I-IV.indd 1

1.7.2009 9:01:25