Cantus 147 148 by HDS.hr

cantus_09:cantus_01.qxd

30-Jan-08

3:47 PM

Page 1

LJILJANA MOLNAR–TALAJI], POSLJEDNJI VELIKI VERDIJANSKI GLAS / VRIJEME ZA SUSRET GENERACIJA — 44. GLAZBENA TRIBINA PULA 2007 / SAMO JEDNOM SE... RA\A IVO ROBI] / SUVREMENI HRVATSKI MJUZIKL / GODINA BEZ STANKA HORVATA / CHANSONFEST / ZAGREBFEST / CD IZLOG NOVINE HRVATSKOGA DRU[TVA SKLADATELJA BROJ 147/148 PROSINAC 2007. CIJENA 20 kn

(nastavlja se na str. 3)

CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS

CANTUS

vadeseta obljetnica smrti na{ega velikog umjetnika — baritona, opernog reìsera, skladatelja i pedagoga Vladimira Ru`djaka (1922. — 1987.) bila je povod da se u vi{e navrata i na nekoliko manifestacija poprati taj vaàn jubilej. Izlo`ba pod nazivom Vladimir Ru`djak u Samoboru otvorena je 6. listopada u Samoborskom muzeju u sklopu festivala Samoborska glazbena jesen, a na njoj su predstavljeni mnogi podsjetnici na umjetnikovu dugogodi{nju povezanost s tim gradom koja je trajala jo{ od njegovih studentskih dana. Tada je, naime, kao student profesora Milana Reisera navra}ao u Samobor gdje je nastupao ve} 1943./'44., a nakon {to je 1967. Samoborski muzej po~eo sam organizirati glazbena doga|anja, po~etkom sljede}e godine prire|en je njegov koncert uz klavirsku pratnju Darka Luki}a, na kojemu su se, me|u ostalima, mogle ~uti i Ru`djakove Dvije narodne iz Me|imurja i Dvije crna~ke duhovne. Tijekom sljede}a dva desetlje}a, grade}i iznimnu karijeru, izme|u anga`mana u zagreba~koj Operi, Dràvnoj operi u Hamburgu (gdje je 1969. dobio po~asni naslov Kammersänger) i u njujor{kom Metropolitanu, te brojnih gostovanja po cijelom svijetu veliki je pjeva~ na{ao vremena za sveukupno sedamnaest nastupa u Samoboru. Tako je izlo`ba sadràvala programe i slike s tih koncerata, po~ev{i od prvih studentskih do posljednjega, odrànoga samo dva mjeseca prije umjetnikove smrti, 14. srpnja 1987. kada je, uz Kseniju Kos za klavirom, nastupio na ve~eri vokalnih i klavirskih minijatura Ferde Livadi}a. Osim tih samoborskih, izlo`Dvije izlo`be, jedan koncert i jedna izvedba bom su bila popra}ena i druga zbivanja Verdijeve opere Krabuljni ples oìvjeli su ve} bitna za Ru`djakovo djelovanje; mogla ionako ìvu uspomenu na velikoga hrvatskog su se, primjerice, vidjeti njegova pisumjetnika — baritona, opernog reìsera, ma, fotografije, novinski isje~ci o razskladatelja i pedagoga. nim koncertima i operama u kojima je sudjelovao kao pjeva~ i reìser, programi koncerata, novinski prikazi intervjua, izvje{}a o njegovoj smrti, obiljeàvanjima obljetnica i drugo. O nastanku i povodu izlo`be na otvorenju su govorile Ivanka Brekalo u ime Samoborskoga muzeja, Erika Krpan, ugledna muzikologinja koja se ve} nekoliko godina bavi Ru`djakovom umjetni~kom ostav{tinom, te Renata Glojnari}, izvr{na ravnateljica Samoborske glazbene jeseni. Bila je to i prigoda za predstavljanje prvoga notnog izdanja koje su zajedni~ki ostvarili Samoborska glazbena jesen i nakladnik Cantus — Ru`djakovih Pet me|imurskih pjesama za bariton i guda~e!

CANTUS

Pi{e: Ana Vidi}

CANTUS

TENORSKI VIJENAC SLAVNOM BARITONU

CANTUS

OBILJE@AVANJE 20. OBLJETNICE SMRTI VLADIMIRA RU@DJAKA

CANTUS

ISSN 1330–4747

cantus_09:cantus_01.qxd

30-Jan-08

3:47 PM

Page 2

BROJ 147/148, PROSINAC 2007.

Veselili smo se praizvedbama i uspjesima hrvatskih skladatelja u inozemstvu, sje}amo se va`nih osoba i doga|aja iz hrvatskoga glazbenog `ivota, ali ne zapostavljamo ni one koji tek dolaze, a svojim su uspjesima na sebe skrenuli pozornost. Iz mno{tva doga|anja izdvajamo uspjele priredbe u organizaciji Hrvatskoga dru{tva skladatelja i tvrtke Cantus: 44. Glazbenu tribinu Pula, Zagrebfest, Chansonfest i Me|unarodne dane jazza, te bogatu diskografsku produkciju.

TRIBINE TRIBINE

Pi{e: Vesna Ro`i}

TRIBINE

Od osam djela tri praizvedbe Pri~a o Ivani doga|ala se toga dana u atmosferi izmjenjivanja njezine glazbe i razgovora s umjetnicima. Ovom je prigodom predstavljen tek dio skladatelji~inog komornog i klavirskog opusa, a od osam djela tri su praizvedena (Tajanstvenim koracima op. 96 i tri solo pjesme iz ciklusa Neizre~eno op. 45).

TRIBINE TRIBINE

Vidimo se dogodine. Davor Hrvoj, urednik

Pri~a o Ivani Lang

TRIBINE TRIBINE

Razdoblje iza nas obiluje glazbom, festivalima i skladateljskom produktivno{}u, stoga ga moèmo s pravom smatrati najbogatijim i najplodnijim u godini. Izme|u po~etka sezone i boì}nih blagdana gotovo da se svakog tjedna odràvalo glazbeno doga|anje vrijedno spomena, a trudili smo se sve ih zabiljeìti. Kako to obi~no biva, sjetimo se ljudi tek kada nas napuste, pa tako dajemo prostora tragovima va`nih preminulih osoba hrvatske glazbe. Primijetit }ete da je broj ne{to opse`niji od uobi~ajenog. Naime, kako se radi o dvobroju iznimno smo dodali ve}i broj stranica u nastojanju da ovo bogato razdoblje obuhvatimo u jednom broju novina.

TRIBINE

ime uredni{tva novina Cantus èlim vam sretan Boì} i uspje{nu 2008. godinu ispunjenu dobrom glazbom. Nadamo se da }ete uìvati u prazni~nim danima, izme|u ostaloga, i listaju}i na{e novine u kojima smo i ovaj put nastojali izdvojiti najva`nije doga|aje na glazbenoj sceni.

TRIBINE

PO[TOVANI ^ITATELJI CANTUSA!

Tr i b i n a H D S – a o d r ` a n a 1 8 . r u j n a 2 0 0 7 .

povodu 95. obljetnice ro|enja i 25. obljetnice smrti hrvatske skladateljice Ivane Lang odràna je 18. rujna Glazbena tribina u dvorani Hrvatskoga dru{tva skladatelja. Bila je to prilika da se poku{a skicirati pri~a o ovoj samozatajnoj skladateljici, o kojoj se jo{ uvijek u hrvatskoj javnosti, za razliku od svima nama poznate Dore Peja~evi}, jako malo zna, a koja je opet autorica zna~ajnog broja glazbenih djela. Njezin opus od stotinjak djela, ve}inom klavirske glazbe i vokalne lirike, a dijelom i ve}ih formi poput opere Kastavski kapetan, Koncerta za klavir i orkestar op. 22 ili pak Simfonijskog plesa op. 33, jo{ uvijek ~eka da bude istraèn i interpretiran. Istaknula je to, izme|u ostaloga, i moderatorica Tribine Snjeàna Miklau{i}–]eran u pozdravnom govoru publici.

invencije klavirskoga sloga, odnosno prate}e klavirske dionice u vokalnoj lirici te ukazala na pro`etost glazbe i teksta, a pijanistica Tamara Jurki} Sviben predstavila je publici dvije skladbe, Sonatinu op. 24 te Toccatu iz Suite op. 13. Ona je pak svjedo~ila o svojemu osobnom poznavanju i do`ivljaju skladatelji~ine klavirske glazbe.

Biserka Kr~eli}, koja je izvela Toccatinu za solo harfu op. 77, ukazala je na rijetkost harfisti~ke literature uop}e te na skladatelji~ino Ispri~ana pri~a o samozatajnoj skladateljici, o kojoj se dobro poznavanje harfe kao instru- jo{ uvijek u hrvatskoj javnosti, za razliku od svima namenta. Kristina Beck Kukav~i}, ma poznate Dore Peja~evi}, jako malo zna, a koja je koja je u suradnji s B. Kr~eli} izvela opet autorica zna~ajnog broja glazbenih djela. Maslinov gaj, Fantaziju za mezzosopran i harfu na tekst Vesne Parun op. 107, osvrnula se na neobi~nost povezivanja harfe i glasa u vokalnoj literaturi, Jedini glazbenik me|u glazbenicama za ~im je u ovoj pjesmi posegnula upravo Ivana An|elko Krpan, koji je publici uz pratnju E. Lang. Kirchmayer Bili} predstavio skladbe TajanstveLidija Ore{kovi} Dvorsky, koja je u pratnji Eve nim koracima op. 96 i Ples sablasti op. 97 za Kirchmayer Bili} izvela Smirenje i Vjernost o~iju, violinu i klavir, istaknuo je nu`nost kompjutordvije pjesme iz ciklusa Crna maslina op. 49 na skog prijepisa rukopisnih materijala, {to je tekstove Vesne Parun, hrabro se suo~ila s najbitnije za daljnja istraìvanja i predstavljanje te{kim izvo|a~kim zahtjevima koje skladate- glazbe Ivane Lang u javnosti. ljica, a s time se sloìla i Biljana Keseri}–Ko{~al, Cilj Tribine nije bio raspraviti ulogu skladatepostavlja pred solo pjeva~e. B. Keseri}–Ko{~al, ljice u hrvatskoj glazbi, niti vrednovati ili koja je tako|er uz E. Kirchmayer Bili} izvela tri smjestiti njezinu umjetnost u odre|ene okvire, pjesme iz ciklusa Neizre~eno op. 45 na tekstove nego prisjetiti se njezine glazbe i jo{ jednom Nede Brli} (Ima u rje~niku ljudskom, Ja znadem ukazati na jedan zanemareni opus, te poku{ati {to mi ho}e{ re}i, U {arenoj magli uìtka), istaknula ukazati na prve dojmove ili iskustva koje ta je dramatiku i grotesku kao obilje`ja nekih solo glazba poti~e ili pobu|uje. Nadamo se da }e pjesama Ivane Lang. ona zaìvjeti u repertoarima te da }e i Ivanina Pijanistica Eva Kirchmayer Bili} u svojoj je pri~a, poput Dorine, jednom biti ispisana na interpretaciji naglasila bogatstvo ma{te i papiru.

MUZIKOLOGIJA U DIPLOMACIJI Pi{e: Vesna Ro`i}

nimljivu profesionalnu karibrojnim znanstvenim skupovima u krajnjom odgovorno{}u sa svije{}u jeru ove muzikologinje koju svijetu, objavljivala je znanstvene i u~enja i suo~avanja s novim izazoviUz izlaganja muzikologinje Jagode nam je u kratkim crtama stru~ne ~lanke te je urednica neko- ma. Tako|er je istakla svoje razuMartin~evi} i skladatelja Berislava iznijela J. Martin~evi}. Ona liko muzikolo{kih zbornika. Tako|er mijevanje i ljubav prema amateriz[ipu{a o njezinu djelovanju, sâma je istakla nekoliko va`nih je i dobitnica brojnih nagrada. No, mu te sklonost da podupire afirmaciZdenka osvrnula se na svoj dugogopodru~ja njezina djelovanja: uvijek i sveprisutno Zdenkino dje- ju takvih glazbenika i glazbe u javdi{nji rad rekav{i kako je boravak u od glazbene kriti~arke i lovanje jest svakako ono glazbenog nosti, a na tvrdnju J. Martin~evi} da Berlinu na mjestu referentice direktomuzikologinje preko predapisca. Istaknula je to i J. Martin~evi} je jedna od rijetkih kriti~arki koja ra njema~ke opere bio jedan od nava~ice i pedagoginje do ukazav{i na ljepotu Zdenkina re~e- svojim napisima nije izazivala ljutnju jinspirativnijih, premda je svakom od njezina anga`mana u diploni~nog stila i pitkost njezina teksta. i konflikte, Zdenka je dodala kako je poslova pristupala s krajnjom odgovmaciji. Zdenka je ro|ena Publika je tako imala priliku ~uti njen cilj uvijek bio traìti i prona}i u orno{}u sa svije{}u u~enja i suo~avaVara`dinka. U Zagrebu je nekoliko citata iz kritika koje je ne~emu pozitivnu pri~u. nja s novim izazovima. neumorno studirala na tri Martin~evi} odabrala za ovu prigodu. polja: njema~ki i engleski Rije~ studenta jezik s knjièvnostima te Slavljenica se osvrnula na svoj dugoB. [ipu{ imao je zadatak govoriti o ribina odràna 30. listo- muzikologiju, te je nakon ste~enih godi{nji rad rekav{i da je boravak u Zdenki iz pozicije jednoga od njepada u dvorani Hrvat- triju diploma doktorirala na pari{koj Berlinu na mjestu referentice bio zinih studenata na Muzi~koj akadeskoga dru{tva skladate- Sorbonni na temu Recepcija Claudea jedan od najinspirativnijih, premda miji, ali i iz pozicije njihove profelja uslijedila je nakon one o Debussyja u Hrvatskoj. Radila je kao je svakom od poslova pristupala s sionalne suradnje. Prisjetio se tako Ivani Lang, a ponovno je bila osobna referentica glavposve}ena jednoj èni, u ovom nog glazbenog direktoslu~aju pomalo neobi~no, muzi- ra u Deutsche Oper kologinji dr. sc. Zdenki Weber. Berlin, zatim kao savTajnik Dru{tva Antun Tomislav jetnica za kulturu pri [aban istaknuo je upravo tu Ministarstvu vanjskih neobi~nost ukazav{i kako su poslova i europskih inmuzikolozi/inje na Tribini vrlo tegracija RH te kao rijetko tema, a ~esto upravo oni tajnica za kulturu, kao »radna snaga« moderiraju znanost i obrazovanje pri Veleposlanstvu RH na Tribinama. u Berlinu. Kao predaPovodom 35 godina njezina ra- va~ica djelovala je na da, uz sâmu Zdenku, govorili su Muzi~koj akademiji u jo{ muzikologinja Jagoda Mar- Zagrebu i na Pedago{tin~evi} i skladatelj Berislav kom fakultetu Sveu~i[ipu{, a Tribina je protekla u li{ta u Osijeku te u ugodnoj i duhovitoj atmosferi Berlinu na Visokoj glazuz prijateljsko izmjenjivanje in- benoj {koli Hanns Eisformacija, uspomena i anegdota ler. Kao muzikologinja i iz Zdenkinog ìvopisnog profe- znanstvenica, radila je u sionalnog djelovanja. Institutu za muzikolo{ka istraìvanja PreussisSveprisutno djelovanje cher Kulturbesitz u Podsjetimo tako na iznimno za- Berlinu, sudjelovala na Mario [o{a, Miljenko Gr|an, Berislav [ipu{, dr. sc. Zdenka Weber i Jagoda Martin~evi}

Zdenkine potrebe da studente isprovocira na razmi{ljanje te ukazao kako je upravo Zdenka i susret s njezinim tuma~enjem Debussyja jedan od poticaja njegove ljubavi prema novoj glazbi. Ukazao je i na va`nost Zdenkina neumornog promicanja hrvatske kulture u inozemstvu. Tribinu su glazbom popratili pijanist Mario [o{a i sopranistica Miljenka Gr|an izvev{i nekoliko solo pjesama iz pera skladatelja vezanih uz Zdenkinu muzikolo{ku djelatnost. Imali smo priliku tako ~uti Clair de lune i Le faune Claudea Debussyja, Strijelu Bo`idara Kunca te U lovu je mjesec na sunce Dore Peja~evi}.

DAVOR HRVOJ

TRIBINE

Tr i b i n a H r v a t s k o g a d r u { t v a s k l a d a t e l j a u ~ a s t 3 5 . o b l j e t n i c e j a v n o g a d j e l o v a n j a d r. s c . Z d e n k e W e b e r

cantus_09:cantus_01.qxd

30-Jan-08

3:47 PM

Page 3

BROJ 147/148, PROSINAC 2007.

TENORSKI VIJENAC ZA SLAVNOG BARITONA Pi{e: Ana Vidi}

(nastavak sa str. 1)

PRAIZVEDBA NJIRI]EVIH VOKALIZA ajuzbudljiviji dio koncerta Trija Solenza (Davorka Horvat, sopran, Bruno Philipp, klarinet i Mario ^opor, klavir), odr`anoga 23. listopada 2007. u Hrvatskom glazbenom zavodu, na kojem su izvedena i djela Marka Ru`djaka i Nella Milottija, svakako je bio onaj sre-

Trio Solenza

di{nji u kojemu je praizvedeno djelo Nik{e Njiri}a Vokalize za sopran i klarinet. Skladatelja je o~ito privukla namjera da u skladbi isku{a suodnos ènskoga glasa i klarineta i to kao odraz ìvotnih emocija koje se naj~e{}e smiruju ~eznutljivim snom i prekriju zaboravom. Objasnio je to ~injenicom da za skladbu nije na{ao prikladan tekst, pa se odlu~io koristiti vokalom kao nositeljem izraàja u pojedinim stavcima — u stavku Pastorala glasom »A« za doìvljaj prirode, u Scherzu i sve ostale vokale uz dodatak glasa »H« za izraàj smijeha, u Lamentu je vokal »O« iskaz tuge i boli, dok u posljednjemu stavku Uspavanka misao temelji na tradicionalnim rije~ima nina–nena, pri ~emu se one rastavljaju na pojedine slogove koji se pojavljuju u razli~itom slijedu. U stilskom pogledu glazbenici su uspje{no do~arali skladateljevu te`nju k slobodnoj tonalitetnosti koja se provla~ila kroz melodijske linije i dobrim su dijelom oslonjene na pentatoniku i istarsko–primorski glazbeni izraz. Dionica klarineta odsvirana je u ovom slu~aju ne kao pratnja glasu, nego su obje dionice bile potpuno ravnopravne. Svoju virtuoznost Bruno Philipp jo{ jedanput je pokazao u izvedbi Fantazije za klarinet i klavir Nella Milottija kada smo prvi put ~uli i briljantnost pijanista Marija ôpora. Osobito je zapaèna potencirana melodioznost u gustim ritmi~kim pasaàma koje su odsvirane iznimno precizno. Efektno odsvirana kadenca klarineta odala je Brunu Philippa kao pritajenog, ali nadasve temperamentnog umjetnika. (Daria Hodnik Marinkovi})

ugled na svjetskim pozornicama, sa~uvao je skromnost i sposobnost u~enja, pa je i to jedan od razloga zbog kojega njegovo naslje|e treba pribli`iti novim nara{tajima. Izvedba opere Krabuljni ples Giuseppea Verdija te je ve~eri u HNK tako|er bila posve}ena uspomeni na Vladimira Ru`djaka.

Lehku no} u izvedbi Inve Mule eodoljivosti Ru`djakovih Me|imurskih pjesama nije mogla odoljeti ni proslavljena albanska primadona Inva Mula u dodatku svojega sjajnog koncerta 23. listopada u Velikoj dvorani Vatroslava Lisinskog na po~etku ovogodi{njega ciklusa Forte fortissimo Koncertne direkcije Zagreb. U zavr{nicu nestandardnog programa, koji je u prvom dijelu obuhva}ao solo pjesme Franza Liszta i [panjolca Fernanda Obradorsa (uz rusku pijanisticu Kiru Parfeevets), a u drugomu obrade albanskih narodnih pjesama za glas i guda~ki kvartet (uz pratnju francuskoga kvarteta Gaudi), idealno se uklopila pjesma Lehku no} koju je Mula svojim ~udesnim pianissimom blagoslovila i dala nam do znanja da je novo izdanje Ru`djakovih pjesama za sastav privla~an velikim opernim pjeva~ima ve} na{lo svoj put izvan Hrvatske. (J.H.)

TOMISLAV MARVAR

Tomislav Mu`ek i Zagreba~ki solisti

Praizvedba skladbe Nik{e Njiri}a na jesenskom koncertu Kvarteta Rucner

UBRZANA PROTURJE^JA ZA 80. RO\ENDAN Pi{e: Bojana Ple}a{ Kalebota a svojemu koncertu pod nazivom Jesen, odrànom u dvorani Hrvatskoga glazbenog zavoda 24. listopada u sklopu pete sezone ciklusa êtiri godi{nja doba, Guda~ki kvartet Rucner predstavio je vjernoj publici i ljubiteljima komorne glazbe novu ~lanicu, violinisticu Anu Paulu Knapi} Frankovi}. Prema ve} uhodanoj programskoj koncepciji, glazbenici su ugostili dvoje solista — pijanisticu Zrinku Mikeli} Bottrill, ro|enu u Splitu, a koja dugi niz godina ìvi u Velikoj Britaniji, i baritona Miroslava @ivkovi}a, a dvije od ~etiri skladbe s programa bile su iz pera hrvatskih skladatelja.

Uz izvedbu Ru`djakovih Me|imurskih pjesama s Miroslavom @ivkovi}em kao solistom, Kvartet Rucner odao je po~ast jo{ jednom hrvatskom skladatelju, Nik{i Njiri}u, praizvev{i u povodu njegova 80. ro|endana skladbu Contrasti accelerati za guda~ki kvartet. Skladba je nastala ove godine na poticaj ~lanova Kvarteta, a rije~ accelerati, prema rije~ima sâmoga skladatelja, u ovom slu~aju ne upu}uje na ubrzavanje tempa, nego na sve br`e pojavljivanje novih dijelova skladbe.

U spomen na Vladimira Ru`djaka U povodu dvadesete obljetnice smrti Vladimira Ru`djaka, koji se uz uspje{nu karijeru koncertnoga i opernog pjeva~a, predava~a na Muzi~koj akademiji i redatelja opera, bavio i skladanjem, Miroslav @ivkovi} i Guda~ki kvartet Rucner izveli su njegovih Pet me|imurskih pjesama za bariton i guda~ki kvartet. Tih pet minijatura obojenih elementima tradicijskih napjeva i sâm je skladatelj nerijetko izvodio za ìvota, a predstavljaju pet sli~ica kontrastnih ugo|aja iz ìvota Me|imurja. Bariton Miroslav @ivkovi} i ~lanovi Guda~kog kvarteta Rucner u izvedbi djela ostvarili su uvjerljivu suradnju s dozom melankolije. Neo~ekivani kontrasti Na svojemu jesenskom koncertu Kvartet je odao po~ast jo{ jednom hrvatskom skladatelju, Nik{i Njiri}u, praizvev{i u povodu njegova 80. ro|endana skladbu Contrasti accelerati za guda~ki kvartet. Skladba je nastala ove godine na poticaj ~lanova Kvarteta, a rije~ accelerati, prema rije~ima sâmoga skladatelja, u ovom slu~aju ne upu}uje na ubrzavanje tempa, nego na sve brè pojavljivanje novih dijelova skladbe. Ona se, kako joj ime govori, zasniva na kontrastu, ali ne onom o~ekivanom, poput razli~itih tempa, dinamike ili tonaliteta, ve} na odnosima homofonije i polifonije, razli~itih intervalskih raspona, motorike i isprekidanog tijeka te ustaljenosti, odnosno neustaljenosti metra. Sidonija Lebar, Ana Paula Knapi} Frankovi}, Snjeàna i Dragan Rucner pruìli su posjetiteljima dvorane HGZ–a svoju dinami~nu i ma{tovitu viziju Njiri}eve ìvopisne partiture, potvrdiv{i istinsko razumijevanje njegova skladateljskog izri~aja.

DAVOR HRVOJ

hrvatskim i svjetskim opernim pozornicama, dio notnih zapisa njegovih skladateljskih ostvarenja te programi i drugi materijali vezani uz opere u kojima je nastupao, poput Evgenija Onjegina, Seviljskog brija~a, Krabuljnog plesa, Aide, Rigoletta i drugih. Intendantica HNK u Zagrebu Ana Lederer istaknula je tom prigodom da je njegovanje sje}anja na na{e velikane jedna od bitnih zada}a nacionalnoga teatra, a tu se svakako ubraja i Vladimir

IZ SKLADATELJSKE RADIONICE

Monografija u pripremi Jo{ jednim doga|ajem u zagreba~kom HNK popra}ena je obljetnica smrti velikoga pjeva~a preminuloga 9. listopada 1987. godine. Deset dana nakon go-

Ru`djak koji je upravo na tim kazali{nim daskama poslijeratne 1946. godine debitirao u Puccinijevoj operi Gianni Schicchi. Autorica izlo`be Erika Krpan najavila je i skora{nji izlazak monografije o Ru`djaku te, Publika u samoborskoj Franjeva~koj crkvi uìvala je u doista nadahnutoj interpretaci- izme|u ostaloga, naglasila njegovu predanost radu, ji mladoga tenora Tomislava Muèka, koji ali i veliku znatièlju, kao je i sâm naglasio da su mu kao ro|enom i ~injenicu da nikada do Ludbreàninu kajkavski idiom i me|imurkraja nije bio zadovoljan ska melodika iznimno bliski. u~injenim. Iako je stekao

IZ SKLADATELJSKE RADIONICE

di{njice, 19. listopada, u predvorju HNK postavljena je izlo`ba na kojoj su predstavljene fotografije iz scenskih ostvarenja u kojima je Ru`djak sudjelovao s velikim uspjehom na

IZ SKLADATELJSKE RADIONICE

stoga dana, 6. listopada, kada je otvorena izlo`ba u ~ast Vladimira Ru`djaka u Samoborskom muzeju, obiljeàvanje dvadesetogodi{njice njegove smrti nastavilo se koncertom u samoborskoj Franjeva~koj crkvi, na kojemu se mogao ~uti i dio skladateljeve ostav{tine. Njegove Me|imurske pjesme predstavili su mladi, ve} proslavljeni tenor Tomislav Muèk i Zagreba~ki solisti, ansambl s kojim je Ru`djak i sâm ~esto nastupao. Sedam pjesama: Tri dni mi je..., Sno}ka sam ti kesno, Zvira voda, Kaj se dogodilo, Junak di{el vu vojnu, Zelena dobrava i Lehku no} za tenorski, umjesto baritonski glas kako stoji u izvorniku, i za ansambl Zagreba~kih solista, preradila je mlada skladateljica Viktorija ôp, pa je publika u Franjeva~koj crkvi uìvala u nadahnutoj interpretaciji istaknutoga tenora, koji je i sâm naglasio da su mu kajkavski idiom i me|imurska melodika iznimno bliski.

IZ SKLADATELJSKE RADIONICE

OBLJETNICE

Ru`djakove baritonske Me|imurske pjesme u transkripciji Viktorije ^op za tenor

Nik{a Njiri}

cantus_09:cantus_01.qxd

30-Jan-08

3:47 PM

Page 4

Bavio se muzikolo{kom publicistikom, objavio je nemali broj knjiga i publikacija, me|u kojima i djela Historija muzike i Prema glazbi — niz zapisa i eseja o glazbenim doga|anjima u Hrvatskoj. Knjige su mu prodane u ~etrdesetak tisu}a primjeraka. Dobitnik je brojnih priznanja i nagrada, me|u kojima Nagrade Radio Zagreba 1952., odli~je Danice hrvatske s likom Marka Maruli}a 2003., Nagrade Josip Andreis i Porin za ìvotno djelo za prinos hrvatskoj glazbenoj publicistici 2004. godine. Nenad Turkalj bio je proèt glazbom, njoj posve}en i cijeloga ìvota njome zaokupljen. Njegov kriti~arski rad imao je za podlogu stvarala~ku dimenziju, pa nije bio negativno usmjeren. Veselio se pozitivnim pomacima, a sa àljenjem je ispra}ao proma{aje. Jedna je od vode}ih li~nosti hrvatskoga glazbenog ìvota druge polovice 20. stolje}a.

SAMO JEDNOM SE... RA\A IVO ROBI] Pi{e: Branka Muvrin osljednjega tjedna listopada 2007. na hrvatskim top–listama visoko kotira album Samo jednom se ljubi — Tribute to Ivo Robi} nastao velikom uporno{}u Roberta Marekovi}a, vo|e skupine Swingers. Vrijedni je Marek 1998. uspio nagovoriti velikoga umjetnika, ali uvijek pristupa~nog i raspolo`enog za pomo} mladima, da obnove i zajedno snime

Posljednjega tjedna listopada 1959. godine na top–listi Disk Jockey Poll najutjecajnijeg ameri~kog {oubiznis ~asopisa Varietyja Ivo Robi} bio je na {estom mjestu, daleko ispred Elvisa Presleya, Fatsa Domina, Franka Sinatre i Tonnyja Benneta. Morgen je tako postao i ostao hrvatskoj estradi nedosegnut vrhunac ameri~kih top–lista nepunih pola stolje}a, a bojim se da }e jo{ dugo biti tako. TOMISLAV SERDAR, CROPIX

SJE]ANJA SJE]ANJA SJE]ANJA SJE]ANJA SJE]ANJA SJE]ANJA SJE]ANJA SJE]ANJA SJE]ANJA

Ishitrenosti kod njega nije bilo, a ne bi se mogao primijetiti ni animozitet prema nekim umjetnicima ili, pak, preferiranje drugih. Njegovao je vrlo utemeljen sustav vrijednosti.

Tribute to Mr. Morgen, Tvornica kulture, 29. listopada 2007.

SJE]ANJA SJE]ANJA SJE]ANJA

SJE]ANJA

IN MEMORIAM IN MEMORIAM IN MEMORIAM

U opernu reìju Turkalj izvjesno nije unio nikakve novine, prije bismo mogli re}i da je »operu stavljao u prizore«, ali temeljito upoznat s djelom i svime {to je uza nj povezano, vjerno je slijedio tekst (i nije dopu{tao gluposti kao, na primjer, u recentnoj realizaciji zagreba~koga Krabuljnog plesa kad Amelija nema veo kojim bi pokrila lice, pa ga u klju~nom dramskom trenutku ne moè ni otkriti). Godine 1985. u Zagrebu je reìrao Trubadura, koji se zadrào na repertoaru vi{e od dvadeset godina, 1991. La Bohème i 1997. Aidu. U Roga{koj Slatini je 1986. reìrao Seviljskog brija~a, a u Splitu 1995. La Bohème. Prevodio je operna libreta, me|u ostalima, Traviatu u Splitu.

SJE]ANJA

U dva mandata predsjednik HDS–a Nenad Turkalj, ugledni novinar, publicist, glazbeni kriti~ar i pisac, operni redatelj i dramaturg, apsolvirao je na Gra|evinskom odjelu Tehni~koga fakultetu pri Zagreba~kom sveu~ili{tu. Polazio je srednju muzi~ku {kolu. Harmoniju je u~io kod Zlatka Grgo{evi}a, kontrapunkt kod Mladena Stahuljaka i glasovir kod Natka Dev~i}a. Na Filozof-

Autor i prevoditelj libreta te operni redatelj Nenad Turkalj pisao je tekstove za kantate, opere i balete. Za Borisa Papandopula napisao je libreto za balet Gitanella i kantatu Ruke prema no}i. Obradio je tekst libreta za njegovu prvu redakciju opere Ljubav i zloba Vatroslava Lisinskog 1968. te libreto za operu Kentervilski duh. Napisao je libreto za operu Richard III. Igora Kuljeri}a i Karolinu Suhodolsku Miroslava Mileti}a te za kantate Ive Kirigina.

SJE]ANJA

skom fakultetu slu{ao je predavanja iz filozofije i komparativne knjièvnosti. Od 1948. godine pisao je glazbene, filmske i kazali{ne kritike, a od 1950. bio je glazbeni urednik na Radio Zagrebu. Poslije je godinama radio u zagreba~kom Narodnom listu, Ve~ernjem listu i Telegramu. U tada{njoj Koncertnoj direkciji obna{ao je 1973. godine du`nost direktora Muzi~kog biennala Zagreb, a potkraj godine postao je programski direktor tek otvorene Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog, {to je ostao do odlaska u mirovinu 1982. godine. Od 1985. do 1987. bio je dramaturg Opere Hrvatskoga narodnog kazali{ta u Zagrebu. Do posljednjih dana vodio je Video klub Lisinski. Bio je angaìran u cjelokupnom kulturnom ìvotu Zagreba i Hrvatske. Pet je godina bio ~lan Gradskog fonda za unapre|ivanje kulturnih djelatnosti, niz godina ~lan Upravnog odbora Dru{tva hrvatskih skladatelja, u dva navrata predsjednik Hrvatskoga dru{tva skladatelja i glazbenih pisaca, u dva mandata ~lan Upravnog odbora Saveza kompozitora Jugoslavije te ~lan mnogih dru{tvenih tijela na podru~ju glazbe, filma i tako dalje. Pisao je za Vjesnik, Izvor, Kolo, Mogu}nosti, Cantus, Le Monde de la Musique, Le Théâtre de Monde. Objavio je nekoliko stotina ~lanaka i eseja u mnogim dnevnim i tjednim ~asopisima i u svim radijskim programima biv{e dràve. Bio je autor i redatelj televizijskih filmova.

SJE]ANJA

ad sam kao studentica do{la u Zagreb, redovit odlazak na kazali{ne predstave i koncerte bio je dio svakodnevice. Sje}am se da su se na |a~koj galeriji s najvi{e zanimanja ~itale kritike Nenada Turkalja. Rijetko je izostajao s predstava i pomno je pratio {to se na opernom podru~ju doga|a. Kad sam kasnije prelistavala kritike na Odsjeku za povijest hrvatskoga kazali{ta u Zavodu za povijest hrvatske knji`evnosti, kazali{ta i glazbe Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i pro~itala dobar dio onoga {to je tijekom desetlje}a napisao o opernim predstavama, osvjedo~ila sam se da je bio vrlo temeljit i dobro informiran o onome o ~emu je pisao, sustavno je pratio i dobro poznavao hrvatski operni `ivot i njegove nositelje (ne samo u vrijeme kad je djelovao, nego od njegovih po~etaka), kao i svjetske glazbene tokove te bio odmjeren u prosudbama. Ishitrenosti kod njega nije bilo, a ne bi se mogao primijetiti ni animozitet prema nekim umjetnicima ili, pak, preferiranje drugih. Njegovao je vrlo utemeljen sustav vrijednosti. Utemeljeno je pratio i ostalu glazbu, a ne samo operu, ali mislim da je najvi{e bio povezan s operom kao jedan od njezinih istinskih poznavatelja, vrlo rijetkih u nas. Uostalom to dokazuju i njegove knjige Sto opera i 125 opera, koje pripadaju malobrojnim opernim priru~nicima na hrvatskom jeziku, njegov redateljski rad te bezbroj tekstova za operne emisije na radiju, me|u njima i ciklus Govore vam likovi iz opera.

SJE]ANJA

Pi{e: Marija Barbieri

SJE]ANJA

VESELIO SE POZITIVNIM POMACIMA, A SA @ALJENJEM ISPRA]AO PROMA[AJE

SJE]ANJA

Nenad Turkalj (Zagreb, 19. prosinca 1923. — Zagreb, 24. rujna 2007.)

IN MEMORIAM

BROJ 147/148, PROSINAC 2007.

uspje{nicu Jabuke i tre{nje. Me|utim, nezadovoljan rezultatom nedavno je uspio ponoviti svoju vokalnu dionicu i mnogo vje{tije producirati finalni zapis. Velik uspjeh u medijima urodio je idejom da se u novim verzijama obnove neki od najve}ih Robi}evih evergreena, a u Aquarius Recordsu nai{ao je na otvorena vrata i punu suradnju. Angaìrana su prva imena ku}e i tiskan je kompaktni disk. Album je predstavljen 25. svibnja, neposredno uo~i otvorenja Robi}eve multimedijalne izlo`be u Muzeju grada Zagreba, a krug se na najprimjereniji na~in zatvorio koncertnom promocijom u Tvornici. Uz ku}ni bend Swingerse zvukom pro{iren guda~ima HRT–a pod ravnanjem Tomislava Fa~inija, na sceni su defilirali vrsni interpretatori, vra}aju}i pred televizijskim kamerama ìvot i toplinu klasicima pedesetih i {ezdesetih godina pro{loga stolje}a. Moderatori Mirko Fodor i Robert Marekovi}, uz {armantne natuknice o »na{emu Sinatri«, na pozornicu su najprije pozvali mladu Ivanu Star~evi} s pjesmom Ta tvoja ruka mala. Slijedili su [ajeta i Du{ko Jeli~i}, Suzana Horvat, Ivana i Marija Husar, Rivers, Nina Badri}, Massimo, Tedi Spalato i Dalmati, a Marek je sa Swingersima zapjevao i Autobus Calypso. Taj notni facelifting puna je dvorana izvrsno prihvatila, pjevaju}i omiljene napjeve sa svojim ljubimcima. Dostojanstvo vremenima kada se, uz kvalitetno pjevanje, vodila briga i o primjerenom odijevanju zadràli su svi izvo|a~i, s izuzetkom mla|ahne solistice Mildredsa Astrid Kuljani} koja je, naàlost, pjevaju}i o kultnim Golubovima svoj nastup u po~ast velikanu hrvatske scene zamijenila s jutarnjim posjetom tr`nici. Na koncertu, dodu{e, nismo slu{ali jodlanje Jucija Turnera u snimljenome Meksiku, ali neo~ekivani i fantasti~no prihva}eni bonus bio je nastup Kristijana Beluhana s hitom Sedamnaestogodi{njoj iz 1960. godine. Ta se izvedba ne nalazi na objavljenome albumu Tribute, pa je tim vi{e Kikijev izlet u belcanto natjerao prisutnu publiku na ovacije. Zaokruùju}i na pravi na~in glazbenu pri~u ve~eri, koncertnu je promociju zatvorio veteran Oliver Dragojevi} s naslovnom pjesmom Samo jednom se ljubi, pokloniv{i se na muzi~arski na~in trajnoj uspomeni svojega odrastanja.

cantus_09:cantus_01.qxd

30-Jan-08

3:47 PM

Page 5

TANODIJEV REQUIEM U NJEMA^KOJ kladba Requiem Zlatka Tanodija praizvedena je ovoga travnja na 24. Muzi~kom biennalu Zagreb. Tom je prilikom Helmut W. Erdmann, njema~ki flautist i skladatelj, a prije svega promicatelj Nove glazbe 20. i 21. stolje}a, prepoznao potencijal novoga, druk~ijeg i nadasve inspirativno glazbenoga u tom djelu, te pozvao hrvatskoga skladatelja i njegovo najnovije ostvarenje na 33. Festival Nove glazbe u Lüneburg izme|u 21. i 28. listopada. Tanodijeva interaktivna glazba za ènski glas (sopranistica Lidija Horvat–Dunjko) i Kymu (elektroni~ki ure|aj) zauzela je posebno festivalsko mjesto samim time {to je smje{tena na po~etak manifestacije. Ovo, kako isti~e njema~ki tisak, do sada najkra}e, ali i jedno od najizraàjnijih i najprodornijih otvorenja Festivala, u sebi sadrì »europsku« dimenziju i univerzalnost mise za mrtve, ali i potragu, te`nju, hod k novim stremljenjima suvremenoga zvuka. Tom prigodom kriti~ar kulturne rubrike Niedersächsische Landeszeitung od 23. listopada pi{e: »Gregorijanika, jazz, musical — bombast, folklorna, simfonijska, rock, komorna, klavirsko romanti~arska glazba, piskutanje, pi{tanje, {umovi i tada — udar zvona. Tako po~inje Requiem za sopran i Kymu Zlatka Tanodija. Nakon zvona kre}e potpuno drugi glazbeni svijet, udaljen od ovozemaljskoga zvukovlja, koncentriran, ozbiljan, beskrajan. Lidija Horvat–Dunjko rasko{nim, dramatskim i transformiraju}im glasom iznosi latinski tekst rekvijema. A Kyma — to nije instrument, ve} kompjuterski program — dodaje glasove i zvukove te modulira uìvo pjevani sopran. Tanodijev Requeim temelji se na melodiji te posjeduje emocionalnu dubinu, a tekst se ilustrira pomalo govorom, zatim prigu{enim zvukovnim kolaìma te najzad oborenim melodijskim linijama do Dies irae i prema finalnom, sve ja~em zazivu Libera me.« (Nina âlopek)

MIRO MARTINI]

Lidija Horvat–Dunjko

Koncert mezzosopranistice Nata{e Antoniazzo i pijanista Sr|ana Filipa ^aldarovi}a u Frankfurtu a`an doga|aj za promicanje hrvatskog glazbenog stvarala{tva, prije svega vokalnoga opusa, ostvaren je

mjese~ina), Josipa Hatzea (Uvelo li{}e, Serenada), Brune Bjelinskog (Bez povratka, ciklus pjesama za glas i klavir), Ivana pl. Zajca (No} je tiha, Uzdah), Dore Peja~evi} (Krik, ljubavi zanos), Ivana Brkanovi}a (Uspavanka) te Darka Domitrovi}a (Dvije {panjolske pjesme). Taj svojevrsni presjek nacionalnoga vokalnog naslje|a tijekom zadnja gotovo dva stolje}a, kao i nastup na{ih glazbenika pred frankfurtskom publikom, polu~ili su, ~ini se, znakovit rezultat, budu}i je ovo tek prvi u nizu sli~nih projekata koje }e N. Antoniazzo ostvariti u Njema~koj. Ve} u sije~nju sljede}e godine gostovat }e u Berlinu s programom u kojemu }e se, osim ve} spomenutih autora, na}i i djela Jakova Gotovca i Blagoja Berse, a kasnije ju, i to sve uz klavirsku pratnju Mije Elezovi}, o~ekuju koncerti u Osnabrücku i Münchenu. (Ana Vidi})

Uspjesi pijanistice Martine Filjak na me|unarodnim natjecanjima Nata{a Antoniazzo i Sr|an Filip ^aldarovi}

23. rujna ove godine u Frankfurtu, gdje su mezzosopranistica Nata{a Antoniazzo i pijanist Sr|an Filip âldarovi} u tamo{njem Internationale Theater Frankfurt izveli program posve}en pjesmama hrvatskih skladatelja u rasponu od 19. stolje}a do danas. Ovo dvoje hrvatskih umjetnika zna se jo{ sa studija na zagreba~koj Muzi~koj akademiji, a oboje su zadnjih desetak godina proveli, usavr{avaju}i se i grade}i karijere, u inozemstvu: Nata{a Antoniazzo u [vicarskoj i Njema~koj, a Sr|an Filip âldarovi} uglavnom u Sjedinjenim Ameri~kim Dràvama. Po povratku u Hrvatsku, to~nije u Zagreb, gdje âldarovi} sada radi kao docent na Muzi~koj akademiji, a N. Antoniazzo u anga`manima Hrvatskoga narodnog kazali{ta, ponovno ih je spojila ideja o zajedni~kom projektu — koncertu kojim bi njema~koj javnosti predstavili hrvatske skladatelje. Izbor je pao na pjesme Ive Lhotke Kalinskog (Roà, Kaj je ono

rvatska pijanistica Martina Filjak osvojila je petu nagradu na 56. Me|unarodnom pijanisti~kom natjecanju Ferruccio Busoni u Bolzanu, jednom od najuglednijih pijanisti~kih natjecanja na svijetu. Na ovogodi{njem natjecanju nije dodijeljena prva nagrada, a peta nagrada velik je uspjeh kako za samu Martinu Filjak, tako i za Hrvatsku, budu}i da je prvi put u povijesti imala predstavnika u finalu. Samo dva tjedna ranije osvojila je prvu nagradu na natjecanju IBLA, a nakon tih uspjeha, uslijedio je jo{ jedan, druga nagrada i niz posebnih nagrada na Me|unarodnom pijanisti~kom natjecanju Edvard Grieg u Oslu. U finalu toga natjecanja Martina Filjak izvela je uz Orkestar Akademije iz Osla Griegov Koncert za klavir i orkestar u a–molu, op. 16. Nakon nastupa u Zagrebu dva dana zaredom uz Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije i Zagreba~ku filharmoniju, uslijedio je i njezin zadnji veliki uspjeh, prva nagrada na 58. Me|unarodnom pijanisti~kom natjecanju Viotti u Torinu. Na tome uglednom natjecanju ove je godine sudjelovalo vi{e od stotinu kandidata iz cijeloga svijeta, a na zavr{noj ve~eri Martina

Filjak nastupila je uz Filharmoniju iz Torina, izvev{i 1. koncert za klavir i orkestar u d–molu, op. 15 Johannesa Brahmsa. (B.P.K.)

\urovi}eva Dolorosa u Dresdenu nedjelju, 10. studenoga 2007., u Crkvi Sveta Tri kralja u Dresdenu izvedena je skladba Dolorosa Frane \urovi}a. Rije~ je o djelu pisanom na narud`bu Festivala sv. Marka u Zagrebu koje je na koncertu 13. travnja 2006. u Muzeju Mimara praizveo Oktet Berlinske filharmonije. Svoje prvo izvo|enje u inozemstvu Dolorosa je do`ivjela u sklopu koncertnoga ciklusa Napetosti ansambla Sinfonietta Dresden, koji Mozartove klavirske koncerte suprotstavlja djelima suvremenih skladatelja iz zemalja nekada{nje Austro–Ugarske ili njema~ke Kraljevine Saksonije. U najavi je organizator predstavio \urovi}evu Dolorosu kao »mirno i introvertirano djelo za komorni ansambl«, a na koncertu pod ravnanjem Milka Kerstena smjestio je izme|u dva Mozartova klavirska koncerta u D–duru, KV 175 (japanska solistica Aki Maekawa) i KV 537 (estonska solistica Ilze Jaunzeme). (J. H.)

tu izveo i Splitski guda~ki kvartet. Zagreba~ki kvartet saksofona na svojoj turneji po Americi i Kanadi izme|u 30. listopada i 8. studenoga svirao je skladbu 44 per 4 in 4 u Dentonu (Texas), Iowa Cityju, Montréalu, Ottawi i Torontu. Premijeru projekta zagreba~ke Muzi~ke akademije pod naslovom 7 u 7 za 70, koji je ponovljen 1. prosinca u Zagrebu, izveli su pijanist Ljubomir Ga{parovi} i njegovih {estero studenata (Robert Bateli}, Bojan Bobi}, Danijel Ga{parovi}, Ivana Jela~a, Nikola Kos i Jelena Ple}a{) 21. studenoga u Kri`evcima, skladateljevu rodnom gradu. Tom je prigodom predstavljen Detonijev klavirski opus s djelima: Euphonia, Tri koralne predigre, Glasovir na koturaljkama, Toccatina, Devet prizora iz Danijelova sna, Phonomorphia 2, Fughetta, Jednotonske muzike, L'Horlogerie i Forte–piano, Arpa, Crescendo. (J. H.)

Detoni u zemlji i inozemstvu edamdeseta obljetnica `ivota hrvatskoga skladatelja Dubravka Detonija obilje`ava se diljem Hrvatske i u svijetu na najprimjereniji na~in — izvedbama njegovih djela. Na japanskome Me|unarodnom glazbenom festivalu Kawasaki — Rijeka (6. — 9. listopada) ~lanovi Rije~kog klavirskog kvinteta izveli su Zaboravljene muzike, a isto je djelo na inaugurativnom koncertu 27. listopada u Spli-

Dubravko Detoni

DAVOR HRVOJ

ME\UNARODNI USPJESI

BROJ 147/148, PROSINAC 2007.

cantus_09:cantus_01.qxd

30-Jan-08

3:47 PM

Page 6

13. Dani Milka Kelemena, Slatina 11. — 14. listopada 2007.

KVALITETA U RAZNOLIKOSTI Pi{e: Vi{nja Po`gaj

jerujem da postoji nebo i pakao. Prije nego {to sam se rodio bio sam vje~no u nebu, bez vremena i prostora. Kad sam se rodio, do{ao sam u pakao. Kad umrem, vratit }u se u ono isto nebo u kojem sam ve} bio, bez vremena i prostora. Te rije~i Milka

Uspje{no njeguju}i veze me|u europskim dr`avama, Milko Kelemen, gra|anin svijeta, ali i po~asni gra|anin rodne Slatine, zajedno s ravnateljicom festivala Jadrankom Srdo~ osmi{ljava zanimljive programe nastoje}i u toj maloj sredini odgajati publiku podjednako za percepciju klasi~ne i suvremene glazbe, ne libe}i se ni eksperimentiranja.

Kelemena iz njegove knjige Poruka pateru Kolbu bile su moto ovogodi{njega festivala, koji je obilje`en svjetskom praizvedbom njegove skladbe Inferno di Dante/Canto III. Predstavljanje Kelemenovih skladbi na tom me|unarodnom glazbenom festivalu postala je redovita praksa, tako da je u proteklih trinaest godi{ta, uz ostalo, ukupno izvedeno pedeset njegovih djela. Uspje{no njeguju}i veze me|u europskim dr`avama Milko Kelemen, gra|anin svijeta, ali i po~asni gra|anin rodne Slatine, zajedno s ravnateljicom festivala Jadrankom Srdo~ osmi{ljava zanimljive programe nastoje}i u toj maloj sredini odgajati publiku podjednako za percepciju klasi~ne i suvremene glazbe, ne libe}i se ni eksperimentiranja.

VIJESTI

I na svakom idu}em koncertu izvedeno je po jedno djelo Milka Kelemena. Tako je bra~ni par Ruben Dalibaltayan iz Armenije i Julija Gubajdulina iz Moldavije me|usobno podijelio izvedbu sedam stavaka skladbe Dessins Commentes (Komentirani crteì), inspirirane istoimenom zbirkom pjesama francuskog knjièvnika Henrija Michauxa, s idejom ponavljanja istoga tona, {to je kako kaè autor »bilo zabranjeno u ozbiljnoj glazbi«, a on je bio prvi skladatelj darmstadske {kole koji je to upotrijebio. Osim toga, Julija Gubajdulina interpretirala je Tri preludija Claudea Debussyja, a Ruben Dalibaltayan je izveo Posvetu Roberta Schumanna i Ma|arsku rapsodiju br. 12 Franza Liszta. Zajedno su odsvirali [panjolsku rapsodiju Mauricea Ravela u autorskoj transkripciji za glasovir ~etveroru~no, pokazav{i visoku razinu interpretativnoga umije}a, virtuoznosti i uigranosti. Praizvedba Josipa Magdi}a Ve~er hrvatskih skladatelja priredio je u Crkvi Sv. Josipa agilni Cantus Ansambl pod ravnanjem svojega umjetni~kog voditelja Berislava [ipu{a. Iz opusa Milka Kelemena glazbenici su odabrali trostava~ni virtuozni Nonet za komorni ansambl, su~eliv{i tom virtuozonom i di-

Po~etak ciklusa Guda~kog kvarteta Sebastian voju {estu sezonu koncerata u Maloj dvorani Lisinski Guda~ki kvartet Sebastian otvorio je koncertom 5. studenoga kada su na programu bila i djela hrvatskih skladatelja, 3. guda~ki kvartet — Be~ki Brune Bjelinskog, a posebna tematska rubrika pod nazivom Pet minuta renesanse bila je posve}ena ostav{tini Andrije Motovunjanina. Uz nastavak promicanja hrvatskoga glazbenog stvarala{tva Guda~ki kvartet Sebastian i u novoj sezoni nastavlja s gostovanjima solista te organizira izlo`be slika. Uz njihov prvi koncert svoje je radove izlo`io akademski slikar Dalibor Rubido. (B.P.K)

Hrvatska glazba na koncertu Guda~kog kvarteta Cadenza a tre}em koncertu svojega prvog ciklusa, odr`anom 7. studenoga u Maloj dvorani V. Lisinski, Guda~ki kvartet Cadenza u sastavu: Kre{imir Marmili}, violina, Gorjana Jurilj, violina, Mirko Boch, viola i Vinko Grube{i}, violon~elo, izveo je dva djela hrvatskih skladatelja. U izvedbi Bagatele za harfu i guda~ki kvartet Ivane Lang sudjelovala je harfistica Biserka Kr~eli}, a Varijacije za guda~ki kvartet Daria Bassanesea, suvremenoga istarskog skladatelja, tom su prigodom do`ivjele praizvedbu. (B.P.K)

Od srednjeg vijeka do danas Iako su svi koncerti bili zanimljivi i kvalitetni na svoj na~in, mo`da je ipak zavr{ni koncert njema~kog Ansambla Cosmedin bio vrhunac ovogodi{njega festivala, i po programskoj osmi{ljenosti i po umjetni~kom dojmu. Naslovljen Inferno/Paradiso (Pakao/Raj) — Glazba od srednjeg vijeka do danas — po~eo je praizvedbom Kelemenove skladbe Inferno di Dante/Canto III prema tekstu Dantea Alighierija.

Otkriv{i pod stare dane Dantea i ~itaju}i Pakao, autor je bio fasciniran srednjovjekovnom mra~nom fantazijom i njezinom povezano{}u s liberalnom renesansom. Djelo je koncipirao kao slobodnu improvizaciju za glas i udaraljke u kojoj je u petnaestak minuta do~arao »sve {to je tijekom `ivota do`ivio« — s nizom asocijacija na religiju, liberalizam, renesansu, avangardu... Uspjehu praizvedbe pridonijela je odli~na interpretacija sopranistice Stephanie Haas i njezina supruga, perkusionista Christopha Haasa, koji je i skladatelj. Njihova je suradnja zapo~ela prije 15 godina s eksperimentalnim glazbenim teatrom, a od 1999. izvode program sakralne glazbe srednjovjekovnih i suvremenih skladatelja. Izvrsni su tuma~i oba stila i sjajno su sastavili program u kojemu se glazba starih i anonimnih majstora izmjenjivala sa suvremenom. U cjelini je to bio rafiniran i vrlo zanimljiv program misti~ne glazbe koja je u vrhunskim izvedbama premostila tisu}lje}e.

PRAIZVEDBA KELEMENOVE SLIKE Pi{e: Vi{nja Po`gaj je to otvorenje nove sezone Simfonijskoga orkestra HRT–a koja je donijela zanimljivu novost. Naime, svaki koncert bit }e oboga}en jednim djelom koje nije dio standardnog repertoara i o tom }e djelu publika vi{e doznati u razgovoru s izvo|a~ima snimljenom prije koncerta i prikazanom na ekranu u dvorani prije same izvedbe. Tema ciklusa jest Skladatelj u `ari{tu, a na prvom koncertu to je bio upravo Milko Kelemen.

IZ SKLADATELJSKE RADIONICE

nami~nom avangardnom djelu jo{ jedan izvrstan nonet, Komornu simfoniju iz pera Borisa Papandopula, ali pisanu tradicionalnijim jezikom, iako je nastalo u istom vremenskom razdoblju, krajem 20. stolje}a. Posebnu je pa`nju na tom koncertu izazvala praizvedba Chaccone za 11 instrumenata Josipa Magdi}a, svje`eg i dinami~nog djela koje tek u osnovnim crtama sugerira tradicionalni oblik. Iznena|uju}e je djelovao vedri, ~ak plesni karakter djela `ivoga ritma sa solisti~kim nastupima svih instrumenata, a posebno uspje{nom kadencom roga.

Znakovit po~etak nove sezone Majstorskoga ciklusa HRT–a

Hrvatska glazba na po~etku nove sezone Majstorskoga ciklusa HRT–a akon praizvedbe Kelemenova klavirskog koncerta Mon Image na otvorenju sezone Majstorskoga cikusa 2007./'08. na programu drugog ovosezonskog koncerta Simfonijskoga orkestra HRT–a, odr`anog 25. listopada u Koncertnoj dvorani V. Lisinskog, na{le su se dvije skladbe hrvatskih autora — simfonijska pjesma Hamlet, op. 23 Blagoja Berse i Koncert za rog i orkestar Frane Para}a. Izvedbom je ravnao Mladen Tarbuk, a solist u Para}evu djelu, nastalom prije jedanaest godina, bio je jedan od najuglednijih svjetskih kornista Radovan Vlatkovi} kojemu je djelo posve}eno i koji ga je praizveo. (B.P.K)

Kelemen i u~enici Glazbene {kole — Koncert dobrodo{lice

IZ SKLADATELJSKE RADIONICE

VIJESTI

Kelemen u sredi{tu zbivanja Potvrda ispravnosti takve koncepcije o~ituje se u porastu broja publike, tako da

je na ovogodi{njem otvorenju ~ak 450 posjetitelja pokazalo zanimanje za festivalska doga|anja. Sustavno se radi i na odgoju mladih, tako da su |aci Glazbene {kole u Slatini prvoga dana priredili Koncert dobrodo{lice, a odr`an je i Susret u~enika Gimnazije s Milkom Kelemenom. Na sve~anom otvorenju 12. listopada u dvorani Doma kulture nastupio je Guda~ki kvartet Rucner kao Trio DMK u skladbama Milka Kelemena (Memories za guda~ki trio) i Emila Cossetta (Trio za violinu, violu i violon~elo te Popevka i ~arda{ iz Me|imurja), dok je u nastavku ve~eri Baletna trupa Croatia izvela Hamleta Petra Ilji~a ^ajkovskog u koreografiji Svebora Se~aka.

IZ SKLADATELJSKE RADIONICE

FESTIVALI

BROJ 147/148, PROSINAC 2007.

Katarina Krpan

brzo nakon 13. Dana Milka Kelemena u Slatini skladatelj je bio gost i Majstorskoga ciklusa Hrvatske radiotelevizije na koncertu odr`anom 20. listopada u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog. Bilo

Uo~i praizvedbe njegova djela Mon image (Moja slika) za klavir, bas–flautu, zbor, guda~e i udaraljke o djelu su govorili autor Milko Kelemen, dirigent Nik{a Bareza i pijanistica Katarina Krpan. Najavljen je netipi~ni klavirski koncert (peti u njegovom opusu) u kojemu se na samom po~etku javlja australski autohtoni instrument didgeridoo, pridru`uje mu se klavir i postepeno drugi instrumenti te vokalni solisti koji interpretiraju stihove poznatih pjesnika Goethea, Krle`e, Verlaina, Whitmana i Quasimoda na pet izvornih jezika.

Netipi~an klavirski koncert Mon image u kojemu se na samom po~etku javlja australski autohtoni instrument didgeridoo, pridru`uje mu se klavir i postepeno drugi instrumenti i vokalni solisti koji interpretiraju stihove poznatih pjesnika Goethea, Krle`e, Verlaina, Whitmana i Quasimoda na pet izvornih jezika.

U konciznom obliku u kojemu se nazire trodijelnost, klavir nije fizi~ki izdvojen iz ansambla, okru`en je, naime, ostalim izvo|a~ima i dio je cjeline ~iju strukturu usmjerava s povremenim virtuoznim solisti~kim istupima, ~ak {tovi{e tipke }e u jednome ~asu zamijeniti i glas solistice. U tom uspjelom postmodernisti~kom djelu bogatom instrumentalnim (i vokalnim) bojama, s postepenom gradacijom prema dramatskome kraju zrcali se autorova ljudska i umjetni~ka osobnost s posebnim naglaskom na poeziju. Dakle, to je poetski koncert apartnoga zvuka i dojmljive cjeline ~ijemu su uspjehu pridonijeli svi izvo|a~i na ~elu s pijanisticom Katarinom Krpan i maestrom Barezom, uklju~uju}i i Danija Bo{njaka na bas–flauti te vokalne soliste i Zbor HRT–a koje je uvje`bala Marija Ramljak.

cantus_09:cantus_01.qxd

30-Jan-08

3:47 PM

Page 7

FESTIVALI

DAVOR HRVOJ

FESTIVALI

BROJ 147/148, PROSINAC 2007.

7. Dani glazbe Miroslava Mileti}a u Sisku od 9. do 11. listopada 2007.

GLAZBA, VIOLA I ^OVJEK Pi{e: Valentina Badanjak

ada ne bi postojala glazbena manifestacija Dani glazbe Miroslava Mileti}a, koju je i ove godine osmislio sâm autor u suradnji s gradskim institucijama za kulturu, Si{~ani mo`da ne bi znali da je hrvatski skladatelj Miroslav Mileti} ro|en u njihovom gradu. Svaka godina ovoga festivala iznjedrila je iz zaborava neka nova sje}anja, detalje iz Mileti}eva ìvota i stvarala{tva te uspomene na zgode i nezgode iz njegova bogatog produktivnog i reproduktivnog glazbenog pletiva. Sedmi Dani glazbe Miroslava Mileti}a, odràni od 9. do 11. listopada, otvoreni su gostovanjem Vara`dinskog komornog orkestra u lijepoj dvorani Glazbene {kole Frana Lhotke. ûli smo simpati~nu izvedbu Josipovi}eve skladbe Samba da camera i Diptih An|elka Klobu~ara, a u drugom dijelu programa izvedene su Mileti}eve Stilske vje`be, koncert za klavir i komorni orkestar. To je djelo mini katalog razli~itih stilova povezanih i oslikanih na ma{tovit, zanimljiv i prihvatljiv na~in svojstven Mileti}u. Si{~anima je ovo bila iznimna prilika da poslu{aju muziciranje svojega sugra|anina, magistra klavira Darka @uka.

Ljudima razumljiv jezik »Mileti} ima tri ljubavi: glazbu, violu i ~ovjeka«, istaknula je prof. Tanja Roànkovi} otvaraju}i festival. Te se tri ljubavi jednostavno i jasno, a vrlo sna`no i srcu razumljivo spajaju u Mileti}evoj glazbi i preta~u kroz cijeli opus ovoga skladatelja. On promi{lja svoju glazbu traè}i put do ljudi i izraàva se njima razumljivim jezikom. Vje{to se sluè}i skladateljskom tehnikom, poznavanjem glazbala i raznih glazbenih sastava i orkestara, Mileti} iz toga materijala sklada djela koja imaju smisao i du{u, koja su inspirirana glazbom sredine iz koje je potakao i znatièljom stvaratelja prema novom, suvremenom bi}u glazbe. Kao solist na violi, komorni glazbenik, ~lan Simfonijskog orkestra RTZ (danas HRT), profesor viole i skladatelj, Mileti} cijeli svoj radni vijek njeguje ljubav prema tom instrumentu. Budu}i da rado sklada za {kolski uzrast, zapo~eti drugu ve~er koncertom u~enika postala je tradicija Mileti}evih Dana. Nastupili su Fran Ivan Maduni}, Bruna Kajfe{, Petra Sari} i Elizabeta Adàga, Ivona Konjeti} i Marija Lovrekovi}, u~enici Glazbenih {kola Blagoja Berse, Pavla Markovca (Zagreb) i Frana Lhotke (Sisak). Drugi dio ve~eri bio je posve}en skladatelju Stanku Horvatu (1930. — 2006.) koji je poseban dio opusa posvetio klaviru. Dobar dio tih skladbi Horvat je skladao za pijanisticu Pavicu Gvozdi}, koja je

iznova oìvjela tu besmrtnu vezu umjetnika i njegove muze, priu{tiv{i sisa~koj publici iznimno dragocjen glazbeni doìvljaj. ûli smo dojmljivu izvedbu peterostava~ne skladbe Ostinati te melankoli~nu Paysage sombre. In memoriam ugo|aj koncer-

Vara`dinski komorni orkestar u Sisku

skladateljevih najdubljih emocija i egzistencijalnih strahova kao reakcija na ratna razaranja. Skok u kvaliteti na kraju

Miroslav Mileti}

ta dodatno je nagla{en znamenitim Posmrtnim mar{em iz Sonate u b–molu op. 32, br. 2 Frédérica Chopina, koju je Pavica Gvozdi} majstorski izvela. Na odu{evljenje publike umjetnica je odgovorila tehni~ki vrlo zahtjevnim stavkom iz glasovirskog opusa De diebus furoris (1992.), zavr{iv{i koncert u intimnom tonu

»Djeca najbolje slu{aju, najiskrenija su publika«, misli su Miroslava Mileti}a, koji je tre}i dan svojega festivala zapo~eo druènjem s u~enicima Osnovne {kole Sela. U okviru izdvojenog programa organiziran je susret sa skladateljem Vjekoslavom Njeì}em koji je govorio o tome {to moè ra~unalo u glazbi. Nave~er je Njeì} educirao sisa~ku publiku o nekim mogu}nostima ra~unala koje je koristio u elektroni~koj glazbi za multimedijski komorni balet Chronostasis.

Kratko predavanje, pra}eno projekcijom snimke baleta izvedenoga na MBZ–u 2005. godine, doseglo je vrhunac primjerom »beskona~nog glissanda« koji je Nje`i} ukomponirao u tu skladbu. Drugi dio ve~eri ~uli smo Mileti}ev Scherzo za dvije violine i Sonatu za dvije violine Tadeusza Paciorkiewicza u izvedbi Tonka Nini}a i Kre{imira Marmili}a, dok su Darko Petrinjak i T. Nini} izveli Mileti}evu Sonatinu za violinu i gitaru. Osjetni skok u kvaliteti izbora programa Dana glazbe Miroslava Mileti}a pone{to je poljuljan na samom kraju festivala izvedbom nekoliko pjesama Vinka Glasnovi}a, koje je skladatelj izveo sâm, prate}i se na klaviru.

Deset godina Chansonfesta Pi{e: Maja Saboli}

e~er 16. studenoga jo{ je jednom okupila probrane {ansonijere koji su èljeli okupljenoj publici prenijeti svoje stihove i glazbu na tragu najljep{e tradicije Zagreba~ke {kole {ansone. Kazali{te Komedija ve} je tradicionalno doma}in tih susreta, umjetni~ki direktor mu je Zvonko [pi{i}, a {arm Voje [iljka tako|er je iskrica koja svih ovih godina daje jedinstvenu toplinu toj no}i uglazbljenih stihova. Pa iako je, na na{u àlost, Zvonko odlu~io vi{e ne pjevati, njegova Chanson No. 1 i dalje tradicionalno otvara te godi{nje susrete. Festivalski orkestar pod ravnanjem Josipa Cvitanovi}a obogatio je zatim zvu~nu sliku Rondela, na stihove Luke Paljetka koje je uglazbio kantautor Darko Mati~evi}. Svoje su radove zatim ponudili umjetnici: Draèn @anko, Toni Eterovi}, Boris Petrov, Bruno Krajcar, Branimir Brunovi}, Bogdan Boìnovi}, Alfi Kabiljo, Mladen Medak Gaga i Hrvoje Hegedu{i}. Tradicionalno Chansonfest ne dodjeljuje nagrade, diplome niti priznanja, pa je jubilej bio obiljeèn samo s nekoliko nostalgi~nih rije~i koje su — osim publike u dvorani — mogli ~uti jo{ samo slu{atelji Radio Sljemena u izravnome prijenosu. Kao {to duhovito, ali i gorko re~e [iljak: »Ovaj se festival odràva u strogoj ilegali. Pjesme se ~uju samo jednom i nikad vi{e.«

Zagreba~ka {kola {ansone je, od svog kultnog koncerta u Gavelli 1964. godine, postavila visoke i sna`ne standarde. Tako su i jesenas uz Paljetka pjesme potpisali, izme|u ostalih, Mate Balota i Mate Maras, a ~uli smo i prepjev Golobovih stihova Miroslava Valeka. Interpretacije solidne, a burnijim je pljeskom publika izdvojila nastupe Jasne Bilu{i}, Kostadinke Velkovske i Hrvoja Hegedu{i}a te Brune Krajcara, debitanta manifestacije koji je uzburkao standarde festivala izvode}i na istarskom dijalektu skladbu Koza i odjenuv{i je u ruho bluesa. Program Chansonfesta ograni~en je na samo jedanaest predstavljenih pjesama jer treba opravdati i pridjev me|unarodni u nazivu. Stoga smo u jubilarnome izdanju slu{ali Narcisa Vu~inu iz Sarajeva, dok nam je iz Be~a stigao sjajan kvintet Gojim predvo|en glumicom Caroline Koczan. Na turneji kojom slave 20 godina rada stigli su i na{im ljubiteljima {ansone, nose}i obilje bogatih i za~udnih harmonija `idovske kletzmer glazbe. Jasna Bilu{i}

cantus_09:cantus_01.qxd

30-Jan-08

3:47 PM

Page 8

BROJ 147/148, PROSINAC 2007.

(PRE)POZNATI EFEKTI IZNENA\ENJA Pi{e: Bojana Ple}a{ Kalebota

FESTIVALI

32. Samoborska glazbena jesen, 12. listopada 2007. / Ve~er pobjednika Natjecanja Ferdo Livadi} u Samoboru i praizvedba Fantazije Frane \urovi}a

FESTIVALI

skladateljeva `ivota, 1985. godine, a praizvedene tek 18 godina kasnije na radionici Cantus Ansambla na Visu, uslijedile su dvije Chopinove skladbe, koje je pijanistica Zrinka Ivan~i} izvela u izrazito romanti~arskoj maniri. Iako su njenom sanjarskom senzibilitetu daleko bli`a djela nastala u doba romantizma, koja naj~e{}e izvodi, umjetnica je s velikim entuzijazmom i predano{}u pristupila praizvedbi Fantazije za klavir i komorni ansambl Frane \urovi}a, hrvatskoga skladatelja mla|e generacije koji djeluje kao docent na Muzi~koj akademiji u Zagrebu. Djelo, skladano na narud`bu festivala Samoborska glazbena jesen, dovr{eno je u srpnju ove godine i posve}eno upravo pijanistici Zrinki Ivan~i} i Cantus Ansamblu. Budu}i da je isti ansambl pod vodstvom

FESTIVALI

U koncertnome dijelu te ve~eri natopljene emocijama i uzbu|enjem nastupili su pobjednica pro{logodi{njega natjecanja, pijanistica Zrinka Ivan~i} i Cantus Ansambl pod ravnanjem Berislava [ipu{a. Nakon po~etne Komorne simfonije za puha~ki kvintet i guda~ki trio s kontrabasom Borisa Papandopula, nastale u posljednjemu desetlje}u

ZLATNE @ICE SLAVONIJE Pi{e: Darko Pauri} FRANJO KEREP, CROPIX

agreba~ka je filharmonija programom s klavirskim koncertima Dore Peja~evi}, Borisa Papandopula i Milka Kelemena, izvedenim 9. studenoga u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog, obilje`ila stogodi{njicu ro|enja ugledne zagreba~ke pijanistice Melite Lorkovi}. Dva djela s programa, Koncert za klavir i orkestar Milka Kelemena iz 1952. i Vrzino kolo, simfonijski scherzo za klavir i orkestar Borisa Papandopula iz 1968., bila su posve}ena Meliti Lorkovi}. Uz Zagreba~ku filharmoniju pod ravnanjem Nade Mato{evi} kao solistice su nastupile pijanistice Pavica Gvozdi}, nositeljica prijelaznog prstena Melite Lorkovi} (Koncert za klavir i orkestar i Koncertna fantazija za klavir i orkestar Dore Peja~evi}), Maja Bakra~, nositeljica prijelazne igle Melite Lorkovi} (Vrzino kolo Borisa Papandopula) i Martina Filjak (Koncert za klavir i orkestar Milka Kelemena). (B.P.K)

Entuzijasti~ni pristup praizvedbi

Berislava [ipu{a prije tri godine praizveo \urovi}evu skladbu K. K. 7 za komorni ansambl, i u samoborskoj je izvedbi bilo osjetno (pre)poznavanje i razumijevanje njegova skladateljskog izri~aja. U Fantaziji \urovi} u prvome redu isku{ava izra`ajnost i mogu}nosti solisti~kog glazbala, a sama skladba od izvo|a~a zahtijeva razumijevanje vi{eslojnog odnosa zvuka i ti{ine te njihovo me|usobno oslu{kivanje. Kontrastnom dinamikom s povremenim efektima iznena|enja, potpomognutom udaraljkama i studioznim pristupom suradnji, Zrinka Ivan~i} i Cantus Ansambl pru`ili su cjelovitu i uvjerljivu izvedbu \urovi}eve skladbe koja je dala vrijedan doprinos ovogodi{njoj Samoborskoj glazbenoj jeseni te }e, nadamo se, ostati dijelom suvremenoga koncertnog repertoara.

Nepunih pola stolje}a tradicije festivalske ljubavi izme|u Slavonaca i pjesme

FESTIVALI

Koncert u spomen na pijanisticu Melitu Lorkovi}

je pratio Danijel Detoni. Uz navedene nagrade, Petra Ku{an imat }e priliku sljede}e godine nastupiti na Ve~eri pobjednika u sklopu 33. Samoborske glazbene jeseni, uz Cantus Ansambl i dirigenta Berislava [ipu{a. Tada }e, uz solisti~ki program, praizvesti skladbu Kre{imira Seletkovi}a skladanu upravo za tu prigodu.

FESTIVALI

Na Ve~eri pobjednika, odr`anoj u samoborskoj Franjeva~koj crkvi 12. listopada ve} se tradicionalno dodjeljuju nagrade najboljima, i to Nagrada Ferdo Livadi} za najbolju izvedbu te Nagrada

FESTIVALI

Grada Samobora za najbolju izvedbu djela hrvatskoga autora, a uz nov~ane nagrade, laureati na poklon dobivaju statuu, autorsko djelo Mirte âkani}. Prosudbena komisija u sastavu: @eljko Brkanovi}, predsjednik Hrvatskoga dru{tva skladatelja, Kre{imir Seletkovi} i Frano \urovi}, skladatelji, Branimir Pofuk i Zlatko Madàr, glazbeni publicisti i Goran Mer~ep, umjetni~ki ravnatelj Samoborske glazbene jeseni, ove je godine izme|u deset natjecatelja obje nagrade odlu~ila dodijeliti violon~elistici Petri Ku{an za koncert s djelima Borisa Papandopula, Roberta Schumanna i Dmitrija [ostakovi~a. Koncert je odràn u Galeriji Prica 9. listopada, a devetnaestogodi{nju zagreba~ku violon~elisticu iz klase prof. Valtera De{palja na Muzi~koj akademiji u Zagrebu za klavirom

FESTIVALI

amoborska glazbena jesen, 32. po redu, i ove je godine odisala svje`om i raznolikom koncepcijom programa, inspirativnim spojem mladih i ve} afirmiranih glazbenika te toplom atmosferom. Zadr`av{i podjelu na podcikluse za sva~iji ukus: Maestro s poznatim solistima i ansamblima, Samoborski ciklus s mladim samoborskim glazbenicima i Program+ za ljubitelje jazza, dodatnu dinami~nost manifestaciji ponovno je udahnulo Natjecanje Ferdo Livadi}.

FESTIVALI

VIJESTI

FESTIVALI

Petra Ku{an prima nagradu

VIJESTI

TOMISLAV MARVAR

FESTIVALI

U Fantaziji za klavir i komorni orkestar \urovi} u prvome redu isku{ava izra`ajnost i mogu}nosti solisti~kog glazbala, a sâma skladba od izvo|a~a zahtijeva razumijevanje vi{eslojnog odnosa zvuka i ti{ine te njihovo me|usobno uva`avanje.

ra}en toplinom boja kasnoga ljeta i dolaska rane jeseni, u poè{koj Zlatnoj dolini od 31. rujna do 2. listopada odràn je festival Zlatne ìce Slavonije koji je i ove godine ponudio niz tambura{kih i zabavnih melodija. U tri festivalske ve~eri izvedeno je vi{e od {ezdeset novih skladbi, od kojih su mnoge ve} postale popularne i rado slu{ane. Sve se odvijalo prema tradiciji. Polufinale tambura{ke pjesme ponudilo je radove koje su izvodili mladi, jo{ ne toliko poznati solisti i sastavi. Bila je to prigoda za upoznavanje, dokaziva-

nje, ali i prilika za nastup u velikom finalu tambura{ke pjesme. Na drugoj festivalskoj ve~eri Pjesme i vina ~uli smo nove pop skladbe uz nastup poznatih imena na{e zabavne glazbe. Najpopularnija ve~er — finale tambura{ke pjesme uz skladbe istaknutih autora i nastup najpopularnijih interpretatora — opet je razgalila srca tisu}a posjetitelja na drevnom poè{kom Trgu Svetoga Trojstva. Sve se, dakako, pjevalo i sviralo uìvo, a nagrade su dodjeljivane za najslu{anije pjesme s pro{logodi{njega festivala: Jedan ìvot malo je Aleksandra Homokyja i Terezije Bube Bognar u izvedbi osje~ke grupe Prva liga i Ledina koju tako|er potpisuje Aleksandar Homoky na tekst Miroslava [kore i u interpretaciji Slavonskih lola. Tradicionalna nagrada Radio Osijeka za najljep{i tekst pripala je Mariju Vesti}u za stihove Za-

miri{i, Slavonijo koju su izveli Najbolji hrvatski tambura{i. U obilju prate}ih manifestacija, od promocija albuma do nezaobilaznih festivalskih druènja, izdvojio se solisti~kim koncertom jedan od najplodonosnijih autora tambura{ke pjesme i vrstan tambura{ Ivica Grujo I}o sa svojim gostima. Sve je zapo~elo tradicionalnom povorkom Poè{ka berba gro`|a, jer upravo su vinogradari i vinari iz Zlatne doline s poè{kim glazbenicima svojevremeno pokrenuli ovaj festival koji je svojim glazbenim izri~ajem ve} odavno prerastao regionalne okvire i postao popularan diljem Lijepe na{e, a zavr{ilo koloritom i rasko{i slavonske no{nje, pjesmom i plesom na Smotri folklora.

cantus_09:cantus_01.qxd

30-Jan-08

3:47 PM

Page 9

XXVI. MANTINJADA PUL RONJGI

Da njin se koreni ne zataru Pi{e: Lovorka Ruck

ovodom Dana sv. Mateja (dani Op}ine Vi{kovo) u Ronjgima je 23. rujna 2007. odr`ano tradicionalno natjecanje sopaca i kantura Hrvatskoga primorja i Istre, XXVI. Mantinjada pul Ronjgi. Organizator tradicionalnog natjecanja sopaca i kantura Hrvatskoga primorja i Istre jest Ustanova Ivan Mateti} Ronjgov, a Mantinjada se odr`ava u njezinu sjedi{tu Spomen–domu Ronjgi.

ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP

ZAMP

~etvrtak, 29. studenoga 2007., umro je Stjepan Aranjo{, violist i prvi hrvatski producent i menad`er, organizator mnogih ansambala, izme|u ostalih, Komornog orkestra Radiotelevizije Zagreb i legendarnog ansambla Zagreba~ki solisti, za koji je dao inicijativu te ga osnovao zajedno s glavnim urednikom tada{nje Radiostanice Zagreb Ivom Vuljevi}em i vrhunskim talijanskim violon~elistom Antonijom Janigrom. Ro|en je 8. travnja 1914. u Zagrebu, gdje je na Muzi~koj akademiji zavr{io studij violine i viole u klasi Vaclava Humla i kompozicije u klasi Krste Odaka, te ve} s 21. godinom po~eo svirati violu u Opernom orkestru HNK i Zagreba~koj filharmoniji. Godine 1940. prelazi na Radio Zagreb kao glazbeni urednik i ~lan Orkestra. Dobiv{i du`nost producenta, osniva nekoliko komornih sastava. Osniva~ je i prvi producent Komornog orkestra Radio Zagreba, a dvije godine kasnije i Zagreba~kih solista u kojima kao ~lan djeluje do 1968. godine. Na poziv tada{njega direktora Filharmonije i dirigenta Milana Horvata {est je godina i programski direktor na{eg najuglednijeg orkestra. Vitalan do posljednjih dana, bio je pratitelj i promicatelj najkvalitetnijih trenutaka hrvatskoga glazbenog `ivota. (J.H.)

ZAMP

Umro Stjepan Aranjo{

ZAMP

IN MEMORIAM IN MEMORIAM

IN MEMORIAM

Zagrebu je 25. studenoga u 86. godini nakon kratke bolesti preminuo klarinetist, saksofonist, skladatelj, aranèr i vo|a orkestra Bojan Hohnjec. Ro|en 5. rujna 1922. u Zagrebu, Bojan Hohnjec diplomirao je arhitekturu. Glazbom se po~eo baviti kao petnaestogodi{njak. Najprije je sâm nau~io svirati alt saksofon, a potom i klarinet. Od 1938. svirao je u sastavu Quick Swingers u Zagrebu, gdje je 1939. utemeljio vlastiti veliki jazz orkestar. Bio je to prvi pravi hrvatski big band. Od 1946. svirao je kao klarinetist u Dixieland oktetu Zlatka êrnjula, a 1948. postaje ~lan Plesnog orkestra RTV Zagreb, u kojemu je djelovao kao prvi altsaksofonist sve do umirovljenja 1982. godine. U tom je orkestru, koji danas nosi naziv Big band HRT–a, nastupao na hrvatskim i inozemnim jazz festivalima, te na turnejama po Bugarskoj, SSSR–u, Njema~koj, Poljskoj, Italiji, Austriji i Ma|arskoj. Autor je brojnih djela jazz, lake orkestralne i zabavne glazbe, te aranèr koji je pisao glazbu za vokalne soliste i festivale zabavne glazbe. Bio je tajnik Udruènja kompozitora lake muzike Hrvatske, predsjednik Udruènja muzi~ara zabavne i jazz muzike Hrvatske, ~lan Upravnog odbora Hrvatskoga dru{tva skladatelja, te dva puta direktor Zagreba~kog festivala zabavne glazbe (1973. — 1974.). Bojan Hohnjec nagra|en je nizom priznanja, odli~ja i plaketa. Povodom 80. obljetnice ìvota i 60. obljetnice umjetni~kog rada uru~ena mu je posebna plaketa Status Hrvatske glazbene unije 2003. godine. (Davor Hrvoj)

IN MEMORIAM

Preminuo klarinetist, saksofonist, skladatelj i aran`er Bojan Hohnjec

Ronjgi, ~lanovi Folklorne grupe Ivan Fonovi} Zlatela iz Kr{ana, izveli su Kr{anski pir. Voditelj manifestacije bio je Ivan Pava~i}, kr~ki u~itelj sopnje i idejni za~etnik Mantinjade. Goste su pozdravili organizatori Du{an Pra{elj i Darko

IN MEMORIAM

njiva~kog suda bili su Valter Primo`i} iz Kr{ana te Ivan Kralji} i Klaudio Dunato s otoka Krka. Nakon natjecateljskog dijela odr`an je nastup generacija (djed–unuk, mama–k}i, u~itelj–u~enik i sli~no). Gosti XXVI. Mantinjade pul

IN MEMORIAM

XXVI. Mantinjada okupila je oko 150 sopaca, ro`eni~ara, mi{nji~ara, kantura i tancura iz Rijeke, Vi{kova, Pule, Kr{ana, Novog Vinodolskog, otoka Krka te drugih primorskih i istarskih mjesta. U natjecanju sopaca (do 16 godina starosti) nastupili su parovi svira~a sopila te pojedinci koji su »sopli va meh«. Prvu je nagradu osvojio Viliam Voji}, svira~ mijeha iz Kr{ana, a nagra|en je parom sopela graditelja Svetka U{alja iz Gabonjina (otok Krk). Drugu su nagradu dobila dva para, sopci Matija Tur~i} i Mateo Kirin~i} te par Dino Bla{kovi} i Masimo Knapi} na mihu i maloj sopeli. Tre}om su nagradom nagra|ena dva sopa~ka para (Ivan Mrakov~i}–Gabrijel Mrakov~i} i Sanjin Kri{kovi}–Jurica Sreti}) te mi{nji~ar Toni Kos. U natjecanju kantura i kanturica (do 18 godina starosti) sve su nagrade pripale kanturicama. Prvu su nagradu osvojile Mare Sta{i} i Petra Gr{kovi} iz Vrbnika. Drugu su nagradu dijelila dva para kanturica: Zrinka Kralji}–Nina Volf te Ana i Mare Sta{i}. Tre}a je nagrada dodijeljena parovima kanturica Ana Anti} i Andrea Mara~i} te Petra Gr{kovi} i Andrea Mara~i}. Na prethodnim su Mantinjadama ~esto me|u nagra|enima bile i sop~ice te kanturi. Svi natjecatelji nastupili su u narodnim no{njama. ^lanovi ocje-

IN MEMORIAM

BA[TINA

BROJ 147/148, PROSINAC 2007.

^argonja, prethodni i sada{nji ravnatelj Ustanove Ivan Mateti} Ronjgov. Mantinjada pul Ronjgi odr`ava se pod motom »Krepat ma ne molat« kojim se poti~u »starinska« sopnja i kanat »da njin se koreni ne zataru«.

Osnovana Udruga autora elektroni~ke glazbe i Udruga Urbanmusic srijedu, 26. rujna 2007. u dvorani Hrvatskoga dru{tva skladatelja, u Berislavi}evoj 9, odràna je Osniva~ka skup{tina Udruge autora elektroni~ke glazbe. Novoosnovana Udruga organizirana je kao nestrana~ka, nevladina i neprofitna organizacija slobodno udruènih gra|ana, koja }e me|usobno povezivati autore elektroni~ke glazbe i DJ–e radi promicanja zajedni~kih interesa. Osniva~i Udruge osvrnuli su se na trenuta~no stanje elektroni~ke glazbe te na èlju da novoosnovana Udruga napravi pomak u distribuciji glazbe i prikupljanju naknada od prava vezanih uz ovo glazbeno podru~je. Pritom je nagla{ena va`nost suradnje s HDS ZAMP–om po pitanju autorskih prava. Istaknuta su glavna na~ela za{tite autorskih prava, kao i prava na reprodukciju i preradu te pravovremena i ispravna prijavljivanja izvedenih djela u cilju {to boljeg prikupljanja i distribucije naknada za autore elektroni~ke glazbe. Tako|er, Udruga }e u budu}nosti biti zaduèna za rje{avanje problema u odnosima hrvatskih i stranih izvo|a~a, ~ime bi se sprije~io odljev novca i kvalitetnih ljudi s elektroni~ke scene u inozemstvo. Osniva~i Udruge glasovanjem su usvojili Statut ove organizacije te izabrali Upravni i Nadzorni odbor. U Upravni odbor izglasani su sljede}i ~lanovi: predsjednik Udruge Petar Dundov, potpredsjednik Andrija Brljak i tajnik Sergej Lugovi}, dok je za predsjednika Nadzornog odbora izabran Stribor Jur~i}. Oba su Odbora dobila po jo{ dva ~lana te je svim izabranim osobama odre|en mandat u trajanju od dvije godine. Osnovana Udruga samo je jo{ jedna u nizu novonastalih. Naime, po~etkom mjeseca rujna registrirana je Udruga Urbanmusic, koja je osnovana s ciljem okupljanja i povezivanja hrvatskih i stranih glazbenika putem burze glazbenika te radijskih i televizijskih emisija s kvalitetnim promicanjem urbane glazbe. Cilj Udruga jest pokazati da je glazbeni potencijal ovih prostora daleko ve}i te da uz njihovo djelovanje autori i izvo|a~i imaju puno bolju priliku iskazati svoje vlastite kvalitete. (Ana Kralj)

cantus_09:cantus_01.qxd

30-Jan-08

3:47 PM

Page 10

BROJ 147/148, PROSINAC 2007.

Koncert kornista Bánka Harkaya i gostiju 9. listopada u HGZ–u

HRVATSKA GLAZBA ZA ROG Pi{e: dr. sc. Zdenka Weber

e|u orkestralnim instrumentima rog je jedan od rje|e zastupljenih kada je rije~ o solisti~kim nastupima i, u skladu s tom sporadi~nom prisutno{}u na koncertnim recitalima, mnogo je manji broj djela skladanih za to puha~ko glazbalo. Koliko se skladatelji sâmi odlu~uju za pisanje repertoarnih

Rog doista rijetko ~ujemo na solisti~kom nastupu i mogla bi se pretpostaviti ve}a zainteresiranost kolega–glazbenika kada se ve} Bánk Harkay, suboti~ki |ak i zagreba~ki student iz klase profesora Prerada Deti~eka, odlu~io predstaviti zagreba~koj publici. Kao tra`eni kornist u zagreba~kim orkestrima i ansamblima zacijelo je dobro poznat me|u glazbenicima. A ~injenica da je odabrao repertoar isklju~ivo hrvatskih skladbi, mogla je privu}i sve one kojima je na srcu nacionalna glazbena tvorba.

FESTIVALI

djela za rog, a koliko su pak na takvu odluku ponukani narud`bama pojedinih ambicioznijih kornista, te`e je sa sigurno{}u ustvrditi. Pa ipak, djelovanje kornista koji u odre|enoj sredini nastoji afirmirati rog kao solisti~ki instrument, nedvojbeno poti~e skladatelje na pisanje

14. Hrvatski dje~ji festival Zagreb 2007.

FESTIVALI

Pi{e: dr. sc. Dalibor Paulik

skladbi za rog. U Zagrebu je u drugoj polovici upravo pro{log stolje}a djelovao kornist sposoban i èljan nastupati uz klavirsku ili neku drugu pratnju i za te je potrebe animirao hrvatske skladatelje. Za dobre poznavatelje hrvatskih glazbenih prilika, sve one koji se jo{ sje}aju manifestacija kao {to su Dani hrvatske glazbe ili neke druge tribine u kojima je vaàn dio zauzimala hrvatska glazba, u sje}anju su nastupi kornista Prerada Deti~eka, dugogodi{njeg istaknutog solista i profesora roga na Muzi~koj akademiji u Zagrebu. Prerad Deti~ek odigrao je za svoj instrument odlu~uju}u ulogu animatora ~iji je cilj bio poticanje glazbenog stvarala{tva za rog. Uglavnom s tog izvori{ta bile su skladbe koje je na koncertu s naslovom Rog u hrvatskoj glazbi, koncertu koji je u nizu Zagreba~ki umjetnici zagreba~koj publici priredilo Hrvatsko dru{tvo glazbenih umjetnika 9. listopada u Velikoj dvorani Hrvatskoga glazbenog zavoda, malobrojnoj publici predstavio kornist Bánk Harkay. Nedovoljan odaziv publike Mo`da nas treba, a mo`da i ne, za~uditi ~injenica tako slabog odaziva publike. Rog doista rijetko ~ujemo na solisti~kom nastupu i mogla bi se pretpostaviti ve}a zainteresiranost kolega–glazbenika, kada se ve} Bánk Harkay, suboti~ki |ak i zagreba~ki student iz klase profesora Deti~eka, odlu~io predstaviti zagreba~koj publici. Kao traèni kornist u zagreba~kim orkestrima i ansamblima zacijelo je

dobro poznat me|u glazbenicima. A ~injenica da je odabrao repertoar isklju~ivo hrvatskih skladbi, mogla je privu}i sve one kojima je na srcu nacionalna glazbena tvorba. Me|utim, ti su interesi izostali i u dvorani se okupilo tek 50–ak slu{atelja koji su pljeskom nastojali bodriti solista i njegovu pratnju.

donio je 7 skica za rog i glasovir Rudolfa Matza, sedam minijatura promi{ljenih na na~in krokija, Elegiju Kre{imira Baranovi}a, glazbu poetske dosljednosti u isticanju pjevnosti puha~kog instrumenta, te Stavak za rog i guda~ki kvartet An|elka Klobu~ara, izraz zahuktalosti u kojemu kontrastiraju zvukovi raznorodnih instrumenata i u konciznom obliku iznose Klobu~arevu tipi~nu muzikalnost. Uz pouzdanog, tehni~ki vrsno pripremljenog i glazbeno izra`ajnog kornista nastupili su jednako tako dojmljivi harfistica Diana Grubi{i} ]ikovi}, pijanistica Petra Gilming i Guda~ki kvartet Sebastian. U cjelini je to bila izrazito ugodna ve~er posve}ena zahtjevnom instrumentu i antologijskim kornisti~kim minijaturama iz hrvatske glazbene riznice.

Antologijske minijature Hrvatski skladatelji na programu otkrili su znala~ko isticanje zvukovnosti roga, njegove melodijske vrline i ugodne boje koje se stimuliraju}e stapaju sa zvukovima klavira, harfe ili pak guda~kog kvarteta. U prvom dijelu koncerta ~uli smo Monolog za rog i glasovir Miroslava Mileti}a, pisan u umjereno modernisti~kom duhu, Legendu za rog i harfu Borisa Papandopula, skladbu tipi~no Papandopulove virtuoznosti s tradicionalnim obrascima i svje`im bojama roga i harfe, Uspomenu za rog i glasovir Frana Lhotke iz 1905. godine, koju je zapisao kornist Lhotka u idili~no ozvu~enom romanti~nom idiomu, te inventivnu i duhovitu, formalno jasno osmi{ljenu Sonatinu za rog i glasovir Brune Bjelinskog. Drugi dio koncerta

Bánk Harkay

DJECA DOISTA NOSE SVJETOVE NA DLANU

FESTIVALI

ja je voditelje programa, Hrvoja Zalara i Ur{ulu Tolj, pretvorila u Petra Pana i Zvon~icu koji pomo}u njezina vilinskoga praha vode djecu u Nigdjezemsku — svijet bajki.

FESTIVALI

VELIZAR VESOVI]

FESTIVALI

Raznorodnim temama dje~je ma{te publiku u ispunjenoj dvorani razveselili su Zbor O[ Augusta Cesarca iz Krapine, Vukovarski golubi}i, Tratin~ice iz Koprivnice, Mali Rije~ani, Mor~i}i, Male tratin~ice i Veì}ki ti}i iz Rijeke, Marjanski ti}i i Srdelice iz Splita, Cicibani iz Karlovca, Mali raspjevani Dubrovnik, Mi}i boduli iz Krka, Vijolice iz Paga, Cvr~ak iz [ibenika, Vara`dinski {tigleci, Klinci iz kraljevskog grada Knina, Leopold Sta{i} i Bonar iz Stubice te Kiki}i, Dar, Loptice, Mali Sesve}ani i Prva ljubav iz Zagreba. O dje~jim temama nadahnuto su progovorili skladatelji Rajko Suhodol~an, Dubravka Lemac, Meri Tro{elj, Ivan Vanja Lisak, Mi{o Doleàl, Nik{a Krpeti}, Toni Eterovi}, Sanja Dobrijevi}, Ratko Poga~i}, Jovica [karo, \elo Jusi}, Narcis Grabar, Zoran Ja{ek, Davor Ja{ek, Maja Rogi}, Dalibor Paulik i Natalija Banov, uz pomo} pjesnika i tekstopisaca Zorice Klinì}, Jasne Babi}, Patricije Cerin, Mi{e Doleàla, Nik{e Krpeti}a, Jasne Reli}, Sanje Dobrijevi}, Gordana Kursa, Jovice [kare, Nede Zuban, Ivanke Glogovi} Klari}, Jak{e Fiamenga, Vesne Parun, Ljiljane Kabi} i Maje Rogi}.

Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog odr`an je 25. studenoga ~etrnaesti Hrvatski dje~ji festival, najmasovnije okupljanje djece osnovno{kolskog uzrasta iz cijele Hrvatske u tri ravnopravna umjetni~ka izraza: popularnoj, dje~joj zborskoj pjesmi te likovnom i pjesni~kom izri~aju. Festival organizira istoimena udruga koja okuplja ugledne skladatelje, glazbenike, profesore knji`evnosti i likovnog odgoja, kulturne i javne

djelatnike, a ima potporu Hrvatskoga dru{tva skladatelja. Kvalitetu dosada{njih festivala potvr|uju i tri Porina, a osim CD–ova, nakladnik Cantus predstavlja i notno izdanje prilago|eno radu zborova u {kolama. Do danas su, uz ovogodi{nju 21 skladbu, izvedene i snimljene 282 nove dje~je pjesme koje su postale trajnom svojinom djece vrti}ke i osnovno{kolske dobi. Zbog toga je kontinuirani pokrovitelj Hrvatskoga dje~jeg festivala Ministarstvo znanosti, obrazovanja i {porta Republike

Hrvatske, dok uz sponzore i donatore realizaciju programa svojom potporom omogu}uje Gradsko poglavarstvo Zagreb i Gradski ured za kulturu, obrazovanje i {port Zagreb. Nakon okruglih stolova malih likovnjaka i literata na kojima su razgovarali sa ~lanovima stru~nih povjerenstava, predstavljen je Zbornik, a potom je u Velikoj dvorani odràn koncert s novim pjesmama za djecu iz pera na{ih skladatelja, tekstopisaca i aranèra. Pjesmarica je bila povezana scenarijem Zorice Klinì}, ko-

Hrvatski dje~ji festival u Zagrebu potvrdio se kao manifestacija koja otvara nove putove djeci u glazbenoj spoznaji, ostavlja nezaboravna sje}anja na djetinjstvo i odrastanje, susrete sa skladateljima, pjesnicima, glazbenim producentima, s drugim zborovima i gradovima s ciljem da jednostavna poruka ljubavi i mira `ivi i dalje posve}ena djeci i radosti `ivota. Stoga upravo himni~ki svake godine zazvu~i pjesma Djeca nose svjetove na dlanu kojom svi sudionici pozdravljaju razgaljenu publiku u Dvorani, poti~u}i ma{tu, dobrotu i iskrenost kojom djeca doista nose nove i bolje svjetove.

cantus_09:cantus_01.qxd

30-Jan-08

3:47 PM

Page 11

BROJ 147/148, PROSINAC 2007.

PREMINUO IVO KÖRBLER

IN MEMORIAM

BRILJANTAN NASTUP VIRTUOZNOG JAMESA MORRISONA

IN MEMORIAM

Pi{e: Igor Koruga

organizaciji Hrvatskoga dru{tva glazbenih teoreti~ara od 10. do 23. listopada odràna je tre}a po redu manifestacija Dani teorije glazbe. Kao i proteklih godina, profesor Tihomir Petrovi}, osniva~ i predsjednik Dru{tva, odrào je predavanja i predstavio knjige iz biblioteke Dru{tva, ~iji je urednik, s namjerom skretanja pozornosti na teoriju glazbe. Predavanja na temu Simbolika u glazbi, teorije glazbe i njezine svrhe te polifonije kao nastavnog predmeta u srednjoj glazbenoj {koli i predstavljanje knjiga Ovime stupam pred Prijestolje tvoje. Figure i simboli u posljednjim djelima Johanna Sebastiana Bacha Ludwiga Prautzscha i Osnove teorije glazbe Tihomira Petrovi}a odràni su u Cavtatu, Sesvetama, Zadru, [ibeniku, Vara`dinu te na razli~itim zagreba~kim lokacijama. Na doga|anjima je bilo prisutno vi{e od tisu}u glazbenika, u~itelja, u~enika i studenata te ljubitelja glazbe i knjige. (B.P.K)

IN MEMORIAM

Odr`ani 3. Dani teorije glazbe

IN MEMORIAM

Za razliku od svojih austrijskih kolega, odmjereni i vrhunski ugo|eni puha~ki ansambl Juvavum Brass pratio je Jamesa Morrisona, najzvu~nije ime festivala. Na najboljoj, zavr{noj ve~eri vode}i australski jazzist Morrison pokazao je puno razumijevanje puha~kog aran`iranja. Dinami~ki raspon Juvavum Brassa dobio je vje{to odabranim pauzama, upotrebom prigu{nica te trajanjem, bojom, snagom i brojem puha~kih tonova. Potpuno neprimjetan prijelaz s revijalnog Hoferova Some More Music na Händelov Arrival of the Queen of Sheba ku{nja je s kojom se mogu nositi samo vrhunski glazbenici. Uz virtuoznost u sviranja svih vrsta truba, trombona i tuba, Morrison se istaknuo i u ulozi jazz pijanista unutar klasi~ne trio forme.

IN MEMORIAM

VIJESTI

injenicu da su djeca u potpunosti svjesna rizika koji donosi ilegalni download otkrila je Europska komisija u istraìvanju provedenom u ~ak 27 zemalja ~lanica Europske unije te u Norve{koj i na Islandu. Djeca svoj, ina~e kazneni, ~in opravdavaju na nekoliko na~ina tvrde}i da to ~ine svi, uklju~uju}i i njihove roditelje, da su CD–ovi i DVD–ovi preskupi, da preuzimaju sadràje za osobno i privatno kori{tenje te da bi naknadu kori{tenja glazbenih i ostalih djela autorima trebala platiti sama internetska stranica na kojoj se nalazi sporan sadràj. Tako|er, istraìvanje Komisije pokazalo je da gotovo sva ispitana djeca èle i namjeravaju nastaviti s downloadom te ih rizik preuzimanja ra~unalnog virusa takvim postupkom zastra{uje vi{e od njihova ilegalnog ~ina. Zaklju~ak istraìvanja prema prikazanim rezultatima pokazao je da djecu pri kori{tenju Interneta naj~e{}e nadziru ili ograni~avaju roditelji, dok mobilni aparati ne spadaju pod roditeljski nadzor te na taj na~in omogu}uju ve}u fleksibilnost i lak{u distribuciju preuzetog sadràja. (A. K.)

VIJESTI

Djeca kao pirati

VIJESTI

Austrijski Nouvelle Cuisine Big Band ba-

cio je na test ton majstore, ali i publiku koja se povremeno osje}ala kao u skupnom rogu svih puha}ih instrumenata. Klasi~no {kolovani dirigenti i skladatelji Christoph Cech i Christian Muhlbacher vje{to su se zaigrali s dijelovima Mozartovih opusa (KV 545, 379, 331, 527, 620), te ih postavili konceptualno kao idée fixe, ali u klasi~nijem rasporedu unutar (pre)slo`enih, enigmatskih i ponekad preglasnih aran`mana.

IN MEMORIAM

Miro Kadoi}, skladatelj i voditelj Kvarteta Mirokado, odsvirao je dojmljiv autorski materijal, nedavno snimljen u presti`nom londonskom studiju. Pra}en najmla|om jazz generacijom, Kadoi}ev saksofon stvara zanimljivu »igru« u rasponu od balada (Cool Nature) do vrtoglavih bravura (Driving With Hugo). U te~nom bebop tempu (Minority) solima se predstavio vrlo nadareni basist Goran Rukavina. Crna~kim osje}ajem za ritam i sukladnom lako}om sviranja istaknuo se i sve bolji bubnjar Janko Novoseli}.

VIJESTI

Generacijski najudaljeniji bili su izvo|a~i prvoga dana festivala. Vel{anin Geoff Eales, nakon {to se oku{ao u ozbiljnoj i plesnoj glazbi, opredijelio se za jazz pijanizam. Iako voli naglasiti poveznicu s umjetno{}u Keitha Jarretta, bilo bi opravdano poz(i)vati se na vlastitu slojevitu, `ivu i profinjeno koncipiranu glazbenu skicu. Autorski i standardni opus odsvirao je poletno, ritamski vrlo korektno, te oboga}eno umjetni~kim i osobnim zanosom i temperamentom. Iste ve~eri nastupio je i najmla|i sudionik festivala, talijanski saksofonist Francesco Cafiso (1989.), pra}en korektnim trijom. Upu}eni i daroviti mladi glazbenik, koji je ve} stekao iskustvo nastupa s istaknutim svjetskim jazz imenima (Mulgrew Muller, Joe Lo-

Dobna ujedna~enost prosje~no najmla|ih glazbenika bila je jedina poveznica francuskog kvarteta Namaste, koji se oslanjao na suvremeni jazz izraz provu~en kroz boje etna i plastiku elektroni~ke podr{ke, te vel{kog kvinteta darovitog pijanista Davea Stapeltona koji je prikazao zreliji, zahtjevniji i odre|eniji pristup neobop stilu, podjednako bliskom jazzu i suvremenoj ozbiljnoj glazbi.

VIJESTI

vano, Wynton Marsalis), predstavio nam je rijetko vi|enu rasko{ tehnike sviranja i intuitivne muzikalnosti, ali i ne{to manje osje}aja za mjeru i estetiku, {to je u njegovim godinama i razumljivo.

VIJESTI

gustom jesenskom jazz rasporedu i ove su godine zna~ajno mjesto imali 17. Me|unarodni dani jazza u Zagrebu. Iznimnim zalaganjem Jazz kluba Zagreb Hrvatskoga dru{tva skladatelja i Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog predstavili su nam zavidan broj glazbenika {arolika stila i izvo|a~ke uvjerljivosti.

IN MEMORIAM

James Morrison u Lisinskom

IN MEMORIAM

FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP

DAVOR HRVOJ

FESTIVALI

IN MEMORIAM

FESTIVALI

IN MEMORIAM

FESTIVALI

17. ME\UNARODNI DANI JAZZA

OTI[AO JE »DOBRI DUH« IZ BERISLAVI]EVE Pi{e: Maja Saboli} eptembar, jedna od skladbi hrvatske popularne pjesmarice i danas ima svoje mjesto u radijskim programima koji njeguju prave vrijednosti na{ih autora. Napisao ju je Ivo Körbler, jo{ jedan iz plejade velikana stvaralaca hrvatske povijesti zabavne glazbe, koji nas je napustio upravo 24. dana toga opjevanog mjeseca. Iako je studirao arhitekturu i pravo, njegovi u~itelji klavira (A. Butakov, B. Kunc i E. Krauth) usadili su mu neiscrpnu ljubav prema glazbi koja je postala njegovim ìvotnim opredjeljenjem. Skladao je, aranìrao, pisao tekstove, bio pijanist u plesnim i jazz orkestrima, a kasnije i solo pijanist zabavne glazbe. Od 1955. bio je poslovni tajnik Udruènja kompozitora lake muzike Hrvatske (UKLMH), aktivno sudjelovao u po~ecima zagreba~kog festivala lakih nota, na kojemu se javlja ve} 1955. sa skladbom U Maksimiru, a zadnji put se natje~e 1984. (Daj reci), da bi se zatim posvetio sre|ivanju svoje bogate arhive glazbene publicistike. Od 1963., Körbler je bio voditelj i tehni~ki urednik naklade Zabavnih melodija Hrvatskoga dru{tva skladatelja, trajni i nepogre{ivi izvor podataka svim novinarima koji su se bavili detaljima iz povijesti, kao i notnim partiturama poznatih {lagera. Nadahnu}u Ive Körblera zahvaljujemo vje~nu ljepotu skladbe Prolazi sve, a pamtit }emo ga i po djelima orkestralne glazbe, {ansone i dje~je pjesme. Uvijek pristupa~an, srda~an, precizan u suradnji, gospodin Körbler bio je, ne zaboravimo, i suosniva~ Hrvatskoga dru{tva skladatelja. Ivo Körbler nositelj je odli~ja reda Danice hrvatske s likom Marka Maruli}a za osobite zasluge u kulturi.

Ivica Ba{i}, jedan od utemeljitelja splitske zabavne glazbe, preminuo je 13. listopada 2007. u 77. godini

ZBOGOM, LEGENDO mro je Ivica Ba{i}, jo{ jedna od legendi splitskih lakih nota, glazbenik koji je hrvatskoj popularnoj glazbi podario niz evergreena dalmatinske provenijencije, koji je sjajno svirao flautu i alt saksofon i bio prvi glazbeni urednik Radio Splita. Neko je vrijeme svirao u orkestru splitske Opere, a oku{ao se i kao glazbeni urednik Radio Kölna te 1993. godine umjetni~ki direktor Festivala zabavne glazbe na Prokurativama, festivala koji mu je donio punu afirmaciju i kao skladatelju i kao dirigentu. Ukratko, Ba{o, kako smo ga rado zvali, bio je od onih koji poput Srbljenovi}a, Biskupovi}a, Brajevi}a, Radosavljevi}a, Runji}a i jo{ niz skladatelja i instrumentalista, sve samih legendi splitske glazbe, a o pjeva~ima da i ne govorimo, stoji u temeljima splitske zabavne glazbe od {ezdesetih godina pro{loga stolje}a. U to se doba oku{ao u skladanju i ve} od drugog splitskog festivala na Ba~vicama 1962. pjesmom Nostalgija u izvedbi Gabi Novak i Marka Novosela po~eo osvajati srca poklonika te vrste glazbe. Tom je festivalu ostao vjeran do kraja `ivota, jednako kao i gradu Splitu, gdje je ro|en 7. lipnja 1930. i u kojemu je tiho i iznenada preminuo. Ostao bi {iroj javnosti poznat i da nije ni{ta drugo napisao ve} samo Bodulsku baladu na stihove svojega ~estog suradnika Stjepana Benzona, a koja od 1965. ne gubi na popularnosti. No, Ba{o je skladao jo{ niz uspje{nica kao {to su Dalmatinke male, Fjaka, Konistra moje matere, a napisao je i dva mjuzikla — Jorisov san i Maro, Marice koji je prije tridesetak godina izveden na sceni splitskog HNK. Jedan iz generacije glazbenih {armera oti{ao je ne samo u legendu splitskoga glazbenog `ivota ve} i u njegovu nostalgiju. (Jak{a Fiamengo)

cantus_09:cantus_01.qxd

30-Jan-08

3:47 PM

Page 12

BROJ 147/148, PROSINAC 2007.

44. Glazbena tribina Pula, 8

TRIBINE

VRIJEME ZA SUSR

TRIBINE TRIBINE

SA[A MILJEVI]

TRIBINE

SA[A MILJEVI]

TRIBINE

Pi{e: Iva Lovrec

Kvartet Rucner, Olga [ober, Miroslav @ivkovi}

rijeme u Puli? Prete`no sun~ano, ugodno — pravo vrijeme za jo{ jedan susret generacija, odnosno jo{ jednu Glazbenu tribinu. Od daleke 1963., kada je Tribina u Opatiji okupljala suvremenu glazbu s prostora biv{e dr`ave, do odredi{ta u Puli, koje ve} osam godina ugo{}uje Hrvatsko dru{tvo skladatelja i njegovu Tribinu (odnosno susreti{te skladatelja, tuma~a glazbe, muzikologa, studenata...), ta je manifestacija mijenjala fizionomiju prate}i potrebe ponajprije skladatelja i njihovih prirodnih te`nji za prezentacijom svojeg rada.

Novi prostor ugodniji od Doma branitelja Ovogodi{nji susret u Puli, koji je odràn od ~etvrtka do gro`njanske mladala~ke nedjelje, potpisuje kao programska voditeljica Sanja Drakuli}, isti~u}i u uvodniku knjiìce poziv na »uìvanje u sadràjima Tribine«. Sloènac od autorskih koncerata (koje su ostvarili okrugli obljetni~ari Ivo Josipovi}, Josip Magdi} i istarski doma}in Nello Milotti) te praizvedbi i ponovnih izvedbi uspje{nih skladbi za Cantus Ansambl, uz nezaobilazan (ove godine ponovno vra}en) za~in tribina na Tribini, odnosno organiziranih i tematski promi{ljenih razgovora o obrazovanju (skladatelja, interpreta, publike i promicatelja suvremenog zvuka) — dakle, taj je sloènac ove godine bio smje{ten u prostor Circolo — Zajednice Talijana u Puli. Prostor koji je bio dovoljno malen da o~ekivano slu{ateljstvo ispuni dvoranu, istovremeno se u nekim situacijama pokazao pomalo pretijesnim Cantus

Ansamblu (koji se smjestio na dvije razine), odnosno Tambura{kom orkestru HRT–a. Ipak, uz neke zamjerke vezane za akustiku prostora, dvorana se ~inila ugodnijom od hladno}e ina~e odli~noga, ali zbog malobrojne publike prevelikoga prostora Doma branitelja. Iz radionice Cantus Ansambla Programski se Tribina u susretanju generacija pametno uhvatila ~vrste okosnice interpretativnih mogu}nosti me|unarodno uspje{nog Cantus Ansambla, koji je preuzeo odgovornost za vrsnu prezentaciju skladbi, kako u praizvedbama, tako i u promi{ljenom slaganju koncertnih programa. Tako je iz radionice Cantusa pod vodstvom dirigenta Berislava [ipu{a predstavljena praizvedba dovr{ene i cjelovite verzije skladbe Ich vergesse Dich nicht Sr|ana Dedi}a, nedavno praizvedena \urovi}eva Fantazija u kontekstu oslu{kivanja novog prostora, a s veseljem je ponu|en Detonijev duhoviti dolce furioso. U nastupu primadone Dunje Vejzovi} uz Ansambl prvu je hrvatsku izvedbu doìvjela Lied der Waldtaube Arnolda Schönberga u njegovoj obradi za komorni sastav. Uz sudjelovanje u dvama autorskim koncertima (Josipovi}a i Magdi}a), Cantus Ansambl je neumorno ostvario jo{ jedan ve~ernji koncert — ovaj put s praizvedbama djela. Uz predstavljanje pone{to izmijenjenog Diptiha za bajan i komorni orkestar @eljka Brkanovi}a (koji smo upoznali na ovogodi{njem Biennalu) uz solista Vitalija Muntjana, svoju su priliku do~ekale Airborne, poetski Ovogodi{nji susret u Puli, koji je prozra~na sklad- odràn od ~etvrtka do gro`njanske ba za bas klarinet mladala~ke nedjelje, potpisuje kao programska voditeljica Sanja Drakuli}, isti~u}i u uvodniku knjiìce poziv na »uìvanje u sadràjima Tribine«.

i guda~ki kvartet splitskog skladatelja Ivana Bo`i~evi}a, te vrlo jazzy Koncert za klarinet i guda~ki kvintet slovenskoga skladatelja Janeza Gregorca (uz sudjelovanje slovenskog klarinetista Tadeja Keniga), kao i Omaggio a Quarta Nik{e Njiri}a — zanimljiva posveta intervalu. Specijalni ansambli Izvrsnost i posebnost iskazali su Dani Bo{njak Dani Bo{njak

Page 13

SRET GENERACIJA

TRIBINE

ovrec [tefanovi}

Pa, kakvo je vrijeme u Puli? — Vrijeme za razmi{ljanje o idu}oj Tribini i idu}em susretu generacija.

TRIBINE

Vedar pogled s gro`njanskih visina, ne samo topografskih, nego i izvedbeno glazbeni~kih, navije{ta ne samo izglednu budu}nost vrsnih interpreta, nego i priziva promi{ljanje jo{ jedne uspje{ne Glazbene tribine.

TRIBINE

U tuma~enju Genca Qivlakua, mladog gitarista, naposljetku je i Hello, my little rock Akila Marka Kocija dospjela u ina~e predvi|enu destinaciju Glazbene tribine, dok su {armantne djevoj~ice Lorena Deidda i Carla Rossa zaposjele glasovir ~etveroru~no u svirci glazbe Ivane Lang i slovenskog skladatelja Bojana Glavine. Josip Nemet zaokru`io je nizanje skladbi Ive Josipovi}a na ovogodi{njoj Tribini ve} poznatom ARAMbesque, dok je zaklju~ak Tribine i mladala~kih glazbozbora briljantno zaokru`io Javor Bra~i} u skladbi Davorina Kempfa Preludij i fuga — fantazija za klavir (Hommage à Bach).

TRIBINE

Izlet u Gro`njan Obzor glazbene budu}nosti otvorio se u nedjeljnom tradicionalnom izletu u neko istarsko odredi{te — ovaj su termin vrsni mladi nagra|ivani glazbenici ispunili muziciranjem u Gro`njanu. Izvrsni nastupi glazbenika u izved-

bama poznatih skladbi ili praizvedbi jam~e oslonac interpretativne sutra{njice, ali i dragocjenu povratnu informaciju skladateljima. Harmonika{ica Marija Vukoja praizvela je Rapsodiju "I" \eni Dekleva Radakovi}; violon~elistica Petra Ku{an uz pijanista Javora Bra~i}a praizvela je novu verziju skladbe A2 Frana \urovi}a, dok je violinist Marin Maras tuma~io poznati Mileti}ev Ples i [abanovu Etidu III.

TRIBINE

skladbi Nymtiros obuhvatio nadahnu}e nimfama i satirima ipak ih zadr`av{i u odvojenim stavcima, uz pastoralnu prozra~nost akusti~ke gitare, dok je Bashkim Shehu skladbu Arsa — Flat posvetio zvuku i umije}u flautista Danija Bo{njaka. Velikani suvremenog zvuka Toru Takemitsu i Einojuhani Rautavaara svoje su vrijeme prona{li na zaklju~ku odli~ne koncertne ve~eri u nastupima uistinu posebnih glazbenika — Bo{njaka i Karamazova, a posljednji je ve~ernji koncertni termin »priveo« i Tambura{ki orkestar HRT–a uz nizanje uspje{nih te manje–vi{e poznatih i nepoznatih skladbi pisanih za taj sastav — od Drme{a za Pendereckog Ive Josipovi}a i uspje{nice Capriccio Adalberta Markovi}a do zaklju~ne praizvedbe Tartufade Tomislava Uhlika. Subotnja je no} otpo~ela u glazbeno–poetskom slu~ivanju nazvanom Zvuci Dragog kamena kao hommage Mati Baloti. Nadareni je kantautor Bruno Krajcar meditirao {ansonijerski na odabrane stihove, dok je pjesnik Daniel Na~inovi} u`ivljeno i vrlo muzikalno tuma~io stihove u vlastitu prepjevu na talijanski.

TRIBINE

Edin Karamazov

SA[A MILJEVI]

TRIBINE

i Edin Karamazov u osebujnome nastupu biranih naslova praizvedbi i miljenica uz zvukove flauti i gitara. Piccolo i elektri~na gitara u praizvedbi Solos Sande Majurec Zanata otvorile su kutiju sretnih zvukova koji su se nastavili i u praizvedbi skladbe DD–DominosaDoubletime, formalne igralice Mirele Ivi~evi} te prvoj hrvatskoj izvedbi poetskih slika Berislava [ipu{a u and then... turn to the mountain..., u kojima je Karamazov tako|er du{u glazbe udisao elektri~nim zvukom. @eljko Brkanovi} u svojoj je Programski se Tribina u susretanju generacija pametno uhvatila ~vrste okosnice interpretativnih mogu}nosti me|unarodno uspje{nog Cantus Ansambla, koji je preuzeo odgovornost za vrsnu prezentaciju skladbi, kako u praizvedbama, tako i u promi{ljenom slaganju koncertnih programa.

TRIBINE

a, 8. — 11. studenoga 2007.

TRIBINE

BROJ 147/148, PROSINAC 2007.

TRIBINE

3:47 PM

TRIBINE

30-Jan-08

Tambura{ki orkestar HRT–a

SA[A MILJEVI]

cantus_09:cantus_01.qxd

30-Jan-08

3:47 PM

Page 14

BROJ 147/148, PROSINAC 2007.

KOMEMORATIVNI SASTANAK ZA AKADEMIKA STANKA HORVATA (Zagreb, 12. o`ujka 1930. — 30. listopada 2006.)

PRVA GODINA BEZ OMILJENOG SKLADATELJA, KOLEGE, PROFESORA, U^ITELJA, PRIJATELJA... Pi{e: Jana Haluza

Iz izlaganja akademkinje Koraljke Kos Skup je otvorila tajnica Razreda akademkinja Koraljka Kos naglasiv{i u pozdravnoj rije~i da je Horvatov ìvotni i stvarala~ki put, kojim je obiljeìo hrvatsku glazbenu kulturu druge polovice 20. stolje}a, bio plodan i svestran. »U àri{tu njegova zanimanja trajno je bilo glazbeno stvarala{tvo«, rekla je dr. Kos, te nadodala da je tomu Horvat »posve}ivao svoje najbolje snage, svoje zamjerno znanje, ma{tu i kreativnost«. U dodatku je napomenula da svako od njegovih {ezdesetak glazbenih djela koja su nastajala sve

DRAGI STANKO U FINALU PRESTI@NOG NATJECANJA okumentarna emisija Dramskoga programa Hrvatskoga radija Dragi Stanko, koju su autori Lana Gospodneti} i Petar Vuja~i} snimili u povodu smrti jednoga od najve}ih hrvatskih skladatelja i skladateljskih pedagoga u posljednjih pola stolje}a, akademika Stanka Horvata, u{la je u finale Prix Italia 2007., me|unarodnog natjecanja radiotelevizijskih programa i internetskih stranica. Njegova profesionalna pri~a uz velik ugled koji i nakon smrti u`iva kod glavnih nositelja hrvatskoga glazbenog `ivota privukla je pozornost svjetske javnosti. Emisija je jezgrovita, pou~na, dirljiva, poeti~na i humoristi~na, sasvim u skladu s njegovom naravi. U dramatur{ki napetom nizu poput krimi}a, tonski izbalansirano uz karakteristi~ne glazbene motive njegova stvarala{tva, nadovezuju se misli mnogobrojnih ispitanika o Stanku kao autoru, profesoru, kolegi, ocu i prijatelju. No, glavna sr` Dragog Stanka jest sâm Stanko. Upoznajemo ga kroz njegove iskrene ispovijesti od prvih susreta s glazbom, preko {kolovanja i prvih godina pedago{ke djelatnosti sve do klju~nih stavova prema skladateljskom pozivu i njegova divljenja glazbi u zrelijim danima. Me|u komentarima skladateljeva lika i djela, kojima se isprepli}e njegov prisni monolog, prepoznajemo glasove njegovih (svih) desetoro studenata, k}eri te prijateljice (njegove »ku}ne« pijanistice) Pavice Gvozdi}, a upori{ta formalne cjeline featurea ~ine izjave Horvatova dugogodi{njeg sugovornika, muzikologa dr. Nik{e Glige koji na retori~ko pitanje »Tko je Stanko Horvat?« odgovara s »Veliki skladatelj i veliki ~ovjek.« (J.H.)

Akademik Nik{a Gligo

Cantus Ansambl praizveo Silazak na vrh Stanka Horvata na izabrane pjesme iz istoimenog sonetnog vijenca Luke Paljetka

ije prvi put, i ima bezbroj primjera u povijesti glazbe, da u~enik zavr{ava djelo svojega u~itelja. Ponekad to ~ine i drugi skladatelji koji su u neizravnoj vezi, iz skica koje su ih privukle nekim drugim putem zajedni~kih glazbenih afiniteta. Drugo je pitanje ho}e li ta »zaokruìvanja« posljednjih, uslijed vi{e sile, nedovr{enih djela biti uspjela i zaìvjeti u kasnijim izvedbama, kao {to je i ~injenica da neka ne bi nikada bila izvedena da se netko samoprijegorno nije prihvatio izazovna posla njihova dovr{avanja. Zacijelo je svjeì primjer jedan od onih koje se moè, a i treba respektirati.

DOVR[ENA POSLJEDNJA HORVATOVA SKLADBA Pi{e: Maja Stanetti

CANTUS ANSAMBL

Skup je glazbom zaokru`ila Horvatova »ku}na« pijanistica Pavica Gvozdi} kojoj je skladatelj posvetio ve}i dio svojega velikog i zna~ajnog klavirskog opusa, odsvirav{i njegove dvije potresne minijature, Paysage sombre i Ostinati.

JANA HALUZA

se mnogobrojni pokojnikovi kolege i prijatelji, sve redom profesori na zagreba~koj Muzi~koj akademiji uz prisutnost ~lanova njegove obitelji i nekada{njeg predsjednika Akademije Ive Padovana.

Znanstveno–subjektivno stajali{te akademika Nik{e Glige U opse`nom i detaljnom prikazu o ìvotu i djelu preminulog akademika u glavnom je dijelu sastanka govorio akademik Nik{a Gligo s gledi{ta muzikologa koji je zna~ajan dio svoje glazbeno–istraìva~ke karijere posvetio upravo Horvatovu stvarala{tvu. No, prema ~ovjeku s kojim je 30 godina gradio blizak suradni~ki i prijateljski odnos Gligo ne moè sasvim zadràti suzdràno pozitivisti~ko stajali{te. Stoga je i napomenuo da su biografski podaci {to ih je naveo na po~etku jedini »objektivni i nepristrani« elementi njegova govora, a da }e ostali dio njegova znanstvenog iskaza o Horvatu kao skladatelju i pedagogu neizbje`no biti u nekoj mjeri osobno obojen. Krenuv{i od podatka da cjelokupni Horvatov opus broji 70 dovr{enih djela, dok je 71. skladba (Silazak na vrh za glas i komorni sastav na stihove Luke Paljetka) ostala nedovr{ena, Gligo je zaklju~io da Horvatovo stvarala{tvo odraàva tri elemen-

Vje~no `iva misao Gligo je prisutne podsjetio na neke ve} legendarne, uvijek aktualne, Horvatove misli izra`ene u mnogobrojnim intervjuima, kao {to je »Skladanje je za mene izbor na tlu ve} otkrivenih terena.«, »Sve vi{e cijenim romanti~nu glazbu i divim se lako}i kojom su romanti~ari odgovarali potrebama svojega vremena. Kako da mi to u~inimo?« ili »U stanju sam ostati potresen smr}u Puccinijeve Mimi, ba{ kao i smr}u Bergova Wozzecka.« Govore}i o Horvatovu pedago{kom radu kao profesora kompozicije na Muzi~koj akademiji u Zagrebu,

Gligo je ustvrdio da se u stvarala{tvu njegovih deset skladateljskih izdanaka ne prepoznaje njegov na~in skladanja i to usporedio s »rakovom djecom« kompozicijske klase Horvatova profesora Stjepana [uleka generaciju ranije. Tezu da je to bio rezultat Horvatove individualisti~ke metode poduke potkrijepio je jo{ jednim Horvatovim citatom: »Najve}i mi je kompliment kada mi ka`u da neki od studenata uop}e ne sli~i meni. Imam deset diplomanata i svaki je druga~iji.«

CANTUS ANSAMBL

Skup je otvorila tajnica Razreda akademkinja Koraljka Kos, glavnu je rije~ vodio akademik Nik{a Gligo, a doga|aj je glazbom obojila skladateljeva dugogodi{nja suradnica pijanistica Pavica Gvozdi} odsvirav{i njegove skladbe Paysage sombre i Ostinati.

ta — prva je tipi~nost hrvatskoga repertoarnog kanona druge polovice 20. stolje}a kroz odnos prema tradiciji, druga je raznolikost sastava, a tre}a uvijek prisutna blizina mogu}nosti anga`mana.

CANTUS ANSAMBL

do njegova preranog odlaska »stoji kao samosvojno zvukovno i formalno rje{enje, ~ak ako je zasnovano i u okviru nekog tradicionalnog sastava, svako je za sebe neponovljivo, kako umjetni~kim iskazom, tako i humanom porukom«. Svoje je kratko izlaganje poentirala uspomenom na Stanka Horvata kao na »dragog kolegu i prijatelja, odanog obitelji, poslu, studentima i zovu glazbene umjetnosti« i odala priznanje njegovu »umjetni~kom po{tenju u traganju za pravim autenti~nim izrazom« i njemu kao umjetniku koji je »do`ivotno zadr`ao dar nepatvorene osjetljivosti za ljudske emocije koji je uspio ugraditi u svoj glazbeni govor«, zbog ~ega nam kroz svoju glazbu »i dalje ostaje blizak i trajno prisutan«.

CANTUS ANSAMBL

azred za glazbenu umjetnost i muzikologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti odr`ao je 6. studenoga komemorativni sastanak u spomen na svojega preminuloga redovnog ~lana, akademika Stanka Horvata. U salonu potpredsjednika Akademije, dirigenta i skladatelja Pavla De{palja, okupili su

MIRO MARTINI]

ME\UNARODNI USPJESI

IN MEMORIAM

Cantus Ansambl i Martina Goj~eta Sili}

Uz sva druga va`na djela (Giampaolo Coral, John Cage, Sr|an Dedi}, Arnold Schönberg) i primjerene izvedbe na koncertu Cantus Ansambla 12. studenoga iz druge sezone njihova ciklusa u Maloj dvorani Lisinski, zacijelo je sredi{nje zanimanje izazvala praizvedba ciklusa pjesama Silazak na vrh Stanka Horvata na stihove Luke Paljetka. Rije~ je o posljednjem djelu skladatelja koji je preminuo prije godinu dana, a ~iji je opus svojom vlastito{}u sna`no obilje`io hrvatsku glazbu dvadesetog stolje}a, kao i nove generacije skladatelja iz njegove pedago{ke radionice na zagreba~koj Muzi~koj akademiji, opskrbiv{i ih vje{tinom i poticajem za pronala`enje vlastita izraza.

Stanko Horvat je svoj posljednji ciklus pjesama za sopran i komorni ansambl ostavio dovr{en u ina~ici za klavir i do prerane smrti uspio je dovr{iti instrumentaciju prve tri, od njih ukupno osam. Maksimalno suspregnuv{i vlastite afinitete, njegov negda{nji |ak Berislav [ipu{ na temelju oznaka, uputa i, razumije se, poznavanja Horvatova osebujnog rukopisa, primio se posla instrumentacije ostalih pjesama s hvalevrijednim ishodom u kojemu se »rez« ne osjeti. To je maksimalno koncentrirano iskazao Cantus Ansambl s iznimnim doprinosom ekspresivnosti interpretacije vokalne solistice Martine Goj~eta Sili}. Horvat je uvijek iskazivao osobito zanimanje za literaturu i za pjesni~ko zna~enje teksta, navede li se samo njegova opera Preobraàj prema Kafikinoj prozi ili pak ciklus [um krila, {um vode na stihove Vesne Parun. Ve} sâm izbor iz intimisti~kog sonetnog vijenca Silazak na vrh Luke Paljetka — Tu tih, Moj prah, Sve ve}i, Jest, u no}i, Dugo nje`no, Prsti na koì, Znadem da su, Sviramo — mo`da znakovito upu}uje na Horvatovu svijest o tome da je to posljednje {to pi{e. Nema u tom ciklusu prepoznatljive intenzivne Horvatove velike geste nalik fresco slikarstvu. Korak po korak, »silaze}i na vrh«, s dubokim razumijevanjem teksta skladatelj iz soneta u sonet prati Paljetkovo umnoàvanje slogova u stihu gusto}om skladateljskog sloga. Skladni niz intimnih zapisa iznimna suìvota stiha i glazbe ~ini ~vrstu i razlo`nu dramatur{ku cjelinu. Nesumnjivo njezina introvertna intenzivnost izravno dopire do slu{atelja.

30-Jan-08

3:47 PM

Page 15

FESTIVALI

POSLJEDNJI VELIKI VERDIJANSKI GLAS

FESTIVALI

LJILJANA MOLNAR–TALAJI] (Bosanski Brod, 30. XII. 1938. — Zagreb, 17. IX. 2007.)

Najbolja Aida na svijetu Godine 1968. uvrstila je u repertoar ulogu koja }e joj donijeti najve}a svjetska priznanja — Verdijevu Aidu. Godinu dana kasnije, 1969., na festivalu Maggio Musicale Fiorentino pjevala je Aidu pod ravnanjem Zubina Mehte uz slavnu Shirley Verrett. Mehta je njome bio toliko odu{evljen da ju je zamolio da u vrlo kratkom roku nau~i sopransku dionicu u Verdijevu Requiemu. S Aidom i Requiemom krenula je u osvajanja svjetskih kazali{nih i koncertnih dvorana. Smatrali su je najboljom Aidom na svijetu, bila su joj otvorena vrata najve}ih svjetskih hra-

Kad je Ljiljana Molnar–Talaji} bila na vrhuncu vokalnih i interpretativnih mogu}nosti, kada je postigla onaj u umjetni~kom djelovanju dragocjen spoj blje{tave glasovne svje`ine i zrelog majstorstva, njezine su nastupe pratili osvrti poput onoga spome-

Smatrali su je najboljom Aidom na svijetu, bila su joj otvorena vrata najve}ih svjetskih hramova opere — Be~ke dr`avne opere, milanske Scale, njujor{kog Metropolitana i londonskog Covent Gardena. U trolistu hrvatskih interpretkinja Aide na svjetskoj sceni, koji je sa~injavala zajedno sa Zinkom Kunc Milanov i Dragicom Martinis, jedino ju je ona pjevala u sve ~etiri operne ku}e.

Godine 1980. Ljiljana Molnar–Talaji} postala je profesorica pjevanja na Muzi~koj akademiji u Zagrebu. Stroga i zahtjevna, èljela je svojim studentima usaditi ljubav prema glazbi i odgovornost prema pozivu kojemu se namjeravaju posvetiti. Sama je uvijek osje}ala svojom ljudskom i ìvotnom obvezom da glas, koji joj je priroda dala, izbrusi u cjelovitost umjetni~kog ostvarenja koje }e svojom iskreno{}u doprijeti do srca slu{atelja. U tome je uistinu uspjela. Svoje je poslanje ispunila. Ljiljana Molnar–Talaji} pripadala je onim velikanima operne scene koji su je obasjavali ljepotom glasa i karizmom svoje osobnosti. Ona je bila razlog odlaska u kazali{te ili u koncertnu dvoranu. Njezinim je odlaskom s operne scene nestao, kako je rekao urednik operne glazbe na austrijskom radiju Gottfried Cervenka, posljednji veliki verdijanski glas. Sa ìvotne je pozornice oti{la velika umjetnica, iznimno sna`na ljudska i umjetni~ka osobnost koja ne trpi kompromise, vjerna i smjerna slu`benica glazbe.

FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI

Sve~anosti belkanta U naponu snage i na vrhuncu svojega glasovno–pjeva~kog potencijala, unato~ brojnim pozivima iz najve}ih svjetskih opernih ku}a, Ljiljana Molnar–Talaji} prihvatila je 1977. anga`man u zagreba~koj Operi i odmah postala njezina neprikosnovena prvakinja. U njoj je ostvarila niz premijera, Verdijeva Otella i Don Carlosa, Puccinijevu La Bohème, Giordanova Andréa Chéniera i posljednju, 1980. Bellinijevu Normu. Pjevala je u Krabuljnom plesu, Trubaduru i Aidi, odu{evila je i Evom u Nikoli [ubi}u Zrinjskom. Kada je u Zagrebu u Aidi i Trubaduru, a na Splitskom ljetu u Aidi, nastupala zajedno s Biserkom Cveji}, bile su to sve~anosti belkanta, neponovljive, lude predstave. U Zagrebu je pjevala i u Mozartovoj Krunidbenoj misi i Requiemu te Beethovenovoj Devetoj simfoniji i Missi solemnis. Nezaboravni su i njezini nastupi u Verdijevu Requiemu, koji je snimila za diskografsku ku}u Eterna.

FESTIVALI

Odu{evljeni kriti~ari Izvanredne pjeva~ke i interpretativne kvalitete kojima je stvarala nezaboravne kreacije donijeli su Ljiljani Molnar–Talaji} obilje nagrada. Glas kakav je Verdi samo mogao po`eljeti donio joj je 1974. nagradu Zlatni Verdi, koju dodjeljuje grad Parma za interpretaciju glazbe majstora iz Busseta.

Kad je u Be~koj dr`avnoj operi 1977. preuzela Normu od premijerne protagonistice Montserrat Caballé, kritika ju je nazvala spasiteljicom kojoj se klicalo. njezin berlinski nastup u ulozi Amelije u Krabuljnom plesu proglasili su doga|ajem mjeseca, a nastup u Aidi u Meksiku interpretacijom godine. Nazivali su je dijamantom ve~eri.

FESTIVALI

Prva Madame Butterfly u Tokiju Ljiljana Molnar–Talaji} ro|ena je 30. prosinca 1938. u Bosanskom Brodu. U Sarajevo je do{la kao djevoj~ica s glasom koji je obuhva}ao tri oktave, s velikom muzikalno{}u i ~vrstom èljom da uspije. Ni lo{e po~etno {kolovanje nije ju pokolebalo u tom htijenju. Zahvaljuju}i znanju i upornosti profesorice Brune [piler na Muzi~koj akademiji te pomo}i poznate operne umjetnice Zlate Gjungjenac–Gavelle, rasko{ni dar prirode zablistao je u svoj svojoj ljepoti ve} 1959., kad je jo{ kao studentica druge godine Akademije debitirala u sarajevskoj Operi u zahtjevnoj ulozi Grofice u Mozartovom Figarovu piru. Bilo je odmah jasno da }e bogomdani talent doprijeti do vrhunaca. Ve} je 1960. angaìrana i u svojoj je prvoj mati~noj ku}i ostvarila niz vrlo zapaènih uloga od Margarete u Faustu, Micaele u Carmen, Fiordiligi u Così fan tutte, nekoliko uloga u Puccinijevim operama i Jana~ekove Jenufe do Elvire u Verdijevu Ernaniju, Donne Anne u Don Giovanniju i Amelije u manje poznatoj Donizettijevoj operi Vojvoda od Albe. U me|uvremenu je zavr{ila redovni i poslijediplomski studij na Akademiji i po~ela sudjelovati na raznim me|unarodnim natjecanjima (Sofija, München, @eneva) na kojima je redovito osvajala nagrade, me|u njima 1967. na natjecanju u Tokiju za Cio–Cio–San u Madame Butterfly.

U golemu prostoru Arene u Veroni, gradu bogate kulturne tradicije, bila je kraljica. Grad je bio oblijepljen njezinim slikama i kad je 1977. ponovila veli~anstven uspjeh u Aidi, kriti~ar njema~kog ~asopisa Orpheus pisao je: »Sredi{nja li~nost izvedbe, kao uostalom i prigodom gostovanja ansambla veronske Arene u Berlinu, bila je Ljiljana Molnar–Talaji}. Ona je izazvala pravo odu{evljenje golemog auditorija i upravo je zapanjuju}e kako i njezina najtananija piana ispunjavaju golemi prostor Arene. Zadivljuju njezina tehnika, muzikalnost i profinjeno pjevanje.«

FESTIVALI

petnaest minuta prije pono}i 17. rujna 2007. Iz hrvatskoga glazbenog `ivota oti{la je umjetnica koja se vinula do najve}ih visina slave. Ovacije kakve je postizala u desetak godina blistave me|unarodne karijere i uspjehe koje je tada nizala po svijetu te{ko da }e itko od na{ih umjetnika ikada vi{e posti}i. ^ini se da je s njom oti{lo u nepovrat doba velikih hrvatskih talenata koji su osvajali svjetsku opernu scenu.

Die Molnar Poslije Firence do{li su San Francisco i Be~. U Be~koj dràvnoj operi, pozornici njezinih najve}ih uspjeha, nastupila je prvi put 12. prosinca 1969. kao Aida. Postigla je takav uspjeh da su je nazivali Die Molnar. Slijedile su Leonora u Trubaduru, Cio–Cio–San u Madame Butterfly, Amelija u Krabuljnom plesu, Leonora u operi Mo} sudbine i najteà uloga u talijanskom repertoaru Bellinijeva Norma, ukupno {est uloga i 58 nastupa. Posljednji je bio 18. travnja 1981. kad je otpjevala svoju dvadesetosmu Leonoru u Trubaduru, ulogu koju je naj~e{}e izvodila. Zatim su do{li napuljski San Carlo i Lisabon. Gostovala je 1973. u milanskoj Scali kao Aida, a u novoj produkciji opere, u reìji Franca Zeffirellija 1976. godine, dijelila je ulogu s Montserrat Caballé. Slijedila je 1974. Arena u Veroni, 1975. Covent Garden, 1976. Metropolitan, 1978. Dôme des Invalides u Parizu, zatim Berlin, Hamburg, München... njezin glas opalne ljepote, posebne zvu~nosti i sjaja, jednako zanosan u orguljski zaobljenom forteu kao i u suptilnim prozra~nim pianima, vibrantna belkantisti~ka fraza u {irokom luku dugoga daha, vrhunska muzikalnost i profinjeno umije}e interpretacije, toplina i strastvena predanost glazbi, ~ime je odmah uspostavljala kontakt sa slu{ateljem, i »ono ne{to« {to vrsnog pjeva~a uzdiè do velikog umjetnika karakteriziralo je svaki njezin nastup, bila to velika operna uloga, dionica u vokalno–orkestralnim djelima ili mala koncertna popijevka.

FESTIVALI

Iz hrvatskoga glazbenog `ivota oti{la je umjetnica koja se vinula do najve}ih visina slave. Ovacije kakve je postizala u desetak godina blistave me|unarodne karijere i uspjehe koje je tada nizala po svijetu te{ko da }e itko od na{ih umjetnika ikada vi{e posti}i.

nutog na po~etku teksta u veronskoj Areni 1975. godine. »Blistava zvijezda ve~eri bila je Ljiljana Molnar–Talaji}. Njezina Leonora ìvi u svim nijansama zahvaljuju}i naprosto neopisivo lijepom glasu uz koji ~ovjek sve zaboravlja. Jedva da bismo se mogli sjetiti kojega drugog glasa koji bi s tolikom lako}om ispunjavao golemi prostor, i to u svim poloàjima tako ujedna~en, toliko izraàjan, tako ~iste intonacije, beskrajno suptilan, a u isto vrijeme robustan, prozra~an i milozvu~an — glas kakav je Verdi mogao samo poèljeti.«

11. ZAGORSKI FESTIVAL KRIJESNICA 2007. Pi{e: dr. sc. Dalibor Paulik z ve} tradicionalni festival kajkavskih popevki u Krapini Sve~anosti kajkavskih popevki, koji organizira Dru{tvo za kajkavsko kulturno stvarala{tvo, u okviru rujanskog Tjedna kajkavske kulture, mjesec dana kasnije Radio Hrvatsko zagorje — Krapina uprili~uje manifestaciju Dani Krijesnice — Krapina i u okviru nje, Zagorski glazbeni festival Krijesnica. I dok su Sve~anosti kajkavskih popevki, pod umjetni~kim vodstvom Josipa Cvitanovi}a, dobile suvremenije ruho u autorskom, izvo|a~kom i produkcijskom smislu tipi~nog festivala zabavne glazbe, Krijesnica ostaje ~uvar tradicionalnih etno izraza krajeva u kojima se govori kajkavska rije~, {to potvr|uju i odrednice Sini{e Leopolda, od ove godine umjetni~kog ravnatelja. Skladatelj, aranèr, publicist i dirigent Tambura{kog orkestra HRT–a, Leopold nagla{ava da Krijesnica promi~e nove pjesme nastale na tragu tradicije kajkavskog glazbenog izri~aja, ~ime se èli odràti postojanost zagorske popevke, dru{tvenih pjesama koje su se pjevale po kletima i hiàma. Zadatak je da putem radijskih postaja (i CD–ova) nova pu~ka popevka u|e u mnoge domove. Isto tako u perspektivi, Leopold najavljuje podsje}anje na stare, autohtone zagorske napjeve koje treba sa~uvati od zaborava i time doprinositi na{oj kulturnoj ba{tini.

Iako postoje dvije festivalske ve~eri, Zabavna ve~er u kojoj je izvedena 21 nova pjesma u aranèrskog maniri popularne zabavne glazbe, najavljuje drugu Narodnu ve~er na kojoj je ove godine izvedeno 19 novih kajkavskih popevki. U prvoj ve~eri nastupili su od poznatijih izvo|a~a Pero Rogan, Andrea Bakovi}, Vesna Neì} Ruì}, Josip Kataleni}, Boris Barbarovi} Barba, Gordana Ivanjek, @eljko Kru{lin Kru{ka, Marina Toma{evi}, @iga i Bandisti, Kostadinka Velkovska, Vladimir Ko~i{ Zec i \uka âi}, izvode}i nove zabavne pjesme na{ih skladatelja uz pratnju orkestra pod umjetni~kim vodstvom Tonija Eterovi}a. U drugoj ve~eri 5. listopada sudjelovalo je niz vokalnih solista (Jasna Doleàl, @eljko Sesve~an, Mirko Cetinski, Gorana Ivanjek, Miljenko Golub, Ksenija Erker, Adalbert Turner Juci, Slavko Pavlovi}, \ani Stipani~ev, Danijela Pintari}), glumaca–pjeva~a (Zlatko Vitez, Adam Kon~i}), ali i malih sastava te vokalnih ansambala (Vokalni ansambl Jane, Oktet Kaj, Gumbelijum, Drele i Kavaliri, Kraljevi ulice). Izvo|ene su nove popevke na{ih skladatelja (Mi{o Doleàl, Josip Bakan, Toni Glowatzky, Marijan Jergovi}, Hrvoje Hegedu{i}, Zoran Mi{olongin, Roman Gross, Toni Eterovi}, Dalibor Paulik, Mario Bogliuni, Danijel ê{njaj, Sini{a Leopold) i tekstopisaca (Mi{o Doleàl, Nedo Zuban, Zorica Klinì}, Radovan Novina, Bernarda Despot, Rajko Stilinovi}, Ladislav Preìgalo), ~estih sudionika kajkavskih manifestacija. Kvaliteta odabranih uradaka, u smislu glazbe, teksta i aran`mana, pove}ana je u odnosu na pro{la godi{ta, a posebno raznolikost materijala od pu~kih, {ansonijerskih, baladnih i koncertnih karakteristika do zavr{noga {lagera, popevke Kaj je ìvot za pajda{a Leopolda i Doleàla (u izvedbi Kraljeva ulice), koja postaje pozdravnom pjesmom nadolaze}ih Krijesnica. O~ito }e nove popevke na}i svoje mjesto u programima radijskih postaja, prenose}i poruku: Kaj je ìvot bez pajda{a / s kim popeval bu{ si ti / al' ak negdi glazbu ~uje{ / dojdi k nama tu sme vsi. Nakon izvedbi novih popevki, podijeljene su nagrade najizvo|enijima s pro{loga festivala: Kumevoj kleti Davora ê{njaja (u izvedbi Kavalira) i Zipki \ele Jusi}a ml. i Ladislava Preìgala (u izvedbi Adama Kon~i}a). Treba spomenuti trud organizatora Radija Hrvatsko zagorje — Krapina i direktorice Tanje Gregurovi} koji su ove godine obiljeìli zna~ajan jubilej, 40 godina djelovanja, koji obuhva}a i jedanaest dosada{njih Krijesnica.

FESTIVALI

mova opere — Be~ke dr`avne opere, milanske Scale, njujor{kog Metropolitana i londonskog Covent Gardena. U trolistu hrvatskih interpretkinja Aide na svjetskoj sceni, koji je sa~injavala zajedno sa Zinkom Kunc Milanov i Dragicom Martinis, jedino ju je ona pjevala u sve ~etiri operne ku}e. U karijeri ju je pjevala vi{e od dvjesto puta.

FESTIVALI

las kakav je Verdi mogao samo po`eljeti — kako je u osvrtu na izvedbu Verdijeve opere Mo} sudbine u veronskoj Areni 1975. godine napisala kriti~arka njema~kog ~asopisa Opernwelt — zauvijek je utihnuo

FESTIVALI

Pi{e: Marija Barbieri

FESTIVALI

IN MEMORIAM

BROJ 147/148, PROSINAC 2007.

DRAGUTIN [KREBLIN

cantus_09:cantus_01.qxd

30-Jan-08

3:47 PM

Page 16

Zagreba~ki solisti i mladi virtuozi Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog 28. listopada dva koncerta odràli su Zagreba~ki solisti udruèni s hrvatskim i inozemnim mladim glazbenicima koje potpomaè zaklada Musik und Jugend iz Liechtensteina, pijanistima Andreasom Domjani}em, Anjom Xiaoxing Cui i Jurom Goru~anom, violinisticama Sarom Domjani} i Lalitom Svete te violon~elisticom Zitom Varga. Suradnjom sa zakladom Musik und Jugend Hrvatska glazbena mlade` otvorila je svoj ovosezonski pretplatni~ki ciklus. Na programu se na{lo i hrvatsko djelo Pintarichiana za guda~e Borisa Papandopula. Prije zagreba~kih koncerata glazbenici su odràli malu turneju po hrvatskim gradovima (Bjelovar, Osijek, Rijeka, Vara`din), a istim je programom tri dana poslije otvorena i nova sezona ciklusa Zagreba~kih solista u dvorani Hrvatskoga glazbenog zavoda. (B.P.K)

FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI

FESTIVALI

dvorani Hrvatskoga glazbenog zavoda od 12. do 20. listopada odràn je 2. zagreba~ki me|unarodni festival komorne glazbe. Namjera njegove umjetni~ke ravnateljice, violinistice Susanne Yoko Henkel, bila je dovesti u Zagreb, u kojemu ìvi zadnjih godina, svoje prijatelje glazbenike sa svih strana svijeta i zajedno s njima muzicirati. Tijekom dva vikenda svoj su entuzijazam na zainteresiranu publiku u Hrvatskom glazbenom zavodu, uz Susannu Yoko Henkel, prenosili klarinetistica A. Gruber, violinisti S. Milenkovi} i N. Birkhan, violist G. Ben–Ziony, violon~elistice J. Zhao, M. Leskovar i E. Cheah, kontrabasist B. Paradìk te pijanisti I. Fountain, M. Chernyavska i P. Gilming. Na koncertnom programu, sastavljenom od komornih ostvarenja iz razli~itih stilskih razdoblja, na{la se i Rapsodia concertante za violon~elo i klavir Borisa Papandopula. (B.P.K)

FESTIVALI

2. Zagreba~ki me|unarodni festival komorne glazbe

FESTIVALI

sklopu 41. Tribine mladih glazbenih umjetnika Darko Luki} i ciklusa Mladi u Lisinskom u listopadu su odràna dva koncerta. Klarinetist Mihovil Doroti} na koncertu, odrànom u Maloj dvorani Lisinski 15. listopada, uz klavirsku pratnju Ivana Bato{a izveo je Fantaziju za klarinet i klavir Nella Milottija. Dva tjedna kasnije na istom je mjestu nastupio Trio GIG u sastavu: Gordan Tudor, sopran saksofon, Ivan Bato{, klavir i Goran Jurkovi}, tenor saksofon. Na programu njihova koncerta na{la su se djela mladih hrvatskih skladateljica. Uz skladbu Growing 3 splitske autorice Mirele Ivi~evi}, koja nakon poslijediplomskog studija trenuta~no ìvi i djeluje u Be~u, Trio GIG praizveo je skladbu At Bella's House, za sopran saksofon, tenor saksofon, klavir i CD player Ivane Ki{, skladateljice mla|e generacije koja je magistrirala u Den Haagu. Prema autori~inim rije~ima: »Bellina ku}a ispunjena je poluzaboravljenim uspomenama. U njoj vrijeme ne protje~e istim smjerom i istom brzinom kao {to te~e s vanjske strane njenih prozora. Ponekad neka od uspomena ponovno oìvi, ali u nemogu}nosti da se pokrene, bilo naprijed ili natrag, gasi se iznenada kao {to se i pojavila. Bella provodi svoje vrijeme sjede}i u svom naslonja~u, prebiru}i po sje}anjima koja prolaze.« Violinistica Alina Gubajdulina i pijanistica Julija Gubajdulina na koncertu odrànom 19. studenoga izvele su dopadljivu skladbu Nightfall in Teldrassil Marina Rabadana, trombonista u Zagreba~koj filharmoniji. (B.P.K.)

FESTIVALI

Hrvatski autori na 41. Tribini Darko Luki}

FESTIVALI

BROJ 147/148, PROSINAC 2007.

FESTIVALI

VIJESTI

TRIBINE

Capella Istropolitana

Hrvatsko stvarala{tvo na 37. Vara`dinskim baroknim ve~erima

NOVA KONCEPCIJA OSVJETLJAVANJA BAROKA Pi{e: Ana Vidi}

lijede}i novu koncepciju, ovogodi{nje su 37. Vara`dinske barokne ve~eri u sklopu glavnoga programa s preko dvadeset koncerata od 21. do 30. rujna prona{le mjesto i za poneko djelo hrvatskih glazbenika. Pod vodstvom novoga ravnatelja, skladatelja Davora Bobi}a, festivalska su se zbivanja intenzivirala u odnosu na prethodne godine, pa su dnevni rasporedi sadr`avali po dva i vi{e koncerata u samome gradu na nekoliko lokacija. Raznolik i zanimljiv program u najve}oj je mjeri bio usmjeren na soliste i ansamble ~iji je cilj povijesno osvije{teno tuma~enje glazbe ranijih razdoblja, pa je razumljivo da su organizatore u tom smislu privukli umjetnici koji su se svojim djelovanjem istakli upravo na tome podru~ju, stekav{i ugled u Europi i u svijetu. Stoga se repertoar sastojao uglavnom od djela njema~kih, talijanskih, engleskih i francuskih vi{e ili manje poznatih skladateljskih osobnosti barokne epohe, {to je i logi~no s obzirom na vi{e od 150 godina trajanja toga po glazbenoj produkciji raznolikog, rasko{nog i iznimno plodnog razdoblja.

Rani barok s obje strane Jadrana

Znaju}i da je hrvatsko glazbeno stvarala{tvo toga doba, iako prili~no uskla|eno sa zapadnoeuropskim tekovinama znatno oskudnije, ~ini se prikladnim da je 17. stolje}e bilo predstavljeno tek djelomi~no na dva koncerta Festivala. Otvorenje je, u izvedbi solistica Ane Jembrek i Kore Paveli} uz Djevoja~ki zbor Glazbene {kole u Vara`dinu te gostuju}i orkestar The Harmony of Nations iz Londona,

donijelo dva moteta Vinka Jeli}a — violinisticom Mariom Bader–Kubizek. Njih Probasti domine i Bone Jesu, a {estoga dana su dvoje nastupili i na zaklju~nom koncertu Festivala hrvatski je ansambl Respon- Ve~eri uz komorni orkestar Capella Istrosorium priredio koncert pod nazivom politana iz Bratislave koji je znakovito za Hrvatska glazbena ba{tina. Ipak, samo posljednju to~ku izabrao djelo hrvatskog polovicu programa ispunila su djela autora autora — 3. simfoniju u D–duru Amanda koji su uz hrvatske Ivan~i}a u redakciji Lovre krajeve vezani pod@upanovi}a. rijetlom, ro|enjem ili Omjer nacionalnoga i zapdjelovanjem poput Vinka adnoeuropskoga glazbenog Komnena, Gabriella PuliOmjer nacionalnoga i stvarala{tva na Vara`dinskim tija, Tomasa Cecchinija i zapadnoeuropskog glazbaroknim ve~erima moè se Marcantonia Romana, benog stvarala{tva na smatrati zadovoljavaju}im ako dok je drugi dio bio rezer- Vara`dinskim baroknim imamo na umu da se sve viran za talijanske skla- ve~erima moè se smatrati donedavno smatralo kako je datelje, pa je to u stvari zadovoljavaju}im ako nakon tridesetih godina 17. bio koncert u znaku stva- imamo na umu da se sve stolje}a, to jest nakon rala{tva 16. i 17. stolje}a s donedavno smatralo kako generacije plodnih glazbenika obje strane Jadranskoga je nakon tridesetih godina kojoj pripadaju Luka~i} i mora. No u svakom slu- 17. stolje}a, to jest nakon Jeli}, u hrvatskoj glazbi ~aju, skladna, uigrana i generacije plodnih glaznastupio gotovo potpuni muk leèrna interpretacija ~la- benika kojoj pripadaju Lui to u trajanju od preko stotinu nova ansambla Responso- ka~i} i Jeli}, u hrvatskoj godina. Tek su novija muzirium bila je vrijedan do- glazbi nastupio gotovo kolo{ka istraìvanja u posljedprinos oìvljavanju na{eg potpuni muk u trajanju od njim desetlje}ima pro{loga rijetko izvo|enog nas- preko stotinu godina. stolje}a pokazala postojanje lje|a, te zasluùje posebniza skladatelja baroka vrijedno mjesto me|u festivalnih prou~avanja i izvo|enja. skim koncertnim ostvareTo, kao i ~injenica da su hrvatnjima. ski skladatelji sve do polovice 18. stolje}a svoja djela tiskali, a stoga i Simfonijski broj 3 izvodili u inozemstvu, i to u nekima od [to se ti~e 18. stolje}a, mogla su se ~uti najzna~ajnijih glazbenih sredi{ta, svjedo~i o djela tek dvaju, mo`da na{ih najizvo|enijih njihovoj uklju~enosti u suvremena europskladatelja toga vremena — Luke Sor- ska kretanja. S tim na umu i Vara`dinske ko~evi}a i Amanda Ivan~i}a. Sorko~evi}evu barokne ve~eri mogle bi se ubudu}e 3. simfoniju u G–duru za zaklju~ak svojega razmatrati mjestom opse`nijeg osvjetljavanastupa 25. rujna odabrao je Zagreba~ki nja tog repertoara i pridavanja zasluènog komorni orkestar, a Ivan~i}eva Sonata a tre mu zna~aja. u G–duru, za violinu, violu i basso continuo, na{la se ~etiri dana kasnije na programu be~kog ansambla Sorgo, predvo|enog pijanistom Hrvojem Jugovi}em i

cantus_09:cantus_01.qxd

30-Jan-08

3:47 PM

Page 17

SJE]ANJA

Pi{e: Dubravko Detoni

VIJESTI

ZAMEO IH VJETAR: Franc Bako{ i Petar [agud U

Glazbenim ìvotom Zagreba, njegovim glazbenim {kolama, Konzervatorijem, Muzi~kom akademijom, orkestrima i koncertnim dvoranama prohujale su legije pomo}nih slu`benika, nadzornika, tajnica i tajnika, ~ista~ica i ~ista~a kojih imena nisu ostala zabiljeèna ni u jednome stru~nom leksikonu, ali kojih su dragocjene pojave i neponovljive osobnosti nalikovale onim neophodnim, a samozatajnim orkestralnim glazbalima koja ba{ ne odjekuju odve} glasno iz skupnoga zvuka, no kojih bi ga ~asovita odsutnost ili trajno nepostojanje bolno i definitivno osiroma{ilo. telje na sredi{njem ulazu u HGZ, bio je osobito dopadljive pojave. Glazbeno neuk, vrhunskom je intuicijom procjenjivao nadolaze}u publiku, ali i svira~e. Znao bi svojom vje{to priu~enom, gemütlich agramer{tinom kazati za po~etnike: »Kak taj more postati umetnik kad mu taj frak nikak ne stoji, a ni hoditi po bini bogme ne zna!« A za uhodane majstore: »Taj ti ne sme pogledati v lice. Puno je on zgre{il v ìvotu, sav se trese! Ne ufa se glediti ni u note, pa sve pod Bogom vle~e napamet.« Karnevali u HGZ–u Osobitu je ulogu Franc igrao u prigodi karnevalskih plesova u velikoj dvorani HGZ–a. Tada je vrlo nadahnuto, a mudro i duhovito znao komentirati pojedine maske. U pam}enju mnogih ostale su zanimljive kreacije takve vrste koje su na tim zapaènim dru{tvenim revijama nosili Milo Cipra, Branka Anti} ili Mladen Raukar. Franc je ina~e bio neumoljiv borac protiv »slijepih putnika«, studentskih {vercera bez karata koji su izmi{ljali ne~uvene trikove kako se i gdje skriti, {uljati naokolo po mraku (nekad i u opasnim balkonskim visinama) te se u pogodnome trenutku domo}i posve}ena koncertnoga prostora. U tome ga je na glavnome kontrolnome stubi{nom mjestu naslijedio povremeni pomaga~ hitlerovske kose i br~i}a

Predstavljena povijesna snimka opere Ero s onoga svijeta dvorani Hrvatskoga dru{tva skladatelja diskografska ku}a Croatia Records predstavila je 19. studenoga digitalno reizdanje opere Ero s onoga svijeta skladatelja Jakova Gotovca i libretista Milana Begovi}a. Rije~ je o povijesnom zvu~nom zapisu iz 1962. u ~ijoj izvedbi uz Zbor i Orkestar HNK u Zagrebu, pod ravnanjem Jakova Gotovca, sudjeluju ugledni solisti — Josip Gosti~ (Mi}a), Branka Oblak–Stilinovi} (\ula), Marijana Radev (Doma), Drago Bernardi} (Marko) i Vladimir Ru`djak (mlinar Sima). Kvaliteti snimke i razumljivosti libreta svakako doprinosi izvrsna dikcija pjeva~a, o ~emu je na promociji, izme|u ostaloga, govorio skladateljev sin i producent originalne snimke Pero Gotovac, prisjetiv{i se tada{njih skromnih tehni~kih uvjeta. O novom nosa~u zvuka govorio je i njegov urednik \or|e Keki} te muzikologinja Jagoda Martin~evi}, koja se osvrnula na zna~enje Jakova Gotovca i njegova najpoznatijeg ostvarenja. Izdanje je opremljeno libretom na hrvatskom, sa`etkom na engleskom jeziku i komentarima na 44

koji se sadisti~ki iìvljavao te, hvataju}i za ovratnike, grubo izbacivao ve} napola u{unjalu mladu publiku bez (relativno skupih) karata. I sâm sam, jo{ vrlo mlad, u nekoliko navrata osjetio snagu njegovih radni~kih mi{ica i zlo}u njegove slijepo–poslu{ni~ke volje. Sablasni zveket klju~eva Jo{ sada vidim u pam}enju Francova ne{to mla|ega kolegu Petra [aguda, francjozefinski polagana i smirena dostojanstvenika, kako s velikim sve`njem klju~eva iza le|a {eta mra~nim prizemnim hodnikom Muzi~ke akademije i razmi{lja o bogznakakvim huncutarijama iz mladosti. On se ne~ujno smje{ka i ne{to mrmlja sebi u bradu, daleki doga|aji postaju sve bliìma i intenzivnijima, Petar po~inje ve} i poluglasno vikati na nekoga ve} odavno nepostoje}ega, a tada iz tajni{tva izlije}e unezvjerena ~inovnica, stara i simpati~na, premda nerijetko i mrzovoljna @idovka Paula Godlar i dr{}u}im, duboko promuklim glasom po~inje preklinjati Petra: »Nemojte, ako Boga znate, ruìti s tim klju~evima! Kad smo u jasenova~kim ledvenicama ~uli njihov zveket, odmah smo znali {to nekoga od nas ~eka...«. Petar bi tada zastao kao ukopan, njegovo bi crveno lice postalo ljubi~asto, bio bi zbunjen kao dijete zate~eno u nezgodnoj nepodop{tini; uhvatio bi klju~eve, tu nezgodno kri~avu udaraljku, obim rukama i nakratko zaustavio zvonjavu. Jer, ne bi pro{lo mnogo vremena, a prizor bi se, uslijed Petrove zaboravnosti, gotovo na identi~an na~in ponovio. Pajcek u lichthofu Bio je, ina~e, vrlo promi{ljen i prakti~an tip. U takozvanom lichthofu, malome dvori{nom prostoru za klofanje tepiha, drào je pajceka. S njim je znao dugo i povjerljivo razgovarati, otkrivaju}i mu vlastite tajne i skrivene muke, razo~aranja i nepravde s vi{ega mjesta; s tim je stvorom, koji ga je nju{kaju}i vjerno promatrao, pri~ao iskrenije i nadahnutije nego s ljudima oko sebe. Moè se samo zamisliti kakvi su se divni miomirisi za toplijih (pro)ljetnih i U takozvanom lichthofu, malome dvori{nom prostoru za klofanje tepiha, Petar [agud drào je pajceka. S njim je znao dugo i povjerljivo razgovarati, otkrivaju}i mu vlastite tajne i skrivene muke, razo~aranja i nepravde s vi{ega mjesta; s tim je stvorom, koji ga je nju{kaju}i vjerno promatrao, pri~ao iskrenije i nadahnutije nego s ljudima oko sebe.

stranice koji uklju~uju i izvorni popratni tekst Kre{imira Kova~evi}a te neobjavljeni scenarij libreta Milana Begovi}a, naknadno preoblikovan

se prislu{kivalo i prigledavalo velikane, uhvatilo ih u intimnim trenucima (stru~nim ili inim) te otkrilo tajnu njihove vje{tine. (Bilo je u nekim zagreba~kim dvoranama i potpuno suprotnih, surovih i neumoljivih nadgledni~kih tipova. Kad se samo sjetim opakoga Mil~ek–Horvatova adlatusa Vlahovi}a, koji je na najgrublji na~in zabranjivao studentima prisustvo na pokusima Zagreba~ke filharmonije u Koncertnoj dvorani Istra, ili stra{noga Slavka Hercigonje iz HNK koji me, primjerice, nakon {to sam jo{ kao dje~ak ~udom uspio bez karte upasti u mezzanin–lo`u, izbacio iz nje i zauvijek onemogu}io da u`ivo slu{am slavnoga Jus-

jesenskih dana {irili hodnicima, sobicama, pa i samim rektoratom Akademije. Osim toga, Petar je sugerirao upravi HGZ–a da se spasi {to vi{e neprodanih koncertnih programa: u stanci priredbe ponosno se gegao foajeom sa zrcalima ispred umjetni~ke sobe i u pola cijene prodavao preostalu robu. Iz te se lucidne zamisli maloga — bio je ina~e vrlo krupan — ~ovjeka najvjerojatnije rodio kasniji javnotajni obi~aj da prigodom subotnjih plesova u HGZ–u slu`benici na ulazu u dvoranu uz stanovitu nov~anu naknadu ne trgaju rubove ulaznica, ve} ih ~uvaju ~itave i potajno vra}aju organizatorima, pa bi se dvaput prodana dvo-

NADA BEZI]

na{em sje}anju najstariji glavni domar HGZ–a Franjo (Franc) Bako{, rumeni starac sijede kose, koji je obu~en u srebrnastu tamnosivu livreju, dostojanstveno do~ekivao posjeti-

Prozor garderobe HGZ–a

rana nerijetko znala opasno prepuniti. Petar je ina~e bio ~ovjek meka srca, prava dobri~ina, kakva gorostasi ~esto i jesu: u najrazli~itijim je prigodama uvijek izlazio studentima ususret, bilo da se radilo o besplatnome propu{tanju na koncerte, bilo o (slu`beno ina~e nedopu{tenom) davanju klju~eva za vje`banje — da sad presko~imo detalje — po sobama. Na dan koncerta u HGZ–u se generalni pokus oduvijek odr`ava od 12 sati nadalje, i tada u svim okolnim prostorijama Akademije mora nastati ti{ina, pa se prekida i nastava. Mnogi veliki umjetnici ili njihovi naduveni menad`eri tada su strogo zabranjivali pristup u dvoranu ili, osobito, iz nepoznatih razloga na balkon.

sija Björlinga u Puccinijevoj La Bohème!) U svojoj nepokvarenoj iskrenosti Petar nije znao obuzdati jezik, i to mu je u slu`ni~koj karijeri znalo donijeti niz neugodnih trenutaka. Tako je za NDH pred njegovu gajbu iznenada banuo sam pomo}nik ministra prosvjete i zatra`io susret s tajnikom Akademije Robertom Hornom, koji ina~e ba{ i nije najredovitije posje}ivao svoju slu`benu sobu. Petar, i ne slute}i o kakvu se posjetitelju radi, najprije ga je sumnji~avo osmotrio, a onda mu se licem razlio {irok, dobrodu{an osmijeh. »Kaj ste«, rekao je, »kaj ste vi vickasti! Pa valda ne mislite da bi taj gospon po tak lepom danu gubil vreme u svojoj sobi!« Vrlo brzo se otkrilo tko je to tra`io tajnika, pa je on osobno unezvjereno otr~ao u Ministarstvo da se ispri~a za svoj »sasvim slu~ajan, a privatno neophodan« izostanak s radnoga mjesta.

Neobuzdani jezik u opasna vremena No Petra je tada, gotovo vi{e nego same studente, pa i neke profesore, obuzimao vru} zamah diverzije: otvoreno je dopu{tao ne~ujno {uljanje, ~ak i ~etverono`no bauljanje, kako bi

(nastavlja se u idu}em broju)

Dan kravate obilje`en izvedbom Ere s onoga svijeta

u stihove. Snimka najpopularnije hrvatske opere tako je napokon postala dostupna i {iroj javnosti. (B.P.K.)

zvedbom komi~ne opere Ero s onoga svijeta Jakova Gotovca 3. listopada sve~ano su otvorene nova kazali{na sezona u HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci te manifestacija Zaj~evi dani 2007. Od svoje praizvedbe u Zagrebu 1935. godine Gotov~eva opera Ero s onoga svijeta, koju karakterizira jedan od ponajboljih komi~nih libreta slavenskoga svijeta, po~ela je osvajati europsku publiku. Zbog iznimno velikog zanimanja publike ta je opera izvedena 18. listopada na istome mjestu u povodu obiljeàvanja Dana kravate u Republici Hrvatskoj. U izvedbi su sudjelovali solisti Ivica îke{, Nelli Manuilenko, Valentina Fija~ko, Miljenko \uran, Mirko âgljevi}, Marko Fortunato, Antonio Haller, Oxana Brandiboura, Leonid Antontsev, zbor i orkestar Opere i ansambl Baleta HNK Ivana pl. Zajca. Bio je to jedan u niza kulturnih doga|aja i sadràja kojima je na inicijativu Academie Cravatice i Croate obiljeèn dan toga popularnog hrvatskog proizvoda pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesi}a. Izme|u ostaloga, u Rijeci su vezane velike kravate na spomenik Frane Supila i bistu Ivana pl. Zajca. (B.P.K)

ROBERT MILEVOJ

VIJESTI

SJE]ANJA

Podvornici na Muzi~koj akademiji u Zagrebu (2. dio)

SJE]ANJA

BROJ 147/148, PROSINAC 2007.

\or|e Keki}, Jagoda Martin~evi} i Pero Gotovac

cantus_09:cantus_01.qxd

30-Jan-08

3:47 PM

Page 18

BROJ 147/148, PROSINAC 2007.

Razgovor sa Striborom Jur~i}em, voditeljem Odjela audiovizualnih, literarnih i dramskih prava HDS ZAMP–a

AUTORSKO–PRAVNI SAVJETI U HDS ZAMP–u Razgovarale: Ana Kralj i Marina Feri}

ode}a slu`ba u zemlji koja se bavi kolektivnim ostvarivanjem prava HDS ZAMP podupire srodne udruge, a vlastitim ~lanovima nudi jo{ bolju uslugu pri ostvarivanju individualnih prava. Nastoje}i pru`iti potporu i pomo} srodnim udrugama koje se u zemlji bave kolektivnom za{titom autora knji`evnih i audiovizualnih djela te vlastitim autorima jo{ kvalitetniju uslugu, HDS ZAMP nedavno je ustanovio Odjel audiovizualnih, literarnih i dramskih prava. Voditelj Odjela Stribor Jur~i}, pravnik i autor glazbenih djela, govori o njegovu nastanku i djelatnostima.

îme se bavi Odjel za{tite audiovizualnih, dramskih i literarnih prava? HDS ZAMP kolektivno ostvaruje takozvana mala prava (javno priop}avanje) glazbenih autora te njihova takozvana mehani~ka prava (umnoàvanje i distribucija). Uz to, zbog organizacijskih kvaliteta koje podrazumijevaju tehni~ku opremljenost i stru~nost ljudi, nadasve u podru~ju autorskog prava, HDS ZAMP–u je povjereno da u ime i za ra~un drugih udruga ovla{tenih za kolektivnu za{titu u podru~ju autorskih i srodnih prava prikuplja naknade. Zadatak je Odjela da, prije svega, kroz projekte suradnje s udrugama za kolektivnu za{titu knjièvnih i audiovizualnih djela pomogne tim udrugama da se {to kvalitetnije organiziraju i {to uspje{nije ostvare prava za svoje ~lanove. Uz to, u audiovizualno podru~je spada i ostvarivanje prava prerade i ugradnje glazbenog djela u audio vizualno djelo (~esto moèmo ~uti i termin

»sinkronizacijsko pravo«). To su prava autora glazbenih djela koja {titimo na temelju posebnih punomo}i koje nam daju glazbeni autori i drugi nositelji autorskih prava (nasljednici autora i sli~no) u vezi sa zahtjevima za kori{tenje glazbenih djela u audiovizualnim djelima — promid`benim spotovima (reklamama), filmovima, TV serijama i drugom. S takvim nam se zahtjevima u pravilu obra}aju marketin{ke agencije i producentske ku}e za proizvodnju filmova i sli~no, a ponekad i sâmi autori. Na koji na~in Odjel pomaè autorima? Tijekom godina i uslijed sve ve}eg interesa autora stvorila se ideja, a kasnije i potreba, da se unutar HDS ZAMP–a ustanovi odjel koji bi se bavio za{titom individualnih prava autora. Prava prerade i ugradnje glazbenog djela u audiovizualno djelo, pravo prerade, takozvana velika prava (kori{tenje u velikim djelima — opere, mjuzikli, simfonije i sli~no) spadaju u prava koja se {tite individualno. Na{i nam ~lanovi mogu za{titu tih prava povjeriti na temelju posebnih punomo}i za svaki predmet. Isto tako, svaki ~lan moè nam se obratiti za pomo} ili savjet. Na{a je èlja da autori znaju da se brinemo za njih i da im moèmo pruìti pomo} i pravni savjet u slu~ajevima vezanima uz njihova prava koja se ostvaruju individualno i

kad im je to potrebno, osim u slu~ajevima kada su autori u me|usobnom sporu. U takve sporove HDS ZAMP ne ulazi jer sve autore jednako zastupa. Nedavno je, uz Va{e zalaganje kao autora i pravnika, te potporu HDS–a, posebice glavnog tajnika Antuna Tomislava [abana, nastala Udruga autora elektroni~ke glazbe. O ~emu se zapravo radi? Rade}i kao pravnik u HDS ZAMP–u, primijetio sam potrebu da se autori elektroni~ke glazbe i DJ–i u svrhu za{tite vlastitih prava organiziraju u udrugu. U kontaktu s tim autorima zalo`io sam se za osnivanje Udruge autora elektroni~ke glazbe. Budu}i da se radi o udruzi koja tako|er okuplja autore, HDS je smatrao svojom du`no{}u da pomogne u osnivanju Udruge koja }e pridonijeti stru~noj kvaliteti i lak{em radu autora elektroni~ke glazbe i DJ–a, izme|u ostaloga, i surad-

njom s odgovaraju}im institucijama na rje{avanju pravnih nejasno}a koje su se pojavljivale u njihovu radu, ~esto ga oteàvale i ~inile katkada vrlo neugodnim. U cilju osiguravanja temeljnih uvjeta za njezino osnivanje i rad, HDS je dao na raspolaganje dvoranu za odràvanje skup{tina Udruge, ali i svu potrebnu pravnu podr{ku — izradu Statuta i svih ostalih potrebnih akata za osnivanje te brigu oko registracije Udruge koja je uspje{no obavljena. U tijeku je u~lanjenje koje je ve} na Osniva~koj skup{tini Udruge pokazalo da se radi o glazbenicima s vrhunskim rezultatima ~iji ugled i odjeci kvalitetnog rada ~esto seù daleko izvan Hrvatske. Gotovo istodobno nastala je i Udruga Urbanmusic. Koja je njezina zada}a? Ta se udruga bavi promicanjem urbane glazbe. Prvenstveno }e okupljati neafirmirane glazbenike i pruìti im priliku za afirmaciju, a ujedno im dati potrebna znanja. Ta }e znanja stjecati kroz stru~ne radionice o autorskom i izvo|a~kom radu, o kompjutorskim programima koje mogu koristiti u tom radu (kanalno snimanje i miksanje, pisanje nota, tekstova i drugo) te o autorskim i srodnim pravima. S obzirom da }e se raditi uglavnom o glazbenicima koji nisu objavljivali svoja djela, stru~ne radionice o autorskim i srodnim pravima sigurno }e pridonijeti njihovom razumijevanju sustava kolektivne za{tite autorskih i srodnih prava. To }e, po svoj prilici, rezultirati time da ti glazbenici prihvate blagodati koje im taj sustav pruà i, umjesto da uslijed nedovoljnog poznavanja sustava budu njegovi protivnici, kroz stjecanje znanja o njemu postanu njegovi pobornici i njegov vrijedni dio.

VIJESTI VIJESTI

a sve~anosti u Hrvatskomu dru{tvu skladatelja po sedmi put uru~ene su plakete Domagoj. Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata Podravke dodjeljuje ta priznanja glazbenicima koji su se istaknuli domoljubnim pjesmama i humanitarnim nastupima, a ovogodi{nji laureati bili su Vi{nja Korbar, Psihomodo Pop, Arsen Dedi}, Gabi Novak, Mi{o Kova~ (primio i posebnu zahvalnicu za svojega sina Edija, najmla|ega hrvatskog dragovoljca) i posthumno \or|e Novkovi} (nagradu je primio sin Boris). (M.S.)

VIJESTI

e|unarodna organizacija za intelektualno vlasni{tvo (WIPO) organizirala je krajem rujna kolektivnu raspravu na temu za{tite autorskih muzi~kih i srodnih prava. U suradnji s Pravnim fakultetom Vanderbilt, CISAC–om te dru{tvima za za{titu ASCAP, BMI i SESAC, WIPO je odr`ala konferenciju o kolektivnom upravljanju za{titom autorskih i srodnih prava na podru~ju Sjeverne Amerike. Cilj konferencije bio je skrenuti pa`nju na va`ne aspekte upravljanja tim pravima u tehnolo{kom okru`enju povezanom Internetom. Konferencija se bavila pitanjem razvoja koji je sa sobom donio izazove digitalne tehnologije tijekom zadnjih nekoliko godina. Razli~ita rje{enja problema s kojima se suo~avaju dru{tva za kolektivnu za{titu diljem svijeta, osobito u Sjevernoj Americi, rezultirala su novim putovima, izazovima i pobolj{anjima za ostvarivanje prava. (A. K.)

SEDMI DOMAGOJ

VIJESTI

WIPO–OVA KONFERENCIJA O KOLEKTIVNOJ ZA[TITI

VIJESTI

ZAMP

RAZGOVORI

SWINGERSI NASTUPAJU NA OTVORENJU EUROPSKOG PRVENSTVA U NOGOMETU obert Marekovi} sa svojim Swingersima otvorit }e Europsko prvenstvo u nogometu 7. lipnja 2008. godine. Prijedlog Hrvatskoga radija da na tom velikom spektaklu zasviraju izvrsni zagreba~ki promicatelji swinga, jivea i rockabillyja s pokojom primjesom latino glazbe prihvatila je Europska unija radija i televizija (EBU), a znaju}i glazbeno opredjeljenje izbornika Slavena Bili}a, mislimo da }e jedino `aliti {to se me|u njima ne}e na}i i on sa svojom gitarom. (M.S.)

cantus_09:cantus_01.qxd

30-Jan-08

3:47 PM

Page 19

FESTIVALI

BROJ 147/148, PROSINAC 2007.

Z A G R E B F E S T, K o n c e r t n a d v o r a n a Va t r o s l a v a L i s i n s k o g , 2 1 . s t u d e n o g a 2 0 0 7 .

Festivalski grand prix \eli Jusi}u, a Dra`enu @anku priznanje Stru~nog `irija

Autorska djela hrvatskih jazzista Pi{e: Igor Koruga eseti Hrvatski jazz sabor okupio je i ove godine uzak krug glazbenika, istan~ana sluha i ukusa, a protegnuo se na jedanaest ve~eri u kojima su, uz doma}e glazbenike, nastupili i gosti iz susjednih zemalja.

DAVOR HRVOJ

Kako bi obogatio program ve~eri, Hegedu{i} je pozvao i »sedam veli~anstvenih«, sedmero velikana koji su — uz duhovitu i kompetentnu voditeljicu Barbaru Kolar — najavljivali svoju glazbenu »kum~ad« i potom otpjevali jednu od svojih uspje{nica, naj~e{}e premijerno izvedenih upravo pod okriljem nekog ranijeg Zagrebafesta. Toplo pozdravljeni veterani hrvat-

ske pjesme, od Darka Domijana, Ibrice Jusi}a, Vladimira Ko~i{a i Massima do Zdenke Kova~i~ek, Maje Blagdan i Gabi Novak, jo{ su jednom pokazali da suvereno vladaju svojom vje{tinom. Razina glazbene ponude festivala bitno je kvalitetnija od pro{logodi{nje, interpretacije su izra|ene, dobili smo mladog, obe}avaju}eg pobjednika, CD je tako|er na vrijeme objavljen, pa — u vremenima kad se uspje{nost mjeri brojem napisa u tiskovinama i TV reportaà — festivalu moèmo samo poèljeti vi{e medijske promid`be.

pratnju (Spartako ^rnjari}), Kadoi} na gotovo trivijalnim motivima gradi zanimljive harmonijske zaplete, povezuju}i pritom klasi~ne i egzoti~ne ljestvice i modulacije. Veza saksofonista i gitarista istaknutija je i prirodnija kod Razumovi}eva kvarteta, gdje oba glazbenika dobro poznaju mogu}nosti svoga instrumenta i predstavljaju se ugodnim solima koja nisu na granici nemogu}ega, ali tako|er ne dodiruju neprimjerenost i neukus glazbene trivijalnosti.

aran`manima osje}ala se permanentna tenzija izme|u dovoljno razli~itih glazbenih idioma. Etno scene dotakla se i skupina Elvis Stani} Group, dok nas je sisa~ki jazz gitarist Damir Kukuruzovi} sa svojim kvartetom odveo u opu{teno i plesno doba swinga. Glazbenik moskovske pijanisti~ke {kole s hrvatskom putovnicom David Gazarov svojim je pijanisti~kim solo nastupom dosegnuo umjetni~ku kulminaciju jazz festivala.

Najoriginalniji (ne i najbolji) spoj jazza i autohtonog glazbenog izri~aja predstavila je skupina splitskih zaljubljenika u klapsku pjesmu i slobodnu improvizaciju. Dobro nam poznate klapske standarde (Evo sam ti do{a, Projden kroz pasike,...) trio Black Coffee poku{ao je pratiti, ~esto i intonirati, razvijenim i modernim jazz harmonijama. U tome su u potpunosti uspjeli u skladbi U na{eg Marina, no u ostalim

Predstavili su se i najmla|i, budu}i vje{ti improvizatori, djeca koja godinama dolaze u ljetnu {kolu jazza u Gro`njanu s namjerom neprestanog razvitka i promicanja jazza unutar i izvan granica Hrvatske.

VIJESTI

X . H r v a t s k i j a z z s a b o r, B P Club, 30. rujna — 10. listopada 2007.

Daleko je more, a Kraljevi ulice upustili su se u ko{tac s Domjani}evim stihovima Kaj. I dok }e Karanove note sigurno do}i do {iroke publike, swingerski poku{aj Miroslava Matanovi}a da iznova uglazbi stihove svete svakom kajkavcu zazvu~ao je pomalo svetogrdno.

VIJESTI

DAVOR HRVOJ

FESTIVALI FESTIVALI

Iz pove}e skupine gitarista, pijanista, pjeva~a i udaraljka{a izdvaja se mladi slovenski vibrafonist Vid Jamnik ~ije sviranje zamjetno nadilazi dob i (ne)zrelost u kojoj se nalazi.

VIJESTI

Ovogodi{nje estradno iznena|enje bilo je rezervirano za nastup hrvatske pop–dive Nine Badri} potpomognute mo}nim kvartetom Ante Gela. Aquariusova je zvijezda debitantskim nastupom pokazala snala`enje u jazz harmonijama, to~nu intonaciju, no malo slabiju komunikaciju s anga`iranim i prilagodljivim prate}im ansamblom. @enski vokal u vode}oj ulozi uspje{no je bio predstavljen i nastupom Jasne Bilu{i} pra}ene standardno kvalitetnim Cool Dateom Julija Njiko{a.

VIJESTI

Uglavnom ili isklju~ivo autorskim djelima predstavili su se Trio Bo{ka Petrovi}a, saksofon kvarteti Denisa Razza Razumovi}a i Mire Kadoi}a, te splitska skupina Black Coffee u kombinaciji sa `enskim klapskim kvartetom Mendula. Trio Bo{ka Petrovi}a, osim poznatih standarda, izvodio je Petrovi}eve evergreene, kao i poznatu Mavrinovu skladbu Samba da Pipi, iskazav{i se prepoznatljivom estetikom i pametno koncipiranim stilom koji nikada nije zastario i postao nezanimljiv ili arhai~an.

DAVOR HRVOJ

FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI

U ponu|enome {arenom, ali solidnom natjecateljskom programu ~uli smo i dva dijalektalna rada: Goran Karan je sebi i suradnicima iz gradi{}anskog Pinkovca namijenio

MarcoS

VIJESTI

Plaketa HDS–a (umjetni~ki rad Ljerke Njer{) s tim tekstom uru~ena je maestru u posebnom dijelu programa ovogodi{njega Zagrebfesta, biljeè}i sa zahvalom brojne etape raznolikoga i bogatog ìvota koji je od njegove pete godine aktivno obiljeèn javnim glazbenim radom. Laureat Gotovac povjerio nam je da mu je bilo uzbudljivo kao debitantu, ali nije ni{ta manje uzbudljivo ni kad si veteran i stari, iskusni »zeko«. (M.S.)

VIJESTI

Hrvatsko dru{tvo skladatelja dodjeljuje priznanje Peri Gotovcu povodom osamdesetog ro|endana (12. velja~e 1927.) za doprinos u promicanju hrvatskoga glazbenog stvarala{tva i zasluge u razvoju i radu Dru{tva.

VIJESTI

Priznanje HDS–a Peri Gotovcu

Dok se Razumovi} oslanja na vrlo muzikalne tematske osnove uz odgovaraju}u gitaristi~ku Ante Gelo Quartet i Nina Badri}

VIJESTI

ile dame, posebno one u najboljim godinama. Istodobno je, naime, hrvatski nogomet doìvljavao svoje blistave trenutke na londonskome Wembleyu, a njih bi te{ko propustio svaki imalo {portski nastrojeni Hrvat, pa je u toj konstelaciji po~etnu prednost imao mu{ki dio predvi|enog programa za koji je selektor i umjetni~ki direktor Hrvoje Hegedu{i} odabrao ~etrnaest radova. Zagrebfest je jedini festival koji bira i nagra|uje autore pjesama, iako i solisti svojom zvjezdanom aurom nerijetko doprinose kona~nome plasmanu. Zato je tim ve}i uspjeh manifestacije uvede li na velika vrata u svijet estrade novo, obe}avaju}e ime, a upravo se to dogodilo u Pala~i glazbe. Glasovima publike u dvorani premo}no je pobijedio \elo Jusi}, veteran festivalskih manifestacija, mo`da i s najvi{e pobjeda na zagreba~kim susretima. Skladbu Moja prva zagreba~ka ljubav napisao je u svojemu prepoznatljivom, razigranom i raspjevanom stilu, a solisti~ki dio povjerio je mladome sugra|aninu, ~lanu dubrova~kog kazali{ta, Stijepi Gle|u, koji nastupa pod umjetni~kim imenom MarcoS. Stru~ni ìri Hrvatskoga dru{tva skladatelja ocijenio je najboljom baladu kantautora Draèna @anka Pusti otok, pisanu {irokim, mediteranskim rukopisom koje se ne bi postidio ni ugledni Sanremo, a Ines Prajo nagra|ena je za stihove vlastite skladbe Jednostavno. Naàlost, posjetitelji u dvorani nisu mogli procijeniti domete stihova, kao ni ve}inu drugih tekstova jer je razglas bio prejak i nerijetko prekrivao solista, a trud guda~a Festivalskog orkestra, pod ravnanjem Josipa Cvitanovi}a, ~inio ne~ujnim.

VIJESTI

e su ve~eri publiku solidno ispunjene Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog uglavnom ~in-

FESTIVALI

Pi{e: Maja Saboli}

Udruga za promicanje funkcionalne muzi~ke pedagogije listopadu 2007. registrirana je Udruga za promicanje funkcionalne muzi~ke pedagogije kao obnovljeno Udruènje za unapre|ivanje funkcionalne muzi~ke pedagogije (UUFMP) osnovano 1983. godine. Ipak, povijest Udruge puno je dulja i pravi po~etak seè u 1961., kada je Elly Ba{i} sa suradnicima osnovala Aktiv funkcionalaca Grada Zagreba iz kojega se 1965. godine razvilo Udruènje funkcionalaca Jugoslavije (UFJUG). Cilj nove Udruge jest o~uvanje i razvoj jedinstvene i autenti~ne hrvatske glazbene pedagogije na kojoj se temelji verificirani plan i program glazbenog obrazovanja u~enika od pred{kolske do srednjo{kolske dobi. Stru~ne aktivnosti Udruge zapo~et }e organizacijom seminara o Funkcionalnom muzi~kom vrti}u pod nazivom Rana glazbena edukacija prema programu FMP–a koji }e voditi prof. Aida Tav~ar. Seminar }e se u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje odràti u Fuìnama od 9. do 11. sije~nja 2008., a zainteresirani se mogu javiti na elektroni~ku adresu: dpfmp12@yahoo.com(D.H)

cantus_09:cantus_01.qxd

30-Jan-08

3:47 PM

Page 20

rsen Dedi} je 24. listopada predvodio odabranu ekipu prijatelja na humanitarnom koncertu u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog, zami{ljenom i dogovorenom s Kasumom Canom, predsjednikom Centra kulture Roma. Prihod koncerta bio je namijenjen najmla|ima i njihovoj integraciji u dru{tvo, pa je tim `alosnije {to je vrlo dobrim nastupima romskih djevojaka iz KUD–a Roma Pule i Rijeke, muzi~ara iz skupina skandal i Etno Swing trija, Klinaca s Ribnjaka, Kemala Montena i Gibonnija nazo~ilo tek oko 400 posjetitelja. (D. H.)

CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG

DAVOR HRVOJ

VIJESTI VIJESTI

CD IZLOG CD IZLOG

CD IZLOG

Arsen Dedi}

lasi~na AOR–glazba, odnosno, kako je to svojedobno nazvao Dra`en Vrdoljak, glazba za ugodno starenje, za razliku od svjetskih uzusa, kod nas je rijetka zvjerka. Izme|u zabavnih melodija i pop–rocka jednostavno nedostaju izvo|a~i i skladbe koje bi, na primjer, bili ekvivalent ameri~ke FM produkcije, odnosno par Joeu Cockeru, Bryanu Adamsu ili Chrisu Reai. Iako bi takvi izvo|a~i mogli napuniti Dom sportova, kod nas ba{ i nema »mladi}a u najboljim godinama« koji se upu{taju u takav tip glazbe. Pa ipak, tu je neuni{tivi Vladimir Ko~i{ Zec. Iako su njegov lik i djelo dugo bili vezani uz brand Novih fosila, razli~iti pristupi suvremenoj glazbi u solisti~koj karijeri osigurali su mu i dosta {iroku fanovsku bazu koja, mo`da, ne posje}uje koncerte, ali svakako pomno prati sve Zecove glazbene skokove. Album Kad se ljubav razlije njegov je poku{aj da napravi rasni AOR–album, pa ne ~udi da je potegnuo za obradama pjesama Marka Knopflera i grupe Texas. Uz izvrsnu svira~ku nadgradnju prekaljenih glazbenika kao {to su Davor Rodik, Davor Lipo{ek Keks, Fedor Boi} ili Damir [omen te solidnu produkciju Du{ka Mandi}a, Dragutina Smokrovi}a i Nik{e Brato{a, Zec je uglavnom uspio u svojemu naumu. Jo{ da su pjesme Vrnul bum se, grlica s festivala Zagorska krijesnica i Ne idi koju je napisao Rajko Dujmi}, pa ima pravi »fosilski« {tih, istaknute kao bonus, a ne kao integralni dio albuma, cjelovitost materijala bila bi neupitna. (B.M.)

Pi{e: Igor Koruga Black Coffee & Klapa Mendula

ajnoviji CD uradak splitskoga jazz trija Black Coffe, upotpunjenog ènskim klapskim kvartetom Mendula, ugodno je iznena|enje i rijetko dru{tvo vrlo uspje{nim projektima Tamare Obrovac u promicanju autenti~nog nacionalnog etno–jazz izraza. Odmak od (jugoisto~nog) balkanskog zvuka koji je u svijetu jazza ve} prili~no popularan (Stefanovski–Tadi}–Spasov, Bogdanovi}, Epstein) ovdje je u potpunosti ostvaren. Budu}i da se radi o pionirskom pothvatu, zamjetna je razlika u koli~ini i dubini improvizacijskog reza, odnosno vje{tini aranìranja uglavnom tradicionalnih narodnih dalmatinskih klapskih pjesama. Ve}ina ideja ispisana je umjetni~kim perom basista grupe Renata [vorini}a, dok su se kolege Jurica Karuza (klavijature) i Jadran Du~i} ]i}o (bubnjevi) pridruìli sa ~etiri obrade. Po~etni ìvi zvuci obrade Lipe li su zadarske divojke izvanredno pristaju temeljnoj melodici i ritmici skladbe, te podsje}aju na poletne i plesne etno obrade Paula Simona (The Rhythm of the Saints, Graceland). Malo se teè shvatio bubnjarski »ispad« naslovljen Evo san ti po{a, no ritmi~nost, inventivnost i angaìran zvuk Du~i}evog sola posluìo je kao dinami~ki prijelaz na samoj sredini CD–a. îsta vokalna izvedba Golubice, tek uskla|ena za ~etiri (ènska) glasa, korektno je izvedena, no poznavateljima koji pamte izvedbe Golubice bila klape O{jak mo`da ipak malo presuha i plo{na. Uspje{nica plo~e svakako je obrada U na{eg Marina (R. [vorini}) s potpuno razra|enim i modernim jazzisti~kim pristupom, a ne zaostaje niti Bukovico vol. 2 zajedni~ke aranèrske intervencije [vorini}a i Karuze. Pedesetak minuta materijala proèto je i baladama (Zelenu granu s tugom ùta vo}a, Za ludu me svitovala...) u kojima, uz suptilnu pratnju instrumentalista, emocionalnu notu name}u dame iz Mendule. Zanimljiv kola` dalmatinskog folklora, predstavljen na nov na~in, podràla je najve}a nacionalna diskografska ku}a. Pohvalna su i likovna rje{enja koja opipljivu toplinu i »okus« tvore starim fotografijama, umrljanim plasti~nim vinskim otiscima iz simboli~nog metalnog lijevka (pirije). Jedini detalj koji se nikako ne uklapa u zanimljiv i primjeran hrvatski umjetni~ki suvenir jest sâmo ime splitskog jazz ansambla.

CD IZLOG

ARSEN DEDI] I PRIJATELJI ZA DJECU ROMA

Croatia Records

PIRIJA

CD IZLOG

VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI

elo Jusi} svojim mjuziklom Dan od Amora i dalje osvaja. Nakon {to je samo u Dubrovniku ta raspjevana pastoralna komedija, pisana prema Griùli Marina Drì}a, odigrana ve} 47 puta te je s velikim uspjehom izvedena na sarajevskoj Zimi i splitskim Maruli}evim danima, 8. i 9. studenoga, prigodom obiljeàvanja 200 godina slovenskog turizma na Bledu, u njoj su uìvali brojni me|unarodni slu{atelji. Uz sjajne kritike i pohvale ansamblu od 86 ljudi, autor i dirigent predstave \elo Jusi}, laureat ovogodi{njega Porina za ìvotno djelo, dobio je i pozive za sljede}a gostovanja u Europi. (M.S.)

VIJESTI

DAN OD AMORA OSVOJIO BLED

CD IZLOG

lavko Nedi} predstavio je 9. listopada svoj novi CD ^ovjek i Bog iz Nazareta, pisan na stihove Marka Pandurevi}a, a uz recitacije Glumaca u Zagvozdu. Album je objavljen u nakladi Cro Sacro, koju je pokrenuo Hrvatski katoli~ki radio, i kao doprinos Zakladi Kap za slap za pomo} osobama s invaliditetom. Novi uradak i akcija Zaklade predstavljeni su na sve~anome susretu u foajeu zagreba~koga HNK uz prigodne rije~i i nekoliko glazbenih ilustracija. (M.S.)

VIJESTI

SLAVKO NEDI] PREDSTAVIO NOVI CD

KAD SE LJUBAV RAZLIJE

CD IZLOG

OBLJETNICE OBLJETNICE OBLJETNICE OBLJETNICE OBLJETNICE

Vladimir Ko~i{ — Zec u Tvornici

VLADIMIR KO^I[ ZEC

CD IZLOG

azrije{imo odmah tri brojke u nadnaslovu: iako je te{ko povjerovati, koncertom u zagreba~koj Tvornici Vladimir Ko~i{ — Zec obiljeìo je 40 godina glazbene karijere, 15 godina solisti~kog staà i objavljivanje jubilarnog, desetog CD–a. Za razliku od prvog velikog solisti~kog susreta 1998. godine u Lisinskom, kad je Ko~i{ jo{ uvijek bio donekle pod ozra~jem djelovanja u legendarnoj i nikad preàljenoj grupi Novi fosili, visokoprofesionalni susret u slavnome prostoru u kojemu je jo{ prije pola stolje}a Toni Marti oslikavao kamerama uzbudljive trenutke hrvatske zabavne glazbe ponovno je potvrdio Ko~i{ kao zaljubljenika u pjesmu i ìvu izvedbu, njezinu poruku i vrijednost u svakodnevnom ìvotu. Ispunjena dvorana toplo je pratila sve izvedbe, od uvodne najave kolegice i prijateljice Sanje Doleàl do posljednje Tako mi je dobro — poruke kojom se i oprostio nakon emotivne ve~eri. Naime, iako se Ko~i{ kao autor javlja i u Fosilima (Kaì mi, mama, Zbogom, Gotovo je s nama), nakon raspada grupe autorsku mo} probudila mu je tek velika Gospodine generale. Iako je nakon Korparove Anu{ke i prisje}anja na prve korake u Biserima odmah krenuo s Inventurom i niskom vlastitih uspje{nica nastalih tijekom solisti~ke karijere, Zecu u ovom trenutku dopu{tamo samo dio glazbene inventure, uvjereni da nam ima jo{ mnogo toga lijepoga za re}i. (Maja Saboli})

CD IZLOG

VLADIMIR KO^I[ ZEC U TVORNICI

OBLJETNICE

40 + 15 + 10 — tri Zekine obljetnice

CD IZLOG

BROJ 147/148, PROSINAC 2007.

Croatia Records

Page 21

Apolonov cvijetak U cvjetnom herbariju hrvatske glazbe Vidovi} je na{ao mjesta za ubavu ljubicu Jurja Stahuljaka koja s pravom moè mirisati uz |ur|ice, karanfile i ostale krasotice Bjelinskog, Dore Peja~evi} i ostalijeh cvjetoljubaca. Ta ljubica Jurja Stahuljaka jo{ poznaje hladnu drhtavost prolje}a i ranjivost tamnih listi}a, kvalitete skoro zaboravljene u vremenu koje je nadglasalo dan u svim njegovim estetskim zna~ajkama. Tu`balica elegi~na i pijevna, prigu{uje neku potisnutu pri~u koja je prebolna da je se iskaè izravno, pa se sluì doìvljajem Apolonovog cvijetka koji istodobno stremi

svoju. Sa zavr{nim plesom gosparskim i pu~kim istodobno tri su se linije ispreplele ba{ kao stari pleter na osun~anom voltu. Govore}i o rozeti od pletera, jednu sam takvu u kamenu iz keltskih vremena vidjela na zidu Franjeva~kog samostana u Puli. Mogu}e je ova upisana u pam}enje najmek{im alatom na svijetu, dahom tona, trajnija od kamenih.

Vrijedna skladba koja ovaj album oboga}uje za liriku koja je na{oj ju`nja~koj umjetni~koj glazbi nedostajala. To je prva od dviju premijernih snimki na ovom albumu, dok je druga, posljednja, skladba Viktora Vidovi}a, pod nazivom Rastanak u Osoru, koji tako i toponimski zaokru`uje podru~je zvukovlja na albumu. Prije toga slijedi njegova skladba Krajolici iz ma{te od kojih prvi, Bilogorska rapsodija slijedi naraciju jednog intimisti~kog prebiranja po impresijama i ugo|ajima izazvanima osobitim prizorima bilogorskoga kraja. Fraza Vidovi}eva je stihovita, voli epizodu i ponavljanje, nestaje u zadnjem odjeku nedovr{ena, sa cezurom koja je opet vra}a u prvi plan {to je primarno lirska osobina. Podravska fuga po~iva na {turim, a melankoli~nim krajolicima koji se gube u daljini, ~esto i maglama, nedosanjanim, s kratkim prosjajima sunca, a te fine prijelaze Vidovi} suptilno nagla{ava, nenametljivo i sa srcem. Dalmatinska pjesma iz pera Vik-

svojom ostinato podlogom izlaè melodiju kao pjev lijerice, potpuno promijenjen stolje}ima u jednu treptavu, hitroglagoljivu pti~ju brzalicu koja od nestrpljenja ne stiè ni{ta domisliti. I naposljetku finale s dvije skladbe Viktora Vidovi}a podiù ovaj album na razinu velike autorsko–izvodila~ke vje{tine. Klaun na vrtuljku nje`na je i sjetna uspavanka s melodi~kim fraziranjem rijetke ljepote. Sve~ana faceta klauna na vrtuljku u drugom stavku, bravura je strpljiva i na rubu rockerskog poigravanja velikih majstora gitare Pagea, Greena ili Coodera. Rastanak u Osoru jest kraj albuma, ali i kao da je pozivnica za neki budu}i koncert na glazbenom festivalu u tom gradi}u neobi~ne sudbine. Tajanstvenost melodije ide na ruku Vidovi}evu lirizmu i on u prvom Andante amoroso postiè vrsnost anti~ke kitaristike. Allegro risoluto vra}a nas na trajekt, u sada{njost, u doìvljaje obrubljene nesmiljenom ùrbom koja steè svaki vokal, svaku {irinu i nastoji promjenama lage osigurati dinamiku disanja utiska. Ovom premijernom snimkom zaokruèna je Rozeta od pletera, a jednu sam takvu u kamenu iz keltskih vremena vidjela na zidu Franjeva~kog samostana u Puli. Mogu}e je ova upisana u pam}enje najmek{im alatom na svijetu, dahom tona, trajnija od kamenih.

CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG

popularnih i do danas omiljenih formi javne glazbene prakse. Alfi je od samih po~etaka, to~nije od 1961. godine, na njima redovito nastupao kao skladatelj, aranèr i dirigent. Uz sve aktivnosti iz kojih su nastala njegova scenska djela najvi{e stvarala~ke razine, Alfi Kabiljo svojim je canzonama polu~io onaj rijetki u~inak koji svi potajno prièljkuju: da slu{atelji potpuno prihvate njihove pjesme ~ime bi granica izme|u autora i javnosti s vremenom izblijedila ili se pak potpuno izbrisala, a pjesme postale »vlasni{tvo« svih, {to bi bilo usporedivo s jednim 'O sole mio. Danas je ovakvim saìmanjem jednog dijela Alfijeve karijere razvidna visoka razina na{ih pjeva~kih solista u doba opatijskih, zagreba~kih, ali i slavonskih, zagorskih te dalmatinskih festivala. Alfi ~esto pi{e u aktualnom konjunkturnom ànru za neko vrijeme, pa se u Marku Polu ansambla Jeke prisje}amo da su im u to doba uz bok pjevali i Kvartet Golden Gate i Celentano s Pitagorom, a pjesme, ~ija se zahtjevnost moè mjeriti s onom kojoj su dorasli jedan Engelbert Humperdinck ili Barbra Streisand, izvorno tuma~e najve}i umjetnici hrvatske estrade, koji su time osiguravali reputaciju i svoje mjesto me|u zvijezdama lakih nota: Ivo Robi}, Vice Vukov, Gabi Novak, Arsen Dedi}, Radojka [verko, Mi{o Kova~ i tako dalje. Ovo se odnosi na takore}i svako iole zna~ajnije »grlo« koje se, danas je to neprijeporna ~injenica, moglo uhvatiti u ko{tac sa svim zahtjevima nastupa uìvo. Radio, u ono doba medij u usponu, a i crno–bijela slika na televiziji, izda{no su bili opskrbljivani doma}om glazbom koju su ve}, prema prirodnom ritmu popularnosti, filtrirali, ostaviv{i u eteru samo hitove. Neki su od njih trajali vrlo dugo, a neki su se tu zadràli i dan–danas. Stoga je naslov ovoga dvostrukog albuma Pjesme za sva vremena sasvim opravdan, a Alfija Kabilja potvr|uje kao izuzetnog hitmejkera. Ovakva je pjesmarica potencijalni izvor za mnoga istraìvanja glazbene stvarnosti i stvarala{tva u proteklih pola stolje}a, a tomu }e zasigurno i posluìti.

CD IZLOG

stje~e punoljetnost Viktor Vidovi} stekao je magisterij iz gitare, a spomenuti CD otprije 13 godina odabir je i prezentacija mladoga umjetnika nakon {kolskih produkcija. No, danas je to doba daleko iza njega. S pet diskografskih uspje{nica, ~ekamo njegov uspon u posve}ene sfere Johanna Sebastiana Bacha izvedbama na lutnji. Do tada osvrnimo se na plo~u trajne vrijednosti koju je javnost ve} priznala s onim ~ime je najvi{e mogla: nagradama Porin za najbolju izvedbu i najbolju produkciju. Rozeta od pletera samo je u godinu dana sebi osigurala mjesto me|u vrhunskim dostignu}ima doma}e izvodila~ke prakse. Kao {to se vi{e puta spominjalo, album je posve}en hrvatskom melosu, isprepletenim odnosima unutar hrvatskoga glazbenog idioma obra|enog na umjetni~ki na~in ili pak skladbama nadahnutim motivima iz folklorne ba{tine. Folkloristi~na svojstva gitare Na prvom su mjestu Tri plesa Borisa Papandopula koje je Vidovi} ve} jednom snimio, no sada je to u druga~ijem kontekstu, vi{e kao prolog jednom visokoprofesionalnom stilu pristupa narodnoj glazbi. Osobito je istan~ana izvedba drugog plesa koja na lirski na~in tretira suhe staccato motivi}e, upravo krhotine kamenjarskih odjeka frula i sopila. Izuzetna kvaliteta instrumenta na kojemu Vidovi} svira, a u to se mogao uvjeriti svaki slu{atelj koji je imao priliku slu{ati njegovu svirku u`ivo, gotovo je autenti~ni izdanak onoga pradavnog rukavca kojim je po{la umjetni~ka glazba iberijskoga poluotoka. Stoga je i njegov odjek koji posti`e na gitari samotan, vapiju}i, pomalo rezak, ali nikada taman i kapituliraju}i. Nema one dubine kao Çeku, jer ne stremi patosu, niti filtera Petrinjaka, ali ima svojstva od ouda do citre. Tre}i je ples stoga vrlo blizak upravo tom instrumentu u odmjerenoj komici gra|anske kontradance.

lfi Kabiljo Song Collection edicija je mati~nog diskografa Alfija Kabilja, izdava~ke ku}e Croatia Records (neko} Jugotona), u kojoj je objavljen i ovaj dvostruki album autenti~nih tonskih zapisa. Prema izboru sâmog autora ponu|eno je 48 pjesama, dovoljnih da popune ne samo festivalsku ve~er, ve} i da same po sebi budu cijeli festival s dvije izborne i finalnom ve~eri. Vremenski je raspon, naime, zaokru`en na dvadesetak godina izme|u {ezdesetih i osamdesetih pro{loga stolje}a, obuhvativ{i upravo zlatno doba glazbenih festivala u nas, vrlo

CD IZLOG

Vidovi}ev je stilski osje}aj za ritam jedna od njegovih najve}ih odlika kojom dose`e ~isto}u i matemati~ku to~nost arhajskih stopa troheja, jamba i daktila. To mu omogu}uje dinami~ku gradnju bez ograni~enja i stoga njegove izvedbe jesu i bit }e uvijek prepoznatljive po ovom duboko pouzdanom osjetilu.

Srednji Andante cantabile Gitarine Dalmatine njeguje posebni na~in dalmatinske svirke s tonom u smiraju, onako kako zavr{ni akord obujmljuje i svezuje dah pjeva~a. Vidovi} k tome dodaje boju treptavog mandolinskog zvuka, {to svemu daje upravo nevjerojatno stvaran ugo|aj bivanja uz morsku obalu pitomoga Jadrana i blagosti kojom to okru`enje zra~i. Ovu }e trostava~nu seriju svaki Dalmatinac osjetiti kao

Croatia Records

CD IZLOG

Velika autorsko–izvodila~ka vje{tina Skladba koja je donijela jednu od nagrada ovom albumu jest Suita mediterana @eljka Brkanovi}a s tri oblika: Jota, Siciliana i Croatiana, od kojih prve dvije jasno nazna~uju svoje podrijetlo s najistaknutijih rtova kopna u Mediteran, no jedino na{a Hrvatska ima mutan zaveslaj, ~as prema sjeveru, ~as prema jugu. Siciliana kao da nije realna glazba, ve} neka daleka jeka nekada{njih svirki oko visokih, opasanih bedema stare kri`arske Sicilije. Tako bliske na{em Dubrovniku ili Trsatu. Uostalom, kakva je bila glazba starih Ilira? Croatiana

PJESME ZA SVA VREMENA

CD IZLOG

vaj CD ne moète kupiti putem globalnog Amazona na Internetu kao, na primjer, Ataccantilenu Le{nika/Penzara, ali ga zato moète nabaviti svugdje u Hrvatskoj, nakon {to je postao dobitnik dviju nagrada Porin. No, posredstvom Amazon.com–a, moète kupiti Vidovi}evu plo~u s djelima Scarlattija, Sora i Vidovi}a iz 1994. godine. U dobi kad se

Alfi Kabiljo

CD IZLOG

Pi{e: \ur|a Otr`an

CD IZLOG

Plo~a trajne vrijednosti koju je javnost ve} priznala s dvije nagrade Porin za najbolju izvedbu i za najbolju produkciju

Dalmatinski milozvuci Nova skladba Gitarina Dalmatina Alfija Kabilja napaja se milozvukom klapskoga pjevanja, ali na na~in jednog starinskog dueta koji se moè zamisliti i u guda~koj izvedbi uz pratnju klavira, ali to ne zna~i da ima salonski karakter. Traì Allegro slobodni prostor nekih skalina, uvod za neku serenadu prozoru koji se ne}e otvoriti, kroz koji se krade rebrasti prizor na svira~a pogledom kroz poluotvorene grilje. Orffovski motiv otkriva svoje istarske korijene koji se na podijima ne prepoznaje u svom izdanku zbog hipertrofije ritmi~kog obrasca, a zapravo je tiho, suzdràno susa~ko pocupkivanje. Veseli obrazac koji smjenjuje dugi zaveslaj ili put vala prema obali.

tora Vidovi}a slaè tonove poput makova u polju, prolaznih ali veselih oku, nepretenciozno ispunjaju}i krajolik ìvotom. Izma{tao je Vidovi} i finale s brzim vodoskoknim pasaìma u zanimljivom ritmi~kom obrascu i privla~noga tempa s dva plana, tako dragoj tehnici starih portretnih majstora.

CD IZLOG

CVJETNI HERBARIJ HRVATSKE GLAZBE

i gore prema nebu i dolje prema zemlji. Obradio ju je Vidovi} i otkrio nove stranice solisti~ke glazbe.

CD IZLOG

CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG

Viktor Vidovi}: Rozeta od pletera (Aquarius Records)

CD IZLOG

BROJ 147/148, PROSINAC 2007.

CD IZLOG

3:47 PM

CD IZLOG

30-Jan-08

CD IZLOG

cantus_09:cantus_01.qxd

30-Jan-08

3:47 PM

Page 22

BROJ 147/148, PROSINAC 2007. CD IZLOG

Pi{e: \ur|a Otr`an

CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG

CD IZLOG

aizgled nemogu}a misija: prona}i mno{tvo literature za kontrabas, sve to izvesti s voljnim izvo|a~em, a naposljetku snimiti i objaviti. Tako su mladi umjetnici sebi zamislili prodor u bijeli svijet i ostvarili ga, takore}i, manufakturno. Mlada, ali svira~ki zrela kontrabasistica s Tajvana Yuan–Chuan Pan uprla se dokazati da se njezin instrument moè tretirati poput oboe, violine ili bilo kojeg drugog solisti~kog glazbala, {to nije po sebi ni{ta novo, ali je za tu svrhu na{la skladatelja i stimm–kolegu koji je doslovno stvorio ili re–kreirao potpuno novu glazbenu literaturu, bolje re}i, izopona{ao je solisti~ku komornu i komorno–koncertantnu glazbu iz sredine 19. stolje}a. I u tome je najve}i problem, a ne u Kussewitzkom na kojemu se ku{aju svi dobri svira~i. Skladatelj o kojemu je rije~ zove se Dario Cebi} (Zagrep~anin) i sve su skladbe na ovoj plo~i njegove. To su redom suita Godi{nja doba, pa Sonatina za kontrabas i klavir, potom Tama, koncertni stavak za kontrabas i vrpcu (snimka: zvuk oluje s grmljavinom), a onda najednom most ka Giovanniju Bottesiniju i njegovu Capricciu di bravura i velikom Allegru iz koncerta Alla Mendelssohn. Dakle, u~inak je pomalo za~udan — najprije slu{amo niz skladbi koje zvu~e kao salonske obrade »nekih« kompilacija, a onda malo stilskih originala. No, sve to zajedno pokazuje ono {to su umjetnici vjerujem èljeli re}i — da se kontrabasom moè posti}i sve {to i na drugim instrumentima. Ve}inom da, ali ponekad bogme i ne, jer tamo gdje je dionica pisana »alla vcello« ton ipak malo prohuji osu{en, kad — priznat }emo — ìce nisu iste. Yuan–Chuan Pan ho}e svirati i to radi s entuzijazmom, àrom, vje{to, toplog, ugodnog tona, bez hemmunga i ne haje otkud dolaze note, va`no da ona moè iskazati svoj virtuozitet. Zanimljivo za vje`bu i izvodila~ku praksu, ali koliko ima smisla 2007. pisati epigonski u stilu kasnog romantizma, to valjda zna samo autor.

CD IZLOG

edi}ev profesor skladanja Stanko Horvat obi~avao je avangardu ozna~iti kao prethodnicu koja probija nove putove i ne zanima je {to ostavlja iza sebe dok nara{taji koji pristiù za njom imaju zada}u raskr~iti osvojeno. Sude}i prema djelovanju u~enika Sr|ana Dedi}a, ovaj je zadatak mladi autor shvatio vi{e kao fiksaciju glazbe novim vezama s tradicijom negoli razmetanje (tu|im) osvojenim izri~ajima. Hrabro i pomalo bezbri`no, Dedi} od osamdesetih godina pro{loga stolje}a ugra|uje nova izna{a{}a u stare recepte. Tako s pet skladbi u dvadesetak godina nakladnik Cantus predstavlja Sr|ana Dedi}a u ediciji Hrvatski suvremeni skladatelji. Tu su rane skladbe Beat On u slovenskoj izvedbi (Simfonijski orkestar Radiotelevizije Slovenija, Anton Nanut) i At the Party za udaraljke (Supercussion), Cantus fractalis (Zagreba~ki kvartet saksofona), Snake Charmer za basklarinetista Ratka Vojteka te Koncert za violon~elo i komorni orkestar (Simfonijski orkestar Radiotelevizije Slovenija, Mladen Tarbuk, solist Nino Ruèvi}). Engleski naslovi skladbi razumljivi su za skladatelja koji intenzivno radi i djeluje u inozemstvu. îni mi se da je pone{to te{ka izvedba Beat On (te{ka u smislu akcenata poznatih iz Stravinskijeva Posve}enja) vi{e odmogla skladbi i u~inila je tmastom i napregnutom, dok bi proto~nija i pr{tavija izvedba u boulezovskom smislu vi{e istaknula reljefnost ritmi~ke strukture koja je nositelj tkiva ove zanimljive i efektne orkestralne igre. No, zato su proto~na i pr{tava fraktalna do{aptavanja saksofona u Cantus fractalis, kao i u udaraljka{kom karuselu At the Party. Posebno je uo~ljivo povjerenje koje je mladi skladatelj jo{ u osamdesetima poklonio glavnom nadahnu}u hrvatske puha~ke (i ine) glazbe Ratku Vojteku i posvetio mu skladbu Snake Charmer ({to bi, uostalom, bio i savr{eni nadimak za svestranoga Vojteka), skladbu male ideje i velike zabave. Najuspje{nija je izvedba ona ansambla Supercussion u kojima Le{nik&co. uspijevaju pohvatati sve atribute ove revije jazz improvizacije planirane tako da djeluje kao da nastaje svakog trenutka, sada i ovdje. Opse`no je breme avangarde i ve} je dugi niz godina prisutna tendencija mladih skladatelja da pi{u nekim esperantom post–avangarde u kojemu nestaje svaki identitet, pa tako mladi Nijemci, Nizozemci i Koreanci tretiraju orkestar kao {to su to ~inili njihovi profesori kompozicije koji sjede u prosudbenim vije}ima za nagrade. Toj je praksi i Dedi} platio porez u Koncertu za violon~elo, ali i to je razumljivo, jer su se obra}ali publici (ìrijima) na jeziku koji ona razumije i time dokazivali svoju skladateljsku zrelost. Stoga je Dedi} bliì sebi (i nama) kada se pusti ma{ti i stvara skladbe za druga~ije zagrijane avangardiste, one koji su skloniji performansu, otkri}u i glazbovanju svojim vlastitim rije~ima.

CD IZLOG

eoptere}eni poznavatelj pro{losti, skladatelj i pijanist Dubravko Detoni uvijek je tragao za nekim novim korijenima. Tako|er neoptere}eni suputnik korifeja suvremene glazbe kad god je to ona bila, Stockhausena, Ligetija, Lutoslawskog ili Cagea, nije se podao ukalupljenjima njihovih stremljenja, o~ekuju}i od glazbe izazov za vlastitu pustolovinu ili otkri}e, avanturu avangarde. U ediciji izabranih djela hrvatskih suvremenih skladatelja na ovom smo albumu dobili odabir skladbi koje svojom markantno{}u ukazuju na pone{to razbacane kote glazbovida Detonijeva skladateljstva. Tek bi puni odabir orkestralnog opusa pruìo uvid u krvotok koji povezuje ove demarkacijske kule dugogodi{njeg rada i prisustva u prednjem planu suvremenog hrvatskog, ali i svjetskog glazbenog izri~aja. No, ipak su to redom skladbe zrelog i uvaènog skladatelja: Dolce furioso, Musica Danieliana, Banalia, 47 pitanja, Crna glazba, The Wonderful Monster of Time za narud`be festivala i izvedbe ponajboljih orkestralnih ansambala, solista i dirigenata, uklju~uju}i i sâmoga autora i njegov legendarni ansambl ACEZANTEZ. Uz poveznice utkane u ovaj odabir, a navedene su u programskoj knjiìci, tu je uo~ljiv i specifi~an pristup glazbi koji se mo`da bolje o~ituje u formalno zahtjevnijim oblicima kakve traè ve}i sastavi no {to je to slu~aj u komornoj glazbi ili uvjetno re~eno komornoj, kad je rije~ o ACEZANTEZU i elektroni~koj glazbi. Detonijeva glazba uvijek traga za ne~im {irim od nje same, pa i tako ostvaruje prostor doga|aja glazbe kao prostor intime razli~itih razina: glazba–vrijeme, glazba–vlastita priroda, glazba–izvo|a~, glazba–ti{ina (neglazba) i sli~no. Tu se zbiva intima glazbe, nadasve detonijevska i rijetka u suvremenim djelima, rijetka ne po zamislima, koliko u konzistentnosti svoje potrage kojom ostvaruje individualno univerzalan u~inak. Takva praksa ukazuje na barem dvije konstante Dubravka Detonija kao skladatelja, a to su: neprestani doìvljaj glazbe kao trajnog, vje~no novog i neiscrpivog fenomena, koji ima beskona~ne mogu}nosti zanimljivih i nepoznatih odgovora na upite strastvenog traga~a, te poimanje umjetni~kog u glazbi kao samo njezine i jedne od nekoliko razina koje se povezuju u neki zajedni~ki vi{eslojni sustav, kompoziciju, ovisno o doti~nom eksperimentu. To je mo`da i onaj arhai~ni, inicijalni doìvljaj glazbe kao prizme za razli~ite snopove poruka te poriv da se bude na njezinu izvoru. Me|u izdanjima ove edicije album Dubravko Detoni ima profil, ~vrstinu i va`nost ne samo za predstavljanje glazbene stvarateljska prakse u Hrvatskoj, ve} je dokument autora koji je, grabe}i bez daha sada{njost glazbe, ostvario opus kojim je dokumentirao jednu epohu kojoj je, zbog toga {to se zamarala biljeènjem »svjetskog« u glazbi, ~esto promakao autenti~an trenutak. Dokumentirao ju je upravo stoga {to se glazbi pribliàvao intimno, gotovo privatno, oboruàn svjetskim kao naobrazbom, i time uspio poput Prometeja oteti upravo te iskre koje su mnogi uzalud razgorijevali jer su se previ{e {tedjeli.

CD IZLOG

Dallas Classics

CD IZLOG

Cantus

CD IZLOG

Cantus

CD IZLOG

Contrabasso di bravura

CD IZLOG

Hrvatski suvremeni skladatelji

CD IZLOG

Hrvatski suvremeni skladatelji

CD IZLOG

Yuan–Chuan Pan

CD IZLOG

ri suvremene skladbe i jedna iz 18. stolje}a u izvedbi dvojice hrvatskih uglednih svira~a i improvizatora u ameri~koj produkciji uz podr{ku Prosoli&Svete glazbe sadràj su ovoga CD–a. Mario Penzar i Igor Le{nik, koji bi u nekom tradicionalnom postavu svirali na sve~anim dvorskim procesijama, naglo otkrivaju temperament, zatomljen stolje}ima i sputan konvencionalnim glazbenim pismom, temperament koji se duboko buni i izlazi na povr{inu kao òvijalnost, poigravanje rutinom, nipo{to trivijalno, s iskustvom jazza iza sebe i tako nekako se moè nabrajati unedogled da bi se naslutilo ono {to Le{nik tre}om skladbom na ovoj plo~i èli naglasiti: dva lica istoga svira~kog bi}a Jekyll&Hyde. Album zapo~inje ozbiljnom i usrdno lirskom Uskr{njom toccatom, u kojoj eteri~na razina orgulja biva potpomognuta (da, zaista potpomognuta) voljnim, ritmi~kim principom zemaljskog udara. Igor Le{nik zna slu{ati partnera, poput dobrog glumca sa shakespearijanske bine, ~eka, traì schlagwort, prigovara, podsti~e, farba, stvara nove sfere. ârobna kombinacija nespojivog, orgulja i udaraljki, u drugoj je skladbi stvorila amalgam zapanjuju}e djelotvornosti. Baltracan za vibrafon i orgulje skladatelja pod imenom Serge Folie. Naslov se odnosi na mitolo{ku biljku izme|u cikle i koroma~a s mirisom naran~e, koju zovu jo{ i raskovnik jer navodno otvara sve zakovano. Ba{ zgodno za okovane svirale vibrafona i orgulja. No, skladba je i nastala na poticaj sâmoga Le{nika, tako da je partnerstvo bilo uspje{no. Koncert Franza Cibulke i Igora Le{nika Jekyll&Hyde vjerojatno se odnosi na kontrastne habituse samih autora, ali i materijala koji se sudara tijekom skladbe. Velika pompoznost udaraljki, orgulja i fanfara dolazi do izraàja u grande finalu albuma sa Simfonijom za pet pedalnih timpana, orgulje i trublje (u obradi Igora Le{nika), ina~e za osam obligatnih timpana, Johanna C. C. Fischera. Gosti trublja~i jesu Vedran Kocelj i Dario Teskera. Ovo, za udaraljka{e va`no djelo, Le{nik je prilagodio za pet timpana, {to je plod njegova dugogodi{njeg iskustva, pa je za pretpostaviti da }e udaraljka{i prionuti uz njegovu obradu. Marljiva zaigranost Igora Le{nika moè se usporediti s onom Ratka Vojteka, jer uvijek iznova svakim nastupom ili objavljenim albumom odu{evljava svojom stra{}u i ljubavlju za sve po ~emu se lupa — obzirno i sa sluhom.

Sr|an DEDI]

CD IZLOG

CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG

Organ&percussion

Dubravko DETONI

CD IZLOG

Equilibrium EQ73

CD IZLOG

Attaccantilena/Igor Le{nik, Mario Penzar

CD IZLOG

cantus_09:cantus_01.qxd

30-Jan-08

3:48 PM

Page 23

CD IZLOG

Pi{e: Bojan Mu{}et

Menart

Skretanje

albumom Razglednice koji je pro{ao ne{to slabije kod publike Lete}i odred zaklju~io je svoju karijeru. No, bilo je samo pitanje vremena kad }e uslijediti comeback. Jutro poslije brijanja, zapravo, nije povratak benda, nego lidera Lete}eg odreda Denisa Duman~i}a koji je s bubnjarom Tabanom stvorio novi bend. Dobili smo ne{to poput druge faze Crvene jabuke. Pritom se uistinu osje}a odre|ena Duman~i}eva zrelost, {to mu moè biti prepreka u kreiranju hitova inicijalno namijenjenih tinejdèrskoj publici. Jutro poslije brijanja korektan je album, ali ni{ta vi{e od toga. Dakle, nije posrijedi trijumfalni comeback, niti je rije~ o albumu koji bi bacao novo svjetlo na stvarala{tvo Lete}eg odreda kao, na primjer, ponajbolji album benda Vrijeme koji je producirao Denyken. Stoga je mogu}e da je to jednokratni album kojim }e Denis Duman~i} osjetiti ìvost pozornice, dok }e se dalje nastaviti baviti skladateljskim radom za mno{tvo izvo|a~a. Ili }e, pak, u njemu proraditi inat, pa }e za sljede}a ostvarenja osposobiti hit–ma{ineriju. Utisak je da je za takvo {to trebala magija pravoga, a ne studijskog benda, bez obzira na njegovu lidersku poziciju.

vaki album skupine Pips, Chips & Videoclips ima unikatnu mogu}nost pretvorbe nakon roka trajanja, {to zna~i da se nakon koncertne i promotivne aktivacije albumi jednostavno poprave ili pokvare. Drugim rije~ima, autorske ekspresije Dubravka Ivani{a i njegovih astronauta, unato~ bezrezervnosti (ne)prihva}anja nikad nisu bile jednozna~ne. Kao i prethodni album Drve}e i rijeke, tako su i Pjesme za gladijatore potpuno iznena|enje za one koji godinama ~ekaju Dinamo ja volim 2, hitoidnost Freda Astairea ili kopanje po skrivenim porukama ~udnog stihovlja iz Ivani{eve bilje`nice. Navodno su Pjesme za gladijatore prvi album inicijalno objavljen na mobitelu, {to konceptualizmom i Flaming Lipsoidnom produkcijom albuma daje povoda razmi{ljanju kako se vanjskim efektima nastojalo prebroditi autorsku krizu. No, ovdje krize, po svemu sude}i, nema. To je i dalje isti obrazac autorstva koje neki put daje katastrofalne, a neki put genijalne rezultate (stihovi i na ovom albumu to dokazuju). Tu nailazimo na razigranu varijantu pomla|enog benda (dio ~lanstva gotovo je nosio pelene kad se Ripper kleo u Dinamo) u svojemu najsmje{nijem izdanju, {to zna~i da standardna pretencioznost benda ovdje ne rezultira groteskom i debaklom ili, s druge strane, opravdanim ovacijama, nego nehajnom prpo{no{}u. Kad astronautske velike rije~i odu u zaborav, ostat }e ipak komi~na sje}anja na ovosezonske vedre tonove pop–gladijatora. Jer tko mo`e ozbiljno shvatiti stihove: Kad bi nam Edwin Softi} bio menad`er, tad bi svaki mufi} bio za{e}eren? Sukladno tome, Ivani{ }e se posljednji i najsla|e smijati.

z Gustafe i Let 3 najpotentnija glazbena posada u Hrvata, splitski TBF imali su prili~no nezahvalan zadatak kreirati nasljednika albuma Maxon Universal, jednoga od najboljih na ovim prostorima svih vremena. Stihovni mehanizam nije zahr|ao, produkcija je na najvi{oj razini ~im ruke u svemu ima Luky, dok tri stalna »glazbena« ~lana trebaju osiguravati primjerenu glazbenu pozadinu.

Izuzetak je pjesma Labud i noj u kojoj sudjeluje reper Bizzo, a izdvaja se stihovima Nemam vremena da s tobom gledam u zvijezde nakon seksa/Odi doma i najedi se ~okoladnih keksa. Unato~ tomu, posrijedi je jedan od najuvjerljivijih debija u posljednje vrijeme na na{oj sceni.

No, o~ito je da je Maxon bio prevelik problem za TBF. Galerija Tutnplok djeluje kao zgodna kolekcija B–strana singlova s prija{njeg albuma, off projekt namijenjen zagri`enim fanovima, ali i onima koji su `eljni dobre glazbe s ovih meridijana. Jednostavno, na albumu se nisu u tolikoj mjeri uskladili toplomjeri glavnih pokreta~a benda kako bi napravili ne{to bolje ({to bi bilo nevjerojatno) ili druk~ije od Maxon Universala. To ne zna~i da je posrijedi proma{aj. U recentnoj doma}oj produkciji TBF se opet izdvaja intrigantnim stihovima, nekim zanimljivim glazbenim rje{enjima i sjajnom produkcijom. Zapravo, Galerija Tutnplok opravdava visok potencijal TBF–a, ali to je kori{tenje onog kredita koji su dobili aklamacijom i publike i kritike.

estoki favoriti s pozornica festivala alternativne glazbe Erotic Biljan & His Heretics do~epali su se albuma prvijenca. Tako je nakon dugo vremena ne{to ve}a izdava~ka ku}a odlu~ila dati priliku gara`nom bendu koji pjeva na engleskom da poku{a napraviti zna~ajniji iskorak. Erotic Biljan & His Heretics su mo`da popularniji u Austriji i Njema~koj nego kod nas, {to je i razumljivo jer je ondje garage scena ipak vi{e evoluirala. Tako ovdje album s glazbom koja mnogo duguje pradjedovima punka Sonicsima, ali jo{ vi{e Crampsima i svoj sili izvo|a~a s Crypt Recordsa ({to je vidljivo ve} na prvi pogled) predstavlja pravi raritet. Ne pretjerano dobro odsviran i otpjevan, jo{ lo{ije produciran, ovaj album nudi inicijalnu energiju i svu prljav{tinu garage punka. [teta, zapravo, {to je posrijedi studijski album, jer se sve to itekako osje}a, a da je napravljen album u`ivo, vjerojatno bi svi ovi nedostaci i imali odre|eni {arm. Ovako, Erotic Biljanu i njegovim Hereticsima palac gore za `estinu, a diskografskoj ku}i sugestija da im za sljede}i album pribavi producenta.

akon izvrsne kompilacije 3 naran~e jedan od najcjenjenijih hrvatskih skladatelja Livio Morosin kopao je po glazbenoj ostav{tini ovih podneblja i ondje gdje je nai{ao na inspiraciju, izvukao je izvrsnu sirovinu za vlastitu viziju reinterpretacija. Tu je {est narodnih pjesama kojima je udahnut novi smisao, a pet od njih Morosinu je poslu`ilo kao nadahnu}e za kreaciju novog i{~itavanja njihovih poruka. U sve to Morosin je utkao i pet vlastitih pjesama, od kojih je jedna posve}ena Fulviju Tomizzi i jedna Sydu Barrettu, dok se apsolutno izdvaja skladba Heroin (@uti dub), jednostavna, direktna i bezvremena narkomanska pri~a. Ispreplitanje tradicionalnih motiva s produkcijskim dosezima najsuvremenijih studija, sasvim beskompromisan rad i puni emocionalni anga`man u svakoj pjesmi pokazali su se kao jo{ jedan Morosinov pogodak. U dvije rije~i: album godine. A kao bonus, tu je najbolja pjesma s ovogodi{nje Dore, Volim ja s Miroslavom Eva~i}em i izvrsna stilizacija skladbe God Don't Never Change Blinda Willieja Johnsona. Uistinu, Croatian Roots Music, nova etno podetiketa izdava~a Croatia Records, nije mogla bolje startati.

DAVOR RADOLFI

Adriatica Latina Dallas avno je bilo otkako je Davor Radolfi palio i àrio s Ritmom Locom i kad su latinoameri~ki napjevi ovdje bili ultimativni hit. No, unato~ tomu Radolfi nije mijenjao smjer ostav{i likom i djelom latino lover, frajer koji }e uvijek imati formulu da pjesmom lomi ènska srca, koliko god mo`da mu{kim u{ima to bilo nepodno{ljivo. U jednom trenutku shvatio je na koji na~in moè konvergirati ju`nja~ke ritmove dalekih mora i gora s dalmatinskom tradicijom. Recept je ve} proku{an, a iako bi se dalo o~ekivati kako se na albumu Adriatica Latina cijeli koncept razvio do krajnjih granica, nije tako. Radolfi u par pjesama govori kako bi »umra«, »bija« ili »suzama zalija«, u drugoj mu gostuje klapa Nostalgija, ali posrijedi je i dalje laid–back koncept kojim Radolfi apsolutno dominira. Glavna mana albuma jest neujedna~enost, kako produkcijski, tako i snimateljski, pa je posrijedi tipi~no estradno ostvarenje za manje zahtjevnu publiku. [teta, jer Radolfi ima i znanja i potencijala za ambicioznija ostvarenja.

ako bi se o~ekivalo da su [ajetine Kope i {pade album s isklju~ivo ~akavskim stihovima, [ajeta je napravio suprotno — snimio je album na knji`evnome jeziku, uz jedan bonus, punk–polku u suradnji s Lidijom Percan. No, ako mo`e Manu Chao pjevati na raznim jezicima, a da izvrsno zvu~i, neka to bude dopu{teno i [ajeti. Njegovo stihovlje barokno je bogato, njegove su pri~e uzbudljive, vokabular inovativan, a rime u nekim slu~ajevima senzacionalne (malvazija barique/Titanik). U tom smislu album predstavlja [ajetinu prepoznatljivu vrijednost, iako bi neke od pjesama zvu~ale isto tako efektno da su otpjevane na dijalektu. Na glazbenoj ravni Kope i {pade predstavljaju prvi osjetniji uzlet u odnosu na prija{nja ostvarenja nakon albuma Blues bera~a {paruga. Sretno su spojene pop–skladbe s hit–potencijalom i one koje otkrivaju [ajetin skladateljski tonus za odgovaraju}i glazbeni torzo. Kope i {pade je album s dovoljno intrigantnih stihova, dovoljno hitovskoga naboja i dovoljno razloga za sasvim ozbiljne [ajetine namjere da razbije masovnu percepciju autora specijaliziranoga isklju~ivo za duhovite pjesme {to je, nota bene, bilo njegovo glavno pogonsko gorivo na prija{nja dva albuma. [ajeta je jednostavno, autor i izvo|a~ vrlo {irokoga svjetonazora, pa mu nespojive stvari nisu nimalo strane.

CD IZLOG CD IZLOG

Aquarius Records

CD IZLOG

Dancing Bear

Croatian Roots Music/Croatia Records

CD IZLOG

Supersticky

Kope i {pade

CD IZLOG

EROTIC BILJAN & HIS HERETICS

CD IZLOG

Livio Morosin

CD IZLOG

[AJETA

CD IZLOG

LIVIO MOROSIN

CD IZLOG

akon Valerije jo{ je jedan pjeva~ Mayalesa odlu~io krenuti u solisti~ke vode. Posrijedi je Kristijan Beluhan, pjeva~ jazz banda za promocije i primanja. Skretanje zvu~i kao skretanje stvarala{tva Mayalesa na njegov mlin. Specifi~noga vokalnog izri~aja uz jazzy glazbene krajolike, Beluhan je napravio easy listening album bez ijedne gre{ke u koracima. To, zapravo, i nije bio neki problem kad mu bend ~ine vode}a imena nove jazz scene, od Matije Dedi}a preko Krune Leva~i}a do Borne [ercara. Glavni problem ovog albuma jest da zvu~i kao jedna pjesma koja se tu i tamo zaustavi. Upravo zbog osebujnoga na~ina interpretacije, vokal Kristijana Beluhana dominira nad glazbenim materijalom kreiranim kao da je rije~ o nekom jam sessionu, razlomljenomu na podjednake dijelove sli~noga tempa.

CD IZLOG

Aquarius Records

CD IZLOG

Dancing Bear

CD IZLOG

KRISTIJAN BELUHAN

CD IZLOG

Galerija Tutnplok

CD IZLOG

Pjesme za gladijatore

CD IZLOG

Jutro poslije brijanja

CD IZLOG

TBF

CD IZLOG

PIPS, CHIPS & VIDEOCLIPS

CD IZLOG

LETE]I ODRED

CD IZLOG

BROJ 147/148, PROSINAC 2007.

cantus_09:cantus_01.qxd

30-Jan-08

3:48 PM

Page 24

BROJ 147/148, PROSINAC 2007.

Praizvedba Ru`e na asfaltu Darka Hajseka u Gradskom kazali{tu Komedija

SUVREMENI HRVATSKI MJUZIKL Pi{e: Irena Paulus

rvatski mjuzikl vu~e povijest iz davnih sedamdesetih godina kada je Alfi Kabiljo skladao svoju Jaltu, Jaltu i kada su Ivica Kraja~, Karlo Metiko{ i Miljenko Prohaska zamislili i stvorili rock–operu Gubec beg. Me|utim, ~ini se da je tu sve stalo. Unato~ naporima redatelja Vlade [tefan~i}a koji je godinama promicao i na pozornicu zagreba~kog Gradskog kazali{ta Komedija postavljao razli~ita glazbeno–scenska djela, `anr kao da se umorio. Te{ko je iz dana{nje perspektive vidjeti za{to, me|utim, ~injenica jest da je osamdesetih godina mjuzikl zamirao i u svijetu (razlozi, dakle, nisu bili isklju~ivo financijske prirode, ve} su vjerojatno zadirali u svjetski poredak i interese publike).

Probu|eni duhovi No, mjuzikl je oìvio, od kraja devedesetih godina dvadesetog stolje}a pratimo svojevrsni revival — no sada su to sasvim druk~iji mjuzikli koji, ve} po pravilu, zavr{avaju na filmskim platnima. Zapravo, filmska su platna o~ito izazov, jer su mjuzikli poput Chicaga, Moulin Rougea i najnovijih (ali ne toliko uspje{nih) Komada iz snova, zapravo adaptacije starih mjuzikla s brodvejskih pozornica. @anr je ponovno postao in, ali na sasvim druk~iji na~in. Osjetili su to organizatori Gradskog kazali{ta Komedija, kada su, ba{ na prijelazu u novi milenij, na pozornicu postavljali rock operu Isus Krist Superstar Andrewa Lloyda Webbera. Djelo je bilo staro (iz sedamdesetih!), ali je nosilo svojevrsnu najavu novoga: najpoznatija tragi~na pri~a iz Biblije zapravo je (u svoje vrijeme) bila vrlo opasan materijal kao sadràj rock–opere. No, u nas je probudila duhove. Nakon toga, na pozornicu su, uglavnom s velikim uspjehom, postavljeni mjuzikli Chicago Johna Kandera i Freda Ebba, Kosa Galta MacDermota, Jamesa Radoa i Geromea Ragnija, Skidajte se do kraja Davida Yazbeka i Terrencea McNallyja i drugi. Sve je redom resila eksplozivna glazba, socijalno zao{treni sadràj i, naj~e{}e, tragi~an zavr{etak.

MJUZIKLI MJUZIKLI MJUZIKLI MJUZIKLI MJUZIKLI MJUZIKLI MJUZIKLI MJUZIKLI

Me|utim, na podru~ju stvaranja hrvatskog mjuzikla, rock–opere ili ikakvog sli~nog glazbeno–scenskog djela, doma}e su snage zakazale. Dugo se {u{kalo o novom mjuziklu Alfija Kabilja (Krapci) koji do danas nije postavljen na pozornicu (dodu{e, to je kompenziralo rije~ko kazali{te jer je osuvremenilo njegovu Jaltu). Bilo je poku{aja — no Janica i Jean Roberta [kiljana i Sini{e Leopolda te Kajkavski requiem Vida Baloga i Sa{e Nova~i}a pro{li su prili~no nezapaèno. Gotov proizvod Problem je najvjerojatnije leào u traènju i pronalaènju pravoga jezika koji }e privu}i publiku. Taj su problem rije{ili skladatelj Darko Hajsek, autor stihova Ladislav Preìgalo i libretist Igor Weidlich mjuziklom Ruà na asfaltu. Mjuzikl je (kako to obi~no u nas biva) do~ekan s prili~no skepse, ali je na premijeri (27. listopada 2007.) odu{evio mladu publiku. Gdje su Hajsek, Preìgalo i Weidlich uspjeli, a drugi nisu? Darko Hajsek je Ruù ponudio zagreba~koj publici kao »gotov proizvod« koji je nastajao godinama. Godinama je skladatelj putovao i upoznavao svjetsku glazbu, godinama je skladao za multimedijalne projekte, performance,

kazali{ne predstave, glazbeno–scenska djela, tv–serije i filmove. Godinama je sazrijevao kao glazbenik i gradio svoj specifi~an stil. Rezultat je vrlo neobi~an za Hrvatsku i njezin mjuzikl, ali i suvremen u svjetskim okvirima (premda, prema mom mi{ljenju, jo{ uvijek treba doradu). Ruà na asfaltu zapo~inje kao svojevrsna Pri~a sa zapadne strane — tu je predgra|e nekog grada (volimo misliti da je to na{ grad), tu su tinejdèri koji ne znaju {to }e sa sobom, pa djeluju poput opasnih tipova koje ne èlite sresti na ulici. Me|utim, kada ih upoznate, saznajete da je njihova pri~a bliska va{oj — to su samo obi~na djeca koja, poput Eminema ili 50 Centa, grcaju u siroma{tvu, zapostavljenosti i zatrovanosti mobitelima i sivilom gradskog asfalta. I tu po~inje radnja. U pri~u uskoro ulaze gotovo sve suvremene teme: homoseksualizam, feminizam, {ovinizam, patrijarhat, tradicija, no}ni klubovi, tajkuni i tako dalje. U èlji da kaù sve, autori su u jedan mjuzikl stavili previ{e. Jer tu je i pri~a o Romeu i Juliji, tu mu{ki likovi nose imena hrvatskih plemi}a i kraljeva (Tvrtko, Trenk), tu se grad suprotstavlja selu kao »savr{eni svijet«, a korumpirani, vjerojatno »oprani« novac postaje skriven iza simboli~kih visokih nasada poriluka.

Od klasike do turbo folka Prili~no je te{ko shvatiti, ali mjuzikl ima svoje linijsko kretanje koje se, dodu{e, ra~va, ali koje }e privu}i publiku (obja{njenje da je »sve to samo san« olak{ava nadrealisti~ki razvoj i rasplet drugog ~ina koji se odvija na selu). Ako je sadràj mo`da teàk (no mo`da i nije, jer ga olak{ava niz humoristi~nih dosko~ica i gegova), onda je glazba vrlo pristupa~na. Hajsek gradi na svemu {to je do sada ~uo — od klasi~ne glazbe koja mu je polazi{te (jer Hajsek je na Muzi~koj akademiji u Zagrebu studirao kompoziciju u klasi prof. Stanka Horvata), preko popa i rocka (u koji se odjednom »preokre}e« uvodna klasi~na fuga), do jazza (koji sluì kao pratnja i javlja se u natruhama kao osnovica nekih pjesama), rapa (»veselog« Beatrice), hrvatskog folklora i njegove opozicije turbo folka, tanga, afri~ke glazbe, funky jazza, hrvatske zabavne glazbe iz {ezdesetih godina i tako dalje. Ukratko, Hajsekov je glazbeni jezik eklekti~an. No, njegova je eklekti~nost suvremena: on }e rado upotrijebiti predmete koji funkcioniraju kao glazba (u prvome ~inu ple{e se s ka{etama piva s jasnim podsjetnikom na reklame @uja je zakon, ali i na glazbeno–scenski nastup grupe Stomp), a utjecaje treba traìti i u spotovima i filmovima (naro~ito u filmu Bogorodica za ~iji je soundtrack Hajsek nagra|en Porinom, a ~ija je pjesma No} nekoliko puta citirana u Ruì na asfaltu). Nekako, sve se to stapa u jedan glazbeni stil, vrlo suvremeni, ~ak postmoderni (rekli bi neki). Upravo je zbog toga glazba pristupa~na, a kao svojevrsna sinteza sve postoje}e glazbe, logi~no se nadovezuje na sadràj koji tako|er predstavlja jednu sintezu svih postoje}ih dru{tvenih problema. Sada bi, ~ini mi se, trebalo i glazbu i sadràj (naro~ito u drugom ~inu) »pro~istiti«, trebalo bi prona}i put koji obuhva}a samo neke linije, a ne sve... No, Ruà na asfaltu otvara vrata toga puta — kao prvi suvremeni hrvatski mjuzikl koji }e zasigurno privu}i brojnu mladu publiku, me|u njima i one koji nisu ni mislili da bi ih mjuzikl (kao »zastarjela« glazbeno–scenska forma) mogao zanimati.

EDUKATIVNO–ZABAVNI MJUZIKL TONIJA ETEROVI]A I MARINE AN\ELKOVI]

TRI KORAKA DO OSMIJEHA

MJUZIKLI

Pi{e: dr. sc. Dalibor Paulik

juzikl je ànr popularnog glazbenog kazali{ta u kojemu se govoreni dijalozi izmjenjuju s glazbenim i plesnim to~kama u jedinstvenoj strukturi koju zajedni~ki odre|uju skladatelj i libretist, ~esto u dogovoru s redateljem. Ovaj ànr okre}e se problemima suvremenog ~ovjeka, postavljaju}i pitanja od sociolo{kih do politi~kih, a vaàn postaje libreto, pri~a koja odre|uje zbivanja na pozornici. Bitan strukturni element postaje song, pjesma i ples koji ~esto nose radnju, a ànr traì kompletnog izvo|a~a, pjeva~a–glumca–plesa~a. Ponajbolja djela osim efektne glazbene nadgradnje, koreografije, scenografije, posjeduju jednostavnu i logi~nu pri~u, dramatur{ki spretno oblikovanu. Zbog toga je svako novo glazbeno–scensko djelo hrvatskih autora hvalevrijedan poku{aj, poglavito ako se njegova produkcija odvija izvan institucionalnih oblika, kazali{ta koja posjeduju ansambl podesan za izvedbu.

U Kazali{tu Tre{nja 14. rujna praizveden je mjuzikl Tri koraka do osmijeha u produkciji Glazbene udruge Arija, skladatelja Tonija Eterovi}a i libretistice Marine An|elkovi}. Eterovi} je autor uspje{nih mjuzikala i glazbeno–scenskih predstava za djecu (Ptica ~udesnih krila, Ne{ ti bi`a, Djevoj~ica sa `igicama), izvedenima na Me|unarodnom dje~jem festivalu u [ibeniku, u suradnji sa [ibenskim kaza-

li{tem, a i autor je brojnih dje~jih pjesama izvedenih na Hrvatskom dje~jem festivalu u Zagrebu. Marina An|elkovi} autorica je vi{e pjesni~kih zbirki, {ansona i dje~jih predstava, a zajedni~ki uradak s Eterovi}em jest predstava Ptica ~udesnih krila, ~iji su songovi zabilje`eni i na istoimenom CD–u, u izvedbi solista i zbora Zdravo maleni iz [ibenika. U mjuziklu Tri koraka do osmijeha namjera je druga~ija. Kako je istaknuto u programskom letku, cilj je predstave utjecati na djecu u dobi od 10 do 14 godina, to jest u~enike od ~etvrtog do osmog razreda osnovne {kole kod kojih dolazi do druge promjene mlije~nih zubi, odnosno ortodontskih problema. Ovim mjuziklom (kako nagla{ava Hrvoje Star~evi}, dr. stom., stru~ni konzultant) koji ima edukacijsko–zabavni karakter, `eli se podsjetiti

djecu i roditelje na to {to se sve doga|a zbog nebrige o oralnoj higijeni. To je bio i slo`en zadatak za autore, ponajprije autoricu teksta, govornih dijaloga i songova, kako zadr`ati edukativni karakter teme, a da ipak djeluje literarno zanimljivo i dramatur{ki uvjerljivo. Iskusna pjesnikinja Marina An|elkovi} uspjela je u tome u nizu dijelova (na primjer, duhovit razgovor profesora s u~enicima o Cesari}evoj pjesmi Vo}ka poslije ki{e, razgovor profesora s u~enicima o tome kako je disciplina u nastavi nekada bila ja~a, uz song To su bila vremena), trud je pokazala i u tekstovima koji se odnose na stomatolo{ku tematiku (song Stomatologa), a najuvjerljivija je kao pisac songova (K'o voli nek izvoli, Darkerica Cveba, [to bi htio, Zapreka, Osmijeh) u kojima potvr|uje interes za probleme djece i mladih, ~estim govorom u

slengu. Eterovi} je vje{to iskoristio te kvalitete, zvukovno efektno uobli~uju}i songove podesne za pjev, ali i plesni izraz. Uop}e se moè re}i da je maksimalno profesionalno, a djeci komunikativno, odradio skladateljski i aranèrski posao. Za produkciju predstave zaslu`ni su i redatelj Boris Kova~evi} (poznat po predstavama u ZKM–u Winnie the Pooh i Mi djeca s kolodvora Zoo), koreografkinja Lana Oluji}, scenografkinja Jana Fabijani}, kostimografkinja Vedrana Rapi}, dizajner svjetla Josip Sedak–Ben~i}, dok mladu gluma~ku ekipu (kojoj je to prvi susret s mjuziklom na kazali{noj pozornici) predvode Mario Valenti} (Profesor), Maksim Hozi} (Kristijan), a u izvedbama sudjeluju i Branko Glad i Igor [timac (Frka), Ivica Kova~evi} (Laki), Jana Fabijani} i Lucija Lovri} (Leda), Zorana Ka~i} i Daria Kari} (Cveba), Polina Golubeva i Martina Kolega (Mumi), Filip Foreti} i Teo Nikolac (Stomatolog) te Jasna Jozi} i Lana Oluji} (Asistentica). Entuzijazam izvo|a~a, vedrinu nastupa, a i autora mjuzikla potvr|uje i poruka zavr{nog songa Osmijeh, koja kaè: Bez daha s neba zvijezde }e sa}i / na lice tvoje {to blista i zra~i. / Cijeli }e{ biti od zla}anog ruha / kad se nasmije{, od uha do uha. Nadamo se repriznim izvedbama ovoga edukativno–zabavnog mjuzikla koji je nastao iz zajedni~kog uvjerenja autora i izvo|a~a te njihove spremnosti na rizik, jer iza njih ne stoji etablirana kazali{na institucija.