Forum o proučavanju, zaštiti i promociji stećaka

Nasljeđe Srednjeg vijeka u kontekstu razvoja turizma u Bosni i Hercegovini: pregled i preporuke RUBA VELAGIĆ Organizacija za razvoj turizma i zaštitu nasljeđa „OstajteOvdje!“ Kao jedna od najvećih industrija na svijetu, turizam je brzo rastao tokom posljednjih šest desetljeća. To je bilo značajno za smanjenje nezaposlenosti, povećanje ekonomskog rasta i doprinos očuvanju prirodnih resursa i kulturnoj razmjeni. Statistika koja se odnosi na međunarodne turističke dolaske ukazuje na nastavak rasta industrije s 25 miliona ljudi u 1950. godini na 800 miliona u 2005. Smatra se da je industrija dosegla do 1,56 milijardi turista širom svijeta do 2020. godine.

Definicija Svjetske turističke organizacije kaže da turizam obuhvaća aktivnosti osoba koje putuju i borave na mjestima izvan njihovog uobičajenog okruženja ne više od jedne uzastopne godine za slobodne, poslovne i druge svrhe. Hunziker i Krapf, švicarski istraživači turizma i profesori, već 1942. definiraju turizam kao zbroj pojava i odnosa koji proizlaze iz putovanja i boravka nerezidenata, ukoliko ne dovode do stalnog boravka i nisu povezani s ostvarivanjem poslovne aktivnosti. Te dvije definicije ukazuju na određene karakteristike turizma koje ga razlikuju od drugih oblika putovanja. Prvenstveno, definicije označavaju turizam kao privremeno putovanje u nepoznato okruženje bez namjere trajnog naseljavanja ili stalnog zaposlenja.

U smislu ekonomske dobiti, turizam je bio glavni izvor prihoda za mnoge post-konfliktne zemlje i zemlje u razvoju širom svijeta. U većini nerazvijenih zemalja u svijetu, dobit od sektora turizma ima najveći udio u njihovim ekonomijama. Osim toga, turizam raste brže od ostalih sektora ekonomija nerazvijenih zemalja. Iz tih razloga, turizam ima potencijal da bude važna polazna tačka za ekonomski oporavak u većem dijelu nerazvijenog svijeta, koji trpi ozbiljnu nezaposlenost zbog posljedica svjetske ekonomske krize.

Razvoj turizma može potaknuti ekonomsku stabilnost, proširiti infrastrukturu i usluge, povećati zaradu u stranoj valuti, stvoriti izravnu i neizravnu zaposlenost i povećati učinak umnožavanja na primarne i sekundarne sektore. Osim toga, turizam se smatra putem ka širem razvoju i zajedničkom rastu i više nije samo generator deviza. Tako je došlo do toga da turizam može imati i pozitivan i negativan utjecaj na lokalno stanovništvo, sukobe i okoliš, ne samo kao izvor ekonomskog razvoja, nego i kao akter koji utječe na društvene promjene kroz promoviranje izgubljenih tradicija, poticanje globalnog ljudskog dostojanstva, poticanje interesa za kupovinu suvenira, privrženost zajednici, povećavanje kulturnog prihvaćanja, kroz interakciju i podizanje svijesti o drugom i drugačijem, kroz povezivost i gostoprimstvo, te kroz njegovanje i očuvanje umjetnosti i kulture.

Uspješno promoviranje turističkih proizvoda zahtijeva kontekst koji omogućava svjetskoj javnosti da cijene ono što zemlja ima za ponuditi posjetiteljima. Taj kontekst je ukupna slika ili brend zemlje. Ako se, na primjer, jedna zemlja smatra široko prihvaćenom kao moderna, sigurna, čista i efikasna država, šanse da se turisti privuku na njene atraktivne 41