Popis odabranih autora na 9. Hrvatskom trijenalu akvarela

Nenad OpaËiÊ

Gordana Špoljar AndrašiÊ

Krunoslav VukoviÊ

Maja Bachler

Mirela BlaževiÊ

Damir Facan - Grdiša

Josip ŠimiÊ

Vanda JurkoviÊ

Sonja ĐuriÊ

Karina SladoviÊ

Andrija Girardi

Melita Kraus

Ana Kelin

Lili GluiÊ

Jadranka Fatur

Alenka Tominac

Vladimir BašiÊ Šoto

Iva Štefanac

Monika MegliÊ

Zdravko MiliÊ

Ivica MalËiÊ

Božidar ŠpikiÊ

Nikolina Bakale Opat

Branimir Pešut

Zvonko PetanoviÊ

Tomislav Šilipetar

Ivana Ožetski

Dubravka Kanjski

Goran ZlatariÊ

Alfred (Freddy) Krupa

Lidija MaËek StaniÊ

Zlatko Kozina

Antonia MagdiÊ

Nikolina ŽabËiÊ

Petar UjeviÊ

Josip MajiÊ

Ivan ŠkrtiÊ

Dominik BariËeviÊ

Petra ŠabiÊ

Ana Gezi

Zoran DurbiÊ

Tea Nucak

Bartol GaloviÊ

Mateja Rusak

Milorad RupËiÊ

Dejan Kljun

Svebor Vidmar

Pero Skvrce

Branko KolariÊ

Ena AntunoviÊ

Goran ŽigoliÊ Žigi

Nikolina ŠimunoviÊ

Lydia Patafta

Ivan KatiÊ

Matea ŠkrtiÊ

Jagor BuËan

Bruno Paladin

Olena Sokolovska

Ninoslava PoËuËa

Nenad Jalšovec

Lucija ŠubiÊ

Branka ŠkifiÊ RiiËki

Đura Merle

Tea Hatadi

Lora ElezoviÊ

Marija Tomaz

Andrej TomiÊ

SunËica Balažic StjepanoviÊ

Paolo Patrick Hrga

Marta KataviÊ

Bruno Bulaja

Boris KordiÊ

Mirna Kutleša

Rebecca Đuran-Šilenas

Lea »eË

Živko Toplak

Siniša Reberski

Zdravko KrešiÊ

Gabrijela Perak

Zvonimir Perak

Dijana Dimov

Mia MatijeviÊ Akrap

Saša ŽivkoviÊ

Hrvoje Marko PeruzoviÊ

Lea PopinjaË

Borna Demel

Danko FrišËiÊ

Ivana VuliÊ

Branka Dubovac

Petra RužiÊ

Nada Zec-IvanoviÊ

Predrag LešiÊ

Davor LucianoviÊ

Alen MatijaševiÊ

Zoran Kakša

Petra KovaËiÊ

Koraljka Rajn

Dražen PavloviÊ

Marin Sovar

Duje Šuvar

Helena Schultheis

Nada BogdanoviÊ

Biserka LovniËki

SreÊko PlaniniÊ

Josip Švaljek

Antun Boris Švaljek

Ratko JanjiÊ Jobo

Petar DoliÊ

Anton VrliÊ

Josip IvanËiÊ

Predgovor

Bez obzira na umjetniËke trendove i promjene paradigmi vizualnog izražavanja, malo umjetnika inaËe posveÊenih dvodimenzionalnim likovnim tehnikama može odoljeti akvarelu, koji uostalom potjeËe još iz starog Egipta. Ta iznimno zahtjevna tehnika slikanja vodenim bojama ne podnosi improvizaciju - iako se optimalno ostvaruje u iznimno kratkom vremenskom trenutku - i zahtijeva pažljivu pripremu koja podrazumijeva predložak / skicu ili koncept rada. DesetljeÊima traju debate smije li se ispod i preko akvarelnog sloja vidjeti skicozni crtež predloška kompozicije grafitnom olovkom, no velika ga veÊina najboljih majstora akvarelista izbjegava poput Ëvrstog nepisana pravila.

Kada se u jednom trenutku zapoËne raditi cjelina motiva, radi brzog sušenja vodenih boja vidjet Êemo svaku grešku ili krivi potez na papiru; nepotrebna zatamnjenja razrijeenih polutonova boje kojima je autor pokušao nešto sakriti i korigirati, a posebice suvišne kapljice boje koje se nisu smjele naÊi na odreenom mjestu unutar kadra motiva. »ak i kada umjetnik koristi kvalitetan papir i kasnije britvom pokuša sastrugati izdajniËku kapljicu boje, velika je vjerojatnost kako Êe trag nesavršenosti zauvijek ostati na papiru.

Akvarel je zapravo vrlo okrutna likovna tehnika jer nas umjetnik mora uvjeriti kako su gušÊa mjesta razmaza i premaza boje namjerne žarišne toËke, a ne pokušaj korekcije neËega što se nije moglo savladati u danom momentu, iako neki umjetnici slikaju akvarelom postepeno, u slojevima, upravo kako bi mogli maksimalno kontrolirati efekte razlijevanja i sušenja boja. TeoretiËarka umjetnosti Jadranka Damjanov smatra kako se idealan akvarel iz svojih tamnijih uporišta ili žarišta „ravnomjerno razilazi kroz sve tanje, prozirnije namaze do bijele podloge, koja je maksimalno aktivirana kao glavna ‘boja’“.

Usprkos svim tim tricama i kuËinama akvarelne discipline, i ove je godine na raspisani natjeËaj za 9. hrvatski trijenale akvarela prispjelo vrlo mnogo radova, koji se veÊ tradicionalno dijele u dvije skupine: oni akademskih, vrlo afirmiranih umjetnika te radovi samoukih umjetnika i autora koji su se obrazovali u privatnim klasama, teËajevima, seminarima i radionicama, Ëija je posveÊenost tehnici akvarela mnogo puta žirije sastavljene od razliËitih Ëlanova meu kolegama znala iznenaditi i zadiviti svojom kvalitetom. S obzirom da nas zanimaju iskljuËivo tehniËka kompetencija i umjetniËka razina kvalitete akvarela, veÊ dugo vrijedi postignuti konsenzus od strane organizatora i svih dosadašnjih Odbora za izbor djela da se ne radi distinkcija meu autorima i umjetnicima u tom smislu jer talent ponekad ne podrazumijeva diplomu akademije, jednako kao što cehovski peËat ne znaËi da je pred nama izniman umjetnik. Svi se sjeÊamo situacija u kojima su tobožnji likovni amateri tehniËkim i metijerskim dosegom znali posramiti neke vrlo afirmirane akademske umjetnike - pa i profesore - koji su smatrali kako se na „tamo nekom trijenalu“ mogu slobodno „prošvercati“ svojim autoritetom, a njihov prinos tradiciji akvarela bio je shvaÊen tek kao konceptualno-zafrkantski Ëin u kojemu se koriste papir i vodene boje. I to je bilo to.

Ranijih smo godina, dakle, na prijašnjim trijenalima akvarela doživljavali odreeni anti-fenomen, gdje su se neki vrlo afirmirani umjetnici prijavljivali s tehniËki lošim radovima ili radovima koji nisu poštovali propozicije akvarelnog medija, kao da je dovoljno njihovo ime za prolaz. Sa zadovoljstvom primjeÊujem kako ove godine pri žiriranju nismo imali takve situacije, što bi moglo znaËiti da su pojedini umjetnici poruku ozbiljno shvatili: ako nemate vremena i volje za alkemiju akvarela, molimo da ne sudjelujete. Neki su umjetnici, rekli bismo opravdano, izostali, Ëija se motivacija i naboj za stvaranjem sasvim razumljivo povukla ili utišao u zadnje dvije potresno-pandemijske godine. Jer dok se neki umjetnici protiv težine ovog svijeta bore vehementnim i kontinuiranim stvaranjem, drugima u vremenima krize kist i pero šute, i to je sasvim legitimno.

Kao što usprkos svemu oko nas motiviranost za sudjelovanje na trijenalima akvarela iskazuje solidan broj sve mlaih umjetnika - od kojih su neki još studenti likovnih Akademija - tako svaki Trijenale ima svoju kompaktnu grupu doajena koji tvore važnu jezgru kontinuiteta, i koji su mahom vezani uz motive kontinentalnog i vodenog pejzaža, u pravilu figurativnog izriËaja ili blage redukcije motiva prema apstraktnijem polu, u konaËnici gestualne, lirske ili koloristiËke apstrakcije. Taj krug umjetnika koji je vezan uz karlovaËki ili slavonskobrodski pejzaž pomalo se mijenja novim imenima, ali neka poznata imena još prate Trijenale: Branimir Pešut (SB), Ivan KatiÊ (SB), Krunoslav VukoviÊ (KA), Josip ŠimiÊ (SB), Ana Kelin (KA), Alenka Tominac (KA), Nikolina Bakale

Opat (KA), Milorad RupËiÊ (KA), Zvonko PetanoviÊ (SB), Alfred Freddy Krupa (KA), Zlatko

Kozina (SB - Osijek), Ivan ŠkrtiÊ (KA), Dominik BariËeviÊ (SB), Boris KordiÊ (KA) i Biserka

LovniËki (KA). Ne smijemo prešutjeti niti sudjelovanje umjetnika s rijeËkog / kvarnerskog i dubrovaËkog podruËja, koji iz Trijenala u Trijenale sudjeluju u sve zamjetnijem broju, u rasponu od lirske apstrakcije i tradicije kaligrafije do hiperrealistiËkih prizora.

Ove je godine Trijenale obilježen snažnim prodorom mlaih i mladih imena, od kojih mnogi sudjeluju po prvi puta, što ovoj manifestaciji daje vrlo potrebnu kreativnu svježinu pa smatramo kako sve ukljuËene autore vrijedi navesti, tim više što su i njihovi radovi tehniËki i idejno zanimljiva rješenja oko kojih se žiri nije muËio ili vagao „za prolaz“: Maja Bachler, Mirela BlaževiÊ, Monika MegliÊ, Tomislav Šilipetar, Antonia MagdiÊ, Nikolina ŽabËiÊ, Petra ŠabiÊ, Tea Nucak, Bartol GaloviÊ, Mateja Rusak, Ena AntunoviÊ, Matea ŠkrtiÊ, Lucija ŠubiÊ, Lora ElezoviÊ, Marija Tomaz, Andrej TomiÊ, Paolo Patrick Hrga, Marta KataviÊ, Bruno Bulaja, Rebecca –uran - Šilnéas, Lea »eË, Gabrijela Perak, Mia MatijeviÊ Akrap, Petra KovaËiÊ i Josip Švaljek.

Kako se generacije umjetnika osjetno smjenjuju u odnosu na, primjerice, 7. hrvatski trijenale akvarela iz 2016. godine, dakle, razdoblje pred šest godina, neka su poznata i razvikana umjetniËka imena izostala - što zbog neizbježnog kronološkog elementa, što zbog pomanjkanja motivacije uz život s koronom. No, za razliku od zagrebaËkog Salona primijenjene umjetnosti i dizajna iz 2020. godine, gdje je statistiËki znaËajan broj radova imao za temu ili podtemu život s pandemijom ili Ëak potresima, na ovogodišnjem su Trijenalu akvarela ti motivi izostali. Rekla bih, onako odokativno i intuitivno, da je i umjetnicima u 2022. godini zaista dosta te tematike koja nam uspješno zagorËava život veÊ pune dvije godine, i da su se odluËili ponovno posvetiti svojim unutrašnjim svjetovima, inaËe karakteristiËnim motivima radova i vratiti se na veÊ utabane ili intrigantne motive koji Ëine prepoznatljivi horizont njihova djela.

Jedini rad koji se izriËito bavi motivom pandemije jest dnevni i noÊni autoportret s maskom naše likovne doajenke Jadranke Fatur, dok se u radovima nekolicine mladih i mlaih umjetnika može zapaziti ekspresivna pa i duhovita frustracija usmjerena na današnji svijet, društvo i globalnu politiku, no ipak se najveÊi broj umjetnika okreÊe ljekovitim motivima iz prirode ili interijera, a poËesto i spoja interijera s prirodom kroz žanr-prizore.

U toj velikoj generacijskoj smjeni na ovogodišnjem Trijenalu, iznimno je homogeno i vidljivo prisustvo mlae i starije srednje generacije hrvatskih umjetnika, od kojih se neki takoer javljaju u akvarelnom mediju po prvi puta na ovoj manifestaciji ili uopÊe u likovnom životu nakon kraÊe ili duže pauze. To bi govorilo u prilog tezi kako se u ovoj godini ipak budi neka tiha nada u važnost umjetniËkog djelovanja, i da je za mnoge umjetnike stvaranje iznimno važan element upotpunjavanja njihove liËnosti - pa i iscjeljivanja. Jednako tako, zamjetan broj umjetnika okreÊe se boji ili koriste raskošnu tonsku paletu, što je posebice prepoznatljivo u akvarelima mlaih i mladih umjetnica i umjetnika. Možda se nakon svega ipak vraÊaju optimizam i radost stvaranja, bez imalo patetike.

Umjetnici svih generacija kojima akvarel nije primaran medij i tehnika izražavanja iznimno su se trudili da poštuju propozicije u tehniËkom i metijerskom kontekstu, Ëime smo dobili pojedine radove koji impresivno prezentiraju njihov stil, karakteristiËnu morfologiju i motive djela. Kao da su najednom otkrili moguÊnosti akvarelne tehnike i shvatili ljepotu te vrste likovnog rukopisa.

Kada bismo morali dati neki opÊi kvalitativni presjek odabranih radova, i ono što je ËetveroËlani žiri spontano osjetio i prepoznao, možda bi se moglo, neka mi bude dopušteno reÊi, svesti na Ëinjenicu kako u svojem radu nismo imali mnogo dileme oko djela koja su u tzv. sivim zonama, Ëija sudbina dugo visi nad ocjenjivaËkom provalijom i oko kojih se u muËnim debatama lome koplja Odbora za izbor djela; ili su radovi bili loši ili su bili dobri.

Velika otkupna nagrada 9. hrvatskog trijenala akvarela pripala je Damiru Facanu

Grdiši (Zagreb, 1965.) za akvarel „Jutarnje stube“ (2022.), djelo koje u mnogim fragmentima predstavlja simboliËki našu svakodnevicu. Umjetnik je 1990. diplomirao slikarstvo na ALU u klasi profesora Ive FrišËiÊa, i stvorio je do danas iznimno halucinantan i fantazmagoriËan vizualni svijet, u kojemu se na nadrealistiËkim temeljima dalje razvija ideja simultanih paralelnih svjetova. Njegov specifiËan i autentiËan rukopis promatraËa ne ostavlja ravnodušnim, i upravo nas ovaj odabrani i nagraeni rad asocira na maniristiËke svjetove arhitekture koja se ruši i koja se opire zakonima gravitacije, ali i ureenog, starog platonistiËkog svijeta harmonije i ravnoteže. Mnoštvo ispresijecanih planova, poput poremeÊenog rasporeda kulisa ulazi i izlazi iz kadra akvarela na sve strane, uz karakteristiËan maniristiËko-nadrealistiËki element tzv. stepenica i stepeništa koji nikuda ne vode. To je prizor koji nema egzistencijalnog uporišta i koji ukazuje na naš išËašeni, pomaknuti i potreseni post-potresni svijet, odnosno, svakodnevni život i njegove promijenjene rituale u zadnjih nekoliko godina. SiÊušni ljudi kao da Êe se svaki Ëas baciti kroz prozore u bezdan, a moguÊe i da predstavljaju metaforu zatoËenosti u vlastita Ëetiri zida. Ljudi su prikazani poput sitnih mrava koji nemaju kontrole ni nad Ëime, a nisu niti kotaËiÊ u nekoj ureenoj individualnoj ili globalnoj utopiji. Cijela je kompozicija dinamiËki i vizualno iznimno pokrenuta, zahvaljujuÊi primjeni principa poliperspektivnosti i polisceniËnosti prizora, gdje umjetnik u tom vrlo organiziranom kaosu ne gubi iz vida niti stiliziranu vegetaciju, koja takoer simboliËki, divlje buja, lišena glupe ljudske potrebe za njezinom kontrolom i kroÊenjem. Ne možemo zanijekati da je sadašnji trenutak svijeta upravo takav.

Opstojnost hrvatskog trijenala akvarela nije se ni ove godine pokazala upitnom, štoviše, pridružila su mu se brojna mlada talentirana umjetniËka imena, a jednako su ga tako popratili mnogi afirmirani umjetnici i doajeni akvarela. Tradicija koja nije sama sebi svrhom, niti je još jedna u nizu izložbenih manifestacija na zalazu kojoj ne(do)staje vitalnosti i koju treba umjetno održavati na životu - hrvatski trijenale akvarela ima svoju sigurno zacrtanu buduÊnost.

Iva Körbler

Nenad OpaËiÊ

Nenad OpaËiÊ roen je 1949. u Varaždinu. Akademiju likovnih umjetnosti završio je 1972. u klasi prof. Raula Goldonija. Od 1972. do 1975. suradnik je majstorske radionice prof. Krste HegedušiÊa. Od 1976. do 1991. voditelj je Galerije „Karas” Hrvatskog društva likovnih umjetnika u Zagrebu. Sada djeluje kao samostalni umjetnik.

Gordana Špoljar AndrašiÊ

Gordana Špoljar AndrašiÊ samostalna je umjetnica iz Koprivnice. Diplomirala je povijest umjetnosti i etnologiju na Filozofskom fakultetu SveuËilišta u Zagrebu. »lanica je Hrvatske zajednice samostalnih umjetnica (HZSU), Hrvatskog društva likovnih umjetnika (HDLU) u Zagrebu i Atelijera Koprivnica (AK). Draženka JalšiÊ ErneËiÊ autorica je knjige „Gordana Špoljar AndrašiÊ“ iz 2003. godine, a godine 2017. objavljena je umjetniËka knjiga „Memorabiliar“ u izdanju Muzeja grada Koprivnice autorice Ive Körbler.

Krunoslav VukoviÊ

Roen je u Karlovcu 1971. godine. Završio je srednju TehniËku školu u Karlovcu. Slikarstvom se bavi od 2014. godine. »lan je ULAK-a. Pohaa likovne teËajeve i radionice. Izlagao na više skupnih izložbi.

Maja Bachler

Maja Bachler roena je 1983. godine u Zagrebu. Diplomirala je sociologiju na Filozofskom fakultetu i likovnu kulturu na NastavniËkom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, smjer slikarstvo. Za vrijeme studija jedan semestar provodi na SveuËilištu Ulster u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Deer hunter, 40x30 cm, akvarel, 2021.

Mirela BlaževiÊ

Mirela BlaževiÊ roena je 13. 10. 1993. u Vinkovcima. Trenutno živi i djeluje u Osijeku. Voditeljica je edukativnog programa Galerije Kazamat / Galerije Kat. Godine 2019. je diplomirala na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku pod mentorstvom Ines MatijeviÊ CakiÊ; 2015. studijski je boravila na ASP u Gdanjsku, Poljska. Ostvarila je dvije samostalne izložbe (Vukovar i –akovo) i sudjelovala na skupnim izložbama od kojih se izdvajaju 5. Meunarodni trijenale autoportreta u Samoboru, 10. ZaprešiÊki biennale akvarela, 8. Hrvatski trijenale akvarela i 17. INTERBIFEP.

Damir FacanGrdiša

Dobitnik Velike

nagrade 2022.

Roen je 1965. u Zagrebu. Školu primijenjenih umjetnosti završio je 1984. u Zagrebu, a diplomirao je 1990. slikarstvo na ALU u Zagrebu u klasi prof. Ive FrišËiÊa. Izlagao je na samostalnim i skupnim izložbama. »lan je HZSU-a, HDLU-a i ULUPUH-a. Dobitnik nagrade

Josip ŠimiÊ

Roen 19. ožujka. 1956. Slika od 1973. godine. Izlagao na 31 samostalnoj i preko 200 skupih izložaba u zemlji i svijetu. Izlagao na: 2. 3. 5. 6. 7. i 8. Hrvatskom trijenalu akvarela. »lan HDLU-a u Zagrebu od 1998. godine.

Vanda JurkoviÊ

Vanda JurkoviÊ je 1996. diplomirala kiparstvo na ALU u Zagrebu, a 2002. je magistrirala umjetnost na ALUO Ljubljana. Godine 2012. je doktorirala na Poslijediplomskom doktorskom studiju na ALU Zagreb. Od 2001. radi na GrafiËkom fakultetu. Izvanredna je profesorica na Katedri za dizajn i slikovne informacije. Izlagala je na 40 samostalnih izložbi i preko stotinu skupnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu.

Sonja ĐuriÊ

Roena je u Zagrebu 1959. godine. Likovnom umjetnošÊu bavi se amaterski posljednjih 30 godina. Educirali su je brojni profesori: mag. Nela Gruden, mag. Ji Suk Baek, prof. Ivan Piko StanËiÊ, prof. Rade Jarak i još mnogi drugi. Do sada je imala 10 samostalnih izložbi te preko 40 zajedniËkih. Slika u svim likovnim tehnikama.

Karina SladoviÊ

Karina SladoviÊ je roena 1965. godine u Zagrebu. Godine 1989. diplomirala je na ALU u klasi profesorice Dubravke BabiÊ. »lan HZSU-a i HDLU-a od 1990. Priredila je preko 100 samostalnih i sudjelovala na preko 300 skupnih žiriranih izložbi u Hrvatskoj i svijetu. Primila nekoliko meunarodnih priznanja (u Japanu, Koreji, Švedskoj i Poljskoj). O njoj je izdana monografija “FantastiËni svjetovi Karine SladoviÊ “, autorice dr. Ivanke Reberski.

Židovsko vjenËanje, 34 x 50 cm, akvarel, 2020.

Andrija Girardi

Roen u Šibeniku 1937. godine. Maturirao na realnoj gimnaziji 1956. Diplomirao arhitekturu na Sarajevskom univerzitetu i slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi prof. Nikole Reisera. »lan je HDLU-a. Izlagao godinama na kolektivnim izložbama osobito radove u tehnici akvarela. Dobitnik pohvale za izloženi rad na 6. HTA.

Melita Kraus

Melita Kraus roena je u Bjelovaru. »lanica je HDLU-a i ULUPUH-a. Svoje slikarske i kiparske radove od 1990. izlaže sustavno, na skupnim i samostalnim izložbama. Njezini radovi nalaze se u fundusu muzeja u Zagrebu (Muzej suvremene umjetnosti) i Jeruzalemu (stalni postav Muzeja Holokausta Yad Vashem). Uz slikarski i kiparski rad bavi se i djeËjom književnošÊu. Bavi se pisanjem i ilustriranjem vlastitih izdanja, ali i ilustriranjem tuih književnih radova za djecu.

Ana Kelin

Roena je 10. 6. 1982. u Karlovcu. Slikanjem sam se bavi od djetinjstva. Sudjelovala je na raznim likovnim kolonijama. Godine 2018. završila je teËaj keramike na POU kod keramiËarke Dijane RajkoviÊ te sudjeluje na skupnoj izložbi iste godine. Od 2019. radi iskljuËivo akvarel tehnikom te se na tom podruËju želi i dalje razvijati.

Lili GluiÊ

Roena 1956. u Splitu. Živjela na relaciji Split, Milano, Zürich, Amsterdam, Deventer, Toronto. Izlagala je u Parizu (pet puta), Milanu, Buenos Airesu na više od 70 izložbi. Sudjelovala je na Triennalu akvarela, Malom formatu, Izložbi minijatura Rijeka, Meunarodnom festivalu akvarela IWS

Slovenija, Hrvatski umjetnici na temu Pasije - Mimara, Mali format - Vršilnica itd. »lanica je HDLU-a Zagreb.

Jadranka Fatur

Roena je 21. srpnja 1949. godine u Zagrebu. Završila je Školu primijenjenih umjetnosti 1969. te od 1969. do 1974. studirala slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Diplomirala u klasi prof. Miljenka StanËiÊa. Od 1973. do 1977. suradnica Majstorske radionice Krste HegedušiÊa, kasnije Ljube IvanËiÊa. Godinu 1977/78. provela kao stipendist francuske vlade na Ecole Nationale Superieure des Beaux-Arts de Paris. »lanica Hrvatskog društva likovnih umjetnosti od 1974. godine. U slobodnoj profesiji od 1975. do 2004. godine, kad se zapošljava na Akademiji likovnih umjetnosti SveuËilišta u Zagrebu. Od 2014. godine u mirovini. Izlagala na više od 200 kolektivnih i 25 samostalnih izložbi u zemlji i inozemstvu.

Alenka Tominac

Alenka Tominac roena je 1971. godine u Karlovcu, po zanimanju ing. strojarstva. Živi u Dugom Selu gdje i radi kao privatni poduzetnik. Slikanjem se aktivno bavi od 2017. godine kad upisuje Radionicu crtanja i slikanja u NS Dubrava koju vodi prof. Svebor Vidmar. »lan je HSK-a, HUKA-e (Zagreb), Ludvig Designa. Do sada je imala Ëetiri samostalne izložbe i 10 skupnih.

Vladimir BašiÊ Šoto

Vladimir BašiÊ Šoto roen je 1. 10. 1953. u Postojni, Slovenija. Na Akademiji likovnih umjetnosti, slikarstvo, diplomirao je 1981. u Zagrebu. UËesnik je nekoliko meunarodnih likovnih kolonija. Imao je mnogo samostalnih izložbi i niz skupnih u zemlji i inozemstvu. »lan HDLU-a.

Iva Štefanac

RaspeÊe, 65x46 cm, akvarel, 2021.

Roena u Rijeci 1980. godine. Živi i radi u Saborskom i Rijeci. Godine 2004. diplomirala je na Odsjeku za likovnu kulturu Filozofskog fakulteta u Rijeci (izborni umjetniËki kolegij grafika u klasi prof. Maje S. FrankoviÊ). Suradnica kalkografskog ateljea mr. art Josipa ButkoviÊa na Sušaku u Rijeci od 2001. do 2007. godine. Od 2005. »lanica

HDLU-a Rijeka, HDLU-a Zagreb i HDLU-a Istra. Sudjelovala je na više od 50 meunarodnih i nacionalnih selektiranih izložbi te ostvarila Ëetiri samostalne izložbe. Dobitnica je nagrada i priznanja za umjetniËki i pedagoški rad. Radi kao profesorica likovne kulture u Osnovnoj školi PlitviËka jezera i Osnovnoj školi dr. Franje Tumana u Korenici.

Monika MegliÊ

Roena 1987. godine U Zagrebu. Završila je Školu primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu 2005. Iste godine upisala je Akademiju likovnih umjetnosti na kojoj diplomira 2010. u klasi prof. Duje JuriÊa. Radila je kao muzejski pedagog u Galeriji KloviÊevi dvori. Održavala je mnogobrojne likovne radionice u Zagrebu, a 2019. sudjelovala je, kao voditelj radionica, u Summer Art School by Hutong Childrens Workshop (Pot Studio) u Pekingu, Kini. Autorica je likovnog rješenja za BožiÊno pivo 2018. za ZagrebaËku pivovaru. U projektu Uzorna kaznionica oslikala je dio Kaznionice i zatvora u Požegi. Sudjelovala je u realizaciji mnogobrojnih projekata na podruËju mozaika, vitraja, Street Arta, performansa i ilustracija za slikovnice. »lanica je HDLU-ajetnika u Zagrebu. Od 2018. godine radi u Školi primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu.

Zdravko MiliÊ

Zdravko MiliÊ roen je 1953. godine u Labinu. Srednju školu primijenjenih umjetnosti, odjel grafike, završio je u Splitu 1973. Diplomirao je slikarstvo na Accademia di Belle Arti u Veneciji, 1977. godine u klasi prof. Carmela Zottija. StruËno je usavršavao mozaik na École Nationale Supérieure des Beaux-Arts u Parizu u klasi prof. Ricarda Licate (1988.). Od 1978. do 2006. godine djeluje kao samostalni umjetnik. »lan je HDLU-a Rijeka i HDLU-a Zagreb. U zvanju redovitog profesora predaje na kolegijima Slikarstvo i Mozaik na Akademiji primijenjenih umjetnosti SveuËilišta u Rijeci. Intenzivno izlaže od poËetka 70-ih godina. Izlagao je na 96 samostalnih te sudjelovao na preko 600 skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Sudionik je velikog broja meunarodnih slikarskih i kiparskih simpozija, a za svoj je rad dobio 65 nagrada i priznanja. Njegova djela nalaze se u mnogim znaËajnim privatnim i javnim zbirkama.

Ivica MalËiÊ

Ivica MalËiÊ roen je 1964. u Zagrebu. Diplomirao je na ALU Zagreb 1996. Do sada izlagao na tridesetak samostalnih i stotinjak skupnih izložbi. Od 1998. do 2002. izlaže u Zagrebu svake godine 100 slika, a 2007., 2009. i 2017. izlaže 365 dnevniËkih crteža. Svake godine nastoji naslikati 100 slika. Njegov rad dio je stalnog postava Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu. »lan je HZSU-a. Živi i radi u Zagrebu.

Božidar ŠpikiÊ

Roen je 1952. u Zagrebu, a od 2018. živi u Osijeku. ZnaËajniji pristup slikarstvu, prvenstveno tehnikama akvarela, laviranog tuša te crteža poËinje poËetkom osamdesetih prošlog stoljeÊa. Godine 1999. sa skupinom istomišljenika pokreÊe i osniva udrugu „KLIK“ (Kutinski likovni krug) u Kutini Ëiji je predsjednik bio do 2017. Izlagao je na dvanaest samostalnih te Ëetrdeset skupnih (žiriranih) izložbi u Zagrebu, Varaždinu, Slavonskom Brodu, IvaniÊ Gradu, Kutini, ZaprešiÊu i Ljubljani. Sudionik je 2., 3., 5. i 7. Trijenala hrvatskog akvarela.

Nikolina Bakale Opat

Nikolina Bakale Opat roena je 1987. u Karlovcu. Školovala se u Rijeci na Akademiji primijenjenih umjetnosti gdje je 2011. godine stekla zvanje Magistre likovne pedagogije. Imala je dvije samostalne izložbe i sudjelovala na brojnim skupnim izložbama.

Branimir Pešut

Roen je u Slavonskom Brodu 1960. godine. Profesor povijesti umjetnosti . »lan je HDLU-a.

Zvonko PetanoviÊ

Roen je 1944. u Slavonskom Brodu. Pohaao je crtaËku i slikarsku školu „Albert Gruber“ pod vodstvom prof. Krunoslava Kerna. Akvarelom se bavi od 1982. godine. Sudionik 6. i 7. Hrvatskog trijenala akvarela. »lan HDLU-a Zagreb.

Tomislav Šilipetar

Roen u Zagrebu. Godine 2014. završava Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi Igora RonËeviÊa - Slikarski odsjek. 2015. godine postaje Ëlan HDLU-a. Uz stalne grupne izložbe, Tomislav je skupio i priliËan broj žiriranih samostalnih izložbi. Dobitnik je Rektorove nagrade za izvrsnost 2013. godine. Slika i stvara veÊinom u akrilu, a teme variraju od samoÊe i izoliranosti do ljudske egzistencije u društvu koje osuuje. Preferira lazurnost i liniju koje savršeno idu uz cjelokupnu zaokupljenost izlaska iz ‘uboksiranosti’ debelih nanosa akademizma. Godine 2016. dobiva status samostalnog umjetnika.

Ivana Ožetski

Diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, nastavniËki odjel, smjer slikarstvo u klasi prof. Eugena Kokota. Godine 2016. dovršava postdiplomski studij slikarstva na Akademiji za likovnu umetnost in oblikovanje u Ljubljani, s magistarskom temom Sjena i njezina boja (mentori: doc. mag. Ksenija »erËe, prof. dr. Jure Mikuž). »lanica Hrvatskog društva likovnih umjetnika (HDLU), Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika (HZSU) i Hrvatske udruge likovnih umjetnika i likovnih kritiËara (HULULK).

Dubravka Kanjski

Djeluje u statusu samostalne umjetnice (HZSU), a od 2000. godine redovito izlaže. Diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i stekla zvanje mag. paed. Svoje dosadašnje likovno djelovanje predstavila na 20 samostalnih i preko 95 skupnih i selektiranih izložbi u galerijama u Hrvatskoj i inozemstvu (Italija, Republika »eška, BiH, SAD, Japan). Dobitnica je više likovnih nagrada i priznanja struËnih žirija. Djela joj se nalaze u javnim fundusima i privatnim zbirkama. »lanica je HDLU-a Rijeka i HZSU-a. Živi i stvara u Crikvenici.

Goran ZlatariÊ

Roen 1961. u Osijeku gdje je 1980. završio srednju Ekonomsku i upravnu školu. Slikarstvom se bavi dulje od 30 godina te djeluje kroz skupne izložbe, likovne kolonije diljem Slavonije i Baranje. Dugogodišnji je Ëlan udruge Likar, Osijek, te udruge Petar DobroviÊ u Dardi. U svojim radovima najËešÊe prikazuje motive pejsaža i veduta rodnog krajolika. Uz sudjelovanje na skupnim izložbama i kolonijama, imao i samostalnu izložbu 2011. u galeriji Magis, Osijek.

Alfred (Freddy) Krupa

KopaËki rit, 25x35 cm, akvarel

Roen 1971. godine u Karlovcu. Diplomirao slikarstvo na ALU u Zagrebu 1995. godine. Prvi je hrvatski slikar dobitnik postdiplomske istraživaËke stipendije Vlade Japana 1998. godine. Izlagao je na više od stotinjak izložbi u Hrvatskoj i diljem svijeta. Smatra se pionirom slikarskog pokreta New Ink Art na Zapadu, a originalni manuskript njegovog “New Ink Art Manifesta” iz 1996. godine uvršten je u arhivsku zbirku dokumenata (Aktenarchiv) izložbe “Documenta” u Kasselu u NjemaËkoj. Zastupljen je u dužem nizu meunarodnih i nacionalnih kolekcija ukljuËujuÊi i u zbirkama Muzeja moderne umjetnosti u New Yorku (MoMA), galerijskog sustava TATE u Londonu, Meunarodnom muzeju akvarela u Fabrianu, Nacionalnom muzeja akvarela Alfredo Guati Rojo u Mexico Cityju, Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti u Zagrebu, Kabinetu grafike HAZU u Zagrebu, Šleskom muzeju u Katowicama i drugdje. Višestruko je meunarodno nagraivan i odlikovan, te predstavljan u vodeÊim svjetskim umjetniËkim publikacijama.

Lidija MaËek StaniÊ

Sudjelovala je na pet Svjetskih trijenala male keramike; održala 22 samostalne izložbe. Dobitnica je nekoliko otkupnih nagrada za keramiku. Sudjelovala je na mnogim slikarskim kolonijama i u brojnim humanitarnim akcijama.

Zlatko Kozina

Zlatko Kozina u svom radu problematizira paradokse teorijskih i praktiËnih umjetniËkih implikacija svijeta umjetnosti u cjelovitom vremenskom kontinuitetu. Roen je 1968. godine u Slavonskom Brodu. Diplomirao je 2000. na Filozofskom fakultetu u Rijeci na Odsjeku za likovnu umjetnost. Zaposlen na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku u zvanju docenta (trenutno u svojstvu proËelnika Odsjeka za vizualnu i medijsku umjetnost). Prezentirao je svoj rad na brojnim grupnim i samostalnim izložbama te objavio dvije knjige (Odgajanje pogleda 2013., Tijelo kontinuiteta 2020.). Živi i radi na potezu Slavonski Brod - Osijek.

Antonia MagdiÊ

Roena je 1995. u Vinkovcima gdje je završila gimnaziju Matije Antuna ReljkoviÊa. Trenutno je apsolventica diplomskog studija Likovne kulture, Odsjek za vizualnu i medijsku umjetnost na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku. Izlagala je na nekoliko skupnih izložbi meu kojima su: Meunarodna izložba grafika i knjiga umjetnika u Rijeci, 2022.; Drava art biennale 2021., Galerija Koprivnica; Erste Fragmenti 16 - Lauba, Zagreb; „DA! Festival-izložba nagraenih radova“ u Otvorenoj galeriji MSU, Zagreb, 2021.

Sudjelovala je u radionicama “Ruksak pun kulture-umjetnost i kultura u vrtiÊu i školi” i “5. Festival Umjetnost i žena”. Nagraena je za radove „Terra incognita“/DA! festival - izložba studentskih radova / Zagreb, 2021.; Nagrada žirija na izložbi „One su tu“/ Galerija likovnih umjetnosti “Slavko KopaË”/ Vinkovci, 2020.; Druga nagrada na izložbi „Create the change“ / Galerija Kazamat / Osijek, 2019. te Nagraeni studenti Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku akademske godine 2018. / 2019.

Nikolina ŽabËiÊ

Roena je u Zagrebu 21. 9. 1993. i studentica je diplomske godine studija Animiranog filma na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Dobitnica je Ëetiri Rektorove nagrade; 2018./ 2019. za veliki timski umjetniËki rad operne predstave Gustava Mahlera, 2020. za grupni rad na projektu pod nazivom “150. godišnjica roenja Mahatme Gandhija”, 2021. za operu “Sestra Angelica” te za sudjelovanje u projektu “Umjetnost protiv straha”. Dosad je sudjelovala na brojnim skupnim izložbama te Ëetiri samostalna izlaganja u Zagrebu, Splitu i Ljubljani. Pored studija aktivno djeluje na podruËju ilustracije gdje ilustrira slikovnice, izrauje naslovnice i plakate te izrauje kratke animacije u razne svrhe.

Petar UjeviÊ

Akademski kipar Petar UjeviÊ roen je 4. prosinca 1960. u Krivodolu, gdje završava osnovnu školu. Gimnaziju je završio u Imotskom, a diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1984. godine nakon Ëega je bio suradnik majstorske radionice Ivana SaboliÊa. Profesori su mu bili Stipe Sikirica, Želimir Janeš i Branko RužiÊ. Kao samostalni umjetnik djeluje od 1995. godine. Deset godina radio je u Jadran filmu te u koprodukcijskim projektima na izradi kiparske scenografije. Petar UjeviÊ Ëlan je neformalne grupe umjetnika Contra koja okuplja devetoricu stalnih Ëlanova, a zajedniËko im je inzistiranje na zanatskim vrijednostima, uvažavanje tradicije i poštovanje individualne kreativnosti.

Josip MajiÊ

Roen je 3. 4. 1957. u Odžacima, BaËka. U Slavonskom Brodu završio je osnovnu i srednju školu, a Ekonomski fakultet u Zagrebu. Kod poznatog brodskog slikara Krunoslava Kerna pohaao slikarsku školu ‘Albert Gruber’, a u Zagrebu završio slikarsku školu Agora u klasi prof. Ante Schramadeia. Od 1987. profesionalno se bavi slikarstvom i vodi privatnu galeriju-atelje ‘Unikat’. Izlagao je na mnogim izložbama u zemlji i inozemstvu, Ëlan HDLU-a.

Ivan ŠkrtiÊ

Roen 1956. u Karlovcu. Slikarstvom se bavi veÊ dugi niz godina i jedan je od osnivaËa ULAK-a. Imao je sedam samostalnih izložbi i više stotina kolektivnih. UËestvovao je na mnogim likovnim kolonijama, bio Ëlan žirija za odabir radova na izložbama KarlovaËka slikarska jesen i na drugim kolektivnim izložbama. Živi i radi u Karlovcu.

Dominik BariËeviÊ

Roen je 1991. godine u Slavonskom Brodu. Kao autodidakt sudjelovao je na više domaÊih i inozemnih žiriranih izložbi. Akvareli su mu fokusirani na fluidnost i razigranost medija. Živi i radi u Zagrebu.

Petra ŠabiÊ

Roena je 1995. u Zagrebu i diplomirala je Likovnu kulturu na NastavniËkom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi izv. prof. art. Gordane BakiÊ s nagradom Akademijskog vijeÊa ALU za najuspješnije diplomante ak. god. 2018./2019. Takoer, dobitnica je pohvale Akademijskog vijeÊa ALU za uspješan rad u akademskoj godini 2016./2017. te Rektorove nagrade 2017./2018. godine. Akademske godine 2020./2021. diplomirala je Slikarstvo na ALU u Zagrebu u klasi red. prof. art. Ksenije TurËiÊ s pohvalom Magna Cum Laude. Prvi put samostalno izlaže 2018. Od 2019. godine Ëlanica je HDLU-a.

O prirodi sjene, 35,7x28 cm, akvarel u kombinaciji olovke i pastela, 2022.

Ana Gezi

Roena je 21. 9. 1980. u Bjelovaru. Završila je OpÊu gimnaziju u Bjelovaru 1999., a sljedeÊe godine upisala je Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu, slikarski odsjek; 2005. diplomirala slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u klasi prof. Eugena Kokota. Održala nekoliko samostalnih i sudjelovala na grupnim izložbama u Zagrebu. Od 2009. »lanica je likovne udruge HDLU u Zagrebu. Godine 2011. pohaa prvu umjetniËku rezidenciju u art-centru Arteles u malom mjestu Haukijarvi u Finskoj u trajanju od mjesec dana (studeni 2011.). Od 2012. postaje Ëlan Hrvatskog društva karikaturista i sudjeluje na meunarodnim festivalima karikature na kojima je osvojila niz priznanja i nagrada. Živi i radi u Zagrebu i Novalji. Osim slikarstvom, paralelno se bavi karikaturom, stripom i ilustracijom.

Zoran DurbiÊ

Roen je 20. ožujka 1958. godine u Zagrebu. Diplomirao je slikarstvo u klasi profesora –ure Sedera na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1986. godine. Na brojnim skupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu izlaže od 1980. godine. Zaposlen je kao konzervator-restaurator savjetnik na Odjelu za štafelajno slikarstvo Hrvatskog restauratorskog zavoda u Zagrebu.

Tea Nucak

Roena je 1988. u Zagrebu. Magistrica je primarnog obrazovanja, radi u Osnovnoj školi Hugo Kon. Na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu magistrirala je na Smjeru za animirani film i nove medije. NajËešÊe se likovno izražava u akvarelu i ulju. Redateljica je i animatorica filma ‘’Otok’’ koji je nastao u tehnici ulje na staklu. Film je osvojio 3. nagradu na Reviji hrvatskog filmskog stvaralaštva 2017. godine. Tijekom 2021. ostvarila je prvu samostalnu izložbu slika. »lanica je hrvatskog društva likovnih umjetnika HDLU-a.

Bartol GaloviÊ

Roen u Zagrebu, odrastao u Sesvetama. Završio je Školu primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu, smjer grafiËki dizajner; sudjelovao na grupnoj izložbi ‘Vrijeme’ u Bunkeru u Samoboru 2018. (ujedno prva grupna izložba izvan školskog programa). Godine 2019. sudjelovao je na Erasmus+ projektu u Litvi u sklopu Špud programa, što je rezultiralo grupnom izložbom u Khaunasu. Iste godine upisao je Akademiju likovnih umjetnosti, smjer grafika, a 2021. imao je prvu samostalnu izložbu u sklopu Laubinog projekta ‘Šalji dalje’. Ljetos je sudjelovao u Akademijinom projektu Ljetne škole pod nazivom ‘Lica Heroja’, koja je rezultirala grupnom izložbom u Apoteci u Vodnjanu. U listopadu 2021. otvorio je samostalnu izložbu u Galeriji ‘Siva’, pod nazivom ‘∆oravi mazohist’.

Mateja Rusak

Roena 1989. u Varaždinu. Diplomirala je na Akademiji primijenjenih umjetnosti u klasi prof. Jasne Šikanje 2013. godine te stekla titulu magistra likovne pedagogije. Do sada je imala sedam samostalnih izložbi te je sudjelovala na dvadesetak skupnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu. Godine 2012. dobila je nagradu ’Viktor HreljanoviÊ’ na meunarodnoj izložbi fotografije pod nazivom ’TreÊi element’, za seriju fotografija naziva ’Vodena igra’.

Milorad RupËiÊ

Roen je 1952. godine u Nišu. Izlagao je na više samostalnih i skupnih izložbi. Slike mu se nalaze u brojnim privatnim zbirkama u zemlji i inozemstvu. Profesionalno se bavi slikarstvom. Živi i radi u Karlovcu. »lan je HDLU-a Zagreb.

Gajeva ulica Karlovac, 26x74 cm, akvarel, 2021.

Dejan Kljun

Dejan Kljun roen je 1979. u Rijeci. Na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu diplomirao je 2004. u klasi profesora Mire Vuce, a doktorski studij kiparstva u Zagrebu 2021. završava na temu Objekt izvan prostorne perspektive - metafizika umjetniËkog objekta. Bavi se kiparstvom, slikarstvom i restauracijom. Višestruko je nagraivan na skupnim izložbama u Hrvatskoj. »lan je HDLU-a i HZSU-a. Živi i radi u Zagrebu.

Svebor Vidmar

Roen je 1973. u Zagrebu. Maturirao je 1992. godine na Školi primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu, na slikarskom odjelu, u klasi prof. Dušana MaleševiÊa. Diplomirao je 1999. godine na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, na nastavniËkom odsjeku, slikarski smjer, u klasi prof. Miroslava Šuteja. Od 2001. do 2005. bio je Ëlan Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika, a od svibnja 2006. godine radi kao viši struËni suradnik - voditelj Galerije „Vladimir Filakovac“ u Narodnom sveuËilištu Dubrava, gdje osniva Fotogaleriju Dubrava (2012.) i Galeriju Kontrast. (prosinac 2018.). Izlagao je na više samostalnih i skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Dobitnik je Otkupne nagradu Gradskog ureda za kulturu grada Zagreba na Petom hrvatskom trijenalu crteža 2018. godine. »lan je HDLU-a, ULUPUH-a i HDKDM-a.

Plima, 56,5x76,5 cm, akvarel, 2022.

Pero Skvrce

Roen u 1964. godine u Dubrovniku. Crta i slika od najranijih dana. Sudjelovao je na više od dvadeset skupnih izložbi od kojih je jedna i 7. Hrvatski trijenale akvarela. Imao jednu samostalnu izložbu akvarela. Po zanimanju upravitelj stroja na brodu. Živi u Dubrovniku.

Jutro u marini, 20,5x29 cm, akvarel, 2022.

Branko KolariÊ

Roen u Puli 1957. godine. GrafiËar po struci. Sudjelovao na više samostalnih, žiriranih te skupnih izložbi: Rovinj, Pula, Piran, Kopar, Rijeka, Split, Zagreb, Sl. Brod, Karlovac zatim Beograd, Kotor, Milano, Trst, Bern itd. Dobitnik je više nagrada i priznanja. »lan je HDLU-a Istre i Likovne kolonije Rovinj.

Transponiranje jezerskog pejsaža u urbani, 70x100 cm, akvarel, 2022.

Ena AntunoviÊ

Roena 2000. godine u Osijeku. Godine 2019. maturirala je slikarski dizajn u Školi primijenjene umjetnosti i dizajna u Osijeku. Trenutno živi u Zagrebu i studira na Akademiji likovnih umjetnosti, slikarski odsjek. Sudjelovala je na nekoliko skupnih izložbi.

Goran ŽigoliÊ Žigi

Roen 1966. godine u Đakovu. “Inficiran” je slikama i likovnošÊu te svim vrstama vizualnog od samog poËetka. Radio kratko u Zagreb filmu. Iskazuje interes za ilustraciju i strip , ali i sve vizualno. Od umjetniËkog obrazovanja završio je usavršavanje u slikarstvu u zagrebaËkoj Agori. Radio je s drugim profesionalnim slikarima, posebice na poËetku, na aktu i osnovnom akademskom crtežu kao osnovi. Radio je na skulpturama brodova, uz korištenje odbaËenog drva i starih metalnih dijelova. Slikarski interes mu je ponajviše vezan za akvarel.

Nikolina ŠimunoviÊ

Roena 1978. godine u Dubrovniku; 2003. je diplomirala na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi prof. Zlatka Kesera, smjer slikarstvo. Godine 2004. postaje Ëlanicom HDLU-a. Do sada je imala trideset samostalnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu. Osim slikarstva, aktivno stvara u nizu ostalih likovnih podruËja, tehnika i medija i to na podruËju ilustracija, interijera i likovnog oblikovanja raznih predmeta (skulpture, namještaja, rasvjetnih tijela). Pedagoškim radom bavi se od 2005. godine kao profesor likovne kulture u OŠ grofa Janka DraškoviÊa u Zagrebu.

KuÊa pauna, 50x50 cm, akvarel, 2022.

Lydia Patafta

Roena 1974. godine u Bratislavi, SlovaËka. Završila Srednju školu za primijenjenu umjetnost u Bratislavi, odjel grafike. Diplomirala je na Akademiji za primijenjenu umjetnost u BeËu, prof. Ron Arad. OsnivaËica Ëasopisa Valter za umjetnost i kulturu, Ëiji je prvi broj izašao u nakladi od 500 primjeraka. Valter je izložen 2014. godine na godišnjoj izložbi Ëlanova HDLU-a kao jedinstveni umjetniËko-književni autorski projekt i uvršten u knjigu Romine Peritz - Moderni slikari. Izvela brojne projekte i suradnje. Again?,70x100 cm, akvarel, 2022.

Ivan KatiÊ

Roen 1951. godine u RušËici kraj Slavonskog Broda. Završio je slikarske škole “Albert Gruber” kod profesora Krunoslava Kerna te uËilište „Agora” kod profesora Ante Schramadea. Izlagao je u zemlji i inozemstvu. »lan je HDLU-a od 1998. godine.

Matea ŠkrtiÊ

Roena 1999. godine u Karlovcu. Studentica Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, Ëetvrte godine preddiplomskog sveuËilišnog studija grafike u klasi profesorice Mirjane Vodopije. Izlagala na više skupnih meunarodnih izložbi (5. meunarodni trijenale autoportreta, Galerija Prica, Samobor; 1. studentski trijenale ilustracije, Art room - Centar za mlade Bunker, Samobor; KarlovaËki likovni susreti, Galerija Vjekoslav Karas, Karlovac; Meunarodna izložba grafika i knjiga umjetnika u Rijeci - GraficaRi…).

Kukac, 76x56 cm, akvarel, 2022.

Jagor BuËan

Roen 1968. godine. Akademski je slikar i nastavnik slikanja u zvanju redovitog profesora na Akademiji likovnih umjetnosti SveuËilišta u Zagrebu. Izlagao je na trideset i dvije samostalne i pedeset skupnih izložbi. Za svoj likovni rad dobio je više nagrada ukljuËujuÊi prvu nagradu na 6. Zagorskom likovnom salonu i drugu nagradu na 5. Hrvatskom trijenalu akvarela. Autor je više teorijskih knjiga, likovnih monografija, studija, eseja i prikaza (znanstveni i struËni Ëasopisi i zbornici) i predgovora likovnim izložbama. Uredio je desetak knjiga.

Bruno Paladin

Roen u Rijeci 1951. godine. Javno-umjetniËki djeluje od 1976. kao slikar, kipar, grafiËar, ilustrator, scenograf, dizajner i keramiËar. On je po vokaciji vizualni umjetnik, a svoju kreativnu energiju usmjerava na stvaralaËki Ëin, što veÊ dugi niz godina rezultira likovnim ostvarenjima koja uvijek plijene pozornost kako ljubitelja tako i poznavatelja umjetnosti. Do danas je priredio preko 75 samostalnih te sudjelovao na oko 550 skupnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja što mu je osiguralo mjesto u likovnim enciklopedijama i brojnim pregledima suvremenog likovnog stvaralaštva, a djela mu se nalaze u mnogim zbirkama domaÊih i svjetskih galerija suvremene umjetnosti. »lan je HDLU-a Rijeke i Zagreba, kao i Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika.

AerodinamiËna forma - moguÊi projektil, 30x100 cm, akvarelne olovke, 2021.

Olena Sokolovska

Roena 1969. godine u Ivano-Frankivsku - Ukrajina. Slikarsko školovanje zapoËelo je 1984. na Državnom koledžu dekorativne i primijenjene umjetnosti Ivana Trusha u Lavovu gdje je uËila razne umjetniËke tehnike te potom dvije godine specijalistiËkog smjera likovne pedagogije. Predavala je slikarsku anatomiju, slikarstvo i crtež na Koledžu likovne i primijenjene umjetnosti u Kosivu te je bila mentorica mnogim mladim umjetnicima. Od 2005. godine živi i radi u Hrvatskoj. »lanica je HDLU-a.

CvijeÊe su najslae stvari koje je Bog stvorio, samo im je zaboravio podariti dušu, 70x50 cm., akvarel

Ninoslava PoËuËa

Roena je 1978. godine u Zagrebu. Iako nema formalno likovno obrazovanje, slikarstvo je njezina pasija i ujedno psihoterapija. VeÊina njezinih radova spada u apstraktnu/intuitivnu/enformel umjetnost. »lanica je Hrvatskog društva likovnih umjetnika od 2020. godine te regionalne umjetniËke platforme Vijuga (i njezina prva ambasadorica) od 2019. godine. Dosad je izlagala na godišnjoj grupnoj izložbi Ëlanova HDLU-a 2021. godine te samostalno u galeriji Oblok (u sklopu Knjižnice Sevete) od prosinca 2021. do sijeËnja 2022.

Nenad Jalšovec

Roen 1972. u »akovcu. Diplomirao je Vizualne komunikacije na Studiju dizajna pri Arhitektonskom fakultetu, SveuËilište u Zagrebu. Bavi se eksperimentalnim i spekulativnim dizajnom, slikarstvom i crtežom. Izlagao je na brojnim izložbama u Hrvatskoj i u inozemstvu. »lan je Hrvatskog društva likovnih umjetnika (HDLU) te Hrvatskog dizajnerskog društva (HDD). Živi i radi u Zagrebu.

Lucija ŠubiÊ

Roena 2000. godine u »akovcu gdje je ujedno završila Graditeljsku školu. TrenutaËno je studentica Ëetvrte godine preddiplomskog studija slikarstva na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Do sada je sudjelovala i svoje radove izlagala na brojnim izložbama.

Branka ŠkifiÊ RiiËki

Roena 1966. godine. U svojem se radu bavi sjecištem pojmova prostora, vremena, povijesti, književnosti i arhitekture. Izlaže na hrvatskoj i meunarodnoj sceni, ukljuËujuÊi galerije i muzejske institucije te manifestacije. Od znaËajnijih samostalnih izložbi istiËu se izložbe u zemlji i inozemstvu. Sudjelovala je na brojnim skupnim izložbama i art festivalima. Zastupala je Republiku Hrvatsku na 10. meunarodnom bijenalu u Kairu 2006. Najzastupljeniji dio njezina opusa je slikarstvo. »lanica je Hrvatskog društva likovnih umjetnika Zagreb, Zadar i HULU-a Split.

Đura Merle

Završila ŠPU (grafiku), diplomirala na ALU (slikarstvo) i pohaala FFDI u Zagrebu. U statusu profesionalnog umjetnika radila na mnogim projektima kao restaurator-konzervator (brojni spomenici kulture diljem Hrvatske), kostimograf (najznaËajniji, operni spektakl AIDA u Pekingu), scenograf, graf. dizajner, bavi se oblikovanjem djela primijenjene umjetnosti za potrebe interijera, mozaik, vitraj, zidni oslici (Hotel Intercontinental). U vrijeme i nakon Domovinskog rata sudjeluje u akcijama humanitarnog karaktera, u likovnim radionicama za djecu stradalnika Domovinskog rata kao i za djecu s posebnim potrebama. Autorica je dvadesetak samostalnih izložbi i sudionik mnogobrojnih skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu.

Lora ElezoviÊ

Roena 1995. u Torontu u Kanadi. Godine 2014. maturirala je u Školi primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu te upisala preddiplomski sveuËilišni studij Likovne kulture na ALU u Zagrebu. Godine 2017. upisala je diplomski sveuËilišni studij Likovne kulture, smjer nastavniËki u klasi profesora Igora »abraje i komentorice profesorice Ines KrasiÊ, s glavnim umjetniËkim predmetom Grafika i primijenjena grafika na ALU u Zagrebu. Godine 2020. diplomirala je na ALU diplomski sveuËilišni studij Likovne kulture, grafiËki odsjek i stekla zvanje magistra edukacije likovne kulture. Izlagala je na pet samostalnih izložbi i na 50 skupnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu. Aktivno se bavi voenjem likovnih radionica od 2017. godine. »lanica je HDLU-a od 2020. godine. Godine 2021. postala je ambasadorica za austrijski Cretacolor umjetniËki pribor.

Rajski vrt, 50x70 cm, akvarel, 2022.

Tea Hatadi

Roena je 1980. Diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu gdje nastavlja studij iz slikarstva na temu: “RATART: Umjetnost i Domovinski rat”. Kao CEEPUS-ova stipendistica 2003. - 2005. studira dva semestra na VŠUP u Pragu u slikarskom studiju i ateljeu K.O.V.; 2010. boravi na rezidenciji KulturKontakt Austria u BeËu i Kunstenaarlogies u Amersfoortu, NL, a 2016. i 2017. u Frauenfeldu, Švicarska i Bogoti, Kolumbija. »lanica je HDLU-a, a od 2010. do 2019. je bila Ëlanica HZSU-a kao multimedijalna umjetnica. Svojim radom predstavila se na više od osamdeset izložbi u petnaest zemalja u Europi, Aziji i Južnoj Americi. Za svoj rad koristi razliËite medije koji Ëine kompleksnije prostorne i site specific instalacije. Radila je kao voditeljica Galerije PM i Galerije Prsten u HDLU-u od 2012. do 2015. Ostvarila je više autorskih kustoskih koncepcija i izložbi. Od svibnja 2019. godine imenovana je ravnateljicom Gradskog muzeja Križevci.

Marija Tomaz

Iz serije Arheologija I - „Mornarica na Krfu 1929.“, 50x70 cm, akvarel, 2022.

Roena 1988. u Novoj Gradiški. Diplomirala 2012. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, magistarski studij grafike, u klasi prof. Nevenke Arbanas. Školske godine 2010./2011. sudjelovala je u razmjeni studenata i zimski semestar provela na Akademiji likovnih umjetnosti u Katowicama, Poljska. Godine 2006. diplomirala je na Školi primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu. Sudjelovala je na više grupnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu te izlagala samostalno. Osvojila je nekoliko nagrada i priznanja. Od 2012. »lanica je HDLU-a. Živi i radi u Novskoj, gdje je 2018. otvorila studio za digitalni i giclée tisak.

Andrej TomiÊ

Roen 1992. godine u Osijeku. Studij Slikarstva na Akademiji likovnih umjetnosti SveuËilišta u Zagrebu upisuje 2011. godine. Studirao u klasi Zoltana Novaka, a diplomirao 2016. kod Zlatana Vrkljana. Izlagao na više samostalnih i žiriranih skupnih izložbi. Dobitnik je „Nagrade Iva VranekoviÊ - Vladimir Dodig Trokut, umjetnici umjetniku“ na 5. Bijenalu slikarstva 2019. godine, te Godišnje nagrade HDLU-a za mladog umjetnika za 2021. godinu. Trenutno je zaposlen kao nastavnik struËnih predmeta na Školi primijenjene umjetnosti i dizajna Osijek. Slike mu se nalaze u više privatnih zbirki te u fundusu Muzeja likovnih umjetnosti Osijek.

Deda, 70x50 cm, akvarel, 2022.

SunËica Balažic StjepanoviÊ

Roena 1969. Završila grafiËki odjel na Školi za primijenjenu umjetnost i dizajn, i slikarski odjel u klasi Zlatka KauzlariÊa AtaËa na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu.

Bruno Bulaja

Sudjeluje i izlaže na Erasmus projektu u Mariboru, Slovenija 2016. godine. Sudionik na AkvarelistiËkoj koloniji „Sava“ - Slavonski Brod 2021. godine. Izlaže na završnoj izložbi Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, 2017.-2021.; u Dvorani „Vatroslav Lisinski“, Zagreb, 2021. - 2022. godine.

Paolo Patrick Hrga

Roen 1995. godine u Zagrebu gdje je završio XII. Gimnaziju i Glazbeno uËilište Elly BašiÊ. Potom je završio preddiplomski studij Medijskog dizajna u Koprivnici, nakon Ëega upisuje Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu, smjer slikarstvo. Izlagao je na nekoliko skupnih izložbi: „Ovo je tek poËetak“ u Galeriji VN, Zagreb (2016.), „Fuck you Valentine’s day“ u Pixelu, Koprivnica (2017.), dva puta na „ZagrebaËkom festivalu crteža“ (2020. i 2021.) i „Dante 700“ u Gradskom muzeju Križevci (2021.). Sudjelovao je u izradi logotipa za KSET te scenografiji za predstavu „Srednjovjekovna ispovijed“ za KNAP.

Marta KataviÊ

Roena 2000. godine. Dolazi iz Križevaca gdje završava Gimnaziju. Trenutno je treÊa godina preddiplomskog studija Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, smjer slikarstvo, klasa Matka VekiÊa. Godine 2014. prvi put samostalno izlaže; 2015. izdaje slikovnicu ,,Nebeska tvornica’’, nadalje sudjeluje u više grupnih izložbi i projekata.

Iza, 31x23 cm, akvarel, 2020.

Boris KordiÊ

Roen 1975. godine, diplomirani inženjer elektrotehnike. Od 2000. do 2002. pohaao je teËaj slikanja i crtanja pod vodstvom akademske slikarice Aleksandre Gorete nakon kojega samostalno radi. Najviše radi u tehnici ulja i akvarela, a povremeno akrilikom te olovkom ili ugljenom. Imao je pet samostalnih izložbi (jedna izložba akvarela i Ëetiri izložbe ulja na platnu). Sudjelovao je na više skupnih izložbi. Osobito ga intrigiraju prozirnost vode, svjetlost i boja pa su motivi bistrih tekuÊica ili pak morskih pliÊaka Ëesti motivi njegovih slika.

Mirna Kutleša

Roena 1980. u Rijeci. Diplomirala je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 2004. Od tada kontinuirano stvara te izlaže na skupnim i samostalnim izložbama. Bila je Ëlanica Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika od 2010. do 2019. godine, a trenutno radi na Katedri za slikarstvo na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci. Svoj umjetniËki rad bazira u mediju slike i crteža koje nerijetko proširuje u suptilne prostorne instalacije. Stvara slojevite, ambivalentne prizore s fokusom na mjesta preklapanja pojedinaËnog i opÊeg. IstražujuÊi vizualni okoliš s njegovim hijerarhijama i uspostavljenim narativima izvlaËi na vidjelo potisnuta ili neoËekivana znaËenja.

Rebecca Đuran-Šilenas

Roena u Puli 1991. godine. Nakon završene Škole primijenjenih umjetnosti u Puli, 2011. godine upisuje studij na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci, smjer slikarstvo. Godine 2015. diplomirala je kao prvostupnica, te dalje upisuje magisterij i diplomira 2017. na odjelu Primijenjenih umjetnosti, smjer slikarstvo. U meuvremenu je sudjelovala na Erasmus razmjeni studenata 2013./2014. na Akademiji likovnih umjetnosti Jan Matejko u Krakowu, Poljskoj. Nakon završenog diplomskog studija u Hrvatskoj, 2017. godine upisuje drugi diplomski studij fotografije i novih medija na Akademiji likovnih umjetnosti u Vilniusu, Litvi, na kojem je magistrirala 2019. godine. Izlagala je na više grupnih izložbi unutar i van Hrvatske, jedan od kojih je i XVIII. Bijenale studentskog crteža u Beogradu 2015. godine.

Lea »eË

Roena u Rijeci gdje je završila i studij kiparstva 2006. godine na Akademiji primijenjenih umjetnosti u klasi profesora Josipa DiminiÊa. Još za vrijeme studija poËela je aktivno izlagati, a do sada je sudjelovala na brojnim samostalnim i grupnim izložbama te na raznim likovnim kolonijama u Hrvatskoj i inozemstvu. Dobitnica je 1. nagrade 40. NatjeËaja umjetnosti i kulture Istria Nobilissima 2007. godine u kategoriji likovnih umjetnosti, a 2021. je osvojila 2. nagradu 54. NatjeËaja umjetnosti i kulture Istria Nobilissima. Uz primarno umjetniËko djelovanje bavi se i drugim srodnim aktivnostima koje se vrlo Ëesto isprepliÊu s njezinim umjetniËkim radom, a obuhvaÊaju grafiËki dizajn i pedagoški rad. U umjetniËkom djelovanju Ëesto surauje s drugim umjetnicima te povremeno izvodi intervencije u javnom prostoru. Aktivna je Ëlanica Talijanske zajednice u Rijeci i Opatiji u sklopu koje je realizirala mnoge projekte. Živi i radi u Rijeci.

Tijek, 29,7x21 cm, akvarel, 2022.

Živko Toplak

Roen je 1946. godine u Varaždinu, dizajner i slikar. »lanom najstarijeg likovnog društva u Hrvatskoj koje okuplja neprofesionalne stvaraoce, Likovne udruge Varaždin, postaje 1975. godine, a u Ëlanstvo Hrvatskog društva likovnih umjetnika primljen je 1984. godine. Do sada je priredio 105 samostalnih i 475 skupnih izložbi te uËestvovao na 138 likovnih kolonija. Nagraivan je za svoj rad.

Siniša Reberski

Planet,70x40 cm, akvarel, 2022.

Red. prof. mr. art Siniša Reberski je diplomirao 1987. na ALU u Zagrebu u klasi prof. Ante Kuduza. Od 1987. do 1990. studira na Hochschule für Angewandte Kunst u BeËu, u majstorskoj klasi prof. Elfriede Goldschmid i prof. Waltera Lürzera. Na Akademiji za likovno umetnost in oblikovanje u Ljubljani, na postdiplomskom magistarskom studiju kod prof. Lucijana Bratuša, prof. Stane Bernika i prof. Jožefa MuhoviÊa 2016. obranio je rad “Kaligrami” i stekao akademski stupanj magistar umjetnosti. Od 1990. radi u Frankfurtu u reklamnoj agenciji “Lowe-Lürzer” kao ilustrator i lay-outer. Od 1991. radi na ALU u Zagrebu, danas u zvanju redovitog profesora. Do sad je izlagao na 22 samostalne i na brojnim skupnim izložbama u zemlji i inozemstvu. Najradije slika u tehnici akvarela za što je primio više priznanja, a meu ostalim i Veliku nagradu Hrvatskog trijenala akvarela.

Zdravko KrešiÊ

Roen u Zagrebu 1972. gdje završava osnovnu školu i usavršavanje u Centru Zagorska. Zdravko pokazuje vrlo rano veliki talent za likovnost te ga se na to i potiËe veÊ duži niz godina. Zdravko koristi usluge Centra za rehabilitaciju Zagreb „Organiziranog stanovanja“ te je ukljuËen u plan i program likovne terapije pod vodstvom Blanke StanËiÊ Puhak, mag. umj., gdje je Ëlan Inkluzivne umjetniËke galerije Art&CeRZe. Izlagao je na puno skupnih izložbi u organizaciji Centra za rehabilitaciju Zagreb.

Gabrijela Perak

Roena 1998. u Vinkovcima; tamo je završila gimnaziju Matije Antuna ReljkoviÊa. Trenutno završava 4. godinu grafike na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Imala je par skupnih izložbi.

Zvonimir Perak

Roen je u Vinkovcima 1971. godine. Do sada je izlagao na Trijenalu akvarela i na Slavonskom biennalu. Imao je nekoliko samostalnih izložbi, te je bio sudionik brojnih slikarskih kolonija.

Dijana Dimov

Roena 1962. godine u Pagu. Od 1968. godine živi u Zagrebu; diplomirala je novinarstvo na Fakultetu politiËkih znanosti. Slikanjem se bavi u slobodno vrijeme; slika uglavnom u tehnici akvarela, s interesom za portret. Slikati je uËila kod akademskih slikara Hrvoja Majera i Petre Grozaj. Izlagala je na nekoliko skupnih izložbi.

Mia MatijeviÊ Akrap

Diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 2020. Izlagala je na tri samostalne i brojnim skupnim izložbama. Sudjelovala je na dva rezidencijalna programa (NjemaËka, Litva) i Erasmus+ struËnoj praksi (NjemaËka). Dobitnica je Ëetiri Rektorove nagrade, dvije pohvale Akademije likovnih umjetnosti, nagrade publike na projektu Erste fragmentima i dvije SveuËilišne stipendije za darovite studente. Živi i radi u Zagrebu.

Saša ŽivkoviÊ

Roen 1970. godine u Koprivnici. Diplomirao je 1998. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, na NastavniËkom odsjeku, pod mentorstvom Zlatka Kesera i Roberta Emila Tanaya. »lan je HDLU-a Zagreb i LU “Lika“ GospiÊ. Jedan je od osnivaËa udruge K.V.A.R.K. i galerije „K2“ u sklopu koje se bavi projektima i organizacijom projekata vezanih uz likovnu i vizualnu umjetnost u Križevcima. Kontinuirano samostalno skupno izlaže od 1995. U dva navrata boravio je na usavršavanju u Leipzigu kroz projekt “One side story“ 2012. i “De/konstrukcija slike“ 2019. godine. Njegov rad uvršten je u likovnu monografiju “Umjetnost Like“. Živi i radi na relaciji Križevci - GospiÊ - Zadar.

Kompleks, 59,4x42 cm, akvarel, 2022.

Hrvoje Marko PeruzoviÊ

Roen 1971. godine u Zagrebu. Završio grafiËki odjel Škole za primijenjenu umjetnost i dizajn u Splitu. Diplomirao slikarstvo 1995. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu (klasa prof. Đuro Seder). Studijski boravio u Parizu, Milanu, Veneciji i BeËu. »lan je HZSU-a, HULU-a Split i DHK-a. Osim slikarstva bavi se klasiËnom grafikom, ilustracijom, skulpturom i fotografijom. Izlagao je na više od pedeset samostalnih izložbi kao i na brojnim skupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu. Djela mu se nalaze u raznim privatnim i javnim zbirkama i muzejima. Sudjelovao je na brojnim likovnim susretima i kolonijama humanitarnog karaktera. Likovno je uredio i ilustrirao nekoliko knjiga, kataloga i monografija. Živi i radi u Zagrebu kao samostalni umjetnik.

Lea PopinjaË

Magistra edukacije likovne kulture, roena je 1981. u Zagrebu. Godine 2003. diplomirala je na zagrebaËkom Tekstilno-tehnološkom fakultetu; 2006. upisuje Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu, NastavniËki odsjek gdje je diplomirala 2012. godine u klasi prof. Zlatana Vrkljana. Godine 2014. zapoËela je suradnju s Tekstilno-tehnološkim fakultetom gdje je kao vanjska suradnica održavala nastavu pri skupini kolegija iz podruËja kreiranja tekstila. Od godine 2020. stalno je zaposlena na istom fakultetu, trenutno u umjetniËko-nastavnom zvanju docentice. Kontinuirano slika i izlaže na samostalnim i skupnim izložbama, sudjeluje na umjetniËkim rezidencijama i likovnim simpozijima u zemlji i inozemstvu. »lanica je HDLU-a i Tekstilne sekcije ULUPUH-a. Dobitnica je likovne nagrade 5. bijenala slikarstva „Ivana VranekoviÊ - Vladimir Dodig Trokut, umjetnici umjetniku”.

Borna Demel

Roen 14. kolovoza 1974. godine u Splitu. Osnovnu školu završio je u Zagrebu 1989., a maturirao na Odjelu grafiËkog dizajna Škole za primijenjenu umjetnost i dizajn u Zagrebu 1993. godine. Slikarski odjel Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu upisao je 1994., a diplomirao u klasi profesora Kesera 1999. godine. Živi u Zagrebu, a radi kao nastavnik struËnih predmeta na srednjoj školi u BedekovËini. »lan je HDLU-a.

Danko FrišËiÊ

Roen u Zagrebu 1970. Diplomirao slikarstvo 1997. na Akademiji likovnih umjetnosti u klasi prof. –ure Sedera. Trenutno je tamo i zaposlen kao izv. prof. art. pri Slikarskoj katedri, a ujedno je i prodekan za meunarodnu i sveuËilišnu suradnju. Izlagao je na preko 200 skupnih i samostalnih izložbi u Hrvatskoj i svijetu. Dobitnik je više nagrada za svoje radove, koji se nalaze i u mnogim privatnim i javnim zbirkama.

Ivana VuliÊ

Roena je 1978. u Zagrebu gdje živi i radi kao samostalna umjetnica i dizajnerica. Nakon završenog Studija industrijskog dizajna pri Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu (1997. - 2001.) studirala je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu (2002. - 2006.) i na Akademiji za umjetnost, arhitekturu i dizajn u Pragu (2005.). Sudjeluje na brojnim samostalnim i skupnim izložbama u zemlji i inozemstvu, i na umjetniËkim rezidencijama.

Branka Dubovac

Roena 1977. u Splitu. Završila opÊu gimnaziju Vladimira Nazora. Godine 2002. diplomirala slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi profesora Eugena Kokota. Završila semestar (Spring 2002 ) na Indiana University of Pennsylvania, u sklopu programa razmjene studenata. Pohvaljena od VijeÊa ALU za rad u akademskoj godini 2001./2002. »lanica

HDLU-a i HULU-a od 2004. Sudjelovala na više žiriranih skupnih i samostalnih izložbi. Godine 2015. nagraena drugom nagradom na VI. trijenalnoj izložbi Pasionske baštine.

Petra RužiÊ

Roena u Zagrebu 1980. gdje je završila Školu primijenjene umjetnosti i dizajna i Akademiju likovnih umjetnosti, NastavniËki odsjek. Radi u OŠ Augusta Šenoe u Zagrebu kao prof. likovne kulture. »lanica je HDLU-a i planinarskog društva PD Izletnik. Bavi se izradom umjetniËke keramike i art terapijom.

Nada Zec-IvanoviÊ

Roena u Dubrovniku 1965. »lanica HDLU-a Dubrovnik i HZSU-a. Diplomirala je slikarstvo na ALU u Sarajevu 1988., a tijekom studija izuËavala i grafiku. NajznaËajnije meunarodne grafiËke žirirane izložbe: Cadaques, Barcelona, Wingfield, Sofia, Bages. NajznaËajnije samostalne slikarske izložbe: Galerija Aluminij - Mostar, Galerija Orangerie, dvorac Eltz - Vukovar, FranjevaËka galerija Široki Brijeg, Muzej grada Šibenika, Muzej Mimara - Zagreb.

Predrag LešiÊ

Roen 1965. godine u Kutini. Osnovnu i dvije godine srednje škole pohaa u Kutini. U Zagreb dolazi 1982. upisavši 3. godinu zidnog slikarstva srednje Škole primijenjenih umjetnosti. VeÊ 1984. preskaËe i upisuje Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu. Paralelno je 1984. maturira s 4. godinom srednje i položenom 1. godinom Akademije. Diplomira slikarstvo u klasi profesora Josipa Biffela 1988., nakon pet godina, tj. s Ëetiri godine redovnog studija i jednom godinom završnog apsulatorija. Od 1990. »lan je HDLU-a, a 1997. primljen je u HZSU gdje stjeËe status samostalnog umjetnika kojeg živi do danas.

Davor LucianoviÊ

Roen u Dubrovniku 1958. godine. Godine 1981. diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu i do 1997. godine djelovao je kao samostalni umjetnik. Osnivanje slikarskog odjela pri UmjetniËkoj školi „Luka SorkoËeviÊ“ u Dubrovniku inicirao je 1993. Tu i danas radi kao profesor crtanja, slikanja i plastiËnog oblikovanja. Izlagao je na brojnim samostalnim i skupnim izložbama.

Alen MatijaševiÊ

Roen 1974. u Zagrebu. Godine 1993. maturirao je na Odjelu grafiËkog dizajna Škole primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu. Na Slikarski odsjek Akademije likovnih umjetnosti SveuËilišta u Zagrebu upisao se 1994., a diplomirao 1999. u klasi profesora V. J. Jordana. Živi u Zagrebu, a radi kao uËitelj likovne kulture u OŠ Zlatar Bistrica. Imao je šest samostalnih i 32 skupne izložbe.

NeobiËno dvorište, 37,4x52,3 cm, akvarel, 2022.

Zoran Kakša

Roen je u Zagrebu 12. svibnja 1974. godine. Završio je Školu primijenjene umjetnosti i dizajna 1993., grafiËki odjel kod prof. M. Poljana. Diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti 2002. godine na NastavniËkom odsjeku (grafika) u klasi prof. I. Šiška. Od 2001. godine bavi se pedagoškim radom. Samostalno i skupno izlagao na brojnim izložbama u zemlji i inozemstvu. Dobitnik Posebne pohvale 8. Hrvatskog trijenala akvarela. Radovi mu se nalaze u brojnim privatnim i muzejsko galerijskim zbirkama u zemlji i inozemstvu.

Petra KovaËiÊ

Završila je Preddiplomski sveuËilišni studij Likovne kulture na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 2020. godine te završava Diplomski sveuËilišni studij Likovne kulture na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Izlagala je na skupnim izložbama: Maratona crtanja (Galerija Šira u Zagrebu, 2019.), NoÊima biologije (manifestacija u suradnji s Biološkim odsjekom Prirodoslovno-matematiËkog fakulteta SveuËilišta u Zagrebu, 2018./2019.), Artupunkturi (na ALU Zagreb, 2021.), Školi hodanja: Izložbi stripova studenata ALU Zagreb (Galerija CEKAO u Zagrebu, 2021.), ALU Zagreb Perspektivama: završnim izložbama (2018. - 2021.) i Danima otvorenih vrata Cash & Carry (ALU Jabukovac 10, 2018. - 2021.). Takoer je sudjelovala u pripremi i voenju likovnih radionica za mlade i odrasle.

Koraljka Rajn

Roena 1968. u Varaždinu. Slikarstvom se, kao autodidakt bavi od 2005. Izražava se u tehnikama ulja i akvarela. Izlagala na 16 samostalnih i 48 skupnih izložbi, kao i na više žiriranih izložbi i salona: 7. i 8. Hrvatski trijenale akvarela; 4., 6., 7. i 8. Zagorski likovni salon; 10. Pro futura PoreË; Pasionska baština 2015. Na 58. godišnjoj izložbi LUV-a 2016. osvaja Grand Prix. »lanica je LUË-a.

Dražen PavloviÊ

Roen 1962. godine u Varaždinu. »lan je Likovne udruge Varaždin (LUV), Hrvatskog društva likovnih umjetnika Varaždin te nekoliko meunarodnih likovnih asocijacija. Do sada je priredio 41 samostalnu izložbu, sudjelovao na gotovo 200 skupnih izložba te na više od 150 likovnih kolonija, umjetniËkih simpozija i umjetniËkih rezidencija u Hrvatskoj i inozemstvu. Za svoj umjetniËki rad primio je nekoliko vrijednih domaÊih i meunarodnih priznanja i nagrada.

Marin Sovar

Godine 1997. maturirao u Školi primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu i stekao srednju struËnu spremu dizajner tekstila. Godine 2002. na SveuËilištu u Zagrebu, Tekstilno-tehnološkom fakultetu, završio je program struËnog dodiplomskog studija Modnog dizajna i stekao višu struËnu spremu i struËno zvanje viši modni dizajner, a 2006. godine diplomirao na SveuËilištu u Zagrebu, Akademiji likovnih umjetnosti i stekao visoku struËnu spremu i struËni naziv akademski slikar-grafiËar. Od 2019. »lan je ULUPUH-a, Sekcije za oblikovanje odijevanja.

Duje Šuvar

Roen 1983. u Zagrebu gdje je završio i Školu primijenjene umjetnosti i dizajna. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti na studiju slikarstva u klasi prof. Duje JuriÊa. Od listopada 2010. do sijeËnja 2011. boravi u Krakowu u sklopu Ceepus programa razmjene studenata gdje sluša kolegije iz podruËja konzerviranja i restauriranja slika. 2011. diplomirao je na Odsjeku za restauriranje i konzerviranje umjetnina. Živi i radi u Zagrebu kao nastavnik slikarskih tehnika te restauriranja i slikanja kopija u Školi primijenjene umjetnosti i dizajna.

Umag - stari grad, 45x35 cm, akvarel, 2020.

Helena Schultheis

Roena je 1972. u Zagrebu gdje je završila Školu za primijenjenu umjetnost i dizajn. Diplomirala na Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu. Zaposlena je na Tekstilno-tehnološkom fakultetu SveuËilišta u Zagrebu u zvanju izvanrednog profesora na grupi kolegija Crtanje i slikanje. Djeluje aktivno u podruËju slikarstva, umjetniËkog filma i videa, fotografije i umjetniËke instalacije. Sudjelovala je na brojnim izlaganjima u zemlji i inozemstvu. »lanica je HDLU-a.

Nada BogdanoviÊ

Roena je u Šibeniku 1951. godine. ALU u Zagrebu upisuje 1970. Diplomirala je na Slikarskom odjelu u klasi prof. Raoula Goldonija 1975. Nakon toga upisuje GrafiËki odjel u klasi prof. Alberta Kinerta gdje diplomira 1977. Najduži period radnog staža radi u Muzejskom prostoru, MGC-u te Muzeju Mimara kao restaurator/viši restaurator. Radi uglavnom na papiru i s papirom u tehnici akvarela, laviranja, crteža kistom, trskom, suhim crtaËkim tehnikama, kombiniranjem navedenoga, itd. Od 2016. je u mirovini. Živi i radi u Šibeniku i Zagrebu. »lanica je strukovnih udruženja HDLU i ULUPUH.

Biserka LovniËki

Roena u Karlovcu. Tehniku akvarela usavršila u majstorskoj radionici Linde Achleiter u Austriji. Bila je voditeljica umjetniËke galerije u Grožnjanu. Za svoje likovno stvaralaštvo više puta je nagraivana. »lanica je HZLU-a. Njena djela nalaze se u privatnim kolekcijama u zemlji i inozemstvu.

SreÊko PlaniniÊ

Roen je u Mostaru. Diplomirao slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u slikarskoj klasi prof. Marina Tartaglie 1963. Suradnik je u Majstorskoj radionici profesora Krste HegedušiÊa od 1965. do 1968. Voditelj je i urednik Galerije Porezne uprave Zagreb.

Josip Švaljek

Roen u Zadru 1985. godine. Diplomirao je 2010. godine na ALU u Širokom Brijegu, u klasi prof. A. B. Švaljeka. Do sada je izlagao na Ëetiri samostalne izložbe. Sudjelovao je na dvadesetak skupnih izložbi. Radi kao profesor u „ Školi primijenjene umjetnosti i dizajna “ Zadar.

Antun Boris Švaljek

Roen je u Zagrebu 1951. godine. Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu upisuje 1969. godine, te diplomira 1974. godine na slikarskom odjelu kod prof. Šime PeriÊa. Od 1974. do 1977. godine bio je suradnik Majstorske radionice prof. Krste HegedušiÊa. 16 je godina bio profesor na Likovnoj akademiji Mostarskog sveuËilišta u Širokom Brijegu.

Ratko JanjiÊ Jobo

Roen 1941. u Splitu. Završio TehniËku školu i Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi prof. Vjekoslava ParaÊa. Bio je suradnik Majstorske radionice Krste HegedušiÊa. Radio u izdavaËkom poduzeÊu „Naprijed“. Redoviti je profesor na Tekstilno-tehnološkom fakultetu u Zagrebu.

Petar DoliÊ

Roen 1975. u Travniku. Diplomirao je kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1999. u klasi Šime Vulasa, a pohaao izborni kolegij medaljarstva i male plastike u klasi Damira MataušiÊa. Do sada je izlagao na 70 samostalnih i 80 skupnih izložbi. Dobitnik je brojnih nagrada; od Rektorove nagrade sveuËilišta u Zagrebu do mnogih nagrada na natjeËajima za skulpture. Dobitnik Prve nagrade na Trijenalu hrvatskog akvarela do nagrade Galerije Forum 2012. godine. Mnoga djela nalaze mu se u stalnom postavu muzeja, privatnim kolekcijama kod nas i u inozemstvu. »lan je HDLU-a i HZSU-a. Æivi i radi kao samostalni umjetnik u Zagrebu.

Anton VrliÊ

Gost Umjetnik

Roen je 1957. godine u Splitu. Na ALU u Zagrebu diplomirao u klasi prof. Raoula Goldonija 1982. Od završetka studija do danas kontinuirano se bavi slikarstvom, a posljednja dva desetljeÊa osobito istražuje medij stakla, u kojem je ostvario niz zapaženih izložbi. Od 2007. godine zaposlen je na APU u Rijeci gdje kao redoviti profesor predaje kolegije Staklo i Slikarstvo. Na ALU u Zagrebu, nositelj je izbornog kolegija “Tehnike i umjetnost stakla”. Do sada je izlagao na 68 samostalnih i mnogobrojnim grupnim izložbama u zemlji i inozemstvu. Više puta je za svoj rad bio nagraivan. Godine 2009. izišla mu je monografija, autora Borivoja PopovËaka u izdanju NSK i Knjigre iz Zagreba.

25 nijansi mora, visina 15cm, širina 13,5cm, dubina 13,5cm, kombinirana tehnika akvarela i stakla, 2021.

Josip IvanËiÊ gost umjetnik

U ovih 50-ak ljeta na likovnoj sceni sam ipak i nešto postigao…a ako nije netko upoznat s tim znaËi da mu nisam u ladici ili mu promaklo.

„aQUA real…kap i i i i i“ crtanje vodenim kapljicama na svakodnevnom novinskom papiru

ORGANIZACIJA I NAKLADA

Muzeji grada Karlovca

Galerija umjetnina grada Slavonskog Broda

Hrvatsko društvo likovnih umjetnika

ZA ORGANIZATORE I NAKLADNIKE

Hrvojka BožiÊ

Romana TekiÊ

Tomislav Buntak

UREDNICA

Aleksandra Goreta, akademska slikarica, voditeljica Galerije „Vjekoslav Karas“

ORGANIZACIJSKI ODBOR 9. HRVATSKOG TRIENNALA AKVARELA

Hrvojka BožiÊ

Romana TekiÊ

Ivana Andabaka

Aleksandra Goreta

Branimir Pešut

Martina MiholiÊ

ODBOR ZA IZBOR DJELA I NAGRADE TRIENNALA

Iva Körbler

Josip Zanki

Tomislav Buntak

TAJNICA 9. HTA

Aleksandra Goreta

LEKTURA I KOREKTURA

Draženka PoloviÊ

Iva Körbler

PRIJEM RADOVA

Aleksandra Goreta

Galerija „Vjekoslav Karas“, Karlovac

OBLIKOVANJE IZLOÆBE

Aleksandra Goreta

Vesna JurkoviÊ

POSTAVLJANJE IZLOÆBE tehniËke službe

FOTOGRAFIJE

Goran VraniÊ

OBLIKOVANJE I TISAK

Tiskara PeËariÊ - RadoËaj, Karlovac

NAKLADA

700 primjeraka

ISBN 978-953-7510-96-1

CIP zapis je dostupan u raËunalnome katalogu Nacionalne i sveuËilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 001137050.

9. HRVATSKI TRIENNALE AKVARELA REALIZIRAN JE SREDSTVIMA:

Grada Karlovca

Grada Slavonskog Broda

Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske

IZLOŽBENI PROSTORI

Galerija „Vjekoslav Karas“

Galerija RuæiÊ Slavonski Brod

HDLU - MEŠTROVI∆EV PAVILJON

Dom hrvatskih likovnih umjetnika, Zagreb

Republika Hrvatska

Ministarstvo kulture

Republic of Croatia

Ministry of Culture