Živjeti bez bolesti by Mozaik knjiga

Utemeljeno na stotinama medicinskih istraživanja i savjeta više od stotinu vrhunskih liječnika

Bolest se može izbjeći!

Živjeti bez bolesti sprečavanja

Provjereni načini više od 90 najčešćih zdravstvenih tegoba

Otkrijte

12 koraka protiv SVIH bolesti

CJELOVIT PROGRAM SPREČAVANJA:

ALZHEIMEROVE BOLESTI b ARTRITISA b BOLOVA U LEĐIMA b RAKA b SIVE MRENE b PREHLADE b ŠEĆERNE BOLESTI b ŽGARAVICE b SRČANE BOLESTI b HRKANJA b MOŽDANOG UDARA b ČIREVA PROBAVNOG SUSTAVA b I MNOGIH DRUGIH BOLESTI

ŽIVJETI BEZ BOLESTI

sprečavanja

Provjereni načini više od 90 najčešćih zdravstvenih tegoba

ŽIVJETI BEZ BOLESTI

sprečavanja

Provjereni načini više od 90 najčešćih zdravstvenih tegoba

Naslov izvornika Disease free Copyright © 2009 The Reader’s Digest Association, Inc. Copyright © 2009 The Reader’s Digest Association (Canada) ULC Copyright © 2009 The Reader’s Digest Association Far East Ltd. Philippine Copyright © 2009 The Reader’s Digest Association Far East Ltd. ® Ime Reader’s Digest i Pegazov znak zaštitila je tvrtka The Reader’s Digest Association, Inc. Pleasantville, New York, SAD.

Za nakladnika: Bojan Vidmar Urednica: Lidija Zozoli Prijevod s engleskoga: Nino Orepić Stručna redaktura: Siniša Šefer, dr. med. Lektura: Saša Vagner

Uputa čitateljima Informacije iznijete u ovoj knjizi ne smiju se bez savjetovanja s liječnikom upotrijebiti kao zamjena za medicinsko liječenje ni kao temelj za njegovu izmjenu. Vezano za konkretne zdravstvene tegobe savjetujte se s liječnikom. Spominjanje bilo kakvih proizvoda, tvrtki koje ih prodaju ili internetskih stranica u ovoj knjizi ne povlači za sobom nikakvu odgovornost autora, izdavača ni tvrtke Reader's Digest Association, Inc.

Korektura: Sanja Matasić Grafička priprema: Grafički studio Miš, Snježana Horvat Tisak: Leo Paper, Hong Kong, rujan 2011. ISBN: 978-953-14-1002-1 CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 777573.

Sva prava pridržana. Ni jedan dio ove publikacije ne smije se reproducirati, pohraniti ili prenositi u bilo kojem obliku ili bilo kojim putem, elektornički, mehanički, fotokopiranjem, snimanjem ili drukčije bez predhodnog pisanog dopuštenja vlasnika autorskog prava.

Dodatne su fotografije dobivene ljubaznošću Jupiter Images, RD Publications, Veer te Getty Images.

Glavni savjetnici Ova knjiga ne bi ugledala svjetlo dana da nije stručnosti i predana rada liječnika koji su pomogli podići kvalitetu informacija i savjeta na ovim stranicama na vrlo visoku razinu. Oni ujedno dijele i našu viziju pomaganja ljudima cijeloga svijeta da požive dugo i zdravo. Ne zaboravite u težnje i postupke kojima čuvate vlastito zdravlje uključiti i svojega liječnika. Ukoliko već patite od neke bolesti, dogovorite posjet liječniku u kojemu ćete razgovarati samo o strategijama za izbjegavanje kroničnih problema. Nakon toga posvetite se svojemu dijelu toga posla. Kao što nam je jedan liječnik rekao: »Nitko ne može pacijentima bolje sačuvati zdravlje od njih samih!« Svi stručni suradnici na ovoj knjizi ugledni su liječnici i cijenjeni stručnjaci zaposleni u najpoznatijim američkim zdravstvenim ustanovama te su uvaženi predavači na vrhunskim sveučilištima i medicinskim fakultetima širom Sjedinjenih Američkih Država. Graham Colditz, MD, DrPH Andrea Fagiolini, MD Steven R. Feldman, MD, PhD David R. Friedland MD, PhD Leonard G. Gomella, MD, FACS David L. Katz, MD Robert B. Kelly, MD, MS Wendy Klein, MD, FACP Michelle Lee, MD JoAnn E. Manson, MD, DrPH Daniel Muller, MD, PhD Gerard E. Mullin, MD Donald L. Price, MD Dr. Christopher Randolph, MD Elizabeth A. Stewart, MD

Posebno na pomoći zahvaljujemo udruženju American College of Preventive Medicine i njegovim članovima.

Sadržaj Živjeti bez bolesti Sasvim nov način sprečavanja bolesti 10 TEST: Jeste li vlastitom zdravlju anđeo ili vrag? 19

Koji su uzroci bolesti

S pomoću 12 koraka protiv svih bolesti 36 Kako sačuvati zdravlje

Kako spriječiti bolesti, od A do Ž Adenom prostate 72 Afte (erozivne lezije usta)

Depresija 134 Dermatomikoza prepona

Akne 76 Alergije 78 Alzheimerova bolest Artritis 86

Desinkronoza (Jat Lag – poremećaj bioloških ritmova) 140 Divertikuloza 142

Ekcem 146 Emfizem 150 Erekcijski poremećaj

Vježbe za prevenciju artritisa 90

Astma 94 Atletsko stopalo

Bolest perifernih krvnih žila 100 Bolest zubnoga mesa 102 Bolovi u leđima 104 Vježbe protiv bolova u leđima 108

Bolovi u koljenu 114 Bolovi u vratu 116 Razgibajte i ojačajte vrat 118

Bore 120 Bronhitis 122 Bubrežna bolest (nefropatija) 124 Bubrežni kamenac 126 Burzitis (upala sluzne vrećice zgloba) i tendinitis (upala tetive) 128

Čirevi probavnog sustava 130

Degeneracija makule

138

132

152

Giht 154 Glavobolja 156 Gljivične infekcije rodnice (kandida) 158 Gripa 160 Gubitak sluha 162 Hemoroidi (šuljevi) Hepatitis 166 Herpes 168 Herpes zoster 170 Hrkanje 172

164

Infekcije mokraćnih putova 176 Iscrpljenost 178 Kolorektalni karcinom 180 Kongestivno zatajenje srca 184

Konstipacija (začepljenost) 186

Koronarna bolest srca 188 Kronična opstrukcijska plućna bolest 192

Lajmska borelioza

194

Menoragija (produljena i obilna mjesečnica) 196 Menstruacijski grčevi 198 Migrene 200 Moždani udar 202 Nadimanje 206 Napadaji vrućine u menopauzi (valunzi) 208 Nemogućnost zadržavanja mokraće 210 Neplodnost 212 Nesanica 214 Osteoporoza Otrovni ruj

218 222

Podrigivanje 224 Probavne infekcije 226

Prehlade 228 Pretilost 230 Predmenstruacijski sindrom (PMS) 234 Prijelom kuka 236 Vježbe ravnoteže 238

Proljev 240 Psorijaza 242 Rak dojke 244 Rak jajnika 246 Rak kože 248 Rak mokraćnog mjehura 250

Rak pluća

252

Rak prostate 254 Rak vrata maternice Rak želuca 260 Rozaceja 262

Recepti za sprečavanje bolesti 258

Doručak 322 Salate 323

Sindrom iritabilnog crijeva (spastični kolitis) 264 Sindrom karpalnog kanala 268

Vježbe za šake i zglavke 271

Sindrom temporomandibularnog zgloba 274 Siva mrena 276 Spolno prenosive bolesti 278

Suhi kerakonjunktivitis

Juhe 330 Piletina i puretina 334 Meso 339 Riba i plodovi mora 342 Glavna jela bez mesa 345 Prilozi 353 Kolači i peciva 356 Deserti 360

280

Šećerna bolest

Dodatak

282

Tinitus (šum u uhu) 286 Tjeskoba 288 Trovanje hranom 290 Upale i infekcije sinusa 294

Upalna bolest crijeva

296

Varikozne vene 300 Visoke razine kolesterola 302

Visoki krvni tlak Zelena mrena

306

310

Žgaravica i gastroezofagealni refluks 312 Žučni kamenci 316

Simptomi koje ne smijete zanemariti 366 Abecedno kazalo

390

탑ivot u zdravlju

Tko god kaže ili pomisli »život je kratak«, možda ne shvaća koliko zapravo dugo možemo živjeti (i koliko takav, dug, život može biti lijep) uspijemo li sačuvati vlastito zdravlje. Nasreću, lijep i sretan život ujedno je i zdraviji život.

Sasvim nov način sprečavanja bolesti

Što kažete na mogućnost produljenja života za deset godina? Mi tvrdimo kako vam je to itekako dostupno. I to ne za deset godina života u kolicima, vezana za kisik iz boce ili pak krevet u staračkome domu, pa čak ni za deset godina uzimanja velikih količina lijekova. Govorimo vam o deset godina istinskog života ispunjena užitkom; deset godina putovanja, učenja jezika, novih hobija (onih koji vas održavaju mladima), napredovanja na poslovnom planu, bavljenja praunucima ili ispunjavanja nekih drugih snova. Ostanete li zdravi, ta će mogućnost vjerojatno postati i vaša stvarnost.

moÊ je u vama Približno polovina svih odraslih osoba pati od jedne ili više kroničnih bolesti. A zapravo se mnoge bolesti koje muče današnjega čovjeka mogu gotovo sigurno izbjeći. Radeći na ovoj knjizi, Reader's Digest anketirao je više od 100 liječnika specijalista preventivne medicine, postavljajući im najrazličitija pitanja vezana uz kronične bolesti i njihovu prevenciju. Više je od polovine liječnika uključenih u tu anketu uvjereno kako bi se najmanje 60 posto svih slučajeva kroničnih bolesti moglo izbjeći. Doista je čudesna prirođena čovjekova sposob nost sprečavanja bolesti, kao i mogućnost uživanja u dugu i ispunjenu zdravu životu. Razmislite za početak samo o ovome: jedno je istraživanje, provedeno na više od 2.000 muškaraca 2008., utvrdilo kako oni koji udovoljavaju samo četirima uvjetima – da su nepušači, da nisu pretili, da redovito provode tjelovježbu te da ne troše alkohol ili ga troše umjereno – žive u prosjeku deset godina (i to deset zadovoljnih godina!) dulje od muškaraca koji ne udovoljavaju barem jednom od navedenih uvjeta. Više od dvije trećine muškaraca koji požive 90 godina života opisuju svoje zdravlje u posljednjih deset godina kao vrlo dobro ili čak izvrsno. Vjerojatno ćemo mnoge začuditi i iznenaditi teorijom kako muškarci koji žive duže, žive i sretnije (o dubokoj vezi zdravlja i emocionalnoga blagostanja u ovoj će knjizi biti još govora). Muškarci iz tog istraživanja nisu, štiteći se od bolesti, činili ništa iznimno, a ne morate niti vi (bez obzira na svoj spol). Zapanjuje koliko samo jedna dobra navika – pola sata tjelovježbe većinu dana u tjednu – može znatno poboljšati zdravlje i osnažiti vašu otpornost na bolesti. Usput budi rečeno: anke tirani su nam stručnjaci kazali kako ćemo, želimo li učiniti samo jednu stvar za svoje zdravlje, najviše koristi (nakon prestanka pušenja) imati baš od redovite tjelovježbe. Vrijedi li, radi izbjegavanja

teških oboljenja poput srčane bolest ili raka, uložiti 30 minuta dnevno u tjelovježbu (vrijeme koje obič no utrošimo gledajući večernji dnevnik ili reprizu sapunice)? Odgovor na to pitanje morate, jasno, dati sami – no teško da će itko reći kako ne vrijedi. Možda već i poduzimate neke korake za koje znate da vas štite od bolesti. Možda prema preporuci liječnika svakodnevno pijete po jedan aspirin. Možda ste se ove godine cijepili protiv gripe. Možda imate rezerviran termin za kolonoskopiju. Istraživanja potvrđuju kako život može spasiti baš svaki od navedenih postupaka. U poglavlju S pomoću 12 koraka protiv svih bolesti upoznat ćemo vas s taktikama sprečavanja bolesti koje su se, prema rezultatima ranije spomenute ankete, našle na vrhu ljestvice učinkovitosti. Neka vam to poglavlje bude glavni praktični vodič do zdravijeg života. No prvo ćemo izdvojiti nekoliko zapanjujućih podataka iz ankete i naših istraživanja.

Svatko je kovač svoje sreće Posljednje se desetljeće razumijevanje uzroka kroničnih bolesti silno promijenilo. Iako znanstvenici otkrivaju sve više povezanosti gena i određenih bolesti, jasnije je no ikada kako uzroke većine njih možemo naći u svome načinu života, čimbeniku na koji itekako možemo utjecati.

pozdravite se s ovim bolestima LijeËnici koje smo anketirali tvrde kako se ovih osam bolesti dobrim životnim navikama mogu praktiËki iskorijeniti. • KroniËna opstruk tivna pluÊna bolest • ŠeÊerna bolest tipa 2 • Emfizem

• SrËana bolest • Visoki krvni tlak • Rak pluÊa • Pretilost • Moždani udar

Sasvim nov način sprečavanja bolesti

Možda ste upravo pomislili: Čekaj malo! A što ako su moji preci redovito obolijevali od raka, srčane ili šećerne bolesti? Kakva je korist od salata i tjelovježbe ako nosim pregršt „loših“ gena Ta su pitanja sasvim na mjestu, a znanost na njih daje neupitne odgovore: naslijeđeni geni mogu povisiti rizik za određene bolesti, ali vam na zdravlje i dugovječnost daleko više utječu vlastite životne navike. Zamislite kružni grafikon s ucrtanim čimbenicima koji vam određuju trajanje života. Istraživanja jednojajčanih blizanaca (koji nose istovjetne gene) govore u prilog tome kako DNK ima samo 25 do 33 posto utjecaja na duljinu vašega života, a to je samo između četvrtine i trećine „kolača“. A ostatak? To ovisi o tome kako živite. Nažalost, ili nasreću (ovisno o tome kako na to gledate), baš je naš životni stil – pristup prehrani, količina stresa, ono što radimo (i što ne radimo) u slobodno vrijeme – razlog tome što nas toliko mnogo u starosti obolijeva.

„Novi“ uzroci bolesti Prema rezultatima ankete, glavni se uzroci kronič nih bolesti ne nalaze u genima. Ni u povišenim razinama kolesterola. Glavni se uzrok krije u pojavi koju većina smatra relativno bezopasnom, a to je visoki krvni tlak. Ne naziva se on bez razloga često „tihim ubojicom“. Nasreću, mnogi liječnici smatraju kako se krvni tlak može sasvim održati u zdravim granicama. Ako ste i vi hipertoničar, a oko toga ne poduzimate ništa, pravi je trenutak za akciju. Još je jedan uzrok bolesti važniji od povišenih razina kolesterola, a on nam se, slikovito, nalazi pod nosom: to su unutartrbušne masnoće. Mast koja leži duboko unutar trbušne šupljine okružuje unutarnje organe i potiče razna oboljenja, od šećerne bolesti do srčanog udara. Ukoliko vam je opseg trbuha pozamašan, utoliko je veća vjerojatnost da i vi ondje udomljujete takve ubojite masnoće (v. detalje na str. 26). 12

Sasvim nov način sprečavanja bolesti

Pretile osobe imaju prilične izglede za još jedan važan rizični čimbenik: neosjetljivost na inzulin. Ona predstavlja nemogućnost tijela za učinkovito korištenje tog hormona u prijenosu šećera iz krvi u mišićne stanice. Odgovornost za trenutnu epidemiju toga poremećaja možemo pripisati sjedilačkom načinu života i nekim namirnicama koje sve češće jedemo (krumpir, bijela riža, bijeli kruh i šećer). Sve one naglo podižu šećer u krvi zbog čega, u biti, slabi inzulinska reakcija tijela. Neosjetljivost na inzulin jedan je velik korak na putu prema šećernoj bolesti, a pokazuje se i kako pridonosi pojavi srčanog udara, raka pa čak i Alzheimerove bolesti. Vjerojatno ste zapazili kako su sva ta tri osnovna čimbenika rizika – visoki krvni tlak, unutartrbušne masnoće i neosjetljivost na inzulin – povezana sa srčanom bolešću, vodećim uzrokom smrti u zemlja ma razvijenoga svijeta. Nije ni čudo što se na ljestvici uzroka bolesti oni nalaze toliko visoko. No još im je nešto zajedničko, a to je način na koji se protiv njih možemo boriti. Kada bismo svi malo smršavjeli, ba vili se malo više tjelesnom aktivnošću i jeli više voća i povrća, broj zabilježenih slučajeva svih tih triju po

remećaja (a i bolesti do kojih s vremenom dovode ili im pridonose) naglo bi opao. Svih ćete šest najvažnijih osnovnih uzročnika bo lesti upoznati u dijelu knjige koji počinje na str. 23.

Nova rješenja za bolje zdravlje Mnogi osnovni zdravstveni savjeti još vrijede. I dalje je važno baviti se tjelesnom aktivnošću, jesti više voća i povrća te prekinuti s pušenjem. No ipak, iz rezultata naše ankete uvidjeli smo nove preventivne taktike koje nemaju nikakve veze s prehranom ni s tjelovježbom, a sasvim su povezane s osobama s kojima dijelimo (ili ne dijelimo) vlastite živote. Stručnjaci koji su sudjelovali u anketi – svi dobro upućeni u prevenciju bolesti – jasno su i glasno istak nuli kako je za naše zdravlje iznimno važno uživati u zdravim međuljudskim odnosima. A svi su anketirani po struci liječnici. U toj je anketi njih 79 posto izja vilo kako je društvena izoliranost „krajnje opasna“ ili „izuzetno štetna“ za zdravlje. A „ispunjavajuće odnose s prijateljima i obitelji“ ocijenili su kao važniju pre ventivnu taktiku od „izbacivanja gotovo svih zasiće nih masnoća iz prehrane“! Možda je jedan od razloga što su obitelj i prija telji toliko važni njihova uloga u borbi protiv stresa i depresije. Šokiralo nas je koliko mnogo liječnika navodi stres kao čimbenik u razvoju najčešćih bolesti. Čak ih je 83 posto izjavilo kako je neobuzdan stres „krajnje opasan“ ili „izuzetno štetan“ za zdravlje. Ocijenili su ga opasnijim i od 14 kilograma veće tjelesne mase nego što je preporučena. Stoga nije čudo što više od polovine liječnika tvrdi kako su meditiranje i druge tehnike za opuštanje vrlo korisne za zdravlje. Depresija na toj neslavnoj ljestvici bolesti s najvećim potencijalom uzrokovanja kroničnih bolesti znatno „bolje“ kotira od povišenih razina kolesterola. Što se tu zapravo događa? Jednostavno rečeno, ono što vam se događa u umu i srcu (ovoga puta

srce navodimo u prenesenu značenju) utječe vrlo snažno na vaše tijelo. Kronični stres umanjuje radnu sposobnost imunosnog sustava – čak i cjepiva postaju manje učinkovita. On podiže razine takozvanog hormona stresa, primjerice kortizola. Visoke razine kortizola mogu vam otežati spavanje, povisiti krvni tlak, pridonijeti visokim razinama

neobiËni savjeti struËnjaka preventivne medicine Zdravlje ne dolazi samo od jedenja povrÊa (iako je to svakako korisno). U veÊ spominja noj anketi posebno su se uvjerljivo isticale tvrdnje kako je ispunjen i sretan život doista i zdraviji život. „Vjerujte u nešto dobro.“ „UsredotoËite se na osjeÊaj više svrhe.“ „Razvijte svoje jedinstvene potencijale.“ „Jedite manje, kreÊite se i vježbajte više i − uživajte i zabavljajte se!“ „Volite svoje bližnje (braËnoga druga, djecu, širu obitelj, susjede, suradnike, Ëlanove za jednica i skupina u kojima sudjelujete).“ „Uravnotežite svoj život.“ „Bavite se svaki dan nekom tjelesnom aktivnoπÊu; hranite se uravnoteženo; u meuljudske odnose ulazite s ljubavlju kako bi vas oni ispunjavali i odaberite posao koji vam se Ëini važnim.“ „Pronaite smisao u vlastitu životu.“ „Spavajte svaki dan osam ili više sati.“ „Budite odgovorni prema vlastitu stresu i uživajte u prijateljskim odnosima.“ „Zadržite pozitivan stav i redovito posjeÊujte obiteljskog lijeËnika, koji Êe vam pomoÊi da sprijeËite bolesti i unaprijedite zdravlje.“

Sasvim nov način sprečavanja bolesti

šećera u krvi i povećati količine već spomenute ubojite unutartrbušne masnoće. Postoje i izraženije, svakodnevne posljedice stresa, depresije i osamljenosti. Kako nam je jedan liječnik rekao, „psihički stres, sukobi i slični događaji uzroci su većine naših nezdravih navika i postupaka“. Nedostatak sna, premalo tjelesne aktivnosti i unošenje prevelikog broja kalorija, osobito u obliku brze hrane, česte su posljedice stresa. Kroničan stres povisuje i rizik od depresije, a kada ste depresivni, vjerojatno se nećete baviti tjelesnom aktivnošću niti se kvalitetno hraniti. Depresija često ide ruku pod ruku s nizom bolesti, od srčane bolesti do raka, a liječnici nisu uvijek sigurni što je uzrok, a što posljedica. No zato znaju kako, pojavi li se depresija uz neku već postojeću težu bolest, ona simptome te bolesti uvijek pogorša. Imajući na umu opasnosti stresa i depresije, ne iznenađuje što mnogi liječnici iz ankete preporučuju tehnike opuštanja (poput meditacije) te sretne i ispunjavajuće svakodnevne odnose s prijateljima i obitelji. Neki su od njih željeli posebno naglasiti koliko je – njihovim riječima – u životu važno 14

Sasvim nov način sprečavanja bolesti

baviti se nečim smislenim ili ispunjavajućim, ili pak vjerovati u neku višu silu, imati osjećaj više svrhe. I jedno i drugo odvlači nam pozornost s briga i daje nam volju za uživanje u svakodnevici. Tako nešto vjerojatno nećete dobiti od liječnika (a još manje na recept) – jer današnji liječnici jednostavno nemaju vremena ulaziti sa svojim pacijentima u pitanja emocionalnog blagostanja – no ono može biti jednako važno kao i uzimanje lijekova. Promislite malo o vlastitu životu. Postoji li netko na koga možete računati? Ustajete li ujutro optimistični i s osjećajem svrhovitosti? Ili vam na pamet padaju samo obveze, ili pak ne osjećate ništa posebno jer ste, zapravo, osjećaj otvorene životne perspektive već davno izgubili? Voljeli bismo vam prenijeti ovu poruku: nikada nije kasno zainteresirati se i uzbuditi oko nečega novoga u životu, ili odlučiti posvetiti se nekim međuljudskim odnosima. Odlučite li se na to, uživat ćete i više no što biste se uopće mogli nadati.

Kako se pokrenuti? Osobe koje su tjelesno aktivne i kvalitetno se hrane često i dugo požive, a nekad nadžive vlastite susjede i za deset ili više godina. Jedno se pitanje nameće samo po sebi: zbog čega onda te osnovne zdravstvene savjete ne slijedi još više ljudi kako bi živjeli dulje i s više užitka? Katkad je teško pokrenuti se. Naše je mišljenje kako ćemo se – odaberemo li samo jednu novu zdravu naviku ili odbacimo samo jednu lošu – osjećati toliko dobro (i fizički i psihički) da ćemo mnogo lakše nastaviti dalje. Na str. 19 nalazi se upitnik s pomoću kojega možete odrediti svoje dobre i loše navike – izbor je širok. Također će vam pomoći i da na trenutak zaustavite užurbanost života i promislite o svim nedaćama kojih ćete se spasiti spriječite li neke bolesti umjesto da čekate dok vas one ne počnu mučiti toliko da vam zatreba liječenje.

Zapamtite: bolje spriječiti nego liječiti

nuspojave (suhi kašalj, oticanje udova, poremećaj erekcije, glavobolju, vrtoglavicu, iscrpljenost, mučninu, povraćanje i drugo). Jedno je istraživanje utvrdilo kako gotovo 70 posto pacijenata, kojima su zbog visokog tlaka propisani blokatori kalcijevih kanala, dožive neugodne nuspojave. Zašto ne biste sada poduzeli korake kojima ćete izbjeći i visoki krvni tlak i lijekove i nuspojave? Katkad lijekovi koje uzimamo uopće ne djeluju. Jedna je analiza pacijenata s umjerenim oblikom depresije (2008.) utvrdila samo oskudne

Ben Franklin davno je tu poslovicu upotrijebio kako bi upozorio kućevlasnike na korist osiguranja od po žara. A mnogi pacijenti, nakon što prime loše vijesti o svojemu zdravlju, imaju osjećaj kao da ih je upravo poharao požar, nakon čega najčešće požale što nisu re dovito, malopomalo, „uplaćivali osiguranje“ u smislu preventivnih postupaka. Kada se razbolite, prepušteni ste sustavu zdravstvene zaštite koji, istina, spašava živo te – ali ih katkad i ugrozi (da ne spomi njemo još i materijalne troškove). Raz Nekad i danas mislite samo o nuspojavama uzimanja Prije stotinu su godina najveÊi broj smrti donosile zarazne raznih lijekova koji se prodaju na recept bolesti. No podizanjem osobne i higijene prostora na višu i opasnostima povezanima s boravkom u razinu sprijeËilo se milijune preranih smrti od zaraznih bolnici (i opet, da ne spominjemo trošak bolesti, poput, primjerice, tuberkuloze. Današnji se uzroci bolesti koje nam odnose živote najËešÊe nalaze u našim i neugodu). životnim navikama. Mnogim je osobama uzimanje snaž nih lijekova dio svakodnevice jednako NAJ»EŠ∆I UZROCI NAJ»EŠ∆I UZROCI kao i pranje zubi. U SADu 44 posto SMRTI 1900. GODINE SMRTI DANAŠNJICE ljudi uzima barem jedan lijek koji se 1. Upala pluÊa/gripa 1. SrËana bolest prodaje na recept. Svaka ih šesta osoba 2. Tuberkuloza 2. Rak uzima tri ili više. Jasno je kako lijekovi 3. Moždani udar 3. Proljev, upale tankog mogu i spasiti život. Neki od njih, crije va (enteritis) i Ëirevi na crijevima poput aspirina i statina (snižavaju kole 4. Bolesti srca 4. KroniËne bolesti donjeg sterol), mogu čak biti i dio plana spre dijela dišnog sustava (poput čavanja bolesti. No gotovo svi lijekovi, kroniËne opstrukcijske pluÊne bolesti i emfizema) pa čak i oni naizgled bezopasni, mogu 5. Nesretni sluËajevi 5. OšteÊenja mozga donijeti neželjene nuspojave. (uzrokovana moždanim Primjer su lijekovi za visoki krvni udarom) tlak (od čega na svijetu pati oko 6. Upala bubrega (nefritis) 6. ŠeÊerna bolest milijardu ljudi). Samo približno trećina 7. Nesretni sluËajevi 7. Alzheimerova bolest pacijenata, koji na recept uzimaju 8. Rak i ostali zloÊudni 8. Gripa/upala pluÊa takve lijekove, uspijeva uz njihovu tumori pomoć svesti vrijednosti tlaka u zdrave 9. Senilnost 9. Nefritis, nefrotski sindrom granice. Jedan uzrok tome, koji je (zbog ošteÊenja bubrežnih glomerula) i nefroza (dege i znanstveno potvrđen, jest taj što ne rativna bubrežna bolest) mnogi pacijenti te lijekove s vremenom 10. Grlobolja (difterija) 10. Otrovanje krvi prestanu uzimati. Neki si ih ne mogu (septikemija) priuštiti, a drugi ne podnose njihove

Sasvim nov način sprečavanja bolesti

znanstvene dokaze koristi naširoko upotrebljavanih antidepresiva poput fluoksetina (Prozac) i paroksetina (Paxil). Drugo, novije, istraživanje pokazalo je kako jednako naširoko prepisivan lijek za snižavanje kolesterola, ezetimib (Zetia), ne čuva arterije od plaka koji može zaustaviti rad srca. S druge strane, tjelesne aktivnosti, ispunjavajući privatni život i zdrava prehrana mogu pomoći u sprečavanju i depresije i povišenih razina kolesterola. Jasno je kako lijekovi mogu uzrokovati i vrlo opasne nuspojave. Podaci američke Agencije za hranu i lijekove (FDA) pokazuju kako je broj osoba umrlih zbog štetnih učinaka lijekova od 1998. do 2005. narastao 2,7 puta. A što ako se toliko razbolite da završite u bolnici? Možda ste već čuli šalu kako su bolnice opasne za bolesnike. No u svakoj šali ima i dio istine. Svi znamo za zapanjujuće priče o amputacijama pogrešnih udova, ali, nažalost, još su uobičajenije greške liječnika, medicinskih sestara i drugoga osoblja sa smrtnim posljedicama. Prema nekim procjenama, medicinske su greške treći najčešći uzrok smrti u SADu. Gotovo 800.000 bolničkih pacijenata svake godine doživi pogoršanje zdravlja ili čak premine samo zbog reakcija na lijekove. 16

Sasvim nov način sprečavanja bolesti

Između 5 i 10 posto bolničkih pacijenata za vrijeme boravka u bolnicama oboli od jedne ili više zaraznih bolesti, a rizik od bolničkih infekcija ubrzano raste. Najčešće su među njima jednostavne infekcije mokraćnih putova, ali se u bolnice i klinike sve više naseljavaju iznimno otporne bakterije kao što je MRSA (bakterija Staphylococcus aureus otporna na meticilin), na koju standardni antibiotici ne djeluju. Ona uzrokuje upalu pluća i druge za život opasne bolesti. Ti bi nas podaci trebali motivirati na odricanje od slatkiša i na okretanje zdravoj prehrani (primjerice žitnim pahuljicama s mekinjama), na dodatnih deset minuta trčanja i na poduzimanje ostalih koraka ko jima ćemo izbjeći opasnosti današnjega zdravstvenog sustava (da ne spominjemo doista dramatične doga đaje poput srčanog ili moždanog udara).

Odlučite želite li doista biti zdravi Dobro je zdravlje zaista cilj poput ostalih. Možemo ga poželjeti ili pak ignorirati. Svatko mora sam za sebe odlučiti je li mu ili nije vlastito zdravlje životni prioritet. Ne trudimo li se kvalitetno hraniti, baviti se tjelesnom aktivnošću ili biti odgovorni prema vlastitim osjećajima, tu smo odluku već donijeli, pa čak i ako zapravo nikada o tome nismo razmišljali. Sva sreća što nikada nije kasno za promjenu! Jedan je liječnik kao dodatne razloge pojavi i pogor šanju kroničnih bolesti naveo „neozbiljno ponašanje pacijenata, čak i kada su i sami toga svjesni“. I od toga veće istine nema! Većina nas sasvim dobro zna na koji bismo način mogli sačuvati ili poboljšati svo je zdravlje, no, jednostavno, svoje znanje ne provodi mo uvijek u djelo. Kako to promijeniti? Svidio nam se ovaj savjet jednog liječnika: „Pouzdajmo se u vlastitu sposobnost promjene životnih navika.“ Poticaj se razlikuje od čovjeka do čovjeka. Možda ćete vi svoj motiv za dulji i zdraviji život pronaći u unucima i

praunucima – samo pomislite na njih svaki put kada poželite zapaliti cigaretu ili naručiti neko nezdravo jelo. Možda se možete i u privatnom životu poslužiti pozitivnom autosugestivnom frazom „ti to možeš“, kojom ste se već koristili u poslovnom životu. Ili se možete sjetiti prijatelja ili rođaka koji pati od posljedica i komplikacija neke dugotrajne ili teške bolesti. Vjerojatno ste već i iz „prve ruke“ upoznali utjecaj bolesti na svoj mentalni i emocionalni život, na svoju želju i volju za životom i na svoj novčanik. I sve to može biti dovoljno dobra motivacija za barem neke promjene u životu. Pomislite i na zdravstvene probleme kroz koje su prošli ili prolaze vaši roditelji (a možda su od istih i preminuli) pa si obećajte kako ćete dati sve od sebe da ne doživite istu sudbinu. Vaše zdravlje doista najviše ovisi o vama samima. Cilj je najvećega dijela ove knjige pomoći vam u obrani od onih bolesti kojih se najviše bojite ili ste im na neki način podložni. Prihvatite li naše savjete iz poglavlja S pomoću 12 koraka protiv svih bolesti, krenut ćete na dugo, životno putovanje prema boljem zdravlju i izbjegavanju bolesti. Dodatne načine zaštite od bolesti koje vas posebno zanimaju potražite u poglavljima koja se odnose baš na njih. Ondje ćete naći mnogo detaljnije i usmjerenije planove prevencije.

Surađujte s liječnikom Kad se već nađemo u liječničkoj ordinaciji, za prevenciju obično bude kasno i zato je briga o njoj uglavnom na nama. „Zdravstveni je sustav usredotočen na borbu protiv bolesti, ali nakon što se one pojave – a takva borba katkad dolazi prekasno“, kaže dr. Howard Koh, profesor i prodekan za javno zdravstvo s Harvard School of Public Health. „Premalen se naglasak stavlja na sprečavanje bolesti.“ Liječnici iz naše ankete često su ponavljali slične tvrdnje. Istraživanja pokazuju kako mnogi liječnici ne daju ni najočitije preventivne savjete, poput onih za

u zdravome tijelu zdrav duh Treba li vam još motiva za kvalitetnu preh ranu i tjelovježbu, razmislite o ovome: Dobre životne navike neÊe vam samo održati tijelo u kondiciji nego Êe vam saËuvati pamÊenje i lucidnost. Pokušajte se pridržavati najstarijega prehrambenog savjeta koji glasi: „Jedite povrÊe!“ Znanstvenici s Ëikaškog instituta za zdravlje starijih osoba Rush utvrdili su kako osobe starije od 65 godina, a koje svaki dan pojedu približno Ëetiri porcije povrÊa, uspore propadanje mentalnih funkcija za 38 posto. Isti su znanstvenici dokazali kako Ëak i samo jedna porcija ribe tjedno može sniziti rizik od Alzheimerove bolesti za 60 posto. »ini se kako rekreativno trËanje, plivanje i drugi oblici aerobne tjelovježbe − iznimno važni za sve planove spreËavanja bolesti − štite i naš mozak. Jedno je istraživanje goto vo 19.000 žena utvrdilo kako su najaktivnije sudionice pokazivale najmanje znakova gu bitka pamÊenja ili poteškoÊa s razmišljanjem. UËenje, Ëitanje i ostale mentalne aktivnosti povezane su i s nižim rizikom od demencije. Isto se odnosi i na uspješno nošenje s tere tom stresa. Trebate li još poticaja? U jednome su novijem istraživanju znanstvenici s UCLAe tražili od skupine dobrovoljaca da se hrane zdravo, bave se tjelesnom aktivnoπÊu, rješavaju mozgalice, rade vježbe pamÊenja i tehnike smanjenja stresa. Nakon dva su tjedana sudionici poboljšali svoje rezultate na verbalnim testovima, a pretrage MRIom pokazale su kako im mozgovi rade bolje. Glavni autor tog istraživanja, dr. Gary W. Small, ravnatelj UCLAina Zavoda za stariju dob, zakljuËuje. „Vidljiv je utjecaj zdrava naËina života.“

Sasvim nov način sprečavanja bolesti

prestanak pušenja ili mršavljenje. Činjenica je kako su liječnici plaćeni za liječenje oboljelih osoba – a većinom su samo za liječenje i obrazovani. Čak i kada bi htjeli savjetovati prevenciju – što mnogi i čine – u sklopu posjeta pacijenta ordinaciji (koji traju kraće no što je potrebno da bi se skuhalo tvrdo kuhano jaje) za to jednostavno nema vremena. Prema istraživanju objavljenu 2003. u časopisu American Journal of Public Health, liječnici primarne zdravstvene zaštite trebali bi svaki dan uložiti sedam i pol sati vremena kako bi pacijentima pružili sve potrebne savjete, probirne pretrage i cjepiva koje preporučuje američki panel stručnjaka za preventivnu medicinu Preventive Servis Task Force. Budući da kloniranje liječnika još nije zaživjelo, kada bi oni doista svoje vrijeme ulagali u preventivu, bolesni pacijenti ne bi nikada došli na red. Zato je briga o tome ima li vaš liječnik na umu i sprečavanje bolesti djelomično na vama. „U taj se odnos trebaju uključiti obje strane“, kaže dr. Laurel B. Yates, s bostonske Brigham and

cjepiva za odrasle Bez obzira na to koliko vježbate i pazite na prehranu, u nekim Êe sluËajevima plan zaštite vašega tijela od bolesti ukljuËivati i neka cjepiva. Najpoznatiji oblik preven cije bolesti koju dobivate kod lijeËnika jest cjepivo protiv gripe. Osim drhtavice, bolova i ostalih simptoma koji muËe oboljele od gripe, ona može dovesti i do za život opas nih komplikacija poput upale pluÊa. Cjepivo protiv gripe smanjuje opasnost od zaraze za do 90 posto. Ako vam lijeËnik nije veÊ neko vrijeme spominjao cjepiva, to ne znaËi kako ih ne biste trebali primiti. Možda ste kan didat za cijepljenje nekim od novih cjepiva koja su se pojavila posljednjih godina, a koja štite od bolesti poput raka vrata maternice ili virusa Herpes zoster.

Sasvim nov način sprečavanja bolesti

Women's Hospital, autor istraživanja s početka po glavlja. Istina, vaš bi liječnik trebao poznavati praksu i moć prevencije, no „i pacijent mora biti svjestan njezine važnosti i sam se brinuti da se preventivnoj medicini posveti vrijeme,“ kaže dr. Yates. Svaki put kada uđete u liječničku ordinaciju, kaže ona, trebali biste sa sobom ponijeti popis pitanja ili problema koje želite raspraviti. Ona koja se tiču naj važnijih preventivnih koraka neka budu na vrhu. Od mah izrazite svoju zabrinutost. Nemojte s pitanjima čekati do kraja posjeta. Užurbani su liječnici frustrira ni pacijentima koji, već na odlasku, zauste „samo da vas još nešto pitam, kad sam već ovdje…“. Ako se borite s kroničnom bolešću, vaš će liječnik možda utrošiti gotovo sve (ili baš sve) vrijeme vašega posjeta na razgovor o lijekovima i drugim mogućno stima liječenja koji su vam potrebni. Ne ostane li do voljno vremena za razgovor o tjelovježbi, prehrani i drugim preventivnim koracima o kojima biste željeli razgovarati, dr. Yates savjetuje da dogovorite nov ter min samo za razgovor o mogućnostima prevencije. Neka vam to bude prioritet. „Prevencija nije luksuz“, komentira pionirski znanstvenik dr. Paul Talalay, upozoravajući kako bi brzorastuće stope pojavljivanja većine kroničnih bolesti mogle u skoroj budućnosti proizvesti znatnu krizu zdravstvene skrbi. Ipak ne zaboravite kako se prevencija uglavnom odnosi na postupke koje činimo kada nismo kod liječnika. Ona se odnosi, primjerice, na sastojke i način pripreme naše večere, na vrijeme koje provo dimo ispred ekrana te na to jesmo li optimistična ili pesimistična osoba. Na vama je da kormilo vlastita zdravlja uzmete u svoje ruke. Jedan je liječnik iz naše ankete to rekao ovako: „Nemojte samo čekati da vam se bolest razvije pa onda od zdravstvenih radnika tražiti pomoć liječenjem.“ Jedan drugi kaže: „Nitko ne može pacijentima pomoći oko prevencije kako to mogu učiniti oni sami!“ Stara je izreka doista istinita: bolje je spriječiti nego liječiti. Ako vam je cilj ostati zdrav i poživjeti dug niz godina – ovo je knjiga za vas.

Test: Jeste li vlastitom zdravlju aneo ili vrag? Doista je lako krivicu za baš svaki zdravstveni problem svaliti na „loše gene“. No istina o tome što se i zašto dogaa našim tijelima (bilo da se „dobro držimo za svoje godine“ ili da nas neka bolest toliko optereÊuje da nas usporava, oduzima nam energiju i životni žar) veÊinom se nalazi u naËinu na koji živimo u svakodnevici. U ranije smo spomenutoj anketi ispitali više od 100 lijeËnika specijalista preven-

tivne medicine. Meu ostalim, pitali smo ih i koliko korisnima ili štetnima smatraju neke životne navike. Ispunite ovaj upitnik i saznajte kako bi oni ocijenili vaš trenutni naËin života. Slijedite upute pa na stranici 22 proËitajte tumaËenje svojeg rezultata. Treba li vašemu naËinu života nekakvih ispravaka, obvezno proËitajte poglavlje S pomoÊu 12 koraka protiv svih bolesti u kojemu možete nauËiti kako poboljšati svoje izglede za život u zdravlju.

Koliko ste vlastitom zdravlju anđeo

Za svaku od sljedeÊih zdravih navika koju posjedujete dajte onoliko „anela“ koliko ih je pridruženo u tablici.

Prehrana

BROJ ANĐELA

1. Jedete najmanje pet porcija voÊa i povrÊa dnevno (za veliËinu porcija v. poglavlje Kolika je jedna porcija? na str. 320). 2. Jedete dvije ili više porcija dnevno nemasnoga mlijeka ili jogurta siromašna masnoÊama.

3. Jedete dvije ili više porcije dnevno mlijeka s 2% ili više masti ili punomasnog jogurta.

4. Jedete najmanje dvije porcije ribe tjedno.

5. Jedete kruh od cjelovita zrna ili neki drugi oblik cjelovitih žitarica uz veÊinu obroka.

6. Jedete jednu do tri porcije sojinih proizvoda tjedno.

7. Pojedete jedan ili više Ëešanja Ëešnjaka Ëetiri ili više puta tjedno.

8. Popijete Ëašu vina ili piva Ëetiri ili više puta tjedno.

9. Jedete barem neke namirnice iz organskog uzgoja.

10. Pojedete komadiÊ tamne Ëokolade Ëetiri ili više puta tjedno.

Sasvim nov način sprečavanja bolesti

Spriječite bolest prije nego što nastane ZAŠTO OBOL JETI KAD MOŽETE OSTATI ZDRAVI? Liječnici procjenjuju kako se čak 60 posto svih kroničnih bolesti može potpuno izbjeći. Knjiga Živjeti bez bolesti upućuje vas kako to i učiniti. Detaljni programi sprečavanja više od 90 zdravstvenih problema pomažu vam izbjeći razne bolesti, od žgaravice preko visokoga krvnog tlaka i prehlada pa sve do raka. OSIM TOGA JOŠ OTKRIJTE: b Ukusne sjemenke koje vam ČUVAJU sluh b Kako OSTATI ZDRAV ako bračni drug boluje od gripe b Hranu koja vam može SNIZITI RIZIK od Alzheimerove bolesti za čak 60 posto b Kako PREPOLOVITI IZGLEDE za razvoj raka debeloga crijeva b Dobrim snom PROTIV šećerne bolesti

vi ste GosPoDAR vlAstitA zDRAvljA. POČNITE SE VEĆ DANAS TAKO I PONAŠATI!

ISBN 978-953-14-1002-1

7 8 9 5 3 1

4 1 0 0 2 1