KARTA GOVORI

AnAlizA uzorAkA nAseljenosti u AvArskom periodu u kontinentAlnoj HrvAtskoj nA temelju rimskiH ostAtAkA

Sl.1. Vrsta rimskih lokaliteta i rimskih cesti u Kontinentalnoj Hrvatskoj Izvor: Geofabrik, 2018; DGU, 2016; IARH, 2017

Cilj ove vizualizacije rimskih lokaliteta, rimskih cesti i avarskih lokaliteta te njihova kategorizacija donošenje je zaključaka vezanih uz lokacije naselja i uzoraka naseljenosti u Kontinentalnoj Hrvatskoj tijekom avarskog doba, odnosno za vrijeme ranog srednjeg vijeka od 5. stoljeća do kraja 8. stoljeća. Rimski ostaci arhitekture i prometnica osnova su za naseljavanje i gospodarstvo novih doseljenika na prostor Kontinentalne Hrvatske. U avarskom periodu u Kontinentalnoj Hrvatskoj ističu se vojni značaj ostataka Dunavskog limesa (sl. 1) koji je tada bio odskočna daska Avara i Slavena za napade prema jugoistoku i Bizantskom Carstvu. Također, ističe se podravska magistrala kao najbolje očuvana rimska prometnica u to doba na prostoru Kontinentalne Hrvatske koja je Avarima i Slavenima služila kao vojna ruta prema zapadu i Franačkom Carstvu. Posavska magistrala i ostaci nekadašnje rimske kolonije Siscije na prostoru današnjeg grada Siska služili su Slavenima kao baza za napade prema jugu i Jadranskom moru.

Sl.2. Karakteristika avarskih lokaliteta u Kontinentalnoj Hrvatskoj Izvor: Geofabrik, 2018; DGU, 2016; IARH, 2017; Šmalcelj Novaković, P., 2020

Kategorizacijom avarskih lokaliteta može se zaključiti gdje je naseljenost u to doba bila najintenzivnija te koja su njezina obilježja. Najbolji dokaz avarske prisutnosti u Kontinentalnoj Hrvatskoj ostaci su njihovih groblja, koje govore o veličini tadašnjih naselja. Najviše avarskih ukopa dosada otkriveno je u slavonskim naseljima Privlaci, Nuštru, Starim Jankovcima, Bijelom Brdu i Šarengradu. Izuzimanjem onih avarskih lokaliteta koji su nastali na temeljima već postojećih rimskih naselja dobivamo naselja koja su nastala isključivo u avarskom periodu, a to su Otok u Vukovarsko-srijemskoj županiji te Brodski Drenovac i Brestovac u Požeško-slavonskoj županiji (sl. 2). Osvajanjem područja Srednje Europe Avari su otvorili put za naseljavanje tog područja, primarno Slavenima, gdje su oni i danas prisutni. Svojom vladavinom potaknuli su snažnije naseljavanje osvojenog prostora, što je pokrenulo mijenjanje načina života s nomadskog na sjedilački s naglaskom na poljoprivredu i stočarstvo te je tako naseljavanje postajalo sve intenzivnije, a populacijski tokovi prema Kontinentalnoj Hrvatskoj sve jači.

Kako bi smo riješili sve zagonetke koje nam je povijest ostavila u naslijeđe potrebno je nastaviti s istraživanjima. Daljnjim terenskim istraživanjima trebala bi se pokušati identificirati cjelokupna mreža rimskih prometnica te doći do novih spoznaja o avarskom periodu u Kontinentalnoj Hrvatskoj, a pogotovo u Središnjoj Hrvatskoj, gdje nedostaju sustavna arheološka

istraživanja toga perioda. Naglasak bi trebao biti na interdisciplinarnom pristupu istraživanjima, popularizaciji znanosti i uključivanja geografskog pogleda i pristupa istraživanjima. Navedena istraživanja mogu se primijeniti u turističkoj valorizaciji Kontinentalne Hrvatske koja ima jako puno potencijala za daljnji razvoj.

lorena juraKić

liTeraTura i izvori

Državna geodetska uprava (DGU), 2016: Središnji registar prostornih jedinica RH (GIS shapefleovi), Zagreb. Geofabrik, 2018: Croatia, https://download.geofabrik.de/europe/croatia.html (19.12.2018.). Institut za arheologiju (IARH), 2017: Antički arheološki lokaliteti Republike Hrvatske, http://baza.iarh.hr/public/locality/map (15.10.2020.). Jurakić, L., 2021: Analiza uzoraka naseljenosti u avarskom periodu u Kontinentalnoj Hrvatskoj, Geografski odsjek,

Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu. Šmalcelj Novaković, P., 2020: Tablica avarskih nalazišta, Institut za arheologiju, Zagreb.

euromediterAnski seizmološki centAr, emsc

– https://www.emsc-csem.org/#2

Nakon potresa koji je pogodio Zagreb 22. ožujka i potresa kod Petrinje 29. prosinca 2020. godine još jednom smo postali svjesni opasnosti od potresa koji mogu pogoditi mjesto u kojem živimo. Kako je nakon tih snažnih potresa uslijedila serija potresa različite jačine internetska stranica Euromediteranskog seizmološkog centra postala je stranica koju smo često posjećivali kako bismo saznali gdje je bio epicentar potresa te koliko je iznosila njegova magnituda.

Internetska stranica EMSC-a

Dio izvješća EMSC-a o potresu kod Petrinje 29. prosinca 2020.

Euromediteranski seizmološki centar (eng. European-Mediterranean Seismological Centre – EMSC, fr. Centre Sismologique Euro-Méditerranéen – CSEM) je međunarodna, nevladina i neprofitna znanstvena organizacija koja je osnovana kako bi pratila potrese koji se javljaju u euromediteranskoj regiji. Posebno se prate destruktivni potresi, koji imaju najveći utjecaj na život ljudi. Cilj je organizacije što brže (unutar jednog sata od pojave potresa) određivanje epicentra, ali i drugih obilježja takvih potresa. Članstvo EMSC-a danas čine 84 instituta iz 55 zemalja, a član te organizacije iz Hrvatske je Geofizički zavod Andrije Mohorovičića i Seizmološka služba pri Geofizičkom odsjeku PMF-a. EMSC je osnovana 1975. godine na preporuku Europske seizmološke komisije (ESC). Vijeće Europe odredilo je 1987. godine EMSC za organizaciju koja će davati upozorenja na potrese u okviru Europskog sustava uzbunjivanja u skladu s Otvorenim djelomičnim ugovorom (OPA) o sprječavanju, zaštiti i organizaciji u slučaju velikih prirodnih i tehnoloških katastrofa. Jedan od zadataka ove organizacije je i promicanje seizmoloških istraživanja, zbog čega EMSC sudjeluje u brojnim europskim i međunarodnim projektima.

U široj javnosti ova je organizacija najprepoznatljivija po njihovim internetskim stranicama koje sadrže brojne informacije o potresima, ne samo na prostoru Sredozemlja, već i u cijelom

Interaktivna karta potresa

svijetu. Na njima se, osim popisa nedavnih potresa, može pronaći i popis značajnih potresa koji su se u svijetu dogodili u posljednja dva tjedna. Osim toga, postoji i interaktivna karta, koja uz lokaciju epicentra daje i osnovna obilježja potresa. Za neke razorne potrese postoje i posebna izvješća, a na stranicama se može naći i izvješće o potresu kod Petrinje 29. prosinca 2020. godine. Kako bi rezultati njihovog rada bili što vidljiviji, EMSC je razvila aplikaciju za pametne telefone (Lastquake), te nudi dodatke za internetske pretraživače i druge servise. Stranica nudi i KMZ datoteku s kartografskim podacima za Google Earth, koji u tom programu omogućavaju pregledavanje podataka o potresima koji su se dogodili u zadnja dva tjedna.

Kako bi se u što bržem vremenu prikupile informacije o potresima na stranici EMSC-a postoji opcija da svatko tko je doživio potres, nakon što ispuni kratki upitnik, može dati vlastito svjedočanstvo o potresu. Moguće je i dodavanje vlastite fotografije ili videozapisa potresom pogođenog područja u svrhu procjene razorne snage potresa. S obzirom na obilje informacija koje nudi te različitim načinima vizualizacije obilježja potresa, osim njezine znanstvene funkcije, ova stranica zasigurno ima i svoju obrazovnu ulogu. Ipak, nadajmo se da ovu stranicu uskoro nećemo posjećivati iz razloga zbog kojih smo je posjećivali u proteklih godinu dana.

Mladen Maradin

27. drŽAvno nAtjecAnje iz GeoGrAFije

Školsku godinu 2019./2020. obilježio je niz događaja koji su uvelike promijenili uobičajene prakse. Između ostalih promjena, dogodila se i promjena termina i načina održavanja natjecanja iz geografije. Školsko natjecanje održano je prema vremeniku, 12. veljače 2020. godine. Zbog epidemije bolesti COVID-19, uzrokovane širenjem virusa SARS-CoV-2, zatvaranja škola i prelaska na online nastavu, početkom ožujka 2020. godine Agencija za odgoj i obrazovanje najprije je odgodila županijska natjecanja koja su se trebala održati nakon 13. ožujka 2020. godine, a zatim je 22. travnja 2020. objavljena Odluka kojom se „provedba Natjecanja i smotri učenica i učenika osnovnih i srednjih škola Republike Hrvatske u školskoj godini 2019./2020. u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje otkazuje“. Već početkom lipnja 2020. godine, uz suglasnost Ministarstva znanosti i obrazovanja, donesena je nova Odluka prema kojoj se neodržana županijska i državna natjecanja, među njima i Natjecanje iz geografije, trebaju održati od 7. rujna do 31. prosinca 2020. godine.

Nova odluka donijela je i niz novih pitanja i izazova za koje su se postupno tražila rješenja. Najprije je 24. lipnja 2020. objavljeno da će se neodržana natjecanja održati u matičnim školama učenika. Izrađen je upitnik za utvrđivanje interesa i dobivanje suglasnosti za nastavak natjecanja. Učenici su za županijsku razinu natjecanja dostavili mentorima potpisani upitnik od strane roditelja/skrbnika, a mentori isti proslijedili županijskim povjerenstvima do 14. rujna 2020. godine, a za državnu razinu natjecanja tajniku natjecanja do 21. rujna 2020. godine. Uz odluku o mjestu gdje će učenici pristupiti natjecanju, objavljen je i novi vremenik i dopuna Općih uputa za natjecanje. Državno povjerenstvo za provedbu natjecanja iz geografije dobilo je novu zadaću, izraditi dopunu uputa za županijsko i državno natjecanje iz geografije. Dopuna uputa za provedbu županijskog i državnog natjecanja iz geografije objavljena je 8. srpnja 2020. godine.

Sukladno novom vremeniku, općim i posebnim uputama, županijsko natjecanje održano je 24. rujna 2020. godine, a državno natjecanje 23. studenog 2020. godine. Učenici su natjecanju pristupili u svojim školama odnosno u školama koje su pohađali u 2019./2020. školskoj godini. Školska povjerenstva imala su posebnu ulogu i zadaću: provesti natjecanje sukladno epidemiološkim mjerama, skenirati ispitni materijal po završetku natjecanja, obaviti s učenicima uvid u točne odgovore i zemaljskom poštom dostaviti ispitni materijal državnom povjerenstvu. Posebnost državnoga natjecanja bila je provedba istraživačkog rada za učenike petog, šestog, prvog i drugog razreda (uz ispit). Za druge kategorije natjecanja, uz ispit proveden je i praktični rad.

Na državno natjecanje pozvani su učenici iz 63 osnovne i 38 srednjih škola. To znači da su učenici iz tih škola na dan natjecanja bili u svojim školama (osim učenika u izolaciji i samoizolaciji), a državno povjerenstvo uspostavilo je kontakt sa školama u vrijeme izrade praktičnog i istraživačkog rada. Na državno natjecanje pozvano je 79 učenika iz osnovnih i 61 učenik iz srednjih škola, odnosno ukupno 140 učenika i jedan učenik izvan konkurencije. Natjecanju je pristupilo 136 učenika (78 iz osnovne škole i 58 iz srednje škole) i jedan učenik izvan konkurencije. Četvero natjecatelja pristupilo je natjecanju u OŠ Jože Šurana – Višnjan, troje natjecatelja u OŠ Brezovica, po dvoje u OŠ Ante Kovačića – Zagreb, OŠ Jordanovac – Zagreb, OŠ kralja Tomislava – Zagreb, OŠ Ksavera Šandora Gjalskog – Zagreb, OŠ Ljudevit Gaj u Krapini, OŠ Marija Bistrica, OŠ Milan Brozović – Kastav, OŠ Pojišan – Split, OŠ Stjepana Radića – Metković, OŠ Trstenik - Split i OŠ Žrnovnica, a u 49 škola po jedan natjecatelj. U kategoriji srednjih škola najveći je broj natjecatelja

pristupio natjecanju u XV. gimnaziji – Zagreb, sedmero natjecatelja, i III. gimnaziji – Split, petoro natjecatelja. Troje natjecatelja pristupilo je natjecanju u Gimnaziji Lucijana Vranjanina – Zagreb, po dvoje u Gimnaziji Antuna Gustava Matoša – Đakovo, Gimnaziji Antuna Gustava Matoša – Samobor, Gimnaziji Antuna Vrančića – Šibenik, Gimnaziji Dinka Šimunovića u Sinju, Gimnaziji Frana Galovića – Koprivnica, Gimnaziji Franje Petrića – Zadar, II. gimnaziji – Zagreb, IV. gimnaziji – Split, Klasičnoj gimnaziji fra Marijana Lanosovića s pravom javnosti - Slavonski Brod, Prvoj gimnaziji – Varaždin, Srednjoj školi Krapina, Srednjoj školi Vladimir Nazor – Čabar i u V. gimnaziji – Zagreb, a po jedan u 17 srednjih škola.

Od 42 mentora iz srednje škole, najviše natjecatelja pripremali su Antonio Vrbatović, prof. (petoro), III. gimnazija – Split i Valentina Tomac, mag. educ. geogr. (troje), Srednja škola Vladimir Nazor – Čabar i Srednja škola Delnice. Po dvoje natjecatelja mentorirali su Ivica Blažević, prof., Klasična gimnazija fra Marijana Lanosovića s pravom javnosti - Slavonski Brod, Andrea Dalić, prof., V. gimnazija – Zagreb, Dražena Glamuzina-Perić, IV. gimnazija – Split, Maja Jurgec, mag. educ. geogr. et hist., Prva gimnazija – Varaždin, Darko Kanjuh, prof., XV. gimnazija – Zagreb, Hrvoje Madžar, prof., Gimnazija Franje Petrića – Zadar, Danijela Omrčen-Loko, Gimnazija Dinka Šimunovića u Sinju, Berislav Rusan, prof., XV. gimnazija – Zagreb, Mirjana Zadro, prof., XV. gimnazija – Zagreb i Ivana Žderić-Matijašić, mag. educ. geogr. et hist., Gimnazija Lucijana Vranjanina – Zagreb.

Među 62 mentora iz osnovne škole brojem natjecatelja izdvajaju se Valter Baldaš, prof., OŠ Jože Šurana – Višnjan (4), Tomislav Štancl, prof., OŠ Brezovica (3), Josip Ančić, prof., OŠ Pojišan – Split (2), Sanda Blatančić, prof., OŠ Stjepana Radića – Metković (2), Ines Bogdan, prof., OŠ Žrnovnica (2), Stjepan Čebrajec, prof., OŠ Marija Bistrica (2), Matea Čića, prof., OŠ Jordanovac – Zagreb (2), Miljenka Hršak, prof., OŠ Ljudevit Gaj u Krapini (2), Dominik Možnik, prof., OŠ kralja Tomislava – Zagreb (2), Davorka Strmečki-Stakor, prof., OŠ Ksavera Šandora Gjalskog – Zagreb (2), Nada Ugrina, prof., OŠ Trstenik – Split (2), Ivana Varga, prof., OŠ Ante Kovačića – Zagreb (2) i Aleksandra Vukelić, prof., OŠ Milan Brozović – Kastav (2).

Kao i u proteklih pet godina, nakon uvida u dostavljenu dokumentaciju 261 od 479 predloženika, Državno povjerenstvo utvrdilo je konačni broj bodova i konačne ljestvice poretka za svaku od osam kategorija i na internetskim stranicama Agencije za odgoj i obrazovanje objavilo popis pozvanih učenika i mentora na državno natjecanje. Škole u kojima su održana natjecanja Državnome povjerenstvu dostavila su originalnu dokumentaciju, a zadržala kopije ispita predloženika do kraja školske godine. Broj pozvanih učenika po pojedinim razredima određuje se na temelju ranga na popisu predloženika za pojedini razred, a ne na temelju postotka riješenosti ispita na županijskom natjecanju, kao što je to praksa na natjecanjima iz drugih predmeta. Takav način pozivanja učenika na državno natjecanje iz geografije potpuno je transparentan, a kriterij opravdan zbog načina sastavljanja ispita i strukture nastavnog programa pa tu praksu planiramo zadržati i u idućim godinama. Ispiti se sastavljaju prema odgojno-obrazovnim ishodima objavljenima u Posebnim uputama za natjecanje iz geografije. U sastavljanju ispita, praktičnih i istraživačkih radova primjenjuje se i načelo aktualizacije, o čemu su natjecatelji i mentori pravodobno informirani u pravilima natjecanja iz geografije. Zbog tajnosti zadatci u ispitima, praktičnim i istraživačkim radovima nisu baždareni prije natjecanja. Ispiti, praktični i istraživački radovi ne sastavljaju se prema sadržaju udžbenika. Pripremu i provedbu natjecanja, ali i redovite nastave, olakšala bi izrada i objava popisa geografskih imena za sve nastavne teme u pojedinim razredima ili barem integrirani popis za pojedini razred.

U okviru odobrene kvote pokušavamo ujednačiti broj pozvanih učenika po pojedinim razredima, koliko je to moguće. Natjecanje iz geografije razlikuje se od drugih natjecanja i po kategorijama. Malo je predmeta u kojima na državnome natjecanju sudjeluju učenici petih i šestih razreda, no interes učenika navedenih razreda, sadržaj ishoda učenja, učenička postignuća na natjecanjima kao i percepcija učenika o nastavnome predmetu geografiji potpuno opravdavaju koncept natjecanja i svakako ga planiramo zadržati u idućim godinama.

Sustavno praćenje učeničkih postignuća na svim razinama natjecanja tijekom proteklih 27 godina ukazuje na kontinuirani veliki interes učenika i mentora za natjecanje iz geografije, visoku razinu postignuća u znanjima i vještinama, ali i značajnu polarizaciju u broju sudionika državnih natjecanja između pojedinih županija i Grada Zagreba.

Na 27. državnome natjecanju sudjelovali su natjecatelji iz 17 županija Republike Hrvatske. Od 78 učenika osnovnih škola i 58 učenika srednjih škola, na državnome je natjecanju 2020. godine iz Grada Zagreba bilo 31,6 % učenika. Uz Grad Zagreb, po udjelu sudionika državnog natjecanja izdvaja se Splitsko-dalmatinska županija (19,1 %), a slijede Primorsko-goranska županija (8,8 %) i Krapinsko-zagorska županija (5,9 %) (sl. 1).

Prostorna polarizacija u broju sudionika državnoga natjecanja izraženija je u kategoriji osnovnih škola. Iz Sisačko-moslavačke, Ličko-senjske, Virovitičko-podravske, Vukovarskosrijemske, Koprivničko-križevačka, Šibensko-kninske i Bjelovarsko-bilogorske županije na državno natjecanje nije bio pozvan ni jedan učenik osnovne škole. To je isti broj županija bez predstavnika na državnome natjecanju kao 2017. i više nego 2016., 2018. i 2019. godine. U usporedbi s 25.

Sl. 1. Broj učenika iz pojedinih županija na državnome Natjecanju iz geografije 2020. godine

državnim natjecanjem na kojemu je udjel natjecatelja iz Grada Zagreba bio najveći (39,7 %), na 27. državnome natjecanju bilo je nešto manje natjecatelja (31,6 %). Iz četiri je županije sudjelovao po jedan natjecatelj, jedna je županija imala dva natjecatelja, tri županije po tri predstavnika, dvije županije po četiri, jedna pet, jedna devet i jedna 15 natjecatelja. Uz Grad Zagreb, najveći udjel natjecatelja iz osnovnih škola bio je iz Splitsko-dalmatinske (19,1 %) te iz Primorsko-goranske županije (8,8 %) (sl. 2). U kategoriji srednjih škola nije bilo sudionika iz Sisačko-moslavačke, Ličko-senjske, Virovitičko-podravske, Vukovarsko-srijemske, Karlovačke i Požeško-slavonske županije, četiri su županije imalo po jednog predstavnika, tri županije po dva, četiri županije po tri, dvije županije po četiri, jedna 11 i jedna 17 natjecatelja. Najveći udjel natjecatelja bio je iz Grada Zagreba (29,3 %), Splitsko-dalmatinske županije (19 %) te Primorsko-goranske, Krapinskozagorske i Zagrebačke županije (po 5,2 %) (sl. 3).

U kategoriji petog razreda na 27. državnom natjecanju sudjelovao je 21 natjecatelj (6 učenica i 15 učenika), od toga pet iz Grada Zagreba, pet iz Splitsko-dalmatinske županije, po dva iz Zagrebačke i Dubrovačko-neretvanske županije te po jedan iz Istarske, Krapinsko-zagorske, Osječkobaranjske, Požeško-slavonske, Primorsko-goranske, Varaždinske i Zadarske županije. Po ukupnom prosječnom broju bodova (80,6) natjecatelji petog razreda su na drugom mjestu, uspješniji od njih samo su natjecatelji u kategoriji sedmog razreda. Značajno se razlikuje prosječna riješenost ispita (86,4 %) od riješenosti istraživačkog rada (67 %). Od svih osam kategorija natjecanja po prosječnoj riješenosti ispita najuspješniji su natjecatelji petog razreda. Među osvajačima prva dva mjesta kao i između trećeg i četvrtog mjesta vrlo male su razlike u ostvarenom broju bodova. Usporedimo li

Sl. 2. Udjel učenika osnovnih škola iz pojedinih županija na državnome Natjecanju iz geografije 2020. godine

Sl. 3. Udjel učenika srednjih škola iz pojedinih županija na državnome Natjecanju iz geografije 2020. godine

najbolji i najslabiji rezultat u ispitu, istraživačkom radu i ukupnom broju bodova, uočavamo da je veća postotna razlika u istraživačkom radu nego u ispitu te da je raspon varijacije, uz sedmi razred, najmanji među svih osam kategorija natjecanja.

U kategoriji šestog razreda od 18 pozvanih, natjecanju je pristupilo 17 natjecatelja, od toga 6 učenica i 11 učenika. Najviše natjecatelja bilo je iz Grada Zagreba (6), Istarske (3) i Primorskogoranske županije (3). Po jednog natjecatelja imale su Dubrovačko-neretvanska, Međimurska i Splitsko-dalmatinska, a dva Krapinsko-zagorska županija. Među 17 natjecatelja šestog razreda samo je jedan sudjelovao na državnom natjecanju i 2019. godine. Taj je učenik 2020. godine postao državni prvak. Prosječna riješenost ispita za šesti razred je 70,1 %, što je značajno manja prosječna riješenost od petog i sedmog razreda i nešto bolja od osmog razreda. Istraživački rad prosječno je riješen 57 %, što je uz četvrti razred srednje škole najslabije postignuće u provjeri geografskih vještina i istraživanja. Prosječan broj bodova u kategoriji šestog razreda je 66,1, što je najmanji prosječan rezultat među kategorijama natjecanja za osnovnu školu. Raspon varijacije u ispitu je 28 % bodova (najviše među svim kategorijama natjecanja). Znatno su manje razlike među natjecateljima u riješenosti istraživačkog rada. Po ukupnom broju bodova raspon varijacije veći je samo među natjecateljima sedmog razreda. Među osvajačima priznanja male su razlike u ukupnom broju bodova.

Kontinuitet sudjelovanja na državnim natjecanjima iz geografije potvrđuje i analiza rezultata u kategoriji sedmog razreda. Od 24 sudionika natjecanja, treći put na državnome natjecanju sudjelovao je Nereo Rundić, državni prvak 2020. i 2019. te osvajač drugog 2. mjesta 2018. godine.

Treće sudjelovanje ostvario je i Matej Nemčić (2. mjesto 2020. godine) te Dino Fazlić, (3. mjesto 2020., 2. mjesto 2019, državno prvak 2018.). Po drugi put na državnom natjecanju sudjelovali su Mario Lakoš, Antonio Sivro i Angelo Bezić. Najviše je natjecatelja bilo iz Grada Zagreba (8) i iz Splitsko-dalmatinske županije (5), a uz njih u kategoriji sedmog razreda sudjelovalo je troje natjecatelja iz Primorsko-goranske županije, po dvoje iz Zadarske i Zagrebačke županije te po jedan natjecatelj iz Brodsko-posavske, Karlovačke, Međimurske i Osječko-baranjske županije. Prosječan broj bodova u ovoj kategoriji je 81,1, što je najbolji rezultat među svih osam kategorija. Natjecatelji sedmog razreda izdvajaju se po riješenosti praktičnog rada (73,7 %, najbolji prosjek riješenosti od svih osam kategorija) i ispita (84,6 %, drugi rezultat među svih osam kategorija). Među sudionicima natjecanja u kategoriji sedmog razreda male su razlike u riješenosti ispita u usporedbi s drugim kategorijama natjecanja, dok je u riješenosti praktičnoga rada i ukupnom broju bodova najveći raspon varijacije.

Od 16 natjecatelja u kategoriji osmog razreda, njih sedam sudionici su državnih natjecanja iz geografije dva ili tri puta. Iako su u vrijeme državnoga natjecanja to bili učenici prvog razreda srednjih škola, koji rezultatima državnoga natjecanja više ne mogu ostvariti dodatne bodove za upis u srednju školu, ti su učenici bili spremni ponavljati nastavni sadržaj osmoga razreda i pristupiti državnom natjecanju. Brojem sudjelovanja i ostvarenim rezultatima izdvajaju se Luka Protulipac (državni prvak 2020. i 2017., drugo mjesto 2019. godine, 12. mjesto 2018.) i Lovro Šimić (6. mjesto 2017., državni prvak 2019., 5. mjesto 2020.). Treće sudjelovanje ostvarili su i Gabrijel Kučko (četvrto mjesto 2020. i 2018., drugo mjesto 2019.), Luka Jerčić (4. mjesto 2020., četvrto mjesto 2019., 3. mjesto 2018.), drugo sudjelovanje Luka Klancir, Dominik Novosel i Laura Nazlić. Najviše je natjecatelja bilo iz Grada Zagreba (7), četiri iz Splitsko-dalmatinske, po dva iz Krapinskozagorske i Primorsko goranske županije te jedan iz Međimurske županije. Natjecatelji u ovoj kategoriji prosječno su ostvarili 67,8 bodova, što je među kategorijama natjecanja za osnovnu školu na trećem mjestu (neznatno slabiji prosjek ostvarili su samo natjecatelji u kategoriji šestog razreda). Vrlo male su razlike u riješenosti ispita i praktičnoga rada, pri čemu je prosječna riješenost ispita 67,6 % i najniža je od svih kategorija natjecanja za osnovnu školu, a prosječna riješenost praktičnoga rada 68,1 % što je treći rezultat provjere geografskih vještina među svih osam kategorija natjecanja.

Usporedimo li postignuća na 27. državnome natjecanju iz geografije za srednjoškolce možemo zaključiti da su natjecatelji u kategoriji drugog razreda najuspješnije riješili multimedijalni ispit (78,5 %) i ostvarili prosječno najveći ukupan broj bodova (75,1 %). Istraživački/praktični rad najuspješnije su riješili natjecatelji u kategoriji trećeg razreda (71,8 %). Uz značajne razlike u odnosu na druge kategorije natjecanja, najmanji prosječan ukupan broj bodova od svih kategorija natjecanja ostvarili su natjecatelji u kategoriji četvrtih razreda (46,9 %) pa se nameće pitanje koliko je natjecanje za tu kategoriju bilo smisleno. U trenutku državnoga natjecanja ti su mladi ljudi bili studenti prve godine studija, na polovini zimskog semestra. Slično je stanje u riješenosti ispita jer su natjecatelji u kategoriji četvrtog razreda ostvarili najmanju prosječnu riješenost ispita od svih osam kategorija (44,7 %). Samo su praktični rad prosječno riješili više od 50 %, ali i po tom su rezultatu ostvarili najslabiju riješenost dijela natjecanja u kojemu su provjeravane geografske vještine. U kategoriji trećeg i četvrtog razreda bolja je prosječna riješenost praktičnog rada nego ispita, dok je u ostale dvije srednjoškolske kategorije bolja riješenost ispita (a značajno slabija riješenost istraživačkog rada).

U kategoriji prvoga razreda natjecalo se ukupno 16 učenika, troje iz Splitsko-dalmatinske županije, po dvoje iz Brodsko-posavske županije, Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske, Primorsko-goranske i Zagrebačke županije. Po jednog natjecatelja imale su Koprivničko-križevačka, Šibensko-kninska i Varaždinska županija. Od 16 učenika prvog razreda, šestoro je sudjelovalo više puta na državnim natjecanjima iz geografije. Najveći broj sudjelovanja ostvario je Ivan Vukadinović (državni prvak 2020. i 2018., 7. mjesto 2017. i 11. mjesto 2019.). Treći put na državnome natjecanju sudjelovali su Andrej Nikšić, Josip Vrdoljak i Marko Turibak, a drugi put Bruna Bakota (2. mjesto 2020., 4. mjesto 2016.) i Darin Filipčić (3. mjesto 2020. i 13. mjesto 2019.). Prosječna riješenost ispita u kategoriji prvog razreda je 72,1 %, istraživačkog rada 65,6 %, a prosječan ukupan broj bodova 70,1, što je među svim kategorijama natjecanja četvrti rezultat po ukupnom broju bodova i drugi u kategoriji srednjih škola.

Među 16 natjecatelja u kategoriji drugog razreda srednje škole po broju sudjelovanja i ostvarenim rezultatima izdvajaju se Nika Kilić (8. mjesto 2020., državna prvakinja 2019., 9 mjesto 2018., 5. mjesto 2017., 11. mjesto 2016.), Maks Vincek (državni prvak 2020., 3. mjesto 2016., državni prvak 2017., 3. mjesto 2018. i 8. mjesto 2019.). Četiri sudjelovanja ostvario je Josip Rončević (3. mjesto 2020., državni prvak 2016., 8. mjesto 2018. i 7. mjesto 2019.) i Marko Fabulić (9. mjesto 2020., državni prvak 2018., 11. mjesto 2017., 5. mjesto 2016.). Po drugi put na državnom su natjecanju sudjelovali Marin Jurišić, Karlo Lukšić i Vedran Vrabec. Od 16 natjecatelja, sedam je bilo iz Grada Zagreba, troje iz Splitsko-dalmatinske županije, dvoje iz Osječko-baranjske te po jedan iz Dubrovačko-neretvanske, Krapinsko-zagorske, Šibensko-kninske i Zadarske županije. Među svim kategorijama natjecanja, u kategoriji drugog razreda zabilježene su najmanje razlike u riješenosti ispita i istraživačkog rada (raspon varijacije 18 odnosno 12,5 bodova). Prosječno je ostvaren 75,1 bod što je ukupno treći rang u ukupnom broju bodova i najbolji rezultat u kategoriji srednje škole. U riješenosti ispita bolji su samo natjecatelji petog i sedmog razreda, a u provjeri geografskih vještina u kategoriji srednje škole bolji su natjecatelji iz trećeg razreda.

U kategoriji trećeg razreda sudjelovalo je 16 natjecatelja, šest iz Splitsko-dalmatinske županije, četiri iz Grada Zagreba, dva iz Varaždinske te po jedan iz Koprivničko-križevačke, Međimurske, Osječko-baranjske i Zadarske županije. Razlike u prosječnim rezultatima u odnosu na druge kategorije srednje škole su značajne. Po ukupnom broju bodova i prosječnoj riješenosti ispita slabiji rezultat ostvarili su samo natjecatelji četvrtog razreda, dok su po riješenosti praktičnog rada među svim kategorijama natjecanja uspješniji samo natjecatelji sedmog razreda. Od 16 natjecatelja u kategoriji trećeg razreda, njih 10 sudjelovalo je na državnom natjecanju dva i više puta. Izdvaja se Luka Šafarić sa sedam sudjelovanja (8. mjesto 2020., 3. mjesto 2019., 5. mjesto 2018., 6. mjesto 2017., 4. mjesto 2016., 6. mjesto 2015. i 9. mjesto 2014.). Troje je natjecatelja u ovoj kategoriji sudjelovalo peti put na državnome natjecanju: Ema Buljan (državna prvakinja 2020., 4. mjesto 2019., 2. mjesto 2018. i 2017. te 9. mjesto 2016.), Luka Rogoz (2. mjesto 2020., 3. mjesto 2019., državni prvak 2018., 4. mjesto 2017. i 6. mjesto 2017.) i Ivona Buljević (5. mjesto 2020., 4. mjesto 2015., državna prvakinja 2016., 10. mjesto 2018. i 8. mjesto 2019.). Četvrto sudjelovanje na državnome natjecanja ostvario je Mislav Maldini, a svako je sudjelovanje obilježio osvajanjem jednog od prva tri mjesta (3. mjesto 2020. i 2018., državni prvak 2019. i 2017.). Treće sudjelovanje ostvarili su Jakov Pera i Mateo Raboteg, a drugo Izidor Dužanec, Robert Bačani i Ivan Stanušić.

U kategoriji četvrtog razreda na državnome je natjecanju 2020. godine sudjelovao najmanji broj natjecatelja. Bilo je pozvano 13, a odazvalo se 11 natjecatelja, četvero iz Grada Zagreba, dvoje iz Koprivničko-križevačke te po jedan iz Bjelovarsko-bilogorske, Istarske, Osječko-baranjske,

Primorsko-goranske i Zagrebačke županije. Već je naglašeno da su natjecatelji u kategoriji četvrtog razreda među svim kategorijama natjecanja, u svim segmentima (ispit, praktični rad i ukupno) ostvarili najslabiji prosječan rezultat. Od 11 natjecatelja, petoro je sudjelovalo dva i više puta na državnim natjecanjima. Peti put na državnom je natjecanju sudjelovao Marin Belamarić (državni prvak 2020., 2. mjesto 2018. i 2019., 6. mjesto 2017. i 7. mjesto 2016.). Treće sudjelovanje ostvario je Ivan Ovcin, a drugo Tanita Zoe Kralj, Lovro Bošnjak i Lucian Domitrović.

Priznanja za osvojena prva mjesta primilo je osam učenika iz dvije županije i Grada Zagreba: iz Grada Zagreba (6., 8., 2. i 4. razred), Splitsko-dalmatinske županije (5., 1. i 3. razred) i Primorskogoranske županije (7. razred). Za osvojeno drugo mjesto dodijeljeno je osam priznanja učenicima iz šest različitih županija i Grada Zagreba: iz Splitsko-dalmatinske županije (8. i 1. razred), Zagrebačke (5. razred), Koprivničko-križevačke (3. razred), Primorsko-goranske (4. razred), Šibensko-kninske (2. razred), Međimurske županije (6. razred) i Grada Zagreba (7. razred). Za osvojeno treće mjesto dodijeljeno je osam priznanja učenicima iz tri različite županije i Grada Zagreba: iz Grada Zagreba (5., 7., 8. i 4. razred), Dubrovačko-neretvanska (6. i 2. razred), Zagrebačke (1. razred) i Zadarske županije (3. razred).

Najveći broj priznanja osvojili su učenici iz Grada Zagreba (9 priznanja), Splitsko-dalmatinske (5 priznanja) te Primorsko-goranske, Dubrovačko-neretvanske i Zagrebačke županije (po 2 priznanja). Po jedno priznanje osvojili su učenici iz četiri županije (Koprivničko-križevačke, Zadarske, Šibenskokninske i Međimurske županije) (sl. 4).

Sl. 4. Udjel osvojenih prvih, drugih i trećih mjesta na 27. državnome Natjecanju iz geografije 2020. godine po županijama Republike Hrvatske

tAb. 1. ljestvicA konAčnoG poretkA nA 27. drŽAvnome nAtjecAnju iz GeoGrAFije 2020. Godine

5. RAZRED

Ostvareno mjesto Ime Prezime Ime mentora Prezime mentora Županija Ispit Istraživački rad Bodovi ukupno Ime škole

1. Klara Tabak Ines Mikelić Splitskodalmatinska 68 22,5 90,5 OŠ Ravne njive

2. Fran Ozimec Stela ModrušanVidaković Zagrebačka

3. Roman Vresk

Dominik Možnik Grad Zagreb 4. Ivano Dragobratović Sanda Blatančić Dubrovačkoneretvanska 4. Antonio Radan Ines Bogdan Splitskodalmatinska

4. Jan Vašak

Zdravko Petek Varaždinska 5. Patrik Klovar Lukarić Anja Bićanić Primorskogoranska 6. Nikola Jednačak Matea Čiča Grad Zagreb

7. Paulo Ciotti Nada Ugrina Splitskodalmatinska 64 25,5 89,5 OŠ Milke Trnine 65 20,5 85,5 OŠ Kralja Tomislava - Zagreb 63 22 85 OŠ Stjepana Radića - Metković 62 23 85 OŠ Žrnovnica 63 22 85 OŠ Novi Marof 60 24 84 OŠ Kozala 64 18 82 OŠ Jordanovac 64 17,5 81,5 OŠ Trstenik

7. Toni Grubišić Marijana Eterović Faraunić Splitskodalmatinska 65 16,5 81,5 OŠ Bijaći

8. Irena Ferić 9. Toma Radić Maja

Vahovec Juran Grad Zagreb Davorka StrmečkiStakor Grad Zagreb 60 21 81 OŠ Augusta Cesarca - Zagreb 63 17,5 80,5 OŠ Ksavera Šandora Gjalskog - Zagreb

10. Šimun Delišimunović Filip Hodak Požeško-slavonska 62 18 80 OŠ Braće Radić - Pakrac

10. Marin Mlinarić Nives Marketin Zadarska 64 16 80 OŠ Pakoštane

11. Kiara Klopotan Ivana Petrić Zagrebačka 61 18,5 79,5 OŠ Đure Deželića - Ivanić Grad

12. Mare Kuduz Ines Bogdan Splitskodalmatinska

59 19,5 78,5 OŠ Žrnovnica 13. Lucija Laušić Predrag Kralj Grad Zagreb 53 24 77 OŠ Frana Galovića 14. Frano Pranjić Stjepan Sušilović Osječko-baranjska 48 26 74 OŠ Vladimir Nazor - Čepin 15. Luka Hržica Miljenka Hršak Krapinskozagorska 60 13 73 OŠ Ljudevit Gaj u Krapini

16. Ivan Žuvela Stjepan Bačić Dubrovačkoneretvanska

50 22,5 72,5 OŠ Vela Luka 17. Anika Blažević Valter Baldaš Istarska županija 52 14,5 66,5 OŠ Jože Šurana - Višnjan

6. RAZRED

Ostvareno mjesto Ime Prezime Ime mentora Prezime mentora Županija Ispit Istraživački rad Bodovi ukupno Ime škole

1. Marko Šarić Brigita Gajski Stiperski Grad Zagreb 60 18,0 78 OŠ Josipa Račića

2. Ivan Vuk Biljana Forgač Međimurska 57 20,5 77,5 II. osnovna škola - Čakovec

3. Toni Tolj Sanda Blatančić Dubrovačkoneretvanska 55 21,0 76 OŠ Stjepana Radića - Metković

4. Mak Štefanec Slaven Imre

Grad Zagreb 5. Petra Žnidarić Miljenka Hršak Krapinskozagorska 6. Nika Kljajić 7. Tomislav Joć Ilona Mirt Blagus Grad Zagreb Stjepan Čebrajec Krapinskozagorska 7. Nika Novačić Irena Prša Grad Zagreb 50 23,0 73 OŠ Antuna Gustava Matoša - Zagreb 48 24,0 72 OŠ Ljudevit Gaj u Krapini 54 17,5 71,5 OŠ Medvedgrad 51 18,5 69,5 OŠ Marija Bistrica 47 22,5 69,5 OŠ Otok

8. Gabriel Romeo Cvitko Valter Baldaš Istarska županija 46 22,5 68,5 OŠ Jože Šurana - Višnjan

8. Jelena Zeljko Silvana Bilić-Kovačević Splitskodalmatinska 52 16,5 68,5 OŠ Stobreč

9. Karlo Stašić

10. Andrej Ujčić 11. Ivan Zrno Aleksandra Vukelić Primorskogoranska Aleksandra Vukelić Primorskogoranska Matea Čiča Grad Zagreb 55 13,0 68 OŠ Milan Brozović

55 10,5 65,5 OŠ Milan Brozović 47 16,0 63 OŠ Jordanovac

12. Dorijan Kancijanić Branimir Arbanas Primorskogoranska

48 10,5 58,5 OŠ Škurinje - Rijeka 13. Lara Perković Valter Baldaš Istarska županija 40 14,0 54 OŠ Jože Šurana - Višnjan 14. Ana Marija Horvat Valter Baldaš Istarska županija 37 12,0 49 OŠ Jože Šurana - Višnjan 15. David Agić Tomislav Štancl Grad Zagreb 32 10,5 42,5 OŠ Brezovica

Ivan Bobeta Marija Ros Kozarić Sisačkomoslavačka

nije pristupio

I. osnovna škola - Petrinja

7. RAZRED

Ostvareno mjesto Ime Prezime Ime mentora Prezime mentora Županija Ispit Istraživački rad Bodovi ukupno Ime škole

1. Nereo Rundić Ivana

Balaško Primorskogoranska 2. Matej Nemčić Ksenija Krušić Grad Zagreb 3. Dino Fazlić Sanda Mijalić Grad Zagreb

4. Marija Pavičić Zlatka Gašparac Grad Zagreb

5. Ivan Školnik Mirjana Horvat Grad Zagreb 68 29 97 OŠ Gornja Vežica 68 28,5 96,5 OŠ Remete 65 27,5 92,5 OŠ Tituša Brezovačkog 64 27,5 91,5 OŠ Ružičnjak 64 26,5 90,5 OŠ Pantovčak

6. Marin Mandić Mate Dedić Splitskodalmatinska 63 27 90 OŠ Srinjine

6. Antonela Žuža Josip Ino Vitali Zadarska 60 30 90 OŠ Stanovi

7. Marin Lakoš Ivan Sarjanović Grad Zagreb

60 29,5 89,5 OŠ Horvati 8. Marko Matković Alemka Miklić Grad Zagreb 63 24,5 87,5 OŠ Petra Preradovića - Zagreb 9. Borna Vidmar Zdenka Suričević Brodsko-posavska 59 28 87 OŠ Antun Mihanović - Slavonski Brod 10. Antonio Sivro Ivanka Vuletić Splitskodalmatinska 58 26,5 84,5 OŠ Pujanki

10. Matej Unković Davor Kolarić Primorskogoranska 11. Domagoj Barišin Josip Ančić Splitskodalmatinska 60 24,5 84,5 OŠ Vežica

62 21 83 OŠ Pojišan

11. Jan Buljubašić Ines

Janevski Osječko-baranjska 59 24 83 OŠ Frana Krste Frankopana - Osijek 12. Zvonko Andrijević Tihomir Gržinčić Grad Zagreb 61 19,5 80,5 OŠ Marina Držića - Zagreb

13. Borna Rihtarec Maja Radek Sklepić Međimurska 55 25 80 OŠ Sveti Martin na Muri

14. Lea Miletić Davorka StrmečkiStakor Grad Zagreb 62 15,5 77,5 OŠ Ksavera Šandora Gjalskog - Zagreb

15. Hrvoje Pastuović Robert Vrbanić Zagrebačka 53 24 77 OŠ Braće Radića - Kloštar Ivanić

16. Šimun Tukić Josip Ančić Splitskodalmatinska 59 16 75 OŠ Pojišan

17. Karlo Ahel

18. Angelo Bezić Josip

Ivana Jurjević Primorskogoranska Čulić Farac Splitskodalmatinska 56 17 73 OŠ Fran Franković

54 16,5 70,5 OŠ Grohote

19. Ivan

Tudorović Manuela Margetić Longin Zadarska 20. Maks Rakočević Marija Šako Karlovačka 21. Ivana Korenika Damir Ostreš Zagrebačka 53 8,5 61,5 OŠ Smiljevac 48 5 53 OŠ Dragojle Jarnević 48 4,5 52,5 OŠ Gradec

8. RAZRED

Ostvareno mjesto Ime Prezime Ime mentora Prezime mentora Županija Ispit Istraživački rad Bodovi ukupno Ime škole

1. Luka Protulipac Radmila Čirko Grad Zagreb 57 26,5 83,5 OŠ Alojzija Stepinca

2. Tin Matijaš Nada Ugrina Splitskodalmatinska 57 24,5 81,5 OŠ Trstenik

3. Zvonimir Balić 4. Luka Jerčić Ivana Varga Grad Zagreb Marina Gojsalić Splitskodalmatinska 55 23,5 78,5 OŠ Ante Kovačića - Zagreb 55 22 77 OŠ Kman-Kocunar

4. Gabrijel Kučko Kristina Ciković Lacković

Krapinskozagorska 5. Luka Kauzlarić Milan Vukelić Primorskogoranska 5. Lovro Šimić Ivana Varga Grad Zagreb 6. Luka Klancir Stjepan Čebrajec Krapinskozagorska 6. Dominik Novosel Valentina Mihić Grad Zagreb

7. Leticija Vresk

Dominik Možnik Grad Zagreb 8. Elena Juračić Ivana Mošmondor Međimurska

9. Jana Poštek 10. Laura Nazlić

Tomislav Štancl Grad Zagreb Mario Marasović Splitskodalmatinska 11. Robert Markulin Tomislav Štancl Grad Zagreb 12. Renato Špehar Tihomir Kovačić Primorskogoranska 13. Nika Škorić Helanda Čović Splitskodalmatinska 54 23 77 OŠ Donja Stubica

48 24,5 72,5 OŠ Pehlin, Rijeka 48 24,5 72,5 OŠ Ante Kovačića - Zagreb 50 20,5 70,5 OŠ Marija Bistrica 45 25,5 70,5 OŠ Retkovec 44 19,5 63,5 OŠ Kralja Tomislava - Zagreb 42 20,5 62,5 OŠ Domašinec 45 13,5 58,5 OŠ Brezovica 36 22 58 OŠ Mertojak 47 8,5 55,5 OŠ Brezovica 40 11,5 51,5 OŠ Eugena Kumičića - Rijeka

34 17 51 OŠ Josip Pupačić

1. RAZRED

Ostvareno mjesto Ime Prezime Ime mentora Prezime mentora Županija Ispit Istraživački rad Bodovi ukupno Ime škole

1. Ivan Vukadinović Jagoda Lerotić Splitskodalmatinska 63 27 90 II. gimnazija - Split

2. Bruna Bakota Antonio Vrbatović Splitskodalmatinska 60 24 84 III. gimnazija - Split

3. Darin Filipčić Nikola Kasun Zagrebačka 53 23 76 Gimnazija Antuna Gustava Matoša - Samobor

4. Andrej Nikšić

Berislav Rusan Grad Zagreb 5. Marko Turibak Vesna Pušelj Krapinskozagorska 53 21 74 XV. gimnazija - Zagreb 61 11 72 Srednja škola Krapina

6. Marin Stanić Ivan Lučić Grad Zagreb

43 28 71 II. gimnazija - Zagreb Klasična gimnazija fra 7. Josip Terzić Ivica Blažević Brodsko-posavska 51 18 69 Marijana Lanosovića s pravom javnosti - Slavonski Brod 7. Josip Vrdoljak Kristina Gracin Šibensko-kninska 49 20 69 Gimnazija Antuna Vrančića 8. Jan Jertec Ines Tuđan Varaždinska 51 17 68 Druga gimnazija - Varaždin 9. Dorian Tarle Zvonimir Treščec Koprivničkokriževačka 48 19 67 Gimnazija Fran Galović - Koprivnica

9. Petar Ule

Valentina Tomac Primorskogoranska 10. Marta Grgurev Anita Lučić Zagrebačka

10. Nika Meštrović Davorka Pelko Krapinskozagorska 49 18 67 SŠ Vladimir Nazor 45 19 64 Gimnazija Velika Gorica 46 18 64 Srednja škola Zlatar

10. Marina Šoštarić Valentina Tomac Primorskogoranska 50 14 64 SŠ Vladimir Nazor

11. Lukas Jurakić Ivica Blažević Brodsko-posavska 46 17 63 Klasična gimnazija fra Marijana Lanosovića s pravom javnosti - Slavonski Brod

12. Iva Vilibić Antonio Vrbatović Splitskodalmatinska 39 21 60 III. gimnazija - Split

Ana Šubat

izvan konkurencije Fran Pleša Doris Žibert Primorskogoranska

Goranka Marković Grad Zagreb

nije pristupila

Gimnazija Andrije Mohorovičića - Rijeka

35 21 56 I. gimnazija - Zagreb

2. RAZRED

Ostvareno mjesto Ime Prezime Ime mentora Prezime mentora Županija Ispit Istraživački rad Bodovi ukupno Ime škole

1. Maks Vincek 2. Kristijan Šarac Zoran Glavočić Grad Zagreb 62 22,5 84,5 II. gimnazija - Zagreb

Emil Matuša Šibensko-kninska 59 23 82 Gimnazija Antuna Vrančića

3. Josip Rončević Ines Peručić Blitvić Dubrovačkoneretvanska 57 24 81 SŠ Petra Šegedina

4. Tin

Pizent 5. Fabijan Junaci Darko Kanjuh Grad Zagreb Tomislav Jurašinović Grad Zagreb

6. Marin Jurišić Hrvoje Madžar Zadarska

7. Karlo Lukšić

Valentina Lež Trgovec Krapinskozagorska 7. Vedran Vrabec Lidija Krušlin Grad Zagreb

8. Nika Kilić Dražena Glamuzina Perić Splitskodalmatinska 60 20 80 XV. gimnazija - Zagreb 58 20,5 78,5 IV. gimnazija - Zagreb 57 21 78 Gimnazija Franje Petrića - Zadar 57 19 76 Srednja škola Krapina 58 18 76 XV. gimnazija - Zagreb 50 25,5 75,5 IV. gimnazija - Split

9. Matko Fabulić Darko Kanjuh Grad Zagreb 53 22 75 XV. gimnazija - Zagreb

9. Josip Pavić Zvonimir Bušić Osječko-baranjska 56 19 75 Gimnazija A.G.Matoša - Đakovo

10. Petra Čić Antonio Vrbatović Splitskodalmatinska

51 23 74 III. gimnazija - Split 11. Saša Bosanac Dalibor Pazaver Osječko-baranjska 58 13 71 III. gimnazija Osijek 12. Kristijan Šagovac Ivana Žderić Matijaščić Grad Zagreb 50 20,5 70,5 Gimnazija Lucijana Vranjanina 13. Marin Podrug Dražena Glamuzina Perić Splitskodalmatinska 49 17,5 66,5 IV. gimnazija - Split

14. Nikola Špehar Andrea Dalić Grad Zagreb 44 14 58 V. gimnazija

3. RAZRED

Ostvareno mjesto Ime Prezime Ime mentora Prezime mentora Županija Ispit Istraživački rad Bodovi ukupno Ime škole

1. Ema Buljan Danijela Omrčen-Loko Splitskodalmatinska 50 25,5 75,5 Gimnazija Dinka Šimunovića u Sinju

2. Luka Rogoz Mihaela Lončar Koprivničkokriževačka 49 26 75 Gimnazija Dr. Ivana Kranjčeva

3. Mislav Maldini Hrvoje Madžar Zadarska 45 27 72 Gimnazija Franje Petrića - Zadar

4. Jakov Pera

Branka Dumanić Splitskodalmatinska 5. Ivona Buljević Antonio Vrbatović Splitskodalmatinska 46 25 71 SŠ Ivana Lucića - Trogir

47 22,5 69,5 III. gimnazija - Split

6. Mateo Raboteg Antonio Vrbatović Splitskodalmatinska 7. Izidor Dužanec Filip Vrbanec Grad Zagreb 8. Luka Šafarić Robert Slunjski Međimurska 43 24,6 67,6 III. gimnazija - Split 43 23,5 66,5 Gornjogradska gimnazija 40 26 66 Gimnazija Josipa Slavenskog - Čakovec

9. Robert Bačani

Maja 9. Lovro Bujanec Maja Jurgec Varaždinska Jurgec Varaždinska 40 19,5 59,5 Prva gimnazija - Varaždin 37 20 57 Prva gimnazija - Varaždin

10. Lukas Librić Matija Pintarić Grad Zagreb

11. Ivan Stanušić Andrea Dalić

Grad Zagreb 12. Matko Stipičević Berislav Rusan Grad Zagreb 13. Ante Batovanja Danijela Omrčen-Loko Splitskodalmatinska 37 19,5 56,5 Gimnazija Lucijana Vranjanina 35 16,5 51,5 V. gimnazija 30 21 51 XV. gimnazija - Zagreb 34 16,5 50,5 Gimnazija Dinka Šimunovića u Sinju

14. David Dudaš Jerko Vrbanec Osječko-baranjska 37 10 47 Gimnazija A.G.Matoša - Đakovo

4. RAZRED

Ostvareno mjesto Ime Prezime Ime mentora Prezime mentora Županija Ispit Istraživački rad Bodovi ukupno Ime škole

1. Marin Belamarić Mirjana Zadro Grad Zagreb 40 23,5 63,5 XV. gimnazija - Zagreb

2. Sara Svetličić Valentina Tomac Primorskogoranska 3. Filip Ćelepirović Ivana Žderić Matijaščić Grad Zagreb 36 15 51 Srednja škola Delnice 34 15,5 49,5 Gimnazija Lucijana Vranjanina

4. Toni Krupski Zoran Pintarić Koprivničkokriževačka 35 14 49 Gimnazija Fran Galović - Koprivnica

4. Ivan Ovcin

Tomislav Dolančić Osječko-baranjska 32 17 49 SŠ Donji Miholjac 5. Fran Gregorić Karlo Mak Zagrebačka 36 12,5 48,5 Gimnazija Antuna Gustava Matoša - Samobor

6. Tanita Zoe Kralj Sanja

Benakovic Stipanov Grad Zagreb 7. Lovro Bošnjak Jasminka Čavlović Koprivničkokriževačka 8. Rafael Santaleza Karmen Diminić Milevoj Istarska 9. Lucian Domitrović Mirjana Zadro Grad Zagreb 10. Valentino Janda Ivan Horina Bjelovarskobilogorska 25 19 44 Vladimira Preloga 27 16,5 43,5 Gimnazija Ivana Zakmardija Dijankovečkoga - Križevci 32 9,5 41,5 SŠ Mate Blažine - Labin 29 10,5 39,5 XV. gimnazija - Zagreb 18 18,5 36,5 Gimnazija Daruvar

Jakov Bronić Denis Ronik Josip

Pulić Domagoj Brlas Šibensko-kninska Virovitičkopodravska

nije pristupio nije pristupio

SŠ Ivana Maštrovića - Drniš Gimnazija Petra Preradovića Virovitica

doc. dr. sc. ružica vuK,

predsjednica državnoGa povjerensTva za naTjecanje iz GeoGrafije

upute surAdnicimA

Geografski horizont objavljuje recenzirane stručne radove iz geografije i srodnih znanstvenih područja kao i interdisciplinarne radove. Časopis izlazi dva puta godišnje. Uredništvo prima rukopise tijekom cijele godine. U pravilu se objavljuju radovi na hrvatskom jeziku. Rukopis treba oblikovati prema izgledu objavljenih članaka u Geografskom horizontu. Članak treba napisati u najkraćem obliku što ga jasnoća izlaganja dopušta. Tekst treba biti jasan, sažet i gramatički ispravan. Uz tekst članka prilaže se sažetak (nekoliko rečenica) i ključne riječi. Svi radovi podliježu stručnoj recenziji.

Opseg rukopisa članka – računajući bilješke, literaturu, tablice, grafičke priloge – ne smije prelaziti 28 800 znakova (16 str.), od kojih na svakoj stranici 1 800 slovnih mjesta (30 redaka sa 60 slovnih mjesta u retku pri čemu se računaju i razmaci među rječima). Radovi se šalju u dva isprintana primjerka A4 formata i CD-u (program MS Word, font Times New Roman 12).

Grafičke priloge (grafikone, fotografije, tablice itd.) s numeracijom valja prirediti kao posebne dokumente prema standardnim načinima računalne izrade i prilagoditi širinu grafičkog priloga na 70 mm ili 140 mm u JPEG, TIFF ili PDF formatu minimalne rezolucije od 300 dpi. Grafički prilozi ne stavljaju se u tekst članka, već predviđeno mjesto za grafički prilog treba označiti rednim brojem i naslovom u izdvojenom retku. Ispod grafičkog priloga navodi se skraćenica „Sl.“, redni broj priloga prema redoslijedu u radu, te kratak, ali informativan naslov. Isto vrijedi i za tablice: u izdvojenom retku navesti redni broj, naslov i izvor tablice. Iznad tablice navodi se skraćenica „Tab.“, redni broj tablice prema redoslijedu u radu, te kratak, ali informativan naslov. Ispod tablice navodi se izvor. U slučaju preuzimanja priloga iz drugog izvora autori su sami dužni osigurati dopuštenje. Ako se u rukopisu koriste fotografije maloljetnih osoba mora postojati pismeni pristanak koji se ne šalje Uredništvu časopisa, već ga autori imaju obavezu pohraniti. Primaju se rukopisi pripremljeni sukladno uputama suradnicima Geografskog horizonta.

Literatura se citira prema harvardskom sustavu. Korištena literatura citira se unutar teksta tako da se u zagradi navede prezime autora i godina izdanja; na primjer: (Stražičić, 1993) te broj stranice ukoliko se radi o citatu (Stražičić, 1993, 37). Ako rad ima dva autora, treba navesti oba, na primjer: (Turk i Mirković, 1993). U slučaju zajedničkog rada trojice ili više autora, u tekstu se navodi prezime prvog autora i skraćenica „i dr.“ za druge autore, na primjer: (Graham i dr., 2000). Ukoliko se citira više članaka jednog autora iz iste godine izdanja, tada se uz godinu navode i slova po abecednom redu (npr. 2000a, 2000b itd.). Kada se navodi više radova u kontinuitetu koristi se „;“ (Friganović, 1991; Nejašmić i Bašić, 2005). Sve reference u tekstu navode se kao i prvi put, odnosno ne koriste se oblici poput „ibid.“, „op. cit.“ i slično. Na kraju teksta prilaže se popis literature (bibliografija) poredan prema abecednom redu prezimena autora i kronološkim redom za radove istog autora. Ovdje se navode svi autori pojedine reference. U slučaju zajedničkog rada više autora, u popisu literature se ne koristi oblik „i suradnici“, nego se navode svi autori. Za mrežno dostupne radove potrebno je, nakon dostupnih osnovnih referenci (naslova, autora itd.), navesti izvor (http://) i datum učitavanja. Naziv knjige, zbornika, časopisa i publikacija piše se u kurzivu.

Uredništvo, glavni i tehnički urednik pridržavaju uobičajeno pravo na sitnije izmjene teksta, tablica i način grafičke prezentacije, ali da to bitno ne utječe na sadržaj i smisao članka. Uz članak, autori su dužni dostaviti podatke o zvanju i kontakt adresu (ustanovu zaposlenja s adresom ili kućnu adresu; adresu elektroničke pošte).

upute zA citirAnje:

literAturA članak u časopisu:

HeNkel, r., 2005: Geography of Religion – Rediscovering a Subdiscipline, Hrvatski geografski glasnik 67 (1), 5-25. (Broj 67 označava godište (volumen) časopisa; (1) broj sveska unutar godišta, a 5-25 paginaciju rada u svesku.) lozić, s., fuerst-Bjeliš, B., perica, d., 2006: Quantitative-geomorphological and Environmentalhistorical Impact on the Ecological Soil Depth; Northwestern Croatia, Hrvatski geografski glasnik 68 (1), 7-25.

članak u zborniku radova:

stražičić, N., 1996: Hrvatska – pomorska zemlja, u: I. hrvatski geografski kongres: geografija u funkciji razvoja Hrvatske: zbornik radova (ur. pepeoNik, z.), Zagreb, 12. i 13. listopada 1995., Hrvatsko geografsko društvo, Zagreb, 102-114.

poglavlje u knjizi:

klemeNčić, m., 1996: Promjene upravno-teritorijalnog ustroja Hrvatske 1918-1992, u: Hrvatske županije kroz stoljeća (ur. mirošević, f.), Školska knjiga, Zagreb, 123-148.

knjiga:

stražičić, N., 1996: Pomorska geografija svijeta: (regionalna pomorska geografija svijeta), Školska knjiga, Zagreb. graHam, B., asHWortH, g. j., tuNBridge, j. e., 2000: A Geography of Heritage: Power, Culture & Economy, Arnold, London.

članak na internet stranici:

faričić, j., Postoji li danas Dalmacija?, http://www.geografija.hr novosti.asp?id_novosti=202&id_ projekta=0 (29.02.2004.)

izvori publikacije:

Popis stanovništva, kućanstava i stanova 31. ožujka 2001.: stanovništvo prema spolu i starosti, po naseljima, Statistička izvješća 1167, DZS, Zagreb, 2003.

internet stranica:

Matisse’s Glossary of Internet Terms, 1994 – 2008, http://www.matisse.net/files/glossary.html (28.10.2009.) U posebnim, stalnim i povremenim rubrikama časopis objavljuje i druge priloge od znanstvenog i stručnog interesa: eseje, osvrte, recenzije, prikaze, bilješke o znanstvenim i stručnim skupovima itd. opsega do 9 000 znakova (5 str.). Takvi prilozi potpisuju se na kraju. Molimo autore da u roku od dva tjedna nakon izlaska časopisa iz tiska dostave Uredništvu časopisa bitnije tiskarske greške prema načinu objavljivanja (stranica, stupac, redak, stoji, treba) koje su se potkrale kako bi se objavile ispravke u sljedećem broju.

uredNištvo

Rukopisi se upućuju na adResu:

Hrvatsko geografsko društvo, Geografski horizont, Glavni urednik, Marulićev trg 19, 10000 Zagreb, Hrvatska, tel. (01) 48 95 402, tel./faks. (01) 48 95 451, e-mail: hgd@geog.pmf.hr