Cantus 140 by HDS.hr

cantus_16:cantus_16.qxd

11-Jul-07

8:48 PM

Page 1

NOVINE HRVATSKOGA DRU[TVA SKLADATELJA BROJ 140 LISTOPAD 2006. CIJENA 20 kn

CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS

STOGODI[NJICA RO\ENJA ZINKE KUNC MILANOV SJE]ANJA IVANA BRKANOVI]A FILMSKI OPUS MILA CIPRE NENAD MAR^EC — REAKCIJE NA PREPORUKU EUROPSKE KOMISIJE O PREKOGRANI^NOM OSTVARIVANJU PRAVA SEDAMDESETPETI RO\ENDAN BOGDANA GAGI]A I RUBENA RADICE REPORTA@E S LJETNIH FESTIVALA CD IZLOG

CANTUS

ISSN 1330–4747

Page 2

UVODNIK

Po{tovani ~itatelji Cantusa! K

U ovom broju donosimo reporta`e o ljetnim festivalima i koncertima, a najavljujemo i predstoje}e glazbene doga|aje. Veliku pa`nju posvetili smo glazbenicima povodom obljetnica njihova ro|enja: Zinki Kunc Milanov, Ivanu Brkanovi}u i Milu Cipri (100 godina), Zlatku Piberniku i Nik{i Njiri}u (80 godina) te Bogdanu Gagi}u i Rubenu Radici (75 godina). Prisje}amo se i preminulih: kantautora Ive Fabijana i etnomuzikologa Ivana Ivan~ana. Uz brojne ZAMP–ove teme donosimo i intervju sa zamjenikom direktora HDS ZAMP–a, Nenadom Mar~ecom, koji komentira otvaranje europskoga tr`i{ta slobodnoj konkurenciji i preporuku Europske komisije o prekograni~nom ostvarivanju prava.

Uz druge glazbenike o svojemu djelovanju govore i uspje{ni autori na podru~ju zabavne glazbe: Miroslav [koro i Miro Buljan. Budite i dalje s nama te svojim prijedlozima i komentarima sudjelujte u stvaranju na{ih novina.

Palainovki na zagreba~kom Gornjem gradu 15. je rujna otvorena izlo`ba uglednog zagreba~kog gitarista, skladatelja, pisca i slikara Aleksandra Bubanovi}a. Izlo`ene slike na temu jazza nastale su u novijem razdoblju djelovanja. Otvorenje su uveli~ali brojni umjetnici, posebice glazbenici. O umjetniku, nekada{njem ~lanu likovne grupe Zagreb 69 i autoru televizijskih feljtona Na{i slavni umjetnici, njegovom djelovanju na raznim podru~jima i doprinosu zagreba~koj kulturi govorila je slikarica i povjesni~arka umjetnosti Jasminka Petter, a u prigodnom su programu nastupili harmonika{ Marjan Krajna i gitarist Mate Mati{i}. Izlo`ba }e biti otvorena do kraja godine. (D.H.)

Novi CD Guda~koga kvarteta Rucner uda~ki kvartet Rucner objavio je svoj prvi album otkad djeluje u novom sastavu uz violinistice Sidoniju Lebar i Ivu Kralj. Sadr`aj CD–a, ~iji je izdava~ Croatia Records, posve}en je hrvatskim autorima.. Naslov izdanja, Kad je kraj — po~etak, preuzet je od istoimenoga djela za guda~ki kvartet Sanje Drakuli} koje je ansambl 2004. godine praizveo na jesenskom koncertu svojega ciklusa 4 godi{nja doba. Na albumu se tako|er na{ao i Trio za violinu, violu i violon~elo nedavno preminuloga Emila Cossetta, skladba posve}ena obitelji Rucner i praizvedena na proljetnom koncertu iste

Aleksandar Bubannovi} i Jasminka Petter

sezone. Ostala dva djela ozna~ila su skladateljske obljetnice u ovoj godini. Stoga Kvartet na po~etak svojega novog izdanja smje{ta skladateljev Tre}i guda~ki kvartet iz ciklusa Moje djetinjstvo u povodu 20. godi{njice smrti Stjepana [uleka, dok 80. ro|endan Nik{e Njiri}a obiljeàva njegovim Guda~kim kvartetom snimljenim u prethodnom sastavu, kada su uz bra~ni par Rucner (violon~elisticu Snjeànu i violista Dragana) u ansamblu svirali violinisti Joè Haluza i Josip Novosel. Izdanje je predstavljeno 11. listopada u Hrvatskom glazbenom zavodu na koncertu Jesen odrànom u sklopu ovogodi{njega ciklusa 4 godi{nja doba. Izdanje je predstavila muzikologinja \ur|a Otràn. (J.H.L)

VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI

Lupinijeve orgulje u Crkvi sv. Nikole u [ibeniku

Zahvaljuju}i pro{logodi{njem radu arhivisti~ke radionice, ~iji su polaznici i njihova voditeljica Snje`ana Miklau{i}–]eran sre|ivali samostanski arhiv Sv. Luce na Gorici, prona|en je dokument koji je svjedo~io da je taj samostan imao orgulje jo{ 1638. godine, {to je bila senzacionalna vijest. No, tek }e dodatno istra`ivanje navedenoga arhiva pomo}i u to~noj dataciji orgulja iz ovoga Samostana. (M.[.)

VIJESTI

Bubanovi} izla`e u Palainovki

VIJESTI

Restauracija Lupinijevih orgulja u Crkvi sv. Nikole Restauratorsku radionicu Orgulja{ke ljetne {kole u [ibeniku vodio je njema~ki restaurator i graditelj orgulja Wolfgang Braun, pod ~ijim su vodstvom polaznici nakon devet godina upornoga rada dovr{ili obnovu orgulja iz 1640. godine graditelja Nikole Lupinija. Rije~ je o jednima od najstarijih dosad poznatih povijesnih orgulja u Hrvatskoj koje su prona|ene u {ibenskoj Crkvi sv. Nikole u izrazito lo{em stanju. Restauratori su tijekom obnove u Lupinijevim orguljama neo~ekivano prona{li dijelove jo{ jednog, starijeg instrumenta. Stoga je odlu~eno da }e se prona|eni dijelovi izdvojiti i obnoviti, a dijelovi koji nedostaju rekonstruirati kako bi se izgradile jo{ jedne orgulje. »Ovakav za-

Kolaudacija obnovljenih orgulja u Samostanu sv. Luce [ibenik je nedavno postao bogatiji za jo{ jedne orgulje prona|ene prije nekoliko godina u Samostanu svete Luce. U ~ast svetkovine Sv. Benedikta, u tom je benediktinskom samostanu 11. srpnja odr`ana koncertna kolaudacija obnovljenih povijesnih orgulja nepoznatog graditelja iz 17. stolje}a. Orgulje je nakon sve~ane mise blagoslovio fra [piro Marasovi}, a koncert su odr`ali orgulja{ Pavao Ma{i} i vokalna solistica Maja Jakoli{. Rije~ je o jedinom sa~uvanom pozitivu mleta~ko–dalmatinskog tipa u Hrvatskoj, od ~etiri stope i sa {est registara, ~iju je restauraciju financiralo Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, a instrument je obnovljen tako|er u radionici Wolfganga Brauna. Obnovljeni pozitiv ima oslikane vratnice s prikazom Navje{tenja koje datiraju iz 17. stolje}a, dok se u unutra{njosti instrumenta nalaze i stariji dijelovi.

VIJESTI

[

hvat jedinstven je u Hrvatskoj. Na obnovi i rekonstrukciji tih orgulja radit }emo sljede}ih godina, a da bismo se uhvatili toga posla treba puno rada i prou~avanja. [ibenik }e tako dobiti jo{ jedan povijesni instrument, {to je veliko bogatstvo. Naime, grad ima ~ak jedanaest orgulja, od kojih je devet povijesnih, a to je velik broj i u europskim okvirima«, istaknuo je Bo`idar Grga.

VIJESTI

REZULTATI [IBENSKE ORGULJA[KE LJETNE [KOLE ibenik je i ovoga ljeta bio u znaku orgulja i orgulja{ke glazbe zahvaljuju}i 13. Orgulja{koj ljetnoj {koli u organizaciji njezina osniva~a i voditelja Boìdara Grge. Tijekom srpnja i kolovoza odràni su koncerti na orguljama brojnih crkava u povijesnoj jezgri [ibenika, arhivisti~ka radionica pod vodstvom Snjeàne Miklau{i}–]eran kao i niz stru~nih seminara za mlade glazbenike sudionike, me|u kojima je ovoga ljeta bilo sveukupno pedeset polaznika i predava~a, osobito zainteresiranih za seminar improvizacije na orguljama.

o~i Dana domovinske zahvalnosti u organizaciji Udruge branitelja Domovinskog rata INA–NAFTAPLIN KVIN iz Zagreba i Doma oru`anih snaga RH Kralj Zvonimir iz Knina, 4. je kolovoza u galerijskom prostoru Doma otvorena izlo`ba slika likovne sekcije KUD–a INA pod nazivom Krajolici Lijepe na{e. Nakon izlo`be nastupio je Ivan–Ivica Percl u programu Pod stinom pradidova, a gost mu je bio pjesnik Antun Nadomir Tadi}–[utra. U drugom dijelu koncerta nastupali su Orkestar Hrvatske vojske i klapa Hrvatske ratne mornarice Sveti Juraj. Bio je to dio programa obilje`avanja jedanaeste obljetnice vojno–redarstvene operacije Oluja u Kninu. Prisutnima su podijeljeni CD–ovi i kasete ratne i domoljubne {ansone Ivana–Ivice Percla Da se ne zaboravi. (D.H.)

O R G U L J A

VIJESTI

P O V I J E S N I H

VIJESTI

NENAD KOSOVI]

Oluja u slici, rije~i i glazbi

Davor Hrvoj, urednik

VIJESTI

UVODNIK

Izvje{tavamo vas i o aktivnostima na{ih glazbenika izvan Hrvatske. Saznajte vi{e o predstavljanju hrvatske tradicije u Berlinu, sjajnom prijemu Rundekove glazbe u Europi, uspjehu hrvatskih zborova u Kini i Tajvanu te o aktivnostima Sande Majurec u Centru za skladatelje u {vedskom gradu Visbyju.

O B N O V A

Ivan–Ivica Percl

2006.

ako zahvaliti na rije~ima pohvale i podr{ke koje ste nam uputili za pro{lo izdanje Cantusa, prvijenac novoga uredni{tva? Tako {to }emo i dalje stvarati va{e i na{e novine, nadamo se, na obostrano zadovoljstvo, poku{avaju}i vam prenijeti informacije, ali i osobna mi{ljenja autora ~lanaka o aktivnostima ~lanova HDS–a i doga|anjima na hrvatskoj glazbenoj sceni ne zapostavljaju}i niti jedan stil.

UVODNIK

LISTOPAD

UVODNIK

a jedanaestom festivalu zabavne glazbe Marko Polo Fest Ivan–Ivica Percl nastupio je 13. srpnja u Katedrali sv. Marka u Kor~uli u spomen na don Luku Depola, dugogodi{njega urednika religijskog ~asopisa za mlade Mali mak, a u povodu osme godi{njice njegove smrti. Prvi dio koncerta sastojao se od Perclovih duhovnih skladbi na stihove don Luke, nastalih tijekom suradnje dvaju autora prilikom stvaranja pet Bo`i}nih mjuzikla za djecu te drugih duhovnih skladbi. Ove su skladbe ponovo pokazale koliko su stihovi don Luke Depola i danas aktualni u odgoju i pribli`avanju Bo`je rije~i djeci. U drugom dijelu autor je predstavio pjesme posve}ene pokojnom papi Ivanu Pavlu II. Percl je prvi hrvatski skladatelj koji je uglazbio stihove Karola Wojtyle (Ivanova molba). Prihod od koncerta i CD–a na kojemu }e biti objavljena njegova snimka namijenjen je humanitarnoj zakladi Don Luka Depolo za potrebite u Kor~uli. (D.H.)

140,

UVODNIK

Ivan–Ivica Percl: Sje}anje na don Luku Depola i Ivana Pavla II.

DAVOR HRVOJ

VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI

BROJ

VIJESTI

8:48 PM

VIJESTI

11-Jul-07

VIJESTI VIJESTI

cantus_16:cantus_16.qxd

IZDAVA^I: Hrvatsko dru{tvo skladatelja, Zagreb, Berislavi}eva 9, Cantus d.o.o., Zagreb, Baruna Trenka 5 / ZA IZDAVA^E: Antun Tomislav [aban i Mirjana Mati} / UREDNI[TVO: Marina Feri}, Jana Haluza Lu~i}, Davor Hrvoj (glavni urednik i urednik fotografije), Ivica @upan / GRAFI^KO OBLIKOVANJE: Luka Gusi} / TISAK: Kratis, Sveta Nedelja, Franje Tu|mana 14a / E–mail: cantus@cantus.hr, cijena: 20 kuna (za ~lanove HDS–a besplatno), ISSN 1330–4747

rerano nas napu{ta i Ivo Mrvelj, javnosti bolje poznat pod umjetni~kim imenom Ivo Fabijan. Sin slavonske ravni, sedamdesetih godina dolazi na studij u Zagreb iz malog i pitomog Bickog Sela pored Slavonskoga Broda. Pojavio se u novoj sredini momak visok, razbacan, u crnim ~izmama i s crnim {e{irom na glavi, nasmijan i dru`eljubiv, s bljeskom u o~ima {to su promatrale oko sebe neki novi svijet i neka nova nadanja, bude}i ve} tada ma{tu budu}ega glazbenika, pjesnika i skladatelja.

Snimio je tridesetak nosa~a zvuka i albuma. Posebnu popularnost stekao je naslovima: Dje~akovo pismo, @ivot u velegradu, Moj pas Lobo, Otvori, Marija, vrata, Podstanar, Dje~ak i dama, Volio sam Ivanu i ostalima. Kao ~lan Hrvatske glazbene unije i Hrvatskoga dru{tva skladatelja, nastupaju}i u domovini i inozemstvu, svojim je opusom i djelovanjem nastojao uvijek braniti dignitet struke i svojega poziva.

Ivo Fabijan, po struci nastavnik, nakon zavr{ene u~iteljske {kole u Derventi, radi nekoliko godina u prosvjeti ne napu{taju}i nikada svoju ljubav — poeziju i glazbu.

No Fabijan je i iskreni domoljub. Pri`eljkuju}i bolji i pravedniji svijet, nastupaju}i u dijaspori, donosi i prenosi iseljenim Hrvatima duh doma}e rije~i. On je sanjar i pomalo boem. Emocionalno optere}en Domovinskim ratom, stvara svoj glazbeni album pod naslovom Rije~ hrvatska. Na jednom mjestu ka`e:

Kao osoba sna`ne mo}i opservacije, promatrao je svijet oko sebe, transponiraju}i ga u vlastiti svijet umjetni~ke imaginacije i iskazuju}i ga u pjesmama i anga`iranim {ansonama.

Kad sklopim o~i, ja Hrvatsku sanjam I ~esto molim u pono}ne sate O, Bo`e ~uvaj moju rodnu grudu, O, Bo`e ~uvaj sve moje Hrvate…

Ovaj izvo|a~ vlastitih djela pokazivao je poseban dar za izri~aj pjevane rije~i, dramatur{ku nadogradnju ispjevanog poetskog sadr`aja, uz zvu~an i sna`an baritonski glas. Nastupao je redovito uz svoju gitaru prate}i se posebno zanimljivo i originalno.

U pjesmi posve}enoj Zagrebu, gradu koji ga je prigrlio u svoj naru~aj, kao {to to oduvijek od starina ~ini kad spozna vrijednost pojedinaca koji odabiru njegovu sredinu za trajni boravak, izrekao je jednu poetsku usporedbu kazav{i da je:

U ruci je nosio nerazdvojnu dru`icu — svoju gitaru.

»Zagreb vje~an kao Kamenita vrata…«. Ivo! Nadareni na`alost u tu vje~nost odlaze prerano.

Fabijan je ubrzo postigao zapa`ene uspjehe na hrvatskoj estradnoj sceni, nastupaju}i na brojnim festivalima i glazbenim pozornicama.

Tvoji {tovatelji i kolege iz Hrvatskoga dru{tva skladatelja opra{taju se s Tobom sa sjetom u srcu, zadr`avaju}i Te u trajnoj uspomeni.

Njegove {ansone i balade, prete`no gra|ene na socijalnoj tematici, ~esto i hrabro provokativne, nalazile su brzo put do slu{atelja i publike koja ga je prihva}ala iskrenom aklamacijom.

Neka Ti laka bude voljena gruda Domovine! Zagreb — Mirogoj, ~etvrtak, 20. srpnja 2006.

Pero Gotovac

Njegova poetsko–glazbena rije~ uvijek je istinito odjekivala.

VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI

vijek sa zanimanjem pratimo uspjehe na{ih skladatelja u dijaspori, a me|u najdinami~nijim i najìvopisnijim autorima suvremene glazbe koji ìve na Zapadu svakako je Aldo Kezi}. Novo djelo za violon~elo i harfu, nazvano Bura, izveli su violon~elist Philipp von Morgen i harfistica Kathrin Pechlof na koncertu odrànom 24. rujna u Kulturnom centru minhenskoga predgra|a Riema. Gradsko Dru{tvo glazbenih umjetnika je u suradnji s Odsjekom za kulturu Grada Münchena i Bavarskim ministarstvom znanosti, istraìvanja i kulture pokrenulo narud`be novih komornih djela napisanih prema motivima iz Mozartove glazbene drame Idomeneo skladane upravo za ovaj grad. S obzirom na izvrstan odaziv, ~ak }e dvadesettri nove skladbe ~lanova Dru{tva biti praizvedene na ~etiri koncerta koji }e se izme|u 27. listopada i 4. studenoga ove godine odràti u maloj dvorani minhenskoga Gasteiga. Obiljeàvanju Mozartove godine pridruìo se i Kezi} ~ija je novonapisana Mozartella uvr{tena u program Eusebius Tria na koncertnoj matineji 29. listopada. Otkad je 1991. godine pred ratnim vihorom napustio Sarajevo i do{ao u Njema~ku, Kezi} se uz skladanje bavi profesionalnom vo`njom taksija. Kao profesionalni skladatelj Kezi} me|u kolegama taksistima uìva velik ugled, o ~emu nam svjedo~i i najnovije izdanje slu`benoga mjese~nog glasila minhenskih taksista, Taxikurier, iz listopada ove godine. Ovaj mu je list u rubrici Istaknuti kolege posvetio ~itavu stranicu. U tekstu se isti~e njegova posebnost me|u taksistima jer duge i ~esto zamorne stanke izme|u vo`nji ispunjava pisanjem glazbe, a navodi se i njegova akademska glazbena naobrazba uz nabrajanje njegovih zna~ajnih skladateljskih uspjeha. »Aldo Kezi} u svojemu opusu ima ve} dvanaest simfonija, {to je ~ak dvije vi{e od Gustava Mahlera. Raspolaè nevjerojatnim darom da u uhu ima svaki instrument simfonijskoga orkestra.«, kaè novinar Taxikuriera potpisan inicijalima P. G., nastavljaju}i Kezi}evim citatom da je »vo`nja taksija idealan dodatni posao za skladatelja«. Sam skladatelj najvi{e voli ~ekati na stajali{tu taksija ispred Bavarskoga dvora, gdje postoji velika mogu}nost da mu u taksi u|e neki istaknuti dirigent poput Zubina Mehte koji }e ga u~initi slavnim. (J.H.L)

staknuti etnolog i folklorist dr. sc. Ivan Ivan~an preminuo je 3. kolovoza u rodnim Molvama u Podravini u sedamdesetdevetoj godini `ivota. Nakon studija kemijske tehnologije, Ivan~an je 1965. zavr{io studij etnologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te doktorirao na temu Podrijetlo i veze kor~ulanskih kumpanija. Kao mladi etnolog radio je u Etnografskom muzeju u Zagrebu, Institutu za etnologiju i folkloristiku, Republi~kom komitetu za prosvjetu, kulturu, fizi~ku i tehni~ku kulturu te Ansamblu Lado. Objavio je dvadesetak knjiga o hrvatskom folkloru i narodnim obi~ajima, me|u kojima su najpoznatije Narodni plesovi Hrvatske u tri dijela, Istarski narodni plesovi, Narodni obi~aji kor~ulanskih kumpanija te Folklor i scena Dalmacije. Umjetni~ko vodstvo Folklornog ansambla Jo`e Vlahovi}, Ivan~an je preuzeo 1949. od Zvonimira Ljevakovi}a. Tijekom godina Ivan~an je razra|ivao i nadogra|ivao Ljevakovi}ev koncept scenskoga predstavljanja folklora, koji poslije u stru~nim krugovima postaje poznat kao »zagreba~ka {kola«. Navedena je na~ela znanstveno uobli~io u knjigama Scenska primjena folklora i Narodni plesni obi~aji u Hrvata. Pri autorskoj agenciji za{ti}eno je ~ak 117 Ivan~anovih koreografija, dok je ostale kreirao za kazali{te, film i televiziju. Za svoj dugogodi{nji uspje{ni i plodonosan rad na podru~ju hrvatske folkloristike Ivan Ivan~an primio je brojne doma}e i me|unarodne nagrade i priznanja. Iza sebe je ostavio bogat znanstveni, teorijski i prakti~ni rad u naslije|e cjelokupnom hrvatskom identitetu.

Ivan Ivan~an je daleko najplodniji hrvatski etnokoreolog, {to dokazuje velik broj sabranih plesnih obi~aja i plesova uz impozantan broj izdanih knjiga, znanstvenih i stru~nih radova, snimljenih filmova i TV emisija, magnetofonskih vrpci i fotografija te izdanih CD–a. Stoga je svako daljnje istra`ivanje na tom podru~ju nemogu}e zamisliti bez konzultiranja njegovih radova. Mirta [poljari}

VIJESTI

VIJESTI IZ SKLADATELJSKE DIJASPORE — ALDO KEZI]

Preminuo etnolog Ivan Ivan~an

Predstavljena hrvatska tradicija u Berlinu zlo`ba Hrvatska glazba i identiteti otvorena je 26. kolovoza u Muzeju europskih kultura u Berlinu u realizaciji zagreba~kog Etnografskog muzeja. Sve~ano otvorenje upotpunila su i dva prigodna koncerta Ansambla Lado. Uz izlo`bu su odr`ani Dani hrvatske kulture, u sklopu kojih je predstavljena bogata hrvatska tradicijska glazbena ba{tina. Za vrijeme trajanja izlo`be organizirana je radionica izrade tradicijskih glazbala koju je vodio Stjepan Ve~kovi}, ~lan Ansambla Lado, te radionica i predavanje o vokalnoj glazbi Jo{ka ]alete iz Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu. Aleksej Gotthardi Pavlovsky, urednik emisije za narodni `ivot i obi~aje Hrvatske radiotelevizije, odabrao je filmove o tradicijskim glazbalima i glazbi koji su tako|er predstavljeni tijekom ove manifestacije.U okviru izlo`benog programa postavljena je izlo`ba fotografija Boje Hrvatske Ive Pervana, organizirana promocija njegove fotomonografije Zagreba te prikazani filmovi iz ciklusa videomonografija o Hrvatskoj naslovljenog Croatian Dream. Projekt Hrvatska glazba i identiteti dio je programa Duga no} berlinskih muzeja u sklopu kojega su glazbeni dio ostvarili Ansambl Lado i Lidija Bajuk. Izlo`ba }e biti otvorena do 24. rujna kada }e autorica Zvjezdana Anto{ jo{ jednom predstaviti izlo`bu te }e Vido Bagur prirediti plesnu radionicu Zaple{ite s nama. (M.[.)

40 godina Smotre folklora ubilarna 40. Me|unarodna smotra folklora odr`ana je u Zagrebu od 19. do 23. srpnja, a u obliku uvoda i najave prethodio joj je 1. i 2. lipnja stru~no–znan-

stveni skup Predstavljanje tradicijske kulture na sceni i u medijima. Odabirom sudionika i programom organizatori su nastojali podsjetiti na prvu Smotru i upozoriti na kontinuitet njegovanja folklora u nas, ali i u ~itavome svijetu. Stoga su ugostili sedamnaest hrvatskih folklornih dru{tava iz istih mjesta iz kojih su do{li sudionici prve Smotre, a me|u njima je bilo i pojedinaca koji su nastupili na njoj. I nekoliko sudionika iz inozemstva bilo je u Zagrebu te davne 1966. godine: Hrvati iz Austrije (Traj{tof), Srbije (Tavankut) te Bosne i Hercegovine (Gu~a Gora), Makedonci iz Kumanova i Slovenci iz mjesta Cirkovce. Na Smotru su pozvani i ansambli iz Burgundije, Estonije, Francuske, Gane, Gvineje, Italije, Ruske Federacije (Republike Hakasije), [ri Lanke i Tanzanije. Smotru su popratile glazbene i plesne radionice, koncerti etnoglazbe i pu~kog crkvenog pjevanja, filmske projekcije te predstavljanje DVD–a Kraljice. Ovaj DVD sadr`i snimke narodnoga obi~aja koji se u Hrvatskoj zove »kraljice« ili »ljelje«, a poznaju ga i drugi europski narodi. Snimke su nastale 2005. za vrijeme terenskih priprema 39. Me|unarodne smotre folklora i za odr`avanja Smotre u Zagrebu. Popratnom izlo`bom predstavljena je dokumentarna gra|a o Me|unarodnoj smotri folklora (publikacije, fotografije, nosa~i zvuka, slike, plakati). Zorica Vitez navodi: »Vitalnost folklorne ba{tine i njezina nazo~nost u suvremenoj hrvatskoj kulturi iskazuje se u kontinuitetu djelovanja folklornih dru{tava i visokoj obljetnici zagreba~ke Me|unarodne smotre folklora. Sve to pretkazuje i neospornu budu}nost njegovanja i prikazivanja folklorne ba{tine kao dijela na{e kulture, ali i kao zna~ajku suvremenoga svijeta.« (M.[.)

IN MEMORIAM

Nadareni odlaze prerano!

VIJESTI

IN MEMORIAM

Ivo Mrvelj — Fabijan 1950. — 2006.

IN MEMORIAM

2006.

IN MEMORIAM

LISTOPAD

IN MEMORIAM

140,

IN MEMORIAM

BROJ

Page 3

IN MEMORIAM

8:48 PM

IN MEMORIAM

11-Jul-07

IN MEMORIAM

cantus_16:cantus_16.qxd

Ve~er glagolja{ke ba{tine sklopu 46. Glazbenih ve~eri u Sv. Donatu 15. srpnja odr`ana je 10. Ve~er hrvatske glagolja{ke ba{tine. Nastupili su pjeva~i iz Lani{}a u Istri, Kalija na otoku Ugljanu i Tugara iz Poljica kod Splita. Ovim koncertom urednik Ve~eri, Livio Marijan, spojio je najsjeverniju i najju`niju to~ku glagolja{ke tradicije u Hrvatskoj, koja spojem rimskoga obreda na staroslavenskom jeziku s vlastitim pismom glagoljicom, na temelju ~ega je me|u pukom razvijen specifi~an stil crkvenoga pjevanja, predstavlja jedinstvenu pojavu u Katoli~koj crkvi. Pu~ki pjeva~i izveli su dijelove iz glagolja{ke mise, napjeve Gospodi pomiluj, Slava va vi{njih Bogu, Svet, zatim Pu~e moj i Kraljice neba, dok je u drugome dijelu koncerta svaki zbor pjevao napjeve karakteristi~ne za podneblje iz kojega dolaze. (M.[.)

Novi world music festival a ljetnoj pozornici Monte u Rovinju, ispred Crkve sv. Eufemije, od 22. do 24. srpnja odr`an je prvi Rovinj World Music Festival. Idejni za~etnik Festivala i programski savjetnik je Tamara Obrovac u suradnji s glazbenom produkcijom G.I.S. iz Rijeke te uz potporu Grada Rovinja i njegove Turisti~ke zajednice. Festival je zami{ljen kao glazbena manifestacija koja }e stru~nim odabirom glazbenika i predstavljanjem nacionalnih vrijednosti doprinijeti kvaliteti kulturne ponude grada i regije te suradnjom s me|unarodnim imenima promicati istarski i hrvatski kulturni identitet. U glavnom dijelu programa posjetitelji su mogli vidjeti vrhunske sastave poput Terrafolk iz Slovenije, Maczde Karpate iz Francuske te doma}e `enske klape Kastav iz Kastva i Tehu iz Cresa. (M.[.)

Page 4

BROJ

lipnju 2006. godine Muzi~ki informativni centar KDZ–a objavio je dva nova notna izdanja za glasovir, Diabolezzu Ive Josipovi}a i Ben misurato Stanka Horvata. Evo {to su autori rekli o svojim djelima:

»Diabolezza je naziv plesa koji se plesao u Istri i Primorju od 17. do 19. stolje}a uglavnom na svadbama i narodnim slavljima. Ni melodija, ni pokreti plesa nisu se sa~uvali, ali je ostala usmena predaja o plesu ritmi~nog, veselog i slavljeni~kog karaktera. Naslov, me|utim, odaje i odre|eni »barbarski i pogani« smisao, tako karakteristi~no za mije{anje slavenskih starih vjerovanja i kr{}anstva. Skladba je autorovo vi|enje legende o tom starom plesu.« »Iza ovog ozbiljnog naslova (Ben misurato) skriva se nevelika glasovirska skladba, mo`da tek djelomi~no odmjerena (misurata). Njezin uvodni dio evocira oprezni hod, oklijevanje i povremene erupcije (neodmjerene). Drugi i zavr{ni dio skladbe donosi »ben misurato« materijal izrazito ritmi~kog porijekla koji se uporno ponavlja i djeluje pone{to mehani~ki monotono. Skladbu zaokru`uje vehementni akordi~ki fortissimo u dobroj staroj maniri.« MIC KDZ priprema jo{ jedno notno izdanje, Amorosi conceti, libro terzo (1616.) Tomasa Cecchinija. (M.[.)

I ove je godine, od 12. do 16. srpnja, Kastav ugostio nekolicinu svjetski poznatih virtuoza gitare, jazzista, osebujnih glazbenika koji su, svatko na svom planu, istinski brandovi i velika imena svoje struke. Na samom otvorenju, Festival je ponudio lucidnu i samosvojnu fuziju jazza i klasi~ne glazbe zvijezde visokoga sjaja u sazvije`|u neba europske crossover glazbe, (zvijezde koju u Hrvatskoj, naàlost, ~ak i iskusni glazbeni sladokusci relativno slabo poznaju) — jazz gitarista Renata Roì}a, koji je nastupio uz pratnju ansambla Collegium musicum Fluminense. Roì} je u Kastvu u svojim originalnim interpretacijama kao polazne to~ke za odlazak u avanturu improvizacije, u kojoj fascinira dostignuti stupanj o~uvanosti duha i atmosfere same glazbe Bacha i Mozarta, uzimao upra-

FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI

Gostu druge ve~eri Festivala u Kastvu, Ma|aru Antálu Púsztaiu, laureatu svjetski poznatog »Montreaux jazz festivala« i suradniku velikoga Pata Methenya, klasi~na glazba slu`i kao upori{te za pohode u unutarnji svijet vlastite zvu~ne imaginacije iz koje u pre{i svoje impresivne virtuoznosti rasta~e elemente jazza, otapa prah folklora svoje rodne Ma|arske i kroz `ice svojega instru-

Osnovan Europski skladateljski forum, savez dru{tava skladatelja ozbiljne glazbe Pi{e: Antun Tomislav [aban

menta cijedi slatki sok novoprona|ene glazbe sasvim osebujna bukea. Pod zvijezdama trga Lokvine ove su godine gostovali i Nijemci koji su u glazbi ono {to je u nogometu veliki »Elf«: iza naziva pop–blues–rock banda Kosho & Dreamteam krije se nitko drugi nego polovica banda Söhne Manheims (karizmati~noga Xaviera Naidooa), trenuta~no apsolutno najve}ih zvijezda na nebu njema~kih top ljestvica i pop glazbe. Michael Koschorreck, Kosho, frontman banda, glazbenik je ~ijim ìlama kola funk èstokoga groova i strast kojom auditorij diè na noge i pokre}e na ples, a istovremeno je senzibilan i melankoli~an umjetnik ~ije profinjene melodije diraju neposredno{}u i duboko proìvljenom iskreno{}u. Posljednji je dan Festivala bio rezerviran za dva Engleza: legendarnoga Martina Taylora i razigranoga Neila Staceya: tek ilustracije radi treba spomenuti da je Taylor jedno od najve}ih imena dana{njega svijeta jazz gitare, »gost« kojega poznaju organizatori svih presti`nih jazz festivala svijeta, a sura|ivao je s velikanima kao {to su Grappelli, Wyman ili Clapton. Stacey je bliski suradnik Stingova gitarista Dominica Millera.

predstavnik, no isto tako i ~injenica da dva ~lana Odbora dolaze iz zemalja koje nisu ~lanice EU. Naime, tijekom razgovora o ustroju novih udruga bilo je mi{ljenja da bi se one trebale ograni~iti jedino na EU, kako bi dobile legitimitet nastupa prema Europskom parlamentu i Europskoj komisiji. Budu}i da me|u ~etrnaest utemeljitelja ECF–a ~ak pet njih dolazi iz zemalja koje nisu ~lanice EU (Norve{ka, [vicarska, Hrvatska, Srbija i Bugarska), taj za Hrvatsku neprihvatljiv ustroj je trajno odba~en. Sjedi{te ECF–a bit }e u Be~u, a prva sjednica novoga Upravnog odbora planira se za po~etak listopada. Datum drugoga Europskog skladateljskog kongresa, na kojemu bi se tri udruge ujedinile, jo{ nije definiran, no predvi|a se odr`avanje kongresa do kraja ove godine.

Be~u je 9. rujna ove godine odràna osniva~ka skup{tina Europskog skladateljskog foruma (ECF). Radi se o tre}em i posljednjem »stupu« Europske federacije dru{tava skladatelja, nakon {to je u sije~nju u Cannesu osnovan savez skladatelja primijenjene glazbe, a u oùjku u Londonu savez skladatelja popularne glazbe. Osnivanjem ECF–a, ispunjen je prvi dio plana zapo~etog tijekom pro{le godine, a definiranog na prvom Europskom skladateljskom kongresu u Be~u u velja~i. Nakon osnivanja triju saveza podijeljenih po ànrovima, u drugom se dijelu planira utemeljenje krovnoga saveza koji bi objedinio sve europske skladatelje i postao platforma za priop}avanje njihovih interesa, kako prema institucijama Europske unije, tako i prema vladama i institucijama pojedinih europskih dràva.

Promocija CD–a Attaccantilena U organizaciji Svete glazbe, u Hrvatskom glazbenom zavodu odr`at }e se 12. studenoga 2006. u 19.30 koncert i predstavljanje CD–a Attaccantilena udaraljka{a Igora Le{nika i orgulja{a Maria Penzara. CD u izdanju Equilibriuma predstavlja novu glazbu za orgulje i udaraljke francuskih, austrijskih, njema~kih i hrvatskih skladatelja. (D.H.)

Skup{tini su prisustvovali predstavnici ~etrnaest europskih skladateljskih dru{tava, koji su potpisali dokument utemeljenja prema austrijskom zakonu. Tako|er su provedeni izbori za Upravni i Nadzorni odbor nove udruge. Za predsjednika je na trogodi{nji mandat izabran Klaus Ager (Austrija), a za dopredsjednika John Frandsen (Danska). Ostali ~lanovi Upravnoga odbora jesu: Ulrich Gasser ([vicarska), Mate Hollos (Ma|arska), Antun Tomislav [aban (Hrvatska), Helmut W. Erdmann (Njema~ka) i Jerzy Kornowicz (Poljska). Za nadzornike su izabrani Annu Mikkonen (Finska) i Du{an Bavdek (Slovenija). Za Hrvatsko dru{tvo skladatelja i njegove ~lanove va`na je ~injenica da je u Upravni odbor nove udruge izabran i njihov John Frandsen, Klaus Ager i Antun Tomislav [aban

DAVOR HRVOJ

FESTIVALI FESTIVALI

vo karakteristi~ne motive iz djela dvaju genija. êsto rabljena floskula »da su Bach i Mozart danas ìvi svirali bi jazz« dok slu{amo Roì}a odjednom nam se otkriva u novoj dimenziji: u svojoj viziji Bachove i Mozartove glazbe Roì} je zagledan duboko u njenu sr`, a istovremeno motri neobi~no {iroko podru~je — svoj je pogled upro do krajnjih granica tih, po dimenzijama dostignu}a duha, monumentalnih zvu~nih svjetova, {to njegovim improvizacijama daje mo} da u njima ostaje o~uvano bit predlo{ka na kojemu improvizira. U tom smislu, citat haiku majstora Bashoa (1644–1694) »Ne slijedi stope starog majstora, nego traì ono {to su one traìle«, a koje hrvatski gitarist uzima kao moto CD–a Bach, predstavlja izvrstan klju~ koji otvara vrata razumijevanju Roì}eva vlastitog vi|enja glazbe ta dva velika majstora.

FESTIVALI

Renato Ro`i} i Collegium Musicum Fluminense

FESTIVALI

Nova notna izdanja

FESTIVALI

ikroskopskim pogledom na zemljovid Jadrana i ljetne festivale koji se poput nezaustavljivog virusa {ire obalom zapanjuju}om brzinom, razmjerno je lako uo~iti Triglav festival gitare u Kastvu, koji ove godine slavi desetogodi{njicu postojanja. Iako »patuljast« po broju koncerata koji nudi svake godine (prosje~no {est po festivalu), po svojoj kvaliteti on je neosporno pravi gorostas, te ide u red nekolicine vrhunskih gitaristi~kih festivala u Europi. Ipak »vidljivost« ovoga Festivala, koji je u pravom smislu rije~i »mnogonarodan«, a u svojoj temeljnoj koncepciji predstavljanja gitare u svim njenim aspektima i `anrovima neobi~no bogat, raznolik i originalan, u medijima za~udo nije bila ekvivalentna njegovoj vrhunskoj kvaliteti. Duhovni otac Festivala, Darko Konovsky usprkos tomu mo`e biti ponosan na dosad u~injeno: u pro{lom je desetlje}u Kastvom, zahvaljuju}i najvi{e njemu, prodefilirao cijeli niz vrhunskih gitarista svjetskoga glasa, kao {to su Aniello Desiderio, Zoran Duki}, Alvaro Pierri, Paulo Bellinati. Ovim su gradi}em pro{etali i majstori flamenco gitare, kao {to su Merengue de Cordoba i Mariano Martin, a pro{la je i povorka vrhunskih majstora jazz, world music i pop gitare, poput Boba Brozmana, Wolfganga Muthspiela, Brazilki Rosane i Zelie, Uwea Kropinskog, Ratka Zja~e i ostalih.

FESTIVALI

rugo Me|unarodno orgulja{ko natjecanje Andrea Antico da Montona zavr{eno je 2. rujna finalnom natjecateljskom ve~eri u Crkvi sv. Servola u Bujama, gdje je troje finalista, Michele Fontana (Italija), Satoko Kawagoe (Japan) i Pavao Ma{i} (Hrvatska), sviralo na orguljama graditelja Gaetana Callida iz 1791. godine. Me|unarodni ocjenjiva~ki sud, kojim je presjedavao José Luis Gonzáles Uriol, dodijelio je prvu nagradu na{em natjecatelju Pavlu Ma{i}u koji je dobio i graviranu orgulja{ku sviralu te tri koncerta — po jedan u Hrvatskoj, Italiji i Njema~koj. (M.[.)

Pi{e: Davor Merka{

FESTIVALI

Nagrade orgulja{ima

»Patuljak« zadivljuju}ega sjaja

FESTIVALI

2006.

ME\UNARODNI ODNOSI

okviru Vrli~koga ljeta, ~lanovi opernog ansambla splitskoga Hrvatskog narodnog kazali{ta 29. su srpnja izveli operu Ero s onoga svijeta Jakova Gotovca. Izvedba je uprili~ena u povodu 130. obljetnice ro|enja istaknutog hrvatskog knji`evnika Milana Begovi}a, koji je, ina~e ro|eni Vrli~anin, napisao libreto za tu najizvo|eniju hrvatsku operu. (M.[.)

LISTOPAD

ME\UNARODNI ODNOSI

Ero u Vrlici

140,

FESTIVALI

8:48 PM

ME\UNARODNI ODNOSI

11-Jul-07

ME\UNARODNI ODNOSI

cantus_16:cantus_16.qxd

Sljede}ega je dana odràn drugi koncert na kojemu se maestro Kuntari} predstavio duhovnim vokalnim i instrumentalnim djelima za razli~ite sastave i ansamble. Claudio Frank, poznati opatijski akademski slikar i daroviti violinist i pijanistica Ilesyja Vukovi} uskla|eno su i produhovljeno interpretirali skladbe Ave Marija, Ot~e na{ i Molitva sv. Franje u Crkvi sv. Ane. Dobro pripremljen dje~ji zbor opatijske Osnovne {kole Rikarda Katalini}a Jeretova, pod vodstvom prof. Lidije Boras, sigurno je otpjevao napjeve Majko bo`ja od Krasna (tekst K. Dev~i}) i Blaènom Alojziju Stepincu (tekst A. Petrovi}). Dje~ji vokalni sastav Praputnja~ki slavi}i, koje vodi Mario Kamenar, nadahnuto je izveo skladbe Himna blaènom Alojziju Stepincu, Blaènom Alojziju Stepincu te prekrasnu sakralnu skladbu aktualna teksta Pustite leptiri, kojima se Kuntari} ponovo potvrdio kao osebujan melodi~ar i zanimljiv glazbeni stvaralac.

OBLJETNICE

Mje{oviti zbor crkve sv. Pavla iz Zagreba pod ravnanjem maestra Josipa degl’ Iveglia

okviru Senjskih glazbenih ve~eri 2006. odr`an je koncert polaznika {kole pjevanja pod vodstvom prof. Kristine Beck–Kukav~i}. Nastupilo je 15 mladih pjeva~a do 16 godina starosti. Prete`no su se izvodila djela hrvatskih skladatelja: T. Hulji}a, A. Pecoti}a, M. Buljana i Z. Tuti}a. Dvanaestogodi{nja mlada pjeva~ica Valentina \uri} napisala je tekst i melodiju za pjesmu Kasno je za sve, koju je vrlo uspje{no sama izvela. (K.B.)

Glazbena ponuda Coca–Cole i Applea

VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI

Zabavna glazba u izvedbi mladih pjeva~a

a se glazbu danas sve ~e{}e koristi u svrhu promocije poslovanja i postizanja prednosti pred poslovnim konkurentima, svjedo~i i nova suradnja dva gotovo najve}a svjetska giganta. Naime, Coca–Cola i Apple objavili su zajedni~ku glazbenu suradnju u Europi. Ona uklju~uje ve}e promocije u Velikoj Britaniji i Njema~koj putem kojih }e dva nova prijatelja dijeliti 70 milijuna besplatnih pjesama na iTunes glazbenoj prodavaonici u Velikoj Britaniji te u rujnu tisu}e pjesama na iPod ure|ajima u Njema~koj. Jo{ jedna vru}a inovacija Coca–Cole je lansiranje njezine nove glazbene Internet stranice diljem Europe, uklju~uju}i Veliku Britaniju, Njema~ku, Austriju i [vicarsku. Nova Internet destinacija nalazi se na www.coca–cola.com/music i omogu}uje njenim obo`avateljima pristup glazbi te predstavljanje novih glazbenih talenata. Na navedenoj internetskoj adresi nepoznati izvo|a~i i autori mo}i }e postaviti vlastita djela kako bi {iru javnost upoznali sa svojim pjesmama i melodijama te prona}i pozivnice za sudjelovanja na koncertima koje sponzorira Coca–Cola. Predsjednica Europske unije grupacija Coca–Cola kompanije, Dominique Reiniche, tvrdi kako je ta zajedni~ka suradnja jedinstvena i zanimljiva baza koja daje mladim ljudima glas i omogu}ava im da svaki dan obnavljaju svoja glazbena iskustva. Sredinom ovoga mjeseca u Velikoj Britaniji 70 milijuna {ifriranih pjesama bit }e odaslano putem promotivnih pakiranja obi~ne i dijetne Coca–Cole. Uz pomo} dobivene {ifre sudionik akcije (kupac Coca–Cole) na ve} spomenutoj internetskoj stranici s vi{e od tri milijuna pjesama mo}i }e izabrati jednu `eljenu, za njega besplatnu, pjesmu iz iTunes kataloga ~ija je cijena ina~e £0,79. Ta promotivna akcija trajat }e {est tjedana uz ograni~enje od pet pjesama po osobi. Darivanje glazbe nastavit }e se i u rujnu. Naime, Coca–Cola }e u suradnji s Appleom darivati Nijemce ure|ajima iPod, te s 50 pjesama iz iTunes–a svaki sat u osam tjedana trajanja akcije. Promocija u ostalim dijelovima Europe nastavit }e se sljede}ih nekoliko mjeseci. Koliko }e ova zanimljiva suradnja biti uspje{na ovisit }e o milijunima ljubitelja Coca–Cole i nove tehnologije Applea diljem Europe. Ana Kralj (HDS ZAMP)

VIJESTI

Jelsi na otoku Hvaru ovoga su ljeta u kolovozu odr`ane ~etrnaeste po redu Ve~eri Antuna Dobroni}a, festival koji nastoji objediniti glazbene, likovne, kazali{ne i literarne programe. Posebnost ovogodi{njih Ve~eri bili su nastupi inozemnih i hrvatskih glazbenika koji su, posebno za nastup na ovoj manifestaciji, bili obavezni u svoje programe uvrstiti po jednu Dobroni}evu skladbu. Ve~eri Antuna Dobroni}a utemeljio je Ogranak Matice hrvatske–Jelsa u spomen na skladatelja koji je u ovomu mjestu ro|en 1878. godine. (M.[.)

VIJESTI

Dobroni}eve ve~eri

VIJESTI

a pro{logodi{njem pijanisti~kom te~aju Tel Haj u Jeruzalemu Danijel Detoni nagra|en je stipendijom za ovogodi{nji te~aj na koji se odazvalo ~etrdesetdevet mladih pijanista iz desetak zemalja. Danijel Detoni nije sudjelovao u natjecateljskom dijelu radionice, ali je zbog iznimne interpretacije Ligetijeve Musica ricercata na gala–koncertu 23. kolovoza 2006. do-

VIJESTI

Na prvom koncertu, odrànom 10. lipnja u Kuntari}evu ~ast nakon ve~ernje mise u prepunoj volo{}anskoj crkvi proètoj sve~anom atmosferom, gostovao je Mje{oviti pjeva~ki zbor zagreba~ke Crkve sv. Pavla. Vokalni solist bio je Mladen Kahlina, orgulje je svirao Robert Jakica, a izvedbom je ravnao Josip degl’ Ivellio. U prvom dijelu koncerta izvedeno je sedam Kuntari}evih duhovnih napjeva: Mir i ljubav nek pobijedi (tekst Z. Mileti}), Na na{im poljima (tekst A. [ulji}), Hvala ti, Boè (tekst V. Jureti}), Molitva starca (Psalam 70), Gospi s Trsata (tekst I. Kokot), O, daj mi snage, Boè moj na vlastiti tekst te Nebeska zvijezdo kraljice (tekst V. Jureti}). Slu{aju}i ih prvi put, odmah se zapaà autorova melodijska invencija te pogo|en glazbeni duh i narav skladbi u odnosu na tematiku i sadràj teksta. Posebice su impresivno i veli~anstveno zazvu~ale skladbe Na na{im poljima i O, daj mi snage, Boè moj. U drugom dijelu na progranu su bile duhovne skladbe degl’ Ivellia.

Novi uspjeh Danijela Detonija

VIJESTI

Mnogobrojnim kulturnim priredbama na najvi{oj republi~koj razini pro{le je godine obiljeèna 80. godi{njica ro|enja i 60. obljetnica plodnoga umjetni~kog rada Ljube Kuntari}a. Sve~anosti kojima se obiljeàvaju te dvije vrijedne obljetnice nastavile su se i u 2006. godini. Uz bogat i raznovrstan dugogodi{nji umjetni~ki rad tijekom kojega se Kuntari} potvrdio kao skladatelj i afirmirao na podru~ju zabavne glazbe i vedrog glazbenog teatra (izme|u ostaloga, skladao je dvadeset scenskih djela i pet pop–rock opera), prije dvadesetak godina po~eo se ponovno intenzivnije baviti temeljitim izu~avanjem sakralne glazbe i skladanjem u duhovnom ozra~ju. Sura|uju}i s istarskim sve}enikom i glazbenikom Marijanom Milovanom, uz stru~nu potporu dr. sc. fra Izaka [pralje, nekada{njeg predstojnika Instituta za crkvenu glazbu Albe Vidakovi} Katoli~kog bogoslovnog fakulteta i profesora u mirovini, napisao je opuse Istarska misa, Munska ma{a, Ba{}anska plo~a, Vjerujem, Ot~e na{ temeljene na istarskoj i dorskoj ljestvici te mnoge me|imurske duhovne koncertne skladbe. Sljede}ih godina, uz raznorodne izri~aje i ànrove, kada stvara mnoga djela za tambure i mandoline, Kuntari} usporedo sklada i sakralnu glazbu, ~iji opus obuhva}a liturgijska, zborna, koncertantna, instrumentalna, vokalno–instrumentalna djela te mnogobrojne dje~je zborove kojima je

S dvije uspjele i zanimljive glazbene ve~eri u @upnoj crkvi sv. Ane u Voloskom u organizaciji Dru`be Bra}a hrvatskoga zmaja i Hrvatskoga katoli~kog bratstva Branimir, u lipnju ove godine obilje`eni su veliki jubileji Ljube Kuntari}a: 80 godina `ivota, 60 godina umjetni~kog rada te dva desetlje}a bavljenja i stvaranja duhovne glazbe.

VIJESTI

u cjelini znatno obogatio hrvatsko crkveno stvarala{tvo. Dru`ba Bra}a hrvatskoga zmaja za nesebi~nu pomo} i potporu Dru`bi, dodjeljuje 1993. Kuntari}u zahvalnicu za himnu Zmajevka.

ZAMP

juboslav Kuntari}, plodan glazbenik, skladatelj i folklorist te nadasve jednostavna, neposredna, komunikativna i duhovita osoba, ro|en je 1925. u âkovcu. [kolovao se i djelovao u Vara`dinu, Poègi i Zagrebu gdje, uz redovni studij gra|evine, privatno u~i harmoniju, kontrapunkt, instrumentaciju, kompoziciju i glazbene oblike kod Rudolfa Matza, Albe Vidakovi}a i Ivane Lang. Godine 1951. dolazi u Opatiju te se nastanjuje u slikovitom liburnijskom mjestu Volosko, nadomak Opatiji, gdje i danas ìvi i stvara. To mu ozra~je daje nepresu{no kreativno nadahnu}e. U tada{njem Opatija–projektu zapo{ljava se kao inènjer gra|evine, istodobno zapo~ev{i dugogodi{nju plodnu i zna~ajnu aktivnost svestrana glazbenika koji je ostavio dubok trag u cjelokupnom hrvatskom glazbenom stvarala{tvu.

ZAMP

Koncerti u Crkvi sv. Ane u Voloskom bili su ugodno kulturno i duhovno osvje`enje za tamo{nje pu~anstvo i upe~atljivi glazbeni doga|aji koji su se zbili u ~ast iznimnoga glazbenog neimara, Volo{}anina Ljube Kuntari}a Pi{e: Ramiro Palmi}

ara`dinski skladatelj Davor Bobi} svojom glazbom nastavlja osvajati doma}u i svjetsku scenu. U srpnju je realizirao glazbu za prvu dramsku premijeru na ovogodi{njim Dubrova~kim ljetnim igrama, Eshilovu Orestiju u re`iji Ozrena Prohi}a. Potom je na Svjetskim zborskim igrama u Kini nagra|eni hrvatski djevoja~ki pjeva~ki zbor Brevis iz Osijeka praizveo Bobi}evu skladbu Ko{uta — djevojka, inspiriranu hrvatskom narodnom legendom iz Like. Naglasimo i to da je potpisao prvi veliki ugovor s engleskom izdava~kom ku}om Maecenas Music iz Manchestera za simfonijsku suitu Zagorske slike, koja je nakon izvedbi u [vedskoj, Ma|arskoj i Americi postala vrlo tra`ena na programima simfonijskih puha~kih orkestara. Uz to, na ovogodi{njim su Osorskim glazbenim ve~erima Tamara Coha Mandi} i Dijana Grubi{i} ]ikovi} praizvele Bobi}ev Preludij i Capriccio za flautu i harfu. Rije~ je o petoj praizvedbi Bobi}evih djela unatrag nekoliko godina na ovom uglednom festivalu. (M.[.)

ZAMP

SJAJAN PRIKAZ V MAESTROVA BOGATOG OPUSA

bio nagradu fondacije Isman »za najuzorniju interpretaciju u Majstorskoj klasi«. Nakon zavr{etka radionice, Detoni je u Izraelu odr`ao jo{ dva nastupa, 26. kolovoza u Savionu, u sklopu ciklusa komornih koncerata Ervin Schlesinger, koje je organizirao po~asni konzul Hrvatske u Izraelu, Samuel Schlesinger, te 27. kolovoza solisti~ki recital u dvorani Yad Meir u Jeruzalemu. Tom je prilikom u svoj repertoar uvrstio i Prizore iz Danijelovog sna svojega oca Dubravka Detonija. (M.[.)

ZAMP

Projekti Davora Bobi}a

ZAMP

Mnogobrojnim kulturnim priredbama na najvi{oj republi~koj razini obilje`ena 80. godi{njica ro|enja i 60. obljetnica plodnoga umjetni~kog rada Ljube Kuntari}a

OBLJETNICE OBLJETNICE

2006.

ZAMP

LISTOPAD

ZAMP

140,

OBLJETNICE

BROJ

Page 5

ZAMP

8:48 PM

ZAMP

11-Jul-07

ZAMP

cantus_16:cantus_16.qxd

Page 6

BROJ

Denis Razz Quintet alt saksofonista Denisa Razumovi}a izvodio je glazbu na tragu Charlieja Parkera. U izvedbama standarda suvremenih jazz autora, ali i vlastitih skladbi, Razumovi} je pokazao solidno instrumentalisti~ko umije}e.

DAVOR HRVOJ

VIJESTI

HGM jazz orkestar Zagreb

Me|unarodni dani jazza 2006. organizaciji HDS–ova Jazz kluba Zagreb i KD Vatroslava Lisinskog od 24. do 27. listopada u Maloj dvorani odr`avaju se 16. Me|unarodni dani jazza. Priredbu }e svojim nastupom otvoriti vode}i ansambl suvremenog danskog jazza Anderskov Accident, a iste }e ve~eri nastupiti Moldovski Trigon Ensemble, zvijezde isto~noeuropskog jazza i etno glazbe. Jedan od vode}ih hrvatskih ansambala, Zagreb Jazz Portret, obilje`it }e petnaest godina rada nastupom 25. listopada te predstaviti novi nosa~ zvuka. Nakon njih nastupit }e zvijezda ovogodi{njega Festivala, kultni kontrabasist Miroslav Vitous, koji }e svirati uz elektroniku. Fabian Kallerdahl, progla{en {vedskim jazz glazbenikom godine, nastupa na Festivalu 26. listopada temeljem ugovora o glazbenoj razmjeni dviju zemalja. Nakon njega }e bubnjar Ignacio Berroa, suradnik jazz zvijezda poput Dizzyja Gillespea, Gonzala Rubalcabe i drugih, svirati sa svojim kvartetom sastavljenim od kubanskih glazbenika iz Miamija. Zavr{ne ve~eri, 27. listopada u cjelove~er-

DAVOR HRVOJ

VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI

Jim McNeely pridru`it }e im se kao gost 6. svibnja, a bubnjar Peter Erskine 3. lipnja. (D.H.)

Svjetske zvijezde u Opatiji [esti Liburnia jazz festival, koji je od 7. do 9. srpnja odràn u Opatiji, i ove je godine bio na razini puno poznatijih europskih festivala. Uz glazbene zvijezde svjetskoga glasa nastupili su i brojni hrvatski glazbenici. O~ekivanja su ispunili Jimmy D. Lane te posebice zvijezde festivala Mike Stern i Richard Bona. îka{ki gitarist i pjeva~ D. Lane je sa svojim sastavom The Blue Earth Blues Band odu{evio poklonike bluesa. Stern je briljirao u izvedbama vlastitih skladbi iz razli~itih razdoblja karijere. Iako je pokazao da mu jazz izraz nije stran, u njegovu je nastupu prevladavao rockerski pristup. Ostvariv{i sjajnu komunikaciju s glazbenicima iz sastava, svirao je èstoko uz duè nesputane improvizacije donose}i razli~ite ugo|aje, od nje`nih balada do agresivnih solaà. Bona se predstavio kao glazbenik koji ru{i barijere i otvoren je prema svim stilovima te propovijeda univerzalnost, razu-mijevanje i toleranciju. Svoj iskaz zasniva na tradiciji afri~ke glazbe i iskustvima sviranja s vode}im jazz, rock, pop i world music glazbenicima. Uz me|unarodnu skupinu umjetnika koji dolaze iz Amerike, Kube, Nizozemske i Kolumbije izvodio je vlastite skladbe pokazav{i sklonosti prema salsi, jazzu, brazilskoj glazbi i fusionu. Ve}i dio festivala pripao je hrvatskim glazbenicima. U tradicionalnom programu {to se odvija na terasama hotela i barova te u Villi Angiolini i u parku ispred Umjetni~kog paviljona Juraj [porer, nastupili su Puha~ki orkestar Lovran, Seaside Jazz Quartet, Denis Razz Quartet, Valerija Nikolovska, Teo Mar-

FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI

Super Session Big Band i Helena Basti} u Vodicama

njihovim karakteristikama. Magnolia Triangle, u sastavu: klavijaturist i pjeva~ Teo Martinovi}, basist Goran Rukavina i bubnjar Janko Novoseli}, izvodio je Martinovi}eve skladbe koje donose osebujan i duhovit spoj jazza, fusiona i funkyja nadahnut hrvatskom narodnom glazbom i obradama narodnih pjesama. Big Band HRT–a, pod vodstvom Silvija Glojnari}a, predstavio je stilski raznolik program, sastavljen uglavnom od jazz standarada. Uz uvjerljivost u izvedbama, orkestar je pokazao svestranost i fleksibilnost. Naime, ansamblu su se pridruìli brojni glazbenici koji su s njim ve} nastupali: Natali Dizdar, Dado Topi}, ènska vokalna skupina Rivers i Elvis Stani}, a tako|er su mu se pridruìli pjeva~ Ray Frick i Jimmy D. Lane. Uspjeh hrvatskih glazbenika u Malom Lo{inju Elvis Stani} je odu{evio slojevitim, ma{tovitim i atraktivnim izvedbama vlastitih skladbi nastupiv{i sa svojim sastavom i na 2. Jazz Festivalu Lo{inj odrànom u Ljetnom kinu Vladimir Nazor. Uz uigran sastav, atraktivnom su nastupu pridonijele i pjeva~ice Meri Tro{elj i Valerija Nikolovska. Uz Elvis Stani} Group, Festival su obiljeìli i koncerti drugih hrvatskih jazzista i ostalih glazbenika. Pjeva~ica Ivana Kindl, uz sastav gitarista Luke Udjbinca i gosta, tenor saksofonista Sa{u Nestorovi}a, izvodila je pop, soul i jazz evergreene za koje je jazzisti~ke aran`mane priredio sam Udjbinac. Nestorovi} se predstavio dojmljivim solima. Najpoznatiji hrvatski gypsy swing sastav Hot Club Zagreb, {to ga ~ine gitaristi Mate Mati{i} i Damir Kukuruzovi}, te kontrabasist Jurica [telma, predstavio se uvjerljivim izvedbama skladbi Djanga Reinhardta i standardi-

Saskia Laroo nije opravdala o~ekivanja. U izvedbama elektronskog, fusion i funky pristupa glazbeno najuvjerljiviji bio je stalni ~lan njezina sastava, hrvatski gitarist Jex. Ladislav Fidri obiljeìo festival u Vodicama U Vodicama je od 28. do 30. srpnja odràn 4. Seaside Jazz Festival. Truba~, krilni~ar, skladatelj i aranèr Ladislav Fidri je prve ve~eri vodio me|unarodni Super Session Big Band u kojemu su, uz ritam sekciju sastavljenu od glazbenika s kojima je gostovao u Malom Lo{inju, svirali uglavnom mla|i zagreba~ki jazzisti. Izvodili su skladbe iz repertoara orkestra Counta Basiea, Dukea Ellingtona i drugih big band velikana te Fidrijevu For Dizzy posve}enu slavnom Dizzyju Gillespieu u Fidrijevim aran`manima. U dijelu programa uz njih je nastupila pjeva~ica Helena Basti} u izvedbama jazz, blues i bossa nova standarda. Druge ve~eri predstavio se Fidrijev me|unarodni kvintet sastavljen od glazbenika koji ~ine okosnicu Super Session Big Banda: Deseo, Alimanovi}, [imunovi} i Petej. Standarde i skladbe Ladislava Fidrija svirali su uigrano, a svi ~lanovi predstavili su se i kao dojmljivi solisti. Najatraktivniji je bio nastup grupe Cubismo koji je privukao i najvi{e publike. Prilagodiv{i program fizionomiji festivala, u prvom su dijelu izvodili jazz i afro–kubanske standarde iz ranog razdoblja karijere, a u nastavku su rasplesali publiku izvedbama skladbi sa svojih novijih albuma.

DAVOR HRVOJ

FESTIVALI

sami glazbenici, kao uostalom i ve}inu festivala tijekom cijele sezone. Poput najpoznatijih svjetskih festivala jazza kojima stilska ~isto}a vi{e nije prioritet, hrvatske priredbe donose programe u kojima su zastupljeni i sastavi koji tek koketiraju s jazzom ili s njim nemaju ba{ nikakve veze, ali su atraktivni {irem krugu slu{atelja. Je li to prijevara ili mudar na~in pribli`avanja {ire publike jazzu? Uvijek }e postojati oni koji se priklanjaju jednom ili drugom stajali{tu, a organizatori, pa i samo glazbenici, o tome ne brinu. Jazz ljeto tradicionalno zapo~inje Liburnia jazz festivalom {to ga organizira Elvis Stani}, a nastavlja se brojnim priredbama razli~ita karaktera, me|u kojima su zapa`eniji Jazz Festival Lo{inj, u organizaciji Zorana Jaegera Jexa, te Seaside Jazz Festival, {to ga u Vodicama organizira Helena Basti}.

FESTIVALI

VIJESTI VIJESTI

VIJESTI

Big Band HRT–a u Opatiji

FESTIVALI

HGM jazz orkestar Zagreb, kojim ravna Sigi Feigl, i ove }e sezone svoj ciklus koncerata Sunday Nights odràti u Studiju Bajsi} HRT–a. U prvom koncertu ciklusa pod nazivom Music Links¸ odrànom 1. listopada, uz njih je nastupio {vedski truba~ Jonas Knutson. Budu}i da je Hrvatska glazbena mlade` dobila organizaciju Svjetskog omladinskog jazz orkestra, 5. studenoga odràt }e se radionica i koncert Svjetskog jazz orkestra pod nazivom Jazz World Cats. Boì} u jazz glazbi naziv je programa koji }e odràti 3. prosinca, dok bi ameri~ka pjeva~ica Deborah Brown trebala nastupiti uz Orkestar 4. velja~e 2007. Novi pogled na glazbu Dukea Ellingtona predstavit }e 4. oùjka, glazbu Woodyja Hermana 1. travnja, skladatelj i klavirist

VIJESTI

DAVOR HRVOJ

VIJESTI VIJESTI

Nedjeljne ve~eri HGM jazz orkestra Zagreb

VIJESTI

Big Band HRT–a

VIJESTI

Mirom Ungarom u Tvornici. (D.H.)

Iako je najavljena kao zvijezda festivala, nizozemska truba~ica

FESTIVALI

^uveni hrvatski truba~ i krilni~ar Ladislav Fidri nastupio je s me|unarodnim kvintetom u kojemu su svirali ma|arski violinist Csaba Deseo, bosanskohercegova~ki klavirist Sinan Alimanovi} i bas gitarist Dinko [imunovi} te hrvatski bubnjar Peco Petej. Svirali su uigrano, nadahnuto i poletno.

FESTIVALI

Fado pjeva~ica Jelena Radan uvjerljivo je i osje}ajno izvodila melankoli~ne portugalske balade, a u najavama je publiku upoznala s

FESTIVALI

ma iz ranog razdoblja jazza, odu{eviv{i publiku virtuoznim improvizacijama.

FESTIVALI

tinovi}, Dubravko Vorih & New Tribe i Ilirija Jazz.

FESTIVALI

ajvi{e hrvatskih jazz festivala odr`ava se na jadranskoj obali tijekom ljetnih mjeseci. Ove godine pokrenuti su i neki novi, primjerice na Bra~u u organizaciji Zdenke Kova~i~ek. Upravo je jedna od karakteristika tih priredbi da ih organiziraju

FESTIVALI

Pi{e: Davor Hrvoj

FESTIVALI

Sve manje jazza na jazz festivalima

ig Band HRT–a }e pod ravnanjem Silvija Glojnari}a tijekom ove sezone odràti niz koncerata u Studiju Bajsi} HRT–a. Na prvom koncertu, 15. listopada, izvodit }e djela R. Antonija i G. Evansa, 19. studenoga slijedi koncert posve}en Johnu Lewisu, dok }e 17. prosinca uz njih kao gost nastupiti Arsen Dedi}. [ezdesetu godi{njicu djelovanja Big Band HRT–a proslavlja sve~anim koncertom 14. sije~nja u Velikoj dvorani Vatroslava Lisinskog, a u istom prostoru nastupaju i 4. velja~e kad }e im se kao gost pridruìti Massimo. U nastavku sezone u Studiju Bajsi}, 18. }e velja~e nastupiti s gostom Elvisom Stani}em, 18. oùjka u suradnji s ansamblom Lado izvode obrade skladbi iz hrvatske narodne ba{tine, 15. travnja pjesme iz Gershwinove opere Porgy & Bess uz gostovanje pjeva~a Dunje Skopljanac, Radojke [verko i Tomislava Muèka te dirigenta Pavla De{palja, a 20. svibnja Slike s izlo`be M. P. Musorgskog u jazz obradi Silvija Glojnari}a. Osim toga, Big Band HRT–a }e odràti koncert za udrugu Dodir u Westinu 22. listopada, potom nastupaju 27. listopada na Me|unarodnim danima jazza u Maloj dvorani Vatroslava Lisinskog pod ravnanjem Antuna Tomislava [abana te s gostom Ignaciom Berroom, a 2. prosinca slijedi koncert s

FESTIVALI

J A D R A N U

FESTIVALI

N A

2006.

FESTIVALI

L J E T O

LISTOPAD

FESTIVALI

J A Z Z

Sezona Big Banda HRT–a

140,

VIJESTI

FESTIVALI

8:48 PM

FESTIVALI

11-Jul-07

FESTIVALI

cantus_16:cantus_16.qxd

Pi{e: Mirta [poljari}

Pi{e: Davor Hrvoj

zaokru`enost.

uzej za umjetnost i obrt ovoga je ljeta ustupio svoj nevelik, no izuzetno ugodan prostor ljetne pozornice odràvanju ukupno pedesetdva programa Klupske kazali{no–glazbene scene Amadeo, koja je radi dugotrajnog i opse`nog projekta preure|enja Prirodoslovnoga muzeja i okolice preselila iz Gornjega u Donji grad. Sedmu godinu zaredom Amadeo slijedi jedinstvenu i nepromjenjivu programsku politiku usmjerenu na oblikovanje Scene s izmjenjuju}im aktualnim, atraktivnim i kvalitativno neupitnim kazali{nim i glazbenim programima komornoga tipa. Ove je sezone teì{te postavljeno vi{e na kazali{ne programe, {to nije neshvatljivo s obzirom na mati~no porijeklo manifestacije. U glazbenome dijelu programa koncerti ozbiljne glazbe bili su, naàlost, malobrojni, dok je hrvatska glazba tek simboli~no uokvirila ljetnu zagreba~ku ponudu.

Neispunjena o~ekivanja Po~etni i zaklju~ni koncert ovogodi{nje zagreba~ke Scene Amadeo obiljeìle su izvedbe hrvatske glazbe. Rije~ je o koncertu otvorenja koji su 10. srpnja uprili~ili ~lanovi Cantus Ansambla pod ravnanjem Berislava [ipu{a te o koncertnoj ve~eri 13. rujna koja je trebala sadràvati jedinu ovogodi{nju praizvedbu djela hrvatskoga skladatelja, Ars diaboli Ive Josipovi}a u interpretaciji Guda~koga kvarteta Porin. No, praizvedba je ovoga puta izostala! Visoko ocijenjena inicijativa vezana uz naru~ivanje novih djela doma}ih skladateljskih snaga ove godine nije nai{la na odgovaraju}u financijsku potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Navedeno je rezultiralo manjkom novih glazbenih uradaka, na {tetu tradicije koju je Amadeo uspio osmisliti i dosad odràti, na {tetu autora koji ba{ i nemaju priliku pisati skladbe prema narud`bi te na {tetu same publike koja je, na temelju pro{logodi{njih Amadeovih iskustava, o~ekivala vi{e. A organizacija Scene nije uspjela u zadanome roku prirediti prijepis dionica Josipovi}eva kvarteta, tako da }e ovo djelo morati pri~ekati neku bolju priliku u kojoj }e biti zvukovno realizirano. Koncert Cantus Ansambla za po~etak... Pozdravne rije~i ravnatelja Klupske kazali{no–glazbene scene Amadeo, Nenada Jandri}a, te dirigenta i umjetni~kog voditelja Cantus Ansambla, Berislava [ipu{a, uvele su u prvu Amadeovu ve~er pohvalama za ve} dugogodi{nje ostvarivanje iznimno kvalitetnoga kulturnog programa i èljama za pozitivnim nastavkom ove tradicije. @eljama se potom u zvukovnome smislu pridruìo i Cantus Ansambl koji je predstavio program specifi~an upravo po tome {to su izvedene skladbe na posebno intiman

na~in povezane s Ansamblom. Naime, dvije od njih posve}ene su i skladane upravo za Cantus Ansambl, jedno je djelo na{ega zna~ajnog skladatelja Ansambl i praizveo, dok je ~etvrta bila predmet ovogodi{nje Cantusove ljetne radionice. Izme|u ~etiri skladbe tri su bile doma}ih autora, dok je Berislav [ipu{ odlu~io zapo~eti koncert djelom Zeit–Schatten luksembur{koga skladatelja, dirigenta i pijanista srednje generacije Alexandera Müllenbacha, skladbom sastavljenom od {est kontrastnih, no vrlo kompaktnih i uskla|enih dijelova. Skladba Zeit–Schatten (Sjenke vremena) nastala je 2002. godine kao narud`ba Me|unarodne ljetne akademije Mozarteum u Salzburgu na kojoj je i praizvedena. Zeit–Schatten pjesma je o~aja ljudske vrste koja je ostala usamljena u svojoj sudbini.«, rije~i su autora. Bez obzira na njegovu dramati~nu programnu sugestiju, a podsje}aju}i glazbenom idejom i strukturom na Kvartet za kraj vremena Oliviera Messiaena, Müllenbach zna jasno izdvojiti instrumentalne linije s obzirom na njihove zvukovne komponente i karakteristike, ali i linije glazbe s obzirom na njezinu razvojnu ideju. Rezultat je prozra~na, no vrlo kompaktna i logi~no oblikovana struktura iz koje dobro uskla|eni komorni zvuk Cantus Ansambla izvla~i maksimalni ekspresivni u~inak. No, bliskost s messiaenovskom zvukovno{}u ponekad je pretjerano izraàjna, {to navodi na sumnju je li rije~ o istinskome hommageu velikome francuskome skladatelju ili, pak, o pomalo neuspjelom poku{aju zasnivanja vlastitosti na tu|im temeljima (rekli bismo, o kopiranju). Ve~er je Cantus nastavio hrvatskom glazbom, i to najprije izvedbom trostava~ne Komorne simfonije za puha~ki kvintet i guda~ki trio s kontrabasom ovogodi{njega obljetni~ara Borisa Papandopula. Rije~ je o djelu iz kasnoga Papandopulova opusa, skladanom 1985. godine, koje je praizvedbu doìvjelo tek nakon autorove smrti, ~ak osamnaest godina nakon nastanka, u kolovozu 2003. godine na prvoj Cantusovoj ljetnoj radionici u Visu. Odav{i, naravno, besprijekornom interpretacijom svoj dio po~asti najrazvikanijem imenu hrvatske glazbe ove godine, [ipu{ je koncert nastavio interpretacijama dvaju djela proiza{lih iz pera doma}ih ènskih autorskih imena, Sanje Drakuli} i Olje Jelaske. Sanjin Cantus i Oljini Leptiri, prvi za deset, a drugi za sedam instrumenata svojstvenih ansamblu kojemu su posve}ene, proiza{li su, prema autori~inim rije~ima, iz inspiracija nepripadaju}ih glazbi samoj. Njihov je glazbeni jezik, koliko god bio razli~it, podjednako sklon zvukovnim eksperimentima zasnovanima na nekim vrstama i oblicima temelja glazbene povijesti, ili bolje re~eno pro{losti. Sanja Drakuli} nastoji navedene temelje prona}i u jedinstvenosti oblika i stalno provu~enom elementu ostinatnosti, dok Olja Jelaska svoju glazbenu misao zasniva u okviru trodijelne forme kontrastnih, a uokviruju}ih tempa (brzi — polagani — brzi) triju stavaka, bez obzira na njihovu zasebnu strukturnu

... koncert Kvarteta Porin za kraj Amadea Drugi koncert koji nas je posebno zainteresirao, a ujedno i posljednji koncert ovoljetne Scene Amadeo, bio je nastup mladih glazbenika okupljenih u Guda~kom kvartetu Porin koji su 13. rujna na ljetnoj pozornici Muzeja za umjetnost i obrt predstavili program na~injen od skladbi dvaju potpuno kontrastnih glazbenih svjetova. Porinovci su zapo~eli koncert skladbom Quartetto rusticano Ive Josipovi}a, koju su 1982. godine praizveli ~lanovi Guda~kog kvarteta Klima. Kao u svim svojim skladbama, Josipovi} gradi jasan okvir po~etka i zavr{etka me|u kojima postoji i na logi~an se na~in razvija slijed glazbenoga kretanja. Tehnike sviranja su raznovrsne, gradacije uvijek primjerene, glazbene se misli nadovezuju jedna na drugu u slijedu, a sve se odvija u slu`bi stvarala~ke razigranosti koja je neizostavni element Josipovi}eva skladateljskog duha. Tu razigranost primje}ujemo u zanimljivim kombiniranjima glazbenoga materijala i neo~ekivanim raspletima, primjerice gotovo sasvim neprimjetnoga otvaranja skladbe vibrato zvukovima guda~koga aparata te gradacijama prema strukturama koje otkrivaju specifi~ne melodijske komponente svih dionica do neo~ekivanoga skoka sredinom skladbe u izraèni ritamski element perkusijske kvalitete drvenoga korpusa guda~kih instrumenata. Potpuno druk~iji glazbeni jezik koristi Ivo Ma~ek, zamije}en u povijesti hrvatske glazbe prvenstveno kao interpret pijanist i komorni glazbenik te kao pedago{ki djelatnik na glazbenim {kolama i zagreba~koj Muzi~koj akademiji. Budu}i da se skladanjem po~eo baviti tek u drugom dijelu svojega ìvota, ostavio je nevelik opus klavirskih, komornih instrumentalnih i vokalnih djela. Duboko ukorijenjen u klasi~nu tradiciju, Ma~ek gradi Guda~ki kvartet, skladan 1980. godine, na ~vrstom ~etverostava~nom formalnom okviru koji ispunjava odjecima romanti~arske melodioznosti i klasi~ne harmonijske gradnje uz povremene izlete u zvukovnost pribli`no sli~nu karakteristikama pro{irene tonalitetnosti. Iako je, s obzirom na izrazitu teorijsku potkovanost, do kraja istraìo zasade klasi~ne harmonije, u svome skladateljskom opusu nije ostvario zna~ajniju osobnu inventivnost. Dopadljiva zvukovnost Ma~ekova Kvarteta, kao i ~vrsto zadràvanje klasi~nih okvira bez ve}ih poku{aja eksperimentiranja, smje{taju Ivu Ma~eka u skupinu prosje~nih glazbenika, koji su mnogo vi{e postigli kao interpreti nego kao skladatelji. A napomenimo da je velik dio njegova nevelika opusa objavljen u obliku notnih izdanja, {to Ma~ek, odnosno danas njegovi nasljednici, mogu zahvaliti zalaganju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, ~iji je Ma~ek bio redovni ~lan. Mnogo vi{e u odnosu na neke doma}e skladatelje koji su ~itav svoj ìvotni vijek posvetili upravo ovoj glazbeno–umjetni~koj djelatnosti, komponiranju. Pozdravimo hvalevrijednu inicijativu, ali naglasimo va`nost nastavka njenoga aktivnoga provo|enja na vi{estrukim kulturno–dru{tvenim razinama. Uz zavr{ne razgovore, druènja i ~estitke zavr{ila je jo{ jedna sezona Klupske kazali{no–glazbene scene Amadeo. Svi su programi, osim ve} na po~etku spomenute otkazane praizvedbe, uspje{no odra|eni i vrlo dobro posje}eni. U ljeto 2007. godine stalni }e se, a nadamo se i brojni novi, posjetitelji Scene susresti opet na Ljetnoj pozornici zagreba~koga Muzeja za umjetnost i obrt. Nadamo se da }e tada okolnosti biti mnogo povoljnije te }emo imati priliku poslu{ati mnogo vi{e koncerata ozbiljne glazbe, kao i uìvati u nekolicini novih djela hrvatskih skladatelja.

Pjeva~ica Jasna Bilu{i} je 19. srpnja na Amadeu nastupila sa svojim sastavom Cool Date, u kojemu sviraju klavirist Julije Njiko{ i kontrabasist Sa{a Borovec, te s gostima: bubnjarom Bornom [ercarom i truba~em Davorom Kriì}em. Izvodili su jazz standarde, {ansone i kancone iz njezina bogatog repertoara. Uz poticajnu pratnju glazbenika, koji su pokazali i zavidno umije}e improvizacije, predstavila se kao uvjerljiva pjeva~ica koja vodi ra~una o estetici, ali i koncepciji programa. Pjeva~ica Valerija Nikolovska nastupila je 14. kolovoza s kvartetom u kojemu sviraju klavijaturist Viktor Lipi}, bas gitarist Sven Bui} i bubnjar Mihael Paru{ev. Izvode}i mje{avinu funka, jazza, soula i bluesa, dokazala se kao uvjerljiva i svestrana solistica. Pjevala je autorske pjesme, uglavnom s albuma Open, ali i novije. Tekstove pjesama napisala je sama, dok su autori glazbe Viktor Lipi}, koji je skladao ve}inu djela, te Zvonimir Dusper, Igor Gerìna, Vladimir Mir~eta i Erol Zejnilovi}. Gotovo trosatnim nastupom 29. kolovoza, grupa Time odu{evila je publiku razli~itih nara{taja. Trojicu ~lanova prve postave iz 1971. godine: pjeva~a i bas gitarista Dadu Topi}a, gitarista Vedrana Boì}a i bubnjara Ratka Divjaka, do{ao je slu{ati i nekada{nji ~lan iste postave, cijenjeni klavijaturist i orgulja{ Tihomir Pop Asanovi}. U programu Cijeli ìvot ~ekam priliku da pjevam u Zagrebu rock’n’roll izvodili su svoje hitove: Za koji ìvot treba da se rodim, Kralj alkohol, Hegedupa upa, Divlje guske, Rock mama, Svijet, Superstar, Dok ja i moj mi{ sviramo jazz, Cijeli ìvot ~ekam priliku da pjevam u Zagrebu rock’n’roll, @ivjeti slobodno, Makedonija, Da li zna{ da te volim i druge. Bilo je to slavlje istinskoga rocka u izvedbi trojice sjajnih i kompatibilnih glazbenika koji donose dobre vibracije, pozitivan stav, energiju i osje}aje. U sklopu turneje na Amadeu je 30. kolovoza nastupio i trio vibrafonista i skladatelja Bo{ka Petrovi}a. Za svoj komorni pristup jazzu Petrovi} je prona{ao sjajne suradnike u bas gitaristu Mariju Mavrinu i slovenskom gitaristu Primoù Gra{i~u koji su i na ovom koncertu pokazali da su ravnopravni suradnici na{em najpoznatijem jazzistu. Osim standarda poput Summertime, 'S Wonderful, Corcovado i drugih, izvodili su i Petrovi}eve skladbe Zagreb By Night, Un Chien Andalou i I Love You ZJQ. Osim uigranosti, isticali su se lijepim improvizacijama. Na Amadeu je 4. rujna nastupio Hot Club Zagreb, na{ najpoznatiji gypsy swing sastav koji ~ine gitaristi Mate Mati{i} i Damir Kukuruzovi} te kontrabasist Jurica [telma. Nakon brojnih nastupa stekli su izvrsnu uigranost, spontanost i sposobnost komunikacije, {to su pokazali i na ovom koncertu. Upravo zbog toga, ali i bravuroznih improvizacija kojima poti~u jedni druge, njihov se nastup doimao poput dje~je igre. Publiku su odu{evili izvedbama skladbi slavnog belgijskoga gitarista Djanga Reinhardta, poput Nuages, ali i onima iz repertoara njegova zna~ajnog sastava Quintet de Hot Club de France, kao i drugih standarda: Limehouse Blues, Caravan, All Of Me i sli~no. Vrhunac koncerta bila je izvedba u kojoj su na duhovit i uvjerljiv na~in spojili rock hit Smoke On The Water Deep Purplea s jazz standardom It Don’t Mean A Thing Dukea Ellingtona. Koncert Arsena Dedi}a je i ovoga ljeta bio rasprodan, a publika, u kojoj se na{lo mnogo glazbenika, svoje je odu{evljenje iskazivala burnim ovacijama. Bila je to promocija Dedi}eva novog kompilacijskog CD–a Dueti — dueli. U programu pod nazivom 10 o~ajnih i 1 ljubavna predstavio se u ulozi prepoznatljiva skladatelja, beskompromisna tekstopisca bez dlake na jeziku, dojmljiva pjeva~a i pijanista, kreativna glazbenika nesputana duha uz izraèn smisao za humor i ironiju te svestrana i sugestivna umjetnika nepresu{nih ideja. Kao gosti u dijelu programa pridruìli su mu se pijanist Matija Dedi} i mlada kantautorica Arsen Dedi} na Amadeu Lea Dekleva. DAVOR HRVOJ

Kvartet Porin na Amadeu

udu}i da se ve}ina glazbenih aktivnosti tijekom ljetnih mjeseci seli na Jadran, nametnula se potreba organiziranja novih kulturnih doga|aja u gradovima unutra{njosti. Klupska kazali{no–glazbena scena Amadeo svake godine nudi bogat program Zagrep~anima koji barem dio srpnja, kolovoza ili rujna provedu u svojemu gradu. Nakon niza godina u atriju Prirodoslovnoga muzeja na Gornjem gradu koji se obnavlja, festival je ovoga ljeta premje{ten u Muzej za umjetnost i obrt {to je izvrsno utjecalo na broj posjetitelja. Naravno, tome je najvi{e pridonio kvalitetan program. Osim kazali{nih predstava i koncerata klasi~ne glazbe, ova se kvaliteta osjetila i u podru~ju pop i rock glazbe te jazza, a posebno su zanimljivi bili koncerti Jasne Bilu{i}, Valerije Nikolovske, grupe Time, Bo{ka Petrovi}a, Hot Cluba Zagreb i Arsena Dedi}a.

LJETNA GLAZBENA SCENA

Bogato glazbeno ljeto na sceni Amadeo

LJETNA GLAZBENA SCENA

HRVATSKA GLAZBA NA SCENI AMADEO

DAVOR HRVOJ

LJETNA GLAZBENA SCENA LJETNA GLAZBENA SCENA LJETNA GLAZBENA SCENA LJETNA GLAZBENA SCENA LJETNA GLAZBENA SCENA LJETNA GLAZBENA SCENA LJETNA GLAZBENA SCENA LJETNA GLAZBENA SCENA

Muzej za umjetnost i obrt ovoga ljeta privremeno uto~i{te zagreba~kih umjetnika

LJETNA GLAZBENA SCENA

S T V A R A L A [ T V A

LJETNA GLAZBENA SCENA

D O M A ] E G A

LJETNA GLAZBENA SCENA

O K V I R

2006.

LJETNA GLAZBENA SCENA

LISTOPAD

LJETNA GLAZBENA SCENA

S I M B O L I ^ N I

140,

LJETNA GLAZBENA SCENA

BROJ

Page 7

LJETNA GLAZBENA SCENA

8:48 PM

LJETNA GLAZBENA SCENA

11-Jul-07

LJETNA GLAZBENA SCENA

cantus_16:cantus_16.qxd

Page 8

Duo Pavao Ma{i} i Kre{imir Haas na Festivalu barokne glazbe

SEDMI FESTIVAL LASTOVO — OTOK GLAZBE Pi{e: Dubravka Jan~i} e} sedmu godinu zaredom Kolja Petrovi}, direktor zagreba~ke tvrtke Jazzette Records, uz pomo} op}ine Lastovo organizira odavno prepoznat i afirmiran glazbeni doga|aj Lastovo — otok glazbe na radost mnogih Lastovaca i onih koji su se do{li opustiti i u`ivati na tom prekrasnom otoku. Festival je trajao od 2. do 5. kolovoza, za razliku od prethodnih godina kad se sviralo koju no} manje, i to isklju~ivo jazz u lastovskom vrtu.

Otvorili su ga Cinku{i recitiranjem Balada Petrice Kerempuha, {to je bio uvod u odli~an nastup na{ih »etno pankera«, koji su originalnim pristupom tradicijskoj hrvatskoj glazbi i rije~i inter-

Elvis Stani} Group u Gro`njanu

Brasil uspjeli su tek zagrijati publiku vru}im latino ritmovima, a sli~no se dogodilo i blueserima iz Mike Sponza Banda koji su s pjeva~icom Kay Foster Jackson izveli tek sat vremena energi~noga bluesa. Na dvije koncertne ve~eri predstavili su se i svi polaznici Ljetne jazz {kole.

Urban & 4 na Lastovu

FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI

Pola mjeseca vrhunski je jazz odjekivao me|u gro`njanskim zidinama, prikazav{i se brojnoj publici u razli~itim stilskim formama i kombinacijama te dokazuju}i i u ovoj prigodi da je glazba medij koji ne poznaje granice. Su`ivot Gro`njana i jazza nakratko je prekinut posljednje festivalske ve~eri ... no, samo do sljede}ega ljeta, kad }e, kako i sam naziv festivala govori, opet biti Jazz is Back! u ovom malom istarskom gradi}u.

FESTIVALI

Ostalih je dana, uz redovitu glazbenu pratnju gro`njanskih cvr~aka, u jazz zvucima na ljetnoj pozornici Balwan Cityja u`ivala brojna publika. Bilo je tu i izvornog bluesa u izvedbi austrijskih Blues Breakersa, a publici se predstavio i najbolji mladi nordijski jazz sastav 2005. godine, danske Jazz Kamikaze, s eksplozivnom mje{avinom jazza i rocka te melodi~nim dionicama na saksofonu. Kakanic Blues Project okupio je blues glazbenike iz brojnih zemalja, a mentorica jazz pjevanja, Ines Reiger s Emil Spanyi Triom i svojom u~enicom Thanom Paveli} prikazala je sav kolorit jazza gdje se vokal, posebice u improviziranim dionicama, tretira gotovo kao instrument. Pijanist i pjeva~ Uro{ Peri} je pak, na ve~eri pod nazivom Tribute to Ray Charles, potpomognut gitaristom Primo`em Gra{i~em i prate}im triom, na op}e odu{evljenje izuzetno vjerno opona{ao Rayja Charlesa. Gro`njan i Kranj sura|uju kao »jazz gradovi«, pa su se na festivalu predstavili i kranjski Arvaj All Stars! sa svojim swing repertoarom. Festival je koncertnim nastupom zatvorila mlada nadarena austrijska pjeva~ica, 24–godi{nja Simone Kopmajer, koja je uz pratnju Moonlight Serenadersa izvela i neke neuobi~ajene skladbe za jazz repertoar, poput poznatoga Princeova hita Kiss, koji i u jazz maniri zvu~i odli~no.

JANJA FRANKO

FESTIVALI

FESTIVALI FESTIVALI

Prvih su se godina publici predstavili Bo{ko Petrovi}, George Makinto, Csaba Deseo, Elvis Stani}, Matija Dedi} i drugi, a zadnjih nekoliko godina glazbena se ponuda pro{irila, pa uz etno i jazz sastave »pripu{ta« i rock, {to najmla|oj populaciji omogu}uje zadovoljstvo plesa u uvali sv. Mihovila, kamo se druge dvije ve~eri festival spustio.

FESTIVALI

pretaciji uspjeli dodati i jaku dozu dramatike. Catia, Carlos & Boys from Brazil mnogima su iste ve~eri brazilskim ritmovima podigli adrenalin. Sutradan su Jewsersi, klezmer sastav koji tradicionalnu ìdovsku glazbu spaja s utjecajima ciganske glazbe, latino ritmovima i hrvatskim folklorom, bili ugodno iznena|enje. Ostvariv{i odli~nu suradnju, Black Coffee i ènska klapa Mendula ve} neko vrijeme dalmatinsku pjesmu uspje{no spajaju s jazzom, {to je i na Lastovu na{lo brojne poklonike. U uvali sv. Mihovila tre}u je ve~er nastupio Stampedo izvode}i svoje ne{to starije skladbe koje su nailazile na odobravanje najmla|ih posjetitelja festivala. Program druge dvije festivalske ve~eri privukao je mla|u publiku èljnu rocka i è{}e svirke, {to su im ponudili Stampedo i Urban & 4. Potonji je fenomenalnom izvedbom svojih skladbi jo{ jednom dokazao da je vode}e ime hrvatskoga rocka. Zatim je nastupila grupa Kopito, mladi oto~ni sastav izvorna repertoara, a na samom kraju festivala Gego i Picigin band, ponovno prirediv{i dobru oto~ku veselicu.

FESTIVALI

Uz poseban glazbeni osvrt na autore koji su svojim ro|enjem ili djelovanjem bili vezani uz na{u zemlju, bila je to prilika za upoznavanje s vrhunskim izvedbama djela Andrije Motovunjanina (Poi che son si sfortunato i Prendi l’arme o fiero amore), Gabriela Pulitija (Battaglia Prima et Seconda Parte iz zbirke Fantasie, Scherzi e Capricci da sonarsi in forma di canzone, Venezia 1624; Noi siamo tre cantori i O la bella brigada, iz zbirke Mascherate a tre voci Libro I 1612 te All’insalata o Donne i Siam soldati svaligiati, iz zbirke Ghirlanda odorifera), Tommasa Cecchinija (Sonata za flautu i continuo), Filipa da Laurane (Se m’è grato il tuo tornare), Francesca Spon ge–Uspera (Vulnera Domine Jesu Criste) i Gabrielea Sponge (Ave Regina Coelorum). (J.H.L.)

FESTIVALI

Redoviti gosti Balwan Cityja u festivalskom, odnosno koncertnom dijelu bili su predava~i Oberleitner, Spanyi i Kopmajer. Festival su koncertom otvorili mentori {kole na ve~eri Senior Service, zatim su pjeva~ica Jasna Bilu{i} i njezin sastav Cool Date unijeli da{ak retro atmosfere, dok je pijanist Matija Dedi} dao maha ma{ti i pokazao ~istokrvni jazz u temperamentnoj izvedbi. Prepoznatljiv spoj jazza i mediteranske melodioznosti predstavili su Elvis Stani} Quartet i Meri Tro{elj, a te su im se ve~eri na pozornici pridru`ili i »virtuozi bez granica«, vibrafonisti Bo{ko Petrovi} i Vid Jamnik. Pijanist David Gazarov, instrumentalist impresivne tehni~ke uvje`banosti i interpretacije ~iji koncerti nose za{titni znak kombinacije klasi~ne glazbe i jazza, u Gro`njanu se predstavio jazz repertoarom. Vremenske su (ne)prilike poremetile nekoliko koncerata — najavljivani kao zvijezde ovogodi{njega festivala Jazz is Back!, Catia, Carlos & Boys from

FESTIVALI

A i sami polaznici Ljetne {kole imali su svojih »pet minuta slave« na pozornici Balwan Cityja, na kojoj su se svake ve~eri odr`avali koncerti. Gotovo redovito nastupilo bi nekoliko polaznika kao predgrupa zvijezdama ve~eri, me|u kojima su najvi{e pa`nje izazvali vibrafonisti — dvanaestogodi{nji Slovenac Vid Jamnik i sedamnaestogodi{nji Rus Vladimir Terekhov — koji su, usprkos mladosti, svojim svira~kim umije}em, interpretacijom i virtuozno{}u svaki put odu{evili publiku.

jesec rujan je i ove godine u Rovinju bio u znaku baroka. Naime, u rodnom gradu skladatelja Francesca Sponge, zvanog Usper, odràn je 2. Festival barokne glazbe Tragovima Venecije — Seguendo le orme della Serenissima. Protagonisti ovogodi{njega, izuzetno uspjeloga izdanja u organizaciji Europskog centra za kulturu iz Rovinja i pod umjetni~kim vodstvom Domagoja Terzi}a, uglednog gitarista i glazbenog kriti~ara, bili su hrvatski i strani glazbenici koji svoj rad posve}uju interpretaciji barokne glazbe i baroku bliskih stilskih epoha. Rujanske glazbene ve~eri odràne unutar sugestivne barokne pala~e grofova Califfi, sjedi{tu Gradskoga muzeja ugostile su probrane ansamble neupitne kvalitete ~ije su povijesno opravdane izvedbe uspjele privu}i velik broj posjetitelja koji su sa zanimanjem pratili nastup svakog ansambla. Pomno osmi{ljeni program bio je prilika za upoznavanje s ansamblima: I Musici della Serenissima (Istra i Venecija izme|u renesanse i baroka), Les Voix Humaines (Od Maraisa do Tartinija: An|eli i vragovi instrumentalne glazbe XVIII stolje}a), Ensemble Baschenis (Per Cantare et Sonare), Duo Ma{i} — Has (ârolija dvaju ~embala), Trio Bo{njak — Lazar — Has (Hommage a Vivaldi).

FESTIVALI

Putovima jazz muziciranja vodili su ih mentori iz ~etiri zemlje: iz Austrije Ines Reiger, koja je vodila radionicu za jazz pjeva~e, kontrabasist Ewald Oberleitner i bubnjar Philip Kopmajer, iz SAD–a truba~ John Thomas, glasovir i aran`iranje predavao je Emil Spanyi, a predava~i iz Hrvatske bili su gitarist Elvis Stani} i Bo{ko Petrovi}, koji je podu~avao vibrafon. Cjelodnevno muziciranje »jazz podmlatka« u Gro`njanu, koji je i izvan redovnih termina nastave neumorno vje`bao, u ve~ernjim bi satima zamijenili zvuci prete`ito jazz standarda u izvedbi eminentnih glazbenika pristiglih iz svih krajeva svijeta.

HRVATSKI AUTORI BAROKNE GLAZBE U ROVINJU

FESTIVALI

2006.

FESTIVALI

Vrhunski jazz predstavljen je u Gro`njanu kroz najrazli~itije stilske forme i kombinacije dokazuju}i i u ovoj prigodi da je glazba medij koji ne poznaje granice Pi{e: Tea Tidi} ovoga je ljeta, {estu godinu zaredom, Gro`njan, istarski gradi} okruèn srednjevjekovnim zidinama ugostio brojne jazz glazbenike i ljubitelje te glazbe. Od 22. srpnja do 6. kolovoza tamo su se odràli festival Jazz is Back!, u organizaciji Jazzette Production i Ljetna jazz {kola Hrvatske glazbene mladeì. A jazz je u Gro`njanu nemogu}e zamisliti bez kultnoga glazbenika Bo{ka Petrovi}a, alfe i omege svih zbivanja tih dana — u festivalskom dijelu u ulozi organizatora, dok je u {koli bio predava~ te budnim okom pratio rad tridesetak »jazz {kolaraca«.

LISTOPAD

FESTIVALI

Jazz bez granica me|u srednjovjekovnim zidinama

140,

FESTIVALI

Festival Jazz is Back! i Ljetna jazz {kola Hrvatske glazbene mlade`i

FESTIVALI

BROJ

FESTIVALI

8:48 PM

FESTIVALI

11-Jul-07

FESTIVALI

cantus_16:cantus_16.qxd

2006.

Autohtona tradicija To~no prije {esnaest godina na programu Glazbenih ve~eri u Sv. Donatu prire|ena je izvedba dotad nepoznata u festivalskoj povijesti. Na koncertu su nastupili pjeva~i `upnih zajednica sa Salija i iz Vranjica, izvode}i staro crkveno pjevanje iz okolice Zadra i Splita. Tim je koncertom ustanovljena tradicija koja je nastavljena i ove sezone koncertom odr`anim 15. srpnja u Sv. Donatu kad su nastupili pjeva~i iz Lani{}a u Istri, Tugara pokraj Splita i iz Kali-

FESTIVALI

Peh obljetni~arskih podudarnosti Nema imena koje je na kulturnom polju sna`nije obilje`ilo 2006. godinu od W. A. Mozarta. Ipak, ne slavi se ove godine samo njegova obljetnica. Godina 1906. bila je vrlo plodna

Glazbe je u Zadru proteklog ljeta bilo dosta. U vremenskom intervalu od gotovo mjesec dana, od polovice srpnja do polovice kolovoza, koncerti, izvo|a~i i skladbe neprestano su se izmjenjivali. Udio skladbi nastalih iz pera doma}ih skladatelja bio je zavidan, stoga vjerujemo da }e se takve skladbe za ljetnih mjeseci ~uti i ~e{}e, ne samo na koncertima u sklopu Glazbenih ve~eri u Sv. Donatu, ve} i na ostalim ljetnim festivalima diljem obale.

Solisti sv. Marka na probi Marija Kuhar u Donatu

snimljeni opusi starih hrvatskih majstora. U vrijeme kada smo zapo~eli s osnivanjem ansambla upoznali smo va{eg velikog muzikologa, gospodina Marijana Grgi}a, koji nas je upoznao sa sasvim novim djelima, kazao je ~lan britanskoga sastava, James Griffett, u kratkom razgovoru nakon koncerta. Kad smo prvi put gostovali u Zadru, profesor Grgi} nam je otkrio hrvatske renesansne i ranobarokne skladatelje Vinka Jeli}a, Julija Skjaveti}a i Ivana Luka~i}a. Shvatili smo da se radi o vrsnim majstorima ~ija bismo djela mogli uvrstiti u na{ repertoar. Tako je i bilo. Ve} sljede}e godine ponovno smo nastupili u ovoj istoj crkvi izvode}i upravo njihova djela. S vremenom smo upoznali i ostale hrvatske skladatelje i njihova djela tako|er smo mnogo puta izveli. Hrvatska javnost na{e velike ljude (uglavnom sporta{e, dakako) ~esto naziva promicateljima hrvatskog imena u svijetu te im dodjeljuje razna priznanja i nagrade. U toj bi se skupini odabranih svakako trebao na}i i ovaj sastav, koji je izvode}i djela iz hrvatske ba{tine, pokazao mnogim slu{ateljima da su Hrvati prije 400 godina imali skladatelje ~ije je stvarala{tvo stajalo uz bok najboljim zapadnoeuropskim ostvarenjima toga vremena. Skladbe hrvatskih autora izvodili smo ~esto i u raznim krajevima svijeta. Sje}am se koncerata u Japanu i Brazilu gdje je publika bila odu{evljena upravo ovim skladbama, koje su stvarno jednako kvalitetne kao djela Lassa ili Palestrine, najboljih renesansnih skladatelja uop}e, nastavio je Griffett. Nakon {to su ~lanovi Pro Cantione Antiqua otkrili stare hrvatske majstore, a Zadar otkrio kvalitetan ansambl koji izvodi njihove skladbe, tada{nji je Jugoton izdao plo~u pod naslovom Muzi~ke ve~eri u Donatu 1977. Tre-

FESTIVALI

Zadarski glazbeni suvenir Pri~a o ro|enju Muzike za morske orgulje i orkestar vrlo je zanimljiva. Ideju o nastanku skladbe u polu{ali je donio biv{i umjetni~ki ravnatelj Festivala Antun Doli~ki, ali se novom ravnatelju, T. Fa~iniju, prema njegovim rije~ima, odmah svidjela te ju je poku{ao provesti u djelo. Prema prvobitnoj zamisli na skladbi su trebala raditi dvojica skladatelja — maestro Klobu~ar i maestro Kuljeri}, ali je potonji, na`alost, u me|uvremenu preminuo. Turisti~ka zajednica Grada Zadra dala je sredstva za nastanak i izvedbu skladbe. Opus se temelji na viziji skladatelja Klobu~ara o intervalskom bogatstvu koje donosi instrument i onoga {to je dobio neizravno, preko snimke morskih orgulja. Skladba je gra|ena na intervalima sekunda, kvarti i septima, motivima koji se neprestano ponavljaju. Ideja je u osnovi bila repetitivnost gra|e temeljena na fiksiranom tonskom nizu samih morskih orgulja. Skladbu }e zagreba~ka publika imati priliku ~uti u sezoni Simfonijskog puha~kog orkestra Hrvatske vojske. U planu je tako|er daljnja obrada u tehni~kom smislu, zbog izrade studijske snimke koja bi zatim postala novi i prepoznatljiv kulturni suvenir grada Zadra.

Udoma}eni Britanci Postoje ljudi, a kako }emo vidjeti i ansambli, koji se u gostima osje}aju kao kod ku}e. Takav je sastav Pro Cantione Antiqua, barem {to se ti~e ovoga Festivala i Zadra. Britanska pjeva~ka skupina nastupila je 28. srpnja u Sv. Donatu, a razlog njihova zadovoljstva poznat je mnogim posjetiteljima ljetnih koncerata. Pro Cantione Antiqua bilje`i u Crkvi sv. Donata ~itav niz nastupa, a u Zadru su prvi put gostovali jo{ davne 1975., dakle prije 31 godinu! Poznavateljima hrvatske glazbene diskografije ansambl je poznat po kultnoj Jugotonovoj snimci na kojoj su

Intimna vokalnost Druga je polovica Festivala dokazala da se na Glazbenim ve~erima moglo ~uti i ostvarenja drugih hrvatskih skladatelja. Na koncertu odr`anom 31. srpnja nastupili su Solisti sv. Marka, vokalni oktet pod vodstvom maestra Tomislava Fa~inija. Uz Palestrinu i Monteverdija, na programu su bili i Intimni madrigali @eljka Brkanovi}a. Izvedbe i posebno praizvedbe vokalnih djela na{ih suvremenika jedan su od poticaja za osnivanje ovoga sastava, pa je Solistima sv. Marka bila posebna ~ast i u Zadru izvesti ovu skladbu. Djelo se sastoji od tri madrigala ~ije je tekstove napisao sam skladatelj. I atribut intimni koji stoji u naslovu djela, kao i sami naslovi pojedinih madrigala (Samo}a, Nemoj plakati i [ala) govore nam da se radi o duboko osobnim trenucima i raspolo`enjima. Intimni madrigali nastali su 2003. godine, a pro{le ih je godine praizveo upravo ovaj ansambl.

i za povijest hrvatske glazbe. Tada su ro|ena tri velika hrvatska umjetnika Ivan Brkanovi}, Milo Cipra i Boris Papandopulo koji je najpoznatiji {iroj publici, a njegove su se skladbe ove godine dosta ~esto ~ule u hrvatskim koncertnim dvoranama. Koncertom ruskoga Kvarteta [ostakovi~, na kojemu je izveden Papandopulov [esti guda~ki kvartet, i zadarski je Festival odao priznanje stotoj obljetnici njegova ro|enja. Kada su Rusi u pitanju, svi obi~no »skidamo kape« i prije nego {to poslu{amo djelo, a i u ovom je slu~aju program koncerta bio za prave sladokusce. Ansambl, u kojemu uz jednog mla|eg glazbenika djeluju tri profesora s Moskovskog konzervatorija, predstavio je djela iz samog vrha kvartetske literature: Borodinov Drugi guda~ki kvartet u D–duru i [ostakovi~ev Tre}i guda~ki kvartet u F–duru. Prava je {teta {to je koncert jednostavno ispao lo{. Interpretaciji Papandopulova, kao i [ostakovi~eva ostvarenja, nedostajalo je snage, poletnosti i energije koja iz ruskih svira~a jednostavno nije izlazila. Pouka nam je to da valja biti oprezan s »imenima«.

FESTIVALI

Koncert otvorenja Ve} se na samom sve~anom otvorenju 46. Glazbenih ve~eri u Sv. Donatu, odr`anom 12. srpnja 2006. na tradicionalnom mjestu — zadarskomu Forumu, pojavilo djelo koje }e zasigurno na}i mjesto u hrvatskoj glazbenoj ba{tini. Radi se o skladbi Muzika za morske orgulje i orkestar, koju je praizveo Simfonijski orkestar Slovenske radiotelevizije pod vodstvom novog umjetni~kog ravnatelja Festivala, maestra Tomislava Fa~inija. Unato~ tome {to nisu pro{le ni pune dvije godine otkako je Zadar dobio svoje nove i zasad najpoznatije obilje`je, morske su orgulje postale zacijelo jedan od najprepoznatljivijih simbola toga grada. Njihovo je zna~enje prepoznao i skladatelj An|elko Klobu~ar, koji je skladao djelo praizvedeno na sve~anom otvorenju. Uz ovu skladbu, na otvorenju je izvedeno jo{ jedno djelo iz novije glazbene pro{losti, ali odabrano iz svjetske literature — svjetovna kantata Carmina burana Carla Orffa, ostvarena uspje{nim spajanjem triju zborova — Katedralnog zbora iz Graza, zagreba~kog Oratorijskog zbora Crkve sv. Marka Cantores Sancti Marci i zadarskoga Zorani}a.

Izlo`ba o Mata~i}u Koncerti nisu bili jedini doga|aji na zadarskom Festivalu, a to najbolje dokazuje izlo`ba prof. dr. Eve Sedak posve}ena jednom od najve}ih imena hrvatske glazbe, maestru Lovri Mata~i}u. Izlo`bu je otvorio dirigent Vladimir Beni}, predstavnik Fonda Lovro i Lilly Mata~i}, daju}i brojnim uzvanicima osnovne informacije o velikom dirigentu, kao i o djelovanju istoimene fondacije. Izlo`ba je prikazana diljem Hrvatske i u inozemstvu, a u zadarskom su je Arsenalu gra|ani Zadra i njihovi gosti mogli razgledati za trajanja Glazbenih ve~eri.

ba naglasiti da su ~lanovi britanskoga sastava na ovogodi{njem koncertu izveli nekoliko skladbi koje su na istom mjestu otpjevali prije trideset godina, a potom ih i snimili. Tako su Skjaveti}ev Pater noster, Luka~i}ev Panis angelicus i Hektorovi}eva bugar{tica Kada mi se Radosave opet odjeknule Sv. Donatom. Pritom je zaista apsurdno da su do dana dana{njeg neke od tih skladbi ostale zvu~no zabilje`ene jedino na toj snimci.

FESTIVALI

ja. Kao i raniji nastup, i ovaj je pro{ao uz veliko zanimanje javnosti, posebice strane publike. Glagolja{ko pjevanje je va`an i kvalitetan dio hrvatske glazbene ba{tine i prava je {teta da se ~e{}e ne susre}e na ljetnim koncertima.

FESTIVALI

ajstariji festivali, koji svakoga ljeta turistima i doma}inima primorskih gradova dokazuju da zabavu i zanimljivosti u Hrvatskoj kao »maloj zemlji za veliki odmor« ne treba traìti samo na masovnim pje{~anim plaàma ili skrivenim uvalama, pribliìli su se svojemu pedesetom ro|endanu ili su ve} proslavili ovu va`nu obljetnicu. U skupinu takvih ljetnih festivala ubrajaju se i zadarske Glazbene ve~eri u Sv. Donatu, manifestacija koja se u drugom po veli~ini dalmatinskom gradu ovoga ljeta odràla ve} 46. godinu zaredom. Program koncerata i ove je godine oblikovan u tri pravca — kao afirmacija hrvatskih ansambala i skladbi hrvatskih skladatelja, zatim kao hommage ranoj (srednjovjekovnoj, renesansnoj i ranobaroknoj) glazbi i kao posveta klasi~nom repertoaru, koji ~ini ve}inu op}eg koncertnog programa. »Doma}i« element na ovogodi{njim Ve~erima provukao se kao nit od samog otvorenja do konca Festivala, a svojom je kvalitetom i zanimljivo{}u prema mi{ljenju mnogih nadma{io svoja dva konkurenta.

FESTIVALI

Pi{e: Domagoj Mari}

FESTIVALI

ODLI^AN IZBOR DJELA DOMA]IH AUTORA

FESTIVALI

DONATU

FESTIVALI

SV.

FESTIVALI

VE^ERIMA

FESTIVALI

GLAZBENIM

FESTIVALI

46.

FESTIVALI

BA[TINA

FESTIVALI

GLAZBENA

LISTOPAD

FESTIVALI

HRVATSKA

140,

FESTIVALI

BROJ

Page 9

FESTIVALI

8:48 PM

FESTIVALI

11-Jul-07

FESTIVALI

cantus_16:cantus_16.qxd

11-Jul-07

8:49 PM

Page 10

BROJ

LISTOPAD

2006.

Osorske glazbene ve~eri nastavljaju vrijednu tradiciju praizvo|enja i predstavljanja djela hrvatskih skladatelja Pi{e: Zdenka Weber

astavljaju}i tradiciju praizvo|enja i predstavljanja djela hrvatskih skladatelja, Osorske glazbene ve~eri (OGV) i ovoga su ljeta na svakom od dvadeset koncerata imale na programu, uz skladbe slavnih i manje poznatih europskih autora, i ostvarenja hrvatskih skladatelja iz razli~itih razdoblja glazbene povijesti. Odr`ane kao hommage Igoru Kuljeri}u (1938. — 2006.), ugledniku hrvatske glazbe koji je ove godine preminuo, ovoljetne su OGV obilje`ile i 75. obljetnicu ro|enja Rubena Radice, 80. obljetnicu ro|enja Zlatka Pibernika te 100. obljetnicu ro|enja Borisa Papandopula i Ivana Brkanovi}a. U osorskoj Aleji hrvatskih skladatelja otkrivena je bista Igora Kuljeri}a, rad akademskog kipara Nikole Vrlji}a.

Na koncertima u Osoru koji su se, od sve~anog otvorenja Festivala 10. srpnja do posljednjega koncerta 20. kolovoza, odr`avali svakog parnog dana u mjesecu, nastupili su afirmirani hrvatski te uglavnom talijanski komorni ansambli i solisti. Sve~anost otvorenja pripala je stalnim gostima OGV–a, Zagreba~kim solistima i pijanistu Filipu Faku. Ve} tim prvim koncertom obilje`ena je i 250. obljetnica ro|enja Wolfganga Amadeusa Mozarta koju u ovoj godini slavi cijeli svijet. Uz Mozarta su na programu bila i djela Borisa Papandopula (Koncert br. 2 za glasovir i guda~ki orkestar) te Igora Kuljeri}a (Metamorfoze za klavir i guda~e). Jedini orkestar koji je ovoga ljeta nastupio u osorskoj Katedrali, Zagreba~ka filharmonija, pod ravnanjem Ivana Repu{i}a i sa solisticom, violon~elisticom Monikom Leskovar, obnovio je sje}anje na Brkanovi}ev

Intermezzo iz opere Ekvinocij, a pijanistica Ida Gamulin praizvela je na koncertu sa sopranisticom Vlatkom Or{ani} Zdenkin ples za glasovir solo jednoga od slavljenika, na{eg mâga skladateljskog pera, Borisa Papandopula. Uz tu dugo

Pavica Gvozdi} Zagreba~ki gitarski trio

~uvanu skladbu, na programu su bila i djela Vinka Jeli}a i Ivana Luka~i}a. Skladba zanimljiva naslova, ali i nedvojbeno jednako zanimljiva glazbenoga sloga, Litanije svih svetih za papu Ivana Pavla, 72 zaziva komornog instrumentalnog ansambla, Litaniae Sanctorum pro Papa Ioanne Paulo, septuaginta duae musicorum corporis cameralis nstrumentalis invocationes Rubena Radice, praizvedena je na koncertu Cantus Ansambla pod ravnanjem Berislava [ipu{a i sa solistima, mezzosopranisticom Nedom Marti} i slovenskim tenorom Marjanom Tr~ekom. Na programu tog ambicioznog zagreba~kog ansambla bila je jo{ i Komorna sim-

velikim sam uzbu|enjem i odu{evljenjem pripremao skladbu za violu i guda~e napisanu za mene i moje cameriste te osmi{ljenu u obliku concerta grossa u ~etiri stavka: Intrada, Balun, Elegija i Finale. To je djelo iz ciklusa Lijepa na{a skladatelja Miroslava Mileti}a kojega sam nedavno upoznao i za kojega me ve`e iskreni osje}aj po{tovanja i prijateljstva.

Intrigira me specifi~nost sadràja te skladbe u kojoj skladateljeva vje{tina spaja golemo bogatstvo istarskoga kontinentalnog melosa, u njegovim melodijskim, harmonijskim i ritmi~kim aspektima, s izraàjnim mogu}nostima viole, {to ukazuje na svjetsku razinu koju je sam skladatelj postigao i kao izvo|a~ violist. Posebna je ushi}enost unesena u Elegiju, tre}i stavak za koji je skladatelj nadahnu}e prona{ao u dobro poznatoj glazbenoj ba{tini otoka Hvara. Ponosan sam {to je skladba namijenjena meni i {to }e ovom prilikom, nadam se, biti u~inkovita i moja fiumanska kulturna pozadina te {to }u pridonijeti i utvrditi pomak prema poèljnom i sve ~e{}em kori{tenju neiscrpna bogatstva istarskoga melosa u takozvanoj ozbiljnoj glazbi.

FESTIVALI

fonija za puha~ki kvintet i guda~ki trio s kontrabasom Borisa Papandopula te Pjesma o zemlji, opse`na partitura za `enski i mu{ki glas i 13 instrumentalista Gustava Mahlera.

Tamara Coha–Mandi}, flauta i Diana Grubi{i}–]ikovi}, harfa

KOMENTAR VIOLINISTA FRANCESCA SQUARCIE NA MILETI]EVU SKLADBU CONCERTO GROSSO PER VIOLA E ARCHI

Komorna glazba visokih dometa Hrvatska glazbena ba{tina i suvremenost obiluje komorno–glazbenim ostvarenjima visokih dometa. U tom kontekstu nedvojbeno zna~ajno mjesto pripada ovogodi{njim stogodi{njacima, ali, naàlost, Milo Cipra, ~iju stotu obljetnicu ro|enja tako|er obiljeàvamo ove godine, nije bio zastupljen niti jednim djelom. Zagreba~ki kvartet, u obnovljenom sastavu, uz ve} proku{ane violiniste Gorana Kon~ara i Davora Philipsa te violon~elista Martina Jordana, sada s novim violistom Hrvojem Philipsom, izveo je, uz ove godine gotovo obaveznog Mozarta, pjevni Guda~ki kvartet op. 10 Zlatka Pibernika. Generaciji toga hrvatskog skladatelja, ~ije je mladena~ko djelo izvedeno, a koji se tijekom ìvota oku{ao i u avangardnim strujanjima 20. stolje}a, pripadaju i Nik{a Njiri} i Miroslav Mileti}. Zagreba~ki kvartet saksofona praizveo je njima posve}en Kvartet in B, in A, in C, in H Nik{e Njiri}a. Djelo nastalo 2001. godine u ozra~ju blage disonantnosti, evocira u tonove prenesena prva slova imena velikana J. S. Bacha i time postaje svojevrsnim posve}enjem baroknoj glazbi. Ta se posveta ogleda i u nazivima i baroknom stilu prispodobivim stavcima (Preludio, Fuga, Aria, Gigue) koji protje~u u fugiranom slogu i nenametljivoj pjevnosti. Ansambl limenih duha~a, Brass ansambl Ad Gloriam, odlu~io je izvesti skladbu iz udaljenije hrvatske ba{tine, Ricercar quinto Francesca Sponge Uspera, te jedno suvremeno ostvarenje svojega ~lana, trombonista Marina Rabadana, stavak Orion koji je posljednji u trostava~nom djelu Three Constellations. Djelo je u cijelosti praizvedeno na OGV 2003. godine, a radi se o glazbi nadahnutoj autorovim vi|enjem nebeskoga svoda. Ta skladba znala~ki koristi raspone svakog instrumenta, a u izvedenom stavku posebna je pozornost posve}ena rogu.

FESTIVALI FESTIVALI

140,

31. OSORSKE GLAZBENE VE^ERI

FESTIVALI

Francesco Squarcia

Skladatelj i violist Miroslav Mileti} novim je djelom, Concertom grossom za violu i guda~e, koje su u Osoru praizveli rimski I Cameristi Italiani sa solistom na violi Francescom Squarciom, iskazao svoje veliko iskustvo i istan~an ukus. Radi se o svojevrsnom koncertu za violu i guda~e u kojemu naslovi stavaka, kao i njihov barokiziraju}i tretman daju mogu}nost naziva koji je skladatelj odabrao, a to je concerto grosso. Naime, iako je solist samo jedan, njegovo dijalogiziranje s ansamblom (ripienom) podsje}a na na~in baroknoga concerta grossa. Kao glazbena osnova name}e se kori{tenje istarske ljestvice, a u tre}em stavku (Elegija) skladatelj u varijacijama i mutacijama koristi pjesmu s otoka Hvara koju je zabiljeìo Antun Dobroni}, utemeljitelj nacionalnog smjera u hrvatskoj glazbi (kako navodi skladatelj u popratnom tekstu). Skladbu je Miroslav Mileti} posvetio izvrsnom violistu Francescu Squarcii kojega je ~uo kao solista s Rije~kim komornim orkestrom te s njim ostvario prijateljsku suradnju. Tako je djelo nastalo u suradnji sa solistom i skladano je prema njegovim mogu}nostima. A da su te mogu}nosti znatne, potvr|uje virtuozna dionica u kojoj dominira specifi~ni kolorit ve} navedene istarske ljestvice. Uz obaveznog Mozarta, trio koji ~ine Renata Penezi}, flauta, Pavle Zajcev, violon~elo i Zarja Alajbeg, glasovir, izveo je skladbe Bohuslava Martinùa, Jean–Michela Damasa i Felixa Mendelssohna Bartholdya te praizveo novo djelo Tomislava Uhlika, Djevoj~ica iz moje ulice za flautu, violon~elo i glasovir. Hrvatski skladatelj Tomislav Uhlik raspolaè {irokim rasponom lirske izraàjnosti te svakim novim djelom daruje glazbu ~iji poetski tijek uvjerava slu{atelja da se radi o autoru koji u odabranim instrumentima nalazi vjerne prenositelje svoje melodijske i harmonijske inspiracije. Njegova je glazba pijevna i razigrana te ve} pri prvom susretu odu{evljava publiku. Djevoj~ica iz moje ulice posve}ena je triju Penezi}–Zajcev–Alajbeg (trio jo{ nije na{ao efektan zajedni~ki naziv pod kojim bi nastupao pa se naziva prema prezimenima ~lanova!), a autor navodi da su ga na skladanje potaknula sje}anja iz djetinjstva, ujedno i sje}anja na prve ljubavi. Iz tog »programskog predlo{ka« valja i{~itati i liri~nost triju stavaka. Ricercar Quarto Vinka Jeli}a, Rajski otok op.10 Gorana Liste{a i High Spirits Sanje Drakuli} bila su tri djela hrvatskih skladatelja na programu Zagreba~kog gitarskog trija. ^lan trija, Goran Liste{, inspiriran ljepotom Mediterana, ostvario je trodijelnu skladbu u kojoj dominira ista tema donesena u tri razli~ita karaktera i ritmi~ko–metri~ka obrasca i koja plijeni pa`nju svojom poetskom izraàjno{}u. Sanja Drakuli}, pak, u èlji da postigne dobro raspoloènje, daje gitaristima mogu}nost za razigrano muziciranje u prete`no disonantnim, ali ipak uskla|enim rasponima prilago|enim njihovim instrumentima. Ugledni violinist Tonko Nini} u duu s gitaristom Goranom Liste{om pokazao je u Sonatini za violinu i gitaru Miroslava Mileti}a visoke domete tehni~kog umije}a dvojice glazbenika koji glazbu folklorne provenijencije izvode poletno i nadahnuto. Istu umjetni~ku suigru doì-

2006.

vjeli smo i na nastupu flautistice Tamare Coha–Mandi} i harfistice Diane Grubi{i}–]ikovi} koje su praizvele Intradu i capriccio za flautu i harfu Davora Bobi}a. Skladatelj izrazite melodioznosti i puno}e harmonijskog sloga, Vara`dinac Davor Bobi}, i ovim djelom potvr|uje svoju invenciju kojom nalazi izravni put do slu{atelja. Meditativnost prvog i plesna razigranost drugog stavka me|usobno su u kontrastnom odnosu te su ~ista igra tonova i znala~kog kori{tenja instrumenata ~ija zvukovnost godi uhu. Nedvojbeni vrhunac glazbenog doìvljaja pijanisti~kog umije}a pruìla je Pavica Gvozdi} izvedbom Mozartovih skladbi u prvom i Papandopulovih u drugom dijelu koncerta. Sonatina posve}ena pijanistici Meliti Lorkovi} i Osam studija posve}enih Svetislavu Stan~i}u predstavljaju bisere klavirske literature nastale u Hrvatskoj i Boris Papandopulo time ulazi u sam vrh autora hrvatske glazbe pisane za glasovir. Izuzetna virtuoznost, bogata invencija u melodijsko–harmonijskoj dimenziji, kao i ritmi~ka raznolikost zna~ajke su koje Papandopulovu glazbu ~ine jedinstvenom i prepoznatljivom. Vrstan pijanist, Boris Papandopulo, znao je iskoristiti sve bogate mogu}nosti instrumenta i podariti nam djela vrhunske kakvo}e. I dok Sonatina kre}e s polazi{ta recepcije impresionizma u hrvatskoj glazbi, njegove klavirske studije bravurozne su minijature koje mogu izvoditi samo pijanisti vrhunskog tehni~kog umije}a. Kako autorica ovoga osvrta nije bila nazo~na zavr{nom nizu koncerata u okviru ovoljetnih 31. Osorskih glazbenih ve~eri, prinu|ena je tek navesti autore i naslove skladbi hrvatske produkcije izvedenih na Festivalu. Klarinetski trio Arcimboldo praizveo je skladbu Istarska intrada za klarinet i bas–klarinet Massima Brajkovi}a, Zagreba~ki gitaristi~ki kvartet praizveo je novo djelo In contra Ivana Josipa Skendera, gitarist Darko Petrinjak na svom je recitalu izveo Introdukciju i varijacije op. 13 Ivana Padovca na cavatinu iz opere Capuleti i Montecchi Vincenza Bellinija i Muziku za gitaru Frane Para}a, violon~elistica Monika Leskovar praizvela je njoj posve}enu skladbu Kolo sre}e za violon~elo solo Sanje Drakuli}, a Dubrova~ki gitarski trio izveo je obradu 8. simfonije u G–duru Luke Sorko~evi}a i praizveo Obrise nad gradom \ele Jusi}a. Visoka razina kvalitete ponu|enih komorno–glazbenih djela bila je sukladna visokoj razini tehni~kog umije}a ansambala koji su nastupili u osorskoj Katedrali. Doista, hrvatska reproduktiva raspolaè glazbenicima izuzetne kvalitete i upravo ti interpreti ~ine ljetne glazbene sve~anosti u Osoru tako vrijednima.

FESTIVALI

astupima Kvarteta tuba XL, sastavljena od vrsnih glazbenika zagreba~kih orkestara, 18. i 19. srpnja na Klapavici i u Bateriji u Visu zapo~eo je glazbeni dio ovogodi{njega Vi{koga ljeta. Program Festivala odr`an je u znaku 140. obljetnice Vi{koga boja izme|u austrijske i talijanske mornarice 1866., a program je spojio glazbu, kazali{te, povijest i arhitekturu u atraktivnim prostorima otoka — na vi{kom Kutu, u Bateriji, u Crkvi sv. Nikole iznad Komi`e ili u jedinstvenoj atmosferi bara Peronospora Blues.

Na Visu su tijekom srpnja i kolovoza gostovali mnogi istaknuti predstavnici hrvatske glazbene scene. Odràno je ~etrdesetak priredbi za raznolike ukuse, a glazbeni je dio Festivala ponudio raznolike sadràje u {irokom rasponu stilova od klasi~ne glazbe preko etna i klapske pjesme do improvizirane glazbe i jazza. Programom Festivala posebno su obiljeène 250. obljetnica ro|enja W. A. Mozarta i 100. obljetnica ro|enja Borisa Papandopula. Na Visu je gostovao legendarni Trio Bo{ka Petrovi}a i pjevala Zdenka Kova~i~ek, velika dama hrvatske glazbe, u triju sa zagreba~kim gitaristom Brankom Bogunovi}em Pifom i splitskim bubnjarom Jadranom Du~i}em î}om. U Crkvi sv. Nikole iznad Komiè Zagreba~ki je kvartet praizveo 3. guda~ki kvartet irskoga skladatelja Franka Corcorana, posebnoga gosta Festivala, a Zagreba~ki je puha~ki ansambl odrào dva odli~na nastupa u Visu i Komiì, posvetiv{i jedan od programa Mozartovim Serenadama. Vi{ko je ljeto {irom otvorilo pozornice mladim glazbenicima poput spomenutoga Kvarteta tuba XL predvo|enog poznatim solistom, tubistom Krunoslavom Babi}em, a posebna je pozornost bila posve}ena najmla|im glazbenicima u ciklusu Pozornica mladih, sa zapaènim nastupom Kvarteta saksofona Muzi~ke akademije u Zagrebu (6 krokija B. Papandopula) te recitalom violinista Ivana Zovka, nastupom violinistica Anamarije Mili} i Inge Ulokine (u djelima za solo violinu i violinski duo) te dva koncerta polaznika 14. Me|unarodnog seminara pjevanja Vis 2006. profesorice Snjeàne Bujanovi} s Muzi~ke akademije u Zagrebu. Zamjetno mjesto u programu imali su predstavnici kulturnoga ìvota otoka, prije svega ~lanovi Amaterskoga kazali{ta Ranko Marinkovi} iz Visa, koji su i ove godine ostvarili kazali{ni dio programa, a na Festivalu su nastupili i Klapa Jeìna iz Komiè, Hrvatska gradska glazba Visa te pu~ki pjesnik i glumac Ante Boàni} Pepe (popularni komi{ki kalafot — brodograditelj). Zapaèno je protekao nastup prvakinje splitskoga HNK–a Ksenije Prohaska u programu francuske {ansone posve}enom Edith Piaf. Na otoku su gostovale doista »jake snage« hrvatskoga jazza: uz spomenute Bo{ka Petrovi}a u ansamblu s gitaristom Primoèm Gra{i~em i basistom Mariom Mavrinom te Zdenku Kova~i~ek, u Visu i Komiì svirali su ~lanovi sastava Disneyland predvo|eni trombonistom Nenadom Grahovcom i truba~em Davorom Kriì}em te basist i skladatelj Dubravko Vorih uz New Tribe. Mini–gitaristi~ki ciklus odràli su gitaristi~ki virtuozi Branko Bogunovi} Pif u recitalu Crossover Guitar te Zoran [~eki} u dvije ve~eri jazz evergreena. Za sve ljubitelje klapske pjesme prire|en je ciklus Vi{ki litnji divertimenti u sklopu kojega su nastupile Klapa Jeìna, KUD Filip Devi} iz Splita te Klapa Cambi iz Ka{tel Kambelovca, a u vi{koj je Bateriji nastupio Orkestar HGD–a Biranj iz Ka{tel Luk{i}a, sastavljen od pedesetak ~lanova, jedan od najstarijih u Ka{telima (2005. godine obiljeìli su 110. obljetnicu postojanja) i najuspje{nijih u domovini. Boje hrvatskoga etna »branili su« sjajni Cinku{i. Festival je odràn pod pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske. Ulogu nositelja manifestacije ove je godine preuzela Hrvatska glazbena unija, a produkciju i organizaciju realizirala je G.A.D. PRODUKCIJA iz Zagreba. Festival je ostvaren u suradnji s Amaterskim kazali{tem Ranko Marinkovi} iz Visa, a Udruga Lavurat za poja iz Pod{pilja priredila je na zavr{etku manifestacije pu~ko–crkvenu svetkovinu Male Gospe. (gad)

FESTIVALI

BOGATO VI[KO LJETO

FESTIVALI

Druge ve~eri, pod nazivom Samo moru virujen, ~iji je autor Josip Gerbus, Runji}eve su pjesme izveli: Sveto Mato{i} Komnenovi} (Zelenu granu s tugom `uta vo}a), Nera Gojanovi} (Nina nana), Vesna Baljak (Srce od zlata), Voljen Grbac (Klju~ `ivota), Monika Cerov~ec (Sun~ane fontane), Vivien Galletta (Lamento), Stefan Koko{kov (Pismo }ali),

Zadovoljna uspjehom, producentska ku}a Skalinada obe}ala nam je i odli~ne Runji}eve ve~eri 2007.: »Jako smo zadovoljni drugim izdanjem Runji}evih ve~eri, opet smo okupili najcjenjenije glazbenike koji su nas i ove godine podsjetili na genijalnost splitskog skladatelja Zdenka Runji}a i podigli mu jo{ jedan zvu~ni spomenik. Cilj Runji}evih ve~eri je s pjesmama napraviti ne{to novo i revitalizirati ih te }emo nastojati svake godine donijeti ne{to novo, pa tako i da za sljede}u godinu ve} postoje veliki planovi«.

FESTIVALI

Priznanjem Zdenko Runji}, kojemu je i ove godine pokrovitelj HDS ZAMP, za najuspje{niju obradu nagra|ena je Tamara Obrovac za pjesmu U prolazu.

Runji}eve ve~eri 2006. i ove su godine iskazale snagu muzi~koga rukopisa Zdenka Runji}a i potvrdile rije~i Jak{e Fiamenga: »Te mnogobrojne pjesme, lepr{ave i svima bliske, `ive u svojoj magiji i nakon skladateljeve smrti, njegov su zemaljski zagovornik, njegov dah i duhovni pe~at, antologija njegova i na{ih `ivota«.

FESTIVALI

Osim glazbe, Daniel Maru{i} uspio je u Osoru postaviti niz spomenika i bisti najuglednijih hrvatskih skladatelja i time obogatiti izgled toga drevnog gradi}a na razme|u otoka Cresa i Lo{inja. Ukratko, neizmjerne su zasluge Daniela Maru{i}a u Osoru, pa i ova monografija to jasno dokazuje. Ali, svakako valja zahvaliti hrvatskim suvremenim skladateljima koji su prepoznali va`nost predstavljanja doma}im i inozemnim gostima na otocima Cresu i Lo{inju te su skladali djela s namjerom da ona budu praizvedena upravo na Osorskim glazbenim ve~erima. Prema popisu u monografiji gotovo da nije izostavljeno niti jedno relevantno skladateljsko ime. A to je podvig pred kojim doista treba zastati i zahvaliti svima koji su ga omogu}ili.

Prvu je ve~er autorski osmislio, a nastupili su: Cubismo (]akule o siromajima), ENI (Ku}a bez broja), Leut Magnetik (Moje prvo pijanstvo), Sa{a Lozar (Najljep{a si bila), Tina Vukov (Na kraju vija|a), Damir Urban (Ostavljam te samu), Elvis Stani} (Potra`i me u predgra|u), Tedi Spalato (Vagabundo), Detour (Na{oj ljubavi je kraj), Nina Badri} (Ako izgubim tebe), JAPPA SplitAtNight & SARA (Ljubav {to se gasi), Neno Belan (Meni treba{ ti), Lea Dekleva (Budi dobra prema njemu), Uro{ Peri~ (Vjeruj u ljubav), Tamara Obrovac (U prolazu), Matija Dedi} (Molitva za Magdalenu), Darko Rundek (Bezimenoj), Gustafi (Karoca), Massimo (Ve~ernja ljubav). Poznate pjesme barbe Zdenka u novim aran`manima i dobrim izvedbama dobile su novo ruho.

FESTIVALI

Direktoru Danielu Maru{i}u nije uvijek bilo lako i o tome svjedo~e njegovi razgovori objavljeni u tisku. Poznavaju}i ga, zacijelo mnogima nije bilo lako niti s njime, jer je trajno beskompromisno sastavljao programe Festivala s jednom osnovnom zamisli: predstaviti hrvatsku glazbu na programima koji obuhva}aju najvrednija djela svjetske glazbene produkcije. Treba mu ~estitati jer je u tome trajno uspijevao!

@ana Marendi} Bu~evi} (êtri sta|una), Damir Fatovi} (Zlatni snovi), Vivien Galletta — Voljen Grbac (Sunce mog ìvota), Marija Bubi} Jaman (Galeb i ja), Luciano Batini} (Nocturno), Valentina Fija~ko (Nje`ne strune mandoline), Sa{a Petrovi} (Poeta), Barbara Othman (Samo moru virujen), Sandra Bagari} (]akule o siromajima), Ivica îke{ (Cvijet ~e`nje), Lidija Horvat Dunjko (Rusticana), D. Fatovi} — S. Koko{kov — S. Petrovi} (Splitski tango) i Operni solisti (Vjeruj u ljubav). Orkestrom je ravnao Alan Bjelinski koji je uz Antu Gelu i Stipicu Kalogjeru napravio i aran`mane. Premda je druga ve~er bila slabije posje}ena, glasne ovacije publike upu}ene izvo|a~ima na kraju koncerta pokazale su da Runji}eve pjesme i u opernoj izvedbi publiku diraju u du{u. Program Ve~eri vodili su Danijela Trbovi} te Runji}ev prijatelj i suradnik, pjesnik Jak{a Fiamengo, a izvrsnu scenografiju i ove je godine napravio Ivica Propadalo.

FESTIVALI

U ukusnom grafi~kom dizajnu Branka Vujanovi}a zapanjuje koli~ina tekstova objavljenih po godinama, a ~iji su autori ugledni hrvatski glazbeni kriti~ari i publicisti. Posebno pak zadivljuje brojnost i zna~enje hrvatskih skladatelja ~ija su djela izvedena bilo prvi put ili prvi put u novijoj povijesti u okviru OGV–a. Na tom su planu posebno zna~ajna bila i muzikolo{ka istra`ivanja, posebice dr. Ennia Stip~evi}a, kada se radilo o revitalizaciji hrvatske glazbene ba{tine. [to se pak ti~e praizvedbi, impozantan je popis djela koja su prvi put zazvu~ala u Osoru, ~ine}i tako svojevrstan osorski opus. Va`no je da su ta djela nastavila `ivjeti na programima ansambala i solista koji su ih prvi put izveli i kojima su ve}im dijelom i posve}ena.

rogirska kula Kamerlengo po drugi je put po~etkom rujna u organizaciji producentske ku}e Skalinada ugostila Runji}eve ve~eri na kojima su nastupili eminentni hrvatski pjeva~i i izvo|a~i razli~itih glazbenih stilova. Ovogodi{nje Runji}eve ve~eri, naime, i tematski su bile podijeljene u dva dijela, pa su tako prve ve~eri pod nazivom â je ìvot vengo fantaìja nastupili izvo|a~i urbanoga zvuka, dok su 2. rujna na ve~eri Samo moru virujen nastupili izvo|a~i hrvatske operne scene. Uspje{ne izvedbe jedne i druge ve~eri kao i iskazano zadovoljstvo publike ponovno su potvrdile da je Runji}ev osebujan izri~aj podloàn razli~itim interpretacijama.

FESTIVALI

Publika odu{evljeno prihvatila Runji}eve pjesme u osebujnim obradama urbanih glazbenika i u izvedbama opernih pjeva~a Pi{e: Marina Feri} Tamara Obrovac

FESTIVALI

izdanju Osorskih glazbenih ve~eri objavljena je opse`na knjiga pod naslovom Arkadija hrvatske glazbe koju je priredila muzikologinja Dodi Komanov, a za nakladnika potpisan je predsjednik Upravnog odbora OGV–a, Daniel Maru{i}. Poznavaju}i anga`man i entuzijazam kojim ve} punih 30 godina osmi{ljava Osorski festival, Daniel Maru{i} svojom je uporno{}u uspio potaknuti tako opse`no izdanje (420 stranica!) koje dokumentira proteklih 30 godina Festivala. Izdanje se gotovo u potpunosti sastoji od materijala iz arhiva OGV–a, a ostatak je nadopunjen pregledom {to ga je urednica Dodi Komanov sakupila iz novinskog materijala u Nacionalnoj i sveu~ili{noj knji`nici. Velik dio materijala urednici su na raspolaganje dali i glazbeni kriti~ari dr. Zdenka Weber i prof. Zlatko Stahuljak, autori koji su vi{e godina napisima pratili Festival (prof. Zlatko Stahuljak bio je na svakom Festivalu). Uz zahvale navedenima, urednica monografije o Osorskim glazbenim ve~erima isti~e posebnu zahvalnost Danielu Maru{i}u na povjerenju koje joj je dao anga`irav{i je da bude autorica tog izuzetno opse`nog i zna~ajnog izdanja.

RUNJI] ZA SVA VREMENA I SVE GLAZBENE STILOVE

FESTIVALI

Arkadija hrvatske glazbe

FESTIVALI

LISTOPAD

FESTIVALI

140,

FESTIVALI

BROJ

Page 11

FESTIVALI

8:49 PM

Dubravko Vorih & New Tribe

FESTIVALI

11-Jul-07

VEDRAN GALI]

cantus_16:cantus_16.qxd

11-Jul-07

8:49 PM

Page 12

BROJ

B O G D A N

G A G I ]

p o v o d u

2006.

o b l j e t n i c e

` i v o t a

o|eni Karlov~anin, skladatelj Bogdan Gagi} svojim je svestranim djelovanjem obilje`io hrvatsku glazbenu produkciju za film i kazali{ne predstave. Vi{e od ~etiri desetlje}a predaje glazbu na filmu i u kazali{tu na Akademiji dramskih umjetnosti kao utemeljitelj toga kolegija. Od jeseni 2002. njegov je zamjenik Neven Frange{ u ulozi docenta kolegija Elementi glazbe i Glazba na filmu i u kazali{tu, a studij je pro{iren i suradnicom, muzikologinjom Irenom Paulus, koja u okviru kolegija predaje povijest glazbe na filmu. Gospodin Gagi} je uz svoj »drugi dom« ostao vezan i u mirovini kao honorarni voditelj Glazbenog izraza na kolegiju glume, gdje mlade glumce osposobljava za kazali{no pjevanje.

OBLJETNICE

OBLJETNICE JANA HALUZA LU^I]

LISTOPAD

Bogdan Gagi} otkriva zanimljivosti svojeg bogatog profesionalnog `ivota Priredila: Jana Haluza Lu~i}

OBLJETNICE OBLJETNICE OBLJETNICE OBLJETNICE OBLJETNICE OBLJETNICE OBLJETNICE OBLJETNICE OBLJETNICE OBLJETNICE OBLJETNICE

7 5 .

140,

Zvuci koji `ivot zna~e

OBLJETNICE

GLAZBENI PO^ECI Karlovac je vrlo zanimljiv grad koji ima izuzetno bogatu glazbenu tradiciju. Ondje je osnovana prva muzi~ka {kola u Hrvatskoj i prije tri godine imao sam priliku sudjelovati na proslavi stogodi{njice njezina utemeljenja. Po~eo sam svirati violinu kod Smiljke Ogrizovi}, ali zanimljivo je da sam od po~etka violinisti~ke vje`be radije svirao na klaviru. Violina mi je i{la, samo nisam bio previ{e odu{evljen njome. U klaviru sam dosta vremena bio samouk. Moja starija sestra u~ila je klavir, pa sam i ja uz nju pomalo u~io svirati. Klavir sam

kasnije saznali, dobio je svega ~etiri glasa (premda je glasovanje bilo tajno, ~uli smo da su profesori klavira Stan~i} i Feller otvoreno dali svoj glas za Kelemena). Dotad smo zavr{ili prvu godinu i upisali drugu te nismo znali {to nam je ~initi. Oti{li smo tada{njem rektoru Franji Lu~i}u kako bismo se posavjetovali. Rekao je: »De~ki, meni vas je ào, ali gledajte — Vije}e je tako odlu~ilo i to se ne moè promijeniti. Za godinu dana moè do}i netko drugi, pa je opet isto. Ne mogu vam pomo}i.« No, mi smo u suglasnosti sa [ulekom ostali formalno upisani na Akademiju, upisav{i godinu uvjetno, a cijelo smo vrijeme s Kelemenom radili privatno. Po zakonu se novi natje~aj mogao raspisati za {est mjeseci, ali tada se raspisao tek za godinu dana. Tako smo upisali i ad ne pi{e uporabnu glazbu, gdje uvijek isti~e stilsku i tre}u godinu kompozicije karakternu fleksibilnost, Bogdan Gagi} stvara apsolutuvjetno, bez upisanog nu glazbu na tragu radikalnog izraza avangardnih glavnog predmeta — ~ini stremljenja. Kao pobornik Darmstadtske {kole bio je dvije gomi se da smo mi jedini dine (1965. i 1966.) stipendist ljetnih glazbenih te~ajeva u studenti u povijesti Darmstadtu, gdje je poha|ao predavanja kod G. Ligetija, P. Akademije kojima je to Bouleza i K. Stockhausena. Na ve~ernjem koncertu komorne po{lo za rukom. Kelemen glazbe 24. kolovoza 1966. u program je bila uvr{tena je primljen na natje~aju njegova klavirska Sonata u izvedbi legende pijanizma iz tek u jesen 1953., a razdoblja avangarde, Alfonsa Kontarskog. zanimljivo je da nam je na ispitu Komisija priznala sve {to smo dotad radili s njim na privatnim satovima. To je jedinstven po~eo u~iti kasnije. Kad je 1941. po~eo slu~aj, Vije}e nam je o~ito bilo naklonjeno ~im Drugi svjetski rat vladao je takozvani nam je to dopustilo. Profesorima je vjerojatno policijski sat i nije se moglo izlaziti. Bili imponirala na{a upornost, iako je to bilo malo rismo vezani uz ku}u i nismo mogli ni{ta skantno tim vi{e {to je bilo nekoliko profesora drugo nego svirati i u~iti strane jezike. Vikompozicije koji nisu imali niti jednoga studenolinu nisam volio, pa sam po~eo u~iti ta. Na kraju smo diplomirali kod mladog asisklavir, a odmah uz to i skladati. Godine tenta Kelemena. 1951. do{ao sam u Zagreb na Akademiju

kako bih studirao kompoziciju. Nakon prijemnog ispita na kojemu je [ulek bio predsjednik Komisije i iskazao veliko zadovoljstvo mojim sudjelovanjem, primljen sam u njegovu klasu zajedno s Rubenom Radicom. [ulek je tada imao pretrpanu klasu, ve} je imao troje ili ~etvero studenata s kojima je radio. To su bili Stanko Horvat, Nikola Glassl, Kre{imir [ipu{ i, mislim, Vlasta Hranilovi} koja je poslije pre{la na orgulje. Obavijestio je Radicu i mene da bi sljede}e godine za docenta na Akademiji trebao do}i njegov najbolji |ak Kelemen te da }emo studirati kod njega. Mi smo time bili odu{evljeni, me|utim dogodilo se da je Vije}e u jesen 1952. odbilo [ulekov prijedlog. Kako smo

PUT DO KAZALI[TA I FILMA Jo{ za vrijeme studija, budu}i da sam ja Karlov~anin, a Karlov~anin je i redatelj Georgij Paro, bio sam jako vezan za Karlova~ko kazali{te. Paro je prijemni ispit za reìju polagao predstavljanjem reìjske koncepcije jedno~inke Pri~aj mi poput ki{e i pusti me da slu{am Tennesseeja Williamsa. îni mi se da je to bilo 1955. godine, a glumili su Ljubica Jovi}, koja je time tako|er polagala prijemni ispit, i Ivo Kadi}, glumac na anga`manu u Karlova~kom kazali{tu. Ja sam im tu pomogao kao glazbeni savjetnik — uzeli smo originalnu, arhivsku, glazbu koju su svirali dvojica mojih kolega, odli~ni jazz pijanist i kontrabasist. Scena je bila futuristi~ka — posvuda su bile nalijepljene novine, a na dnu

podija bio je postavljen til po kojemu su »{etali« ki{obrani uz tihu »de{peratnu« glazbu, u skladu s cjelokupnim tonom u djelima Tennesseeja Williamsa. Pukim sam slu~ajem dosta radio na izboru glazbe za djela ovoga pisca te Becketta i Brechta, ispav{i tako svojevrsni stru~njak za ove autore, iako se nisam smatrao takvim. Godine 1963. u Zagrebu sam uz Georgija Para sa studentima radio Prosja~ku operu, a nakon toga mnogi su redatelji èljeli sura|ivati sa mnom na Brechtovim dramama. Brecht je politi~ki teatar, on je strog, to~an, ali premalo ma{tovit, strahovito trezven, {to meni po karakteru nije blisko. Mnogo sam radio i Becketta, prvi put u Juvan~i}evoj klasi, a zatim ponovno kao »stru~njak« u sklopu drugih projekata. Ako imate ma{te i ako ne{to èlite, moète to ostvariti. Naravno, nakon toga se moè razgovarati o afinitetima. Za mene je u tom smislu od klju~ne va`nosti bio odlazak u Sienu 1957. godine, gdje sam upisao kompozicijsku klasu Vita Frazzija, skladatelja koji je bio srodan Messiaenu primjenjuju}i sli~nu modalnu tehniku. Frazzi je tijekom studija analizirao dva kapitalna djela, dvije opere, Kralja Leara i Don Quijotea. Rade}i s njim, prvi put sam se zainteresirao za dodekafoniju. Nakon toga upisao sam kod Francesca Angela Lavagnina filmsku glazbu. Studij se zvao Muzika za film, a bio je zanimljivo organiziran: u Sieni smo slu{ali predavanja, a u Rim smo odlazili na praksu, na snimanja filmske glazbe u studije tvrtke RCA, odnosno RCA Italiana. To je bilo senzacionalno — promatrali smo Rimsku filharmoniju kako snima Lavagninovu glazbu pod palicom {efa dirigenta Franca Fer-

rarre. Zatim smo odlazili u montaù kako bismo vidjeli uskla|enost sa sinkronizacijom i ostalim elementima koji su kod nas u to doba bili jo{ u povojima. Kad sam se 1961. vratio u Zagreb, daljnju mi je sudbinu odredio susret s Brankom Gavellom, koji me 1959. godine vidio kako sviram klavir u Parovoj predstavi dviju Brechtovih jedno~inki, Istina i pravilo i Pravilna linija. Gavella me pozvao na Akademiju dramskih umjetnosti dok je radio dramatizaciju Jame Ivana Gorana Kova~i}a. Upitao me èlim li glumiti skladatelja koji na pozornici sjedi za klavirom i pretvara se da sklada za Jamu, a studenti mu jedan po jedan prilaze i pitaju ga {to radi. Iz toga je nastala predstava. Oslovljavali smo se koriste}i nadimke — tako sam ja bio Gaga, a Jo{ko Juvan~i}, u to vrijeme asistent, bio je poznat kao Jupa. Mogu re}i da smo bili sretna druìna koja je puno gostovala izvode}i ovu predstavu. Bili smo poznati kao »prehrambena predstava«, jer su nas uvijek nakon izvedbe pozivali na domjenke. Boravak u Sieni i rad s Lavagninom pro{irio mi je vidike. Nakon povratka u domovinu uslijedila je suradnja s Gavellom te poziv koji mi je uputio novi rektor Akademije, Kosta Spaji}, da sa studentima glume i reìje organiziram nastavu glazbe. Radio sam prvo honorarno, dok se u prolje}e 1964. nije otvorilo radno mjesto za stalnog nastavnika glazbe. Dotad su glazbu tek povremeno i neredovito predavali gostuju}i profesori, pri ~emu je nedostajalo sustavne poduke. Predavao sam najprije redateljima i glumcima, a zatim smo otvorili Filmski odsjek, pro{iriv{i tako studij za filmske redatelje, dramaturge i montaère. Na ovom je mjestu va`no istaknuti 1975. godinu, ne samo zbog mojega nastavni~kog djelovanja, ve} i zbog niza hrvatskih skladatelja koji su se pojavili kao gostuju}i predava~i. Zahvaljuju}i razumijevanju Vije}a Akademije, uspio sam osnovati novi kolegij pod nazivom Glazba na filmu i u kazali{tu, {to je zapravo trebala biti analiza filmske i scenske glazbe, dok mi je za odràvanje nastave trebalo nekoliko vanjskih suradnika kako bi podu~avali medije i vrste kojima se nisam bavio. Otad do

Shakespeare: Na tri kralja, 1978. na slici: Damir Podkrajac, @arko Hajdarhod`i}, Bogdan Gagi} i Anja [ovagovi}

2006.

Hrvatski su skladatelji na ovogodi{njim Igrama bili zastupljeni na sljede}i na~in: Zagreba~ki solisti u svoj su programa uvrstili Tre}u simfoniju u D–duru Luke Sorko~evi}a, a Pleyel trio Wien izveo je ~ak dvije skladbe toga dubrova~kog skladatelja — Sonatu za fortepiano, violinu i violon~elo u A–duru i Sonatu za fortepiano, violinu i violon~elo u g–molu. Od hrvatskih slavljenika najzastupljeniji je bio Boris Papandopulo: Zagreba~ki solisti predstavili su majstorov Scherzo za guda~e i Concertino za trublju, timpane i guda~e uz sudjelovanje trublja~a Gábora Boldoczkog i udaraljka{a Igora Le{nika. Autorsku ve~er posve}enu Borisu Papandopulu odrào je Akademski zbor Ivan Goran Kova~i} pod ravnanjem Luke Vuk{i}a u Katedrali uz sudjelovanje pjeva~a Valentine Fija~ko, Martine Mati}– Borse, Tvrtka Stipi}a i Tomislava Beki}a koji su izveli Hrvatsku misu u d–molu, op. 86 za mje{oviti zbor à cappella te sopran, alt, tenor i bariton solo. Kao uvodnu to~ku svojega programa, Cantus Ansambl pod vodstvom Berislava [ipu{a interpretirao je Papandopulovu Komornu simfoniju za puha~ki kvintet i guda~ki trio s kontrabasom. I strani su glazbenici izvodili Papandopulove skladbe {to je posebno pohvalno. Tako je austrijski pijanist Gottlieb Wallisch u program recitala uvrstio ~ak dvije Papandopulove skladbe — Contradanzu i tri etide iz Osam studija za klavir. Leipzi{ki guda~ki kvartet prethodno je najavio majstorov Peti guda~ki kvartet, ali ga nije izveo zbog bolesti violinista koji ga je u ansamblu pripremao. Smatram da su obljetnice Ivana Brkanovi}a i Mila Cipre trebale biti bogatije obiljeène, jer obojica skladatelja imaju u svojim opusima antologijska djela. Na prvome ovogodi{njem festivalskom koncertu nastupila je Zagreba~ka filharmonija pod ravnanjem Vjekoslava [uteja i kao prvu to~ku izvela Oluju iz opere Ekvinocij Ivana Brkanovi}a, skladanu 1950. na libreto prema istoimenoj drami Ive Vojnovi}a. Skladateljev sin, @eljko Brkanovi}, za orkestar je preradio Intermezzo izme|u 2. i 3. ~ina opere, izvorno pisan za zbor, {to je pod nazivom Oluja praizveden na tom koncertu, ~ime je zapo~eo glazbeni program 57. Dubrova~kih ljetnih igara. Igre su zatvorene stavkom Jur ta je dubrava tvr|a u mramoru iz Triptihona dalmatinskih gradova Mila Cipre u izvedbi Ruskog simfonijskog orkestra pod ravnanjem japanske dirigentice Tomomi Nishimoto. Na pet pono}nih serenada je zazvu~ala samo jedna hrvatska glazba i to kad je gitarist Petrit Çeku odsvirao Ples br. 3 iz Papandopulova Tri plesa za gitaru solo. Na kraju moèmo zaklju~iti da je u cjelini na ovogodi{njim Igrama moglo biti zastupljeno i vi{e hrvatskih skladatelja, ako ne drugih, onda barem slavljenika.

Nagrade su podijeljene na prigodnoj sve~anosti u Pala~i Sponza, a uru~io ih je Josip Guberina, ravnatelj Glazbene proiz-

FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI

FESTIVALI

vogodi{nju Nagradu Orlando, koju je po tridesetprvi put dodijelila Hrvatska radiotelevizija za najbolja dostignu}a u glazbenom i dramskom programu na Dubrova~kim ljetnim igrama, za ostvarenje na podru~ju glazbe pripala je Vara`dinskom komornom orkestru te dubrova~kim glazbenicima, pijanistici Mariji Grazio i trublja~u Vedranu Kocelju. Koncertom 2. kolovoza u Atriju Kneèva dvora navedeni je orkestar uz dvoje solista objedinio tri obljetnice: Papandopulovu, [ostakovi~evu i Mozartovu. Iz obrazloènja nagrade izdvajamo: »Istinsko komorno muziciranje dokazalo se i u Papandopulovoj Sinfonietti za guda~e ~ija osjetljiva i sloèna partitura predstavlja zadatak gdje su do za~udnosti izdràvane dinami~ke i formalne linije, muzikalno razra|ene do najmanjeg detalja, a s potpunom realizacijom cjeline.«

FESTIVALI

Kada je rije~ o hrvatskim skladateljima na Dubrova~kim ljetnim igrama, treba primijetiti da se oni godinama stidljivo predstavljaju. Dobro bi bilo, kako to rade primjerice Slovenci, da svi hrvatski ansambli ili solisti koji su izabrani za nastup na Dubrova~kom festivalu imaju obvezu izvesti jedno djelo hrvatskog skladatelja, jer i glazba odre|uje nacionalnu kulturu pred me|unarodnim auditorijem ovoga Festivala.

Dubrova~ki Orlando

FESTIVALI

[ostakovi~eva je obljetnica nazna~ena dvama djelima. Koncert za klavir, trublju i orkestar u C–duru, op. 35 predstavio je Vara`dinski komorni orkestar s dirigentom Pavlom De{paljom i dubrova~kim solistima — pijanisticom Marijom Grazio i trublja~em Vedranom Koceljom. Spomenuti ansambl iste je ve~eri uz [ostakovi~a obilje`io i obljetnice Mozarta i Papandopula te je cjelokupna izvedba nagra|ena Nagradom Orlando. Drugo [ostakovi~evo djelo, puno emocionalne `estine, Sonatu za violon~elo i glasovir u d–molu, op. 40, izveo je violon~elist Antonio Meneses uz klavirsku pratnju Cristine Ortiz.

FESTIVALI

Nakon zavr{etka Festivala mo`emo primijetiti da su Mozartova djela bila najvi{e zastupljena, sa ~ak dvadeset skladbi, a izveli su ih strani i doma}i solisti i ansambli.

vodnje Hrvatske radiotelevizije. (M.[.) Ovogodi{nji dobitnici nagrade Orlando: trublja~ Vedran Kocelj, pijanistica Marija Grazio, glumica Renata Sabljak i (u ime Vara`dinskog komornog orkestra) violon~elist Kre{imir Lazar

Prva hrvatska glazba na Rachlinu i prijateljima akon pet godina vrlo uspje{nog odràvanja u Dubrovniku, Festival komorne glazbe Julian Rachlin i prijatelji, uvrstio je u program i prvo djelo autora iz zemlje doma}ina. Tako je na ~etvrtom koncertu 6. Festivala odrànom 1. rujna ove godine u Atriju Kneèva dvora, izme|u Schumannova Trija, a prije Seksteta Krzysztofa Pendereckog, svoje mjesto na{la i vrlo rijetko izvo|ena Meditacija za violinu i klavir Borisa Papandopula. ûv{i za okrugli jubilej velikoga hrvatskog skladatelja, violinist i organizator Julian Rachlin odabrao je djelo koje }e uz pratnju njegova kolege i prijatelja Itamara Golana za klavirom otkriti povu~enu i skromniju stranu njegove osobnosti. Diskretno i nenametljivo gudio je fraze koje je maestro poklonio violinistu Zagreba~ke filharmonije, Vladimiru Ivan~i}u, oduìv{i mu se tako svojom glazbom za niz legendarnih fotografija koje je glazbenik, ina~e strastveni fotograf, na~inio na probi orkestra 1987. godine. (J.H.L)

FESTIVALI

ad je objavljen pretprogram 57. Dubrova~kih ljetnih igara, izgledalo je da je te`i{te glazbenog programa na proslavi obljetnica Wolfganga Amadeusa Mozarta, Dmitrija [ostakovi~a, Borisa Papandopula, Ivana Brkanovi}a i Mila Cipre.

zvedbom Hrvatske mise Borisa Papandopula pod ravnanjem Luke Vuk{i}a, Akademski zbor Ivan Goran Kova~i} obilje`io je u Puli, Pore~u i Dubrovniku 100. obljetnicu ro|enja skladatelja u ~ijem znaku protje~e i ~itava ova godina. Koncerti su odr`ani 8. kolovoza u sklopu Histria festivala u Pulskoj katedrali, 9. kolovoza u pore~koj Eufrazijevoj bazilici te 11. kolovoza u Dubrova~koj katedrali na Dubrova~kim ljetnim igrama. Kao solisti u interpretacijama su sudjelovali istaknuti hrvatski vokalni umjetnici, sopranistica Valentina Fija~ko, altistica Martina Mati}–Borse, tenor Tvrtko Stipi} te bariton Tomislav Beki}. (M.[.)

FESTIVALI

Pi{e: Ileana Grazio

FESTIVALI

Moglo je i vi{e

Jadranska turneja Hrvatske mise

FESTIVALI

OBLJETNICE OBLJETNICE OBLJETNICE OBLJETNICE OBLJETNICE OBLJETNICE OBLJETNICE OBLJETNICE OBLJETNICE OBLJETNICE OBLJETNICE OBLJETNICE OBLJETNICE

Moja povezanost s kazali{tem bila je vrlo izraèna, jednako kao i s Komornim ansamblom suvremenoga plesa (KASP), koji sam 1963. godine osnovao s Milanom Bro{, o ~emu je nedavno objavljen CD–ROM. Za vrijeme boravka u Sieni upoznao sam Clotildu i Aleksandra Saharova koji su neko} bili suradnici S. Djagiljeva te su ondje imali svoj plesni studio. Rekav{i im da sura|ujem s Milanom Bro{, izrazio sam èlju da i ona do|e u Sienu, na {to je ovaj slavni par predloìo da pristupi audiciji u njihovu studiju te joj je ponudio pomo} pri dobivanju stipendije ako je pro|e. Ina~e, Milana i ja puno smo sura|ivali na predstavama u okviru Zagreba~kog kazali{ta mladih koje se tada zvalo Pionirsko kazali{te (PIK). Kad im se predstavila, Saharovi su njome bili toliko odu{evljeni, da je odmah na prvoj godini postala njihova asistentica. Vidjev{i da smo mi malo »vi`ljasti«, predloìli su nam da osnujemo svoj ansambl. Stoga smo osnovali trupu koju sam nazvao Komorni ansambl suvremenog plesa, na {to se Milana pobunila jer je predugo skrativ{i ga u KASP. Jedan od na{ih prvih nastupa zbio se 1963. godine u Palladijevu Teatro Olimpico u Vicenzi na festivalu Manifestazioni di primavera. Dobili smo sjajne kritike uz komentare da programska komisija za kraj festivala glazbe, kazali{ta i plesa nije mogla odabrati bolji i zna~ajniji ansambl od na{ega. Odmah su nam ponudili reprizu, ali nismo mogli dulje ostati jer je ve}ina djece u ansamblu morala natrag u Zagreb na polaganje mature. Uslijedilo je gostovanje u Bassanu, a zatim turneja po Poljskoj — ukratko, u ansamblu sam ostao do 1966. godine. KASP je zapo~eo s aktivnostima bez ikakvih dotacija; ono {to bismo zaradili na nastupima, tro{ili smo na kostime, {minku, trikoe, magnetofonske vrpce i sli~no. Djeca iz ansambla su na festivalima u Vicenzi i Bassanu dobivala dnevnice jednake na{ima. Moète li zamisliti da u to doba jedno dijete ima na raspolaganju 7.000 lira dnevno?! Ne zaboravimo da je to bilo davne 1963. godine kad ste za 2.000 lira mogli kupiti vrhunske cipele. A sve bez dotacija. Vezan sam uz KASP jednako kao {to sam vezan uz Akademiju dramskih umjetnosti na kojoj jo{ uvijek predajem kao honorarni nastavnik. Dakle, ulazim u 44. godinu djelovanja na toj instituciji te je smatram drugim domom.

OBLJETNICE

Valja napomenuti da je ve}ina skladatelja do{la u dru{tvu redatelja s kojima su sura|ivali, {to je kolegij u~inilo vrlo zanimljivim, a studentima je pru`ilo uvid u postupak stvaranja glazbe na osnovu scenarija ili kazali{nog djela te u njezinu svrhovitost. Kad se radilo o filmu, predavanja su se odvijala uz projekciju, a kad se radilo o kazali{tu, oti{li bismo pogledati predstavu. Primijetio sam, na svoje veliko zadovoljstvo, da sam takvom suradnjom pro{irio krug skladatelja koji su radili na filmu i u kazali{tu. ^ini mi se da sam nekako predvodio taj trend, a imao sam toliko narud`bi za filmsku i kazali{nu glazbu da ih

sve nisam mogao preuzeti. Tako sam redateljima obi~avao preporu~iti svoje kolege skladatelje. Kuljeri} je, na primjer, prema mojoj preporuci radio glazbu za dva filma i dvije kazali{ne predstave; Dev~i} je preko mene radio s Juvan~i}em u Gavelli (u to doba Zagreba~ko dramsko kazali{te), dok je Radica sura|ivao s Violi}em na predstavi Medeja u HNK, a sa Selemom prilikom postavljanja Sartrovih Muha u ITD–u. Premda sam bio prisiljen odbiti ove anga`mane, drago mi je da sam prona{ao osobe koje su sjajno odradile svoj posao. Posebno sam va`nim smatrao jamstvo njihove kvalitete.

OBLJETNICE

2001. godine, kada sam oti{ao u mirovinu, uz mene su se izmjenjivali sjajni redatelji, scenaristi, muzikolozi i skladatelji kao gostuju}i predava~i. Svi su redom bili istaknuti stru~njaci, primjerice redatelj Kosta Spaji}, violinist i poliglot, ina~e po struci romanist, te filmski i operni redatelj, bio je vrhunski analiti~ar. Njegova analiza Bergmanove ârobne frule mogla se tiskati kao najbolje stranice Romaina Rolanda, a jednako je bila senzacionalna i njegova analiza ruskoga filma Onjegin. Spomenimo samo neke od njih. U kolegiju su sudjelovali kazali{ni redatelji Jo{ko Juvan~i}, Ivica Kun~evi}, Georgij Paro i drugi; od filmskih Du{an Vukoti}, Kre{imir Golik, Ante Babaja i tako dalje; od scenarista Berkovi} i Ivan~evi}; od muzikologa Nik{a Gligo i Marija Bergamo. Uprili~ili smo projekciju filma Wozzeck na temelju kojega je M. Bergamo govorila o Albanu Bergu, a N. Gligo je analizirao film Mojsije i Aron, govore}i pritom o Schönbergovoj operi. Osim toga, suradnja je ostvarena i s nizom skladatelja. U izvo|enju nastave sudjelovali su, na primjer, Miljenko Prohaska, koji je bio izvrstan jer je dirigent i skladatelj jazz glazbe i glazbe za crtane filmove, zatim Tomica Simovi}, Ozren Depolo, An|elko Klobu~ar, odmilja zvan Buxtehude, koji se specijalizirao za glazbu na dokumentarnom filmu. Budu}i da sam se bavio isklju~ivo glazbom za igrani film i kazali{te, pozivao sam stru~njake za ostale glazbene vrste, a tijekom vremena predavanja sam pro{irio i na ostale ànrove. Primjerice, Dubravko Detoni je vrstan poznavatelj elektroni~ke glazbe, jednako kao i Davorin Kempf, a me|u mla|im je suradnicima i Sr|an Dedi}, kao jedan od posljednjih u nizu gostuju}ih predava~a mojim studentima. Arsen Dedi} predstavio se izlaganjem o mjuziklima. Jednom smo prilikom pozvali Franu Para}a i Marka Ru`djaka kad su radili na zanimljivim projektima vezanima uz kazali{te. Para} je sura|ivao s Marinkovi}em na jednoj drami u reìji Marina Cari}a, pa smo ih pozvali da kroz razgovor predstave svoje djelo. Ru`djak je, izme|u ostaloga, radio na Balu lopova s redateljem Vladom Habunekom. Mladen Mazur odrào je niz izvrsnih predavanja o jazzu, a Neven Frange{ o funkciji zvu~ne boje na filmu (prema iskustvu ste~enom tijekom rada na filmu Crvena pra{ina Zrinka Ogreste i u predstavi Kun~evi}eva uprizorenja Turgenjevljevih O~eva i djece).

OBLJETNICE

Fran Krsto Frankopan, Gartlic za ~as kratiti; r. Georgij Paro, 1971. Pala~a Sponza; na slici: Bogdan Gagi} za klavirom, stoje: Ljubica Jovi} i Zlatko Crnkovi}

Hrvatska glazba na 57. Dubrova~kim ljetnim igrama

FESTIVALI

LISTOPAD

FESTIVALI

140,

OBLJETNICE

BROJ

Page 13

FESTIVALI

8:49 PM

FESTIVALI

11-Jul-07

FESTIVALI

cantus_16:cantus_16.qxd

Page 14

ZAMP

Sve to ne ~udi jer glazba je vrlo mo}an medij sa sna`nim utjecajem, kako na razini dru{tvene skupine tako i na razini pojedinca. Ona ima snaàn utjecaj (na razini skupine) jer omogu}ava komunikaciju kojoj vi{e ne trebaju rije~i, obuhva}a zna~enje i smisao koje skupina dijeli te poti~e razvoj i dobrobit pojedinca, skupine, kulturnih i nacionalnih cjelina. Za pojedinca glazba moè biti na~in emocionalnog izraàvanja, ali glazba moè promijeniti raspoloènje, izazvati opu{tanje, stimulirati i biti izvor ugode. Glazbu se moè koristiti i u lije~enju. Ona moè zabavljati, biti predmetom estetskog uìvanja i poja~avanja utjecaja drugih oblika umjetnosti. Ipak, Hrvatsko dru{tvo skladatelja i njegova slu`ba ZAMP nerijetko se nalaze u situaciji da korisnicima glazbe u javnosti, ali i medijima koji staju u njihovu obranu kao i {iroj javnosti, obja{njavaju da je glazba, uz sve navedeno i privatno vlasni{tvo onih koji je stvaraju i da je, osim {to je zakonski propisano, sasvim prirodno da se za kori{tenje tu|ega vlasni{tva traì odobrenje vlasnika i za to plati odre|enu naknadu. Kad vidimo sliku koja nam se svi|a i koja na nas ostavlja snaàn dojam zamolimo njezina vlasnika da nam je proda, kao i knjigu, haljinu ili bilo koje drugo vlasni{tvo. No, glazbu ~esto ljudi uzimaju i koriste za vlastiti profit — bez pitanja. Naàlost, mediji i {ira javnost vrlo rijetko i vrlo te{ko instituciju HDS ZAMP–a percipiraju kao slu`bu za autore, a jo{ manje kao autore same. U takvim odnosima ponekad je vrlo te{ko uspje{no obraniti prava autora glazbenih djela. U takvim slu~ajevima nedostaje nam upravo glas samih autora. Pou~eni vlastitim iskustvima i me|unarodnom praksom uo~ili smo da pravna borba (sporovi za naplatu dugovanja i postupci pred prekr{ajnim i kaznenim sudovima) koju vodimo u svrhu za{tite prava autora nije dovoljna. Uz nju je nu`no educirati korisnike, medije te op}u, stru~nu i politi~ku javnost o autorskom pravu, va`nosti glazbeno–kulturnoga stvaranja, utjecaju glazbe i sli~no. Upravo zato vodimo nekoliko kampanja usmjerenih prema naj{iroj javnosti i korisnicima glazbenih djela. Kampanjom korisnicima glazbenih djela èlimo pribliìti glazbu, educirati ih o tome da je glazba proizvod autora, vlasni{tvo autora koje oni koriste u svojem poslovanju kako bi stekli prednost pred svojim konkurentima i tako osigurali bolju zaradu. Neuredne korisnike tako|er educiramo i izjavama onih urednih, a iste koristimo i u svim na{im promotivnim materijalima. Ova kampanja uklju~uje letke, bro{ure, radijske reklame kao i sam na{ pristup korisnicima. Na{a borba za prava i honorare autora glazbenih djela svake godine pokazuje rezultate te je sve manje onih koji glazbu koriste ilegalno, a prikupljena masa autorskih naknada koje idu za raspodjelu autorskih honorara sve je ve}a. Me|utim, brzi tempo razvoja tehnologije neprestano omogu}uje nove na~ine kori{tenja glazbenih djela i tako nam name}e sve brì tempo prilagodbe poslovanja, ali upravo i ovo edukacijsko djelovanje. Uistinu, kao i svim ostalim dru{tvima u svijetu, potreban nam je glas autora. Razvoj tehnologije omogu}uje da se glazba koristi gotovo na svim mjestima i u svakom trenutku. Zato danas ljudi vi{e–manje glazbu uzimaju zdravo za gotovo, kao ne{to {to je jednostavno uvijek tu, uvijek prisutno i uvijek dostupno. Pritom, ne misle}i ni{ta lo{e, naàlost, ne razmi{ljaju da su autori glazbe i stihova u to stvaranje uloìli svoj talent, trud, znanje, ideje i vrijeme, da su u njih ugradili sebe. Zato i na autorsko–pravnu za{titu, koja autorima omogu}uje prihode i time stvaranje novih djela, nerijetko gledaju kao na ne{to nikome va`no, pa zato i nepotrebno. HDS ZAMP ne moè upe~atljivo i glasno poput samih autora korisnicima i javnosti objasniti da su glazbena djela vlasni{tvo autora i da je njihovo stvaranje ono ~ime se oni bave i od ~ega ìve te da im jedino kolektivna za{tita kroz dru{tvo moè omogu}iti da od vlastita rada i ìve. @elja nam je pokrenuti akciju Glas autora kroz koju bi se i sami autori svojim izjavama uklju~ili u edukaciju onih koji bez odobrenja javno koriste njihova glazbena djela i za to ne pla}aju naknadu, kao i {ire javnosti. U Glas autora uklju~ite se i vi, po{aljite nam svoje izjave i fotografije s naznakom Glas autora posjetite na{e stranice za autore na ili nas nazovite. Marina Feri}

Vlasnik disko kluba O’Hara u Splitu lazba je uv i j e k prisutna. Kako u svakom kafi}u, trgovini, domu, tako i u svakodnevnoj ponudi kluba O’Hara. Za klub glazba jednostavno mora postojati, kao i za mene osobno. Ona naj~e{}e uveseljava ljude, a za nas su dobra zabava i provod na{ih gostiju najva`niji. S HDS ZAMP–om imamo sklopljen godi{nji ugovor kojega se u svakom trenutku pridr`avamo i vrlo smo zadovoljni dosada{njom suradnjom. Odobrenje HDS ZAMP–a omogu}ava mi zakonit pristup hrvatskoj, kao i svjetskoj glazbenoj ponudi. Za odr`avanje koncerata u klubu dovoljna je pravovremena najava HDS ZAMP–u i na{im gostima je osigurana dobra zabava, a nama uvijek ostaje zadovoljan osmijeh na licu.

Milivoj Mladina (Mile Peka) Vlasnik restorana Bracera u Du}ama, Varo{ i Jadran u Splitu te buffeta Kampiun ako sam vlasnik triju restorana i jednog kafi}a, uz dobro jelo i pi}e `elim svojim dragim gostima stvoriti ugodan ambijent. Upravo u glazbi vidim jedan od najva`nijih izvora dobrog ugo|aja i zabave. Gostima je ugodnije ve~erati uz zvukove dobrih starih balada i {ansona, jer one jednostavno nadopunjuju cijelu atmosferu restorana. Uredno pla}am HDS ZAMP–u naknadu — to je jedna od obaveza svakog obrtnika koji u svojem lokalu koristi ~ari glazbe. S HDS ZAMP–om sam sklopio godi{nji ugovor u njihovoj poslovnici u Splitu. Ugovor mi omogu}uje mnogobrojne pogodnosti i stoga ga svake godine obnavljam. Osoblje u poslovnici je profesionalno, kooperativno i tolerantno te zbog toga rado nastavljam na{u zajedni~ku suradnju.

Ante Podrug Vlasnik Consul uhotela Splitu a{ega gosta uvijek do~eka pjesma kao srda~na dobrodo{lica ili poziv na ponovni susret. Bilo da su u na{em hotelu zvuci dalmatinske ili talijanske pjesme, gosti se uvijek rado vra}aju, pa nam je zbog toga glazba jednako va`na kao i ostala hotelska ponuda. Kako bi glazba bila jedan dio na{e usluge, uvelike nam poma`e suradnja s HDS ZAMP–om. Na{e zajedni~ko poslovanje traje ve} godinama i odvija se na obostrano zadovoljstvo. Zakon je iznad svega i treba ga uvijek po{tivati. Uredna pla}anja su na{a zakonska obaveza, a HDS ZAMP nam zauzvrat daje mnogo povlastica putem sklopljenoga godi{njeg ugovora. Pa ipak, svaka dobra pjesma i zadovoljstvo na{ih gostiju vrijedno je svakog potro{enog nov~i}a.

i { i n a ponekad nije ugodna, stoga hotel Alkar svoje posjetitelje daruje glazbom. Ona je zvonka radost svakome, upotpunjuje na{u uslugu i ~ini je kvalitetnijom. Godinama sam koristio glazbu u svojem biv{em restoranu u Njema~koj te mogu re}i da se cijeli postupak pla}anja i za{tite ne razlikuje od poslovanja HDS ZAMP–a. Zbog toga sam prezadovoljan na{om dosada{njom suradnjom, koju mogu nazvati i prijateljskom. Potpisan godi{nji ugovor s raznim povlasticama nadoknadit }e svaku cijenu naknade mojega kori{tenja glazbe. A ljubaznost i prijateljski odnos poslovnice u Splitu zasigurno }e pobolj{ati na{ nastavak uspje{ne suradnje i u budu}nosti.

Draèn Dragu{ica Direktor marketin{ke agencije Claritas d.o.o. u Osijeku a nas je pla}anje autorskih prava HDS ZAMP–u od prvog dana normalna stvar. Uvijek p l a } a m o naknadu za kori{tenje glazbe na svim koncertima, glazbenim priredbama i doga|anjima koje organiziramo. Logi~no je da autori trebaju dobiti naknadu za svoj autorski rad koji netko drugi koristi, a tako je i zakonom propisano. Kako dalje te~e raspodjela, ovisi i o na{oj aùrnosti i urednom dostavljanju popisa izvedenih djela. Ako mi kao organizatori budemo precizni i aùrni i autori }e biti zadovoljniji, kao i HDS ZAMP. S obzirom na brojne tro{kove koji postoje u organizaciji koncerata i sli~nih programa, te{ko je kvalitetno financijski pokriti sve, ali to je jedini na~in. Na ovaj na~in kvalitetniji i izvo|eniji dobivaju vi{e, a tako i treba biti.

Ivan Letica, Vlasnik motela Zelenkrov u ^epinu otel Zelenkrov na{ je obiteljski posao, a na prvom mjestu nam je sretan i zadovoljan gost. Gosti su bez sumnje zadovoljniji ukoliko ih u motelu do~eka i glazba — kako u sobama tako i u restoranu. Motel Zelenkrov je i doma}in brojnih svadbenih sve~anosti, a tu je glazba jednostavno nezaobilazna. Prepoznali smo koristi koje imamo od glazbe, iskoristili smo popuste koje je na{e strukovno udru`enje ugovorilo sa ZAMP–om i na temelju toga sklopili godi{nji ugovor.

Ksenija Brklja~i}, Vlasnica caffe bara Zen u Puli ad u lokalu ne bih pu{tala glazbu, to bi se lo{e odrazilo na moje poslovanje. Glazba sasvim sigurno privla~i goste i podiè raspoloènje, a kad su ljudi raspoloèni, vi{e tro{e. [to se ti~e autorskih naknada, u redu je da i oni koji tu glazbu rade ne{to zarade. Sa ZAMP–om imam sklopljen godi{nji ugovor, iskoristila sam sve ponu|ene pogodnosti i uredno pla}am naknade. Ne mogu re}i da naknade koje pla}am predstavljaju velik tro{ak za moje poslovanje.

ro{lo je deset godina od afirmacije posljednjega velikog glazbenog pokreta na doma}oj sceni — ~a–vala. Izvo|a~i ujedinjeni vokalnim izri~ajem na ~akavskom narje~ju i reinterpretacijom tradicionalnih kvarnersko–istarskih glazbenih motiva, uz dodatak svjetskih utjecaja — od italo–popa do tex–mexa — stekli su reputaciju postav{i apsolutni hit u zemlji. Gustafi, Alen Vitasovi}, [ajeta, Battifiaca i ostali sna`no su uzdrmali pop/rock scenu, a tradicionalna dalmatinska ikavica, puna stina i maslina, s protagonistom koji je tija, ali nije smija, po prvi je put izgubila dvoboj s autsajderskim izri~ajem.

No, nije to dugo trajalo. Dalmatinci su, oslonjeni na {lagerska obilje`ja Splitskoga festivala i tradicijske klapske napjeve afirmirane na Omi{kom festivalu i dalje veli~ali more, Dalmaciju, pismu i 'jubav. Pritom su to neki radili na autohtoniji na~in (Gibonni, Tedi Spalato, Luky...), a drugi su se i dalje dràli vi{e ili manje sretnih izvedenica onoga {to je prije vi{e od pola stolje}a pjevala Grupa Dalmatinaca Petra Trali}a. Alternativa takvom poimanju dalmatinskoga popa, dakako, nastala je izvan osovine Split — [ibenik — Zadar, a iznjedrili su je zagreba~ki glazbenici na privremenom radu na Bra~u. Rije~ je o bendu [o!Mazgoon, iako je zapravo za~etnik budu}ega »oto~koga vala« Gego s reggae zezalicom Mama jo son lud iz 1994. godine. U to je doba ~a–val potaknuo bu|enje i ostalih regionalnih scena koje njeguju etno pristup, pa se, zahvaljuju}i Gegi, i Hvar upisao na tu hrvatsku etno–pop kartu. No, vi{e je to bilo lokalnog karaktera, pa je Gego hibernirao sve do pro{le godine, kad je objavio izniman nastupni album uz pratnju Picigin banda sastavljena od ~lanova ugasloga [o!Mazgoona. [o!Mazgoon nastao je 1999. kad su se @anu Jakopa~u pridruìli Max Juri~i} i Boris Leiner iz nekada{njih Vje{tica te Stanislav Kova~i} Stako iz Stampeda. Potpuno druk~ijih glazbenih vizura od dominantnih dalmatinskih napjeva, jednako kao {to su ~a–valovci posegnuli u druga podneblja te razne glazbene idiome prilagodili svojemu stilu, tako je i [o!Mazgoon krenuo od reggaea, tropicala i ostalih latinskih ritmova, sretno ih spojiv{i u pjesmama na bra~kom dijalektu. Sastav je izdao tri albuma i izvrstan album remikseva koje je napravio No Name No Fame, a u prodaji je CD/DVD kompilacija Oto~e, volim te. @an Jakopa~ napravio je novu postavu benda te pod imenom @an i Mazguni krenuo na turneju. Max Juri~i} i Stanko Kova~i} pridruìli su se Gegi, uz Igora Pavlicu i Surku, a Picigin band prebacio se na hvarsko narje~je i sli~an glazbeni stil koji je bio jo{ prpo{niji od onoga {to je radio [o!Mazgoon. S bandom Kopito krug je zaokruèn, oto~ki val postao je realnost i iskonska dalmatinska glazbena alternativa. Kopito je multioto~ki sastav koji predvodi Pavle Svili~i} s Visa. Njihov nastupni album producirao je Max Juri~i}, a zarazni glazbeni »brodet« sastavljen od razli~itih glazbenih idioma uz visok udio dobra raspoloènja svakako predstavlja kona~no etabliranje prvog naleta oto~koga vala. U ovom trenutku on o~ito prolazi odre|enu preobrazbu iz koje }e proiza}i novi glazbeni stilovi (nakon prekida rada [o!Mazgoona, i Gego se s Picigin bandom ne nalazi na istoj valnoj duìni). U svakom slu~aju, to i dalje ostaje glazbeni pokret koji odlikuje ~injenica da nakon nastupa (kao, na primjer, i u slu~aju Gustafa) posjetitelji odlaze sretni, s osmijehom na usnama, udaljeni od dnevnih trauma kao Splitski festival od stare slave.

NOVI TRENDOVI NOVI TRENDOVI

Vlasnik hotela Alkar u Sinju

NOVI TRENDOVI

Slobodan Dori}

Petar Tabak

NOVI TRENDOVI

dana{njem konkurentnom poslovnom okruènju mnogi traè nove na~ine na koje bi mogli pove}ati profit, unaprijediti poslovanje te privu}i nove i zadràti stare klijente. Vrlo se ~esto za postizanje navedenoga koristi upravo glazba. Radijske i televizijske postaje ne mogu bez nje, a neophodna je i za poslovanje ugostiteljskih objekata; nude je na internetskim portalima, upotpunjava ponude telekomunikacijskih kompanija, reklamne kampanje poslovnih tvrtki i ~itava industrija zabave pro{iruje se na osnovu kori{tenja glazbe u gotovo svim ìvotnim prilikama.

Uredni korisnici glazbenih djela znaju da i glazba radi za njih — POSJETITE IH!

NOVI TRENDOVI

VA[A GLAZBA RADI ZA DRUGE — UKLJU^ITE SE U GLAS AUTORA

Kao {to su ~a–valovci posegnuli u druga podneblja i razne glazbene idiome prilagodili svome stilu, tako je i [o!Mazgoon krenuo od reggaea, tropicala i ostalih latinskih ritmova, sretno ih spojiv{i u pjesmama na bra~kom dijalektu

NOVI TRENDOVI

Pi{e: Bojan Mu{}et

NOVI TRENDOVI

ZAMP

Dalmatinska alternativa

NOVI TRENDOVI

Fenomen »oto~koga vala«

NOVI TRENDOVI

2006.

NOVI TRENDOVI

LISTOPAD

NOVI TRENDOVI

140,

NOVI TRENDOVI

BROJ

NOVI TRENDOVI

8:49 PM

NOVI TRENDOVI

11-Jul-07

NOVI TRENDOVI

cantus_16:cantus_16.qxd

Mrdulja{ je vje{to osmislio zadnja dva festivala u kojima se glazbeno pro`imala Dalmacija s aktualnim svjetskim trendovima, {to su prepoznali i publika i kritika. Bilo bi nepravedno istaknuti bilo kojeg autora ili izvo|a~a jer je ovogodi{nji Festival bio utrka najboljih. Stoga se njegov direktor te{ka srca morao odre}i nekih pjesama i izvo|a~a koji su se odli~no predstavili tijekom dviju izlu~nih ve~eri.

Osim nagra|enih, bilo je jo{ izvrsnih pjesama koje se trenuta~no nalaze na radijskim top ljestvicama, traè}i po drugi put svoje mjesto pod estradnim nebom. A kad ve} spominjemo pojam estrade, uz koju se proteklih godina veè negativni predznak, valjalo bi odgovorno ustvrditi da je Splitu ‘06 vra}en dignitet te da se pokazao kao ozbiljna glazbena priredba i putokaz za nove i bolje hrvatske zabavnoglazbene uzlete. Ovogodi{njem Festivalu valjalo bi dati najvi{e ocjene. Isto tako, èli li se toj priredbi slavne pro{losti osigurati izgledna budu}nost, bilo bi korisno da se iz gradske blagajne izdvoji iznos primjeren kvaliteti i ugledu manifestacije koja je proslavila ne samo Split, nego i hrvatsku glazbenu scenu.

Velika konkurencija i ujedna~ena kvaliteta pjesama u~inile su zanimljivijim i{~ekivanje rezultata glasovanja publike i brojnih radiopostaja. Zablistala je Zorica Kond`a sa skladbom Zauvijek Jo{ka Banova. Odluci publike pridru`io se i stru~ni ocjenjiva~ki sud koji napokon nije kalkulirao kako zadovoljiti {to vi{e autora i izvo|a~a. Stoga je njezina pobjeda kristalno ~ista, jednako kao i njezina uo-

16. DJE^JI FESTIVAL MALI SPLIT

Pobijedila skladba [ifra 95 u izvo|enju Dje~jeg zbora Perlice GKM Split Pi{e: Mi{o Dole`al nedjelju, 9. srpnja 2006., kao posljednja ve~er Festivala zabavne glazbe Split 2006., odr`an je {esnaesti Dje~ji festival Mali Split. Neoptere}en problemima i zahtjevima velikih estradnih zvijezda, Festival je pokazao rasko{nu nadarenost mladih izvo|a~a te dokazao ono {to ve} svi znaju — da je Split grad pjesme i rasadnik dobrih pjeva~a. Unato~

ZVONIMIR BARI[IN

Superfinale, odr`ano 8. srpnja, priredba je za pam}enje. Dvadeset~etiri skladbe izvedene uz pratnju velikoga festivalskog orkestra, kojim su ravnali Stipica Kalogjera, Jo{ko Banov i @eljko [parmajer uz dragocjenu pomo} glazbenoga producenta Nik{e Brato{a i producenta orkestra Zvonimira Boldina, s lako}om su na{le put do slu{atelja.

Zorica Kond`a

istodobnom odvijanju finala Svjetskoga nogometnog prvenstva, gledali{te na Prokurativama bilo je popunjeno do posljednjeg mjesta. Nakon prigodnih rije~i predsjednika Festivalskog savjeta, prof. Gorana Su~i}a, i doùpana Luke Br~i}a, Festival je otvorio gradona~elnik Splita Zvonomir Pulji}, poèljev{i mu uspjeh i dugovje~nost za dobrobit grada i brojnih mali{ana. U natjecateljskoj atmosferi, koju je stvorila 21 izvedena skladba, publika i ìri glasovanjem su dodijelili tri nagrade, pri ~emu su se njihove odluke gotovo preklopile. Tako su skladbu [ifra 95, u izvo|enju Dje~jeg zbora Perlice GKM Split, za koju je glazbu na stihove Asje Kahle napisala Ingrid Flesch, a aran`man Remi Kazinoti, i gledatelji i festivalski ìri proglasili najboljom te je osvojila grand prix Festivala. Sve je izvo|a~e uspje{no pratio dje~ji zbor

Na zavr{noj ve~eri premijerno je izvedeno devetnaest kajkavskih popevki, a u Festivalsku je dvoranu, nakon vi{e od jednog desetlje}a stanke, vra}en natjecateljski karakter priredbe koja je tako prestala biti tek revija novih skladateljskih i interpretativnih dosega. Kao {to je uo~i po~etka Festivala na konferenciji za novinare istaknuo njegov novi umjetni~ki ravnatelj Josip Cvitanovi}, ovogodi{nji je program predstavljen uz smanjeni i osuvremenjeni orkestralni korpus, uz nagla{eniju ulogu ritam–sekcije, diskretniji zvuk guda~a i tamburica te izostanak Zbora Ilirci. Ovaj je vokalni sastav, pod vodstvom Viktora Crneka, direktora ovogodi{njega Tjedna kajkavske kulture, nastupio na Revijalnoj ve~eri popevki Dragutina Britvi}a. Pomak je na~injen kako bi se zadovoljio ukus mla|ih nara{taja, a sam zvuk u Festivalskoj dvorani, kao i u radijskom i televizijskom eteru, nije izgubio na snazi i kvaliteti. Unato~ nastojanju da se vi{e prostora ustupi mla|im autorima, me|u skladateljima su ve}inu ipak ~inili etablirani skladatelji poput Arsena Dedi}a, Dalibora Paulika, Zlatka Dvor`aka, Zorana Markulja, Viktora Crneka, Hrvoja Hegedu{i}a, Adele Dobri}–Jela~a i drugih, koji su se u vi{e navrata predstavili na krapinskoj festival-

FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI

skoj pozornici. Zanimljivo je da su na ovogodi{njem Festivalu debitirali Lidija Bajuk, Ivan Mikuli} i Vladimir Ko~i{–Zec. Upravo je debitantici Lidiji Bajuk uru~ena nagrada za najbolje stihove za skladbu Dravski kralj u aran`manu Sini{e Leopolda. Prva nagrada publike pripala je mladoj Danijeli Pintari}, koja se predstavila zrelom interpretacijom popevke Stiha povedaj mi, mati, {to ju je, na stihove Neda Zubana, uglazbio i aran`irao \elo Jusi}, koji je i ravnao izvedbom. Prvu nagradu stru~nog ocjenjiva~kog suda osvojila je skladba Zgublena zvezda koju je, na stihove Ferde [krljca, uglazbio Hrvoje Hegedu{i}. U aran`manu autora glazbe nadahnuto ju je otpjevala Ksenija Erker. ^etiri desetlje}a od osnutka, Festival je, prema Cvitanovi}evim rije~ima, otvorio novu stranicu svoje povijesti. Ho}e li se ovogodi{nja festivalska selekcija, u pone{to izmijenjenom produkcijskom ruhu i uz nekoliko novih imena svidjeti {irem krugu poklonika, poglavito mla|im nara{tajima, pokazat }e mjeseci koji su pred nama. Uspjesi negda{njih, danas kultnih naslova poput Suze za zagorske brege, Vu`gi, Zagorje moje zeleno, Gde si sad i drugih, definitivno je iza nas.

Srdelice, koji ove godine obilje`ava 25. obljetnicu postojanja. Njihov utemeljitelj i voditelj Jovica [karo, ujedno i umjetni~ki direktor Festivala Mali Split, samozatajan je splitski glazbenik koji, uz skromnu ili nikakvu pomo} Grada, ve} 16 godina organizira zna~ajan kulturni doga|aj, odavno pre{av{i granice splitske regije. Na inicijativu organizatora, uz spomenuta su priznanja dodijeljene i nagrade za najbolji tekst, najbolji aran`man, najbolju interpretaciju, najbolji nastup, najbolju suradnju s ma`oretki- Progla{enje pobjednika njama, najbolji izgled i sli~no. Na ovaj Festival su uspje{no vodili razigrani mladi su na~in svi mali izvo|a~i dobili neko priznanje, voditelji Lana [karo, Vedran Sesarti} i Miki pa njihovu veselju i slavlju nije bilo kraja. [tajner.

AN\ELKO SUHODOL^AN

Autorski tim, na ~ijem se ~elu nalazi T. Mrdulja{, ima razloga za zadovoljstvo. Dugo se ~ekao prepun splitski Trg Republike, televizijske kamere napokon su do{le na svoje, ali i publika nadasve `eljna pjesme i spektakla.

Neosporne interpretativne mogu}nosti iskazao je i ovoga ljeta Giuliano sa skladbom Ivice Badurine Cvite kameni, ali i Toni Kesi}, lokalna radijska zvijezda i negda{nji pjeva~ grupe Black Coffe, koji je izvedbom skladbe Nokturno sebi i autoru Vinku Didovi}u priskrbio tre}u nagradu stru~nog ocjenjiva~kog suda.

FESTIVALI

Kroz dvije izlu~ne ve~eri, Prokurative na drugi na~in i Dalmatinski akvareli, izvedeno je 39 kvalitetnih i lijepih skladbi, stoga se ve} sada mo`e govoriti da je Split ‘06 bio ne samo na tragu najboljih izdanja iz sedamdesetih godina, nego da su mnoga autorska i pjeva~ka ostvarenja bila dugo pri`eljkivana na brojnim (posrnulim) hrvatskim festivalskim scenama.

bi~ajeno vrhunska izvedba kojoj nije nedostajalo emocija primjerenih pjesmi i pjeva~ici. Nadomak pobjede bio je pro{logodi{nji laureat Goran Karan s vlastitom skladbom Da me pojubi{, ali i Luka Ni`eti} sa simpati~nom pjesmom Dina [arana More.

FESTIVALI

Ovogodi{nji festivalski spektakl, odr`an od 6. do 8. srpnja pred prepunim splitskim Prokurativama uz veliki orkestar te oboga}en kvalitetnim skladbama i jasnom glazbenom vizijom, pamtit }e se po mnogim va`nim detaljima. Izme|u ostaloga, valja istaknuti veli~anstvenu pozornicu koju potpisuje mladi splitski scenografski trojac Vesna Re`i}, Ozren Bakoti} i Slaven Raos, autori s diplomama talijanske Accademia di belle Arti.

FESTIVALI

Pro{logodi{nje izdanje nazna~ilo je da je na posrnuloj estradnoj sceni ipak mogu}e ne{to promijeniti. Trideset pomno odabranih skladbi posvjedo~ilo je da nije sve izgubljeno, niti u glazbenom niti organizacijskom smislu, pa je jubilarni Split ‘05 zaslu`io najvi{e ocjene.

vogodi{nji Tjedan kajkavske kulture, kao najuglednija kulturna priredba u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, svoju je zavr{nicu do`ivio 9. rujna na tre}em, finalnom koncertu ovogodi{njih, 41. Sve~anosti kajkavskih popevki. Nakon prve ve~eri, odr`ane 7. rujna pod naslovom Kaj u rije~i, pjesmi, slici i plesu, na Revijalnoj su ve~eri kajkavskih popevki skladanih na stihove Dragutina Britvi}a nastupili doajeni Festivala, ali i neka nova solisti~ka imena na kojima bi trebala po~ivati budu}nost Festivala. Kroz izvedbe dvadeset reprezentativnih popevki, premijerno izvedenih na Festivalu od 1966. do 1998. godine, podsjetili su publiku u dvorani, a zahvaljuju}i izravnom prijenosu na programu Hrvatskog Ksenija Erker radija i poklonike kajkavske popevke diljem svijeta, na kajkavski dio opusa ovoga na{eg uglednog, prerano preminulog pjesnika.

FESTIVALI

Odlukom Umjetni~kog savjeta Festivala zabavne glazbe Split dodijeljene su i dvije nagrade za poseban doprinos hrvatskoj glazbenoj kulturi: posthumno slavnom skladatelju, dirigentu, aran`eru i producentu Nikici Kalogjeri te jednom od najboljih hrvatskih pjeva~a svih vremena Vici Vukovu. Pro{le godine te su nagrade pripale pokojnom skladatelju Zdenku Runji}u i Josipu Biskupovi}u, jednom od utemeljitelja Festivala zabavne glazbe Split.

FESTIVALI

vogodi{nje, 46. izdanje Festivala zabavne glazbe Split, potvrdilo je sa sigurno{}u najavljeno obe}anje umjetni~koga direktora Tomislava Mrdulja{a da }e toj tradicionalnoj, nekad eminentnijoj festivalskoj priredbi, vratiti ugled najpresti`nijega doma}eg festivala.

FESTIVALI

Pi{e: Goran Pelai}

FESTIVALI

Stara priredba dobila suvremenije ruho

IZGLEDNA BUDU]NOST NA TRAGU SLAVNE PRO[LOSTI

FESTIVALI

Odr`an Festival kajkavske popevke Krapina 2006.

Festival zabavne glazbe Split '06

FESTIVALI

2006.

FESTIVALI

LISTOPAD

FESTIVALI

140,

FESTIVALI

BROJ

Page 15

FESTIVALI

8:49 PM

FESTIVALI

11-Jul-07

FESTIVALI

cantus_16:cantus_16.qxd

11-Jul-07

8:49 PM

Page 16

BROJ

SUSRETI

R E A K C I J E

N A

140,

LISTOPAD

P R E P O R U K U

2006.

E U R O P S K E

K O M

OTVARANJE EUROPSK SLOBODNOJ KONKUR RAZGOVOR S NENADOM MARÊCOM, ZAMJENIKOM DIREKTORA HDS ZAMP–a Razgovarala: Sanja Raca Koji je temeljni sadràj Preporuke vezane uz online trgovinu za{ti}enim sadràjima kakvi su glazba, filmovi i sva ostala umjetni~ka ostvarenja osigurana autorskim pravom? Europska komisija donijela je Preporuku o prekograni~nom ostvarivanju online prava prvenstveno na inicijativu korisnika i publishera. Preporuka nije obvezuju}a, ona je vrlo jasna uputa, iako se nije znalo kakve }e imati posljedice. Njezin je cilj otvaranje granica izme|u autorskih dru{tava koja su dosad djelovala unutar vlastitih granica {tite}i pri tom cijeli svjetski repertoar u skladu s recipro~nim ugovorima dru{tava. U online svijetu kad na Web site stavite neki sadràj, on u istom trenutku postaje dostupan svim zemljama, a vi ga imate pravo licencirati (izdati odobrenje za kori{tenje) samo za svoj teritorij. Tu je nastao glavni problem. Da bi se moglo raditi na Internetu, od svake zemlje u kojoj je takav sadràj bio vidljiv, trebalo je traìti posebno odobrenje. Kako je to korisnicima oteàvalo poslovanje, tako su od Europske komisije zatraìli pojednostavljenje cijelog postupka. S druge strane stoje nositelji prava, takozvani publisheri. Tih pet velikih ku}a: EMI, BMG, Universal, Warner Chappell i Sony otkupljuju prava od autora, a za protuuslugu im omogu}avaju razli~ite oblike promocije, kori{tenje njihovih djela za reklame, u filmovima, na televiziji i sli~no. Oni su kanal prema korisnicima i najzna~ajniji su nositelji autorskih prava na svijetu. Koja je hrvatska rije~ za publishere? Nakladnici? Ne, oni se primarno ne bave nakladni{tvom. Nekada su takve ku}e tiskale note, me|utim u zabavnoj glazbi danas se vi{e ne produciraju notna izdanja. Oni ne {tampaju ni nosa~e zvuka, prije bi se moglo re}i da su na neki na~in investitori koji dugoro~no ulaù u autora. Daju}i avans autoru za otkup njegova prava, oni ulaze u poslovni rizik. Me|utim, oni su danas jedne od najbogatijih tvrtki u glazbenom svijetu, {to zna~i da je rije~ o unosnom poslovanju. U anglo–saksonskom sustavu (engleskom i ameri~kom) uobi~ajeno je da se 50% takozvanih malih i 100% mehani~kih prava prepisuje publisheru, zna~i da im pripadaju sva prava od prodaje nosa~a zvuka. U Europi je odnos druga~iji, 25% do 33% malih i 50% mehani~kih prava prepisuje se publisheru. Kako to u Hrvatskoj funkcionira? U Hrvatskoj se tim poslovima bave diskografske ku}e. Na primjer, Croatia Records potpisuje ugovore s autorima, dakle otkupljuje prava od manjeg broja autora, ali ugovori nisu takvog sadràja, niti su napravljeni s istom idejom pa se dosta razlikuju od inozemnih. Croatia Records ima odjel Music Publishinga koji bi se trebao baviti promocijom. Kad bi autori osjetili da se promocija odvija na odgovaraju}i na~in, vjerojatno bi bili spremni za poslovne dogovore. Oni su jedini u Hrvatskoj? Ne, tu je jedna primarno publishing tvrtka IDM Music i ostali izdava~i — Menart, Aquarius, Mars Music, Dallas, Dancing Bear — koji su izrasli iz distributera stranih izdava~a. Kod izdavanja vlastitih CD–ova, oni tako|er nastoje potpisati ugovore s autorima. Je su li publisheri novi fenomen u ostvarivanju autorskih prava? Jedino u Hrvatskoj. Za vrijeme biv{e Jugoslavije, Hrvatska se u mnogim aspektima nije uspjela razvijati kao zapadni svijet, pogotovo u financijskom managementu, a publisheri su, slobodno se moè re}i, financijski manageri. Oni investiraju i ~ekaju. Pri tom imaju veliki interes da njihova investicija u odre|eni repertoar dopre do {to ve}eg broja korisnika, jer na taj na~in vra}aju uloèno. U inozemnoj zabavnoj glazbi ne postoji ni jedno djelo koje prethodno nije ugovoreno s publisherom, jer je to jedini na~in i put do scene i audio–vizualnih

medija. Zato i jesu tako va`na karika na razvijenom europskom i svjetskom glazbenom trì{tu. Kako su ovu Preporuku primila mala i srednje velika autorska dru{tva, s obzirom na njihovu dosada{nju autonomiju? Sudbina malih i srednjih europskih dru{tava, pogotovo malih, stvarno je neizvjesna. Mislim da se, za mala dru{tva posebno, spremaju te{ka vremena, ~ak i za one ~ije zemlje jo{ nisu ~lanice EU. S obzirom na to da je Europska komisija jasno, ne samo Preporukom, nego i nizom drugih akcija koje je poduzela, pokazala da u okviru Europske ekonomske zajednice ho}e jedinstveno trì{te, logi~no je da èli ukinuti teritorijalnost autorskih dru{tava kako bi se ona natjecala na cijelom teritoriju EU. Globalno gledaju}i, natjecanje u ovom aspektu jednako je svakoj drugoj privrednoj trì{noj utakmici, iako je podru~je autorskih prava samo po sebi jako specifi~no. Iz toga je proistekao strah da }e veliki pojesti male {to je, mislim, sudbina malih u svakoj privrednoj grani. Gledaju}i realno i dugoro~no, Hrvatska se ili neka zemlja njoj sli~na, ne moè na isti na~in nositi s razvijenom i mo}nom njema~kom GEMA–om koja ima vi{e od milijardu Eura prihoda. No, neizbje`na je ~injenica da se trì{te otvara i da se treba boriti za {to bolje mjesto. Cijeli se proces veè uz slobodu trì{ta, a mi pripadamo skupini malih dru{tava (udruga). K tome Hrvatska jo{ nije ~lanica EU. Kako to izgleda na primjeru neke druge sredine, Austrije ili Nizozemske ~ija autorska dru{tva tako|er nisu velika? Kako oni gledaju na neizvjesnost vlastitog statusa u budu}nosti? Postavili ste jako dobro pitanje. Radi se o dva vrlo razvijena, vrlo bogata, a mala dru{tva. Upravo su se oni, iako u Europi ima jo{ sli~nih dru{tava, istakli posebnim zalaganjem vezanim uz Preporuku, ali potpuno suprotnim akcijama. Nizozemci su, jedini u ovom trenutku, krenuli uzvodno, dakle uz razmi{ljanje Europske komisije i izrazili slaganje sa sadràjem Preporuke. Svi ostali, prili~no zapanjeni takvim nastupom, nastojali su prona}i na~in kako objasniti da intelektualno, umjetni~ko dobro nije klasi~ni ekonomski proizvod i da na trì{tu ne moè imati isti status poput ~okolade, niti se moè tako tretirati. S druge strane, Austrijanci su ukazali na mnoge probleme koje }e izazvati prakti~na primjena Preporuke, a na znakove promjena ukazivali su ve} prije dvije godine na Savjetovanju o autorskom pravu odrànom u Hrvatskoj na koje Hrvatsko dru{tvo za autorsko pravo obavezno poziva strane stru~njake i direktore europskih autorskih dru{tava. S obzirom na to da u politi~kom jeziku o strate{kom razvoju EU trì{ni imperijalizam nije nimalo popularna rije~, a strah od njega i u kulturi je realan, kolike su {anse da kulturna dobra dobiju druga~iji status i time izbjegnu negativne implikacije trì{nog natjecanja? [to moè osigurati UNESCO–va Konvencija o za{titi raznolikosti kulturnih sadràja Ši umjetni~kog izraàvanja, Pariz, listopad 2005.š ~ija je potpisnica i Hrvatska? Moè li ona postati {tit pred naletom velikih trì{nih imperatora? Postupak ratifikacije razli~it je u razli~itim zemljama. Za hrvatsku kulturu to je potencijalno izuzetno korisna stvar. Za{to je Konvencija va`na? Umjetni~ka dobra, a njihov je dio i glazba, nalaze se u trgovinskim ugovorima koje su Hrvatska i druge zemlje potpisale s Me|unarodnom trgovinskom organizacijom i ona su ravnopravna roba kao bilo koji drugi proizvod. Prema tome, sve {to vrijedi za jedan stolac, vrijedi i za glazbu, {to zna~i da se kulturno dobro ne moète {tititi stavljanjem u neki povla{teni poloàj. Pitanje je mogu li se takva dobra izvu}i iz trgovinskih ugovora. Na odre|eni na~in, na to je upozorila i Konvencija u kojoj stoji da »kulturno dobro nije i ne moè biti istovjetno drugoj robi«. Za{titom kulturne raznolikosti jam~ila bi se i za{titila nacionalna kultura

svake zemlje, a da bi sutra imali raznolikost kulturnih sadràja i umjetni~kog izraàvanja, kultura svih treba se ~uvati ravnopravno. Da bi Konvencija imala punopravnu snagu, mora je ratificirati trideset zemalja. Za sada ju je ratificiralo pet ili {est. Za nas je ona va`na, jer bi mogla puno pomo}i. U trenutku kad krene u provedbu, a ja to vidim kroz niz doga|aja i akcija, na{a se proizvodnja, kad bi se uvele kvote, nu`no mora pove}ati. Zna~i da }e se nu`no pove}ati i proizvodnja glazbe. Ako se time pove}a potra`nja, onda }e se od tantijema, narud`bi i svega ostalog slijevati vi{e sredstava hrvatskim autorima. Samim tim oni }e imati mogu}nost ve}eg ulaganja u korisne investicije i tako }e njihov proizvod dobiti na kvaliteti. Dat }u Vam primjer korejske kinematografije koja je uvela kvotu da 40% filmova u kinima mora biti nacionalne produkcije. Oni su mala kinematografija i imali su trì{ni udio od 16%, nisku vlastitu godi{nju proizvodnju, s vrlo malim postotkom gledanosti i ekonomske isplativosti. Kinematografu nije preostalo ni{ta drugo nego se èstoko boriti za korisnike. Nakon nekoliko napornih godina do{li su do proizvodnje kvalitetnih filmova i tako su pokrenuli trì{ni lanac te osvojili 50% trì{ta, iza{li izvan granica svoje zemlje i osvojili niz presti`nih nagrada na svjetskim filmskim festivalima. To je pokazatelj da propisivanje kvote ima za posljedicu i razvijanje kvalitete. U hrvatskoj glazbenoj industriji to je te{ko posti}i prodajom 3.000 nosa~a zvuka. I sami znate koja je kona~na ra~unica. Kad startate s malom investicijom, gotovo je o~ekivana produkcijska i sadràjna skromnost kvalitete. Koje se teme i podru~ja dalje otvaraju nakon ove Preporuke? Europska komisija nastavila je daljnjim akcijama za otvaranje trì{ta. Preporuka je samo jedna od njih, a inicirana je od strane Odjela za unutarnje trì{te. Potom se uklju~io Odjel za za{titu trì{nog natjecanja Izjavom o primjedbama upu}enoj svim autorskim dru{tvima i CISAC–u kao krovnoj organizaciji, u kojoj se kaè da dru{tva moraju ukinuti odredbe recipro~nih me|usobnih ugovora kojima je bila ugovorena teritorijalna isklju~ivost. Za sada se Izjava odnosi na podru~je satelitskog emitiranja, kabelske retransmisije i Internet. Smatrali su da satelitsko emitiranje samo po sebi uklju~uje prekograni~no kori{tenje, jer se satelitski snop rasprostire preko cijele Europe i problem se mora teritorijalno rije{iti bez ograni~enja. To je bila sljede}a akcija koja je sna`no pogodila dru{tva, jer su Izjavom zaprije~ene vrlo visoke kazne za sve koji to eventualno ne bi u~inili. To je izazvalo novu nepovoljnu situaciju — braniti se argumentima koje ima strana koja {titi autore i istodobno biti u velikom strahu, ako ta obrana ne bude jaka, platiti ekstremno veliku kaznu kako je propisano. CISAC i sva dru{tva, skupa sa svojim odvjetnicima, uloìla su puno napora u sastavljanje odgovora na ovo pitanje. Nakon objavljivanja Preporuke, predstavnici malih i srednjih europskih dru{tava odràli su izdvojeni sastanak. [to je u toj prigodi izneseno? Smatraju li da bi i sami mogli postati regionalne poslovnice velikih i mo}nih dru{tava i tako nestati u dubini te visoke hijerarhije ili ~ak potpuno nestati? U me|uvremenu se dogodio niz sastanaka. Klju~na stvar, odnosno prva globalna posljedica Preporuke jest ~injenica da je EMI, kao veliki publisher povukao svoja online prava svim dru{tvima u Europi i predao ih njema~koj GEMA–i i britanskom PRS–u. Oni su stvorili alijansu i EMI–eva prava sada ostvaruju za podru~je cijele Europe. To je bio prvi konkretan korak ka trì{nom natjecanju. Naravno da to nije tako jednostavno, jer pretpostavlja sloèni postupak registracije nove alijanse u svakoj zemlji i sli~no, no taj tehni~ki dio vremenom }e se prevladati, jer se trì{te mora otvoriti i prilagoditi novim uvjetima. Hrvatska, dakako, u ovom trenutku nije njihov primarni

financ alijan autors preds mnog usko p skoj me|u trides su se aktua rje{av jedni Zato londo GEM u Hrv preko no dr online budu} bi se potpu odre| dru{tv povez veliki trì{tu kona~ koje s lisherim ori dr HDS– EU. U ju pov Kakav postan gional Ovisi konkr dru~je U reg nastu skupi Slove moèm dru{ta trijanc Ma|a se ti~ ranije pripad mi sm va vrs je pov va}a i ije po CISA skih d isto~n ija, Bu smo teku} doma ove g bili na ime sv zadata vjeroj Budim nai{ao Dru{tv nje no [to }e Situac dana na~in Europ mode svoju èle n

8:49 PM

BROJ

2006.

P R E K O G R A N I ^ N O M

O S T V A R I V A N J U

P R A V A

Dru{tva su dobila rok od godinu dana za pronalaènje novog modela djelovanja u skladu s Preporukom. [to }e se dogoditi ako pojedina dru{tva to ne naprave? Situacija je zbunjuju}a. Dru{tva imaju godinu dana na raspolaganju za pronalaènje novog na~ina me|usobnog funkcioniranja kako im Europska komisija ne bi sama nametnula svoj model. Pretpostavljate da svako dru{tvo vu~e na svoju stranu. Nizozemci èle jedno, GEMA i PRS èle ne{to drugo, udruùju}i se regionalno, mala

SUSRETI SUSRETI SUSRETI SUSRETI SUSRETI SUSRETI SUSRETI SUSRETI

U kompleksnim stvarima ogledamo se u na{a prijateljska, mentorska dru{tva te se nastojimo vladati u skladu s austrijskim i ma|arskim prijedlozima. Me|usobnim povezivanjem i u~vr{}ivanjem snaga, oni prema publisherima uistinu nastoje pristupiti kao regija. Druge aktivnosti ne poduzimaju. Ocijenio bih da se ipak ne radi o obrani, jer je prihva}ena izvjesnost takvog raspleta, ve} se radi o prilagodbi novim uvjetima. To je po svemu put kojim trebamo svi krenuti, a ne poku{avati se oduprijeti ideji tr`i{ta, jer onako kako je bilo, vi{e

[to se ti~e EU i njezinih ~lanica, osim nositelja prava, dakle publishera, kod dono{enja Preporuke autori uop}e nisu bili konzultirani, kao ni jedna autorska udruga, niti bilo koji predstavnik autora. Prigovor je uputilo CISAC–ovo Vije}e autora koje se brine o pravima i drugim stale{kim pitanjima. Prihva}aju}i zabrinutost krovne organizacije, Europska komisija naglasila je da èli otvoreno trì{te i konkurentnost ~ime }e autorima omogu}iti samo napredak, no ukoliko se pokaè da preporu~eni model donosi lo{iji status, ispast }e da to nitko nije htio, niti èlio. Me|utim, sve ukazuje na to da }e ishod na ovaj na~in biti povoljniji samo za neke autore. Iza toga su predstavnici CISAC–a razli~itim pravnim i politi~kim sredstvima poku{ali privu}i i druge institucije, svjesni da Europska komisija, s obzirom na svoje visoke ovlasti, ne mora usvojiti njihove primjedbe. Ovoga trenutka nastoji se pokrenuti i motivirati Europski parlament da problem, koji ina~e nije u njegovoj nadle`nosti, usvoji na jednu od rasprava kao temu od posebnog interesa. Rekao bih da autori imaju vrlo veliku snagu i u tome ih sna`no trebaju poticati njihove udruge. Mislim da je jedna od va`nih stvari upravo homogenost, jer je lako pretpostaviti da }e se, u slu~aju neuspjeha Preporuke, ve} sutra pripremiti neka druga, mogu}e jo{ nepovoljnija, a sve u skladu s idejom otvaranja europskog trì{ta. To uklju~uje i scenarij ponude hrvatskim autorima (ili

Doista, spajanja publisherskih ku}a izgledaju kao dodatno monopoliziranje trì{ta od strane velikih ku}a. No, jo{ uvijek ima dovoljno subjekata da trì{na utakmica postoji. Na kraju, postoje institucije koje nadziru velike trì{ne koncentracije da ne postanu prevelike pa èlim vjerovati da su svi takvi potezi pod kontrolom. Koja odluka prva slijedi u narednom razdoblju? Prvu va`nu odluku svako }e dru{tvo donijeti u trenutku kad GEMA i PRS, kako su najavili, slu`beno ponude agenture. O tome }e odlu~iti niz okolnosti, ali odluka uvijek mora biti u interesu autora. Publishere treba respektirati, jer su vrlo zna~ajni nositelji prava. Treba im priznati njihovu va`nost u glazbenom svijetu, posebno u odnosu na tako veliki repertoar i financijsku snagu. HDS–ZAMP ima dobre i profesionalne odnose s njihovim zastupnicima u Hrvatskoj, a nama, kao i svim europskim dru{tvima, jasno je da publisher traì i o~ekuje brì, jednostavniji i izravniji na~in poslovanja. Zato su i pokrenuli inicijativu koja je Europsku komisiju dovela do Preporuke. Pitanje je mudrosti i snage malih i srednjih dru{tava kako }e odgovoriti na njezine upute, jer ovog trenutka ona ipak jo{ nije obvezuju}a.

SUSRETI SUSRETI SUSRETI

Je su li predstavnici kolektivnih dru{tava spominjali publishere kao odre|enu vrstu monopolista i nije li me|usobno kupovanje velikih ku}a samo drugi oblik monopolizma? Ako se `ele rije{iti pojedina~nih monopola autorskih dru{tava, ne}e li onda oni kroz jednu, dvije ili tri publisherske ku}e uistinu monopolizirati cijeli svjetski repertoar?

SUSRETI

S obzirom na tako slo`en problem, kako izgleda obrambena strategija?

Koliko su autori svjesni opasnosti primjene ove Preporuke?

autorima bilo koje zemlje s istim problemom) o prelasku u neko drugo strano dru{tvo, a na autoru ostaje izabrati ~iji }e biti ~lan. Moè zvu~ati primamljivo biti dio PRS–a ili GEMA–e, me|utim smatram da bi autori time samo izgubili. Realno govore}i, cijeli postupak za{tite, u Hrvatskoj moè obaviti samo onaj tko je tu. Takav scenarij, naslu}en izme|u redaka, mogu}e je razvijati i dalje — ako dru{tva ne pristanu biti agenti, rasplet se moè kretati prema smanjivanju broja njihovih ~lanova. Ostati bez ~lanstva, zna~i ostati bez repertoara koje odre|eno dru{tvo {titi, ukratko vrlo nezgodna situacija za sve.

SUSRETI

Ovisi o tome {to je regija. Kad se govori o ovom konkretnom problemu, onda je regija ipak podru~je EU, uz zemlje koje }e sutra pristupiti EU. U regiji kojoj mi naginjemo u zajedni~koj borbi i nastupu, najistaknutiji su Austrijanci i Ma|ari, a skupini jo{ pripadaju êsi, Slovaci, Poljaci i Slovenci. U takvoj srednjeeuropskoj regiji mi ne moèmo biti lider, jer ima znatno ja~ih i iskusnijih dru{tava od na{ega. U prvom redu mislim na Austrijance i iznimno aktivne i dobro organizirane Ma|are, ~ije je dru{tvo mentor na{em dru{tvu. [to se ti~e podru~ja biv{e dràvne zajednice, mi od ranije stalno pomaèmo svim dru{tvima, ali ona ne pripadaju regiji od interesa. Slovenci su ~lanovi, mi smo kandidati za EU, a ostali nisu, tako da takva vrsta povezivanja nije produktivna. Prirodnije e povezivanje malih dru{tava koje problem zahva}a izravno. Povezanost sa svima iz ex–Jugoslavje postoji unazad nekoliko godina kada se unutar CISAC–a javila potreba sna`nije suradnje autorskih dru{tava, a sugerirano je da u podru~je jugosto~ne zone u|u zemlje biv{e Jugoslavije, Albanja, Bugarska, Rumunjska, Gr~ka i Turska. Tada smo po~eli sura|ivati da bi se lak{e nosili s teku}im problemima. Zagreb je, na primjer, bio doma}in jednom uspje{nom sastanku u srpnju ove godine gdje su predstavnici mnogih zemalja bili na{i gosti. S obzirom da je HDS–ZAMP–u, u me svih regionalnih dru{tava dodijeljen delikatan zadatak predstavnika u odnosima s publisherima, vjerojatno }u na na{oj sljede}oj konferenciji u Budimpe{ti predstaviti hrvatski model koji je nai{ao na velika odobravanja.

ne moè biti. Kad kaète — na{a je roba specifi~na, EU odgovara »i drugi su takvi«. Sigurno da zbog robe kojom mi trgujemo vjerojatno jesmo posebni. Kroz ratificiranje UNESCO–ove Konvencije mo`da uspijemo dobiti povla{teni status, no trì{te }e i dalje biti otvoreno pa je bolje po~eti {to prije s prilagodbom. Za nas je va`no da trì{na utakmica nije do kraja surova i da na{i proizvodi dobiju odre|ene olak{ice. [to se ti~e HDS–ZAMP–a, sve se to jo{ uvijek formalno ne odnosi na nas. Me|utim, ukoliko ne{to sutra postane nalog, zemlje kandidati moraju odmah reagirati i prilagoditi svoje zakonodavstvo. Ho}u re}i da nas ne}e ostaviti po strani. înjenica da nismo u EU, u sljede}ih godinu dana moè odgodit neki, po nas, eventualno lo{i ishod. Za to vrijeme pa`ljivo pratimo {to se doga|a.

SUSRETI

Kakav je Va{ stav o mogu}nosti da HDS–ZAMP postane regionalni lider, odnosno vo|a takve jedne regionalne skupine?

dru{tva èle ne{to tre}e i o~ito da nema zajedni~kog dogovora. Vjerojatno je u nezahvalnoj situaciji i krovna organizacija, kao moderator u pronalaènju zajedni~kog rje{enja. Ako se ne na|e zajedni~ki jezik, postoji ozbiljna opasnost nakon isteka zadanog roka da administracija EU propi{e kako }e se raditi, {to tek ne bi nikome odgovaralo. Toga su svi svjesni, a ne nazire se kako objediniti toliko razli~itih pogleda i interesa, jer veliki èle predloèni sustav, a mali se boje gubitka vlastitih dru{tava. Zbog boljeg razumijevanja, ovdje nije rije~ o postojanju ili nepostojanju nacionalnih dru{tava, nego je rije~ o problemima autorâ svake zemlje i osiguranju kvalitetnih usluga za ostvarivanje njihovih prava. To zna~i stvaranje mogu}nosti kontrole, upravljanja, dono{enja odluka, sigurnosti u vezi naplate, pravilne raspodijele i za{tite nacionalnog repertoara. Me|utim, ako }e jedna od navedenih velikih ku}a to obavljati za hrvatske, ~e{ke ili austrijske autore, pitanje je mogu}nosti kontrole i nadzora. Kakve su {anse da takav jedan autor postane ~lan njihova Predsjedni{tva, ~lan Nadzornog odbora, ~lan Odbora za za{titu ili bilo kojeg drugog tijela koje je potrebno za rad dru{tva? Dru{tvo radi posljedi~no za autora. To vidite najbolje na hrvatskom primjeru poslovnica u Splitu ili Osijeku. Ne moè se iz Zagreba znati {to se doga|a u Trogiru ili nekoj sredini u Slavoniji, tako ni veliki nositelj prava ne moè precizno znati {to se doga|a ovdje, u Poljskoj ili Ma|arskoj. Veliki sustav uvijek nosi kompromise i gotovo je izvjesno da mu mogu promaknuti detalji. U masovnoj obradi podataka uvijek je prihvatljiv jedan stupanj pogre{ke, me|utim, ~im se pomaknete iz epicentra, stupanj pogre{ke neminovno je sve ve}i, pogotovo u sredinama koje su od rubnog financijskog interesa.

SUSRETI

financijski interes. Nakon uspostavljanja te alijanse (EMI–GEMA–PRS), predstavnici autorskih dru{tava pozvani su u London na predstavljanje novog sustava {to je izazvalo mnoge emotivne reakcije. Dru{tva su ina~e usko povezana, ~esto i na osobnoj, prijateljskoj razini, a dosad ni u ~emu nisu me|usobno konkurirala. U EU ih ima tridesetak. Svi njihovi predstavnici i dosad su se sastajali svakih par mjeseci oko nekog aktualnog problema koji su zajedni~ki rje{avali, a sada su na pragu okretanja le|a edni drugima i na pragu konkurentnosti. Zato je bilo tako burno i emotivno. Na ondonskom skupu poja{njeno je da GEMA i PRS nemaju namjeru, primjerice u Hrvatskoj, izravno ostvarivati prava, nego preko HDS–ZAMP–a i to tako da nacionalno dru{tvo postane njihova poslovnica za online prava. Takva agencijska mre`a u budu}nosti je izvjesna u nekom obliku, ali bi se time na{a kontrola nad repertoarom potpuno izgubila, kao i autonomija u odre|ivanju pravila. Zbog toga su mala dru{tva krenula u me|usobno regionalno povezivanje kako bi uspje{nije konkurirala velikima i kvalitetnije se pozicionirala na tr`i{tu. Zasad jo{ uvijek nema konkretnih, kona~nih rje{enja, ali ima puno prijedloga u koje su uklju~eni razgovori s velikim publisherima i korisnicima te me|usobni dogovori dru{tava. U svemu tome sudjeluje i HDS–ZAMP, iako Hrvatska nije ~lanica EU. Ukratko, u krugu smo onih koji se poku{avau povezati, a ne stajati i ~ekati.

SUSRETI

SKOG TR@I[TA URENCIJI

SUSRETI

LISTOPAD

SUSRETI

M I S I J E

140,

Page 17

SUSRETI

11-Jul-07

SUSRETI

cantus_16:cantus_16.qxd

11-Jul-07

8:49 PM

Page 18

SJE]ANJA

BROJ

N O V O

I Z D A N J E

H D S

C A N T U S

—

140,

LISTOPAD

P R E P O R U K A

2006.

Z A

^ I T A N J E

E[Ô ODNO POSLJEDNJEE SKAZANEE I LJETOPIS OKONÊNJA MOJA KNJIGA SJE]ANJA IVANA BRKANOVI]A Pi{e: Sanja Raca vatko tko se susretne s intimnim zapisima umjetnika, susre}e se s nepoznatom osobom. Dosad blizak glazbenim stvarala{tvom, skladatelj i pripovjeda~ Ivan Brkanovi} (1906.–1987.) sada je knjigom Sje}anja otvorio vrata u vlastito unutra{nje vrijeme pra}eno doga|ajima epske snage i {irine. S velikom literarnom stra{}u opisuje pojedine ìvotne epizode koje ne daju odvojiti knjigu iz ruku, posebno u dijelovima gdje su sje}anja udaljenija, a slike sna`nije, vjerojatno i zbog psiholo{kog odnosa prema dojmovima koji su duboko utisnuti u na{u podsvijest. Pripovijest o djetinjstvu, prvim koracima u glazbi, u~itelju Blagoju Bersi kojega su studenti iz strahopo{tovanja nazivali On, {kolovanju u Parizu i te{kim ratnim godinama, dostojna je naziva memoarske literature, a nedavno objavljeno izdanje osobiti je prilog 100. obljetnici njegova ro|enja. Nakladnici Hrvatsko dru{tvo skladatelja i Cantus, na ~elu s urednicom Erikom Krpan, po{tivali su autorovu volju kojom je bilo odre|eno da se rukopis objavi tek dva desetlje}a nakon smrti. Razlozi takve odluke uobi~ajeni su za memoarska izdanja, a srodni primjeri govore da su se autorska ograni~enja znala odnositi na post mortem razdoblje od 50 i vi{e godina.

Divljenje Blagoju Bersi @ivotni put Ivana Brkanovi}a primjer je strasti u ostvarenju `ivotnog poziva, a prepreke koje je svladavao, pokazuju ga kao ustrajnog i vrlo hrabrog ~ovjeka. Siroma{no i sretno dijete iz [kaljara pored Kotora, kroja~ki kalfa, radnik u vojnoj tvornici i zborovo|a iz nu`de, bio je po pitanju srednjo{kolskog obrazovanja prakti~ki samouk, sve do spektakularna upisa na Muzi~ku akademiju. Briljantan prikaz susreta s Njim koji je bio prepun emocija i istinskog divljenja prema Blagoju Bersi, opis njegova pedago{kog rada i uop}e odnosa koji su ostvarili, kao i zadnjih dana pred u~iteljevu smrt, dosad je najbolji portret ovog enigmati~nog i ekscentri~nog intelektualca hrvatskog skladateljskog kruga s po~etka 20. stolje}a.

Pripovjeda~ o{tra pera Okolnosti u kojima Ivan Brkanovi} odrasta i u kojima se razvija nikada nisu upu}ivale na ne{to tako apstraktno (iz perspektive njegova okruènja) kao {to je akademsko {kolovanje, a osobito ne {kolovanje glazbenika i jo{ k tome skladatelja. Njegovi biografski zapisi primjer su upornosti u svladavanju nemogu}e misije, a borba i muka vezana uz preìvljavanje u »stra{no doba nevolje i gladi« (razdoblje I. svjetskog rata i nakon njega), kao da su, u nekom drugom, jednako sloènom obliku, bile stalna pratnja njegova ìvota. ôvjek koji je imao tako jake religiozne, moralne i umjetni~ke principe i ~iji ustrajni patriotizam osvjetljava genezu cijelog umjetni~kog stava, po svemu nije uspijevao ìvjeti bez trpljenja. On je pripovjeda~ o{tra pera, vrlo kriti~na prema prilikama u kojima je kao zreli umjetnik ìvio i osobama koje su ga okruìvale, osobito u vrijeme politi~kog egoizma poslijeratnog vremena nakon II. svjetskog rata. Njegovi neistomi{ljenici i razdoblje koje nije dare`ljivo poticalo stvarala{tvo, izvrsno su prikazani, ne samo otvoreno{}u kojom poimence govori o svojim suvremenicima, nego i zbog izno{enja sustava mu~nih »sudova ~asti« kojima se pojedincima (od par mjeseci do dvije godine) zabranjivalo umjetni~ko djelovanje. Mnogi od njih tada su ostali bez egzistencije, a za Lovru Mata~i}a govorkalo se da je osu|en na smrt. Ivanu Brkanovi}u djelovanje je bilo zabranjeno na ~etiri mjeseca. Odgovorni profesionalac U svim razdobljima ìvota, koliko su dopu{tale okolnosti, radio je i pisao sustavno, s istom vatrom ishodi{nog nadahnu}a svojega uèg i {ireg zavi~aja. Cijelo njegovo dru{tveno djelovanje i pedago{ka karijera sluìli su bez prekida i jedino glavnom pozivu skladatelja, iako je angaìrano »vanjsko« djelovanje ostavljalo suprotan dojam. Imao je rijetku osobinu odgovornosti prema dogovorenim rokovima bez obzira na {to su se odnosili i vrlo bolno mu je padala leèrnost kojom se okolina odnosila

Ispred rodne ku}e 1931.

prema obvezama i pojmu profesionalizma. U ovoj knjizi potvr|eno je koliko je, kao ~lan Uprave i predsjednik strukovnog dru{tva sna`no utjecao na politiku tada{njeg Udruènja kompozitora Hrvatske (danas HDS) koja je uklju~ila i pritisak na izbor dotada{njeg repertoara u korist hrvatskih skladatelja te problematiziranje takozvane »reparticije honorara koji su proizlazili iz autorske za{tite SR Hrvatske«, a koji se nisu ostvarivali u Zagrebu. Na njegov poticaj, iz toga su proiza{li »potpuna reorganizacija za{tite autorskih prava i organiziranje abonentskih ciklusa koncerata i opernih izvedbi s nacionalnim djelima«. Daljnje napore usmjerio je prema stabiliziranju Zagreba~ke filharmonije (u to vrijeme Dràvni simfonijski orkestar) ~iji je direktor bio od konca 1954. do po~etka 1957. godine. Po nimalo elegantnom odlasku s funkcije, prihvatio je mjesto izvanrednog profesora na sarajevskoj Akademiji. Zvu~i nevjerojatno da ga je u tako drasti~noj odluci vodila samo jedna misao, a to je da u trenutku odlaska u Sarajevo ima 50 godina i da }e nakon pet godina ste}i sve uvjete za starosnu mirovinu {to }e mu omogu}iti ponovni ìvot u Zagrebu. Tako je i bilo. Put pobo`nosti Zagreb i njegov rodni kraj bili su sr`

ìvota. Bez njih se smatrao usamljen i napu{ten. Takvoj bezuvjetnoj ljubavi zahvaljujemo àrka sje}anja na djetinjstvo, roditelje i {kolu, opis rodnih [kaljara, Kotora, a osobito na put pobo`nosti s majkom preko Njegu{a i planinskih lanaca do Podostroga, najpoznatijeg crnogorskog svetili{ta zahumsko–hercegova~kog mitropolita Vasilija. Ta poganska spiritualna pri~a o misti~noj arkai~nosti zavjetnika i atmosfere koja je pratila vi{ednevno pje{a~enje djeteta, nesumnjivo se kasnije sudbinski prikazala u umjetnosti Ivana Brkanovi}a. Smrt majke (imao je 41. godinu kad je umrla) potresno opisuje rastanak i bol gubitka kojim se, na odre|eni na~in, zatvorila knjiga njegove {kaljarske povijesti. Na jednako ìvopisan na~in opisuje bokeljski puk u slavlju sv. Tripuna, gotovo se ispri~avaju}i zbog udaljavanja od ìvotopisa. Poja{njavaju}i razloge, kaè — »~inim to zbog svjedo~enja o pro{losti, a drugo, ti veliki doga|aji iz djetinjstva nikada ne pro|u bez odjeka na stvarala~ku umjetni~ku narav.« Tako su sve njegove skladbe zabiljeène ili neizravnim sje}anjima ili prikazom konkretnih okolnosti nastanka, ali o glazbi samoj, rijetko je govorio. Smatrao je da je sve izloèno u djelu i da ono ne treba tuma~a, a sve je spomenuo — Triptihon, Prvi guda~ki kvartet (i ostale), zborove, popijevke, simfonije, Ekvinocij, Zlato Zadra, @ivo srce u mrtvom gradu, Helote, Hod po mukah Ambroza Matije Gupca (s opisom skandala oko izvedbe), Kantatu o sv. Kriù, Molitvu no}noga bdijenja i druge skladbe. Pa`ljiv ~itatelj na}i }e puno

odgovora upravo o onome o ~emu je najmanje pisao. Razlog je o{trina kojom je zapaào okolinu i sebe u njoj, pa i kad je {utio, uspijevao je voditi. Tamo gdje sje}anja prestaju Stil kojim pi{e vrlo je ritmi~an, a zdravi smijeh koji je o~ito bio dio njegove naravi, s puno iskrena humora prati pojedine zgode onom so~nom ju`nja~kom sklonosti dobrodu{nom ruganju. Kako pripovijedanje odmi~e i sve vi{e se pribliàva godinama kad sje}anja prestaju (»moj ljetopis je zavr{en u Zagrebu 24. velja~e 1979.«), tako se doga|aji saìmaju na mjeru informativne aktualnosti, jer im nedostaje nu`na distanca kojom se motre protekle uspomene. Sje}anja Ivana Brkanovi}a donose galeriju likova s politi~ke, umjetni~ke, glazbene, dru{tvene scene, kao i one povijesne, skupa s mnogim, javnosti nepoznatim osobama koje je skladatelj volio, a koje su dale vaàn smisao njegovu cjelovitu poimanju ìvotnih vrijednosti. Muzikologinja Erika Krpan opremila je rukopis iznimno velikim brojem biljeàka vezanim uz osobe koje se spominju u knjizi i tako je, uz brojnu fotografsku dokumentaciju, akribijski i uredni~ki znala~ki zaokruìla sagu o jedinstvenoj pri~i hrvatske glazbe 20. stolje}a. Navod iz naslova prikaza E{~o odno posljednjee skazanee i ljetopis okon~enja moja, preuzet je s posljednje stranice knjige kojom je skladatelj, osam godina prije smrti, zaokruìo rukopis svojih Sje}anja. Radi se o citatu starca Pimena, a zna~i »Jo{ posljednji prikaz i moj je ljetopis zavr{en«.

IZLO@BA DOBRO MI DO[EL PRIJATEL POSVE]ENA VIKIJU GLOVACKOM U MUZEJU GRADA ZAGREBA bog svoje bezazlene zabavlja~ke djelatnosti tijekom Drugoga svjetskog rata, Viki Glovacki, jedan od najve}ih hrvatskih zabavlja~a i komi~ara druge polovice 20. stolje}a, iza 1945. bio je dobrano zapostavljen. No, njegov mu se voljeni Zagreb, o tridesetoj obljetnici smrti, dostojno odu`io multimedijalnim comebackom postavljenim tijekom ljeta u Muzeju grada Zagreba. Izlo`ba, otvorena 30. svibnja bila je zami{ljena kao interaktivno multimedijalno uprizorenje scenskoga vremeplova s brojnim projekcijama, instalacijama, Vikipedijom i drugim suvremenim muzeografskim rje{enjima. Ona je uvodila posjetitelja u zagreba~ku atmosferu otprije pola stolje}a, vode}i ga od pozornica kultnog Varietea i Studentskog centra do stadiona na [alati, ~iji je za{titni znak bio upravo Viki Glovacki. S obzirom na svestranost protagonista ovoga iznimnoga multimedijalnog projekta, naglasak je stavljen na tada{nji zagreba~ki glazbeni `ivot, u kojemu je Glovacki — kao voditelj glazbenih priredaba i programa, ali i kao autor stihova kajkavskih popevki te briljantni izvo|a~ antologijskog Zadnjeg fijakera — svojim specifi~nim {armom dao nemali doprinos i ostavio neizbrisiv trag. Uz opse`nu publikaciju iz pera nekolicine autora, Muzej grada Zagreba objavio je i nosa~ zvuka sa Zadnjim fijakerom te po prvi put digitalno obra|enim arhivskim snimkama sentimentalnih napjeva o Zagrebu i parodijama starih popularnih {lagera kojima je Glovacki godinama odu{evljavao publiku. (Nenad Marjanovi}–Zulim)

Prvi dio — Zlatko Pibernik Tako nas je u prvi dio koncertne ve~eri posve}ene Zlatku Piberniku uvela pijanistica Marina Horak misti~nim uvodom s posmrtnom kora~nicom Sonate eroice najavljuju}i dramati~an, ali mislila~ki i poeti~an skladateljev odabir skladbi iz vlastita opusa. Sonata eroica za glasovir, Capriccio za violinu i glasovir, Kadenca za harfu, Jesen za recitatora, harfu i tape, i Molitva za mir za sopran, mezzosopran, violinu, violon~elo i glasovir djela su koja su u

HDS ZAMP SPREMNO O^EKUJE INTERNETSKU TV

OBLJETNICE

DAVOR HRVOJ

do~arao Trio Orlando i pjeva~ke dionice (Klasja Modru{an i Kristina Beck–Kukav~i}) rezervirane za molitvu i oprost uslijed {ture, namjerno nerazvijene melodije. U tu nas je skladbu uvela prva javna izvedba skladateljeve Jeseni za recitatora, harfu i tape, op. 25 zvukovima ki{e pu{tenima s vrpce koji su se ispreplitali s dionicom harfe koja nam je golicala u{i svojim decentnim ilustracijama padanja kapi, vilenja~ke pra{ine, gavranova kucanja te misli o smrti. Smiruju}i, vrlo melodiozan glas glumca Renea Medve{eka rezonirao je dvoranom recitiraju}i stihove Dragutina Tadijanovi}a

dok je igrala ulogu jedne od voditelja dijaloga. Japanske minijature za bariton i glasovir, u izvedbi impresivnog Tomislava Beki}a i Nine Cossetto na klaviru zablistale su u dojmljivoj interpretaciji ovoga dua. I tu su stavci asketskoga tipa, ovaj put naslovljeni prema karakteru pjesama na stihove klasi~ne japanske poezije. Glavnu rije~ u Sonati za violon~elo i glasovir imala je violon~elistica Snje`ana Rucner ekspresivno vode}i glavnu melodiju u zvukovno vrlo efektnoj skladbi koja svoju dramatiku gradi na napetom odnosu mar{iraju}ih forte dijelova i lirskih elegi~nih ulomaka. Suita medica za klarinet i guda~ki kvartet posljednje je izvedeno djelo na ovom koncertu, ~ija je ilustrativnost doslovno povezana s naslovom i imenima pojedinih stavaka (Morbus, Medicus, Salus). Zajedni~ki nazivnik koncerta, osim ro|endana skladatelja, svakako je i Krsto Odak, ~iji su Pibernik i Njiri} bili u~enici, a kojem su i posvetili svoju zajedni~ku obljetni~ku ve~er. Na kraju moram re}i da se obljetnice u pravilu slave u intimnom i elitnom krugu publike, {to je bio slu~aj i ovog koncerta. Ipak, {teta je da Hrvatsko dru{tvo skladatelja, umjesto samog koncerta, nije skladateljima za ro|endan uspjelo »pokloniti« i {iru publiku, jer se ipak radilo o iznimnoj prilici za upoznavanje njihova rijetko izvo|enog skladateljskog opusa.

DAVOR HRVOJ

Trio Orlando — praizvedba Molitve za mir za sopran, mezzosopran, violinu, violon~elo i glasovir, op. 135

cjelini samozatajnom poetikom oslikali pravu slikovnicu skladateljeva razmi{ljanja, strepnje i kontemplacije. Posebno je to vidljivo u skladateljevom najnovijem djelu na programu, koja je izabrano kao posljednje — Molitvi za mir. Iako naslov upu}uje na `elju za mirnim i pozitivnim, glazba je upozorila na skladateljevu strepnju da se njegova `elja ne}e ostvariti. U prokomponiranoj glazbenoj fakturi ravnopravno su se isprepletali tamna pesimisti~na podloga, koju je izvrsno

rema najavama pojedinih telekomunikacijskih operatera, u Hrvatskoj bi se ve} ove jeseni trebala pojaviti internetska televizija. Rije~ je o emitiranju TV programa putem Interneta u realnom vremenu, koje je omogu}eno sada ve} prili~nim probojem tzv. »brzog Interneta«, tj. ADSL usluga. Prema predvi|anjima operatera, ovaj tip usluge }e tijekom sljede}ih nekoliko godina potpuno istisnuti klasi~nu uslugu kablovske televizije. HDS ZAMP pripremio se i za ovu novu ponudu na tr`i{tu te je spreman u ovom slu~aju za{tititi i ostvariti prava autora putem zakonski potrebnog odobrenja, to jest ugovora s ponu|a~ima ove nove usluge.

BOLJA SURADNJA S PRODUCENTIMA AUDIOVIZUALNIH DJELA NA ZA[TITI U SLU^AJU KABELSKE RETRANSMISIJE redinom rujna HDS ZAMP posjetio je Helmut Koszuszeck, pravni i poslovni direktor Udru`enja za za{titu prava producenata audiovizualnih djela (AGICOA) koje ima europsko sjedi{te u @enevi. U razgovorima s direktorom HDS ZAMP–a, Tomislavom Rado~ajem, i voditeljem Odjela medija i novih tehnologija, Mariom Vukojom, posebna pa`nja usmjerena je pobolj{anju me|usobne suradnje u ostvarivanju prava u slu~aju kabelske retransmisije. Naime, u zemlji HDS ZAMP u slu~ajevima kabelske retransmisije zastupa autore glazbenih djela, izvo|a~e, proizvo|a~e fonograma, autore filmskih djela i producente audiovizualnih djela, kao i televizijska prava pojedinih TV ku}a, okupljenih u grupacije EBU te VG Media (privatni njema~ki satelitski kanali).

ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP

ZAMP

~etvrtak, 28. rujna, u Preporodnoj dvorani pala~e Narodnoga doma, Hrvatsko dru{tvo skladatelja i Cantus d.o.o. organizirali su jo{ jedan u nizu autorskih koncerata hrvatskih skladatelja. Ovoga je puta sve~ana koncertna priredba posve}ena skladateljima Zlatku Piberniku i Nik{i Njiri}u u povodu njihova 80. ro|endana. Posebnost proslave svakako je velik broj izvo|a~a koji su svojom izvedbom pridonijeli sve~anosti.

ZAMP

DS ZAMP bio je 19. rujna doma}in cjelodnevnog posjeta kolega iz sestrinskoga britanskog dru{tva PRS/MCPS. Voditelj Me|unarodnih odnosa PRS/MCPS–a, Ian Black, i njegov kolega Andrew Walters proveli su svojevrsnu kontrolu rada HDS ZAMP–a te su testirali bazu podataka djelima iz britanskoga repertoara. U njihovim razgovorima s direktorom HDS ZAMP–a, Tomislavom Rado~ajem, i zamjenikom direktora, Nenadom Mar~ecom, bilo je rije~i i o kabelskoj distribuciji britanskih kanala, ugovoru izme|u HDS–a i MCPS–a iz 1995. godine i ulozi PRS–a u otvaranju europskoga tr`i{ta slobodnoj konkurenciji. Predstavnici PRS/MCPS–a pokazali su posebno zanimanje za isplate honorara ostvarenih emitiranjem popularnih Teletubbiesa, kao i honorare ostvarene na ovogodi{njim ve}im koncertima, poput koncerta skupine Depeche Mode, ~ije isplate o~ekuju. Na kraju razgovora gosti iz Britanije izrazili su svoje zadovoljstvo radom HDS ZAMP–a te su istaknuli da je ono, izvan granica EU, najbolje europsko dru{tvo.

ZAMP

HDS ZAMP PRIMIO IZASLANSTVO BRITANSKOGA PRS/MCPS–a

ZAMP

Drugi dio — Nik{a Njiri} Drugi dio koncerta bio je posve}en dijelu opusa Nik{e Njiri}a. Dijalozi za klarinet i glasovir minijaturne su slike opisane u naslovima stavaka. Izvrsna Nina Cossetto na glasoviru ne{to je `ivlje od klarinetista Milka Pravdi}a interpretacijski reagirala na poticaje iz zanimljive skladateljske partiture

Rene Medve{ek i Branka Janjanin–Magdaleni} — praizvedba Jeseni za recitatora, harfu i tape, op. 125

OBLJETNICE OBLJETNICE OBLJETNICE OBLJETNICE

Publisheri su relativno nova pojava u hrvatskoj glazbenoj praksi, no u razvijenom svijetu pojam glazbenih publishera odnosi se na svojevrsne investitore u autore koji autore promoviraju i brinu o njihovom repertoaru, a svoju investiciju ispla}uju od pripisanih budu}ih ostvarenih prava autora. Vi{e o njima pro~itajte u razgovoru s Nenadom Mar~ecom naslovljenom Otvaranje europskog tr`i{ta slobodnoj konkurenciji.

Nik{a Njiri} i Zlatko Pibernik — slavljenici u rije~i zahvale

OBLJETNICE

DAVOR HRVOJ

OBLJETNICE

uz decentnu pratnju harfistice Branke Janjanin–Magdaleni}. Iznimnu izvedbu ove je ve~eri do`ivio Pibertnikov Capriccio za violinu i glasovir u interpretaciji Tonka Nini}a na violini i Marine Horak na glasoviru.

ZAMP

OBLJETNICE

Pi{e: Sr|ana Vrsalovi}

ZAMP

amjenik direktora HDS ZAMP–a, Nenad Mar~ec, sudjelovao je u radu sedme Konferencije glazbenih publishera sredi{nje i isto~ne Europe na kojemu je odr`ao predavanje o odnosima dru{tava iz zemalja ne~lanica EU s publisherima. Konferencija je odr`ana u petak, 15. rujna, u Budimpe{ti, a doma}in je bio EMI Music Publishing Hungary.

ZAMP

Pibernik i Njiri} proslavili Z 80. ro|endan!

ZAMP

HDS ZAMP NA KONFERENCIJI GLAZBENIH PUBLISHERA

ZAMP

S L A V L J E

ZAMP

S K L A D A T E L J S K O

2006.

ZAMP

LISTOPAD

ZAMP

140,

ZAMP

OBLJETNICE

BROJ

Page 19

ZAMP

8:49 PM

ZAMP

11-Jul-07

ZAMP ZAMP

cantus_16:cantus_16.qxd

11-Jul-07

8:49 PM

Page 20

BROJ

LISTOPAD

2006.

TRAGOM NEPOZNATIH ZA^ETAKA SKLADATE OPUSA RUBENA RADICE Pi{e: Marija Beni} Zovko

trenutak hrvatske glazbe u kojemu je skladba nastajala i splitski skladateljski krug u kojega su je upisali te kao takvu prigrlili kritika, publika i interpreti, a na kraju i sam skladatelj, koji ju je ba{ u tom kontekstu odlu~io prvi put objelodaniti.

OBLJETNICE OBLJETNICE OBLJETNICE OBLJETNICE OBLJETNICE OBLJETNICE OBLJETNICE OBLJETNICE OBLJETNICE OBLJETNICE OBLJETNICE OBLJETNICE OBLJETNICE OBLJETNICE

140,

Uz skladateljevu 75. obljetnicu `ivota

OBLJETNICE

Radi~ino stvarala{tvo nesumnjivo pripada avangardi ili Novoj glazbi. Kao takvo uspijevalo se nadovezati na tokove europskih povijesnih zbivanja. Razvojna

teorija jedan od va`nih elemenata koji su njegovu opusu osigurali dignitet u suvremenoj hrvatskoj glazbi. Sam skladatelj ~esto isti~e kako je za njega restaurirana tradicija kli{e, ne{to ve} potro{eno, i kako su tipizirani oblici emocionalnog izraza glazbe kroz dur i mol najprimitivniji oblici doìvljaja glazbe. Sadràj svojih djela ostvarivao je kroz neprestano traènje novog i vlastitog jezika, pa su za njega sadràj i jezik gotovo sinonimi. Tako Nik{a Gligo pi{e kako »Radica o~ito drì da bi postavljanje glazbi onih zadataka koje bi ona mogla rije{iti toliko lako kao da samih zadataka nije ni svjesna,

jelatnost Splitskog filharmonijskog dru{tva u protekle je dvije godine na jedinstven na~in osvijetlila opus Rubena Radice. Dvije praizvedbe ranih, do danas nepoznatih skladbi, i jedno notno izdanje otkrili su kako pri~a o tom stvarala{tvu ima pone{to druga~iji po~etak od onoga koji je do danas poznat. U Splitu je u o`ujku pro{le godine Splitski komorni orkestar praizveo skladbu Izdaleka za guda~ki orkestar (1953.), a ove su godine u svibnju flautistica Ana Beni} i Splitski komorni orkestar praizveli Varijacije za flautu i jedanaest guda~a (1955.). Objema izvedbama ravnao je Pavle De{palj. Te dvije skladbe pripadaju skladateljevoj po~etni~koj fazi, ~ijih je sedam godina iznjedrilo ukupno sedam skladbi. Iako se svaka okre}e nekom drugom skladateljskom problemu, sve ih povezuju zajedni~ke stilske osobine. Splitsko je filharmonijsko dru{tvo nedugo zatim i objavilo partituru skladbe Izdaleka te tako definitivno ozna~ilo za~etak njezine povijesne pri~e.

Jedna od mogu}ih pri~a o toj skladbi zapo~inje 2005. koncertom Splitskoga komornog orkestra u predvorju splitskoga HNK, kada je mladena~ki skladateljev uradak, star 52 godine, imao zadatak upotpuniti ve~er posve}enu splitskim skladateljima. Na tom su koncertu sjedinjene dvije splitske skladateljske obitelji — otac Ivo Para} i sin Frano Para}, djed Josip Hatze i unuk Ruben Radica — te je otkriven dotad gotovo potpuno nepoznati skladatelj Kruno Cipci. Otkrivanje Cipcijeva stvarala{tva bilo je temeljna ideja koncerta koju je inicirao Ruben Radica, èle}i promovirati djelo svojega {kolskog kolege i prijatelja, kojega je rodni grad gotovo zaboravio. Tako su i Concertino za obou i guda~ki orkestar Krune Cipcija iz 1957. i Radi~ina Skladba Izdaleka iz 1953. te koncertne ve~eri podijelile istu sudbinu. Naime, doìvjele su svoju splitsku praizvedbu te su se, otkrivaju}i zvukove koji su se ra|ali pod jo{ sna`nim okriljem rodnoga grada, udruìle u zajedni~ki skladateljski krug — splitski krug. Evociraju}i pro{lost od koje nas dijeli ve} pola stolje}a, skladba Izdaleka tek je te ve~eri za~ela svoju povijest. Naime, do tog je trenutka bila skrivena od o~iju javnosti pa nije navedena ni u jednom popisu Radi~inih djela. O~ito je i u skladateljevom promi{ljanju ostala tek uspomena na jedan izri~aj od kojega se nedugo zatim radikalno otisnuo. U kontekstu cjelokupnog Radi~inog stvarala{tva skladba je pravo iznena|enje i u prvi ju je mah te{ko povezati s njegovim imenom. No s druge strane, u tom istom kontekstu ona krije gotovo muzejsku vrijednost i promi{ljanje o njoj nalikuje arheolo{kom iskapanju za~etaka osobne skladateljske mikropovijesti, koja je postala jedna od okosnica hrvatske povijesti glazbe. Zato su za njezinu smislenu pripovijest nu`na jo{ tri aktera, a to su skladateljev cjelokupni opus, povijesni

izra|enoj u baroknoj maniri. Tema je podvrgnuta kontrapunktnoj tehnici te se provodi kroz dionice u osnovnom obliku i u inverziji. Cijela se struktura gradi na motori~nim zaletima teme, proète kroz jedan glas ili rascjepkane kroz vi{e dionica, sa zastojima na harmonijskim tonalitetnim upori{tima. Ti harmonijski »odmori« ujedno ocrtavaju formalne dijelove. Forma se tako ostvaruje u dijalogu vertikale i horizontale, {to otkriva skladateljev osje}aj za proporciju. Motori~nost i jednostavna kontrapunktna tehnika neobarokne su provenijencije, no fraziranje ve} same teme, kao i strukturiranje stavka u cjelini, odraz je neoklasicisti~kog principa formalnog oblikovanja. Harmonijski jezik tipi~no je neoromanti~ki i oslanja se na ~vrste temelje G–dura. Drugi se stavak u cis–molu najdosljednije ostvaruje u neoromanti~kom izri~aju. Nagla{ena emocionalnost, toliko istaknuta u svim Radi~inim djelima, izraèna je kasnoromanti~kim harmonijskim izrazom i odli~no izbalansiranom orkestracijom u kojoj je uloga glavnog pjeva~a arije povjerena violama. Stavak otkriva i skladateljevo pa`ljivo strukturiranje melodije utemeljeno na razvojnom motivskom radu. Tre}i stavak sintetizira materijal prva dva stavka u zajedni~ku cjelinu na na~in da dvije teme izgra|uje kao varijacije tema iz prethodnih stavaka. U nekonvencionalno razra|enoj fugi skladatelj propituje mogu}nosti njihove kontrapunktne razrade. Sinteza s prethodnim stavcima pokazuje se i u odabiru tonaliteta g–mola, koji preuzima molske harmonije drugoga stavka, ali se vra}a toni~kom upori{tu prvoga stavka. Tako osmi{ljena glazbena cjelina ostvaruje organsku povezanost svih dijelova skladbe, otkriva skladateljev osje}aj za proporciju, sintetizira razli~ita stilska upori{ta (neobarok, neoklasicizam, neoromantizam), otkriva orkestracijsku vje{tinu, kako u ravnoteì svih dionica, tako i u ekspresivnoj komponenti, pokazuje vje{to balansiranje izme|u vertikale i horizontale i time podcrtava formalnu strukturu. Otkriva i izraàjnu emocionalnost, osobito u drugom stavku. U svim tim elementima kriju se zameci i daleki odjeci svega onoga {to }e kasnije postati stalna upori{ta skladateljeva stvarala{tva. Skladba Izdaleka ujedno je i upori{na to~ka od koje se odmjerava intenzitet razvoja i dalekose`nost pravca po kojemu se kretao opus Rubena Radice.

Ruben radica s unukom Dominikom, prva{em na stubi{tu Osnovne {kole Marjan u Splitu (4. rujna 2006. — prvog dana nove {kolske godine), ~iji je i on bio prva{ prije 68 godina

linija iz koje je izraslo potje~e od Arnolda Schönberga s jedne strane, o kojemu je u~io zahvaljuju}i usavr{avanju kod Renéa Leibowitza, Schönbergova apologeta, te od Oliviera Messiaena s druge strane. Upravo je Leibowitzova knjiga Uvod u dvanaesttonsku glazbu (Introduction à la musique de douze sons) ozna~ila prekretnicu u Radi~inu stvarala~kom traganju i trajno ga odcijepila od izri~aja kakav je pokazao u skladbi Izdaleka. Cjelokupni je njegov opus »obilje`en stalnim traganjem za najboljim odnosom racionalnog i emocionalnog«1. Neprestance je te`io ostvariti vlastitu, novu glazbenu logiku, koja }e uvijek biti na razme|u racionalnog i iracionalnog, a koja }e u kriti~nim trenucima potvr|ivati smisao glazbenog djela. Poku{avaju}i racionalno kontrolirati sve instance svojega skladateljskog postupka, Radica otkriva opredjeljenje za intelektualizam, a time nu`no zahtijeva intelektualni anga`man svoje publike. Uspostavljanje vlastite skladateljske teorije, koju svako djelo na svoj na~in preispituje, osigurava Radici ispitivanje smisla, a potom zna~enja njegova opusa, i to isklju~ivo njegovom skladateljskom teorijom, jer neke op}e u avangardi jednostavno vi{e nema. To mu je, dakako, uvijek osiguravalo nepovredivu individualnost i vlastitost te mu je otvaralo vrata suvremenosti. Kona~no, njegova je detaljna i autoritativna

danas zna~ilo njezinu sigurnu bespredmetnost i suvi{nost.«2 Osim neprestanog traganja za, kako to Mirjana Siri{~evi} pi{e, »najvi{im stupnjem ravnoteè izme|u dva suprotna pola umjetni~kog ~ina«3 — racija i emocija — kao bitne zna~ajke cjelokupnog Radi~inog opusa isti~u se va`nost programatskog sadràja, koji je katkad sadràn samo u naslovu, a katkad u tekstovnom predlo{ku. Tako|er je specifi~an odnos horizontale i vertikale, razra|eni odnos spram instrumentalne boje, uvijek nova rje{enja u artikulaciji cjeline i reinterpretacijski odnos spram tradicije. Kako se spram svega toga odnosi skladba Izdaleka? Mo`da to najbolje tuma~i sam naslov skladbe. Odlike zrelog skladateljskog opusa tu se doista naziru izdaleka, ispod slojeva koji su se nakupljali kao posljedica novih u~enja i osobnih stremljenja. Iako je nastala ve} u skladateljevoj 22. godini ìvota, nedvojbeno je zanatski zrela, a to se o~ituje u orkestraciji, u formalnoj strukturi, u razradi glazbenog materijala i u dramatur{koj sintezi svih stavaka. Skladba je trostava~na. Stavci nose naslove Intrada, Arija i Finale, a skladatelj ih je u cjelini odredio kao suitu. Stilski pripada neoklasicizmu, a to u ovom slu~aju predstavlja sintezu neobaroknih i neoromanti~kih elemenata. Prvi se stavak temelji na motori~noj temi

Drugi je akter pri~e hrvatska glazba. U trenutku kada je nastala skladba Izdaleka hrvatska se glazba polako uspijevala osloboditi ideologije nacionalnog smjera i to nakon {to je, kako to pi{e Ivo Malec, u razdoblje nakon Drugog svjetskog rata u{la oskvrnjena diletantizmom, neznanjem i raskorakom sa suvremenim glazbenim zbivanjima.4 U tom je kontekstu profesionalizam zna~io povratak izgubljenim esteti~kim kriterijima, zna~io je aktualnost i potvr|ivao je dignitet hrvatske umjetni~ke glazbe, {to je osobito bilo va`no u ranim poslijeratnim godinama. Stvaraju}i u takvom kontekstu svoje prve skladbe, skladatelj je jo{ jednom potvrdio aktualnost u odre|enom povijesnom trenutku i zarana je pokazao profesionalizam kao jedini mogu}i preduvjet pravog umjetni~kog razvoja. Stoga se skladba Izdaleka potpuno uklapa u povijesni kontekst u kojemu je stvarana i iz te perspektive njezin izri~aj nimalo ne ~udi. ^ini se, naprotiv, u tom trenutku jedinim mogu}im izrazom mladena~koga duha koji je tek imao otkriti glazbene doma{aje izvan domovine. Na pitanje za{to se Radica tako brzo odmakao od toga po~etnog stvarala~kog izri~aja i za{to ga sve do pred godinu dana nije iznio u javnost, odgovor se vjerojatno krije u skladateljevoj te`nji da se, u duhu cjelokupne kulturne atmosfere na po~etku 60–ih, definitivno odmakne od dotada{nje za~ahurenosti te da se pribli`i standardima suvremene europske glazbe. Tada{nja je avangarda htjela stvoriti novi identitet hrvatske umjetni~ke glazbe. Takvim

GLIGO, Nik{a, Red iz pro`imanja strukturnih i psiholo{kih akcija, Ba{}inski glasi, 2004, str. 26.

3 SIRI[^EVI], Mirjana, R. Radica: Skru{eno, dvanaest harmonijskih izraza korala Herzlich tut mich verlangen, Ba{}inski glasi, 1996, str. 143. 4

Usp. MALEC, Ivo, Stanje na{e glazbe, u: SELEM, Petar (ur.), Novi zvuk, Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske, 1972, str. 137139.

PUTOPIS PUTOPIS

PUTOPIS

OBLJETNICE

PUTOPIS

OBLJETNICE

PUTOPIS

OBLJETNICE

PUTOPIS

OBLJETNICE

Bogata srednjovjekovna pro{lost izvire iz svakog kutka: oto~ka goti~ka ba{tina broji oko devedesetak crkava, mahom iz 12. i 13. stolje}a, a u mjestu Visby, glavnom oto~kom gradu, postoji, osim katedrale iz 12. stolje}a, nekoliko ru{evnih crkava (napu{tenih u 16. stolje}u u doba reformacije) koje jo{ uvijek plijene pa`nju svojim lukovima kroz koje se ulijeva nebo i izvire kroz duga~ke bifore. Oto~ani su sa~uvali posebnost i kroz svoj jezik koji jako nalikuje islandskom te je [vedanima prili~no nerazumljiv. Visby, upisan 1995. godine u UNESCO–vu Knjigu svjetske ba{tine, glavni je grad na Gotlandu i u njemu ìvi oko 30.000 stanovnika. Stari dio opasan je zidinama unutar kojih se uspinju i spu{taju mnogobrojne ulice ome|ene ìvopisnim, raznobojnim zidanim i drvenim ku}ama uz mnogo cvije}a i parkova te botani~ki vrt. Sama luka ili dio grada koji se nalazi uz more naziva se Almedalen (alm–{vedski brijest). Naime, oko 1400. stanovnici grada sru{ili su dio zida koji ga je ~uvao s mora te ga preuredili u gradske vrtove, a u drugoj polovici 19. stolje}a zasadili su mnogo brijestova. U Almedalenu se gradi velika koncertna i kongresna dvorana u kojoj }e se odràti Svjet-

[kola za skladatelje nalazi se u istoj zgradi i jedinstvena je, kako po programu, tako i po studenima koji je poha|aju. Zanimljivost je i u tome da dôb polaznika, kako Centra, tako i [kole nije ograni~ena (potrebno je biti stariji od 18 godina). Ovdje postoji izrazita tolerancija, mogu}nost individualnog izra`avanja, u stilskom i tehni~kom pogledu te

Izrazito udobna i prostrana ku}a u kojoj smo smje{teni nalazi se preko puta [kole, a u njezinu su podrumu bicikli koje smijemo svakodnevno koristiti. Visby i ostatak otoka odli~no su opremljeni biciklisti~kim stazama u kombinaciji s izrazito lijepom prirodom, tako da se uz more i u unutra{njosti pru`a mno{tvo prostora za istra`ivanje. Bicikli nisu samo savr{eno sredstvo za razgibavanje izme|u vi{esatnog sjedenja pred kompjuterom, ve} omogu}uju i introspektivne trenutke u prelijepoj okolini. Na kraju, moram spomenuti ~injenicu koja mi boravak ovdje ~ini jo{ »prirodnijim«, a to je goti~ka crkva Sanda koja se nalazi malo ju`nije od Visbyja.

PUTOPIS

Skladateljima je, osim toga, na raspolaganju {kolska knji`nica (uglavnom je opskrbljena partiturama i CD–ovima suvremene glazbe te zanimljivim knjigama na razli~itim jezicima).

Svakako moram istaknuti njihovo povjerenje prema polaznicima i gostima [kole. Naime, svi studenti imaju klju~ od zgrade i znaju {ifru alarma, tako da mogu boraviti u zgradi u bilo koje vrijeme. Osim toga, potpuno su slobodni u organizaciji vremena u skladu sa svojim skladateljskim sklonostima, {to smatram idealnom atmosferom za skladanje.

PUTOPIS

Centar za skladatelje (Visby Centre for Composers) nalazi se u samoj luci i skladatelji koji tamo borave (composers–in–residence) imaju priliku raditi u tri vrste studija: Notation studio 1 i 2, Grand piano studio i Alpha electroascustic studio. Ve} po njihovim nazivima moè se primijetiti da Centar svim skladateljima pruà mogu}nost da rade onako kako su navikli. Studiji su izvrsno opremljeni, kako s tehni~ke tako i s estetske strane. Prijavila sam se za Notation studio koji je opremljen Macintosh kompjuterom s raznim programima za pisanje nota, klavijaturom, pijaninom, stalnim pristupom na Internet, prìlicom, CD–playerom i ostalom opremom (pojedinosti se mogu prona}i na njihovoj internetskoj stranici www.centreforcomposers.org). Osim toga, studenti se mogu odmarati u ugodnom dnevnom boravku uz ~aj, glazbu ili DVD izdanja.

mogu}nost rada i u~enja za svakoga tko to `eli. Voditelj Centra za skladatelje i [kole za skladatelje jest skladatelj Ramon Anthin, koji zajedno sa suradnikom, Jesperom Elènom, organizira studentske aktivnosti i daje sve od sebe kako bismo se osje}ali dobrodo{lima.

PUTOPIS

ski dani glazbe 2009. godine.

PUTOPIS

otland je otok koji [vedani smatraju svijetom za sebe i koji se razlikuje od ostatka [vedske. Kako jo{ nisam imala priliku do`ivjeti vi{e {vedskih iskustava, mogu se samo slo`iti s tom tvrdnjom, no da je poseban mogu i potvrditi.

Sanda Majurec u studiju Centra za skladatelje

PUTOPIS

Pi{e: Sanda Majurec Zanata

PUTOPIS

Gotlandske zvu~ne vedute

PUTOPIS

Park u Visbyju

PUTOPIS

OBLJETNICE OBLJETNICE OBLJETNICE OBLJETNICE OBLJETNICE OBLJETNICE

SIRI[^EVI], Mirjana, R. Radica: Skru{eno, dvanaest harmonijskih izraza korala Herzlich tut mich verlangen, Ba{}inski glasi, 1996, str. 143.

2006.

PUTOPIS

Danas, kada jo{ uvijek svjedo~imo mahom nominalnom postojanju velikog dijela sveukupnog korpusa hrvatske glazbe 20. stolje}a, od kojega je tek mali dio dostupan javnosti, napori i entuzijazam Splitskog filharmonijskog dru{tva neobi~no su vrijedni i iznimno zna~ajni, ne samo za grad Split, nego i za hrvatsku glazbenu kulturu. Izvodila~kim i izdava~kim djelovanjem kakvo je pokrenuto ponovno se budi svijest o Splitu kao nedvojbeno glazbeni~kom gradu i o`ivljava se povijest koja je dugo {utjela. Iz perspektive dana{njega poznavanja opusa Rubena Radice skladba Izdaleka vrijedno je otkri}e. Odlikama svojega glazbenog izri~aja predstavlja svjedo~anstvo pro{lih, zanemarenih vremena, razotkriva ishodi{ta jednoga opusa i pomi~e granice prostora u kojemu se taj opus rasprostire. Zato je skladba Izdaleka u izvedbenom i izdava~kom smislu ekskluzivan odabir i mo`da je ba{ stoga najprimjereniji dar kojim je rodni grad mogao obilje`iti 75. ro|endan svojega skladatelja Rubena Radice.

OBLJETNICE

Splitski, dalmatinski, mediteranski duh, koji luta tim zaboravljenim partiturama, a u skladbi Izdaleka mo`da se najvi{e pokazuje u melodioznosti i u orkestralnom koloritu drugoga stavka — Arije, najdjelotvornije se o~ituje na intuitivnoj razini. Taj je duh u svakom djelu druga~iji i dio je krajnje intimne ispovijesti. îni se da je sam skladatelj ba{ djelo Izdaleka i druga djela iz po~etne faze doìvljavao kao ona koja bi vi{e mogla pripadati splitskom skladateljskom krugu od onih kasnijih. Tu se, naime, jo{ uvijek osje}a ruka djeda u~itelja. U tom je smislu indikativna i simboli~na izvedba Hatzeovih êtiriju meditacija, koje je za pro{logodi{nji splitski koncert instrumentirao sam Ruben Radica. Zanimljivo je kako je jednu od tih meditacija, pjesmu Na ledini Hatze skladao s 22 godine, u istoj dobi u kojoj je Radica dovr{io svoju skladbu Izdaleka. Mo`da ba{ taj skladateljski odnos unuka spram djeda funkcionira kao nevidljiva kohezijska sila kojom svi opusi izvedeni te koncertne ve~eri teè nekom zajedni~kom sredi{tu.

OBLJETNICE

I kona~no, {to zna~i »pripadnost splitskom skladateljskom krugu«? Je li to skup regionalnih zna~ajki koje djelima koja se tom krugu pripisuju potvr|uju njihovu vlastitost? Mogu li se doista na}i zna~ajke koje sva ta skladateljska imena, ~ija su djela izvedena na pro{logodi{njem splitskom koncertu mogu staviti pod zajedni~ke nazivnike? Naime, valja re}i da su osim Radi~ine i Cipcijeve skladbe na koncertu praizvedene i ^etiri meditacije za glas i guda~ki orkestar J. Hatzea i Andante amoroso Ive Para}a te je izvedena Muzika za guda~e Frane Para}a. Vlastitost Radi~ina opusa li{ena je svakog lokalizma i regionalizma. Ona postoji samo kao individualna zna~ajka ne samo cijelog stvarala{tva, nego i pojedina~nih djela. Ukalupljivanje Radi~ine glazbe u takvo pripadni{tvo zna~ilo bi negiranje njezinoga zna~enja. Bila bi to besmislena redukcija kojoj se snagom svojega samosvojnog izri~aja opire sama glazba. Stoga se pojam lokalizma ovdje transformira u vlastitost, vlastitost postaje temeljni kriterij pripadnosti potencijalnom skladateljskom krugu, a pripadnost se izjedna~ava s individualno{}u kao vrijednosnim kriterijem.

OBLJETNICE

stremljenjima nije mogao niti `elio odolijevati ni sam Radica, pa je taj po~etni impuls atmosfere izrastao u osobni izraz usustavljen u ekskluzivnoj skladateljskoj teoriji. Svaki povratak prethodnom zna~io bi negaciju utrtoga puta.

OBLJETNICE

TELJSKOG

LISTOPAD

OBLJETNICE

140,

OBLJETNICE

BROJ

Page 21

PUTOPIS

8:49 PM

OBLJETNICE

11-Jul-07

OBLJETNICE

cantus_16:cantus_16.qxd

NAGRADA JUDITA ZA GLAZBU 52. Splitsko ljeto zavr{ilo je 14. kolovoza sve~anim uru~enjem Nagrada Judita koje su, prema priop}enju Hrvatskoga narodnog kazali{ta u Splitu, ove godine dodijeljene za najve}a umjetni~ka dostignu}a u dramskom, glazbenom i, prvi put, u baletnom dijelu programa. Nagrade Judita dodjeljuje Slobodna Dalmacija, glavni medijski pokrovitelj Splitskog ljeta. Nagradu za glazbeni program dobila su dvojica mladih interpreta, saksofonist Gordan Tudor i pijanist Ivan Bato{, koji su u prostoru Galerije umjetnina izvodili djela Schulhoffa, Gershwina, Poulenca, Milhauda, Francaixa i Lutoslawskog. U ocjenjiva~kom sudu za glazbeni i plesni program bili su Tatjana Alajbeg, Ivana Tomi} Feri} i Gordan Sladoljev, u ~ijem je obrazloènju navedeno da su Tudor i Bato{ ostvarili najcjelovitiji koncert 52. Splitskog ljeta. ^lanovi ìrija isti~u: »Visokom postignu}u poseban ~ar daje mladena~ka dob uigranoga, a vrlo zrelog i stvarala~ki ponesenog dua. Ne krijemo ponos i ushi}enje {to su ovogodi{nji laureati djeca na{ega grada.« A mladi je saksofonist za Vjesnik izjavio: »Judita je prva nagrada koju smo Ivan Bato{ i ja zajedno osvojili u Splitu, pa nam priznanje puno zna~i i ponosni smo. Nagrada je potvrda da je koncert bio dobar i da nas je prepoznalo uho publike i kritike. Mi smo mladi glazbenici i zaista je ~ast pobijediti u jakoj konkurenciji. Osim toga, sve se dobro poklopilo jer ~etiri godine nismo svirali u Splitu, pa smo imali dodatni poticaj za kvalitetno odra|eni koncert. Nakon nagrade plan je da se na{ duo pro{iri na trio GIG, jer }e nam se pridruìti tenor saksofonist Goran Jurkovi}.« (M.[.)

cantus_16:cantus_16.qxd

11-Jul-07

8:49 PM

Page 22

BROJ

140,

LISTOPAD

2006.

ZINKA KUNC MILANOV ( Z a g r e b , 1 7 . V. 1 9 0 6 . — N e w Yo r k , 3 0 . V. 1 9 8 9 . ) Pi{e: Marija Barbieri ljnom plesu, Turandot, Manon Lescaut i premijera Elizabete u Tannhäuseru. Kriti~ari se nisu mogli nadiviti kakvim tempom svladava nove uloge i hvalili su ne samo njezin bogomdani »bogat i sjajno zvu~e}i« glas i »izraziti dramski talent«, nego i njezino »inteligentno, promi{ljeno i ukusno fraziranje, jasnu deklamaciju, muzikalnu sigurnost, izvanrednu pjeva~ku {kolu, ozbiljnost i savjesnost, veliku ambiciju i rijedak osje}aj du`nosti«. Uslijedile su premijere: Santuzza u Cavalleriji rusticani, Leonora u Fideliju, Helena u Mefistofeleu, Amelija u Simonu Boccanegri, Giorgetta u Pla{tu, Margita u Banu Legetu, Minnie u ^edu zapada, Mar{alica u Kavaliru s ru`om, Smetanina Libu{a, Irmengarda u Porinu, Lenka u Ognju, Madeleine u Andréu Chenieru, Ponchiellijeva Gioconda i Charpentierova Louise. Uz njih je pjevala Rachel u @idovki i Lizu u Pikovoj dami. Do kraja sezone 1935./36. otpjevala je dvadeseti{est velikih i iznimno zahtjevnih uloga te imala 281 nastup. Zajedno s kasnijim gostovanjima i novom ulogom Norme (koju je pjevala 1939.), u zagreba~koj Operi ostvarila je 27 uloga, 302 operna i tri koncertna nastupa. Na gostovanjima u Ljubljani repertoaru je dodala Floru u operi Ljubav triju kraljeva Itala Montemezzija, Sieglindu u Walküri i Matildu u Wilhelmu Tellu. Poslije je u Metropolitanu u repertoar uvrstila Leonoru u operi Mo} sudbine, Donnu Annu u Don Giovanniju, Elviru u Ernaniju i Desdemonu u Otellu. U karijeri je otpjevala 34 uloge u operama 21 skladatelja, razli~itih stilskih odrednica i pjeva~kih zahtjeva. Sve su, naravno, bile glavne, {to je jo{ jedna osobina najve}ih.

OBLJETNICE

Uz stogodi{njicu ro|enja u svijetu najpoznatije operne dive hrvatskoga roda

Zinka Kunc kao Amelia u Krabuljnom plesu

ijek karijere Zinke Kunc, u svijetu poznate kao Zinka Milanov, dobro je poznat. Posjednica neponovljivoga pianissima, prekrasna legata i glasa o~aravaju}e ljepote, »glasa stolje}a«, kako ga je nazivala ameri~ka kritika, a intendant Metropolitana Rudolf Bing govorio da »ni{ta ljep{e nije u ìvotu ~uo«, ro|ena je u Zagrebu 17. svibnja 1906. Pjevanje je studirala na zagreba~koj Muzi~koj akademiji kod Marije Kostren~i} pod nadzorom Milke Trnine. Dana 17. lipnja 1927. gospo|a Vilfan–Kunc, èna ljekarnika, priredila je kao apsolventica visoke {kole cjelove~ernji koncert pjesama i arija uz glasovirsku pratnju brata Boìdara i 27. lipnja diplomirala. Me|utim, njezin prvi javni nastup bio je ve} 23. rujna 1925. pred mikrofonom oda{ilja~a Radio kluba Zagreb na izlo`bi u Zagreba~kom zboru, jo{ prije nego {to je redovito proradila Radio–stanica Zagreb, ~ega se u emisiji o Zinki Kunc na Radio Zagrebu 26. prosinca 1978. prisje}ao doajen hrvatskoga novinarstva, Hrvoje Macanovi}. Tada je Zinka, tako|er uz bratovu pratnju, otpjevala njegovu pjesmu Slutnja te pjesme V letu Boìdara [irole, Vragoljicu Antuna Dobroni}a i Tamna no}i Frana Lhotke. Bili su to po~eci hrvatske radiofonije i po~etak jedne blistave umjetni~ke karijere. Ve} je tada bilo jasno da je mlada pjeva~ica natprosje~no nadarena, imala je glas velikog opsega i nesvakida{nje ljepote, a sve je u njezinu drànju govorilo da je autenti~an pjeva~ki talent. Potvrdilo se to i na njezinu koncertu 23. rujna 1926. u Konzervatoriju Glasbene matice u Ljubljani i na Koncertnoj ve~eri u HGZ–u 1. prosinca iste godine. Ali do njezinoga debija u zagreba~koj Operi nije do{lo! Zbog ~ega — ima raznih tuma~enja. îni se ipak da je najbliè istini podatak kako je ona htjela debitirati ulogom

Leonore u Trubaduru, a ravnatelj zagreba~ke Opere Friderik Rukavina nije htio obnoviti operu koja ve} dvije godine nije bila na repertoaru. Rukavina je ipak zadnjih dana svojega ravnateljstva 8. rujna 1929. obnovio Trubadura. Bila je to velika predstava pod ravnanjem Oskara Jozefovi}a, u reìji Tita Strozzija, scenografiji Ljube Babi}a, a Zinkini partneri bili su sjajni pjeva~i Mario [imenc, Drago Hrì}, Marta Griff–Pospi{il i Aleksandar Griff. Bila je to njezina dvanaesta predstava u zagreba~koj Operi. Za »najve}e« samo glavne uloge Ali »glas stolje}a« prvi put se razlijegao Slovenskim narodnim gledali{~em u Ljubljani 29. listopada 1927., naravno, u Trubaduru. Uspjeh je bio velik i predstava je zavr{ila op}im odu{evljenjem. Glasovno je bila izvrsna, a u glumi malo suzdràna. Rukavina joj je tada ponudio da prvi put u Zagrebu nastupi kao Margareta u Faustu. Upornost, samouvjerenost i velika marljivost koje su je krasile cijeloga ìvota nisu dopu{tale uzmak, prihvatila je izazov i 6. prosinca pjevala Margaretu. Kritike su bile odli~ne, isticali su se opseg i ljepota njezina glasa, ali i »snaga izraza, dobro utemeljena pjeva~ka tehnika, visoka muzikalnost i glazbena kultura«. A kad je, nakon Dvoûakovog Requiema i Cio–Cio–San u Madame Butterfly otpjevanih 1928., ve} sljede}e godine pjevala Toscu i Aidu, u Zagrebu se o njoj po~elo govoriti kao o budu}oj Trnini. Zamjeralo joj se, dodu{e, {to ih je pjevala na njema~kome, ali nastudirala ih je za Dresden, koji je tada pokazivao za nju vi{e zanimanja od Zagreba. Kad je ravnatelj Opere postao Kre{imir Baranovi} i ona postala njezina ~lanica, u sezoni 1929./1930. po~ela je nizati ulogu za ulogom. Za Leonorom, »prvoklasnom kreacijom, dostojnom svakog evropskog teatra«, slijedile su Elza u Lohengrinu, Amelija u Krabu-

Primadonna assoluta u Metropolitanu Zinka Kunc ostala je u stalnom anga`manu u Zagrebu do pretkraj sezone 1935./36., a zatim je oti{la u Njema~ki teatar u Pragu. U Pragu ju je ~uo glasoviti dirigent Bruno Walter, pozvao u Be~ku dràvnu operu da »usko~i« u ulogu Aide i preporu~io slavnom Arturu Tocaniniju za Verdijev Requiem na Salzbur{kim sve~anim igrama 1937. godine. Uspjeh u Requiemu dotad nepoznate pjeva~ice bio je ravan senzaciji. U me|uvremenu se rastala od ljekarnika Vilfana i udala za glumca Predraga Milanova. Rastala se i od njega, ali su u Metropolitanu, za koji je poloìla audiciju, zahtijevali da zadrì prezime Milanov. U Metropolitanu je prvi put nastupila 17. prosinca 1937., tako|er kao Leonora. Uspjeh je bio umjeren. Irving Kolodin u svojoj knjizi The Metropolitan Opera opisuje kako je Zinka Milanov do{la kao rezultat potrage za neobi~nim talentima, iz zemlje odakle je potekla legendarna Ternina. Pi{e, da to nije bila Zinka kakvu }e upoznati sljede}ih sezona, ali njezin cjelokupni nastup ulijevao je po{tovanje. Do svoje opro{tajne predstave Giordanova Andréa Chéniera 1966. (s iznimkom ~etiriju sezona kada nije bila u anga`manu) u Metu je bila kraljica za belkantisti~ki repertoar, first lady (prva dama), primadonna assoluta. U njemu je pjevala 14 uloga, u zgradi je ostvarila 319 nastupa, a na gostovanjima ansambla daljnjih 127, ukupno 446. êtiri je puta nastupila na otvorenju sezone. U svibnju 1963. prisustvovala je polaganju kamena temeljca za gradnju nove zgrade Metropolitana u Lincoln Centre–u. Njezinim odlaskom zatvorio se »veliki luk veli~anstvena pjevanja«. U zemlji koja ne oskudijeva zvijezdama bila je jedna od najve}ih, a to je priznanje stekla isklju~ivo veli~inom svoje umjetnosti. Zinka Kunc Milanov je imala elementarni temperament ~ija velika snaga leì u njegovoj iskonskoj prirodi i to ju je uz prelijep glas i savr{eno vokalno umije}e u~inilo vrhunskim tuma~em poglavito likova Giuseppea Verdija, njegovih Leonora, Amelija, Aide, Desdemone, Elvire i Requiema, ali i Santuzze, Gioconde, Tosce, Norme i Donne Anne.

Diskografska svjedo~anstva Zinka Milanov je jedna od ~etiriju najve}ih hrvatskih svjetski slavnih pjeva~ica na ~elu s Milkom Trninom, uz Ilmu de Mursku prije nje, i Senu Jurinac. Svjedo~e o tome i njezina diskografska izdanja koja nerijetko ulaze u antologiju. Sude}i po broju ìvih snimaka, kojih je iz dana u dan sve vi{e, uz bok je najslavnijim pjeva~ima svih vremena. U Americi se i poslije njezine smrti sve biranijim rije~ima opisuje jedinstvena ljepota njezina glasa, savr{enstvo pjeva~koga umije}a i zra~enje cijele njezine li~nosti. Metropolitan je izdao CD s izborom njezinih najboljih snimaka koje su nastale od 1951. do 1958. godine, kada je bila na vrhuncu, s tekstom istaknutog ameri~kog glazbenog kriti~ara i pisca Geralda Fitzgeralda pod naslovom A Vocal Miracle — Vokalno ~udo. A gdje je danas Zinka Kunc Milanov u Hrvatskoj? [to o njoj znaju mladi pjeva~i? Slu{aju li se njezine snimke na glazbenim u~ili{tima, {to bi bilo samo po sebi razumljivo? Ho}e li se u prodavaonicama CD–ova prona}i barem jedan njezin CD? U inozemnima ih ima u izobilju. Zinka i Boìdar U hrvatskim se glazbenim (ne i opernim!) krugovima ime Zinke Milanov naj~e{}e spominje u vezi s onim brata joj Boìdara, nerijetko uz primjedbu da je bila nemuzikalna i da je samo zahvaljuju}i njegovom predanom radu postala ono {to je bila. Boìdar je bez dvojbe mnogo pridonio oblikovanju umjetni~ke osobnosti Zinke Kunc, ali da ona nije imala iskonski, jedinstven talent predodre|en da se veli~anstveno razvije, talent kojemu su se divili najve}i dirigenti toga vremena, Walter i Toscanini, i s njome sura|ivali, uz du`no po{tovanje Boìdarevu radu, ne bi postala ono {to je postala. Uostalom, Boìdar nije bio s njom u Americi do 1951. godine. A re}i da je nemuzikalna za pjeva~icu koja je samo u sedam godina u zagreba~koj Operi svladala dvadeset i {est velikih i iznimno zahtjevnih uloga i pritom sa~uvala netaknutom ljepotu svojeg iznimnog organa u najmanju ruku iznena|uje. Zanimljivo, ta se primjedba ne nalazi u brojnim recenzijama njezinih nastupa i studijskih ostvarenja, naprotiv. Hrvati — ~udan narod Naàlost, svjetska vrijednost Zinke Milanov nije u Hrvatskoj dovoljno vrednovana. Je li se itko sjetio da organizira pjeva~ko natjecanje koje bi

nosilo njezino ime? (A ono bi zacijelo privuklo mnoge!) Je li ikomu palo na um da bi jedna (od brojnih) nagrada mogla nositi njezino ime? ûdan smo mi narod! Uzdièmo u zvijezde one ~ije zna~enje ne prelazi na{e granice, a zapostavljamo one po kojima nas prepoznaju u svijetu. Slijedom takva stajali{ta, op{irna monografija o Zinki Milanov prigodom stote godi{njice ro|enja bit }e objavljena u velikim Sjedinjenim Ameri~kim Dràvama, u kojima je 1984. godine dobila specijalnu medalju u prigodi 100. obljetnice postavljanja Kipa slobode kao jedna od 87 istaknutih li~nosti stranog podrijetla koje su ih svojim doprinosom zaduìle. A u maloj Hrvatskoj, u kojoj se rodila i stasala?

ZAMP

Tako su Rundeku i njegovu me|unarodnom sastavu bila otvorena vrata mnogih medija, ali i zna~ajnih pozornica u presti`nim glazbenim prijestolnicama, a neke od pjesama, poput naslovnih Ruku ili Makeda, do`ivjele su opetovano radijsko emitiranje. Prikazivali su se i video spotovi, bez obzira na to {to su Rundek i njegov prate}i sastav pjevali na nekom, samo njima razumljivom zajedni~kom jeziku, u kojemu se hrvatski mije{ao s francuskim, romskim, engleskim i drugim jezicima.

U me|uvremenu su Rundek i Cargo orkestar odsvirali dva londonska koncerta na kojima je semplove s izvornim ~lanovima sastava svirao nitko drugi doli Max Reinhardt, jedan od najzna~ajnijih londonskih DJ–a koji spaja suvremenu plesnu glazbu s raznim etni~kim idiomima. Tako u srpanjskomu broju ~asopisa Songlines, jednom od onih koji najbolje prate world music, u rubrici CD recenzija nalazimo kritiku Howarda Malea koji Rundekov album ocjenjuje sa ~ak ~etiri od pet mogu}ih zvjezdica! Ina~e, urednik ovoga ~asopisa, poznati Simon Broughton, u vi{e je navrata boravio u Zagrebu, zadnji put ove godine s filmom na festivalu Nebo, a potpisuje i dva izdanja kompendija Rough Guide To World Music, u kojima je hrvatska glazba opse`no zastupljena. U svojemu osvrtu Male nagla{ava multikulturalnost i gipkost stilskog izraza na{eg izvo|a~a, napominju}i da je njegova glazba, u odnosu na prethodni uradak, do`ivjela napredak. Isti~e i Rundekovu liri~nost, raznovrsnu glazbenu teksturu, utjecaje koji odasvud dolaze, ali se skladno uklapaju u cjelinu. Istu ocjenu CD dobiva i u uglednim dnevnim novinama, poput The Independenta, ~iji glazbeni kriti~ar Tim Cummings nagla{ava osje}aj za scenski nastup uz spoj razli~itih kultura i zvukova te ~injenicu da Rundekova nemirna i dojmljiva interpretacija dr`i slu{atelja na nogama do posljednjega tona. Sli~na je mi{ljenja i kriti~ar uglednih novina The Guardian, John L. Walters, koji u svojemu prikazu, objavljenom 2. lipnja, ne {tedi rije~i pohvale. Izdvojio je izvanredne violinske dionice [vicarkinje Isabelle, odli~nu brass sekciju, funk–rock podlogu ritam–sekcije te eklekti~nost pjesama od kojih svaka ima vlastiti karakter, dodatno nagla{en Rundekovim nje`nim izvedbama.

JAZZ CIKLUS JAZZ CIKLUS

Matija je zamolio Jean–Louisa Rassinfossea da bude ~lan njegova me|unarodnog trija, {to je slavni kontrabasist — uvjeriv{i se u Bruxellesu u Matijino pijanisti~ko umije}e — sa zadovoljstvom prihvatio. Trio je 25. rujna nastupio u Maloj dvorani V. Lisinskog, na prvom ovosezonskom koncertu Jazz ciklusa koji organiziraju HDS–ov Jazz klub Zagreb i KD Lisinski. U triju je jo{ svirao ~e{ki bubnjar Marek Paterman, stalni ~lan Rassinfossova sastava i Dedi}ev suradnik na briselskom koncertu. Trio je izvodio standarde Solar i On Green Dolphin Street u Matijinim aran`manima, Razgovor s konobarom Arsena Dedi}a, a potom Dedi}eve originale, starije skladbe December, Family, Etnaey, Picture’s te potpuno nove San Matina i Cheekee Chiks. Koncert je efektno zavr{en Matijinom vatrenom uspje{nicom Last Exit. Budu}i da nisu imali vi{e uvje`bana materijala, Matija je publiku, koja ga je uporno pozivala na bis, nagradio solo izvedbom vlastite skladbe Za Doru, posve}enu Dori Peja~evi}, ~ija }e se djela na}i na CD–u koji Matija upravo priprema. Dan ranije ovi su glazbenici u istoj dvorani snimali materijal za novi Dedi}ev CD koji }e do kraja ove godine objaviti Dallas Records, a snimljen je i cijeli koncert. Sastav je odsvirao atraktivan program, ali, ruku na srce, u istom prostoru — u doba najve}eg uspona njegova trija — ~uli smo i bolje Matijine nastupe. Naime, glazbenici su prije ovoga nastupa zajedno odr`ali tek dvije probe. Iako su ovi izvrsni umjetnici u ve}em dijelu koncerta zvu~ali kompaktno, osje}ala se odre|ena uko~enost i neusviranost, a na trenutak ~ak i nedostatak komunikacije, {to se uglavnom moglo ~uti kod Patermana. Bez obzira na sve, Matijin je koncert s ovim trijom dokaz daljnjeg prepoznavanja njegovih skladateljskih i instrumentalisti~kih potencijala i u europskom

JAZZ CIKLUS

LOZI EUROPSKE KOMISIJE MOGLI BI OZBILJNO [TETITI AUTORIMA Europska komisija dovela je u pitanje kolektivni sustav za{tite prava autora smatraju}i da bi me|u dosad sestrinskim dru{tvima u EU trebalo postojati slobodno trì{no natjecanje. lazbeni autor i izvo|a~ Robin Gibb, dobitnik mnogih glazbenih priznanja i ~lan Britanske akademije skladatelja i tekstopisaca, koji je zajedno sa svojom bra}om Barryjem i pokojnim Mauriceom utemeljio sastav Bee Gees, najpopularniji disko sastav 70–ih godina pro{loga stolje}a, predstavljao je CISAC, me|unarodnu konfederaciju autorskih dru{tava, na saslu{anju pred Europskom komisijom u Bruxellesu. Tom prilikom Gibb je upozorio da je sasvim jasan interes velikih multinacionalnih komercijalnih radijskih i televizijskih postaja i ostalih korisnika glazbenih djela da smanje autorske naknade, a u cilju pove}anja vlastita profita. Naime, uvede li se slobodno trì{no natjecanje me|u dru{tvima, korisnici }e imati slobodan izbor izme|u 24 dru{tva — 24 razli~ite tarife, a u tom je slu~aju sasvim jasno da }e se korisnici odlu~iti za dru{tvo s najniòm tarifom. To nikako nije u interesu autora glazbenih djela budu}i da bi se time i smanjili autorski honorari. Postoje}i sustav kolektivnog ostvarivanja prava autora utemeljila su neprofitna dru{tva autora kojima upravljaju upravo autori i koja me|usobno sura|uju temeljem ugovora o recipro~nom zastupanju. Ukidanje tih ugovora i uspostava trì{nog natjecanja me|u dru{tvima naru{ilo bi postoje}i sustav kolektivne za{tite te bi autori ostali bez jedinoga sustava koji im uistinu jam~i kvalitetnu za{titu.

Gibb je tako|er upozorio Europsku komisiju da bi pad autorskih honorara s vremenom doveo do zaustavljanja kulturnoga razvoja bez kojega nije mogu}e posti}i daljnji dru{tveni razvoj te istaknuo da je prije bilo kakvih kona~nih odluka nu`no ~uti i uvaìti glas samih autora. Stoga i ovo izlaganje Robina Gibba pokazuje koliko je u za{titi i ostvarivanju prava autora nu`no ~uti i njihov glas. U uvodniku, koji je kasnije objavljen u Billboardu, Robbin Gibb naglasio je ~injenicu da su sustav kolektivne za{tite i dru{tva autora potpuno nepravedno i neutemeljeno ~esto izloèni sna`nim napadima i pritiscima medija i korisnika. Tijekom samoga saslu{anja nakon svih je izjava postalo sasvim jasno da i ovaj put korisnici èle nadglasati autorska dru{tva i zbog vlastite koristi {to vi{e umanjiti honorare koji autorima s pravom pripadaju. Stoga je Gibb javno govorio o tome {to za njega osobno i drugih 2,5 milijuna autora zna~e autorska dru{tva istaknuv{i da jedino ona autorima mogu omogu}iti da od vlastita rada i ìve.

JAZZ CIKLUS

Bio je to zaklju~ni nastup kulturne manifestacije Regards croisés — Croatie, Connaissance et Reconnaissance {to se odr`avao pod znakom Hrvatske u okviru Frankofonije. Manifestaciju je suorganiziralo Predstavni{tvo Delegacije francuske zajednice Belgije pri EU i Me|unarodna organizacija Frankofonije uz potporu Austrijskog predsjedni{tva EU te uz sudjelovanje Misije RH pri EU.

JAZZ CIKLUS

a poziv glasovitog belgijskoga kontrabasista Jean–Louisa Rassinfossea, suradnika slavnih jazzista poput Cheta Bakera (s kojim je snimio {est albuma), Claudia Roditija, u ~ijem je triju prije nekoliko godina nastupio u Maloj dvorani KD V. Lisinskoga, Joea Hendersona i Tootsa Thielemansa, na{ jazz pijanist Matija Dedi} nastupio je 24. velja~e 2006. u Jazz Stationu u Bruxellesu. U izvedbi mu se pridru`io sastav glazbenika iz raznih europskih zemalja.

JAZZ CIKLUS

Engleska je jedna od zemalja u kojoj su radovi na{eg kantautora nai{li na velik odaziv. Novi CD tako|er dobiva odli~ne kritike koje potpisuju najpoznatiji engleski kriti~ari, posebice oni koji s pozorno{}u prate sve {to se doga|a na world music sceni.

Pi{e: Ivica @upan

DAVOR HRVOJ

ZAMP

ME\UNARODNI USPJESI

Javnosti je predstavljen novi CD Darka Rundeka i Cargo orkestra. Rundek u sastavu svira akusti~nu gitaru, pjeva i jedan je od glavnih autora skladbi na ostvarenju neobi~na naziva Mhm A–Ha Oh Yeah Da–Da (Piranha CDPIR2005) za koje ovaj zagreba~ki kantautor prima sjajne kritike, ~ime je njegovo posebno mjesto na europskoj glazbenoj sceni zasigurno dodatno u~vr{}eno. Kao bonus izdanju, prilo`ena je skladba posve}ena svjetskom nogometnom prvenstvu.

JAZZ CIKLUS

Stoga se `eljno i{~ekivao njihov novi CD uvr{ten u katalog istog izdava~a, tim vi{e {to se ova ku}a zaista potrudila distribuirati prethodni CD diljem Europe, pa i {ire.

JAZZ CIKLUS

Pi{e: Ognjen Tvrtkovi}

Skladateljski i instrumentalisti~ki potencijal Matije Dedi}a prepoznat u europskom kontekstu

JAZZ CIKLUS

Odli~ne kritike za Rundeka iz pera najistaknutijih londonskih kriti~ara

Me|unarodni trio Matije Dedi}a nastupio na prvom koncertu Jazz ciklusa KD Lisinski i Jazz kluba Zagreb Hrvatskoga dru{tva skladatelja

JAZZ CIKLUS

Otkad je berlinska Piranha postala njegov europski distributer, novi CD Darka Rundeka i njegova Cargo Orkestra, Mhm A–Ha Oh Yeah Da–Da, nailazi na sjajan odaziv diljem Europe

otpisav{i prije dvije godine ugovor s neovisnom njema~kom izdava~kom ku}om, berlinskom Piranhom, specijaliziranom za world music scenu, zagreba~ki kantautor Darko Rundek, koji trenuta~no ìvi i radi u Parizu, i njegov Cargo orkestar napravili su zna~ajne korake na europskoj sceni. Tako je krajem 2004. njihov prvi CD Ruke, preuzet iz kataloga zagreba~koga Menarta (uz odre|ene dodatke), dobio sjajne kritike diljem Europe, premda su kriti~ari imali velikih problema s uvr{tavanjem Rundekove glazbe u uobi~ajene ànrovske pretince. Naime, u njegovu se stvarala{tvu mogu prepoznati dodiri s francuskom {ansonom, zatim srednjoeuropski utjecaji, »mrvice« Balkana, ali i jazza, mediteranski »{tih« i primjese ostalih stilova. Tako je ~uveni engleski DJ i teoreti~ar rocka Charlie Gillett, autor vrsne sociolo{ke studije The Sound of City, ina~e njegove doktorske teze iz sociologije rocka, krajem 2004. godine bjesomu~no pu{tao skladbe s tog CD–a. Pritom je nagla{avao da mu je ào {to je na CD nai{ao prekasno, na samom kraju godine, pa ga ne moè svrstati me|u najbolja izdanja teku}e godine. Sli~na su mi{ljenja bili i drugi europski kriti~ari.

2006.

JAZZ CIKLUS

LISTOPAD

JAZZ CIKLUS

140,

ME\UNARODNI USPJESI

BROJ

Page 23

Matija Dedi}, Jean–Louis Rassinfosse i Marek Paterman

kontekstu. On je danas jo{ zreliji skladatelj i pijanist rastu}ega umije}a, ~iji je izri~aj postao izrazitije individualiziran i melodi~an, ali nadasve racionalan i jezgrovit. Prema preporuci Ministarstva kulture RH, Matija Dedi} je 30. rujna odr`ao solisti~ki recital u gr~kom gradu Patrasu, ovogodi{njem Europskom gradu kulture. Izvodio je vlastite skladbe, djela Dore Peja~evi} s njezina albuma @ivot cvije}a te skladbe Arsena Dedi}a i Gibonnija. Jazz ciklus se u Maloj dvorani Vatroslav Lisinski nastavlja koncertima Boba Stensona 3. prosinca 2006., McCoya Tynera 28. velja~e 2007., Dafnisa Prieta 20. o`ujka 2007. i Erika Truffaza 21. travnja 2007. godine.

JAZZ CIKLUS

8:49 PM

JAZZ CIKLUS

11-Jul-07

JAZZ CIKLUS

cantus_16:cantus_16.qxd

11-Jul-07

8:49 PM

Page 24

BROJ

140,

LISTOPAD

P u t o p i s M a r t e B l a ` a n o v i } i A n e B o l t u ` i } s t u r n e j e K o m o r n o g a z b o r a I v a n F i l i p o v i } u K i n i i Ta j v a n u

PUTOPIS

nja, {to je za vrlo male ansamble bilo izuzetno nepovoljno. Druga je stvar bila na{a vlastita nemobilnost i prili~no popunjeni raspored, tako da nismo uspjeli ~uti puno konkurentskih zborova, osim na neformalnim ve~ernjim druènjima i na zavr{nom koncertu »{ampiona« — onih koji su u svojim kategorijama osvojili najvi{e bodova. Uspjeli smo ipak primijetiti razli~itosti izme|u »zapadnja~kih« i azijskih zborova u repertoaru, na~inu pjevanja, pa i u samoj postavi pjeva~a na pozornici. Kriteriji ocjenjivanja i uspore|ivanja tako razli~itih zborova unutar iste kategorije mora da su bili vrlo dobro razmotreni i odre|eni. Od zborova koji su nam ~inili konkurenciju, ali i dru{tvo, trebalo bi spomenuti Me{oviti hor SPD Jedinstvo iz Banja Luke koji se posebno isticao u ve~ernjim druènjima u petom paviljonu, izvrsni australski zbor The Australian Voices, sastavljen od studenata (dobrim dijelom i s Muzi~kih akademija) i nekoliko composers– in–residence, koji »proudly put Australian music first«, zatim mu{ki oktet Voices Unlimited iz Salzburga s pomno odabranim, prire|enim i odli~no izvedenim pop–repertoarom te apsolutni pobjednik svih triju kategorija u kojima su se natjecali — latvijski zbor Kamçr. [est hrvatskih zborova Na{ posjet Kini ne bi bio potpun da nismo doìvjeli i tajfun koji nas je puno vi{e razljutio nego zastra{io. Stigao je ba{ kad su nam natjecanja pro{la i pokvario dobar dio slobodnog vre-

PUTOPIS PUTOPIS PUTOPIS PUTOPIS PUTOPIS PUTOPIS PUTOPIS PUTOPIS PUTOPIS PUTOPIS PUTOPIS PUTOPIS PUTOPIS PUTOPIS PUTOPIS PUTOPIS

2006.

HRVATSKI ZBORSKI HITOVI NA

PUTOPIS

Taipei — Chang Kai–Shek Memorial Hall Koncert. Taipei — NCH

voga je ljeta Komorni zbor Ivan Filipovi} imao priliku i sre}u otisnuti se na dvotjednu turneju po Dalekom istoku. Zapo~nimo s navo|enjem razloga za tako dalek put. Naime, dvije su se zborske manifestacije tada vremenski poklopile te smo nakon dugotrajnog napornog rada i do zadnjeg trenutka prisutne neizvjesnosti glede izvedivosti samoga putovanja u financijskom smislu, nakon sati i sati provedenih u avionima i zra~nim lukama sretno i uspje{no posjetili svjetsko zborsko natjecanje u kineskom Xiamenu (~it. [amen) i zborski festival u tajvanskom Taipeiju, s me|upostajom u Hong Kongu.

Nekada{nja Zborska olimpijada u Xiamenu Grad Xiamen, obalni grad u provinciji Fujian u jugoisto~nome dijelu Narodne Republike Kine, bio je od 15. do 26. srpnja ove godine doma}in ~etvrtih po redu Svjetskih zborskih igara. Rije~ je o jednoj od najve}ih manifestacija iz ciklusa zborskih natjecanja i festivala Musica Mundi — takozvanoj Zborskoj olimpijadi — koja se pod motom Singing together brings nations together odr`ava od 2000. godine. Ovogodi{nju su priredbu zajedni~kim snagama ostvarile njema~ka zaklada Interkultur, organizacija koja ina~e stoji iza Musice Mundi, te poglavarstvo grada Xiamena. Iako je ovo natjecanje dosad nosilo naziv Zborska olimpijada, ove mu je godine na zahtjev kineskoga Ministarstva kulture naziv promijenjen u Svjetske zborske igre jer je termin »olimpijski« zakonski za{ti}en za sponzore Olimpijskih igara 2008. u Kini. Kao i na prethodna tri natjecanja na kojima je sudjelovao Filipovi}, u Linzu (Austrija, 2000.), Pusanu (Ju`na Koreja, 2002.) i Bremenu (Njema~ka, 2004.), i ove je godine u Xiamenu nastupio velik broj vokalnih ansambala. Sudjelovalo je vi{e od 400 zborova iz 80 razli~itih zemalja, odnosno vi{e od 20.000 pjeva~a! Treba spomenuti da je organizator ove manifestacije, zaklada Interkultur, dobitnica ovogodi{nje Europske nagrade za kulturu koju joj je dodijelio Europski kulturni forum za doprinos olimpijskom idealu mira. Od 2005. zaklada je i aktivna ~lanica njema~koga odbora UNESCO–a.

Nemogu}a komunikacija Osim sudjelovanja na tako velikom i va`nom zborskom doga|aju na svjetskoj razini, poseban doìvljaj svim ~lanovima na{ega zbora bio je i prvi posjet Kini. Stotinama kilometara udaljeni od najpoznatijih kineskih turisti~kih atrakcija smje{tenih sjevernije, morali smo se zadovoljiti slikom Kine koju nam je mogao pruìti jedan »manji« (1.24 milijuna stanovnika) i navodno naj~i{}i kineski grad. Na Kinu su nas jo{ u Zagrebu upozoravali kao na sasvim druga~iji i kompliciraniji svijet. To se i ostvarilo: otkako smo kro~ili na tlo zra~ne luke u Xiamenu, na svakom se koraku osjetila prisutnost druk~ijega reìma, u kojemu je primjerice i najjednostavnija promjena valute predstavljala petnaestominutnu proceduru, ako bi se uop}e mogla prona}i banka u kojoj se moè mijenjati te osoba s kojom se mogu}e sporazumjeti. Osim toga, nama »zapadnjacima« ìvot stanovnika Xiamena nalikovao potpunom kaosu. Najvi{e smo se zgrozili nad tr`nicama u koje se gotovo ne moè niti zaviriti zbog mje{avine odbojnih mirisa i prizora, ali i doslovno po ìvot opasan gradski promet u kojemu ne vladaju nikakva vidljiva pravila, re{etke na prozorima dvadesetokatnih nebodera zbog lopova–penja~a te osje}aj nemo}i zbog potpune nemogu}nosti komunikacije na bilo kojem jeziku izuzev mandarinskog. Ranojutarnje pripreme Osim volonterke zapadnja~kog imena Carrie, studentice engleskoga jezika koja, ruku na srce, nije znala sastaviti dvije suvisle re~enice na engleskom i ve}inom se samo pravila da razumije {to joj govorimo, simpati~noga voza~a i klimatiziranog autobusa vrlo niskih sjedala, prilago|enih visini prosje~noga Kineza, do~ekala nas je i te{ka suptropsko–monsunska klima, {to zna~i sauna 24 sata dnevno! Klima je uz naporan put, neobi~nu hranu i u nepovrat izgubljenih {est sati pri prelasku u drugu vremensku zonu zahtijevala poseban anga`man pri vra}anju u formu za pjevanje. Budu}i da su se nastupi

odràvali prili~no rano, ustajali smo se u pet sati, razgibavali se i upjevavali, uz mnoge druge, koji su se tako|er od ranih jutarnjih sati pripremali za natjecanje. Na{e takozvano olimpijsko selo, ina~e studentski stambeni kompleks u kojemu smo bili smje{teni, nalikovalo je ko{nici iz koje se u gotovo svako doba dana i no}i, dodu{e, nije ~ulo zujanje, nego pjevanje. Dva dana zaredom natjecali smo se u dvije kategorije — Sakralna glazba a cappella i Mje{oviti komorni zborovi. Repertoar se sastojao od ~etiri skladbe u svakoj kategoriji. U prvoj smo nastupili sa skladbama O salutaris hostia (Pierre de la Rue), Ne irascaris Domine (William Byrd), Ave Maria (Franz Xaver Bieb) i Cantemus Domino (An|elko Igrec) i zasluìli zlatnu medalju. U drugoj kategoriji na programu su bile Cruda amarilli (Claudio Monteverdi), Voda zvira (Josip [tolcer Slavenski), Lux Aurumque (Eric Whitacre) i ]a}e moj (Ivan Mateti} Ronjgov) za koje smo nagra|eni vrijednom srebrnom medaljom. Jaka konkurencija Uz sloènu organizaciju, gdje je sve vi{e–manje dobro funkcioniralo, Xiamenu je kao gradu doma}inu mo`da najve}i nedostatak bio manjak prikladnih koncertnih prostora nu`nih za neke kategorije. Ova se opaska konkretno odnosi na na{u a capella sakralnu glazbu koju smo bili primorani izvoditi u sasvim »gluhom« prostoru, bez ikakve jeke i s preglasnim sustavom hla|e-

mena, kao i nastup na takozvanom gala–koncertu na oto~i}u Gulangyju kojemu smo se jako veselili. Do zavr{nog koncerta vrijeme se ve} sasvim smirilo, pa se velika i ìvopisna ceremonija s nastupima najboljih uspjela odràti i jo{ jednom okupiti sve sudionike koji su se u tom trenutku nalazili u Xiamenu. Nastup te ve~eri zasluìo je i jedan hrvatski ansambl, najzlatniji me|u zlatnima u kategoriji scenskoga folklora — KUD @eljezni~ar! Cijeli svijet je tada mogao vidjeti i ~uti malo hrvatske narodne ba{tine, glazbe, plesa i no{nji. Uz nas i KUD @eljezni~ar, na ovom su natjecanju ina~e sudjelovala jo{ ~etiri ansambla iz Hrvatske — Vokalni ansambl Brevis i Akademski zbor J. J. Strossmayer iz Osijeka, Gradski zbor Brodosplit iz Splita i ârobna frula iz Zagreba. Dakle, Hrvatska je sveukupno imala ~ak {est predstavnika! Povrh toga svi smo se natjecali u razli~itim kategorijama i ostvarili jako dobre rezultate te tako vrlo uspje{no predstavili hrvatsko zborsko pjevanje. Upravo to bi moglo biti poticaj odgovornima da se u zborsko pjevanje kod nas vi{e ulaè te da se stvore uvjeti za postizanje jo{ ve}ih umjetni~kih dometa na tom podru~ju. Svjetske zborske igre 2008. u Grazu bit }e nova prilika da se pokaè {to je u tom pogledu u~injeno. Tih pet dana provedenih u Xiamenu pro{lo je u hipu. Sam grad nam je pruìo vrlo vjernu i osebujnu sliku Kine i njezinih neobi~nih, no

2006.

Atrakcija hrvatskih hitova i »velikih« noseva Budu}i da smo ovaj put bili jedan od pet, a ne

HKUD @eljezni~ar (Zagreb) Marko i Vesna Robini}, \uro Horvatovi}, voditelji Kategorija 26: Scenski folklor Zlatna medalja i naslov {ampiona (85,50 boda)

Dojmovi i razmi{ljanja nakon turneje po Dalekom istoku

Kriteriji pri odabiru hrvatskoga dijela repertoara bili su kvaliteta i estetika pojedine skladbe. Za natjecanje sam od hrvatskih skladatelja izabrao reprezentativne skladbe pro{loga stolje}a (I. M. Ronjgov: ]a}e moj, J. [. Slavenski: Voda zvira), a od suvremenih vrlo atraktivnu skladbu An|elka Igreca Cantemus Domino. Za program cjelove~ernjeg koncerta na Festivalu na Tajvanu `elja mi je bila dati presjek hrvatske zborske literature — pro{lost, suvremena djela te dio folklorne ba{tine —

Najvi{e me se dojmila neobi~na lako}a pjevanja i besprijekorna ~isto}a intonacije latvijskoga zbora Kamçr (pobjednika u tri kategorije), zatim velika homogenost i preciznost ve}ine kineskih zborova. Posebno je zanimljiva ~injenica da te zborove uglavnom ~ine pjeva~i srednjo{kolskog i studentskog uzrasta vrlo zrelih glasova, {to zna~i da se velika pa`nja posve}uje oblikovanju glasova od najranije dobi. Bez obzira na odràvanje Olimpijade u Kini, te{ko je ne primijetiti da sve vi{e zborova dolazi s azijskoga kontinenta, stoga se moè zaklju~iti da je u Indoneziji, Filipinima, Kini i drugim zemljama regije zborsko pjevanje preraslo u vrlo snaàn pokret. Ostvarili smo dosta kontakata, po~ev{i od brojnih dirigenata i zborskih pjeva~a do novinara, organizatora me|unarodnih natjecanja i festivala, pa ~ak i samih gledatelja iz raznih krajeva

PUTOPIS PUTOPIS PUTOPIS

^arobna frula (Zagreb) Marijan Mili}, dirigent Kategorija br. 21: Jazz Srebrna medalja (62,13 boda) Kategorija 23: Popularna zborska glazba Srebrna diploma VIII. stupnja (17,61 boda) Kategorija br. 25: Folklorna glazba uz instrumentalnu pratnju Srebrna diploma VI. stupnja (16,30 boda)

PUTOPIS

Gradski zbor Brodosplit (Split) Vlado Sunko, dirigent Kategorija br. 13: Mu{ki zborovi Zlatna medalja (80,25 boda)

ROBIN GIBB: PRIJED-

paze}i pritom da on bude primjeren zboru te da ga pjeva~i rado pjevaju.

PUTOPIS PUTOPIS

Komorni zbor Ivan Filipovi} (Zagreb) Goran Jerkovi}, dirigent Kategorija br. 7: Mje{oviti komorni zborovi Srebrna medalja (75,25 bodova) Kategorija br. 16: Sakralna glazba a cappella Zlatna medalja (80,25 boda)

Goran Jerkovi}, dirigent Komornoga zbora Ivan Filipovi}

latna i srebrna medalja ne osvajaju se svaki dan. Nama je ovo bio drugi nastup na Zborskoj olimpijadi, a sveukupni rezultat jest: dvije Olimpijade — dvije zlatne i jedna srebrna medalja. Mislim da je to sjajan rezultat kojemu treba dodati ~injenicu da su me|u najzahtjevnijim kategorijama na ~itavoj Olimpijadi, od ukupno 26, bile upravo kategorije u kojima smo se natjecali — Musica sacra a cappella i Mje{oviti komorni zborovi. Postignuti je rezultat tim dra`i.

PUTOPIS PUTOPIS

PUTOPIS

Akademski zbor J. J. Strossmayer (Osijek) Berislav i Josip Jerkovi}, dirigent Kategorija br. 5: Mje{oviti zborovi mladih Srebrna medalja (62,75 boda)

PUTOPIS

REZULTATI HRVATSKIH PREDSTAVNIKA Vokalni ansambl Brevis (Osijek) Antoaneta Rado~aj–Jerkovi}, dirigent Kategorija br. 2: Zborovi mladih jednakih glasova Zlatna medalja (81,01 boda)

PUTOPIS

2. krug natjecanja bron~ana medalja (40,01 — 60,00 bodova) srebrna medalja (60,01 — 80,00 bodova) zlatna medalja (80,01 — 100 bodova) *Neki zborovi izravno ulaze u 2. krug na osnovu prija{njih dostignu}a. Zbor s najvi{im brojem bodova u svojoj kategoriji osvaja naslov {ampiona Svjetskih zborskih igara u toj kategoriji.

PUTOPIS

1. krug natjecanja bron~ana diploma (0,5 — 10,49 bodova) srebrna diploma (10,5 — 20,49 bodova) zlatna diploma (20,5 — 30 bodova) *Natjecanje za medalje nastavljaju samo zborovi s osvojenom zlatnom diplomom.

PUTOPIS

26 kategorija / 2 natjecateljska kruga

PUTOPIS

I tako je na{e dvotjedno putovanje zavr{ilo te se u prvi mah ~inilo da se nismo ni okrenuli, a ve} smo sjedili u zrakoplovu na putu ku}i. Po povratku je uistinu bilo potrebno jo{ nekoliko tjedana da se saberu svi dojmovi i do`ivljaji jednog potpuno druga~ijeg svijeta uz bezbrojna prepri~avanja i pregledavanja slika. Vratili smo se vrlo sretni i zadovoljni novim pjeva~kim uspjesima. O~ekujemo da }e se kontakti uspostavljeni u Kini i na Tajvanu ostvariti u {to ve}em broju te nam uskoro omogu}iti i sljede}u ovako uspje{nu i uzbudljivu turneju.

Uspjeh hrvatskih zborova PRAVILA

PUTOPIS

Utjecaj europskoga »{tiha« Otok Tajvan, zvan jo{ i Formosa (formoso na portugalskom, jeziku biv{ih kolonizatora, zna~i lijepo), te nekoliko okolnih otoka slu`beno nose naziv Republika Kina, za razliku od Narodne Republike Kine koja zauzima kopno i u kojoj je Tajvan (~e{}e kori{ten naziv nego Republika Kina) jedna od nepo`eljnih tema. Naime, nakon {to je sredinom pro{loga stolje}a zbog gubitka u kineskom gra|anskom ratu tada{nje vodstvo Kine, stranka Kuomintang na ~elu s Chiang Kai–Shekom, emigrirala na Tajvan i po~ela provoditi vlastitu politiku, odnosi Kine i Tajvana ostali su nerije{eni. Danas je Tajvan ipak sasvim druga pri~a; dr`ava koja se zasebno razvijala te se nakon smrti Chiang Kai–Sheka po~ela liberalizirati i ekonomski rasti pa je danas svrstavamo me|u takozvane azijske tigrove. Taipei je izuzetno moderan tromilijunski grad s vrlo modernim stanovni{tvom, pod o~itim utjecajem Zapada, ali za razliku od Hong Konga, ima vi{e europski nego ameri~ki »{tih«. Posjeduje i jednu od va`nijih svjetskih atrakcija — Taipei 101 (509 m) — najvi{u zgradu na svijetu koju smo, naravno, i posjetili.

Svjetske zborske igre u Xiamenu, Kina, 22–26. srpnja 2006.

PUTOPIS

7. Me|unarodni zborski festival u Taipeiu Nakon kratkog posjeta Hong Kongu, ~iju smo veli~inu u jednu no} i pola dana mogli samo naslutiti, stigli smo u Taipei kao gosti 7. Me|unarodnog zborskog festivala koji se odràva svake druge godine u organizaciji Taipei Philharmonic Foundation for Culture and Education i Taipei Philharmonic Chorus & Chamber Choir, a osim koncerata nudi zborske i dirigentske radionice te majstorske te~ajeve. Imaju}i na umu neke renomirane svjetske zborove i vokalne ansamble koji su tu ranije nastupili (Tallis Scholars, Vancouver Chamber Choir, Rajaton), bila nam je velika ~ast biti me|u pet pozvanih ansambala, uz ènski zbor Cantus iz Norve{ke, Ensemble Pleiade iz Japana, Coco’s Lunch iz Australije i Komorni zbor Gustav Sjökvist iz [vedske. Poziv za sudjelovanje uslijedio je nakon uspje{ne turneje na{ega zbora u Izraelu u oùjku 2005. na preporuku tamo{njeg organizatora te na temelju zborskoga CD–a. Organizacija Festivala bila je besprijekorna. Svaki je ansambl imao koncert u velikoj Nacionalnoj koncertnoj dvorani u Taipeiju pred gotovo 2.000 slu{atelja i po jedan ili dva koncerta u nekom od tajvanskih gradova (Kaohsiung, Yilan, Tainan, Hsinchu, Nantou i Yunlin).

od ~etiristo zborova, tretman nam je od samog po~etka bio druga~iji. Sam smje{taj bio je odli~an jer je Holiday Inn Asia World Taipei hotel s pet zvjezdica. Dva puta smo se pojavili i na pozornici prekrasne Nacionalne koncertne dvorane u Taipeiju, jednom na otvorenju Festivala zajedno s drugim zborovima gdje smo otpjevali nekoliko najatraktivnijih skladbi, a drugi put s cjelove~ernjim programom. Program pripremljen za Tajvan bio je uistinu vrlo raznolik, pa je tako uklju~ivao i djela europske rane i suvremene glazbe, kao i na{e folklorne hitove, od kojih je najve}e odu{evljenje izazivala na{a Marica ili slu`beno ârda{ Emila Cosetta koja je bila i jedina skladba na repertoaru koju smo izvodili napamet. Berdovi}ev Lin|o ~esto je ostao neshva}en zbog svog naglog zavr{etka, a popularne su bile i Matzove Jasen~ice kao i Uhlikovo Pozdravljeno budi, skladba u kojoj je do punog izraàja mogla do}i na{a solistica Vesna Kova~i}. Nastupali smo u malom i punom sastavu, ovisno o skladbi, a imali smo i vrlo efektan scenski nastup s Nystedtovim Immortal Bachom koji smo izvodili ulaze}i na mra~nu pozornicu i nose}i svije}e te se razmjestili u pet skupina na pozornici, a zatim smo se opet skupili na sredinu pozornice. înilo se da su na{i organizatori bili ponajvi{e zainteresirani upravo za hrvatsku, naro~ito folklornu glazbu, ~ega na repertoaru nismo imali u dovoljnim koli~inama. No ipak, svaki nastup, bilo u Taipeiju, Tainanu ili Nantouu bio je ispra}en pravim ovacijama, nakon kojih su se traìli autogrami i zajedni~ko fotografiranje. Osim odu{evljenja na{im pjevanjem, Tajvanci su otvoreno pokazivali i odu{evljenje na{im izgledom, naro~ito na{im »velikim« nosevima! Uz nastupe i uìvanje u udobnosti hotela, na{i vodi~i Cynthia i Rose pobrinule su se da nam pokaù sve znamenitosti Taipeia te da nas upute na najbolja mjesta za {oping. Putuju}i u Tainan i Nantou, proputovali smo cijeli Tajvan, upoznali se s krajolikom te posjetili turisti~ka odredi{ta — gradi} Jiji i prekrasno jezero Sun Moon, ina~e dom tajvanskih Aboridìna, plemena Thao. Sve u svemu, posjet Tajvanu bio je izuzetan u svakom pogledu i uistinu prava nagrada za sav trud uloèn tijekom priprema za ovu turneju.

svijeta (SAD, Tajland, Ju`na Koreja). Ve}inu je njih na{ nastup odu{evio te su izrazili `elju da nastupimo u njihovoj zemlji. Do kraja 2006. godine Komorni zbor Ivan Filipovi} planira odr`ati jo{ nekoliko a cappella koncerata u zemlji s programom

Hrvatska zborska glazba te pripremiti se za snimanje drugog CD–a. Nakon toga, po~ekom sljede}e godine planiramo novi koncertni program, sudjelovanje na Festivalu pjeva~kih zborova u Zagrebu te na jednom me|unarodnom festivalu, odnosno natjecanju.

Osim toga, namjeravamo sudjelovati i na petim Svjetskim zborskim igrama 2008. godine, premda dotad imamo jo{ dosta vremena.

PUTOPIS

ljubaznih stanovnika koja je u kombinaciji s posebnim do`ivljajem sudjelovanja u jednoj tako velikoj manifestaciji poput Svjetskih zborskih igara u na{em sje}anju ostavila nezaboravan dojam.

PUTOPIS

DALEKOM ISTOKU

PUTOPIS

LISTOPAD

PUTOPIS

140,

PUTOPIS

BROJ

Page 25

PUTOPIS

8:50 PM

PUTOPIS

11-Jul-07

PUTOPIS

cantus_16:cantus_16.qxd

11-Jul-07

8:50 PM

Page 26

BROJ

LISTOPAD

2006.

ENTUZIJAZAM I ANALITI^KI PRISTUP Nastojim u}i u svijet izvo|a~a, u njegov mozak, u njegovu du{u, u njegovo poimanje glazbe, u njegov ukus, stopiti se s njim Razgovarao: Davor Hrvoj

SUSRETI SUSRETI SUSRETI SUSRETI SUSRETI SUSRETI SUSRETI SUSRETI

U medijima je prisutno premalo hrvatske glazbe svih `anrova, od zabavne do popa i rocka. Na~uo sam neslu`beni podatak da se u Hrvatskoj emitira sedamdeset posto strane glazbe u odnosu na samo trideset posto doma}ih djela. To bi se moralo promijeniti zakonodavnim pristupom jer su zabavna i pop glazba dio na{e kulture koju moramo njegovati. Ugledajmo se u Francuze i Talijane koji su u tom podru~ju vrlo uspje{ni.

Kako ste ostvarili suradnju s pjeva~em Valerijem Leontijevim, najve}om pop zvijezdom u Rusiji? Povezao nas je istaknuti ruski glazbenik, producent Leonid Goutkin — Leny s kojim je kontakt prije dvije godine uspostavila moja prijateljica Petra Crneti}, vlasnica

Red Light Studija u kojemu ~esto snimam. Odlu~io je do}i na ljetovanje u Dubrovnik gdje je ~uo moje pjesme iz razli~itih razdoblja stvarala{tva, {to mu se dopalo, te je predlo`io da s njim sura|ujem na novom albumu Valerija Leontijeva, ikone ruske pop glazbe.

promjene kako bih prona{ao mogu}nost koja me ~ini zadovoljnim u glazbenom i komercijalnom smislu. Rijetko kad se oslanjam na sposobnost koja se obi~no sro~i re~enicom: »No}as sam sanjao pjesmu i brzo sam ustao da je zapi{em«. To se znalo doga|ati na po~etku moje karijere skladatelja i glazbenog producenta.

Kako }ete pristupiti skladanju za njega?

Imate li radno vrijeme?

Ne}u promijeniti svoju rutinu jer dosad mi je donijela dosta uspjeha. No, budimo po{teni, i pone{to neuspjeha (smijeh). Pristupit }u mu kao i drugim glazbenim projektima i izvo|a~ima. Moj pristup u vo|enju glazbenih projekata je jednak pristupu bilo kojeg ~ovjeka koji ozbiljno radi svoj posao u bilo kojem podru~ju ljudskoga djelovanja. U najranijoj fazi nastojim svesti gre{ke, proma{aje i rizike na najmanju mogu}u mjeru, zatim na samom po~etku temeljito analiziram i traìm eventualne slabosti ili prednosti izvo|a~a, predvi|am reagiranje trì{ta, to jest ciljane populacije, odre|ujem tro{kovnik projekta i ne izlazim iz tih okvira. Dakle, zapo~injem jednim minijaturnim, osobnim brainstormingom sa samim sobom i s dobronamjernim suradnicima. U daljnjim kontaktima s izvo|a~em nastojim u}i u njegov svijet, njegov mozak, njegovu du{u, njegovo poimanje glazbe i u njegov ukus. Poku{avam se stopiti s odre|enim glazbenikom. Nakon toga poku{avam se uìvjeti u osje}aje njegove publike. Kako i kada reagiraju na izvo|a~a? [to ih dira u odre|enom trenutku? Zatvaram o~i i nastojim na trenutak iza}i iz svojega tijela — nemojte misliti, da sam neki {aman, plemenski vra~ (smijeh) — to je intimni postupak koji sam razvio tijekom vremena te zami{ljam da sam dio njegove publike i pjevam upravo napisanu pjesmu. Ovaj postupak prati sve faze skladanja i pisanja teksta. Pjevam samo dok je pjesma u gruboj verziji. Oslu{kujem glazbu uz izmi{ljen tekst koji obi~no pjevam na izmi{ljenom engleskom, talijanskom ili hrvatskom. Potom se suo~avam s pisanjem teksta, a istovremeno pjevam svaki novonapisani ulomak. Kad je tekst zavr{en, napravim demo snimku uz gitaru ili klavir i eventualno neku podlogu. Naime, nikad ne radim demo koji ima polugotov aran`man s puno instrumenata jer to utje~e na strukturu pjesme i dojam o njoj, a istu u po~etnoj fazi èlim ~uti neoptere}enu instrumentima kako bih je mogao ispravno ocijeniti. Zatim otpjevam pjesmu i slu{am je danima dok ne uhvatim neki dio koji smatram dosadnim. Slijede daljnje

Ustanem rano ujutro, oko 7 sati, napravim sok od naran~e, kavu i lagani doru~ak. Istovremeno provjerim razne internetske stranice (neprestano sam online), pro~itam najnovije vijesti na stranicama dnevnih novina te oko 9 sati zapo~injem sa skladanjem. To obi~no traje do 11 ili 12 sati. Poslije radim na aran`manima za koje sam primio narud`be. Tu i tamo odradim pokoji sastanak i tako mi pro|e radni dan do 19 sati. Nakon toga ne radim ni{ta osim {to uìvam u kvalitetnom dokoli~arenju. To je moj pogled na ìvot skladatelja, glazbenog producenta i aranèra. Koje hrvatske skladatelja popularne glazbe smatrate kvalitetnima i gdje su oni u usporedbi s europskim i svjetskim autorima? Ne bih htio nekoga uvrijediti ako presko~im koje ime, ali ~ini mi se da se ve} niz godina vrte vi{e–manje ista imena. Nije to ni{ta lo{e. Pa zar bi ljudi trebali odustati od svoje ljubavi i profesije?! @ao mi je {to je glazbena industrija u silaznoj fazi ve} dulje vrijeme, a pogotovo zadnjih pet–{est godina. Niti jedan novi izvo|a~ ili kvalitetan autor, ne moè se potvrditi na ~isto diskografski na~in, snimanjem singla i slanjem radio postajama, zatim snimanjem video broja za isti singl i slanjem televizijskim postajama, ~ekanjem reakcije kako bi se utvrdili daljnji koraci, te snimanjem jo{ jednog singla i video broja. Tek nakon toga se moè zapo~eti s radom na dugosviraju}em izdanju koje ubrzo po zavr{etku posla izlazi na trì{te. Ovakav se radni proces moè usporediti s porinu}em broda, pogotovo kad prvi singlovi imaju »dobar vjetar u jedra« te omogu}uju »mirnu i sigurnu plovidbu«. Takvoga pristupa vi{e nema. Sada izvo|a~, ukoliko èli ne{to posti}i, mora prvo postati medijski zanimljiv, a tek potom se baviti pjesmama i video brojevima. Ovakvu situaciju smatram suludom. Vi{e naprosto nema pravila, {to je potpuno obratno od situacije u cijelome svijetu. No, naàlost tu smo gdje jesmo, iz ove se koè ne moè. U svjetlu svega navedenoga, te{ko mi je izdvojiti nove autore koji imaju uspjeha i neprekinutu suradnju s raznim izvo|a~ima, a nisu okrenuti radu sa samo jed-

Posebne Zlatne plakete Status 2006. dobili su maestro Nello Milotti povodom 60 godina umjetni~kog djelovanja, pjeva~ Miro Ungar povodom 50 godina umjetni~kog djelovanja, pijanist Draèn Boi} tako|er povodom 50 godina umjetni~kog djelovanja i glazbena urednica Maja Saboli} povodom 40. obljetnice javnog djelovanja. Nagrada Status u kategoriji zabavne, pop–rock i urbane glazbe pripala je gitaristima Marijanu Brki}u i Neboj{i Buhinu–Nebu, bas gitaristu Robertu Vrban~i}u–Robiju, klavijaturistima Gojku Tomljanovi}u i Ivanu Popeski}u, bubnjaru Daliboru Marinkovi}u–Dadi, truba~u Davoru Kriì}u i Nevenu Mija~u, usna harmonika. U kategoriji narodne glazbe Nagradu Status osvojili su tambura{ Mario Zbiljski i svira~ latinoameri~kih udaraljki djembéa Kre{o Ore{ki. Nagradu Status u jazz kategoriji dobili su alt, tenor i sopran saksofonist Sa{a Nestorovi}, truba~ i krilni~ar Davor Kriì}, gitarist (Nagrada Damir Di~i}) Luka Udjbinac, klavirist Matija Dedi}, kontrabasist Mladen Barakovi}–Lima, bas gitarist Goran Dela~, bubnjar Dalibor Marinkovi}–Dado i udaraljka{ Hrvoje Rup~i}.

Dobitnici nagrade Status

Kako pristupate producentskom poslu? Jo{ uvijek s velikim entuzijazmom. Kako vrijeme odmi~e, sve vi{e uìvam u glazbi, skladanju, druènju s glazbenicima, radu u studiju i sviranju. No, sve ostale aktivnosti i popratne pojave, kao {to su sastanci ili neodràna obe}anja, po~inju me sve vi{e zamarati. [to je najva`nije u poslu producenta i koliko su hrvatski producenti uspje{ni? Najva`nije je biti po{ten prema izvo|a~u i sebi te iskreno procijeniti situaciju vezanu uz glazbeni projekt i pjesme koje }e se snimati za odre|eno izdanje. Ima vrlo uspje{nih hrvatskih producenata koji postiù uspjehe, na primjer Boris \ur|evi} (Colonia), moj sudrug iz rane ET faze D'Knock, ekipa iz dance grupe Karma, Baby Dooks, Ton~i Hulji} i tako dalje. Pritom nagla{avam da sam ih naveo samo kao producente, ne isti~u}i njihovu skladateljsku ulogu. Kako gledate na zastupljenost hrvatske glazbe u medijima? Smatram da je u medijima prisutno premalo hrvatske glazbe svih ànrova, od zabavne do popa i rocka. Na~uo sam neslu`beni podatak da se u Hrvatskoj emitira sedamdeset posto strane glazbe u odnosu na samo trideset posto doma}ih djela. To bi se moralo promijeniti zakonodavnim pristupom jer su zabavna i pop glazba dio na{e kulture koju moramo njegovati. Ugledajmo se u Francuze i Talijane koji su u tom podru~ju vrlo uspje{ni. Mogu li ZAMP i HUZIP utjecati na te promjene? Itekako. Mogu i moraju. A zajedno s njima stariji kolege skladatelji koji su poznati {iroj javnosti te imaju dovoljno volje i vremena za ovakav anga`man. Ljudi vole u novinama ~itati izjave poznatih ljudi. Pa eto, dragi kolege skladatelji, molim vas da se maksimalno uklju~ite u tu glazbenu borbu.

antautor Damir Po{a, pjeva~, gitarist i usni harmonika{, 8. i 9. rujna nastupio je u poznatim be~kim klubovima Ost i Tunnel. Iako je sve pjesme pjevao na hrvatskom, njegovi su nastupi bili iznimno dobro prihva}eni. Osim solo nastupa, tom je prigodom ostvario suradnju s austrijskom pjeva~icom i klaviristicom Vivian Gjurin te ruskim violinistom Danijelom Pergamen~ikovim. Nakon povratka iz Be~a, nastavio je s pripremom novog albuma Kolekcija 2 {to }e ga objaviti povodom 20. obljetnice kantautorskog rada. Osim ve} poznatih, na album }e biti uvr{tene i neke dosad neobjavljene pjesme, a Damir Po{a u Be~kom Tunnelu kao gosti }e biti zastupljeni poznati glazbenici poput Drage Mlinareca, Vedrana Bo`i}a, Brane @ivkovi}a i drugih. (D.H.)

a Zagreba~kom velesajmu u sklopu Sajma glazbe 22. rujna odr`ana je deseta dodjela nagrada Hrvatske glazbene unije nazvane Status. U glazbenom dijelu programa nastupili su Goran Dela~, Sa{a Nestorovi}, Luka Udjbinac, Mladen Ili}, Kre{o Ore{ki i Rhythm Tribe.

Plaketu za najperspektivnijeg mladog glazbenika/glazbenicu osvojila je Sanja [iljkovi}, bas gitaristica grupe Headswitch. (D.H.)

nim umjetnikom. Primjerice, Neno Nin~evi}, Ton~i Hulji}, \or|e Novkovi}, Boris \ur|evi}, Arsen Dedi}, Zrinko Tuti}, Jasenko Houra i Gibonni samo su neki od suradnika koje jako cijenim te koji su niz godina prisutni s vi{e ili manje uspjeha u nemirnim vodama skladanja i glazbene produkcije. Znam i za dva–tri mlada autora, ali ~ekam da postignu ve}i uspjeh prvenstveno s vlastitim projektima, a zatim i u suradnji s drugim izvo|a~ima.

DAMIR PO[A NASTUPIO U BE^U

DODIJELJENE NAGRADE STATUS ZA 2005. GODINU

DAVOR HRVOJ

SUSRETI SUSRETI SUSRETI SUSRETI SUSRETI SUSRETI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI

140,

RAZGOVOR S MIROM BULJANOM, SKLADATELJEM, TEKSTOPISCEM, ARAN@EROM I GLAZBENIM PRODUCENTOM, AUTOROM HITOVA I SURADNIKOM NAJPOZNATIJIH HRVATSKIH POP GLAZBENIKA

SUSRETI

2006.

RAZGOVOR S MIROSLAVOM [KOROM , PJEVA^EM , SKLADATELJEM I POKRETA^EM CROATIAN MUSIC CHANNELA

NAJVA@NIJA MI JE SLOBODA STVARANJA Croatian Music Channel zamislio sam kao mjesto koje }e krajnjem potro{a~u, gledatelju, priskrbiti kvalitetan sadr`aj u jednom dijelu njegovih potreba

Ne volim rije~ trend i sve {to uz nju ide. U jednom dijelu svojega ìvota nisam si mogao priu{titi pra}enje bilo kakvih trendova, pogotovo modnih i glazbenih, stoga sam bio prisiljen improvizirati, {to me je, u tom smislu, potpuno osamostalilo. Kad radim neki projekt ne idem prvo preslu{ati brdo trendovskih uradaka da vidim »{to se sada nosi«, nego kre}em od sebe, svoje okoline i svojega naslije|a. Od mirisa, boja i zvukova pro{losti i sada{njosti koji me okruùju. Ne ìvim u zabludi da mogu bolje zvukovno do~arati i doìvjeti izvornu glazbu drugih krajeva, ali si dopu{tam pravo da je i moje glazbeno naslije|e moj vrt u kojemu }e se drugi te{ko sna}i. Mo`da uberu plod ili dva — i to je to. Na tako malom prostoru, toliko glazbenih bazena ima malo tko. O tome je pisao dr. Ivan~an, {to ~esto spominjem, samo je àlosna istina da kod nas medijsku potporu dobiva lati-

Kakvo je Va{e mi{ljenje o zna~enju CR–a na hrvatskoj glazbenoj sceni, posebice zbog bogate arhive koja je tek djelomi~no objavljena na CD–ovima? Nakon restrukturiranja u kadrovskom i konsolidiranja u financijskom smislu, CR je spreman za temeljito pretresanje osnovne djelatnosti. Stvaranje, proizvodnja, katalog i reizdanja, trgovina i distribucija s maloprodajom i veleprodajom, uvoz i izvoz, marketing, mediji, nakladni~ka djelatnost, tonski studiji i sve ono {to CR ima moraju za`ivjeti u samostalnim oblicima, ina~e }e popucati po {avovima i te{ko }e biti sve raditi jednako dobro. Ako bude sluha i snage razdijeliti sve to i postaviti razvojnu strategiju u skladu s prioritetima, CR bi mogla dobiti na va`nosti, premda sada{njih vi{e od pedeset posto udjela u domicilnim izdanjima nije zanemarivo. Stoga smatram da }e CR jo{ dugo zauzimati vode}e mjesto, svidjelo se to nekom ili ne.

SUSRETI SUSRETI SUSRETI SUSRETI SUSRETI SUSRETI

Prije svega zbog umora i osobnih, zdravstvenih razloga, a potom i zbog stava da je nu`no odijeliti vlasni{tvo od upravljanja. O tome su sociolozi i teoreti~ari tr`i{nog poslovanja pisali jo{ po~etkom 20. stolje}a. U slu~aju Croatia Recordsa (CR), personalna unija vlasni{tva i upravljanja imala je smisla prvih nekoliko godina od zadnjeg formiranja, no u me|uvremenu je postala teret. Moja vizija diskografije poprili~no nalikuje trenuta~noj situaciji u svijetu. Jedno je biti diskofil, a drugo diskograf.

SUSRETI

Za{to ste oti{li iz Croatia Recordsa?

Kako ste zamislili Croatian Music Channel? Kao mjesto koje }e krajnjem potro{a~u, gledatelju, priskrbiti kvalitetan sadràj u jednom dijelu njegovih potreba. To je svijet davno otkrio. Uzmete program javnih radiotelevizija i specijalizirate jedan njihov dio, na primjer vijesti, vrijeme, sport, glazbu, crti}e i sve ostalo. Kad se gledatelj zaèli vijesti, ne mora ~ekati 19.30, nego odabere kanal koji emitira vijesti 24 sata i dobije èljenu informaciju. Isto je i s glazbom, no s obzirom da hrvatske glazbe nije nigdje bilo, ponudili smo je na satelitskom kanalu. Trenuta~no je to sasvim pristojan kanal koji se odlikuje velikim mogu}nostima razvoja. Koliko je taj projekt zaìvio? Iznad svih mojih o~ekivanja, a ovo je tek po~etak. Moramo ga u~initi masovnijim, {to je na{ sljede}i korak. Kakva je njegova va`nost u promicanje hrvatske glazbe? Zasad nije velika, no ima dobar potencijal. Ako se sjetite kako je bilo prije dvije godine, onda je ovo zaista velik napredak.

GLAVNI TAJNIK HRVATSKOGA DRU[TVA SKLADATELJA U VANCOUVERU Nedavni boravak glavnoga tajnika Antuna Tomislava [abana u Vancouveru (Britanska Kolumbija) bio je dobra prilika za susret sa zna~ajnim kulturnim i glazbenim radnicima regije Pi{e: Dubravko Pajali} Centre, ), smje{tenom nedaleko od Plesnog centra, posjetili smo Colina Milesa, direktora podru`nice za ovu regiju. Centar posjeduje i odràva posudbenu knji`nicu s oko 15.000 glazbenih djela te dokumentira ìvot i rad Antun Tomislav [aban, Dr. Stephen Chatman i Dubravko Pajali} u skladatelja udruènih u Centar. Ujedno upravlja s blizu 5.000 snimaka prostorijama glazbene knji`nice UBC–a izvedbi kanadskih djela. Ovaj ured, edavno izgra|ena zgrada Plesnog centra, kao podru`nica Kanadskoga glazbenog centra neprofitne organizacije plesa~a Britanske (CMC) podràva i primjenjuje ciljeve CMC–a Kolumbije, bila je prva »stanica« na{ega vezane uz promicanje i distribuciju kanadske sususreta. Zagrep~anka Mirna @agar, direktorica vremene glazbe, posebno skladbi pridruènih Centra, pruìla nam je uvid u na~ine financiranja ~lanova. Centar je ove godine izdvojio 2.000 kulturnih institucija i manifestacija u Kanadi, kanadskih dolara za lokalne umjetnike koji }e posebno se osvrnuv{i na razlike u financiranju sudjelovati na 24. Muzi~kom biennalu Zagreb javnog i privatnog sektora. Sponzorstva i donaci- 2007. u okviru programa kojim se Kanada je predstavljaju va`nu ~injenicu u zaokruìvanju predstavlja kao zemlja partner na Biennalu 2009. financijskih konstrukcija kulturnih institucija u godine. Kanadi. Vancouver Chamber Choir jedan je od vode}ih U Kanadskom muzi~kom centru (Canada Music profesionalnih zborova u Sjevernoj Americi. Jon

Washburn osnovao je ovaj ugledni ansambl 1971. kako bi kanadsku suvremenu glazbu promicao diljem svijeta. Ansambl je poznat po izvanrednim interpretacijama djela vode}ih kanadskih skladatelja (preko 170 praizvedbi u zadnjih 30 godina), osobito R. Murrayja Schafera, Imanta Raminsha, Stephena Chatmana, Healeyja Willana i samoga Jona Washburna. Ansambl posjeduje bogatu diskografiju od preko 40 naslova. Tijekom susreta, Jon Washburn pokazao je veliko zanimanje za izvedbe hrvatske zborske glazbe. Zbor koji vodi tako|er je poznat po interpretacijama glazbe na stranim jezicima. Izvodio je djela na preko 35 svjetskih jezika. Washburn se pohvalno izrazio o iskustvima proizi{lima iz suradnje s hrvatskim umjetnicima. Upoznao je hrvatskoga zborovo|u Gorana Jerkovi}a koji je postigao sjajne rezultate na majstorskom te~aju iz dirigiranja koji Jon Washburn vodi niz godina u Vancouveru. Smatram da bi bilo po`eljno dovesti ovaj zbor u Zagreb s programom kanadskih i hrvatskih zborskih skladbi.

Pro~elnik Odsjeka za kompoziciju na Glazbenoj {koli Sveu~ili{ta Britanske Kolumbije i jedan od vode}ih kanadskih suvremenih skladatelja, dr. Stephen Chatman dao nam je dobar uvid u na~in rada Odsjeka te objasnio strukturu nastavnoga plana i programa. [aban i Chatman posebnu su pa`nju posvetili me|unarodnim razlikama u pitanjima autorskih prava, prezentacije suvremene glazbe te zna~enju i ulozi me|unarodnih udruga poput CISAC–a (Me|unarodna konferencija dru{tva autora i skladatelja), BIEM–a (Me|unarodni ured za mehani~ka izdanja) i ISCM–a (Me|unarodno udru`enje za novu glazbu). Na kraju ovog malog tour de forcea posjetili smo glazbenu knji`nicu Sveu~ili{ta, jednu od vode}ih u Sjevernoj Americi. Glavni je tajnik ustanovio da hrvatski autori nisu osobito zastupljeni te je predlo`io odgovornim osobama institucije da se, prema mogu}nostima, naru~e nova djela hrvatskih autora.

IGOR KEL@EC

Koliko }e budu}nost hrvatske glazbe biti vezana uz kori{tenje narodne glazbene ba{tine, {to je u svijetu postao trend?

Od smijeha do suza. U pravom smislu ovih rije~i.

SUSRETI

Kod skladanja je va`na ideja i njezina razrada, a kod izvedbe prijenos emocija. Kod skladanja sam puno samostalniji i vi{e osu|en na samoga sebe, premda se ne suste`em zatra`iti savjet i mi{ljenje drugih, ali u izvedbi je vanjski faktor nagla{eniji i ponekad presudan za ono {to na kraju dobijemo u interakciji izvo|a~a i slu{atelja.

Kako na Vas djeluje razmjena vibracija s publikom, posebice na koncertima?

SUSRETI

[to Vam je va`no pri skladanju, a {to kod izvedbe?

Komunicirati s publikom mo`ete na bezbroj na~ina. Meni je najva`nije komunicirati u vremenskom i pojmovnom smislu. Dakle, da to traje {to du`e kako bismo se bolje razumjeli. Publika ne}e trpjeti promjenu mi{ljenja koja prati tempo promjene ~arapa i, dakako, uvijek im treba ostaviti mogu}nost da sami do|u do svojih zaklju~aka. Zato stihovi u mojim pjesmama jesu univerzalni.

SUSRETI

Na svim mogu}im mjestima i u svim situacijama. Ponekad mi se ~ini da neprestano pi{em pjesme i u svemu tra`im razlog za stih. Od ideje do provedbe prolazim nekoliko faza i one su uvijek razli~ite, a redoslijed nije uvijek isti. Nekad mi trebaju godine, a nekada minute. Najte`e mi je stati i prihvatiti da je ne{to zavr{eno.

Ne bih se sloìo da stagnira. Diskografija je ma~ka s puno ìvota i dosad je preìvjela mnoge tehni~ke revolucije. U njoj se uvijek name}e nekoliko pitanja, a jedno od njih je format u kojemu proizvod dolazi do krajnjeg kupca. Istina je da trenuta~na »binarna revolucija« najvi{e {tete donosi nakladnicima ili se to samo tako ~ini. Svi oni koji su lovili u mutnom zahvaljuju}i fascinantnim mogu}nostima, prije svega Interneta, polako bivaju stavljeni pod kontrolu. Sudstvo i legislativa u cijelosti nisu bili spremni na tu koli~inu manipulacija koju je omogu}ila digitalna tehnologija. Pro{le se godine u bilanci CR–a, po prvi put, pojavila i stavka prihoda od novih medija poput downloada, real–tonova, iPoda, MP3–a i sli~no, koja je bila mala, ali svjetski analiti~ari predvi|aju da bi najkasnije do 2010. mogla ~initi i pedeset posto ukupnih diskografskih prihoda. Sjetite se samo odnosa izme|u vinila i kasete, a zatim kasete i CD–a. Osim toga, treba znati nedostatke pretvoriti u prednosti, a u diskografiji, vjerujte mi, ima ljudi koji to znaju i mogu.

SUSRETI

Kako nastaju Va{e pjesme?

Na koji na~in `elite komunicirati s publikom?

SUSRETI

Najva`nija mi je sloboda stvaranja ne~eg novog i izazov bjeline na praznom listu papira.

Kako gledate na hrvatsku diskografsku industriju, posebice u usporedbi sa svjetskom koja do`ivljava stagnaciju?

SUSRETI

[to Vam je u glazbi najva`nije?

no, afro, anglo–saksonsko, orijentalno i mno{tvo drugih glazbenih naslije|a, ali ne i hrvatsko. Na{e se gura u stranu.

SUSRETI

Kad radim neki projekt ne idem prvo preslu{ati brdo trendovskih uradaka da vidim »{to se sada nosi«, nego kre}em od sebe, svoje okoline i svojega naslije|a. Od mirisa, boja i zvukova pro{losti i sada{njosti koji me okru`uju.

SUSRETI

Razgovarao: Davor Hrvoj

SUSRETI

LISTOPAD

SUSRETI

140,

SUSRETI

BROJ

Page 27

ME\UNARODNI ODNOSI

8:50 PM

ME\UNARODNI ODNOSI

11-Jul-07

ME\UNARODNI ODNOSI

cantus_16:cantus_16.qxd

11-Jul-07

8:50 PM

Page 28

CIKLUS CANTUS ANSAMBLA

BROJ

140,

LISTOPAD

2006.

S hrvatskom glazbom u fokusu Nova sezona Cantus Ansambla u Lisinskom Pi{e: Mirta [poljari}

akon pet godina izgra|ivanja i razvijanja jedinstvene programske koncepcije usmjerene prvenstveno prema hrvatskoj, a potom i inozemnoj suvremenoj skladateljskoj produkciji, Berislav [ipu{, utemeljitelj i umjetni~ki voditelj Cantus Ansambla, postigao je zavidnu kvalitativnu razinu interpretacijskih dosega Ansambla. Cantusovu uspje{nost prepoznala je i Uprava Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog s kojom je Ansambl potpisao svoju prvu koncertnu sezonu 2006./2007. ponedjeljkom u Maloj dvorani Lisinski. Svoje petogodi{nje nastupe na zna~ajnim festivalima poput Muzi~kog biennala Zagreb, Dubrova~kih ljetnih igara, Osorskih glazbenih ve~eri, Scene Amadeo, koncerte u organizaciji mati~ne udruge Hrvatskoga dru{tva skladatelja, brojna inozemna gostovanja, kao i zna~ajne bliske suradnje s istaknutim europskim ansamblima sli~noga profila, s kojima su uspostavili ~vrstu mre`u suradnje, te realizacije zajedni~kih projekata u Meksiku, Njema~koj i Belgiji uz talijanski Ansambl Icarus, Cantusovci su ove godine okrunili prvim vlastitim ciklusom od {est koncerata na najpoznatijoj hrvatskoj komornoj glazbenoj sceni.

Putovanje kroz suvremeni glazbeni izraz »@elja za profesionalnim odnosom prema suvremenoj glazbi, èlja za otkrivanjem novoga i nepoznatoga povezala je ~lanove Ansambla u jedinstveno tijelo koje èli putovanje na koje smo krenuli u~initi {to zanimljivijim, {to dugotrajnijim i uvijek punim znatièlje«, izjavio je Berislav [ipu{ jo{ na po~etku osnivanja Ansambla 2001. godine. Putovanje na koje su krenuli sezonom u Lisinskom zapo~eli su 18. rujna ove godine skladbama uz koje su intimno vezani jer je ba{ svih {est skladbi Ansambl i praizveo, jednu od njih upravo navedene ve~eri. Koncert je otvorilo jedino djelo inozemnoga skladatelja, Outbound za puha~ki i guda~ki kvintet [ve|anina Ive Nilssona, kao najava gostovanja Cantus Ansambla u [vedskoj u sklopu me|unarodnoga projekta Musical Links. Ovaj projekt [vedska organizira od 22. rujna do 1. listopada s jo{ osam zemalja srednje i jugoisto~ne Europe, a nastavit }e se u travnju 2007. godine gostovanjima {vedskih umjetnika na 24. Muzi~kom biennalu Zagreb. Hrvatsku suvremenu produkciju na ~etiri je koncerta predstavio Cantus Ansambl, dok je Berislav [ipu{ odrào i dva predavanja o hrvatskoj glazbi 20. i 21. stolje}a. Suradnja s Ivom Nilssonom rezultirala je novijom skladbom koju je Cantus praizveo 2005.

godine. Njezino se zna~enje mijenja od simbola Ne ulazi do gotovo suprotnog zna~enja Izlaz, ~ije se promjene ~uju u fluktuiraju}im zvukovnim fragmentima koji doista neprestano ulaze i izlaze iz glazbenoga doga|anja, tvore}i prili~no pokretnu strukturu stalno izmjenjuju}ega oblika. Strukturna pojavnost postojana je u svojoj nepostojanosti te putem eksperimenta iskori{tava razli~ite instrumentalne mogu}nosti, kao {to stavlja na ku{nju interpretovu koncentraciju i dirigentovu spretnost pri koordiniranju ~itavoga doga|anja. Pri tome je posebno do{la do izraàja spremnost svakog pojedinog ~lana Ansambla na aktivno sudjelovanje u realizaciji partiture. Suvremeni glazbeni izraz Nilsson upotrebljava u svrhu zvukovnog efekta kojim podcrtava njegovo izvanglazbeno zna~enje, koje opisuje kao spoj dvaju vlastitih iskustava na putovanjima balkanskim zemljama: sje}anjima ~itavoga prostora na nedavna ratna zbivanja i nastojanjem ljudi da zaborave lo{a sje}anja. Klobu~areva praizvedba U skladu s nastavkom osnovnoga dijela programske orijentacije Ansambla, a rije~ je o praizvedbama novih djela hrvatskih skladatelja, An|elko Klobu~ar je, na poticaj Berislava [ipu{a, napisao novu skladbu jednostavna naslova Glazba za Ansambl Cantus. Nakon toliko godina stvaranja osobitoga skladateljskog stila gotovo da odmah moèmo ~ujni rezultat pripisati An|elku Klobu~aru kao autoru. Naime, iskustvo povezanosti s orguljama i orguljskom literaturom, i kao interpreta i kao skladatelja, Klobu~arevoj glazbi daje specifi~nu zvukovnost koja proizlazi iz {iroke palete orguljske zvukovnosti temeljene na bogatstvu registarskih raznolikosti i mogu}nosti njihova kombiniranja. Glazba za puha~ki i guda~ki kvintet, sastoji se od tri stavka kontrastnoga karaktera, sve~ane i monumentalne Intrade koja na velika vrata uvodi slu{atelja u skladbu, staloènijega Intermezza koji ve} samim svojim naslovom zna~enja me|ustavka nastoji ostvariti ravnoteù izme|u po~etka i zavr{etka djela, i to kombiniranjem staloènijih struktura s pokretljivijim epizodama, te zavr{noga Ricercara koji Klobu~ar vodi kroz sferu polifonoga sloga podsje}aju}i na oblik tehnike fugatta. Na taj se na~in Klobu~ar vra}a izvorima na kojima je uvijek crpio veliki dio inspiracije te uklapanjem u suvremeni glazbeni izri~aj tvori djelo izrazite stilske posebnosti. A Cantus je dobio jo{ jednu vrhunsku skladbu koja }e vrlo brzo postati neizostavni dio Ansamblova repertoara. Ustaljeni cantusovski repertoar Naredne ~etiri skladbe karakterizira ve} ustaljena prisutnost na koncertnim programima Cantus Ansambla. Tri od njih nastale su kao rezultat Ljetne radionice na Visu koju je Berislav [ipu{ pokrenuo 2003. godine. Upravo na toj pr-

voj radionici praizvedeni su [ipu{ev Un jardin sous la pluie avec un compositeur sans parapluie i Papandopulova Komorna simfonija, dok je druga radionica, odràna 2004. godine, rezultirala praizvedbom djela Kre{imira Seletkovi}a naslovljenoga disORDER. Ravnoteù, ali i rodni kon- Cantus Ansambl u Lisinskom trast, u ~itavome programu instrumenata skladateljice Olje Jelaske, za koje ovoga koncerta uspostavila je splitska skladate- je autorica primila Vjesnikovu Nagradu Josip ljica Olja Jelaska ~iji su Leptiri kreirali potpuno [tolcer Slavenski za 2005. godinu. Opisni naslovi druk~iju atmosferu. stavaka, Afri~ka ljubica, No}urak i Ruìne latice, upu}uju na autori~in poku{aj spajanja vlastitoga î~i} uvodi red u Seletkovi}u izvanglazbenoga doìvljaja s glazbom. No, glazTraè}i »RED« u »neREDU«, Kre{imir Se- ba sama upu}uje na autori~ino posezanje za letkovi} pribjegava i strukturnim i zvukovnim tradicionalnim sredstvima glazbene gradnje, krajnostima, kombiniraju}i vrlo kaoti~ne i diso- primjerice trostava~na uokviruju}a forma konnantne motive s melodioznim fragmentima i trastnih tempa ili postupak izdvajanja pojedinih oblikuju}i na tim temeljima kontrastne od- instrumenata radi dono{enja tematskoga materlomke koji se lijepe jedni na druge. Pomno ijala. Ipak, na~in na koji to ~ini nije nimalo tradismi{ljeno izgra|ivanje napetosti zavr{ava sasvim cionalan, budu}i da se ~ini kako Jelaska ispituneo~ekivanim i naglim umiruju}im, ili bolje je koliko dopadljiva i prepoznatljiva zvukovnost re~eno pomiruju}im, razrje{enjem. Pri takvim moè biti eksperimentalna. zahtjevnim promjenama Cantusovci su se pokazali vrlo discipliniranima u realizaciji deta- Nezaobilazni Papandopulo lja i usredoto~enima na cjeloviti doìvljaj koji I kako zavr{iti po~etak svojega novoga ciklusa trebaju ostvariti. Posebno valja istaknuti nego skladbom iz opusa na{ega najpoznatijeg kvalitetni interpretativni pristup Vojislava î~i}a ovogodi{njeg obljetni~ara! Komorna simfonija na udaraljkama, kojemu je pripala zna~ajna ulo- Borisa Papandopula praizvedena je na prvoj ga kreiranja upravo spomenutoga »REDA« u Cantusovoj Ljetnoj radionici na Visu 2003. go»neREDU«, a koju je on besprijekorno odradio. dine i otad je ostala na njihovu stalnom koncertnom repertoaru. Razlog tomu jesu bogata PaVrt na ki{i sa skladateljem bez ki{obrana pandopulova imaginacija i vrhunska invenImprovizacijski element [ipu{eva Vrta za tri- tivnost kojima konvencionalno uspijeva naest instrumenata klju~na je skladateljska pretvoriti u nekonvencionalno, zasade tradikvaliteta koja ~ini, odnosno ostavlja djelo cionalne forme i normativnih zakonitosti ispuniotvorenim za nove izvo|a~ke pristupe. Autoro- ti novim i druk~ijim oblicima upotrebe motivva je namjera upravo bila pokrenuti i istaknuti skog i tematskog materijala, kori{tenjem naznaindividualnu slobodu, tako da svaka nova izved- ka folklornih glazbenih karakteristika na razini ba tvori jedan novi Vrt s varijabilnim odnosima simbolizma, ali i novim i druk~ijim instrumenizme|u ~lanova Ansambla, dirigenta i gostu- talnim kombinacijama dvaju opre~nih ju}ega solista ~iji instrumentalni profil nije stro- zvukovnosti guda~koga trija s kontrabasom i go odre|en. Ovoga puta bio je to multiinstru- puha~koga kvinteta. Ovo }e djelo zasigurno u mentalist Ratko Vojtek ~iji je nastup, zbog same vrlo skoro vrijeme postati repertoarno djelo, njegove glazbeni~ke prirode, uvijek zanimljiv i kako u Papandopulovu opusu, tako i u povijesti atraktivan, no, {to je mnogo va`nije, izuzetno hrvatske glazbe (bilo u izvo|a~kim krugovima poticajan ostalim sudionicima glazbenoga zbiva- ili kriti~arskim napisima). nja koji se s njim rado upu{taju u glazbeni dija- Energija kojom ~lanovi Cantus Ansambla, log. Specifi~an improvizirani dijalog ostvaren je vo|eni (ne predvo|eni, jer bi to pretpostavljalo izme|u Vojtekova bas klarineta i flaute Danija oblik autokracije) Berislavom [ipu{em kao jedBo{njaka, razvijaju}i se povrh glazbe koja, u nakopravnim ~lanom, (su)kreiraju glazbu okvirima zadanima partiturom, tvori tipi~nu namijenjenu njihovu izvo|enju doista je zapa[ipu{evu zvukovnost temeljenu na kontinuira- njuju}a. Osobito ako imamo na umu ~injenicu nom protoku teksturnih elemenata. da je rije~ o jedinom doma}em ansamblu koji njeguje suvremenu hrvatsku glazbenu produkJelaskina dopadljivost eksperimentalne ciju i svim snagama poti~e nova ostvarenja. Stoglazbe ga njihov izraziti trud moèmo jo{ samo dodatVeliku promjenu i neobi~no osvjeènje donijela no cijeniti. Ali i s pravom o~ekivati mnogo od je potom izvedba trostava~nih Leptira za sedam predstoje}e sezone!

CANTUS ANSAMBL PROGRAM 1. KONCERTNE SEZONE, 2006/2007.

2. 13.11.2006., MD KDVL, 20.00h

3. 19.2.2007., MD KDVL, 20.00h

4. 5. 3. 2007., MD KDVL, 20.00h

5. 19.4.2007., Zagreb, MD KDVL, 20.00h

6. 14.5.2007., MD KDVL, 20.00h

Milo Cipra: Musica Sine Nomine za mezzosopran i komorni ansambl

Alban Berg: Kammerkonzert za glasovir, violinu i 13 puha~a

Béla Bartók: Sonata za 2 glasovira i udaraljke

Koncert u okviru Muzi~kog biennala Zagreb 2007.

Koncert u suradnji s festivalom Samoborska glazbena jesen

Arnold Schönberg: Die Eiserne Brigade za glasovirski kvintet

György Ligeti: Kammerkonzert za 13 instrumentalista

Sanda Majurec Zanata: ^etiri pjesme niza{to, praizvedba

Silvestre Revueltas: Ocho por radio za komorni ansambl

(bez prvog koncerta)

Kurt Weill: Sedam `enskih plesova za sopran i komorni ansambl

Anton Webern: Pet komada za orkestar op.10 Konzert op. 24 Simfonija op. 21

Ruben Radica: Litaniae Sanctorum pro Papa Joannes Paulus, 72 zaziva komornog instrumentalnog ansambla

Vjekoslav Nje`i}: Koha për kangë (Vrijeme za pjesmu) za gitaru i komorni ansambl, prva izvedba u Zagrebu

Arnold Schönberg: Serenade op. 24 za bariton i komorni ansambl

Solisti: Srebrenka Poljak, glasovir Ivan Novinc, violina

György Kurtag: 14 fragmenata iz Rückblick — Altes und Neues. Hommage a Stockhausen, za 4 instrumentalista

Marko Ru`djak: praizvedba

Ivo Josipovi}: praizvedba

Krzysztof Penderecki: Sekstet

@eljko Brkanovi}: Karijatide za alt–triplex, ansambl i elektroniku

Dirigent: Berislav [ipu{

Berislav [ipu{: San za mezzosopran i komorni ansambl, praizvedba

Boris Papandopulo: Concertino da Camera za sopran i komorni ansambl

György Ligeti: Aventures i Nouvelle Aventures za 3 pjeva~a i 7 instrumentalista

Solisti: Maja Vukoja, sopran Ivana Kladarin, sopran Antonela Malis Hod`i}, sopran Marta Babi}, alt Berislav Pu{kari}, bariton

Solisti: Louise Sibourd, glasovir Srebrenka Poljak, glasovir Marko Mihajlovi}, udaraljke Vojislav ^i~i}, udaraljke Lidija Horvat Dunjko, sopran Helena Luci}, mezzosopran Dali Mor, bas

Dirigent: Berislav [ipu{

Solisti: Davorka Horvat, sopran Nina Kobler, gitara Dirigent: Alun Francis

Igor Stravinski: Ebony Concerto za big band Solisti: Renata Pokupi}, mezzosopran Petrit Çeku, gitara Dirigent: Michel Tabachnik

DAVOR HRVOJ

CIKLUS CANTUS ANSAMBLA

PETAR OBRADOVI]

Glazba skladana prije tridesetak godina i danas posjeduje sve svoje prvotne ~ari i svjedo~i o neistro{ivoj inspiraciji, dramatur{kom talentu i disciplini Alfija Kabilja. Mogu}e ju je zamisliti u bilo kojoj svjetskoj produkciji i na bilo kojem jeziku, jer nosi u sebi svojstva duha vremena, i to onoga o kojemu umjetni~ko ostvarenje govori. Dovoljno je poslu{ati samo male genijalne minijature namijenjene oslikavanju gradova u kojima boravi Nikola Tesla da se pronikne u vje{tinu baratanja glazbenim idiomima koji sre}om ne ulije}u u zamku stereotipa, ve} svjeè, primamljivo i to~no prenose bitne karakteristike podneblja radi zvukovna isticanja. Pretapanja folklornih motiva i suvremene skladateljske tehnike oduvijek se doimalo kao dje~ja {ala pod perom Alfija Kabilja. Ali, predugo smo u ovom poslu da ne bismo znali kako su krajnosti uvijek nezahvalne. Ako je autor previ{e »ozbiljan« u svom skladanju, onda mu se zamjera da mu nedostaje »ono ne{to«... pitko, leèrno, muzikalno. Kad je pak uistinu muzikalan, prepun decentne invencije i spretan u orkestraciji, onda nije dovoljno »ozbiljan«. No, Cole Porter je jo{ uvijek najomiljeniji autor »lakih« nota, a Beethoven »te{kih« i to zato {to dopiru do imaginacije najve}ega broja ljudi. Skladati za montirane slike, televiziju, kazali{te ili film, koji ima svoju naraciju i cjelinu, zna~i biti ne{to izloèniji ideji djela, ali i odgovorniji u opremi atmosfere. Lo{a glazba koja »sebi« ne prati pri~u i tijekom ne–glazbenih sekvenci, ne moè, u ~ujnim dijelovima slike, dati sve od sebe. Ona koja zvu~i, vanjski ili unutarnje ~itavo vrijeme trajanja drame ili filma, izlazi iz ti{ine na minutu–dvije da akcentuira, sa`me sve ono virtualno zvu~anje koje se nije izvanjski ~ulo tijekom radnje. To je vrlo osjetljiv talent i kad ga skladatelj ima njegov ostvaraj zna~i ogromnu us-

Cantus/Hrvatski radio/HDS op–koncert naslov je zadnjega, ina~e drugog, albuma dubrova~koga trublja~a i skladatelja sa stalnom adresom u Zagrebu, Petra Obradovi}a u koprodukciji Cantusa, Hrvatskoga radija i Hrvatskoga dru{tva skladatelja. Naslov je to i istoimenog djela koje je upravo za spomenutoga glazbenika 1999. godine napisao nedavno preminuli hrvatski skladatelj Igor Kuljeri} i koje je praizvedeno tek 2004., a dvije godine kasnije prvi put izlazi i na nosa~u zvuka. Rije~ pop u slu~aju ovoga albuma iznimno je va`na kada znamo da Obradovi} i sam kao skladatelj prirodnim smatra ravnopravno egzistiranje razli~itih glazbi: od klasi~ne, preko folklora i zabavne, sve do jazza i sli~nih slobodnijih formi. Tako je i njegov instrument gotovo neizostavni element u svim nabrojanim vrstama (mogu}nosti izraza u razli~itim stilovima, kao i paleta boja i emocija doista su velike), pa se sredstva glazbenoga govora pro{iruju. Moè se re}i da se u velikom broju djela pisanih za trublju u drugoj polovici 20. stolje}a koristio sli~an obrazac, pa se Kuljeri}ev Pop–koncert za trublju i orkestar i Obradovi}eva Rapsodia Croatica za trublju i orkestar (objavljena ve} godine 2000. na prvom CD–u) pridruùju tom {arolikom i velikom dru{tvu. Sredina albuma rezervirana je za starija ostvarenja pisana za trublju, pa prema tome i za stilski razli~ite koncepte. To se odnosi na tri skladbe: Mali koncert za trublju solo (1985.) Borisa Papandopula, Musica per tromba za trublju i komorni orkestar (1975.) Brune Bjelinskog i Koncertantnu suitu za dvije trublje i orkestar (1963.) Vladimira Berdovi}a. Potonje djelo ovim putem tako|er doìvljava svoju diskografsku premijeru jer je partitura do prije nekoliko godina bila zagubljena. Papandopulov Mali koncert dosad tako|er nije bio javno izvo|en, ni snimljen u konkretnoj studijskoj ina~ici, pa trud i rezultat Petra Obradovi}a jo{ vi{e dobivaju na va`nosti. Album zaklju~uje Obradovi}eva skladba Trombonita za limeni puha~ki kvintet i ritam sekciju. Skladba je to koja odi{e glazbenim elementima i plesnim duhom Latinske Amerike, a aran`man je pisan u maniri slavnih brass ansambala, poput German Brassa ili Canadian Brassa. Osim posljednje skladbe na albumu i Berdovi}eve Koncertantne suite, Obradovi} je sva ostala djela snimio uz pratnju mati~noga Simfonijskog orkestra HRT–a. Za izvedbu spomenute Suite gospara Berdovi}a, glazbenik je odabrao Simfonijski orkestar svojega Dubrovnika, a kao drugu trubu svojega oca Nikolu Obradovi}a, jednoga od najboljih glazbenih pedagoga za trublju u nas, ali i vje{toga svira~a. Album s djelima za trublju hrvatskih autora vrijedan je pothvat, a Petar Obradovi} se u svima njima iskazao kao vrstan glazbenik istan~ana senzibiliteta i vrhunske pripremljenosti, koji bez obzira na stilske i ostale razli~itosti, glazbi pristupa na najjednostavniji mogu}i na~in: s ljubavlju. Programska knjiìca opremljena je iscrpnim podacima i tekstovima Dubravka Detonija, dok je suvremeni likovni dizajn u produkciji Bunch pravo osvjeènje, pri ~emu pomi{ljamo da se radi o albumu kakva jazz ili pop glazbenika. Stje~e se dojam da ovaj nosa~ zvuka ne}e biti samo dobro primljen kod Obradovi}evih kolega trublja~a, ve} i u {irim glazbenim krugovima.

TVRTKO SARI]

Recital Aquarius CD 125–06 a svakom pojavom novih nosa~a zvuka hrvatskih gitarista, poja~ava se dojam dvaju fenomena u hrvatskoj interpretativnoj praksi na ì~anim instrumentima. Prvi je taj da se svira~i rijetko upu}uju na seriozni pristup ì~anom instrumentu, kako {kolovanjem tako i radom na novoj svira~koj literaturi. Paradoksalno za zemlju koja ima toliko amaterskih ì~anih ansambala, berda{a i »sviraca«. Kada se odlu~e, a to je slu~aj sa Tvrtkom Sari}em, ~eka ih ili potpuna kreativna sloboda pristupa, kao u slu~aju Edina Karamazova, ili napredak korak po korak u {koli proku{anog majstora. Njegov je u~itelj bio Darko Petrinjak, ali i ostali ~lanovi Zagreba~kog gitarskog trija, Istvan Römer i Goran Liste{. To ve} stvara ozra~je u kojemu glazbenik èljan novih iskustava ima {to nau~iti, jer je Trio prokr~io mnoge repertoarne puteve u hrvatskoj gitaristi~koj glazbi.

Drugi je fenomen upravo repertoarna suènost, koja je ~esto iluzorna jer se gitaristi~ka literatura ne mora nu`no svoditi na tropski pojas i latino skladbe, kao {to ne mora uvijek uranjati u jazz i etno utjecaje. No, s druge strane, pravo {kolovanje ipak zahtijeva prolazak tim poljem stilski vrlo uskih i temperamentom specifi~nih skladbi, pa ako ~esto neki album nije autorski razbaru{en i nepo~e{ljan, onda je akademski suzdràn. Na ovome albumu nema Kapsbergera ili Roberta de Viséea, ali ima Fernanda Sora, Francisca Tárrege, Manuela Poncea i Lea Brouwera te dobrodo{le Olje Jelaske i Carla Domeniconija. To je odabir iz prvog reda skladbi za gitaru, kako po teìni, tako i po stilskoj opredijeljenosti, {to svira~u daje priliku da iskaè sve domete svoje tehnike i svira~ke zrelosti. Umjereno temperamentan, kako je danas in, Sari} ~ini odvaàn korak uvr{tavanjem Triju slika Olje Jelaske izme|u Brouwera i Domeniconija. Mogu}e je prepoznati Petrinjakov pristup u takvoj selekciji, ali badava bi ona bila kad je sam Tvrtko Sari} ne bi povezao svojom imaginacijom i lirskom {irinom. Stil Tvrtka Sari}a na ovoj plo~i je sav u pa`ljivosti — prema autorima, prema agogici, tempima, svakoj frazi — ukratko, jedan vez u kojemu nijedna petlja nije ispu{tena. Poèljno je ugodno slu{ati tako pa`ljivog svira~a, a to je kvaliteta kojom su se uzdigli mnogi gitaristi u povijesti glazbe. Sari} se ne hvata lakoumno dopadljivih skladbi, odgovorno èli svoju reputaciju izgraditi na temeljitosti i upu}enosti. Kao »Kulturträger« na{e sredine, stavio je virtuoznost u slu`bu promicanja gitarske umjetnosti. Gitarist Tvrtko Sari} zrela je umjetni~ka individua, prvorazredan svira~ i osvije{teni pedagog koji nastu-

CD IZLOG CD IZLOG

Hrvatska solo popijevka uradak je trojice rije~kih glazbenika, mezzosopranistice Kristine Kolar, baritona Roberta Kolara i pijanista Vladimira Babina. Glazbeni sadràj ispunjen je djelima hrvatskih skladatelja: Ivana pl. Zajca, Blagoja Berse, Ive Lhotke–Kalinskog, Ivana Mateti}a Ronjgova, Ivane Lang, Dore Peja~evi}, Josipa Hatzea i Branimira Saka~a. Iz vrlo zanimljivog autorskog izbora vidljiva je orijentacija na glazbu prve polovice 20. stolje}a obojenu folklorom. Rije~ki su glazbenici time imali namjeru predstaviti se repertoarom solo popijevaka koje nisu bile toliko izvo|a~ki plasirane. Posebice se to odnosi na Mateti}eva i Langi~ina djela zbog ~ega je CD Hrvatska solo popijevka novitet u hrvatskoj diskografskoj produkciji. Izvedbe dvoje mladih solista nisu obiljeène nekim zna~ajnijim autoriziranim intervencijama. Vi{e se radi o korektnim interpretacijama ugodno »zatamnjenih« glasovnih laga. Me|utim, ono {to su Kristina i Robert Kolar uspjeli svojim tuma~enjima iznijeti ti~e se jedne druge ugo|ajnosti neophodne za oìvotvorenje solo popijevke. Naime, kao aktivni solisti rije~kog opernog ansambla HNK Ivan pl. Zajc, oslobodili su se vi{eslojne teìne opernih dionica i prepustili dubokom intimisti~kom svijetu minijaturne vanj{tine, {to solo popijevku kao glazbenu vrstu upravo definira i ~ini posebnom. Taj prijelomni trenutak ànrovskog odvajanja solo popijevke i opere ujedno je i jedna od razvidnih to~aka njihovih kvaliteta. Pijanizam Vladimira Babina, usmjeren na pratnju, uspje{no se uklopio u izvedbene koncepcije solista. Valja primijetiti da je izvr{ni producent i snimatelj Klaudio Kolar mjestimi~no propu{tao blage zvu~ne prevage koje su se dogodile na snimanju ostvarenom u opatijskoj »Vili Angiolini«. O~ito je time htio sa~uvati zvu~nu reljefnost kojom odi{e ìva izvedba i izbje}i onu dosadnu produkcijsku »ispeglanost« zvuka. Tekstualna i slikovna oprema CD–a vrlo je bogata i osmi{ljena naro~ito u pogledu teksta ~ija je autorica rije~ka muzikologinja Lovorka Ruck. Biografije skladatelja i izvo|a~a pisane enciklopedijskim stilom prostiru se na ~etverostruko preklopljenom prednjem omotu zajedno s fotografijama izvo|a~a, sve na podlogama efektnih opatijskih motiva. [teta je {to je izostao prijevod na barem jedan strani jezik po kojem bi Hrvatska solo popijevka bila dostupnija inozemstvu. U naslovu se potkrala jedna neoprostiva gramati~ka pogre{ka ~ime je popijevka ostala bez najtanjega slova. Ova krhotina, mora se priznati, malko je zasjenila sjaj vrijednoga uratka predstavljena u nakladni{tvu tonskoga studija Crescendo koji je financijski pomoglo Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.

CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG

U Pop–koncert

eliki skladatelj fragmentarne kinematografije. Jednako kao {to su Bad Blue Boysi zasluìli bolju nogometnu mom~ad, tako je mo`da i Alfi zasluìo bolju kinematografiju, ali {to je tu je. Koliko se snimalo i kako se uspijevalo u tome, Alfijeva je glazba bila jamac za to malo kratkotrajnog uspjeha. Poznajem ljude koji i dan–danas na spomen imena Nikole Tesle, »vide« Radu [erbedìju u laboratoriju kada otkriva izmjeni~nu struju, ali, znaju}i ne{to o zna~enju glazbe u filmu, uranjanje u doìvljajnost pa poslije i ostanak u memoriji, film duguje glazbenom motivu. Za razliku od produkcije mjuzikala, koja je puno bolje negoli film i kazali{te odràvala kontinuitet i kvalitetu u radu, primjerice kazali{ta Komedija, gotovo je nevjerojatno da se istodobno s velikim broadwayskim zahtjevima, takva sli~na razina mogla imati u socijalisti~ko vrijeme bezli~ne masovne kvazi–kulture u ovom dijelu svijeta. No, to je zasluga Alfija Kabilja ~ija je nadarenost i snaga melodijskog izri~aja pokrivala sve nedostatke prave glazbene scene. Pa i tijekom Domovinskoga rata, njegove su pjesme bile izvo|ene ravnopravno s budnicama i popularnim pjesmama jer su govorile srcu. Stoga je logi~no na}i ime Alfija Kabilja u autorskom indeksu najzna~ajnijih televizijskih i filmskih ostvarenja, koji nisu potonuli u nigdinu kao filmovi za koje je glazbu pisao Dmitri Tiomkin, od ~ega su ostale samo pjesme i napjevi, a imena filma ili teme nitko se ne sje}a. Serija o Nikoli Tesli bila je izuzetno uspje{no ostvaren napor Eduarda Gali}a, uz legendarnoga Ivicu Ivanca te u produkciji jo{ legendarnijeg oskarovca Branka Lustiga. Ba{ kao i serija o Selja~koj buni Anno Domini 1573. Vatroslava Mimice.

posljednje vrijeme rije~ki glazbenici ni`u uspjehe. Me|u njima posebno nas vesele i novoizdani nosa~i zvuka, uzdanice glazbena izdava{tva i tehnolo{ki promotori glazbe koji u dana{njem svekolikom uzavrelom komunikacijskom prostoru itekako imaju va`nu funkciju.

CD IZLOG

Crescendo

CD IZLOG

Hrvatska solo popijevka

CD IZLOG

Kristina Kolar, Robert Kolar, Vladimir Babin

– Originalna glazba iz filma Selja~ka buna i TV serije Anno Domini 1573 Aquarius CD5671329

CD IZLOG

Pi{e: Zvonimir Bajevi}

CD IZLOG

Orfej HRT CD ORF 337

Plo~a je ve} provjereno dobro snimljena u studiju Rocco i partner, no pati od jedne za kompaktnu plo~u neugodne sitnice: skladbe su poredane koncertnim rasporedom, dakle po autorima, a ne po ID–ovima, tj. po snimljenim cjelinama, pa onim slu{ateljima koji nisu »doma« u glazbi i skladbama na plo~i, stvara nesigurnost upotrebe, jer o~itavanjem rednog broja ID–a na zaslonu playera, ne mogu znati gdje se doista nalaze i {to slu{aju.

CD IZLOG

– Originalna glazba za TV seriju Nikola Tesla

Pi{e: Diana Grguri}

CD IZLOG

(2 CD–a):

Koliko je komorna intimna Nikole Tesle stvorila modernu partituru, toliko je velika povijesna freska o selja~koj buni Matije Gupca zahtijevala najve}u mogu}u {irinu pristupa iz koje je trebalo izaèti su{tinu ne upadaju}i u ki~. Alfiju, poput Bacharacha, teme kao da {etaju pred nosom, a on ih veè u snopove prepune dramskih i lirskih zna~enja. I opet su tu 32 »broja« koji poput dana u mjesecu sun~evim kolima ostavljaju trag doìvljaja i unutarnje stvarnosti likova koje nu`no u slici vidimo samo izvana. Nema praznih taktova i ponavljanja koji su mi i pre~esto gasili uzbudljivost u Spielbergovim filmovima. Alfi kad ponavlja, ~ini to na eventualno sli~an na~in, jer je njegov talent iskonski inventivan, a osje}aj za raspored elemenata harmoni~an i nikada ne povre|uje stabilnost forme, njegova partitura te~e u fluidnom elementu od po~etka do kraja kao samosvojna i ìva cjelina. Hvala Alfiju {to je ostao s nama i {to njegovo ime nismo ~itali na odjavama filmova poput Bravehearta.

pa i djeluje od Gospi}a do ^rnomelja te se mo`emo nadati da }e u~enici zagreba~ke gitaristi~ke {kole ne{to promijeniti u doti~nom fenomenu.

CD IZLOG

FILM MUSIC Collection

lugu svim ostalim elementima filma ili drame, serije i sli~no. U 32 »broja« Nikole Tesle i tek malo vi{e od sat vremena glazbe ~uje se ~itava pri~a o velikom izumitelju na neposredan i topao na~in, a za one koji je nisu imali prilike gledati na ekranima mo`e do~arati unutarnji naboj jednog enigmatskog i zanimljivog `ivota. Simpati~na je grafi~ka igra na omotu plo~e u kojoj uz zami{ljenoga Teslu, Alfi u Levi’s ko{ulji {alje izmjeni~nu struju koja suklja iz dirigentskog {tapi}a. Kao da ~ujem Milana Grgi}a koji bi na to rekao: »Alfi–gromovnik«.

CD IZLOG

Alfi Kabiljo

2006.

CD IZLOG

Pi{e: \ur|a Otr`an

LISTOPAD

CD IZLOG

140,

CD IZLOG

BROJ

Page 29

CD IZLOG

8:50 PM

CD IZLOG

11-Jul-07

CD IZLOG

cantus_16:cantus_16.qxd

11-Jul-07

8:50 PM

Page 30

BROJ

CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG

FRANTI[EK UHLIR TRIO & DUSKO GOYKOVICH

Dakako, izli{no je o~ekivati da }e neka od Bu~evih pjesama postati uspje{nicom. Ali ovaj je album jednostavno, kako mu i ime ka`e, bijeg od imperativa hita. Posrijedi je neoptere}uju}e djelo koje razvija trend prema kojemu basisti rade vrlo dobre solo–albume. Nakon Henryja Radanovi}a, ove godine takav trend uspje{no nastavlja i Bu~.

Jazz na Hrade RENATO RO@I]

Jazz www.renatorozic.com RENATO RO@I]

Bach www.renatorozic.com itarist, skladatelj i aranèr Renato Roì} bio je u osamdesetima vaàn sudionik zagreba~ke jazz scene — sa saksofonistom Sa{om Nestorovi}em i bubnjarom Krunom Leva~i}em vodio je zapaèni trio Strukture, da bi potom glazbenu izobrazbu uspje{no nastavio u Kölnu, gdje je ostao ìvjeti i raditi. U ovom gradu uspje{no razvija osebujan pristup klasi~noj glazbi, ali i jazzu koji na elektri~noj jazz gitari izvodi na sebi svojstven na~in, atraktivno ga spajaju}i s klasi~nom glazbom. Prije nekoliko godina objavio je album Mozart (Virgin/EMI) na kojemu je predstavio specifi~nu interpretaciju skladbi toga majstora, a nedavno je u vlastitoj nakladi objavio nosa~e zvuka Jazz i Bach.

Jazz je snimio u suradnji s me|unarodnim sastavom uz koji je nekoliko puta ostvario zapa`ene nastupe u Zagrebu, a u kojemu sviraju njegovi dugogodi{nji suradnici: sopran i alt saksofonist Hayden Chisholm, alt saksofonist Jan von Klewitz, pijanist (glasovir i sintesajzer) Matija Dedi}, kontrabasist Martin Gjakonovski i bubnjar Kruno Leva~i}. Album podastire snimke koje je ovaj zanimljiv sastav ostvario od 1999. do 2006. Tu je nekoliko respektabilnih Ro`i}evih originala (Prologue op 18, Overture op. 17, Adante, Overture op. 17, Presto i Epilogue op. 19, Fuga a’ 3, te skladbe Romance–Never Let Me Go Rayja Evansa, Meditations–My Favorite Things i Air–With A Song In My Heart Richarda Rodgersa, kao i Concerto — The Way You Look Tonight (prema Koncertu za glasovir i orkestar u d–molu br. 20, KV 466 W. A. Mozarta) Jeromea Kerna.

Multisonic ê{ka izdava~ka ku}a Multisonic objavila je CD Jazz na Hrade sa snimkom sjajnoga nastupa koji je trio ~e{kog kontrabasista Franti{eka Uhlira odrào 22. velja~e 2006. u Pragu. Izvedba je uslijedila na poziv ~e{koga predsjednika Vaclava Klausa, a u sklopu serije koncerata pod nazivom Jazz at Prague Castle. U Uhlirovu triju ve} pet godinama djeluju ~e{ki bubnjar Jaromir Hele{ic te poznati i u Europi sve priznatiji rije~ki gitarist Darko Jurkovi} Charlie. U ~etiri od osam izvedbi uvr{tenih na album kao gost trija pojavljuje se veteran Du{ko Gojkovi}, oduvijek rado vi|en gost zagreba~kih jazz pozornica i truba~ me|unarodna ugleda. Tijekom gotovo pedesetogodi{nje karijere nastupao je u razli~itim me|unarodnim formacijama, izme|u ostaloga, i u slavnom Krdu Woodyja Hermana. Gojkovi} se sjajno sna{ao i uz trio, dokazav{i da je i dalje solist velike snage i ekspresivnosti. I ovim je projektom Jurkovi} potvrdio svoju osebujnu darovitost, kreativnost, instrumentalisti~ku spremu i svestranost te se potvrdio kao umjetnik nevjerojatno {irokoga autorskog interesa i jo{ {ireg spektra izvedbene i zanatske spreme. Osim toga, pokazao je dirljivo individualan i odmah prepoznatljiv gitaristi~ki izri~aj sviraju}i two hands tapping tehnikom kao prilog tvrdnji da na izvedbenom planu izrazito napreduje i da od njega kao gitarista moèmo o~ekivati ve}e i izazovnije pothvate. Osim sjajnog dojma koji ostavlja kao gitarist, Jurkovi} se na CD–u predstavlja i u ulozi skladatelja — nakon Klausove najave trio izvodi Jurkovi}ev original Fly Time, a potom i Banana Split. Oba atraktivna djela uvr{tena su i na prvi nosa~ zvuka ovoga trija, Live 2002. Na albumu su objavljeni i Uhlirovi originali June In Prague i From Heart To Hearts te standardi Secret Love Sammyja Faina i P. F. Webera, How Insensitive Antonia Carlosa Jobima, Ow! Dizzyja Gillespiea i I’ll Close My Eyes Buddyja Kayea i Billyja Reida.

Pi{e: Bojan Mu{~et

CD IZLOG CD IZLOG

BU^

Escape standarda s djelima klasi~ne glazbe, posebice Mozartove, atonalne glazbe, world musica, hip–hopa, soula i klupske glazbe, zbog ~ega su na snimanjima sudjelovali i drugi glazbenici. Roì} je uvjeren da budu}nost glazbe svakako leì u razbijanju konvencija te spajanju raznih kultura i stilova {to, kao inovator, uporno razvija. Stoga na albumu u jednoj ili dvije skladbe Yamato Hasumi svira baroknu lutnju, Raul Sen Gupta tablu, Christoph Hillmann udaraljke i elektroniku, DJ Resq — Simon Haehnel gramofone, a Matthias Schubert tenor saksofon. Album Bach donosi osebujne obrade Bachovih suita za violon~elo solo u izvedbama na elektro–akusti~noj gitari. J. S. Bach je ovdje, ~ini se, podloga i nadasve poticaj za daljnji razvoj i ponovo oìvljavanje improvizacije u klasi~noj glazbi.

Croatia Records evet godina nakon prvijenca J. M. B. G., izdana za ZG ZOE Music, Zvonimir Bu~evi} Bu~ odlu~io je svoje autorske opservacije ujediniti u novom ostvarenju. Ovaj basist op}e prakse, studijski glazbenik i ~lan mnogih sastava — od Boe preko Songkillersa do Parnog valjka — trenuta~no predvodi vlastiti band, The Bu~ers, koji nastupa u Zuhra Showu, a marljivo radi i na jo{ jednom Boinu uskrsnu}u.

Usporedo s radom u studiju i na pozornicama, Bu~ je bez velikih pretenzija kreirao niz zanimljivih instrumentalnih vinjeta jazz–rock i funky prizvuka. Upravo kao i prvijenac, i drugi je album sazdan od skladbi koji bi svaki radijski ili televizijski urednik sa zadovoljstvom iskoristio kao glazbenu podlogu za neki prilog. Bu~eve skladbe su jednostavne, privla~ne i nadasve kompetentno odsvirane. To i ne ~udi jer

sama, o~ito je da je Gibonni novo ostvarenje stvarao albumski, napraviv{i gotovo konceptualno izdanje. To sugerira i njegov podnaslov Vodi~ za brodolomce i an|ele ~uvare, ali i stihovi pjesama koji problematiziraju krizu srednjih godina. Ipak, Gibonniju ovaj put nedostaje osobnoga emocionalnog naboja kojim bi napunio svoj skladateljski arsenal. Albumu, naime, nedostaju bezvremenske skladbe poput Tempere, ^inim pravu stvar, Projdi vilo ili Divjeg cvita. Osim jedne, a nju nije napisao Gibo. Dalmatinsku tradicionalnu pjesmu Tija bi te zaboravit skladateljski i aran`erski poja~ao je Goran Bregovi}, i to je definitivan vrhunac albuma, kvalitativni pomak kakav je Gibonni nekoliko puta napravio usmjeravaju}i vlastitu karijeru prema vrhuncima.

HAL

Trilogy Dancing Bear Kad bi se ujedinile odre|ene diskografske silnice Elvisa Stani}a, Gibonnija, Azre i Pipsa, mogla bi se otkriti zanimljiva dimenzija ~etvrtoga albuma Damira Halili}a Hala. Poput Elvisa Stani}a, koji je vrhunski gitarist, i Damir Halili} Hal predstavlja vrhunskog instrumentalista specijalizirana za takozvanu finger picking tehniku sviranja gitare. Uzgred, pjeva~ica sastava Elvis Stani} Group, Meri Tro{elj, glavna je Halova vokalna suradnica.

Album Unca fibre ostvarenje je Gibonnijevih ciljeva: koriste}i prepoznatljiv zvuk, napravio je druk~iji album od prethodnoga. Me|utim, zaviriv{i svakoj pjesmi nekoliko puta »pod haubu«, ne mogu se oteti dojmu da bi Unca fibre mogla biti sjajna kolekcija B–strane singlova koji su skinuti s ranijih ostvarenja Judi, zviri i be{timje i Mirakul. Jer, ~ini se da je glavni problem albuma u tome {to je Gibo u stihovima manje progovarao kroz sebe, a vi{e kroz druge, pribli`iv{i se tako vi{e aran`manima i produkciji negoli samim pjesmama. Istodobno, Unca fibre nadilazi dva prethodnika, dokazuju}i da je ~etverogodi{nja stanka rezultirala novim tipom dodane vrijednosti za Gibonnija. Umjereni pad popularnosti bit }e vjerojatno porez na tu dodanu vrijednost, ali Gibonni je brand koji }e jo{ dugo trajati.

Potom, sli~no Gibonniju, koji je za potrebe snimanja svoja dva zadnja albuma okupio izvrsne svjetske studijske glazbenike, i Hal se okru`io sjajnim suradnicima. J. D. Blair svirao je bubnjeve za Shaniu Twain, saksofonist Jim Horn sura|ivao je s Rolling Stonesima, Frankom Sinatrom, Elvisom Presleyjem, Ericom Claptonom i drugima, gitarist John Jorgensen svirao je s Eltonom Johnom, Georgeom Michaelom, Bobom Dylanom i drugima, a pjeva~ica Suzy Bogguss ima tri Grammy nominacije. A to je samo dio iskusnih glazbenika koji su svirali na ovom albumu. Azra je prva ~etiri albuma objavila na osam vinila, a Hal je prva ~etiri albuma objavio na sedam diskova. Trilogy je prvi hrvatski autorski trostruki CD koji stilski razdvaja tri dijela na pop/rock, instrumentale i fusion. Kombinacija razli~itih glazbenih `anrova, od jazza i bluesa do etna iskazuje iznimnu Halovu svira~ku kompetentnost. I kao {to su Pips, Chips & Videoclips dobivali dobre recenzije u inozemnim glazbenim magazinima, isto je i s Halom. Osim recenzija, njegove pjesme dolaze na ameri~ke, australske i europske top–ljestvice, a priznati glazbeni virtuozi poput Tommyja Emmanuela vole s njim sura|ivati.

CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG

2006.

Jednako kao {to je na prvom albumu posegnuo za obradom standarda Ain’t No Sunshine Billa Whitersa, tako je na ovome preuzeo klasik Crusadersa Street Life ubrzav{i ga, iz ~ega je proizi{la zanimljiva verzija koja, zapravo, vapi za remiksom. Naime, ~ini mi se da su ova i jo{ neke br`e pjesme mogle biti jo{ izra`ajnije uz pone{to klupskog {tiha u aran`manima i produkciji.

Rije~ je o jedinstvenu i atraktivnu spoju jazz

CD IZLOG

LISTOPAD

mu je u izvedbama pomogao dio kolega iz Parnog valjka uz neke stare suradnike, a solidnom produkcijom kona~ni je oblik albumu dao Marijan Brki}.

Pi{e: Ivica @upan

CD IZLOG

140,

Za{to onda Hal nema zaslu`eno mjesto u glazbenoj i medijskoj javnosti? Vjerojatno zato {to ne pristaje na kompromise. No, o~ito ima sna`nu podr{ku svoje diskografske ku}e jer objavljivanje trostrukog autorskog CD–a izvo|a~a koji nije komercijalan zna~i ~vrsto vjerovanje u njegovu kvalitetu. Sniman u Nashvilleu, Rimu, Londonu i Zagrebu, Trilogy je pravi izazov za svakog glazbenog sladokusca. Unato~ nekim nepotrebnim i slabijim pjesmama popra}enim stihovima iz {kolskih zada}nica, posrijedi je pobjeda vrhunske izvedbe.

GIBONNI

Unca fibre Dallas Records nca fibre, sedmi studijski album Zlatana Stipi{i}a Gibonnija, na neki na~in zatvara trilogiju zapo~etu s prethodna dva albuma. Svi sastojci nalaze se i ovdje: izvrsni stihovi, dalmatinsko narje~je, eteri~na kombinacija popa, rocka i world musica, atraktivni gosti, epska i razgranata produkcija (uglavnom) Nik{e Brato{a, vidljiva intencija minucioznog dora|ivanja svake pjesme te kona~ni proizvod koji definitivno pripada vrhu hrvatske pop/rock produkcije.

Iako Unca fibre ima ponajmanje upe~atljivih pje-

GUSTAFI

F. F. Dancing Bear etiri godine nakon CD–a Na minimumu Gustafi dokazuju da je njihova radna temperatura i dalje na maksimumu. Njihov sedmi studijski CD, F. F., sastavljen od dobro poznatih sastojaka: rock’n’rolla, tex–mexa, bluesa i ritma amerikane i ponajvi{e istriane — jednom rije~ju »{tala« — i ovoga je puta ovjereni dokument da su Gustafi jedna od tri ponajbolje glazbene formacije na ovim prostorima.

Toliki unos istinskih emocija, visprenih stihova, èstokih instrumentalnih slaloma i bogatih, zaraznih aran`mana predstavlja istinsku privilegiju za sve slu{atelje ovog albuma. Pritom su za kreaciju onoga {to su vrlo dobro nazvali freak folkom (odatle kratica u nazivu albuma) pozvali svoje prirodne saveznike: vrsnu vokalisticu Tatianu Giorgi, koja je bila ~lanica sastava u doba CD–a Zarad tebe, Los Caballerose koji ja{u istim horizontima te Ivanku Mazurkijevi} koja postaje traèna poput Olivera, ali u slu~aju Gustafa pokazalo se kako su pjesme Pu{ti mi i Ja ne znan skrojene upravo po njezinoj mjeri. Od dosad objavljenih skladbi, CD sadrì izvrsnu pjesmu I da san zna s EP–ja Tampon Vol. 1 koja se izvrsno uklopila u kompaktno tkivo albuma. Zapravo, kako album odmi~e, pjesme postaju sve bolje, no ve} sljede}e preslu{avanje dokazuje da prvi dojam vara. Jednostavno, unaprijed ili unatrag,

2006.

Od novih pjesma osjetan je doprinos Arsena Dedi}a kao autora teksta u pjesmi Da mogu, koju u originalu pjeva Renati Zero, Zagrli me koju je proslavio Zdravko ôli} i sasvim novoj pjesmi Kaù. Dvije skladbe su iz repertoara Bijelog dugmeta, Pristao sam bit }u sve {to ho}e i Sve }e to, mila moja, prekriti ru`marin, snjegovi i {a{, a zanimljivo je da dvije pjesme potpisuju dva biv{a ~lana Prljavog kazali{ta — Zoran Cvetkovi} Zok koji je uz Massima koautor uspje{nice Doriana Graya Samo za tvoje o~i, dok je Marijan Brki}, kao ~lan Parnog valjka, napisao skladbu Do|i. Upravo je ta obrada najefektnija na CD–u, na kojemu Massimo samo potvr|uje svoje iznimne glasovne mogu}nosti. Nove skladbe u srazu s obradama pritom nemaju mnogo izgleda (osim Arsenove Kaù), ali kao {to Rod Stewart na ve} ~etvrtom albumu uspje{no crpi croonersku ostav{tinu, nikome ne}e biti ào ako iskazanu Vje{tinu Massimo nastavi primjenjivati i ubudu}e.

las Gabi Novak i danas je u Hrvata sinonim za bolju pjeva~ku pro{lost, za vrijednost ~iji sjaj ne tamni i nenadma{nu vokalnu kvalitetu. Prepoznatljiva boja glasa, vrhunska interpretacija, vezana {tednja uz sna`nu autorsku valutu i niska evergreena priskrbili su Gabi status trajne glazbene vrijednosti s ovih meridijana.

Pjesma je moj `ivot, njezin zadnji album iz 2002. na kojemu u jazz aran`manima izvodi poznate skladbe Arsena Dedi}a iz vlastita repertoara, bio je putokaz mla|im nara{tajima da zapo~nu s prou~avanjem njezine glazbene ostav{tine. No, albumi Gabi Novak ve} su odavno nestali s polica prodavaonica: Retrospektiva je objavljena 1993., a Orfejeva kompilacija Adrese moje mladosti, na kojoj su radijske snimke s raznih festivala, objavljena je 1997. godine. Zlatna kolekcija, koju je osmislio Arsen koriste}i zapise sa spomenuta dva CD–a i s jo{ nekih izdanja, svakako ispravlja tu nepravdu. Dvostruki CD, na kojemu pjesme nisu kronolo{ki poredane, nije samo podsjetnik na iznimni repertoar Gabi Novak, nego kolekcija pjesama koja revalorizira hrvatsku {lagersku scenu. Stoga Zlatna kolekcija nije samo obavezno {tivo za nostalgi~are, nego kompilacija koja zorno pokazuje kako kvalitetno napravljene i interpretirane pjesme odolijevaju zubu vremena. Iako najve}i broj pjesama potpisuje Arsen, skladbe Ljube Kuntari}a, Ivice Kraja~a, Stipice Kalogjere, Miljenka Prohaske, Kemala Montena, Gabora Len|ela, Zrinka Tuti}a, Hrvoja Hegedu{i}a, \or|a Novkovi}a i drugih tako|er ~ine klju~an doprinos zlatnoj karijeri Gabi Novak.

EZERKI & 7/8

Bakne` Dallas Records edavno je Dallas Records objavio ~ak dva albuma hrvatsko–makedonske kombinacije Ezerki & 7/8 — reizdanje albuma Livingroom iz 2003. i ovogodi{nji Bakne`. Ezerki je `enski zbor koji djeluje 11 godina, a 7/8 prate}i je orkestar koji vodi Bruno Urli} i koji ~ine ~lanovi Zabranjenog pu{enja, [o!Mazgoona i Stampeda. Ovi »glazbeno ujedinjeni narodi« djeluju pod okriljem Hrvatsko–makedonskog dru{tva u Zagrebu sa ciljem o~uvanja i reinterpretacije tradicionalnih makedonskih napjeva. Tako se na albumu Bakne` nalaze i poznatiji makedonski napjevi poput Jovano, Jovanke te Kale{ bre An|o (pjesma koju je, u svojoj ina~ici, snimio ~ak i Branimir [tuli}).

Dora|eniji od prvijenca, Bakne` kao dodatne favorite biljeì gostovanje izvrsne Radojke [verko, i to upravo u skladbi Kale{ bre An|o, te posebice efektno vokalno nadopunjavanje najpopularnijega makedonskog glazbenika To{e Proeskoga. Makedonska narodna glazba u sebi sadrì odre|enu tajanstvenost ({to je vrsno znao iskoristiti Mizar s pripadaju}im nasljednicima), a sjajnim vokalnim tkanjem 19 ~lanica zbora razotkriva izvore te magi~nosti. Makedonska je glazba iskonski lijepa, nabijena emocijama, uz odgovaraju}i ritam po kojemu se prate}i orkestar i nazvao sedam osmina. Sniman u Ivani} Gradu, miksan u Parizu i masteriziran u Zagrebu, album odlikuje produkcija primjerena isticanju vokalnih dosega, koji u kombinaciji s orkestrom djeluju iznimno sna`no. Zapravo, posrijedi je projekt koji moè biti jo{ komercijalniji. Jer, ni oni koji izvode makedonske tradicionalne glazbene motive nisu ni{ta manje dobri od glazbenika koji izvode, primjerice, kubansku ili meksi~ku glazbu.

re}i album instrumentala Miroslava Matanovi}a pokazuje da se on ve} specijalizirao za nenametljive glazbene dionice, idealne za medijsku uporabu. Podloge u radijskim emisijama ili glazba koja mo`e izvrsno »sjesti« u nekoj seriji ili filmu, bez memorijskog u~inka postaje o~it Matanovi}ev za{titni znak.

Nakon albuma 40:14 i Deep Inside Nature, objavljenih za vlastitu diskografsku ku}u BRC, negda{nji ~lan Animatora nije se usredoto~io samo na vlastito gitaristi~ko umije}e, nego je u pomo} pozvao nekoliko glazbenika, od kojih je najpoznatiji Vladimir Paveli} Bubi, biv{i pjeva~ Vatrogasaca i Ljubimaca `ena te bubnjar jedne postave Novih fosila. Imena instrumentala djeluju kao imena poglavlja u ud`beniku prirode i dru{tva: Sokolov let, Ki{e jesenje, @etva, Igra leptira, Kao rose, Povjetarac, Plima. O~ito je da crpljenje ideja iz prirode Matanovi}u mo`e privu}i newageovsku publiku, {to zna~i da bi se njegov CD mogao na}i na policama prodavaon-

RASPASHOW

Croatia Records

Komercijalni potencijal Raspashowa leì ponajprije u tome {to je pjeva~ banda Kristijan Rahimovski Akijev sin i {to se povremeno moè prepoznati vokalna sli~nost. Laid back rock koji njeguje Raspashow sasvim sigurno moè postati poèljan na komercijalnim radijskim postajama, ali band jednostavno nema potencijal koji bi ga izdigao iznad zabavno–glazbene druìne koja tek malo è{}e koristi elektri~nu gitaru.

CD IZLOG CD IZLOG

Menart ako se nitko nije mogao kladiti na to, Maja Vu~i} je ve} nastupnim albumom stekla status respektabilne izvo|a~ice koja odi{e istinskom zrelo{}u, pokazuju}i na koji bi na~in, u osvit 21. stolje}a, trebala funkcionirati doma}a {lagerska scena.

[tovi{e, Lice koje zna{ nadma{uje sve studijske radove kvarteta Divas ~ija je nekada{nja ~lanica te je zapravo raspad mati~noga banda koristio ponajvi{e njoj. Iako se ~inilo da }e se diskografski najprije obogatiti sestre Husar, Maja Vu~i} je prvo pokazala solidne voditeljske sposobnosti u vlastitom talk–showu, a onda sve iznenadila nastupnim jazzy albumom.

Bez obzira na autorske oscilacije, album potvr|uje da prava karijera za Maju Vu~i} tek po~inje. Njezino stajanje uz bok velikoj Gabi Novak u obradi pjesme Za mene je sre}a ipak nije bilo slu~ajni pogodak.

Dignimo sidro roatia Records je u svojoj pretvorbi definitivno postala diskografska ku}a usmjerena na pop i zabavnu glazbu te na efektno crpljenje kataloga starih izdanja, tako da aktivni rockeri ondje imaju status manjine. Urban je najva`niji rock–izvo|a~ Croatia Recordsa te u tom kontekstu davanje prilike mla|im nara{tajima zna~i da tvrtka o~ekuje i odre|eni komercijalni potencijal nadolaze}ih nada.

Lice koje zna{

CD IZLOG

BRC

MAJA VU^I]

Iznimno sna`an potencijal albuma prvijenca ~ine pjesme Arsena Dedi}a i Miljenka Prohaske, HRT–ov Big Band, live snimke, smjela i zanimljiva obrada Azrine skladbe Obrati pa`nju na posljednju stvar nastale na akordima pjesme Beatlesa Michelle, izvrsni glazbenici i vrlo dobra produkcija, u kojoj je i sama sudjelovala.

MIROSLAV MATANOVI]

CD IZLOG

Vje{tina II., kako ime ka`e, nastavak je albuma prethodnika Vje{tina, me|utim, posrijedi je hibrid obrada i novih skladbi. Kako je takva praksa, zapravo, legitiman diskografski postupak, Massimo je novi album mogao i druk~ije nazvati.

Croatia Records

U kona~nici, posrijedi je hrabar i dobrodo{ao odmak Darka Rundeka u druk~iji tip autorstva, a rezultat je svakako pozitivniji nego posljednja mu dva studijska albuma.

CD IZLOG

Zlatna kolekcija

CD IZLOG

GABI NOVAK

assimo je nakon povratka na scenu prili~no `estoko krenuo u diskografsku produkciju, objavljuju}i po jedan album godi{nje. Pridoda li se tu jo{ i kompilacija Zlatna kolekcija, u posljednje ~etiri godine objavio je ~ak pet albuma, {to je prili~no nesvojstveno posustaloj hrvatskoj produkciji. No, jedino album Massimo donosi nove materijale, a ostali sadr`e poznate skladbe.

CD IZLOG

Aquarius Records

CD IZLOG

Vje{tina II.

CD IZLOG

MASSIMO

CD IZLOG

Mo`da }e fanovima Darka Rundeka ovaj album biti stran, ~udan i — nepotreban. U pojedinim pjesmama, dakako, ~uje se njegov prepoznatljiv autorski rukopis (npr. u skladbi Zvuk oluje). Ipak, pjesma Sunce grupe Letu {tuke, u kojoj gostuje Rundek, mnogo je sna`nija poveznica s njegovim starijim radovima negoli cjelokupan novi album.

CD IZLOG

Rundek je na ovom albumu prije svega glavni skladatelj koji svoje glazbeno putovanje uspje{no dijeli s istomi{ljenicima. Reklo bi se: world music, ono {to je Rundek kao skladatelj oduvijek imao kao za{titni znak, ali to sad napokon izlazi na vidjelo i u me|unarodnim okvirima.

CD IZLOG

Prije svega, Rundek pjeva na ~etiri jezika, {to u odre|enom dijelu slu~ajeva predstavlja problem. Rundek zapravo i nije osobit vokalist, a kad svoju (ne)umje{nost stavlja u slu`bu stranih jezika, rezultat ponekad zna biti blizak katastrofi kakvu je, primjerice, prouzro~io Johnny [tuli} na svom trostrukom albumu It ain’t like in movies at all. S druge strane, za pribli`avanje poetici i stilizmima Toma Waitsa i nije potrebno neko `estoko pjeva~ko umije}e.

CD IZLOG

njegova prva tri solisti~ka albuma, a o sli~nosti s Haustorom da se i ne govori.

CD IZLOG

Jer, razni »terapeutski« CD–ovi relaksiraju}a zvuka, kakvi se ondje mogu kupiti, ne sadr`e nimalo bolju glazbu od one kakvu stvara Matanovi}. Iako nije rije~ o komercijalnoj glazbi, Matanovi}evi bi CD–ovi mogli, uz odgovaraju}u marketin{ku potporu, u}i u tu kategoriju nenametljivo, upravo poput njegove glazbe.

Povremeno se osje}aju o~inski savjeti, pa pjesma Pozovi me na bal kao da dolazi iz kajdanke Parnoga valjka, a upravo u takvim trenucima Raspashow pokazuje ono najbolje. Da je band i{ao tim putem, rezultati bi nedvojbeno bili dopadljiviji od onoga {to se nalazi na prvijencu. Producent albuma, Miro Buljan, svoj je posao obavio uobi~ajeno dobro, a uz ~lanove sastava potrudio se i da aran`mani budu solidno napisani. Na`alost, autorstvo prepuno stereotipa Raspashowu ne priskrbljuje titulu nade. Mogu}e rje{enje za ovakav problem je ~vr{}a svirka i ulazak u hard rock vode. Jer u ovim vodama njihovi prvi ma~i}i nisu daleko otplivali.

CD IZLOG

ica s namirnicama i knjigama za zdrav `ivot.

CD IZLOG

freak folk Gustafa predstavlja dosada{nji vrhunac hrvatske produkcije popularne glazbe u ovoj godini. Odnosno, ne bude li iznena|enja u posljednjem tromjese~ju, posrijedi je — album godine.

LISTOPAD

CD IZLOG

140,

CD IZLOG

BROJ

Page 31

DARKO RUNDEK & CARGO ORKESTAR

Mhm a–ha oh yeah da–da! Menart akon live albuma s Cargo orkestrom, Darko Rundek odlu~io je snagu sastava preto~iti u studijsko djelo. Pritom se i dalje zna tko je gazda, ali o~ito je da Mhm a–ha oh yeah da–da! predstavlja najve}i odmak od praksi ostvarenih na

CD IZLOG

8:50 PM

CD IZLOG

11-Jul-07

CD IZLOG

cantus_16:cantus_16.qxd

11-Jul-07

8:50 PM

Page 32

BROJ

140,

LISTOPAD

2006.

generacija

43. Glazbena tribina Pula 2006.

SUSRETI ^etvrtak, 09. 11. 17:45 Filozofski fakultet Pula Otvorenje izlo`be plakata Lovro pl. Mata~i} u suradnji s Fondom Lovro i Lilly Mata~i} Autor: dr. sc. Eva Sedak Likovni suradnik: Berislav Brajkovi}

18:00 POSLIJEPODNE JEDNOG SKLADATELJA — STJEPAN [ULEK Ivan Novinc, violina Srebrenka Poljak, glasovir Guda~ki kvartet Porin Program: Sonata za violinu i klavir 5. guda~ki kvartet

19:30 Crkva Sv. Franje Pula SJE]ANJE NA IGORA KULJERI]A Zbor HRT Dirigent: Ton~i Bili} Solisti: Valentina Fija~ko, sopran Martina Goj~eta Sili}, mezzosopran Ivo Gamulin, tenor Luciano Batini}, bas Mario Penzar, orgulje Tomislav Kova~i}, udaraljke Bo`idar Rebi}, udaraljke

Program: Kri`u, daj nam Ti milosti za mu{ki zbor — Starocrkveno pu~ko prikazanje `ivota sv. Ciprijana i Justine Hrvatski glagolja{ki rekvijem za sole, zbor, orgulje i udaraljke (izvorni rukopis)

PULA, 9.–12. STUDENOGA 2006.

Ivan Bo`i~evi}, glasovir Zoran Veli}, glasovir Darko Grappone, vibrafon Oliver Mandi}, glockenspiel

Program: Vlado Sunko Zato~enik za guda~e* Mirela Ivi~evi} Petak, 10. 11. Unity na odmoru za klarinet i guda~e* Ivan Bo`i~evi} 12:00 Marittimo za obou, klavir i guda~e* Hotel Histria – kavana Mirko Krsti~evi} PROMOCIJA IZDANJA HRVATSKOG U srcu Narnije za glasovir, udaraljke i DRU[TVA SKLADATELJA I CANguda~e* TUSA

16:30 Filozofski fakultet Pula POSLIJEPODNE JEDNOG SKLADATELJA — STANKO HORVAT Pavica Gvozdi}, glasovir Tvrtko Sari}, gitara Guda~ki kvartet Sebastian

21:30 Dom hrvatskih branitelja – Mala dvorana SJE]ANJE NA NEVENA BELAMARI]A Ksenija Sanjkovi}, sopran Berislav Arlavi, glasovir Josip Nalis, dirigent

Program: Ostinati za glasovir Program: De diebus furoris za glasovir Kafkophonie za gitaru i guda~ki kvartet Grigorij Frid: Dnevnik Anne Frank, monopera Dramatur{ka obrada i re`ija: Neven Be20:00 lamari} Dom hrvatskih branitelja

Velika dvorana

SPLITSKI SKLADATELJSKI KRUG — Subota, 11. 11. VE^ER PRAIZVEDBI 10:00 Splitski komorni orkestar Hotel Histria – kavana Dirigent: Sa{a Britvi} PRESS: Solisti: 24. MUZI^KI BIENNALE @eljko Mili}, klarinet ZAGREB Silvana Mili{i} [o{a, oboa 19. — 28. TRAVNJA 2007.

11:30 Circolo – Zajednica Talijana Pula PRAIZVEDBE — NATJE^AJ ZA NOVE SKLADBE Ivan Novinc, violina Kre{imir Feren~ina, viola Renata Penezi}, flauta Krunoslav Babi}, tuba Riccardo Luque Perdomo, fagot Vitalij Muntjan, harmonika

20:00 Dom hrvatskih branitelja – Velika dvorana SVE^ANI KONCERT UZ 100. OBLJETNICU RO\ENJA MILA CIPRE, IVANA BRKANOVI]A I BORISA PAPANDOPULA Vara`dinski komorni orkestar Dirigent: Pavle De{palj

Program: An|elka Bego [imuni} Uzmorje za violinu i violu* Branko Okmaca Dyas za flautu i tubu* Zdravko Lon~ari} Dodir za flautu i tubu* Massimo Brajkovi} Recitativo concertante za fagot i harmoniku*

Program: Milo Cipra Concertino za guda~ki orkestar Ivan Brkanovi} Concertino za guda~ki orkestar Boris Papandopulo Sinfonietta za guda~e

16:30 Filozofski fakultet Pula

12:00 @upna crkva ro|enja Marijina

POSLIJEPODNE JEDNOG SKLADATELJA — BERISLAV [IPU[ Ratko Vojtek, klarinet Katarina Krpan, klavir Tvrtko Sari}, gitara Petrit Çeku, gitara Zagreba~ki kvartet saksofona

Nedjelja, 12. 11.

GLAZBA ZA HARMONIKE Harmonika{ki orkestar Stanko Mihovil i} OKUD-a »Istra« Pula Dirigent: Damir Bu`leta

Program: Rudolf Bru~i Sinfonietta Damir Bu`leta Program: Poema pastorale Manie za piccolo klarinet Sanja Drakuli} Ricercare za glasovir Uspavanka za San Roa, pticu ljubavi Noli tangere* za dvije gitare Dick Tracy and the Mistery of Pretty Piet za bas klarinet, tam–tam i zvon~i}e Im Garten deiner Liebe za kvartet sak* (praizvedba) sofona