GALERIJA CANVAS
www.bijenaleslikarstva.hdlu.hr Marko Zeman, Portret 4
25. 10. 2023. ― 26. 1. 2024.
Dražen Klarić, glavni urednik Večernjeg lista
B
ijenale slikarstva, u organizaciji Hrvatskog društva likovnih umjetnika, je nacionalna likovna manifestacija posvećena bilježenju scene i pomaka u mediju slikarstva, pokrenuta s idejom predstavljanja trenutnog stanja hrvatskog slikarstva i sučeljavanja s aktualnim europskim slikarskim praksama. Bijenale slikarstva i gostujuća izložba litvanskih umjetnika Floating Identity: Between a Recognisable Image and Abstraction otvara se u popularnom Meštrovićevom paviljonu, 25. listopada 2023. u 19 sati. Bijenale slikarstva predstavlja širok presjek generacija koje aktivno oblikuju hrvatsku slikarsku scenu s ciljem bilježenja aktualne dvogodišnje produkcije. Tradicionalno, u okviru Bijenala slikarstva ugošćuje se i izložba inozemnih autora kojom se, prema konceptu gostujućeg kustosa, predstavlja presjek slikarske scene jednog europskog grada (2011. /Berlin, 2013. /Beč, 2015. /Gdansk, 2017. /Prag, 2019. /Leipzig, 2021. /Dublin). Na ovogodišnjem Bijenalu hrvatsku slikarsku scenu sučelit ćemo s litvanskom kroz izložbu Floating Identity: Between a Recognisable Image and Abstraction, prema koncepciji Remigijusa Venckusa. Prepoznavši potrebu za predstavljanjem i zastupanjem što šireg presjeka likovnog umjetničkog istraživanja i djelovanja umjetnika u mediju slikarstva, i ove godine Bijenale izlazi iz okvira Meštrovićeva paviljona, a dio programa izvodi se na tri dodatne lokacije. U prostoru Palače Vranyczany u Berislavićevoj ulici (u kojem djeluje HIS), u suradnji s Akademijom likovnih umjetnosti iz Zagreba, bit će predstavljena izložba ALUzija koja predstavlja selekciju slikarske produkcije završnih godina studija i alumnija ALU Zagreb. U galeriji Canvas samostalnom izložbom Flower market / Tržnica cvijeća predstavit će se dobitnik Grand prix nagrade 6. bijenala slikarstva Matko Vekić u Galeriji Canvas, dok će u inkluzivnoj umjetničkoj galeriji Art&CeRZe biti predstavljena izložba profesionalnih umjetnika i korisnika Centra za rehabilitaciju Zagreb . Unutar glavne selekcije te dodatnih izložbenih programa bit će predstavljeno preko 100 umjetnika. Posjetitelji će, osim izložbenog programa, moći sudjelovati u brojnim edukativnim, inkluzivnim i diskurzivnim programima među kojima ističemo vodstva kroz murale u javnim prostorima (VMD Park kneževa, KBC Zagreb – Rebro), stručna vodstva za odrasle, stručna vodstva za djecu i mlade uz prateće edukativne knjižice, likovne radionice za sve uzraste, susrete s umjetnicima u ateljeima, inkluzivne likovne radionice.
BIJENALE SLIKARSTVA: POSTOJI LI LIKOVNA UMJETNOST I UMJETNIČKI ATELJE? Tomislav Buntak, predsjednik HDLU
N
estankom izraza umjetnički atelje iz Pravilnika o davanju prostora na korištenje u Zagrebu svjedočimo, vjerujem ne iz zle namjere, već nepoznavanja likovnog područja, nestanku pojma i prostora umjetničkog ateljea kao jednog važnog segmenta za prepoznavanje posebnosti te važnog poticaja za razvoj likovne umjetnosti. Slikarstvo je zasigurno perjanica likovne umjetnosti, koja se bori s izrazom vizualna umjetnost, i nemoguće ga je razvijati bez ateljea. Atelje/prostor za kulturu, vizualna umjetnost/likovna umjetnost. Ti se pojmovi dodiruju, no jasno je da nije isto prostor za atelje i prostor za kulturu kao ni vizualni umjetnik ili umjetnica i likovni umjetnik ili umjetnica. Što u današnjem svijetu definira likovnog umjetnika, slikara ili slikaricu? Znanja, vještine, zanos i snovi zaokruženi darovanim talentom? Mislim da to jesu i dalje zanos, snovi i talent, ali i potreba koju ne znamo definirati, no jednostavno je upaljena u nama i moramo slikati. Nismo birali ni vrijeme ni socijalni kontekst u kojemu smo rođeni, no izabrali smo da nam je slikanje važno. Ono odgovara na naša temeljna identitetska pitanja, svojom kreativnom umjetničkom snagom daje začin društvu i stvara nove uvide u dubine ljudskog postojanja, onkraj vremena i pojedinih razdoblja. Sve dok se rađaju oni koji sanjaju slikanje, slikarstvo će, na mističan način, propitivati postojanje svijeta i ljudi. Naravno da je za slikara slikanje neupitno pa je time jasno i zašto nastaje manifestacija Bijenala slikarstva. Izložba-projekt, danas već tradicionalno, jedina na sustavan način promovira slikarstvo u Republici Hrvatskoj. Popularizacija slikarstva na svjetskoj sceni u drugoj polovini 2000-tih osnažila je odluku da s Hrvatskim društvom likovnih umjetnika u Zagrebu u jesen 2011., u našem domu – Meštrovićevom paviljonu, otvorimo 1. bijenale slikarstva. Poticaj i ideja došli su od slikara prof. Dalibora Jelavića i tadašnjeg ministra kulture Bože Biškupića, a Josip Zanki i ja prihvatili smo se organizacije manifestacije. Podršku su dali i akademici Đuro Seder (član prvog žirija) i Zlatko Keser, a akademik Zlatan Vrkljan je pomagao u organizaciji. Podršci su se pridružili i Zoltan Novak, Matko Vekić, Gordana Bakić te generacija mladih slikara i slikarica koje su upravo izišli na likovnu scenu. I tako je krenulo. Danas, u jesen 2023. predstavljamo 7. bijenale slikarstva. Koncept izložbe nije se promijenio. Bijenale predstavlja dosege i stanje na hrvatskoj slikarskoj sceni u posljednje dvije godine. Predstavlja slika-
re i slikarice svih generacija koji aktivno oblikuju likovnu scenu - od naših akademika do najmlađih, koji su tek diplomirali. Nažalost, naš dragi akademik Đuro Seder, koji je uporno propitivao mogućnosti slike za slikara koji slika, više nije s nama. Vjerujem da je Bijenale slikarstva postao prava platforma za predstavljanje raskošnih mogućnosti slikarstva te predstavljanje mlade slikarske scene . Svaki Bijenale slikarstva od samog početka predstavlja i međunarodnu slikarsku scenu. Organizaciju međunarodnog dijela već 12 godina provodi umjetnik Josip Zanki te ove godine predstavljamo slikarsku scenu iz Vilniusa (Litva) pod nazivom Floating Identity: Between a Recognisable Image and Abstraction. Treći segment, koji nastavljamo razvijati, je predstavljanje murala autora i autorica koji su oslikali naše javne prostore, a koordinaciju radi slikarica Melinda Šefčić. Ove godine na poseban način predstavljamo i studentsku selekciju te program ART4ALL - izložbu profesionalnih umjetnika i korisnika Centra za rehabilitaciju Zagreb u galeriji Art&CeRZe. Sedmim bijenalom slikarstva nastavljamo u kontinuitetu predstavljati dojmljiva slikarska djela, uživajući, vjerujem, u raskoši slikarske geste i senzibiliteta. Nastavljamo raditi na prisutnosti slikarstva u širokoj i u profesionalnoj javnosti. Slikarstvo i slika zadnjih su 17 godina, svojom aurom umjetničkog djela, na poseban način nanovo prisutni u fokusu svjetske javnosti, mijenjajući svaki prostor u kojem se nalaze, od javnih institucija do privatnih domova. Ovogodišnji 7. bijenale slikarstava ne zatvara se samo u veličanstvenu zgradu Meštrovićevog Doma HDLU, već se širi u više prostora sa dodatnim programima, a uvode se i nove nagrade. Tijekom 2024. godine hrvatska selekcija 7. bijenala slikarstva putovat će i u Poreč, Varaždin i Vukovar. U suradnji s Turističkom zajednicom Grada Zagreba program 7. bijenala slikarstva ima značajnu ulogu u razvoju i promociji Zagreba kao centra kulturnog turizma. Ovakve umjetničke manifestacije unose raznolikost ponude te predstavljaju važno polazište razvoja. Iz svega nabrojanog vidljivo je da iza manifestacije, izložbe i umjetničkog skupa Bijenala slikarstva stoji rad brojnih suradnika, suradnica i volonterki u HDLU te drugih pojedinaca; dobra volja i podrška javnog sektora i vodećih osoba iz Ministarstva kulture, Grada Zagreba i Turističke zajednice Grada Zagreba; te posebno podrška privatnih poslovnih i medijskih partnera bez kojih sve to ne bi bilo moguće ostvariti. Posebno zadovoljstvo nam pruža činjenica da je Večernji list prepoznao projekt 7. bijenala slikarstva kao važnu i zanimljivu manifestaciju koju treba predstaviti širokoj javnosti i prihvatio ulogu suorganizatora izložbe. Na kraju, javnost svih generacija pozivamo da dođu vidjeti izložbu, popratne programe i ispune svoje dane kreativnom energijom umjetnosti.
IZBOR UREDNIKA UMJETNICI 7. BIJENALA SLIKARSTVA JOSIP TIRIĆ rođen je 1982. u Travniku. Od 2001. do 2007. studira na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Dobitnik je nagrade ALU-a Zagreb za najuspješnijeg diplomanta u akademskoj 2006. / 2007. i Godišnja nagrada HDLU-a za najboljeg mladog umjetnika 2011. Izlagao je na više samostalnih izložbi u zemlji i u inozemstvu. Njegovi su radovi zastupljeni u mnogim kolekcijama.
MIA MATIJEVIĆ AKRAP (1995., Požega) diplomirala je 2020. na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu gdje 2023. upisuje poslijediplomski studij. Izlagala je na devet samostalnih izložbi i sudjelovala na brojnim skupnim izložbama, uključujući "Smijem se... LMHO" u MSU (2022.-2023.), 36. Salonu mladih (2022.), 6. bijenalu slikarstva (2021.), "Matrice: botanika" (2021.), 16. Erste fragmentima (2020.), "Venientes" u sklopu 35. Salona mladih (2020.) i 8. triennale akvarela (2019.). Također je sudjelovala na tri rezidencijalna programa u Parizu (Francuska), Leipzigu (Njemačka) i Kaunasu (Litva), te na Erasmus+ stručnoj praksi u Leipzigu (Njemačka). Dobitnica je četiri Rektorove nagrade, dvije pohvale Akademije likovnih umjetnosti, nagrade „Kolekcionar umjetniku“ na 36. Salonu mladih, nagrade publike na 16. Erste fragmentima i dvije Sveučilišne stipendije za darovite studente. Živi i radi u Zagrebu.
LUKA KUŠEVIĆ rođen je 1993. u Zagrebu. Godine 2017. diplomirao je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi prof. Zoltana Novaka. Izlagao je na nekoliko samostalnih i više skupnih izložbi od kojih izdvajamo samostalnu izložbu u galeriji Forum 2018.god. Živi i radi u Zagrebu.
MIHAELA RAŠICA rođena je 1997. u Dubrovniku. Diplomirala je 2023. na Nastavničkom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, smjer slikarstvo. Za vrijeme studija je sudjelovala s autorskim filmskim uradcima Glenje (2018.) i Lađarev san (2019.) na filmskim festivalima u Hrvatskoj te izlagala na nekoliko skupnih i četiri samostalne izložbe: Slikarski dnevnik, Knjižnica Dubec, Zagreb (2021.), Slike ljeta, slike Grada, Galerija Crta, Zagreb (2023.), diplomska izložba Gozba!, Galerija Kranjčar, Zagreb (2023.) i Šum ljetnog dana, Galerija Panacea, Zagreb (2023.). Objavila je dvije zbirke poezije: Strune i stihije (2020., Naklada Bošković, Split) i Grimiz, kristal i sol (2023., Naklada Bošković, Split). U jesen 2023. je upisala još jedan diplomski studij; Slikarstvo u klasi prof. Matka Vekića na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Aktivno se bavi slikarstvom, poezijom i filmom.
DOMAGOJ ROGINA rođen je 1989. godine u Varaždinu. Godine 2017. diplomirao je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi Damira Sokića. Do sada je izlagao na tridesetak skupnih izložbi, od kojih su najistaknutije: 32. salon mladih, 13. i 15. Erste Fragmenti te 4. i 5.bijenale slikarstva. Samostalno izlaže u Galeriji 3.14, Galeriji Karas i Galeriji SC. Dobitnik je Godišnje nagrade HDLU za najboljeg mladog umjetnika za 2022.
ROBERT ŠIMRAK (Zagreb, 1967.), hrvatski je slikar i grafičar, redoviti profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1992. na Grafičkom odsjeku u klasi profesora Ante Kuduza. Doktorirao je 2018. temeljem umjetničkih dostignuća. Bio je predsjednik Hrvatskog društva likovnih umjetnika u razdoblju od 2001. do 2003. godine. Područje njegova slikarskog izražavanja su crtež, digitalna grafika i slikarstvo a opus mu je izravno blizak figuraciji i estetici pop arta. Vizualni dojam i tretman motiva bliski su estetici naglašenog preciznog crteža koju su promovirali strip i industrija oglašavanja. Njegovo slikarstvo na kraju 1980-ih očitovalo je povratak prikazivačkog slikarstva razrađena metijera, precizna izvođenja i profinjene eklektičke estetičnosti. Gotovo sva njegova ostvarenja posjeduju nešto monumentalno, moćno, nadindividualno, ali istodobno su ispunjena ironičnim, humornim nabojem. U dosadašnjem opusu spretno se, ali decentno i nenametljivo, referira o položaju slikarstva u današnjoj civilizaciji i s kritičkim odmakom parafrazira iskustvo i opću sliku suvremene umjetnosti (Župan, 2012).
MIRO VUCO rođen je 1941. u Vojniću kraj Sinja. Studirao je u Zagrebu na Akademiji likovnih umjetnosti. Na istoj je Akademiji završio poslijediplomski studij 1969. godine. Surađivao je u Majstorskoj radionici Antuna Augustinčića. Bio je jedan od umjetnika koji su 1970. osnovali likovnu grupu Biafra. Autor je spomenika Tinu Ujeviću u Zagrebu, Anti Starčeviću u Osijeku, Bademe Sokolović u Zagrebu, Pieta u Sinju i dr. Izlagao je na samostalnim i skupnim izložbama. Dobitnik je nagrade 3. salona mladih u Zagrebu, 9. zagrebačkog salona i nagrade SKOJ-a (1975.).
MEĐUNARODNI PROGRAM BIJENALA SLIKARSTVA Josip Zanki, potpredsjednik HDLU
K
ada sam 2011. godine predložio Organizacijskom odboru Bijenala slikarstva svoju koncepciju međunarodnog programa, vodio sam računa o dvije činjenice. Prva činjenica je neredovito i nedostatno financiranje programa iz područja likovnih umjetnosti u Hrvatskoj na razini Grada i Ministarstva, a da bi se mogao realizirati kvalitetan i prepoznatljiv međunarodni program, koji bi se formirao pozivom nekoliko umjetnika i umjetnica iz različitih zemalja te odabirom temeljenim na javnom natječaju. Druga činjenica je količina različitih bijenala, trijenala, anala i drugih međunarodnih projekata koja je već postojala diljem svijeta i u kojoj bi hrvatski bijenale bio kap u moru. Isti je fenomen bio i izrazito kolonijalan pa su tako bijenalne izložbe Aušra Kleizaitė
(ili one drugačijih formata) u Europi i SAD-a bile na vrhu piramide (po umjetničkim imenima prisutnim na tržištu ili u stalnim postavima muzeja) kao što su to Venecijanski bijenale, Documenta, Manifesta, Whitney Biennal; potom su to bile poznatije azijske, latinoameričke i afričke bijenalne izložbe, kao što su to Seoul Biennale i Istambulski bijenale, Sao Paulo Biennal i Cairo Biennale; a tek potom na stotine drugih. Stoga sam predložio da se, umjesto klasične međunarodne selekcije ili izložbe nacionalne selekcije iz neke zemlje, fokusiramo na gradove koji imaju jaku slikarsku, odnosno umjetničku, scenu. Umjetnička scena tada, a i sada još uvijek, profilira se u gradovima, iz tri jednostavna razloga. Gradovi su sjedišta
umjetničkih sveučilišta gdje se obrazuju budući umjetnici/ice; većina muzeja, galerija, pop up prostora nalazi se u gradovima; i na kraju, većina se napuštenih industrijskih prostora koji se mogu pretvarati u ateljee – radne prostore nalazi u gradovima (što je najprisutnije u Europi). Predložio sam i vrlo jednostavan model suradnje za koncept gradova: HDLU poziva kustosa/icu iz odabranog grada s kojim/om smo već surađivali i isti/a kreira koncepcijsku (gostujuću) izložbu temeljenu na umjetnicima/icama koji u tom gradu žive, za isti su vezani školovanjem ili im je taj grad mjesto rođenja. Model se pokazao uspješan iz više razloga. Gostujuće su izložbe predstavljale dio slikarske (umjetničke) scene koju ne možemo vidjeti na velikim bijenalima ili u main stream galerijama; stvarala se komunikacija i prostor suradnje između hrvatskih i stranih umjetnika/ica; nakon Bijenala nastajale su uzvratne izložbe i projekti u gradovima koji su bili gosti Bijenala. Do sada smo tako predstavili slikarske scene Berlina (I am Berliner, 2011., kustos Mark Gisbourne), Beča (Vienna Calling, 2013., kustosica Theresia Hauenfels), Gdanska (Exporting Gdansk, 2015., kustosica Katarzyna Kosmala), Praga (Extended Painting Prague, 2017., kustos Marek Schóvanek), Leipziga (The Leipzig Connection, 2019., kustos Mark Gisbourne), Dublina (Dubliners, 2021., kustosi Mark Cullen i Gavin Murphy). Ovogodišnjom izložbom želimo predstaviti slikarsku scenu Vilniusa, ali i čitave Litve (Floating Identity: Between a Recognisable Image and Abstraction, 2023., kustos Remigijus Venckus). S obzirom da se radi o maloj zemlji s izuzetno kvalitetnom slikarskom, odnosno umjetničkom, scenom (iz koje nam dolaze i temelji svjetske suvremene umjetnosti, imena kao što su to Jonas Mekas ili George Mačiūnas), a koja je izuzetno raznolika i disperzirana po više gradova, učinili smo malu iznimku u našoj koncepciji. U svom predgovoru Remigijus Venckus navodi sljedeće: „litavsko slikarstvo čini se nepostojanim, promjenjivim, raznolikim u pogledu tema i oblika, i ostaje relevantno kako jučer tako i danas“. Isto tako Bijenale slikarstva u svom sedmom izdanju ne samo da nastavlja dvanaestogodišnju tradiciju i postignute rezultate, već otvara put prema novim oblicima kreacije, djelovanja i suradnje na hrvatskoj i međunarodnoj umjetničkoj sceni.
ALUZIJA 8. 11. 2023. — 14. 1. 2024. Otvorenje: 8. 11. 2023. u 19:00 Palača Vranyczany (HIS), Berislavićeva 6, Zagreb Suorganizator: ALU Zagreb
U
sklopu 7. bijenala slikarstva, u prostorima Hrvatskog inžinjerskog saveza moći ćete pogledati izložbu radova studenata Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu pod nazivom “ALUzija”. Svoje će radove predstaviti izabrani studenti diplomskih studija Slikarskog i Nastavničkog odsjeka - smjer Slikarstvo, a među njima i alumni ALU Zagreb. Sam naziv izložbe – izveden iz lat. riječi "allusio", koja označava neizravno natuknuće – upućuje na nagovještaj novog i drukčijeg pristupa slikarstvu, koji će od promatrača iziskivati određeno predznanje i istančano razumijevanje likovnog vokabulara. Isto tako, osim predstavljanja najkvalitetnije produkcije radova studenata i alumnija, važnost ostvarenja izložbe “ALUzija”, u kontekstu 7. bijenala slikarstva, višestruko se očituje u kontekstu
Marta Katavić, Tragači
pružanja prilike mladim umjetnicima (koji tek stupaju na umjetničku scenu) za sudjelovanje u likovnoj manifestaciji profila kao što je Bijenale slikarstva, što još jednom potvrđuje dugogodišnju suradnju partnerskih institucija ALU Zagreb i Hrvatskog društva likovnih umjetnika,
te prilike za vidljivu prisutnost izložbenih projekata ALU Zagreb na likovnoj sceni Zagreba ali i šire, u izazovnim vremenima izmiještanja nastave na nove lokacije uslijed rekonstrukcije njezinih objekata.
Ivan Jakovljević Jelena Gvozdanović
Ivan Jakovljević
ART4ALL 21. 11. — 22. 12. 2023. Otvorenje: 21. 11. 2023. u 18:00 Inkluzivna umjetnička galerija Art&CeRZe, Ulica kneza Mislava 11, Zagreb Suorganizator: Centar za rehabilitaciju Zagreb
I
zložba ART4ALL nastala je kroz prethodnu suradnji i radionice profesionalnih umjetnika i korisnika Centra za rehabilitaciju Zagreb. Zajednički cilj suradnje predstaviti je i zastupati inkluziju u umjetnosti osoba s intelektualnim teškoćama kroz likovne radionice profesionalnih umjetnika i talentiranih polaznika inkluzivne umjetničke galerije Art&CeRZe (organizirano stanovanje Centra za rehabilitaciju Zagreb), te zajedničkom izložbom slika u sklopu 7. bijenala slikarstva pod nazivom „ART4ALL“. Inkluzija kroz likovno stvaralaštvo i percepcija likovne umjetnosti prolazi kroz oko promatrača te ona mora biti dostupna svim pojedincima bez obzira na poteškoće s kojima su suočeni. Ova izložba omogućava ravnopravnost u društvu kroz umjetničko izražavanje i dostupnost likovnog poticaja rušeći predrasude.
SLIKARSTVO U JAVNOM PROSTORU ŠARENA BOLNICA
U
z navedeno, na 7. bijenalu slikarstva, kroz likovne radionice osmišljene za djecu i odrasle, potičemo izravan susret sa slikarskim medijima i iskustveno učenje. Aktivnim sudjelovanjem u procesu stvaralaštva, posjetitelji razvijaju vlastitu kreativnost i način promišljanja, produbljuju razumijevanje slikarstva te, u konačnici, umjetnost integriraju u svakodnevicu. Detalje pronađite u rasporedu ili na web stranici www.bijenaleslikartstva.hdlu.hr. Slikarstvo ima različite primjene u kulturi življenja i oblikovanja prostora, a možda je manje poznata njegova uloga u medicinskim ustanovama odnosno bolnicama. U okviru 7. Bijenala slikarstva vodimo vas na jedinstvenu šetnju uz stručno vodstvo kroz 30-ak murala u KBC-u Zagreb na lokaciji Rebro gdje ćete moći vidjeti radove istaknutih akademskih slikara i slikarica poput Stipana Tadića, Tomislava Buntaka, Ane Ratković, Agate Lučić, Damira Sobote i mnogih drugih. U bolnici Rebro KBC-a u Zagrebu dosad je izvedeno preko 60 murala čiju je izradu inicirala i koordinirala dr. art. Melinda Valentina Supanz Marinić, Radost
Šefčić u suradnji s HDLU-om i Akademijom likovnih umjetnosti u Zagrebu. U vodstvu će sudjelovati i glavna sestra KBC-a Zagreb Ana Ljubas te mag. sestrinstva Mirna Vrček (iz bolnice) koje će podijeliti dojmove pacijenata i medicinskog osoblja o likovnim intervencijama. Melinda Šefčić doktorirala je na temi primjene umjetnosti u zdravstvene svrhe. Veći dio svog stvaralaštva posvetila je zajednici i društvu, što primarno uključuje oslikavanje bolničkog i zatvorskog prostora. Također provodi umjetničke projekate kojima nastoji doprinijeti napretku i razvoju društva i društvenog okruženja. Dosad je inicirala i provela dvadesetak projekata estetizacije i revitalizacije javnog prostora u suradnji s HDLU-om i ALU-om Zagreb, u okviru kojih je realizirano oko 85 murala hrvatskih umjetnika i umjetnica. Zašto je potrebna umjetnost u bolnicama i na koji način murali u bolnicama imaju pozitivan utjecaj na korisnike? Šefčić: Implementiranje umjetnosti u bolnički prostor doprinosi estetizaciji i umjetničkoj revitalizaciji prostora, a povrh svega doprinosi se sveopćoj dobrobiti te poticanju pozitivnih misli i osjećaja, ali i preobrazbi iskustva bivanja u bolničkom prostoru za pacijente, zaposlenike i širu populaciju u bolničkoj zajednici. Pacijenti nerijetko komentiraju radove tijekom Melinda Šefčić, Osmjehni se
njihove izvedbe, znaju sjesti i promatrati kako murali nastaju. Ističu kako murali koji su nastali u prostorima čekaonica skreću misli s akutnih problema, unose vedrinu u prostor, te potiču na pozitivne misli. Postoje li određene specifičnosti u radu umjetnika prilikom oslikavanja javnog prostora, u ovom slučaju bolnice? Šefčić: Oslikavanje bolničkog prostora te primjena umjetnosti u svrhu zdravlja zahtijeva specifično znanje, iskustvo i praksu u odnosu na klasično slikarstvo. Naime, radi se o društveno angažiranom načinu rada umjetnika, što podrazumijeva nužnu prilagodbu umjetnika bolničkom prostoru. Umjetnik se prije razvoja murala treba upoznati s teorijskim kontekstom, istraživačkim radovima, strukturom pacijenata i bolničkih zaposlenika, a tu je i velik naglasak na odabir boja i oblika primjerenih u zadanom okruženju. Koja je pozicija Hrvatske u odnosu na slične aktivnosti u svijetu? Šefčić: Danas je situacija znatno drugačija nego prije 5-6 godina. Naime, od 2016. godine realiziran je velik broj projekata u bolnicama diljem Zagreba koji je bio podloga za razvoj teorijskog znanja. To je rezultiralo pokretanjem izbornog kolegija Estetizacija javnog prostora umjetnošću na ALU Zagreb koji doprinosi senzibilizaciji mladih umjetnika u sferi društveno angažirane umjetnosti, što smatram velikim pomakom.
“UMJETNOST ŽIVLJENJA”, MURALI U SUVREMENOM STAMBENOM PROSTORU
P
rojekt Park Kneževa nastao je iz želje investitora da ponudi novi ekološki i zeleni koncept življenja u samom središtu grada kojim se zapušteni prostor revitalizira novom vrhunskom arhitekturom i sadržajima. Rezultat ideje koja bi se mogla nazvati „umjetnost življenja“ potiče afirmaciju hrvatske likovne umjetnosti, približava ju publici tamo gdje ju može najbolje osjetiti, te stvara nove oblike komunikacije i interakcije s umjetničkim dje-
lom. Ujedno, životni prostor umjetnošću se oplemenjuje te doseže nove kvalitete i vrijednosti za korisnika i zajednicu. Umjetnici: Jelena Bando Dodig, Tomislav Buntak, Fedor Fischer, Danko Friščić, Matko Vekić, Zlatan Vrkljan
Zlatan Vrkljan
EDUKATIVAN PROGRAM U OKVIRU BIJENALA SLIKARSTVA ZA SVE UZRASTE
E
dukativni programi izuzetno su važan segment kulturnih i umjetničkih manifestacija jer publici svih dobnih skupina približavaju umjetnost, potpomažu interpretaciju umjetničkih djela, obrazuju o medijima i metodama umjetničkog izražavanja te, u konačnici, pružaju sveobuhvatniji i dugoročniji doživljaj izložbe. S tim ciljem, pored redovitih stručnih vodstava, koji se odvijaju utorkom, u okviru 7. bijenala slikarstva osmišljena je edukativna knjižica za djecu i mlade od 6 do 16 godina. Knjižica sadrži brojne zadatke koji djeci i mladima proširuju znanje i način promišljanja slikarstva: od formalne analize do vlastite interpretacije djela. Specifičnost knjižice je interaktivnost, a zadatke je moguće rješavati samostalno, u galerijskom prostoru na izložbi uz pratnju roditelja, u okviru organiziranog vodstva, kao i u učionici uz rad s profesorima ili pak u udobnosti vlastitog doma. Autorica knjižice je mag. educ. art. Mia Akrap, ujedno i umjetnica predstavljena na 7. bijenalu slikarstva, a recenzentica sadržaja knjižice je izv. prof. mr. art. Sonja Vuk s Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu.
ZNAČAJ I APSURD NOVČANIH NAGRADA UMJETNICIMA U OKVIRU BIJENALA SLIKARSTVA Ivana Andabaka, ravnateljica HDLU
N
agrade koje Hrvatsko društvo likovnih umjetnika dodjeljuje u okviru svojih likovnih manifestacija (Salon mladih, Zagrebački salon, Godišnja likovna nagrada), pa tako i Bijenala slikarstva, izuzetno su važan instrument za promicanje istaknutih i zapaženih postignuća pojedinih umjetnika/ica te za bilježenje pomaka u razvoju likovnog djelovanja hrvatske umjetničke scene. Također, nagrade predstavljaju jednu od rijetkih prilika novčanog doprinosa umjetničkom stvaralaštvu, financijskoj stabilnosti umjetnika/ica te kreiranju povoljnijih okvira za novu produkciju. Iz tog razloga, HDLU je posljednjih godina usmjeren na ostvarenje dugoročnih partnerstava s privatnim pravnim i fizičkim osobama koje osiguravaju sredstva za nagrade, ne opterećujući, pritom, javni proračun. U okviru posljednjih 5 izdanja Bijenala slikarstva, otkako se dodjeljuju novčane nagrade, osigurano je oko 45.000,00 EUR iz privatnih izvora za potporu umjetnicima. Međutim, oko 7.000,00 EUR ovog iznosa, umjesto dodjele na račun umjet-
SLUŽBENA KONKURENCIJA: Grand prix Bijenala slikarstva (novčana nagrada) 2015.: Robert Šimrak (zahvalnošću HPB banke) 2017.: Zlatko Keser (zahvalnošću HPB banke) 2019.: Zoltan Novak (zahvalnošću HPB banke) 2021.: Matko Vekić (zahvalnošću ArtRencontre Slavko Kopač)
nicima, iskorišteno je za porez, prirez i doprinose zbog apsurdnog poreznog tretmana nagrada umjetnicima. Naime, hrvatski fiskalni sustav ne omogućuje neoporezive filantropske donacije umjetnicima, a još je udaljeniji od izrazito potrebne, i za kulturnu politiku važne, porezne olakšice za donacije fizičkih osoba u filantropske svrhe u području umjetnosti, dok je poticaj za pravne osobe minimalan do razine da nema stvaran utjecaj. Također, za razliku od radnika koji imaju pravo na neoporezivu nagradu za radna postignuća i prigodne nagrade u iznosu oko 1.660,00 EUR godišnje, rijetkim umjetnicima, koji ostvare novčane nagrade jednom do svega par puta u radnom vijeku, takva nagrada oporezuje se kao drugi dohodak. Pritom, instrument isplate nagrade je ugovor o autorskom djelu, koji podrazumijeva da naručitelj isplatom stekne određena autorska prava proizašla iz djela umjetnika, odnosno da postane vlasnikom određenog djela, što se u situaciji nagrađivanja ne događa – naime, „naručitelj“, odnosno u ovom slučaju davatelj nagrade, ne stječe nikakvu korist temeljem ugovora putem kojeg isplaćuje nagradu, već, sasvim suprotno, djeluje filantropski s ciljem pomaganja umjetnika i umjetničkog stvaralaštva.
IZVAN SLUŽBENE KONKURENCIJE: Kontrapunkt nagrada Vladimir Dodig Trokut_Iva Vranekovic - umjetnici umjetniku (novčana nagrada) zahvalnošću Anonimnog filantropa 2017.: Grgur Akrap 2017.: Andrea Musa 2019.: Andrej Tomić 2019.: Lea Popinjač 2021.: Jurica Pušenjak 2021.: Luka Kušević 2021.: Đuro Seder
Hrvatsko društvo likovnih umjetnika nastavit će s naporom da se fond novčanih nagrada umjetnicima svake godine poveća te ovim putem pozivamo sve zainteresirane donatore da nam se s povjerenjem obrate, a pritom apeliramo na donositelje fiskalne politike, Ministarstvo financija, a prema sugestiji Ministarstva kulture i medija, da osiguraju izmjene u tretmanu isplate novčanih nagrada umjetnicima uspostavom neoporezivog nagrađivanja (uz propisane uvjete) te da poreznim olakšicama stimuliraju donacije fizičkih i privatnih pravnih osoba za dodjelu novčanih nagrada u umjetnosti kako bi se podržao razvoj umjetničkog djelovanja, umjetničke produkcije te doprinijelo kreiranju jasnijeg i relevantnijeg suvremenog kulturnog identiteta Republike Hrvatske. U ovogodišnjem izdanju dodijelit će se Grand prix vrijednosti 4.500,00 EUR bruto, nagrada mladom/oj umjetniku/ ici u vrijednosti 3.000,00 EUR bruto te najmanje jedna nagrada Anonimnog filantropa u vrijednosti 2.222,22 EUR neto te novčane nagrade Turističke zajednice Grada Zagreba, a ceremonija proglašenja nagrada upriličit će se krajem siječnja. U nastavku donosimo pregled nagrađenih umjetnika u okviru Bijenala slikarstva.
Strukovne nagrade: Galerija 3.14, 2017.: Grgur Akrap Galerija 3.14, 2017.: Andrea Musa Galerija Karas, 2019.: Andrej Tomić Galerija Karas, 2019.: Lea Popinjač Nacionalni muzej moderne umjetnosti, 2021.: Nikola Pjevačević Muzej suvremene umjetnosti Zagreb, 2021.: Ivica Malčić Galerija Cloverfield, 2021.: Iris Jambrek Galerija Karas, 2021.: Luka Kušević Galerija Karas, 2021.: Jurica Pušenjak Ostalo: Nagrada ReGalerija, 2021.: Aleksandar Bezinović
Najbolji mladi/a umjetnik/ica (novčana nagrada) 2015.: Grgur Akrap (zahvalnošću HPB banke) 2015.: Ivan Prerad (zahvalnošću HPB banke) 2017.: Martina Grlić (zahvalnošću HPB banke) 2019.: Tara Beata Ratz (zahvalnošću HPB banke) 2021.: Nikola Pjevačević (zahvalnošću ArtRencontre Slavko Kopač) Pohvale: 2015.: Fedor Fischer 2015.: Lav Paripović 2017.: Spartak Dulić 2017.: Ivica Malčić 2017.: Stipan Tadića Dodjela HPB nagrade za najbolju mladu umjetnicu na 5. bijenalu slikarstva, 2019. Ivan Jozić, Ivana Andabaka, Tara Beata Ratz, Marko Badurina, Tomislav Buntak
PROGRAM PO KATEGORIJAMA Dom HDLU (Meštrovićev Paviljon) | Trg žrtava fašizma 16, Zagreb | Radno vrijeme: Uto - Ned: 11.00 - 19.00 | Pon: zatvoreno * Izložba je zatvorena za javnost 16.11. i 23.11. zbog organiziranog privatnog razgleda. Palača Vranyczany (HIS) | Berislavićeva 6, Zagreb | Radno vrijeme: Uto - Ned: 11.00 - 19.00 | Pon: zatvoreno Galerija Canvas | Ulica Nikole Tomašića 8, Zagreb | Radno vrijeme: Pon - Pet: 9.00 - 18.30 | Sub: 9.00 - 14.00 | Ned: 9.00 - 13.00 Inkluzivna Umjetnička Galerija Art&CeRZe | Ulica kneza Mislava 11, Zagreb | Radno vrijeme: Pon - Pet: 8.00 - 14.00
GLAVNI IZLOŽBENI PROGRAM
25. 10. 2023. — 26. 1. 2024. / 7. bijenale slikarstva, hrvatska selekcija (Dom HDLU: Galerija PM, Galerija Prsten)
25. 10. 2023. - 26. 1. 2024. / Izložba litvanskih umjetnika: Floating Identity: Between a Recognisable Image and Abstraction (Dom HDLU: Galerija Bačva) * Izložba je zatvorena za javnost 16.11. i 23.11. zbog organiziranog privatnog razgleda.
POPRATNI IZLOŽBENI PROGRAM
8. 11. 2023. — 14. 1. 2024. / Izložba studenata ALU: Aluzija (Palača Vranyczany - HIS)
10. 11. — 17. 11. 2023. / Matko Vekić: Flower market / Tržnica cvijeća (Galerija Canvas)
EDUKATIVNI PROGRAM
SUSRETI S UMJETNICIMA
INKLUZIVNI PROGRAM
utorak u 18:00 na datume: 31. 10. / 14. 11. / 28. 11. / 12. 12. / 9. 1. / 23. 1. / stručna vodstva za odrasle
26. 10. 2023. / 17:00 - 19:00 / LITHUANIAN PAINTING, panel diskusija na temu suvremenog litvanskog slikarstva (Dom HDLU: Klub HDLU)
21. 11. — 22. 12. 2023. / 18:00 / ART4ALL, izložba profesionalnih umjetnika i korisnika Centra za rehabilitaciju Zagreb i otvorenje inkluzivne umjetničke galerije Art&CeRZe (Galerija Art&CeRZe)
utorak u 18:00 na datume: 7. 11. / 21. 11. / 5. 12. / 19. 12. / 2. 1. / 16. 1. / stručna vodstva za djecu i mlade 29. 11. 2023. / 17:30 - 19:00 / radionica za mlade, za uzrast: 10 - 15 godina - PREOBRAŽAVAM SLIKU, voditeljica Mia Matijević Akrap 6. 12. 2023. / 17:30 - 19:00 / radionica za mlade i odrasle, za uzrast: 10 - 15 godina - UNUTARNJI AUTOPORTRET, voditeljica Mia Matijević Akrap 13. 12. 2023. / 17:30 - 19:00 / radionica za djecu, za uzrast: 6 - 10 godina - KAKO JA TO VIDIM / REINTERPRETACIJE, voditeljica Mia Matijević Akrap 10. 1. 2024. / 17:00 - 19:00 / radionica za odrasle, za uzrast: 18+ - RAZLIVENE BILJKE, voditeljica Mia Matijević Akrap
11. 11. 2023. / 11:00 / Zlatan Vehabović, Miro Vuco i Stjepan Šandrk 13. 11. 2023. / 17:00 / Gordana Bakić i Marko Zeman 23. 11. 2023. / 17:00 / Melinda Šefčić i Valentina Supanz Marinić 27. 11. 2023. / 17:00 / Željko Lapuh 14. 12. 2023. / 17.00 - 19.00 / Slikarski odsjeka Akademije likovnih umjetnosti u Sveučilišta u Zagrebu (JADRAN FILM, Ulica Rudolfa Kolaka 12, Zagreb)
Detalje o načinu prijave na pojedine aktivnosti provjerite na www.bijenaleslikarstva.hdlu.hr
SLIKARSTVO U JAVNOM PROSTORU 25. 10. 2023. — 26. 1. 2024. / Slikarstvo u javnom gradskom prostoru, prezentacija murala nastalih u javnom gradskom prostoru (Dom HDLU: Galerija Ispod) 4. 11. 2023., 2. 12. 2023. / 11:00 - 13:00 / “UMJETNOST ŽIVLJENJA”, murali u suvremenom stambenom prostoru; predstavljanje murala uz stručno vodstvo (Park Kneževa, Kneza Branimira 41 / Kneza Borne 24, Zagreb) 25. 11. 2023. / 11:00 - 13:00 / “ŠARENA BOLNICA”, predstavljanje murala uz stručno vodstvo (Klinički bolnički centar Zagreb, bolnica Rebro)
POPIS UMJETNIKA
HRVATSKA SEKCIJA: Grgur Akrap, Mihael Bađun, Biserka Baretić, Maša Barišić, Mirela Blažević, Natalia Borčić Peuc, Leonardo Budimlić Majnarić, Viktor Daldon, Danko Friščić, Ariana Herceg, Dina Jakšić Pavasović, Anita Kos, Mirna Kutleša, Luka Kušević, Željko Lapuh, Mia Matijević Akrap, Monika Meglić, Marina Mesar (OKO), John Miličić, Zoltan Novak, Pavle Pavlović, Mihaela Rašica, Domagoj Rogina, Mario Romoda, Helena Schultheis Edgeler, Mohamad David Shreim, Valentina Supanz Marinić, Stjepan Šandrk, Melinda Šefčić, Bojan Šumonja, Mislav Tadić, Predrag Teodorović, Šimun Tolić, Josip Tirić, Andrej Tomić, Dino Topolnjak, Gorana Težak, Zlatan Vrkljan, Iva Zagoda, Anabel Zanze, Marko Zeman, Marta Živičnjak POZVANI UMJETNICI: Jadranka Fatur, Boris Guina, Zlatko Keser, Igor Rončević, Robert Šimrak, Miro Vuco IZLOŽBA LITVANSKIH UMJETNIKA: “FLOATING IDENTITY: BETWEEN A RECOGNISABLE IMAGE AND ABSTRACTION’’ Virgis Ruseckas, Eglė Velaniškytė, Meda Norbutaitė, Aušra Kleizaitė, Adelė Liepa Kaunaitė, Arvydas Kašauskas’s, Rimantas Plungė, Rūta Eidukaitytė, Alonas Štelmanas, Agnė Jonkutė, Mindaugas Juodis, Vladas Mackevičius, Felicia Dudoit, Viktoras Paukštelis, Julija Skudutytė, Evaldas Jansas, Jolanta Kyzikaitė
PRODUKCIJSKI TIM
Nositelj HR dijela Bijenala: Tomislav Buntak Nositelj međunarodnog dijela Bijenala: dr.sc. Josip Zanki Selekcijski odbor: Tomislav Buntak, Fedor Fischer, Koraljka Kovač, Željko Marciuš, Martina Miholić, Josip Zanki Kustos međunarodnog dijela Bijenala: Remigijus Venckus Producenti: Ivana Andabaka, Tomislav Buntak Izvršna producentica: Martina Miholić Asistencija u produkciji: Nika Šimičić, Ivana Garmaz Fotografija: Juraj Vuglač Vizualni identitet: Duje Medić Urednici kataloga: Tomislav Buntak i Martina Miholić Odnosi s javnošću: Martina Miholić Stručni suradnici: Mia Matijević, Marta Katavić Volonterke: Julijana Lešić, Palmina Roglić, Andrea Babić-Varošanec, Stephanie Carolina Noguera Brajković