Cantus 144 by HDS.hr

cantus_14:cantus_01.qxd

11-Jul-07

8:10 PM

Page 1

NOVINE HRVATSKOGA DRU[TVA SKLADATELJA BROJ 144 SVIBANJ 2007. CIJENA 20 kn

PRAIZVEDBA BALETA VERONIKA DESINI]KA CANTUS ANSAMBL CD IZLOG

CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS

CANTUS

CANTUS CANTUS

MIRO MARTINI]

OPRO[TAJ S PRIJATELJIMA \OR\EM NOVKOVI]EM, IVANOM–IVICOM PERCLOM I KRE[IMIROM–KRE[OM BLA@EVI]EM

CANTUS

CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS

CANTUS

TRAJNA PRIVLA^NOST \AVLA U SELU

CANTUS

MANIFEST EUROPSKOG SAVEZA SKLADATELJA

CANTUS

PORIN 2007

CANTUS

RO\ENDANSKI KONCERT DUBRAVKA DETONIJA

CANTUS

24. MUZI^KI BIENNALE ZAGREB

CANTUS

ISSN 1330–4747

cantus_14:cantus_01.qxd

11-Jul-07

8:10 PM

Page 2

BROJ 144, SVIBANJ 2007.

ZAMP–ove zanimljive sadr`aje u ovom broju nadopunjuje razgovor s Antunom Tomislavom [abanom, glavnim tajnikom HDS–a, o za{titi autorskih prava u zemljama Europske unije. Ostale teme ostavljamo slobodnom izboru svakog ~itatelja.

VIJESTI

redstavnici Dru`be Bra}e Hrvatskoga Zmaja u subotu, 24. o`ujka sve~ano su otkrili spomen–plo~u Rudolfu Matzu, Zmaju Ognjenome na ku}i u kojoj je `ivio, u Mesni~koj ulici u Zagrebu. Ugledni hrvatski violon~elist,

VIJESTI

Pro~itajte kako je Dubravko Detoni proslavio 70. ro|endan, za{to je Lhotkin \avo u selu najizvo|eniji hrvatski balet, koja su nam nova djela ponudili na{i suvremeni skladatelji i nova izdanja u na{em CD izlogu.

Pi{e: Bojana Ple}a{

VIJESTI

Otkrivena spomen–plo~a Rudolfu Matzu

VIJESTI

otreseni gubitkom ~ak trojice kolega i prijatelja, ~lanova HDS–a, koji su nas u kratkom vremenu iznenada napustili, u novom broju novina Cantus prisje}amo ih se kao divnih osoba i zna~ajnih hrvatskih skladatelja i glazbenika. Nedostajat }e nam novi hitovi popularne glazbe \or|a Novkovi}a, osebujan {ansonijerski duh i tradicionalne Glazbene tribine u HDS–u Ivana–Ivice Percla, te novovalne ode ljetu i ljubavi Kre{imira Blaèvi}a. Svojim su nas radom sva trojica zaduìla da nastavimo promicati hrvatsku glazbu i biljeìti njezine najzna~ajnije doga|aje. Zbog opse`nosti festivalskih doga|anja, donosimo djelomi~ni osvrt na protekli 24. Muzi~ki biennale Zagreb i njegove uspjehe o ~emu }e biti rije~i i u idu}em broju Cantusa.

VIJESTI

PO[TOVANI ^ITATE LJI CANTUSA!

VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI

VIJESTI

e|unarodna konfederacija dru{tava autora i skladatelja CISAC i Me|unarodni ured za za{titu mehani~kih prava BIEM po~etkom oùjka uputili su pozive na adrese popularnih internetskih stranica YouTubea i MySpacea. Cilj upu}enih poziva jest do}i do potrebnih rje{enja u odobravanju glazbenih sadràja te pla}anju naknada autorima i nositeljima prava za javno kori{tenje glazbenih djela. Obje strane sloìle su se da uklanjanje glazbe s Interneta ne predstavlja najbolji i dugoro~an èljeni rezultat ni za njihove autore i nositelje prava niti za digitalne tvrtke koje ih svakodnevno javno koriste. Naime, CISAC kao krovna organizacija okuplja 217 svjetskih dru{tava koja se bave kolektivnom za{titom autorskog prava, {to ~ini vi{e od 2,5 milijuna autora iz 114 zemalja svijeta. Druga me|unarodna krovna organizacija BIEM okuplja 46 dru{tava, koja se bave za{titom prava mehani~ke reprodukcije autorskih glazbenih djela iz ~ak 52 zemlje svijeta. HDS ZAMP je dugogodi{nji punopravni ~lan obje organizacije i aktivno sudjeluje u njihovu radu te slijedi njihovu poslovnu politiku. Ciljeve ovakvog pristupa dvaju krovnih organizacija ustvrdili su glavni direktor CISAC–a Eric Baptiste i glavni tajnik BIEM–a Ronald Mooij. Njihova je èlja time zapo~eti zajedni~ku suradnju pri odobravanju glazbenih sadràja {to }e zasigurno omogu}iti nastavak rasta legalnog javnog kori{tenja glazbe. CISAC i BIEM vode se uvjerenjem da }e MySpace i YouTube uvidjeti i svoju odgovornost u podru~ju za{tite autorskih prava te tako posti}i dogovor koji }e im ujedno omogu}iti pravovaljano kori{tenje milijunskog repertoara glazbenih djela za{ti}enih pri pripadaju}im dru{tvima. Na taj na~in }e svakako i ta dva uslu`na servisa pridonijeti razvoju legitimne distribucije glazbenih sadràja. Poduzetu zajedni~ku akciju CISAC–a i BIEM–a HDS ZAMP èli pribliìti i na{oj zemlji kao jo{ jedan dokaz da dru{tva za kolektivno ostvarivanje izrazito podràvaju razvoj tehnologija u digitalnom dobu, ali da se i od internetskih servisa tako|er o~ekuje da po{tuju autorska prava. @elja svih je da se prona|e zajedni~ki jezik i suìvot i na tom dru{tvenom podru~ju. (Ana Kralj)

VIJESTI

Poziv CISAC–a i BIEM–a na zajedni~ku akciju

VIJESTI

ZAMP

VIJESTI

Davor Hrvoj, urednik

skladatelj, pedagog, dirigent, zborovo|a, glazbeni publicist i atleti~ar Rudolf Matz (Zagreb, 1901. — 1988.) bio je vrstan i cijenjen umjetnik te osoba izra`ene socijalne svijesti. Violon~elo je u~io kod profesora Umberta Fabrija, Jure Tkal~i}a i Vaclava Humla, a skladanje kod Blagoja Berse. Autor je raznovrsnog i rado izvo|ena opusa od stotinjak orkestralnih, zborskih, koncertantnih, solisti~kih i komornih skladbi ~iji se izri~aj kre}e od utjecaja folklora do neobaroknih tendencija. Bio je osniva~ i voditelj Glazbenog dru{tva intelektualaca, Zagreba~kog komornog zbora, Zagreba~kog komornog orkestra, Zagreba~kog omladinskog komornog orkestra, Me|unarodnog omladinskog komornog orkestra u Bayreuthu te zbora Zagreba~ki lije~nici pjeva~i. Dirigirao je Dru{tvenim orkestrom Hrvatskog glazbenog zavoda i Hrvatskog pjeva~kog saveza, a bio je aktivan i kao komorni glazbenik. Zna~ajan doprinos Matz je dao i na podru~ju razvoja glazbenog amaterizma u Hrvatskoj. Me|unarodni ugled stekao je ponajprije zahvaljuju}i svojoj bogatoj

pedago{koj aktivnosti na podru~ju violon~ela pa ga je tako slavni Leonard Rose prozvao »mo`da najve}im violon~elisti~kim teoreti~arem na svijetu«. Uz uspjehe u pedago{kom radu na Muzi~koj akademiji u Zagrebu i na drugim srednjim i visokim glazbenim {kolama, osobito je cijenjena njegova zbirka Prve godine violon~ela izdana u 32 sveska, koja je izvr{ila velik utjecaj na nastavu violon~ela diljem svijeta u drugoj polovici 20. stolje}a. Sve~anost otkrivanja spomen–plo~e velikanu hrvatske glazbe otvorili su Hrvatsko pjeva~ko dru{tvo Jeka iz Samobora i Hrvatsko pjeva~ko dru{tvo Slavulj iz Petrinje, pod ravnanjem Josipa degl'Ivellia, Zmaja Bra~kog II., a izvedene su Dru`bina himna Zmajevka Ivana Muhvi}a, Zmaja Rije~anina na tekst V. Deèli}a st., Zmaja Kloko~koga te skladbe Kad Ljubmir ute~e Rudolfa Matza na stihove I. Vu~i}a–Buni~evi}a. Nazo~nima su se obratili pro~elnik Umjetni~ke sekcije Josip degl'Ivellio i prof. An|elko Krpan, pro~elnik Guda~kog odjela Muzi~ke akademije u Zagrebu, istaknuv{i zna~aj Rudolfa Matza na svim podru~jima u kojima je djelovao. Nakon izvedbe njegove skladbe K suncu prosi svaka roà, na stihove D. Domjani}a, govor o povijesnom djelovanju Dru`be odrào je Me{tar protonotar Ernest Gnjidi}, Zmaj Dubravarski, ukazav{i na va`nost Rudolfa Matza, i samoga ~lana Dru`be te va`nost postavljanja spomen–plo~e njemu u ~ast. Sve~anost njezina otkrivanja prigodno je privedena kraju izvedbom Matzove Po~asnice, na stihove I. Vu~i}a–Buni~evi}a.

ALMANAH HRVATSKE GLAZBE — VODI^ ZA 2007. lmanah hrvatske glazbe 2007. prire|uju tri najve}e hrvatske glazbene strukovne udruge: HUZIP — Hrvatska udruga za za{titu izvo|a~kih prava, HGU — Hrvatska glazbena unija i HUOKU — Hrvatska udruga orkestralnih i komornih umjetnika, nastavljaju}i tradiciju i dosada{nju praksu Hrvatskog glazbenog vodi~a da na jednostavan, pregledan i prakti~an na~in omogu}i svima, prvenstveno svojemu brojnom ~lanstvu, pristup i uvid u sve podatke koji su neposredno povezani s djelatno{}u cjelokupne glazbene kulture i industrije u Hrvatskoj. Ciljevi i sadr`ajne odrednice Almanaha hrvatske glazbe 2007. odre|eni su svakodnevnim potrebama za prakti~nim informacijama brojnih sudionika koji stvaraju, organiziraju i djeluju na svim podru~jima i u svim oblicima glazbene sada{njosti. Ovogodi{nje izdanje na 932 stranice donosi mno{tvo podataka, a radi preglednosti i lak{eg snala`enja Almanah je podijeljen u devet tematskih poglavlja: Tekstovi o hrvatskoj glazbi, Strukovne udruge, institucije, organizacije, {kole i klubovi, Izdava~i, manageri, kontakti s izvo|a~ima, Studiji za snimanja, ozvu~avanje i osvjetljavanje, glazbene i CD trgovine, Press, TV i radiopostaje, Pregled audiovizualnih izdanja, Glazbene i ostale umjetni~ke nagrade i priznanja, Festivali i kulturne manifestacije, koncertna sezona 2007., Zakoni (autorski, kazneni, kazali{ni, carinski i drugi), propisi (ATA karnet, EAN kod...) i pravilnici (Pravilnik o pravima samostalnih umjetnika).

IZDAVA^I: Hrvatsko dru{tvo skladatelja, Zagreb, Berislavi}eva 9, Cantus d.o.o., Zagreb, Baruna Trenka 5 / ZA IZDAVA^E: Antun Tomislav [aban i Mirjana Mati} / UREDNI[TVO: Marina Feri}, Jana Haluza Lu~i}, Davor Hrvoj (glavni urednik i urednik fotografije), Ivica @upan / GRAFI^KO OBLIKOVANJE: Luka Gusi} / TISAK: Studio Flyer, Aleja Selja~ke bune 7a, 10090 Zagreb / E–mail: cantus@cantus.hr, cijena: 20 kuna (za ~lanove HDS–a besplatno), ISSN 1330–4747

Page 3

U Boogaloou dodijeljene nagrade Status

Strukovno priznanje najboljim instrumentalistima

NAGRADE

Pi{e: Branka Muvrin glasa~a ~lanova Udruge, njih vi{e od 250. Kao {to je pro{le godine i najavio predsjednik HGU–a Husein Hasanefendi}, struci se polako i sigurno vra}a dostojanstvo, ali i glazbenici na tome moraju raditi. Glazbenici Zagreba~ke ùpanije bili su, vjerujem, osobito zadovoljni jer im je te ve~eri s pozorGoran Kon~ar uru~uje Posebnu plaketu Status predstavnicima Big bannice kluba ~lan da HRT–a Anti Dropulji}u i Josipu Guberini zagreba~kog Gradskog poglavarstva ve~ana dodjela nagrada Status odràna je 18. travnja u zagre- zaduèn za kulturu, Du{ko Lju{tina, ba~kom klubu Boogaloo. Za in- obe}ao da }e od sljede}e godine dobitstrumentaliste, redovne ~lanove nike Statusa Grad po~eti nagra|ivati s Hrvatske glazbene unije (HGU) koji 15.000 kn. U dodatnoj nov~anoj potpori, su u protekloj godini imali vlastita primjerice, ve} ~etiri godine uìvaju Staizdanja ili su kao instrumentalisti gos- tusom nagra|eni glazbenici vrlo aktivnog tovali na albumima drugih izvo|a~a, primorsko–goranskog HGU–a, jer se doglasovao je on–line do sada najve}i broj bitnici te nagrade nov~ano stimuliraju i iz

Fonda za unapre|ivanje kulturnog stvarala{tva Primorsko–goranske ùpanije, jedinog tako utemeljenog fonda za nov~ano nagra|ivanje zaslu`nih djelatnika iz kulture. Najinstrumentalist 2006. laskava je titula koju je te ve~eri osvojilo 17 hrvatskih glazbenika u tri kategorije. Najve}i kolekcionar Statusa i dalje ostaje sjajni zagreba~ki saksofonist Sa{a Nestorovi}, koji je svake godine bio me|u nagra|enima, a u Boogaloou je primio svoj jedanaesti Status. Na sceni su se, me|u ostalima, izmjenjivali mnogobrojni glazbenici — slavljenici Big Band HRT–a, Afion, Boa te Jacques & Soul Sisters, koji su, vjerojatno u skladu sa svojim imenima, na dodjeli nagrada Hrvatske glazbene unije jedini pjevali na engleskom jeziku. Manifestaciju je glazbeno zaklju~io Zlatan Stipi{i}–Gibonni koji je na kraju, tipi~no glazbeni~ki, na scenu pozvao jo{ jednog dobitnika Statusa, raspoloènog truba~a Davora Kriì}a. Bilo je to i kulminacija ve~eri — radostan glazbeni~ki session u vrhunskoj izvedbi hrvatskih instrumentalista.

VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP

Demonstracija te lucidnosti lijepo se smjestila u naziv (i sadr`aj, tako|er) jedne skladbe za orkestar iz 1983. — The Wonderful Monster of Time (Prekrasno ~udovi{te vremena) pa u ~udovito Skladi{te malih predmeta (za glasovir) koje je praizvedeno na autorskom koncertu, pa`ljivo smje{tam i ostale predstavljene skladbe u zbilja virtuoznim izvedbama: Egzaltacije za dva saksofona (1990.), Glasovirski kvintet (2004.), Follow Me za komorni sastav (1993.) i 44 per 4 in 4 za kvartet saksofona i tape (1983.).

ZAMP

Svjeìna glazbene misli Autorski koncert odràn 17. oùjka u prepunoj Preporodnoj dvorani u povodu skladateljeva 70. ro|endana i u neposrednoj blizini objavljene vijesti da je dobitnik nagrade Porin za ìvotno djelo, izazvao je pozornost vrlo odabrane publike. Tempo i program koncerta bili su bri`ljivo kontrolirani, onako kako skladatelj slu~ajnosti daje zna~aj tek kad je na neki na~in sam pripremi. U taj koncept, uklopila se i promocija autorskog CD–a Dubravka Detonija (edicija Hrvatski suvremeni

ijekom 2006. godine diljem svijeta zabiljeèno je oko 120 milijuna prodanih prijenosnih ure|aja za reprodukciju glazbe, {to je ujedno porast od ~ak 43%. Ve}ina MP3 playera ispunjeno je glazbom prenesenom iz osobne kolekcije CD–a, ali korisnici MP3 zapisa mogu kupiti iste zapise jednim posjetom popularnih internetskih stranica kao {to su iTunes i eMusic. Jedna od spomenutih stranica, eMusic tvrdi da je u pro{loj godini prodala ~ak 100 milijuna takvih glazbenih zapisa (downloada), popuniv{i na taj na~in 10% sveukupnog digitalnog trì{ta. Ipak, velike izdava~ke kompanije ne}e odobriti da se na tim stranicama nalaze i njihovi glazbeni sadràji, jer se na taj na~in ta glazba moè kopirati izme|u velikog broja ure|aja. Tako|er, u 2006. u Japanu je ~ak 90% iznosa sveukupne digitalne prodaje prihodovano prodajom glazbenih zapisa za mobilne aparate i telefone, dok je u Velikoj Britaniji prodano ~ak 53 milijuna pjesama putem downloada. No, takve brojke jo{ uvijek nisu uspjele dose}i mo`da o~ekivano opadanje izravne prodaje CD–ova. Usprkos brzom rastu prodaje digitalnih glazbenih ure|aja, globalno glazbeno trì{te u pro{loj godini ipak biljeì pad prihoda od 2 do 3%. Glavni problem jo{ uvijek je velika stopa piratstva. Me|unarodni savez fonogramske industrije IFPI proveo je anketu uz pomo} korisnika digitalne glazbe u Europi koja je pokazala da ~ak 14% njih redovito razmjenjuje ili dijeli neovla{tene glazbene sadràje. Sukladno takvoj lo{oj europskoj statistici nedavno potpisani Sporazum o osnovnim na~elima i uvjetima za ostvarivanje prava na naknadu za reproduciranje autorskog djela za privatno ili drugo vlastito kori{tenje izme|u HDS ZAMP–a i Hrvatske gospodarske komore doista odre|uje simboli~nu naknadu za dostizanje glazbene trì{ne ravnoteè. (Ana Kralj)

ZAMP

Bravo Gordanu Tudoru, Tomislavu @u`aku, Danijelu Detoniju, Guda~kom kvartetu Rucner, ansamblu ACEZANTEZ (Ivana Bili}, Sa{a Nestorovi}, Dubravko Detoni) i Zagreba~kom kvartetu saksofona za izvedbe skladbi Dubravka Detonija! Koriste}i se Cageovim na~elom da i ~in izvedbe mo`e biti glazbeno djelo, oni su zaista u{li u kategoriju »umjetnosti kao izvedbe/interpretacije«.

Liberalizam po mjeri autora Detonijeve ekstemporacije za koji god se konstruktivni element uhvatile, primjer su vitalnosti suvremenog. Korektno je prihvatiti svaki tehni~ki pojam kojim autor skicira vlastiti »spiralni krug« (od poslijebartókovskog neoekspresionizma do poslijeavangardnog neostrukturalizma), me|utim va`nim mi se ~ini podsjetiti da taj »spiralni krug« tako|er govori i o naravi jednog umjetni~kog djela koje ne bi moglo podnijeti bilo koji oblik sputavanja. Iz te osobne alternative neometanja unutra{njih granica stvoren je liberalizam po mjeri autora, odnosno njegova koncepcija duha kojega sam s puno ozbiljnosti nazvala mladim.

Rast svjetskog tr`i{ta digitalnih glazbenih ure|aja

ZAMP

AUTORSKA VEÊR AUTORSKA VEÊR AUTORSKA VEÊR AUTORSKA VEÊR AUTORSKA VEÊR AUTORSKA VEÊR

Dubravko Detoni

Zvukolika rije~ i glazba Pisati o Dubravku Detoniju nije jednostavno, ve} i zato jer mu rije~i, a ne samo zvuk stoje na vrhu pera i on njima barata majstorski, a svoj vlastiti opus crta analiti~ki, s onom dozom ozbiljnosti i ironije koje su strast njegova ìvota. Zato mu opus nosi tako originalnu dimenziju individualnog. Ima jo{ jedna osobina koja metodologiju njegova umjetni~kog rada drì u tako zaokruènu svijetu osobne mudrosti, a to je disciplina kojom stvara bilo zvukoliku glazbu, bilo zvukoliku rije~. Da bi stvarala~ka disciplina funkcionirala, on joj daje potreban kontinuitet i ujedna~en tempo rada. Takav slijed aktivnosti stvara iskustva najrazli~itije vrste, a kreacije koje neizostavno uklju~uju u sebi i spontanost trenutka, postaju afirmacija onoga {to se iskustveno obnovilo i {to stvarala~ki dotad jo{ nije bilo kori{teno. Dubravko Detoni ne miri se sa stanjem stvari, on je uvijek korak (ili vi{e koraka) naprijed od svoje okoline ili od samoga sebe, jer se ta intelektualnost u glazbi i tekstovima stalno pro{iruje dinami~nim pulsom njegova vlastitog unutra{njeg muzikalnog dnevnika.

Spontan i paradoksalan Kad malo bolje pogledate skladateljev opus, imaju}i na pameti i njegov ludi~ki izvodila~ki udio (projekti s Ansamblom Centra za nove tendencije — ACEZANTEZ, na primjer), savr{eno je jasno da je pojam avangarda u elementarnom zna~enju predvodnika bliski skladateljev prijatelj i `ivotni pratilac. On (skladatelj) mahom postupa suprotno od o~ekivanog (~ak i kad govori, a tek kad pi{e!), nagao je, spontan, smion, paradoksalan, izvrsno poznaje tradiciju, a kad govori o vlastitoj umjetnosti koja stvarno razumije vrijeme u kojem nastaje, koristi rije~ »eksplozija«. Slu{aju}i koncert u Preporodnoj, taj explodere (rasprsnuti se, prsnuti) djelovao mi je, u odnosu na osobu koja je stvorila takvu vrstu glazbene napetosti, kao prepuna posuda iz koje se stalno prelijeva sadr`aj. Ne samo da ode u drugu dimenziju, nego jednostavno kao specifi~na odlika takve jedne slike — metafore.

Dobitnici nagrada Status: ZABAVNA, POP–ROCK I URBANA GLAZBA Elektri~na/akusti~na gitara: Neboj{a Buhin–Nebo i Damir Halili}–Hal Bas gitara: Robert Vrban~i}–Robi Klavijature: Kristian Terzi} Bubnjevi: Dalibor Marinkovi}–Dado i Damir [omen Puha~ka glazbala: Igor Ger`ina, saksofon Ostala glazbala: Marko Ramljak, violina

NARODNA I ETNO GLAZBA

NAGRADE

skladatelji) u nakladi Cantusa i Hrvatskog dru{tva skladatelja, ujedno organizatora autorskog koncerta na ~elu sa @eljkom Brkanovi}em koji je tu ugodnu ve~er zavr{io jo{ ugodnijim razgovorom s mladim slavljenikom. Rije~ mladi ovdje nije slu~ajno navedena, jer je skladateljeva koncertna no} vodila razmi{ljanju o svje`ini njegove glazbene misli i stvarala~kog koncepta uop}e koji obuhva}a daleko vi{e od zvuka.

rhunac ve~eri na koncertu Zagreba~kih solista, odrànom 14. oùjka 2007. u Hrvatskom glazbenom zavodu, svakako je bila praizvedba Concerta in Re per tuba e archi Alfija Kabilja, skladanog za Krunoslava Babi}a i Zagreba~ke soliste. Djelo kroz tri stavka znakovitih naziva Tubatel, Tubamorosa i Perpetuum tubile predstavlja tubu kao instrument {irokih izraàjnih mogu}nosti, te na svojevrstan na~in razbija predrasude o njemu kao isklju~ivo prate}em instrumentu. Kabiljova glazba donosi {irok raspon stilova, ali u okvirima bliìma popularnoj i blues glazbi. Prvi stavak Tubatel na zanimljiv na~in razmatra problem mobilnih ure|aja ~ije zvonjave nije li{en niti jedan koncert danas, pa tako i samom solistu na po~etku skladbe »slu~ajno« zazvoni isti ure|aj. Drugi stavak Tubamorosa solisti~ki instrument predstavlja u suptilnijem i intimnijem okru`ju, u kojemu je Babi}ev ton potpuno zavladao koncertnim prostorom. Posljednji stavak bio je pravi kovitlac u kojemu se solist, uz sitne pogre{ke odli~no sna{ao, a rezultat svega bila je njegova vrlo dobra i sigurna izvedba, u kojoj se ansambl Solista pokazao zanimljivim sugovornikom koji uìva u interpretaciji. Zasluge u prvom redu pripadaju skladatelju A. Kabilju i skladbi podjednako atraktivnoj izvo|a~ima i publici, te smo dojma da na koncertnim repertoarima nedostaje sli~nih djela na{ih suvremenih skladatelja. (Zvonimir Bajevi})

NAGRADE

Pi{e: Sanja Raca

NOVA SKLADBA ALFIJA KABILJA

Tamburica: Denis [pegelj, bisernica — N.H.T. Ostala glazbala: Nenad Kova~i} — bongosi, tarabuka, djembe

JAZZ Alt saksofon: Miro Kadoi} Tenor/sopran saksofon: Sa{a Nestorovi} Truba/krilnica: Davor Kri`i} Elektri~na gitara — Nagrada »Damir Di~i}«: Darko Jurkovi}–Charlie Klavir: Matija Dedi} Kontrabas: Goran Rukavina Bas gitara: Henry Radanovi} Bubnjevi: Krunoslav Leva~i} i Janko Novoseli} Udaraljke i ostali raznorodni instrumenti: Elvis Stani}, harmonika

NAGRADE

The Wonderful Monster of Time

AUTORSKA VE^ER

Dubravko Detoni — Autorska ve~er, Preporodna dvorana pala~e Narodnoga doma

VIJESTI

BROJ 144, SVIBANJ 2007.

NAGRADE

8:10 PM

Posebnim plaketama Status 2007 nagra|eni su: – Big Band HRT te {efovi dirigenti, Miljenko Prohaska i Silvije Glojnari} u povodu 60 godina umjetni~kog djelovanja u podru~ju jazza – Ljuboslav Ljubo Kuntari} u povodu 60 godina umjetni~kog rada u podru~ju autorskog stvarala{tva – Dado Topi} u povodu 40 godina umjetni~kog rada u podru~ju rock–glazbe – Meri Cetini} u povodu 40 godina umjetni~kog rada u podru~ju zabavne glazbe – Rade Malobabi}, gitarist iz rije~ke metal skupine Downfally kao najperspektivniji mladi glazbenik

NAGRADE

11-Jul-07

NAGRADE

cantus_14:cantus_01.qxd

11-Jul-07

8:10 PM

Page 4

BROJ 144, SVIBANJ 2007.

MBZ

P L E S

N A

2 4 .

M U Z I ^ K O M

B I E N N A L U

Z A G R E B

ZANIMLJIV PRESJEK PRISTUPA uzi~ki biennale Zagreb (MBZ) ima zna~ajno, i moglo bi se re}i, sada ve} povijesno mjesto u formiranju anga`irane, nove hrvatske plesne scene. Biennale je, pogotovo u

po~ecima, donosio tada jo{ te{ko dostupne informacije i otkrivao nove tendencije bliske plesu, ali je ujedno, {to se zadr`alo do danas — kada vi{e i nemamo takvih kompleksa u odnosu na veliki svijet, programski ustrajao na uk-

MBZ

Pi{e: Maja \urinovi}

lju~ivanju hrvatskih autora i plesnih grupa. Pri pregledu vi{e ili manje plesnog programa 24. MBZ–a uo~ljivi su razli~iti pristupi i odnosi od kojih nijedan nije nov, ali zajedno daju zanimljiv presjek: od posve klasi~nog — modernog baleta u kojemu autor odabire tri gotove skladbe koje onda koreografski uobli~uje u radu s nekim postoje}im ansamblom (Tri pjesme), preko osobnog tjelesnog iskustva, improvizacije i interpretacije glazbene kompozicije (Ritam harmonije niskih frekvencija), zatim zajedni~kim, na neki na~in eksperimentalnim projektom grupe umjetnika razli~itih medija ([vedska plesna i elektroni~ka scena), te na kraju, do plesa~a koji slu`e u interesu predstave, ovdje opere (Tribun / Fabularium animale / Pingvini) kao isje~ak i intervencija pokreta potrebna za cjelovitu kompoziciju djela.

MIRO MARTINI]

MBZ MBZ MBZ MBZ MBZ MBZ

retposljednjega biennalskog dana u sklopu niza komornih koncerata u Muzeju Mimara nastupio je Kvartet Rucner s programom u cijelosti posve}enim novim djelima hrvatskih autora. Violinistice Sidonija Lebar i Iva Kralj, violist Dragan Rucner i violon~elistica Snje`ana Rucner predstavili su uratke trojice hrvatskih skladatelja Tomislava Babi}a, Tomislava Uhlika i Ive Josipovi}a. Za svoj biennalski debi T. Babi}, kojemu je primarni interes primijenjena glazba za televiziju, kazali{te i film, odlu~io je pokazati svoje vi|enje zvuka guda~kog kvarteta u djelu nazvanom Umbra za koji je nadahnu}e, prema vlastitim rije~ima, na{ao u unutra{njem konfliktu. Nakon tih sukobljenih zvukova guda~kih instrumenata u rukama ~lanova kvarteta, uslijedila su Godi{nja doba za bandoneon i guda~ki kvartet Tomislava Uhlika. Djelo je nastalo 2005. s posvetom Kvartetu Rucner i njihovu suradniku bandoneonistu Peteru Soaveu ~iji je nastup unio dodatnu dimenziju i svje`inu u muzikalno Uhlikovo djelo. Naposljetku je praizveden i Ars diaboli Ive Josipovi}a, drugi guda~ki kvartet u njegovu opusu. Koriste}i brojne mogu}nosti artikulacije guda~kih instrumenata i njihova kombiniranja s udaraljkama, upe~atljivom temom i plesnim ritmovima, Josipovi}evo je djelo na efektan i komunikativan na~in potvrdilo skladateljevu dosjetljivost u kontaktu sa suvremenim glazbenim tekovinama. (Ana Vidi})

MBZ

PRAIZVEDBE U PRVOM PLANU

Guda~ki kvartet Rucner i Ivo Josipovi}

rasta (ne samo u Rijeci.) Iako, opet je o~ito da ovakvo plesanje zahtijeva u prvom, drugom i tre}em redu briljantnu tehniku, onu koja kao tek neprimjetno sredstvo ostvaruje pokretne strukture unutar vremena i prostora, autorskog koncepta i djela. Uo~ljivi Takashi Setoguchi Bez obzira na stil i navedene uzore Balanchinea i Cunninghama, (i Locka i Kyliana i, ~ini mi se, uop}e dosta poznatog plesanja baleta koje kod nas nije nikad za`ivjelo), koreograf Levaggi korektnim »i{~itavanjem« partiture nije odu{evio. Posebno je hladan i nedo`ivljen ostao ritmi~ki zaigran marimbafon, dok se kompozicija Song u sretnom rje{enju postavljanja guda~kog kvarteta na scenu i u ~isto}i prostornih linija plesa~ica ~ini mnogo uspje{nijom. Red Run Goebbelsa je pak scenski vrlo atraktivna i izazovna skladba, u osnovi nastala za balet u suradnji s plesa~ima. Op}a dinamika i bogato nijansiranje pokreta, posebno uo~ljiva u tijelu Takashija Setoguchija, gosta iz Balleto Teatro di Torino, pokazala je razumijevanje, odnosno autorski stav i izdigla se iznad samog »i{~itavanja« i iznad samo apstraktne forme.

Vje{tica u crvenim cipelicama [vedska plesna i elektroni~ka scena prava je multimedijalna, eksperimentalna i konceptualna umjetni~ka skupina koja se predstavila raznolikim programima i instalacijama. U Isola Katarine Eriksson i Håkan Mayer te izvedbi same Eriksson i Pera Sackléna, plesa~i su unutar beì~nim senzorima ozvu~enog prostora nalik na ring. Njihovi pokreti, ina~e vrlo ~isti i o~ito kultivirani proizvode zvuk, odnosno {um koji ih onda slijedi ili se umnaà, ili..., uglavnom te{ko je razlu~iti ple{u li oni po glazbi ili se glazba svira prema njima. A da je sve to s elektroni~kom tehnologijom, koja poput nove igra~ke vu~e u istraìvanje i zaigranu fascinaciju samom igrom, neka vrsta ~aranja silno je duhovito potvrdila Hanna Hartman s Arba da karba u kojemu je kao prava vje{tica u crvenim cipelicama na sceni mije{ala ~arobne, dakako zvu~ne napitke. Nakon nevjerojatno moderne apstrakcije Simfonije dijagonala, animiranog filma Vikinga Eggelinga iz 1925. (ta vje~ito mlada avangarda!) koji je duhovito glazbeno sinhronizirao 70–tak godina kasnije Jonas Söderberg i sjajnog saksofinsta Jörgena Pettersona ~iju svirku je te{ko ne gledati kao ples, ve~er 24. travnja u Gavelli zavr{ila je Histeria autorice Susanne Jaresand u odli~noj izvedbi ve} vi|enog plesa~kog para. Eriksson i Sacklén izvode preciznu strukturu serija tinjaju}ih, prigu{enih pokreta znakovitih u prijenosu unutarnje napetosti. Sinkreti~ki doìvljaj I na kraju, pri~a o plesu na 24. MBZ–u ne bi bila potpuna bez, barem spomena, filma Melodije svijeta Waletra Ruttmanna iz 1929. prikazana prve ve~eri u kinu Europa. Uistinu, rije~ je o rijetko svjeèm i sinkretisti~kom doìvljaju, slaganju arhetipskih motiva (tako bliskih u tako razli~itim kulturama) i finim, duhovitim asocijacijama. A ve} smo pomalo zaboravili tu iskrenu i iskonsku zaigranu radost prepunu ritma i pokreta koja svjedo~i o umjetnikovu uìtku otkrivanja mogu}nosti intervencije unutar novoga medija, stvarala~ku, a dovoljno mudru i humanu da ta igra ne ostaje sama sebi svrhom.

Tanani putovi [~eki}eva ritma Ritam harmonije niskih frekvencija (22. travnja, Teatar ITD) je solo koreo–izvedba Marije [~eki}, autorice i plesa~ice poznate po iznim-

MIRO MARTINI]

MBZ

Koncert Kvarteta Rucner, 27. travnja u Muzeju Mimara

MBZ

Pri pregledu vi{e ili manje plesnog programa 24. muzi~kog biennala Zagreb, uo~ljivi su razli~iti pristupi i odnosi, od kojih nijedan nije nov, ali zajedno daju zanimljivi presjek Balet HNK Ivana pl. Zajca

MBZ

MIRO MARTINI]

MBZ

Dobrodo{la novost baletnog repertoara ^ast sve~anog otvorenja Biennala, 19. travnja u Hrvatskom narodnom kazali{tu, pripala je rije~kom Baletu Hrvatskog narodnog kazali{ta Ivana pl. Zajca i predstavi Tri pjesme u koreografiji Mattea Levaggija, zna~ajnoj prije svega kao hommage skladatelju Igoru Kuljeri}u. Naime, prve dvije od tri odplesane pjesme Kuljeri}ev su Koncert za marimbafon i orkestar te Song, dok je tre}a koreografija Red Run Heinera Goebbelsa. Kako je moja vizura i polazi{te ples, skrenula bih pozornost na rije~ki Balet koji je ovim projektom napravio veliki i neo~ekivani iskorak u izrazu, jer ga ve} niz godinama gledamo u prili~no uspje{nim koreografijama (Zurovac, Ismailian, Clug) sasvim drugog, u mnogo ~emu ba{ suprotnog izraza, mnogo bli`eg suvremenom plesu. Tako je ovaj moderni baletni rje~nik jakog tempa, silno brzog i ~estog izbacivanja noge na {pici, nagla{ene vertikale, apstraktnih linija i geometrijske hladno}e morao biti iznimno naporan izazov, rekla bih, i u smislu izvo|a~kog

no zanimljivim, promi{ljenim i zahtjevnim radovima za koje je glazbu u pravilu i unutar ~vrstih uputa skladao njezin brat Zoran [~eki}. Biennale po prvi put mijenja stvarala~ku »proceduru« bratskog odnosa: Marija dobiva gotovu kompoziciju na istraìvanje i interpretaciju (rad izvodi pod mentorstvom svoje biv{e profesorice Silvy Panet–Raymond, kanadske umjetnice i predava~ice na Sveu~ili{tu Concordia u Montréalu). Plesa~ica ne priznaje podre|eni poloàj i nastoji na izgradnji samostalne cjeline koja se odvija paralelno s glazbom. Ali pokret pokrenut glazbenim impulsima vo|en je zadato{}u glazbe i ne uspijeva nametnuti vlastitu slobodu izboru. Koliko god joj se racionalnom analizom postupaka (prema tekstu programske knjiìce) ~inilo da se odupire, publici, dakle onima koji prvi put ~uju zvuk i vide pokret, to nije bilo vidljivo. Dapa~e. Nije rije~ o prividu preklapanja niti se ono ~ini slu~ajnim, nego o duboko upisanom zvuku koji titra tijelom pronalaze}i svoje tanane putove.

Katarina Eriksson i Per Sacklén

11-Jul-07

8:11 PM

Page 5

Hrvatska operna oku{avanja na MBZ–u

JAZZ SVUDA OKO NAS Pi{e: Ognjen Tvrtkovi}

MBZ MBZ MBZ MBZ MBZ MBZ MBZ MBZ

Opera, `ena i vrijeme iz kuta Mirele Ivi~evi}

MBZ

O novoj komornoj blog–operi Za tri lipe mlade splitske skladateljice

MBZ

Prekid operne {utnje Kona~no, »koncertni komorni musical« Silvija Foreti}a ujedinio je u sebi ve}inu onoga ~emu su mla|i skladatelji bili tek na tragu (komiku koja se oblikovala i iz glazbenoga jezika), ali i ono {to im je nedostajalo, a to je parodiranje upravo kroz neizmjernu ljubav prema tradiciji, te (kod najboljih komediografa uvijek prisutne) mjestimi~ne ozbiljne tonove. Nakon salvi ni po ~emu ba-

nalnoga smijeha, posljednja basna o pastiru i slavuju u glazbi je oslikana gotovo melankoli~nim bojama, {to je Andreas Bode zna~ajno reìjski osnaìo naloìv{i pjeva~ima da se nastave me|usobno optuìvati za umjetni~ku nedjelatnost Lessingovim rije~ima: »Dein Schweigen ist schuld« (Tvoja je {utnja kriva). U svakom je slu~aju pohvalno da je vodstvo MBZ–a prekinulo opernu {utnju mla|ih skladateljskih generacija, a ostaje nam da se uvjerimo o posljedicama za budu}nost.

MBZ

zibilitetu kroz vje{to poigravanje s konvencijama, pa nam ostaje za vidjeti ho}e li se nekom drugom prilikom skladateljica sna}i u manje osobnom »formatu«.

MBZ

Pozitivna radna atmosfera Dvojba Mirele Ivi~evi} izme|u serie i buffe u blog–operi Za tri lipe samo je imaginarna, jer se poput svojih kolega odlu~ila za komi~ni pol opozicije. Za to je, me|utim, osim »verbalnog« potrebno posjedovati i glazbeni smisao za humor koji je gotovo izostao iz partitura Eto vas Frane \urovi}a i Pingvini Zorana Jurani}a. Dvojica skladatelja nisu uspjela profitirati zajedni~kim odabirom talentiranog Dubravka Mihanovi}a za knji`evnoga suradnika: \urovi} je uglazbio tek mali segment njegove

Fabularium animale

MBZ

adaptacije Drì}evih komediografskih fragmenata, povjeriv{i ve}inu teksta glumcu Frani Ma{kovi}u, dok je Jurani} nedovoljno ekonomi~no u libreto adaptirao njegov zabavni apokalipti~ni pastiche Ionesca. Od temeljnog zahtjeva opere da glazba ako ve} ne kreira, onda barem prati i potencira dramu libreta, \urovi} je u samome startu odustao, tretiraju}i pjevane uloge kao marionete, a orkestralne odlomke kao scensku glazbu. Pozitivnu radnu atmosferu i zdu{ni anga`man izvo|a~a moèmo zahvaliti dirigentu Josipu Nalisu i redatelju Mariju Kova~u, kojima zadatak i nije mogao predstavljati ve}i izazov. Nasuprot tome, pjeva~ka garda zagreba~kog HNK, koja je u Foreti}evim basnama doslovce zablistala, u Jurani}evim je Pingvinima djelovala, kao i reìja Andreasa Bodea, prili~no konvencionalno. Jurani} je na Stavljanjem jednoga od tematskih teì{ta na glazMBZ–u 1999. beno kazali{te, 24. Muzi~ki biennale Zagreb prihsvojom Govori mi vatio se propitivanja mogu}nosti suvremene opere. o Augusti ve} To je nezahvalan zadatak budu}i da se ona te{ko dokazao da zna vi{e moè razvijati kao strogo kodificirana skladati cjelovitu samosvojna forma. operu, no u Mihanovi}evom dramskom apsurdu nije prona{ao zadovoljavaju}i vi}a, Mirela Ivi~evi} to je preokrenula u vlastitu prednost: njezino je djeglazbeni ekvivalent. lo kreativno utjelovljenje nemo}i pred ànrom opere. S time se pokloOperni skladatelji bez iskustva pio mo`da jedini istinski doprinos opere drugoj temi biennala, ènskom sklaParodijski postupci kojima se utje~u dateljskom pismu, djeluju}i istodob\urovi} i Ivi~evi} zahvalni su kod no i »ènski« i nepatvoreno individvisoko stiliziranog ànra kakva je ualno, unato~ trendovskim postfemopera, no na trenutke se ~inilo da oni inisti~kim prizvucima i regionalnom s tom vrstom nemaju dovoljno pozi- splitskom tonu koji podsje}a na intivnih iskustava od kojih bi krenuli telektualizirani oblik diskursa Ari(sredi{nji se lik Florie Tosce tijekom jane ûline. Visoka razina komupredstave Za tri lipe vi{e puta oslov- nikacije s publikom svjedo~i o auljavao s Flora). Za razliku od \uro- tori~inom kazali{no–glazbenom sen-

MBZ

vjesni koliko operne predstave u Hrvatskoj pate od konzervativnih redateljskih poetika, organizatori i producenti MBZ–a angaìrali su vrhunske kazali{ne umjetnike, kako u gostuju}im predstavama (izvrsna Zora D. Isidore @ebeljan u obnovljenoj reìji glasovitog britanskoga opernoga redatelja Davida Pountneya) i koprodukcijama (tri jedno~inke M. Kagela, S. Foreti}a i Z. Jurani}a u reìji Andreasa Bodea, istaknutog pripadnika njema~ke alternativne kazali{ne scene), tako i na praizvedbama opera mladih hrvatskih skladatelj(ic)a Frane \urovi}a i Mirele Ivi~evi}. Prvi put u dodiru s operom, njihovih su se djela s uspjehom prihvatili talentirani hrvatski redatelji mla|e generacije Mario Kova~ i Nora Krstulovi}. Me|utim, znakovito je da su od ~etiri hrvatska operna ostvarenja ovogodi{njeg MBZ–a (uzmemo li u obzir me|udjelovanje skladateljskih te izvedbenih, podjednako glazbenih i kazali{nih kvaliteta) uspjela tek dva, me|u kojima je meni osobno zanimljiviji Foreti}ev Fabularium animale, nastao pred vi{e od dvadesetak godina.

MBZ

Pi{e: Ivan ]urkovi}

MBZ

BROJ 144, SVIBANJ 2007.

MIRO MARTINI]

cantus_14:cantus_01.qxd

[vicarsko–francuski truba~ i skladatelj Erik Truffaz svirao je

MBZ MBZ MBZ MBZ MBZ MBZ MBZ MBZ MBZ MBZ MBZ

Pijanist David Gazarov u Domu HDLU–a iskreno nas je obradovao ciklusom preludija nadahnutih slikama velikog makedonsko–hrvatskog slikara Ordana Petlevskog (1930. — 1997.). Bas gitarist i skladatelj Dubravko Vorih u skupini »New Tribe« okupio je vrsne mla|e improvizatore, no njegov koncept fuzijskog jazza (me|u predstavljenim skladateljima bili su i Antun Tomislav [aban i Berislav [ipu{, dakle oni koji dolaze iz »ozbiljne glazbe«) nije, na`alost, oti{ao dalje od konvencionalnih i ve} slu{anih rje{enja.

Za kraj festivalskog programa dio projekata koje je neprofitna udruga Njema~ko glazbeno vije}e pripremila pod nazivom Europska akademija ansambala, i to za predstoje}e njema~ko predsjedanje Europskom unijom, slijede}i u toj ulozi Sloveniju i prethode}i Portugalu, pa su i odatle birani sudionici pojedinih ansambala poput sjajnog European Movement Jazz Orchestra ~ije je umjetni~ko vodstvo preuzeo istaknuti truba~ i skladatelj Manfred Schoof. Uz njegove skladbe mapu su napunili i sami ~lanovi orkestra, te hrvatski autori Matija Dedi}, Ante Gelo i Antun Tomislav [aban. Iako glazbenici koji su tek pre{li dvadesetu, sjajni su instrumentalisti za koje u jazzu nema velikih tajni i koji su suvereno odsvirali zahtjevno i ambiciozno pisane aran`mane prepune ritmi~kih i dinami~kih promjena kori{tenjem rock ritmova i elemenata suvremene ozbiljne glazbe. Schoof je mjesto dirigenta u jednoj izvedbi prepustio truba~u Matthiasu Schrieflu koji je u vlastitoj skladbi Michael's Vohnung bio i eksplozivni solist. Orkestar pokazuje da kulturna politika Europske unije mo`e poroditi sjajne projekte i kada je suvremeni orkestarski jazz u pitanju. Bravo za kraj.

Inteligentnoj koncepciji djela, koje se u najve}oj mjeri temelji na zabavnim scenskim zbivanjima i ènskim stereotipima, potpomognutima splitskim àrgonom, svoj su veliki doprinos dale uigrane izvo|a~ice: pouzdana sopranistica Marija Kuhar kao ~istunka Mimi, Hana Hegedu{i} u ulozi razuzdane Carmen te izvrsna nositeljica radnje, pripovjeda~ica Lana Bari}, zabljesnuv{i u ulozi brbljave Tosce. Svakako valja spomenuti i vrlo uskla|en instrumentalni ansambl (Ivan Bato{, klavir, Ana Beni}, flauta, Gordan Tudor, saksofon, Helena Babi}, kontrabas i Goran Gor{e, udaraljke), dramaturginju Maju Sviben i mlade modne dizajnere Valentinu Pavlovi}, Dunju [anjek, Dariju Vukovi} i Marina Sovara. Izvedba ansambla koji, pod ravnanjem Ivana Josipa Skendera, nenametljivo prati radnju i nadopunjava atmosferu, najblistavije trenutke doìvjela je u jazz brojevima, uz uvjerljivu solisticu Hanu Hegedu{i}. Odaziv i pozitivne reakcije publike dodatno ukazuju na ~injenicu kako je rije~ o vrlo pitkom i inteligentnom ostvarenju kroz koje autorica vje{to ostvaruje kontakt s gledateljstvom, zbog ~ega bi moglo na}i mjesto i izvan bijenalskih okvira. Ivan Bato{ i Hana Hegedu{i}

MBZ

a ovogodi{njem izdanju MBZ–a jazza je bilo svuda oko nas, jer u vrijeme glazbene postmoderne skladatelji suvremene glazbe rado posegnu za jazz frazama (kao Sr|an Dedi} u skladbi All That Blues u briljantnoj izvedbi pijanistice Katarine Krpan). No i ortodoksnije jazz formiranih projekata na MBZ–u je bilo u dostatnoj koli~ini i s dovoljno propitkivanja glazbene materije, a da bi zavr{ili na programu ovako koncipiranog festivala suvremene glazbe.

MIRO MARTINI]

European Movement Jazz Orchestra

bjediniv{i dvije teme ovogodi{njega Muzi~kog biennala Zagreb, glazbenu scenu i ènsko skladateljsko pismo, 22. travnja u Teatru ITD praizvedena je komorna opera Za tri lipe mlade splitske skladateljice Mirele Ivi~evi}, koja je nakon zavr{enog studija kompozicije na Muzi~koj akademiji u Zagrebu, poslijediplomski studij medijske kompozicije, primijenjene glazbe i jazz kompozicije upisala u Be~u. Potaknuta vlastitim razmi{ljanjima o operi i njezinoj aktualnosti u dana{njem vremenu, skladateljica je stvorila vi{eslojnu blog–operu koja vrlo promi{ljeno i duhovito sjedinjuje problematiku ve} spomenute opere, ène i vremena te njihovo me|usobno proìmanje. Djelo za koje je libreto napisala sama skladateljica, a dinami~nu reìju potpisuje Nora Krstulovi}, uobli~eno je kao slijed prizora u kojima se izmjenjuju i isprepli}u obrade popularnih opernih arija i govor, s naglaskom na ironi~ne monologe u formi danas vrlo popularnog bloga.

MBZ

DAVOR HRVOJ

Pi{e: Bojana Ple}a{ sa svojim 4tetom u okviru MBZ–a, ali i ciklusa Jazz kluba Zagreb HDS–a i KD V. Lisinskog. Silna tehnologija i elektri~ni instrumenti stavljeni su u slu`bu pitke varijante melodijskog jazza, koji uzima iz pop glazbe, ali i eksperimentalnosti zadnjih razdoblja Milesa Davisa. Truffaz je bogatim melodijskim varijacijama u srednjim i sporim tempima gradio pomalo zasanjanu, misti~nu atmosferu, ne upu{taju}i se u slo`enije jazzisti~ke hot improvizacije koje je prepustio sjajnom klavijaturistu, te ~vrstoj ritam sekciji (bubnjar Marcello Erbeta i bas gitarist Marcello Giuliani), unose}i u svoju svirku elemente funky i rock ritmova. Uz vlastite skladbe svirao je i obradu pjesme genijalnog ekscentrika francuske {ansone Sergea Gainsbourga. Sladak, komunikativan, melodiozan jazz vrhunske izvedbe, iako ne toliko eksperimentalan kakav suvremeni europski jazz zna biti i uz to kompatibilniji s estetskim namjerama MBZ–a.

cantus_14:cantus_01.qxd

11-Jul-07

8:11 PM

Page 6

BIENNALSKI HOMMAGE IGORU KULJERI]U I STANKU HORVATU Pi{e: Ana Vidi}

ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP

ZAMP

Jo{ se jedno prigodno ostvarenje na{lo na programu te ve~eri. Rije~ je o Korizmenom diptihu (Pu~e moj i Stala pla~u} tu`na mati) An|elka Klobu~ara, skladanom 2003. za sopran i guda~ki kvartet. Dionica soprana u potresnoj izvedbi Olge [ober, proèta tu`nim prizvukom guda~a, vjerno je predo~ila zahtjevni glazbeni sadràj toga djela. Kruna koncertne ve~eri bila je praizvedba kantate za sopran, bariton i guda~ki kvartet skladane na novozavjetni tekst, Sedam posljednjih Kristovih rije~i na kriù Josipa Magdi}a, ~ime je prigodno obiljeèn i skladateljev 70. ro|endan. Svoj 208. opus Magdi} je skladao u sije~nju ove godine na poticaj vokalnoga dua Olge i Bojana [obera te Guda~kog kvarteta Rucner. Zbog korizmene naravi koncerta, skladatelj je odlu~io napisati djelo zasnovano na poznatim Kristovim rije~ima na kriù na latinskome jeziku (1. O~e, oprosti im jer ne znaju {to ~ine. 2. Zaista, kaèm ti: danas }e{ biti sa mnom u raju. 3. @eno! Evo ti sina! 4. Boè moj, Boè moj, za{to si me ostavio? 5. @edan sam. 6. Svr{eno je. 7. O~e, u ruke tvoje predajem duh svoj!), utemeljiv{i ga na motivima iz gregorijanike, Citharae octochordae te hrvatskim nabo`nim pjesmama. Razgovijetnu i smislenu izvedbu sopranistice Olge [ober i baritona Bojana [obera ravnopravno su pratili ~lanovi Guda~kog kvarteta Rucner, uvjerljivo iznijev{i sadràj Magdi}eva osebujnoga glazbenog ostvarenja, ~ime su prigodno zaklju~ili svoj prvi ovogodi{nji koncert.

meri~ka medijska tvrtka Attributor Corp. razvila je sustav koji }e uskoro omogu}iti pretraìvanje milijuna stranica na Internetu pronalaze}i ilegalno postavljen za{ti}eni audio i video sadràj, sliku ili tekst. Naime, novim sustavom Attributor Corp. planira svojim korisnicima omogu}iti uvid u sve informacije o ilegalnom kori{tenju njihovih autorskih prava. Ova usluga trebala bi olak{ati nositeljima autorskih prava da zatraè brisanje svojega sadràja sa stranica koje za to nisu dobile njihovo odobrenje ili da se naplati naknada za njihovo javno kori{tenje. Nositelji prava i njihovi zastupnici do danas su se oslanjali na kombinaciju tehnologija i na njihova interna pretraìvanja kako bi za{titili vlastiti sadràj na Internetu, ali su rezultati bili doista razli~iti. Kompanija Attributor, koja je osnovana tek prije godinu dana, tvrdila je da }e s po~etkom 2007. u svom registru imati ~ak preko 10 milijardi internetskih stranica. Nova usluga ameri~ke tvrtke trebala bi biti dostupna javnosti za nekoliko mjeseci, ali ne zna se ho}e li je dobro prihvatiti internetske kompanija koje korisnicima dopu{taju postavljanje odre|enoga sadràj na stranicu. Zbog svakodnevne mogu}nost pojavljivanja novih internetskih adresa tako|er nije poznato koliko }e se ~esto planirani registar stranica aùrirati. Attributor Corp. je naglasio da u po~etnom ne planira nadzirati p2p sustav razmjene podataka gdje se svakim danom trguje s velikim koli~inama piratske glazbe, filmova, televizijskih i ra~unalnih programa. Tvrtka–po~etnik je ve} do sada sklopila prva poslovna prijateljstva vrijedna 10 milijuna ameri~kih dolara te tako za po~etak napunila vlastiti budèt za pokretanje svog prvog velikog projekta. (Ana Kralj)

ZAMP

Razveseliv{i svoju vjernu publiku buketi}ima proljetnoga cvije}a, violinistice Sidonija Lebar i Iva Kralj, violist Dragan Rucner i violon~elistica Snje`ana Rucner na po~etku koncerta izveli su 6. guda~ki kvartet Josipa Mihovila Stratika, plodnoga skladatelja 18. stolje}a, potomka

Uslijedila je praizvedba dviju skladbi Ljuboslava Kuntari}a, Hvala Ti Boè i Pred krièm, skladanih na stihove grobni~ke pjesnikinje Vlaste Jureti}, koje je autor obradio za Guda~ki kvartet Rucner. U ìvopisnoj izvedbi melodioznih i harmonijski bogatih skladbi, ~lanovima kvarteta pridruìli su se gosti, operni umjetnici iz Rijeke, sopranistica Olga [ober i bariton Bojan [ober.

Prvi dio koncertne ve~eri Guda~ki kvartet Rucner priveo je kraju Trima koralnim predigrama za guda~ki kvartet J. S. Bacha, u obradi Josipa Magdi}a. Korizmene koralne predigre Dok je Isus bio na kriù, ôvje~e, oplakuj svoj veliki grijeh i Krist je leào u smrtnim mukama, izvorno pisane za orgulje, u Magdi}evim smjelim obradama za guda~ki kvartet, ~lanovi Guda~kog kvarteta Rucner izveli su sa zamjetnom predano{}u, uvjerljivo ocrtavaju}i njihov meditativno–sjetni karakter.

ZAMP

CIKLUSI CIKLUSI CIKLUSI CIKLUSI CIKLUSI CIKLUSI CIKLUSI CIKLUSI CIKLUSI CIKLUSI CIKLUSI

gr~ke obitelji koja se nastanila u Zadru nakon bijega s Krete pred Turcima. Najve}i dio njegova sa~uvanog opusa danas je pohranjen u glazbenoj zbirci Kalifornijskoga sveu~ili{ta u Berkeleyu, no {est guda~kih kvarteta otkrio je dr. Stanislav Tuksar u Biblioteci Marciani u Veneciji, potaknut zapisima Josipa Andreisa u kojima ovaj autor citira ~lanak iz prvoga izdanja njema~ke glazbene enciklopedije MGG. Skladnom izvedbom pretklasi~ne partiture Stratikova 6. guda~kog kvarteta ~lanovi Guda~kog kvarteta Rucner profinjenom su jednostavno{}u otvorili proljetnu ve~er hrvatske glazbe.

Novi alat za pronala`enje ilegalnog sadr`aja na Internetu

ZAMP

MBZ MBZ MBZ MBZ MBZ MBZ MBZ MBZ

Pi{e: Bojana Ple}a{

CIKLUSI

Horvatov klavirski opus Drugi se dan na istome mjestu okupilo pet na{ih vrsnih pijanista u odavanju po~asti Stanku Horvatu. Njegov opus za glasovir kao instrument kojemu se stalno obra}ao tijekom svojega stvaIako njihov odlazak zna~i i smjenu generacija, rala{tva, predstavljen je svojevrsnim njihova ostav{tina zasigurno }e se izravno i presjekom mnogostrukosti stvaraneizravno ogledati u mnogim budu}im doga|ala~kog izri~aja u razdoblju od 1969. njima. Posvete toj dvojici stvaratelja bile su ujedkada je nastala skladba Sonnant do no prva koncertna doga|anja drugog i tre}ega 2004. i opusa Ben misurato. No, cjelofestivalskog dana. vitosti uvida u skladateljev tretman klavira, nije bio potreban kronolo{ki slijed, pa je tako koncert otvorio dvorani pala~e Narodnog doma, najprije najmla|i pijanist Aljo{a Jurini} (ro|en 1989.) su se okupili {tovatelji Igora Kuljeri}a interpretiraju}i upravo Ben misurato. Preko kako bi u izvedbi Zagreba~kih solista i Manuala u izvedbi Brune Vlaheka i Träumereia mladog pijanista Filipa Faka svjedo~ili u vi{estrukom tuma~enju Vladimira Krpana, predstavljanju dijela njegova komornog do Sonnant u izvedbi jedinog Slo-venca me|u opusa. Autorovi specifi~ni i raznoliki tret- Hrvatima, Primoà Mavri~a, pijanisti su slumani izvo|a~kih sastava o~itovali su se u {ateljima pruàli sliku raznolikosti skladateljdjelima nastalima sredinom sedamde- skih i interpretativnih zahtjeva. Gotovo trasetih godina i to u skladbi Sustained sound dicionalno obojena Ostinata i ratnim zbivaza guda~e ~iju je partituru sam skladatelj njima potaknuto djelo De diebus furoris na kraju nazvao »vje`bom u jednoli~nosti« i ~iji je izvela skladateljeva bliska suradnica, pijanaslov u potpunosti odraàva njezinu nistica Pavica Gvozdi}, nadahnuto podsjetiv{i zvukovnost, te u Metamorfozama za glaso- publiku na vrijednost i mjesto Horvatova vir i guda~e obiljeènima kontrastima. glasovirskog opusa u hrvatskoj glazbi. Naposljetku, Chanson triste iz 1998.,

Prolje}e Guda~kog kvarteta Rucner a prvi dan prolje}a Guda~ki kvartet Rucner istoimenim je, ujedno i korizmenim koncertom, otvorio petu sezonu svoga ciklusa ^etiri godi{nja doba u dvorani Hrvatskoga glazbenog zavoda. Njihova se koncepcija koncertnoga ciklusa koji prati cikli~ke promjene u prirodi — izmjene godi{njih doba i pritom ugo{}uje ugledne glazbenike — ve} potvrdila kao uspje{na formula za privla~enje ljubitelja komorne glazbe. Osobitu vrijednost daju mu praizvedbe djela hrvatskih skladatelja, kontinuirano promicanje hrvatskoga glazbenog stvarala{tva te obilje`avanje zna~ajnih skladateljskih obljetnica.

skladba po kojoj je cijeli koncert i dobio ime, iznimno je ekspresivno i dostojanstveno zaklju~ila koncert uz visoke interpretativne dosege glazbenika.

Kuljeri}ev Chanson triste Posvete dvojici stvaratelja bile su ujedno prva koncertna doga|anja drugog i tre}ega festivalskog dana. Na prvome koncertu u Preporodnoj

CIKLUSI

Pavica Gvozdi}

jenu generacija, njihova ostav{tina zasigurno }e se izravno i neizravno ogledati u mnogim budu}im doga|anjima.

ZAMP

kompozicijske klase Stjepana [uleka, nakon koje su, razvijaju}i se u esteti~ki razli~itim smjerovima i izri~ajima, dosegli status stvaratelja novije hrvatske glazbe, ubrajaju}i se tako me|u najizvo|enije, a time i najprepoznatljivije hrvatske autore. Oni su kao skladatelji, ali i kao aktivni sudionici brojnih drugih podru~ja uvelike usmjerili daljnja zbivanja na nacionalnoj sceni. Iako njihov odlazak zna~i i sm-

ZAMP

obilatom biennalskom programu posebno mjesto zauzimaju dva koncerta osmi{ljena kao hommage dvojici na{ih skladatelja koji su svojim djelovanjem vi{estruko zaduìli i obiljeìli hrvatski glazbeni ìvot u posljednjih nekoliko desetlje}a. To su pro{le godine preminuli akademici Igor Kuljeri} i Stanko Horvat, kolege iz glasovite

MBZ

BROJ 144, SVIBANJ 2007.

cantus_14:cantus_01.qxd

11-Jul-07

8:11 PM

Page 7

BROJ 144, SVIBANJ 2007.

PORIN

PORIN 2007

PORIN

GIBONNI 8, OSTALI...

Pored toga, spomenuti Zakon potpuno je uskla|en s preuzetim me|unarodnim obvezama na{e zemlje. Potvr|eno je da ovaj sustav ograni~ava prava nositelja autorskih i srodnih prava kako bi upravo gra|anima dao pravo kopiranja za{ti}enih autorskih djela za njihovo privatno ili drugo vlastito kori{tenje, {to im razvoj tehnologija zapravo ve} od sedamdesetih godina pro{loga stolje}a omogu}ava. Drugim

PORIN PORIN PORIN PORIN PORIN

Ustavni sud je u obrazloènju svoje odluke krenuo upravo od odredbe iz ~lanka 68. Ustava RH: »Jam~i se sloboda znanstvenoga, kulturnog i umjetni~kog stvarala{tva. Dràva poti~e i pomaè razvitak znanosti, kulture i umjetnosti. Dràva {titi znanstvena, kulturna i umjetni~ka dobra kao duhovne narodne vrednote. Jam~i se za{tita moralnih i materijalnih prava koja proistje~u iz znanstvenoga, kulturnog, umjetni~kog, intelektualnog i drugog stvarala{tva.« Tako|er, Ustavni je sud istaknuo da je RH potpisnica nekoliko me|unarodnih ugovora koji predvi|aju i nalaù uvo|enje rje{enja koja bi gra|anima u odre|enim slu~ajevima dopustila kopiranje za{ti}enih autorskih djela, no ne na {tetu autora te pritom podsje}a da su ti me|unarodni ugovori dio pravnog sustava RH te da su po svojoj snazi iznad zakona. Posebno su istaknute obveze RH preuzete Sporazumom o stabilizaciji i pridruìvanju iz 2001. godine izme|u RH i Europske zajednice: »Hrvatska }e poduzeti nu`ne mjere kako bi najkasnije tri godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma zajam~ila razinu za{tite intelektualnog, industrijskog i trgova~kog vlasni{tva ko-

ja je sli~na za{titi koja postoji u Zajednici, uklju~uju}i u~inkovita sredstva za provedbu tih prava«. Sukladno tim obvezama, u Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, ugra|eno je sedam direktiva Europskog parlamenta od kojih »Direktiva o harmonizaciji odre|enih aspekata autorskog prava i srodnih prava u informati~kom dru{tvu« predstavlja temelj za ograni~enje isklju~ivog prava reproduciranja za privatno kopiranje i drugo vlastito kori{tenje, pod uvjetom da nositelji prava dobiju pravi~nu naknadu. Autorska i srodna prava po svojoj su naravi privatna imovinska i moralna prava autora i drugih nositelja prava, koja pripadaju svojim nositeljima i s kojima njihovi nositelji mogu slobodno raspolagati. Zakonom propisana ograni~enja autorovih isklju~ivih prava predstavljaju uravnote`enje izme|u isklju~ivih autorovih i srodnih prava, s jedne strane, i potrebe zadovoljavanja op}ih interesa dru{tva, s druge strane. Ukoliko ne bi postojalo ograni~enje iz ~lanka 82. ZAP–a, ne bi bilo pravno mogu}e u~initi niti jednu kopiju bilo kojeg autorskog djela ili predmeta srodnog prava bez prethodne dozvole autora, odnosno nositelja srodnog prava. Isti~e se i sljede}e:

»Digitalno okru`je« (koje se javilo osamdesetih godina 20. stolje}a) zna~ajno je promijenilo na~in iskori{tavanja autorskih djela jer je u suvremenom svijetu digitalne tehnologije daleko lak{e izra|ivati kopije djela, a kvaliteta kopije istovjetna je izvorniku». Tako|er, Ustavni sud obrazla`e da, budu}i da su gra|ani dobili pravo kopiranja za{ti}enih autorskih djela, »autori djela za koja se, s obzirom na njihovu prirodu, mo`e o~ekivati da }e bez njihova odobrenja biti reproducirana fotokopiranjem ili snimanjem na nosa~e zvuka, slike ili teksta za privatno ili drugo vlastito kori{tenje ima pravo na primjerenu naknadu od prodaje tehni~kih ure|aja i praznih nosa~a zvuka, slike ili teksta, sukladno ~lanku 32. ZAP–a«. Tu naknadu pla}aju uvoznici tehni~kih ure|aja za reproduciranje i praznih nosa~a zvuka, slike ili teksta (s obzirom da u Republici Hrvatskoj nema proizvo|a~a takvih ure|aja). Naknada se odre|uje na na~in odre|en ~lankom 162. ZAP–a: naknadu za privatno kopiranje i drugo vlastito kori{tenje, du`ni su pla}ati uvoznici tehni~kih ure|aja». (Marina Feri})

ZAMP

PORIN

Op{irnije:

ZAMP

rije~ima, bez ovoga sustava gra|ani ne bi mogli svakodnevno koristiti blagodati tehnologija u svrhu kopiranja autorskih djela. Obveznici pla}anja autorske naknade u sustavu privatnog kopiranja stoga su upravo uvoznici tehni~kih ure|aja za reproduciranje i praznih nosa~a zvuka, slike ili teksta, a postupak dono{enja cjenika naknada propisan je istim Zakonom. Tako|er, Ustavni sud smatra da zakonsko rje{enje nadzora dono{enja i primjene cjenika osigurava djelotvoran nadzor te da nije u nesuglasnosti s Ustavom, kojim je, izme|u ostaloga, propisano da su nepovredivost vlasni{tva i vladavina prava najvi{e vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske. I na kraju, tim sustavom nije ograni~ena sloboda poduzetni{tva niti se ograni~avaju poduzetni~ka prava onih koji se bave uvozom i/ili prodajom tehni~kih ure|aja i praznih nosa~a zvuka, slike ili teksta. Naime, Ustavni sud isti~e da »sloboda poduzetni{tva nije apsolutna i ne isklju~uje poduzimanje i propisivanje odre|enih mjera i postupaka kojima zakonodavac posredno regulira tr`i{ne odnose. Jedna od takvih mjera jest i pla}anje naknade sukladno ~lanku 32. stavku 4. ZAP–a«.

ZAMP

stavni sud RH odbacio je u sije~nju kao neutemeljen prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima s Ustavom RH, posebno njegovih odredbi koje se ti~u sustava privatnog kopiranja. Ova odluka Ustavnog suda tako|er odbacuje tvrdnje vezane uz privatno kopiranje odnosno uz navodnu nelegalnost i nelegitimnost takozvanog Sustava za privatno kopiranje, kao i tvrdnje da se njime kr{e prava i slobode gra|ana i poduzetnika RH zajam~ene Ustavom, kojima je javnost, zbog njihova ~estog izno{enja u posljednjih mjesec dana, na`alost, neto~no informirana. Naime, Ustavni sud potvrdio je da je Sustav privatnog kopiranja definiran Zakonom o autorskom pravu i srodnim pravima u potpunosti u sukladnosti s Ustavom RH.

ZAMP

USTAVNI SUD RH DONIO ODLUKU O SUSTAVU PRIVATNOG KOPIRANJA

ZAMP

Makarska se i ovaj put pokazala kao dobar doma}in i nije bez razloga sve sudionike i namjernike do~ekao natpis na ulazu u grad »Porin se vra}a ku}i«. Za razliku od nekih dosada{njih gradova doma}ina gdje se osim plakata o Porinu nije moglo primijetiti da se ne{to bitno doga|a, u Makarskoj se Porin osje}ao na svakom koraku. Tih dana grad jednostavno `ivne, jedino se ovdje doga|aju i brojni popratni koncerti. Jo{ da je prava dvorana umjesto {atora, ali to je ve} pri~a koja se povla~i godinama i to ne

ZAMP

Nagrade za ìvotno djelo ove su godine zasluèno dobili skladatelj, pijanist, pisac, »guru novog zvuka« Dubravko Detoni i dubrova~ki kralj melodije, kako ga je nazvao kolega Alfi Kabiljo, skladatelj, aranèr, dirigent i gitarist \elo Jusi}. Prvi put posebno priznanje, to jest Porin za doprinos hrvatskoj glazbenoj industriji, dobila je institucija, diskografska ku}a Croatia Records (nekada{nji Jugoton) povodom {ezdesete godi{njice postojanja.

samo u Makarskoj. Hrvatska jednostavno nema odgovaraju}i prostor za ovakvu priredbu i to je jedan od problema koji se treba rije{iti `elimo li da Porin na pravi na~in predstavlja najbolje u glazbenom i produkcijskom smislu. Govoriti o nekakvoj »sve~anosti hrvatske glazbe« koja se odigrava u pivskom {atoru nema smisla, a to je pokazala i ovogodi{nja sve~ana dodjela. Problemi sa svjetlom (jer je {ator proziran), tonom, malom pozornicom i nedovoljnim brojem termina za probe, rezultiralo je da se ove godine i nije odr`ala prva generalna proba. Sama sve~ana dodjela bila je po obi~aju duga, preduga, vi{e–manje nezanimljiva, s puno pri~e i najmanje glazbe zbog koje smo svi bili tu. Dogodine je 15. jubilarni Porin i nadam se da }e se i zbog toga puno vi{e vremena posvetiti pripremi i razradi sve~ane dodjele u svakom smislu. A {to se ti~e glazbe? Bit }e dobre sigurno, mo`da i vrhunske, ali ho}e li je glasa~i prepoznati ili barem preslu{ati, vidjet }emo za godinu dana.

ZAMP

Po prvi put u povijesti dodjeljivanja ove na{e, ipak najzna~ajnije i najpresti`nije glazbene nagrade, zbog nedovoljne produkcije nije bilo kategorija jazz glazbe, ali osvanule su nove za instrumentalnu glazbu i likovno oblikovanje box seta. Nije mi jasno za{to, jer upravo dvije sigurno dogodine ne}e ugledati svjetlo dana i upravo o takvim stvarima bi odgovorni trebali razmisliti. Kategorija je ionako previ{e, s obzirom na na{u produkciju, a ovogodi{nje nominacije, ali i glasovanje pokazale su nedovoljnoglasa~ko poznavanje predlo`enih materijala ili jednostavno nezainteresiranost. Ne mo`emo re}i da se Institut hrvatske glazbene industrije ne trudi postaviti stvari na svoje mjesto, ove godine su smanjili broj glasa~a s 900 na 600, ali ipak mislim da bi se dodatno trebalo poraditi na tome da se pojedincima {alju na glasanje samo kategorije za koje su kompetentni i za koje se zna da ih poznaju. Razmi{ljanje da }e

svi glasati samo u onim kategorijama o kojima znaju o~ito pada u vodu, pogotovo nakon raznoraznih izjava da nekima ne pada na pamet preslu{avati predlo`ene materijale.

ZAMP

estrade. Najbolji album klasi~ne glazbe ima Zagreba~ki kvartet (W. A. Mozart Kvarteti), najbolji etno album je Blues reke Drave Miroslava Eva~i}a, folklorni Ak' sem ti sr~eko ranil Kvarteta Gubec, a klapski Ne damo te pismo na{a.

ZAMP

Na`alost, kao i proteklih godina — ovo je bila 14. dodjela — kategorije klasi~ne, folklorne, klapske, etno i duhovne glazbe bile su u drugom planu, {to s obzirom na kvalitetu i uspjeh pojedinih projekata i izvo|a~a kod nas, ali i u inozemstvu svakako ne zaslu`uju. Dobra je zamisao o Porinu Klasik. Na decentnoj ve~eri posve}enoj ovoj glazbi na pravi bi se na~in ispravila vi{egodi{nja nepravda prema glazbenicima koji puno vi{e zna~e u glazbenom svijetu nego sva razvikana imena s na{e

PORIN

ZAMP

ibonni, Oliver, Massimo. Ta imena smo naj~e{}e slu{ali na progla{enju nominacija za ovogodi{nji Porin. Na dodjeli odrànoj 22. travnja u Makarskoj dominiralo je samo jedno — Gibonni, i to ~ak osam puta. Album godine (Unca Fibre), pjesma godine (An|eo u tebi), pop album, najbolja vokalna suradnja (An|eo u tebi — f. G. Bare i M. Azusena), najbolji aran`man (N. Brato{), najbolja produkcija (N. Brato{), najbolja snimka, najbolje likovno oblikovanje (V. Cuculi}). Gibonni je zasluèno apsolutni pobjednik. Oliver i Massimo su ozbiljna konkurencija, ali ne ovaj put. I nakon progla{enja nominacija puno se govorilo o tome kako u najzna~ajnijim kategorijama mogu biti nominirani projekti koji sadrè stare pjesme. Oliver u Olympiji je dobar album, kako je i sam Oliver izjavio, kruna dosada{nje karijere, ali i live, Vje{tina 2 tako|er sadrì vi{e od pola starih pjesama i upravo zbog toga ovaj put, {to je i samo glasovanje potvrdilo, Oliver i Massimo nisu bili konkurencija bez obzira na ~ak osam nominacija. Gibonni je jedini imao kompletno novi materijal i zato njegovu trijumfu ne bi smjelo biti nikakvog prigovora. No ni Oliver i Massimo nisu iz Makarske oti{li tu`ni. Massimo je po ~etvrti put zaredom progla{en najboljim mu{kim vokalom, a Oliveru }e bez obzira na sve protekla godina ostati u lijepom sje}anju upravo zbog Pariza, Olympije, i sjajnog koncerta. Porini su se ove godine dodjeljivali u jo{ trideset kategorija. [to se ti~e onih najzanimljivijih treba izdvojiti mladu Rije~anku Tinu Vukov koja je prema o~ekivanju najbolja debitantica, ali isto tako (iznena|uju}e) dobitnica Porina za najbolju ènsku vokalnu izvedbu, pored Zorice Kondè, Jelene Radan i Tamare Obrovac. Prvi Porin u karijeri osvojili su i Gustafi i to u kategoriji za najbolji rock album, najbolji album urbane klupske glazbe imaju Putokazi, a za najbolju izvedbu grupe s vokalom nagra|ena je skupina E.N.I.

PORIN

Pi{e: Robert Urli}

cantus_14:cantus_01.qxd

11-Jul-07

8:11 PM

Page 8

BROJ 144, SVIBANJ 2007.

Ka`u, \or|e je »tata« hrvatske zabavne glazbe. Ne zato {to prije i poslije njega na na{oj estradi ne bi bilo sjajne glazbe i glazbenika. Ali da, zato {to prije njega, a vjerojatno ni dugo nakon njega ne}e biti autora s toliko hitova i prodanih nosa~a zvuka. Da i zato {to je od samog po~etka karijere, u tada megapopularnim sastavima Indexi i Pro Arte, a kasnije

Klasi~no i temeljito obrazovani glazbenik sa zavr{enim studijem dirigiranja na Muzi~koj akademiji u Sarajevu u klasi profesora Mladena Pozaji}a, \or|e je unio svojevrsnu revoluciju na na{u estradu. Svojim ju je radom u~inio biznisom, u onom dobrom, najboljem smislu te rije~i. Estetika tr`i{nog uspjeha koju je dosljedno i nadasve uspje{no primjenjivao, nije ga sprije~ila da nam podari i brojne hitove nesumnjive umjetni~ke vrijednosti, prepoznate i izvan na{e domovine. O uspjehu njegovih skladbi ponajbolje govori ~injenica da se za neke od njih misli kako su to narodne

Po{tovana obitelji Novkovi}, po~a{}en va{om èljom i èljom glazbenih udruga da budem taj koji }e se u njihovo ime i u ime glazbenika i drugih kulturnih djelatnika oprostiti od va{eg i na{eg \or|a, izraàvam vam iskrenu su}ut i na{e duboko àljenje {to \or|e vi{e nije s nama. Ali, izraàvam i ponos {to smo ìvjeli i radili s \or|om Novkovi}em koji je svojom glazbom i radom obiljeìo vrijeme u kojemu je ìvio. Iako moram re}i, zbogom \or|e, \or|e ostaje s nama jer }e Stari Pjer jo{ dugo, dugo pjevati na na{im ulicama i u na{im srcima. Zato hvala \or|u Novkovi}u i vje~na mu slava!

IN MEMORIAM

Govor Ivana Stama}a prigodom posljednjeg ispra}aja Ivana–Ivice Percla

IN MEMORIAM IN MEMORIAM IN MEMORIAM IN MEMORIAM IN MEMORIAM

\or|e Novkovi} je prije svega bio skladatelj. Spominjemo njegovih vi{e od 2.500 pjesama na oko 20 milijuna prodanih plo~a. Hitovi koje nam je ostavio pjevati }e se jo{ dugo. Ali, na na{oj sceni \or|e nije bio samo hit–maker, tekstopisac, aran`er, izvo|a~, producent, diskograf — dioni~ar i jedan od vo|a Croatia Recordsa. On je bio, zapravo, sve {to glazbena scena danas jest.

Pripremala se proslava 40 godina umjetni~kog rada \or|a Novkovi}a. Na àlost, smrt je bila brà. Ali, njegove udruge, Hrvatsko dru{tvo skladatelja, ~iji je ~lan jo{ od 1969., Hrvatska diskografska udruga, Hrvatska glazbena unija i Institut hrvatske glazbene industrije te Croatia Records dovr{it }e projekt obiljeàvanja umjetni~kog rada \or|a Novkovi}a i njemu u slavu i sje}anje pokloniti ga ljubiteljima glazbe.

IN MEMORIAM

Svaki put kada smrt odvede nama nekog bliskog i dragog, pitamo se {to je ìvot i {to poslije njega. Od svih odgovora, barem je jedan to~an. Onaj, da nastavljamo ìvjeti u uspomenama ìvih onoliko koliko smo im darovali svoje ljubavi, dobrote, talenta i drugih vrlina. A na{ je \or|e bio ~ovjek vrlina kojega }emo svi mi, a i oni iza nas, dugo pamtiti. Zasigurno, njegova }e ga se obitelj ponajprije i zauvijek sje}ati jer je bio uzoran suprug i otac. Mi drugi }emo ga pamtiti po njegovu talentu i glazbi, ali i zato jer je bio dobar ~ovjek, zato jer je darivao pjesmu.

\or|e Novkovi} je vi{estruko nagra|ivan na prakti~no svim na{im festivalima, od Zagrebfesta do pobjede na prvom hrvatskom izboru za Pjesmu Eurovizije. Njegov rad nisu cijenili samo festivalski `iriji i {iroka publika. Svoje divljenje \or|evu radu pokazala je i cjelokupna struka dodijeliv{i mu 1996. godine, kao jo{ relativno mladom ~ovjeku, nagradu za `ivotno djelo.

IN MEMORIAM

Uva`eni prijatelji i po{tovatelji na{eg \or|a,

pjesme.

IN MEMORIAM

Po{tovana obitelji Novkovi},

kao skladatelj, dominirao glazbenom scenom biv{e Jugoslavije i kasnije Hrvatske. Mo`emo ga zvati »tatom« zabavne glazbe i zato {to je, do{av{i iz Sarajeva, gdje je ro|en 1943., u Zagreb krajem {ezdesetih pro{log stolje}a odmah postao dobri duh na{e glazbene scene. Zato {to je, ne samo sura|ivao s gotovo svim na{im pjeva~kim zvijezdama, nego i {to je mnoge od njih upravo on u~inio zvijezdama. Mnogi glazbenici, pa i oni koji su danas ovdje na \or|evu posljednjem ispra}aju, smatraju ga svojim u~iteljem, pa i drugim, glazbenim ocem. Otkrivao je mlade talente i nesebi~no im svojim autoritetom i pomo}i {irom otvarao vrata uspjeha. Zato je i sam, iako pomalo zatvoren, uvijek skroman i samozatajan, bio megazvijezda. A samo megazvijezde na estradi mogu sjati toliko dugo koliko je to ~inio \or|e. ^etrdeset godina bio je u samom vrhu na{e zabavne glazbe. \or|e Novkovi} bio je vrh profesionalizma na estradi.

IN MEMORIAM

Dragi \or|e,

IN MEMORIAM

Govor Ive Josipovi}a prigodom posljednjeg ispra}aja \or|a Novkovi}a

IN MEMORIAM IVAN–IVICA PERCL (Zagreb, 1. 1

IN MEMORIAM

IN MEMORIAM \OR\E NOVKOVI] ([abac, 2. 9. 1943. — Zagreb, 6. 5. 2007.)

Hrvatsk izra`ava zbog gu agog ko Prije to~ s Ivicom iz svoje tribina skladate naslov toimeno Krajcara posve}e trukom skladbe pra}amo po~ivali vao Bo` zo~ne, s pu{ta. blagoslo kojemu liko god bolesti. Ali, Bo Ivi~inu

umjetno skom iz na vratu nim {an usnu ha i crte` blagoslo bivstvov nice: pr gatstvu umjetni sebi~no ent, u n posve}i pjevaju pred sam nih cije Radio hrvatsk dosljedn za o~uv Gdje su altruizm skladate na pos svojih k jih vlas o~ekiva mega–u \or|a protestn tio, zap anga`m nepravd

cantus_14:cantus_01.qxd

11-Jul-07

8:11 PM

Page 9

BROJ 144, SVIBANJ 2007.

Sudjelovao je u Domovinskom ratu kao vojnik 99. zagreba~ke brigade u akciji Oluja, te je ukazom predsjednika Republike odlikovan medaljom Oluja, a dobitnik je i priznanja 101. brigade HVO–a te 2. gardijske brigade Gromovi. Dovoljno za dva `ivota, a ne jedan i to prerano prekinut! Mo`da najbolji hommage tom skromnom, radi{nom i nadasve talentiranom ~ovjeku odali su mladi posjetitelji koncerata u po~ast ~etvrt stolje}a »novog vala« u nas — njegove vesele, propo{ne, optimisti~ke stihove pjevali su s njim, mada su nastajali u vrijeme kada su se oni ra|ali. Odvojiv{i se, emancipiraju}i se od autora, postale su neizostavna prtljaga hrvatske glazbene kulture, i to one u najboljem smislu rije~i.

IN MEMORIAM IN MEMORIAM IN MEMORIAM IN MEMORIAM

Ro|en 27. sije~nja 1958. u Slavonskom Brodu zarana u~i violinu i gitaru u tamo{njoj osnovnoj glazbenoj {koli, oslu{kuje vibracije engleske i ameri~ke glazbe, od The Beatlesa i pub rocka do Amerikane i The Kinksa, sanjaju}i, kao i svi dje~aci, o vlastitom sastavu i pjesmama koje }e pisati za njega. Na prijelazu iz sedamdesetih u osamdesete nastaju revolucionarne promjene na tada{njoj rock sceni, dolazi punk i »novi val«, a na{ se Kre{o predano uklju~uje u tu bujicu. Ve} je u Zagrebu na studiju etnologije i komparativne knji`evnosti na Filozoskom fakultetu. The Animatori po~inju s radom 1980., a 1982. nastaje kvartet s elektri~nom violinom u postavi, koja je uz njegove skladbe davala pone{to druga~iji zvuk od svega {to se toga trenutka moglo ~uti na sceni. Prvi singl Male curice/@ivjeti mirno (Jugoton, 1982.) predstavlja njegov osebujni autorski rukopis — nje`ne, iskrene, melodiozne pjesme pune ljetne prpo{nosti i raz-

Kre{o Bla`evi} nastavlja djelovati u glazbi, i dalje pi{e nove skladbe, radi kao urednik, diplomira i magistrira etnolo{ke znanosti, pi{e glazbene kritike, objavljuje vi{e knjiga poezije, novela i sje}anja, djeluje u Matici hrvatskoj kao tajnik i bavi se mno{tvom drugim stvari. Njegove pjesme su sada svuda oko nas, koriste ih za filmove, pojavljuje se na znanstvenim simpozijima, bilo kao organizator ili etnolog–istra`iva~ (posebno kada je glazba u pitanju, njegove kritike nalazimo u Vijencu, Kani i Cantusu, kompilira stare radove The Animatora na CD–u i objavljuje nove pjesme u suradnji s gitaristom Brankom Bogunovi}em–Pifom , svoje pjesme pjeva na proslavi 25–godi{nice pojave »novog vala« u klubu Tvornica, sprema obnovu rada Animatora, bavi se i duhovnom glazbom (posebno pavlinskom!) i obradama starih hrvatskih napjeva, biva i urednikom u klubu Kulu{i} i u Croatia Recordsu, jedan je od suosniva~a HGU–a.

IN MEMORIAM

po nadimku R.I.P., koji nas je napustio u 49. godini, dakle u dobi kada je jo{ mnogo toga mogao dati glazbi, bio je nadasve slojevita osoba, iako se to nije moglo naslutiti iz njegova svakodnevnog skromnog i suzdr`anog opho|enja. Bio je autor antologijskog glazbenog opusa, etnolog s magisterijem, kriti~ar, urednik, tajnik u Matici hrvatskoj, pokreta~ brojnih akcija, jedan od suosniva~a Hrvatske glazbene unije i redovni ~lan Hrvatskog dru{tva skladatelja te Hrvatskog etnolo{kog dru{tva, pjesnik i pisac i {to jo{ sve ne. Poznavao sam ga od ranih osamdesetih i odmah sam njim ostvario prisan i prijateljski odnos. Kad god smo se sreli, na koncertima ili u Matici, poklonio mi je neko svoje novo djelo — plo~u, knjigu poezije, pri~u ili autobiografiju Ostat }u mlad (Faktura, Zapre{i}, 2003.), prvu u nizu sli~nih sje}anja na herojske dane hrvatskoga »novog vala«.

IN MEMORIAM

Kre{imir–Kre{o Bla`evi}, poznat i

IN MEMORIAM

draganosti, originalne i lako pamtljive. Slijedi antologijski LP An|eli nas zovu da im skinemo krila (Jugoton, 1983.) s nizom uspje{nica, od naslovne preko Ljeto nam se vratilo, Ma|arac, Kasno je za prosinac, potom posveta prerano preminulom bratu Kad odlazi svjetlo i druge, te ve} spomenuta Male curice. Bile su to óde i ditirambi ljetu, ljubavi, iskrenim me|uljudskim odnosima, hedonizmu i nije ~udo da smo svi te pjesme prihvatili bez izuzetka. Slijede jo{ dva odli~na albuma Svi momci i djevojke iz 1984. i Dok le`im cijeli dan u sjeni iz l987., a nakon toga grupa je polako zaklju~ila svoj rad.

IN MEMORIAM

IN MEMORIAM IN MEMORIAM

rvatska popularna glazba gubi svoje najistaknutije protagoniste. Netom nas je napustio Ivan–Ivica Percl, a ve} nas je sustigla vijest o preranoj smrti Kre{imira Bla`evi}a, ~ovjeka uz ~ije se ime ve`u neki od najljep{ih trenutka hrvatskoga »novog vala«, stvoriv{i ih sa sastavom koji je osamdesetih predvodio kao klju~ni autor, gitarist i pjeva~, The Animatori (kasnije bez ovoga »the«!). S njim je snimio vi{e singlova i tri LP–ja s nekima od antologijskih pjesama koje ostaju u uspomeni sve do danas.

IN MEMORIAM

Mi koji (zasad) ostajemo na ovome svijetu znat }emo ~uvati uspomenu na Tebe, i znat }emo cijeniti dobro koje si nam ostavio. Neka Ti bude laka hrvatska zemlja koju si toliko ljubio. Neka Svevi{nji primi k sebi Tvoju du{u, a Tvoj duh — neka ostane zauvijek s nama.

IN MEMORIAM

No, Ti si eto po{ao »kud za vazda gre se«, i nama ne preostaje drugo nego po`eljeti da se {to prije na|e Tvoj nasljednik, da Tvoj plodan rad na o~uvanju ljudskosti me|u hrvatskim stvaraocima glazbe ne umine s Tvojim odlaskom.

IN MEMORIAM

dje su korijeni Ivi~ina bezmjernog ruizma? Doista, iako vrlo plodan ladatelj, Ivica Percl je vi{e vremeposve}ivao promoviranju djela ojih kolega skladatelja negoli svovlastitih djela. ^ovjek to ne bi ekivao znaju}i za Ivi~in prvotni ega–uspjeh sa »Starim Pjerom« or|a Novkovi}a. Svoj lik otestnog pjeva~a nikad nije napus, zapravo ga je produbio kroz svoj ga`man glazbom protiv svake pravde, na vrlo profinjen, ali

Ivane — Ivice Percl! Da nisi ni{ta drugo stvorio, Tvoje bi glazbene tribine dale pe~at Tvojoj slavi. Na tim si tribinama uspje{no okupljao nas svoje kolege svih mogu}ih grana i usmjerenja. Tu smo se druìli, mogli smo porazgovarati i upoznati se bolje me|usobno jer si nas Ti znao diskretno povezati. Koristio si se u tu svrhu ponekim aktualitetom na{ih kolega — ro|endanom, jubilejem, novim diskografskim izdanjem i tome sli~no. I tako je bilo i zadnji put, pred 15 dana, kad smo nas dvojica razgovarali i zajedno poèljeli da Te Bog poìvi, e da bi ovakvih prigoda bilo jo{.

IN MEMORIAM

mjetnosti: u njegovu skladateljom izri~aju, u njegovim hvatovima vratu gitare, u njegovim blagoglasm {ansonskim zapjevima uz vje~itu nu harmoniku, u njegovim slikama crte`ima. Nadalje, Bo`ji se agoslov iskazuje u Ivi~inu vstvovanju unutar u`e i {ire zajedce: prvenstveno u du{evnom botstvu vlastite obitelji, u mjetni~kim dru{tvima kojima je nebi~no darivao svoju marljivost i talt, u napa}enoj Domovini kojoj je sve}ivao brojne dane sviraju}i i evaju}i hrvatskim braniteljima ised samih neprijateljskih smrtonosh cijevi, u eteru pred mikrofonima dio Marije gdje je predstavljao vatsko duhovno stvarala{tvo, u sljednom rodoljubnom nastojanju o~uvanje hrvatskog identiteta.

IN MEMORIAM

i, Bo`ji blagoslov iskazuje se u ~inu sveukupnom djelovanju u

Ono {to mu hrvatski skladatelji u najve}oj mjeri duguju, jesu glazbene tribine u Berislavi}evoj 9, gdje je u zadnjih 11 godina Ivica Percl predstavio stvarala{tvo gotovo stotinu skladatelja i glazbenika iz Lijepe Na{e. Ivica nije robovao bilo kojoj umjetni~koj «ladici», umjetni~kom usmjerenju ili grani glazbe : hrvatska klasika, rock i pop–glazba, glazbena ba{tina, jazz, {ansona, duhovna glazba — sve se to moglo u`ivo odslu{ati na Perclovim kultnim glazbenim tribinama. I slu{alo se: dolazili su ~lanovi Hrvatskoga dru{tva skladatelja, ali i brojni slu{atelji iz gra|anstva — prijatelji glazbe i glazbenika.

IN MEMORIAM

je to~no 15 dana proveli smo ve~er vicom koji je osobno vodio zadnju svoje glasovite serije Glazbenih bina pri Hrvatskome dru{tvu ladatelja. Imala je simboli~an slov »Blagoslov«, prema ismenoj skladbi kantautora Brune ajcara kojemu je ta ve~er bila sve}ena. Ne mogu se oteti vi{esukom zna~enju te Krajcarove ladbe danas kad Ivicu Percla isa}amo na njegovo zadnje ~ivali{te. Kao da je Ivica tada zazio Bo`ji blagoslov na sve nas na~ne, slute}i (ili znaju}i) da nas na{ta. Kao da se ve} osjetio agoslovljen od Svevi{njega prema jemu se kona~no uputio nakon too godina uporne borbe protiv zle lesti.

IN MEMORIAM

uznosit na~in. Svoj glazbeni umjetni~ki credo dosljedno je ostvarivao kroz skladanje na stihove najve}ih hrvatskih pjesnika, ne obaziru}i se na ~estu podrugljivost o «uglazbljivanju literature». Pa ipak, Ivica poduzima mukotrpan put po pozornicama i tribinama diljem Hrvatske radi popularizacije hrvatske glazbe, ne potiskuju}i svoje vlastite ostvaraje, ali stavljaju}i ih u decentno odmjeren odnos prema djelima svojih kolega.

IN MEMORIAM

ospo|e i gospodo, prijatelji i {tovatelji Ivana–Ivice Percla, draga obitelji Percl! U ime vatskoga dru{tva skladatelja a`avam Vam na{u najdublju su}ut og gubitka Va{eg oca, a na{ega drog kolege.

Odlazak klju~nog autora, gitarista i pjeva~a »novog vala«

IN MEMORIAM KRE[IMIR–KRE[O BLA@EVI] (Slavonski Brod, 27. 1. 1958. — Zagreb, 19. 3. 2007.) Pi{e: Ognjen Tvrtkovi}

, 1. 1. 1945. — Zagreb, 16. 3. 2007.)

cantus_14:cantus_01.qxd

11-Jul-07

8:11 PM

Page 10

Zbog ~ega je preporuka tako nepovoljna za skladatelje? Osnovni problem je taj {to se u preporuci ostvarivanje autorskih prava gleda isklju~ivo kao industrija, kao biznis. Dakle, postavljena je pri~a o dvije strane ~iji se poslovni interesi sukobljavaju. S jedne strane su korisnici, a s druge nositelji prava. I jedni i drugi su velike kompanije koje vode menadèri u tamnim odijelima i ishod njihove borbe se svodi na to koji od njih }e dogodine imati vi{e milijuna prometa nego ove, a koji manje. Interesi skladatelja, kao stvaraoca od kojih svako autorsko djelo po~inje, posve su zanemareni. Tako|er, kulturna i socijalna funkcija koju svako dru{tvo u svojoj nacionalnoj dràvi obna{a zanemareni su. [tovi{e, preporuka glazbu ne prepoznaje kao ne{to {to ima kulturnu, duhovnu, nacionalnu ili socijalnu vrijednost, ve} isklju~ivo kao robu. [to su skladatelji poduzeli? Shvatili su da njih doista pred regulatornim tijelima zastupaju profesionalci: menadèri, pravnici, direktori dru{tava za za{titu autorskih prava. Tako|er, u EU je ve}ina prava (u financijskom smislu) prenesena na izdava~e, na publishere, koji zaista jesu industrija koja ide za profitom. Zak-

I kako se HDS priprema na ono {to nam po svoj prilici predstoji? HDS je ve} sad umreèn u europske udruge i u trenutku kad Hrvatska postane dio EU spremno }e »plivati« po tom ogromnom moru institucija i mehanizama i ~initi najbolje za svoje ~lanove. Ipak, ~ini mi se da u ovom trenutku u Hrvatskoj sami skladatelji mogu i trebaju u~initi vi{e za sebe. Imamo odli~nu stru~nu slu`bu, vrijedne i organizirane ljude, no oni ne mogu uvijek sve posti}i. Uvijek kao svijetli primjer isti~em pokojnog Nikicu Kalogjeru kojemu nikad nije bio problem oti}i s pripadnicima slu`be na sastanak, iskoristiti svoje poznanstvo koje otvara neka va`na vrata ili nazvati nekoga i re}i mu stajali{te skladatelja oko nekog pitanja. Danas autorima mora biti jasno da kad bismo sve ZAMP–ovce stavili na hrpu, oni ne bi imali teìnu kao sedam–osam poznatih skladatelja koji javno i jednoglasno ne{to kaù. Stoga je najbitnije prepoznati zajedni~ki interes i zaboraviti na razlike: tko pi{e kakvu glazbu, tko koga simpatizira ili koliko tko dobiva tantijema. Kad oko nekih pitanja imamo konsenzus i hrabrost da se oko toga javno izrazimo, moèmo kao ceh jako puno posti}i {to je 400.000 europskih skladatelja u proteklih godinu i pol u~inilo, krenuv{i gotovo ni od ~ega. Ne sumnjam da nekoliko stotina hrvatskih skladatelja to moè: 60 godina organiziranog djelovanja i doseg u ostvarivanju autorskih prava u RH najbolji su dokazi da smo, kad je trebalo, stvari odigrali ispravno. (Ana Kralj)

Taj savez zvat }e se European Composer and Songwriter Alliance (ECSA). Stvorit }e podij za komunikaciju i debatu izme|u europskih federacija skladatelja sa svrhom formuliranja zajedni~kih interesa sviju skladatelja i lobiranja za njihovu implementaciju. Po~etni ciljevi uklju~uju: — omogu}iti glasu skladatelja da se ~uje na nacionalnim razinama i na europskoj razini, — podizati svijest u Europi i svijetu o kulturnoj i ekonomskoj vrijednosti glazbe, — razvijati na~ine poticanja nove glazbe svih `anrova, — aktivno sudjelovati u razvoju autorskih prava i u oblikovanju budu}nosti dru{tava za njihovu za{titu i administriranje, — doprinijeti razvoju djelovanja temeljenog na UNESCO–vim dokumentima Deklaracija o kulturnoj raznolikosti i Status umjetnika, — Stvoriti fair trading uvjete za sve skladatelje i pospje{iti razvoja »pravila pona{anja« koji bi omogu}ili dru{tveni i ekonomski prosperitet djelatnosti glazbenog autorstva u cijeloj Europi. *Austrija, Belgija, Bugarska, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Hrvatska, Irska, Island, Italija, Latvija, Ma|arska, Norve{ka, Njema~ka, Poljska, Slovenija, Srbija, [panjolska, [vedska, [vicarska, Ujedinjeno Kraljevstvo. **Alliance of Popular Composer Organisations in Europe (APCOE) European Composers' Forum (ECF) Federation of Film and Audio–visual Composers of Europe (FFACE)

(AT[)

VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI

Stoga smo donijeli sljede}u odluku: Ujedinit }emo tri postoje}e Paneuropske federacije glazbenih autora** u savez koji }e predstavljati skladatelje svih glazbenih `anrova (ozbiljnog, audio–vizualnog i popularnog) ispred politi~kih, administrativnih, trgova~kih i kulturnih tijela ~ije djelovanje ima utjecaja na poslovni `ivot na{ih ~lanova.

VIJESTI

Iako formalno jo{ nije dio EU, mogu slobodno re}i da se ove stvari preslikavaju na Hrvatsku kao da jest. U radu skladateljskih federacija sudjeluju i dràve koje po svoj prilici nikad ne}e u}i u EU ([vicarska, Norve{ka), no njihovo zakonodavstvo prilagodbom tako|er prati odluke europske komisije. Tako|er s ponosom mogu ustvrditi da Hrvatsko dru{tvo skladatelja od po~etka aktivno sudjeluje u osnivanju tih udruga, a da sam ja bio jedan od dvanaest delegata — skladatelja koji su sudjelovali na osniva~koj skup{tini ECSA–e. Moje prisustvo u upravnom odboru tog saveza garancija je da }e HDS na nacionalnoj razini ispravno reagirati na sve ono {to se doga|a na europskoj razini. Osim toga, predloìo sam kolegama da se sljede}a konferencija ECSA–e odrì u Zagrebu, negdje po~etkom 2008.

Udruge skladatelja iz 22 europske dr`ave* sa zabrinuto{}u konstatiraju da njihovi ~lanovi na zajedni~kom europskom tr`i{tu trpe posljedice regulatorne i kulturne politike dono{ene na razini Europske unije.

VIJESTI

Gdje je u toj konstelaciji Hrvatska i kako se ti doga|aji reflektiraju kod nas?

Madridski Manifest Europskog saveza skladatelja (ECSA), 7. o`ujak 2007.

VIJESTI

înjenica jest da EU zaostaje za nekim drugim usporedivim trì{tima, prvenstveno tu mislim na SAD, u podru~ju internetske prodaje za{ti}enog sadràja, odnosno legalnog »skidanja« glazbe i audiovizualnih uradaka. Normalno je da su se odgovorni ljudi na ~elu EU zbog toga zabrinuli i potraìli recept kako taj segment pobolj{ati. Naàlost, recept im je pred neko vrijeme bio serviran od strane korisnika: velikih providera, multinacionalnih kompanija, koje su ustvrdile da je problem u tome {to u EU ne postoji jedna agencija za za{titu autorskih prava s kojom bi mogli napraviti ugovor i raditi na podru~ju cijele EU, ve} u svakoj dràvi–~lanici moraju posebno pregovarati i sklapati posebni ugovor. Zaklju~ak Europske komisije, to~nije povjerenika Charlieja McCreevyja nadle`nog za unutarnje trì{te, bio je taj da udruge za za{titu autorskih prava posluju protivno osnovnoj ideji zajedni~kog trì{ta. Krajem 2005. uslijedila je njegova »Preporuka o prekograni~nom ostvarivanju prava« u kojoj se napada temeljni na~in funkcioniranja autorskopravne za{tite: teritorijalna nadle`nost jednog dru{tva i razmjena podataka i financijskih sredstava putem recipro~nih ugovora. Svi europski skladatelji bili su jednoglasni u ocjeni da bi, ako se preporuka doista provede, za njih to bila katastrofa.

U trodnevnom radu kongresa sudjelovao je i tajnik Hrvatskoga dru{tva skladatelja Antun Tomislav [aban kao delegat ECF–a. Osim utemeljenja ECSA–e, skladatelji su dogovorili i na~in njenog djelovanja i financiranja te zajedni~ki donijeli Madridski manifest, prijevod kojega se nalazi u prilogu. (Antun Tomislav [aban)

VIJESTI

Posljednjih godinu–dvije u Europskoj se uniji mnogo toga dogodilo na podru~ju za{tite autorskih prava. Kako gledate na te promjene?

Za razliku od nacionalnih udruga, koje se bave prakti~nim stvarima, ove }e organizacije djelovati na drugoj razini. Tu spada senzibiliziranje javnosti na probleme skladatelja, lobiranje pred politi~kom tijelima, »rano uzbunjivanje«, odnosno monitoring rada institucija EU i predvi|anje posljedica bilo kojih zakonskih i drugih akata na ìvot i rad skladatelja. Nekoliko va`nih pobjeda ve} je postignuto. Na primjer, pro{le godine Europski se parlament bavio tom tematikom i na saslu{anje zainteresiranih strana do{li su, umjesto jo{ jednog direktora ili predsjednika uprave, skladatelji predvo|eni Björnom Ulvaeusom iz Abbe i Robinom Gibbsom iz Bee Geesa koji su iznijeli svoje vi|enje. Rezultat ne da je bio druk~iji, ve} su parlamentarni odbori za kulturu i pravosu|e u svojim izvje{tajima doslovce sasjekli preporuku komisije. Zalaganjem samih skladatelja tom su tijelu na pravi na~in predo~ene posljedice brzopletog zaklju~ivanja i neuvaàvanja svih aspekata na~ina kreativnog rada skladatelja i njihovog valoriziranja. A jednad`ba je jednostavna: takozvana kreativna industrija sudjeluje s 5–7 posto bruto dru{tvenog proizvoda EU, a sve po~ne tako da netko sjedne za stol, kompjutor ili klavir i ne{to napi{e. Ako se tim kreativcima ne omogu}e po{teni uvjeti da mogu ìvjeti od svog rada, radit }e to netko drugi, prije svega Amerikanci. A kad se posao preseli tamo, preselit }e se s njime i radna mjesta i milijarde koje generira. Ili drugi primjer: sve {to se u EU proizvodi za nekoliko }e se godina negdje drugdje, u Kini, Indiji ili Brazilu, mo}i proizvesti u jednakoj kvaliteti za niù cijenu. No glazbu za europsko trì{te, barem njezin lavovski dio, nikad ne}e mo}i napisati nitko drugi osim lokalnih ljudi.

Podsjetimo — po~etkom 2006. u Be~u je odr`an prvi europski kongres skladatelja na kojemu je sudjelovalo vi{e od stotinu predstavnika tridesetak skladateljskih dru{tava iz cijele Europe. Na prvom takvom skupu u povijesti dogovoren je oblik udru`ivanja i koraci koji su doveli do drugog kongresa i stvaranja Saveza: krovne udruge koja obuhva}a tri »stupa« (ozbiljne glazbe, popularne glazbe i primijenjene glazbe). U proteklih godinu dana stvorene su sve tri federacije: Federation of Film and Audiovisual Composers of Europe (FFACE), Association of Popular Composer Association in Europe (APCOE) i European Composers' Forum (ECF), kao udruge skladateljskih dru{tava na podru~ju primijenjene, popularne i ozbiljne glazbe, tako da je otvoren put ujedinjenju i utemeljenju Saveza. ECSA zasad ne}e imati pravnu osobnost, a odluke }e donositi dvanaestero~lano Predsjedni{tvo od po ~etiri delegata svakog »stupa«, dok }e na operativnoj razini djelovati tro~lana uprava, sastavljena od ~elnika triju »stupova«. U Madridu su tako u Upravu imenovani Austrijanac Klaus Ager (kao predstavnik ozbiljne glazbe), Francuz Bernard Grimaldi (kao predstavnik skladatelja filmske i primijenjene glazbe) i Englez David Ferguson (kao predstavnik popularne glazbe), koji je ujedno progla{en i glasnogovornikom Saveza.

VIJESTI

RAZGOVORI RAZGOVORI RAZGOVORI RAZGOVORI RAZGOVORI RAZGOVORI RAZGOVORI RAZGOVORI RAZGOVORI RAZGOVORI RAZGOVORI

DAVOR HRVOJ

RAZGOVORI

Koji su na~ini djelovanja tih organizacija?

VIJESTI

lju~ili su da je do{lo vrijeme da se organiziraju sami skladatelji, dakle, da se izdvoje kreativci, stvaratelji od industrije. U proteklih godinu dana to je organiziranje u cijelosti provedeno. Oformljene su tri paneuropske federacije skladateljskih dru{tava: za ozbiljnu, popularnu i medijsku glazbu koje su se po~etkom o`ujka u Madridu ujedinile u Europski savez skladatelja (ECSA). Time je zavr{ena po~etna, osniva~ka faza i po~elo se raditi.

a drugom europskom kongresu skladatelja u Madridu je 7. o`ujka 2007. osnovan Europski savez skladatelja (European Composer and Songwriter Alliance — ECSA). Time je zavr{en proces ujedinjenja svih europskih skladateljskih dru{tava i udruga, s ciljem bolje prezentacije i zastupanja interesa skladatelja svih glazbenih `anrova.

VIJESTI

HDS je umre`en u europske udruge

Osnovan Europski savez skladatelja (ECSA)

VIJESTI

Razgovor s Antunom Tomislavom [abanom

VIJESTI

BROJ 144, SVIBANJ 2007.

RAZGOVORI

Page 11

umjetni~ki credo budu}i su za svoje balete sami pisali scenarije (mogu}e je re}i i libreta). Uz to, najradije su radili sa suvremenim skladateljima i iz te su suradnje proizlazili njihovi najve}i uspjesi: \avo u selu, Balada o jednoj srednjovjekovnoj ljubavi i Lûk na glazbu Frana Lhotke, Heloti Ive Brkanovi}a, Mala balerina Stanislava Preka, Ohridska legenda Stevana Hristi}a, Lijepa Vida Vilka Ukmara, Na{ voljeni grad Bojana Adami~a, Diptihon i Triptihon Marjana Kozine i mnogi drugi. A i kada su postavljali klasi~na i romanti~na glazbena djela trajno su dobivali samo pohvale, gdje god da su koreografirali ili s njima gostovali. Upravo su ta gostovanja bila zna~ajna za sredine kamo su dolazili jer je njihov doprinos uvijek zna~io ne{to novo i te{ko ponovljivo. Trajnost uspje{nosti zagreba~kog \avla u selu Samo dvije godine nakon praizvedbe u Zürichu, Pia i Pino Mlakar postavili su 1937. na pozornicu Hrvatskog narodnog kazali{ta u Zagrebu balet na glazbu suvremenika Frana Lhotke, intrigantna naslova \avo u selu. Nakon velikog uspjeha u svijetu krenula je pri~a o |avoljim »vragolijama« u svoj nezaustavljivi

Popijevke hrvatskih i slovenskih skladatelja

opijevke za glas i glasovir u velikome su broju bile uvr{tavane u hrvatske koncertne rasporede 19. i 20. stolje}a. îni se da je sve manje pjeva~a koji prire|uju ve~eri popijevaka i opernih arija, pa je vrijedno zabiljeìti takav program predstavljen 24. sije~nja u Slovenskom domu u Zagrebu i 1. velja~e u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Ljubljani. Nastupili su solo–pjeva~ice Lidija Ore{kovi}–Dvorski (sopran) i Kristina Beck–Kukav~i} (mezzosopran) uz glasovirsku pratnju Josipa Krivi}a. Program je bio sastavljen od solo–pjesama hrvatskih i slovenskih skladatelja 19. i 20. stolje}a te dueta Veseli otrok Benjamina Ipavca i Bilo vavek veselo Ivane Lang s kojima je zavr{en koncert. Lidija Ore{kovi}–Dvorski izvela je popijevke Ve}e na {kolju Josipa Hatzea, Es jagen sich Mond und Sonne Dore Peja~evi}, Uspavanka Josipa Pav~i}a, Jesenska pesem Lucijana Marije [kerjanca, Oj, sanci, vi {areni sanci Blagoja Berse i Kastanjete M. Poto~nika. U izvedbi Kristine Beck–Kukav~i} ~uli smo popijevke Oj, ro`marin Hrabroslava Volari~a, Nezakonska mati Franje Serafiana Vilhara Kalskog, Vo}ka poslije ki{e Huberta Pettana, Trikrat dobro J. Jeà, Meteorolo{ki izvje{taj Tomislava Uhlika i Ma~ji pir Ivane Lang. Obradu stavka Allegro iz VII. simfonije Luke Sorko~evi}a odsvirao je Josip Krivi}, pokazav{i se kao pouzdani pratilac vokalnih solistica. (mr.sc. S.M.–].)

Odr`an 3. Festival pjeva~kih zborova

organizaciji Zagreba~kog glazbenog podija Centra za kulturu Tre{njevka od 29. oùjka do 1 .travnja 2007. u Hrvatskom glazbenom zavodu odràn je 3. Festival pjeva~kih zborova — Zagreb 2007., koji je i ove godine bio odli~no posje}en. Sa ~etiri atraktivna koncerta Festival je najavio 30. jubilej organiziranog zborskog pjevanja u Zagrebu, koji }e se nastaviti nizom koncerata i drugih manifestacija tijekom ove godine. Iz prve ve~eri posebno izdvajamo briljantan nastup djevoja~kog zbora Zvjezdice pod ravnanjem dirigenta Zdravka [ljivca uz sudjelovanje Zagreba~kih solista, s jedinstvenim projektom u izvedbi najmla|ih pjeva~a — praizvedba Mise za zbor i orkestar Geralda Wirtha, uglednog austrijskog skladatelja i umjetni~kog ravnatelja Be~kih dje~aka. Ostale tri ve~eri okrunjene su odli~nim izvedbama vrsnih pjeva~kih zborova: Cantores Sancti Marci, Zinka, Ivan Goran Kova~i}, Zorani} (Zadar), Splitske cure (Split), Kolo ([ibenik), Mozartine, Ivan Filipovi}, Lira, Ivan pl. Zajc, Palma, Panis Angelicus te KUD–a INA. Bogata tradicija njegovanja zborskog pjevanja u Hrvatskoj do{la je do izraàja u svim danima Festivala, u nastupima najvrsnijih pjeva~kih zborova, koji su za svoje domete osvajali najvi{a priznanja i nagrade, dostojno predstavljaju}i hrvatsku kulturu i u inozemstvu. (Ivana Percl)

VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI

U prvom dijelu izveo je novije skladbe: Dora i Moment sa svojega pro{logodi{njeg kompaktnog diska Visiting Bruxeless te temu Laura Arsena Dedi}a iz televizijske serije U registraturi, kao i do sada nesnimljene vlastite skladbe: Marina’s Dream i Magnolia. U nastavku je suvremenijim i è{}im pristupom svirao skladbe iz ranog razdoblja: Gorgondola, s CD–a Mr. K.K., te Pictures i December s CD–a Octopussy, kao i Family (tako|er i na Mr.K.K.) i svoju najzapaèniju skladbu Last Exit, {to ih je napisao za Boilers Quartet u kojemu svira od osnivanja. Tijekom koncerta pridruìli su mu se Arsen Dedi} i Lea Dekleva. U raznim su kombinacijama izvodili uglavnom skladbe Arsena Dedi}a. Nakon {to su Matija i Arsen Dedi} koncert zaklju~ili izvedbama Arsenovih skladbi Odlazak i Razgovor s konobarom, dugotrajnim pljeskom ponovno pozvan na pozornicu, Matija je improvizirao na Arsenove teme iz serija U registraturi i Glembajevi, a sjajnom ugo|aju nije mogao odoljeti ni sâm Arsen koji je za kraj izveo jo{ nekoliko svojih pjesama. (Davor Hrvoj)

VIJESTI

Iako je svirao bez pratnje, njegove su se izvedbe doimale bogatima i sadràjnima, ispunjenima dinamikom, dramatikom i promjenama raspoloènja. Izvodio je uglavnom vlastita djela iz svih razdoblja karijere. Djela iz ranijeg razdoblja odlikuju se èstinom, boperskim pristupom, razigrano{}u i ritmi~no{}u, dok novija otkrivaju romanti~nu i meditativnu stranu njegova karaktera {to je nagovijestio prvim solisti~kim albumom Solo/Part 1.

VIJESTI

zagreba~koj Tvornici kulture klavirist i skladatelj Matija Dedi} predstavio se 16. o`ujka 2007. solisti~kim recitalom pod nazivom Povratak klasi~noj glazbi i vlastitim kompozicijama. Uvjerljivo je svirao crossover pristupom u kojem spaja profinjenost i zahtjevnost ozbiljne glazbe s jazzisti~kim improvizacijama, predstaviv{i iznimno svira~ko, ali i skladateljsko umije}e.

VIJESTI

BA[TINA BA[TINA

javili svojim prvim koreografijama. Tako je istaknuo novosti koje je na europsku opernu pozornicu donio »Ruski balet« Sergeja Diaghileva na ~elu s Mihailom Fokinom i Vaclavom Nijinskim, jednako u pogledu virtuoznog plesa kao i u pogledu moderniziranja koreografija. Tu su, dakako, na prvom mjestu bili baleti na glazbu Igora Stravinskog, ali i epohalne novosti primjerice u baletu Poslijepodne jednog fauna na ingenioznu glazbu Claudea Debussya. U tom su kontekstu, sve do Georgea Balanchina i ameri~ke {kole baleta, upravo Pia i Pino Mlakar imali istaknuto mjesto i njihove su koreografije bile relevantne za razvoj i moderniziranje baletne umjetnosti op}enito. Za Pina Mlakara bilo je, nakon samoukog uvo|enja u svijet baleta u mladosti, nedvojbeno zna~ajno {kolovanje u klasi Rudolfa Labana (poznatog i kao Rudolf von Laban) koji je svojim velikim doprinosom baletu, publikacijom Kinetografija Laban, postavio sistem plesne notacije i teorije koreografije. U tom bogatom kaleidoskopu svjetskih baletnih zbivanja isticali su se Pia i

Opravdana briozna tempa Svi kojima je pripala ~ast nastupiti u sve~anoj proslavi 100. obljetnice ro|enja Pina Mlakara i 70 godina od prvog postavljanja Lhotkina \avla u selu, odrànoj 6. oùjka u HNK u Zagrebu, kao da su osjetili posebnost te predstave. Glavni solisti, u svojoj neposrednosti iskreni Mirko pouzdanog Ilira Kernija, djevoja~ki spontana i lirski intonirana Jela Mihaele Devald, vragoljasto razigran, ekspresivan i u skokovima dojmljiv \avo Georgea Stanciua te zavodljivo rasko{na \avolica Milke Hribar–Bartolovi}, svojim sigurnim nastupima osigurali su uspjeh ve~eri. Isto tako i karikirano neodlu~an i utoliko komi~niji Mladoènja Andreja Barbanova i uop}e svi koji u sedmoj slici, u »Sobi«, nastoje pridobiti mladu da po|e za nevoljenoga, ostvarili su osnove reìje baleta na najbolji mogu}i na~in. Jer, radi se o baletu koji nam donosi vizualno osmi{ljene slike (posebno duhovito rje{enje zastra{ivanja Mirka u sceni »Dijelovi Mirka« kada mu |avao prikazuje {to mu se moè dogoditi ako ga ne poslu{a) ~ija je razigranost najbolji dokaz genijalnosti njihova »izumitelja«. A dobro svladana tehnika plesa osnovni je preduvjet za uìvljenu interpretaciju svakoga od likova. Solisti i cijeli ansambl Baleta HNK u Zagrebu zajedno s orkestrom pod ravnanjem Miroslava Salopeka ostvarili su izvedbu u kojoj se moglo uìvati. U tom su izdanju i brioznija tempa imala svoje opravdanje.

Matija Dedi} u Tvornici izvodio vlastita djela

VIJESTI

O opusu Pije i Pina Mlakara, ukupno oko 50 baletnih naslova od kojih je vi{e od 40 izvedeno na inozemnim pozornicama, jasno svjedo~i njihov `ivotni i

Sve su generacije baletnih umjetnika anga`iranih u Baletu HNK u Zagrebu u ovoj ili onoj ulozi sudjelovale u izvedbama ~arobnog \avla u selu. Novosti koje su u baletnu koreografiju unijeli Pia i Pino Mlakar bile su tek nadopunjavane sve virtuoznijim plesom mla|ih generacija. Jednako tako je i kostimografiju Inge Kostin~ar valjalo tek nadopuniti, {to je djelo Ike [komrlj. Stilizirane narodne no{nje trajno djeluju svje`e i pridaju ovom baletu daljnje oznake nacionalnog ostvarenja. O tome svjedo~i i glazba kao i koreografija koja }e se na kraju, na svadbenom veselju, zavrtjeti u narodnom kolu. A solisti }e uvijek rado plesati zadane likove jer im oni daju mogu}nost za iskazivanje vlastitih (znatnih) plesa~kih sposobnosti.

Matija Dedi} u Tvornici

VIJESTI

Moderniziranje baletne umjetnosti Nakon pozdravnih rije~i Irene Pasari}, ravnateljice Baleta HNK u Zagrebu, sve~arsko slovo odr`ao je Milko [paremblek, doajen hrvatskog baleta koji je Mlakarove stavio u kontekst vremena u kojemu su se

Bogati koreografski opus Pije i Pina Mlakara Prvi profesionalni anga`man dobili su Pia i Pino Mlakar u Zemaljskom kazali{tu u Darmstadtu 1929. te su, kao {to se navodi u njihovoj biografiji u programskoj knjiìci Baleta HNK u Zagrebu, djelovali od 1930. do 1933. kao solisti, koreografi, baletni majstori i voditelji baleta u Friedrichovom kazali{tu u Dessau, Gradskom kazali{tu u Zürichu (1934. — 1938.), u Dràvnoj operi u Münchenu (1939. — 1943.), a zatim u Ljubljani, Zagrebu i Beogradu. Ve} na po~etku karijere, na Prvome koreografskom natjecanju u Parizu 1932., osvojili su bron~anu medalju za koreografiju baleta Srednjovjekovna ljubav na glazbu A. Vivaldija i J. S. Bacha. Kurt Joos tada je za svoj Zeleni stol dobio zlatnu medalju. Nakon Drugog svjetskog rata angaìrani su u Ljubljani, Pia kao umjetni~ka voditeljica ljubljanskog Baleta, a Pino kao redoviti profesor na Akademiji za kazali{te radio, film i televiziju Sveu~ili{ta u Ljubljani.

pohod na glavnoj hrvatskoj sceni. Prva postava trajala je od 1937. do 1943., a od 1954. do danas \avo u selu neizostavna je uspje{nica svake baletne sezone. Na pitanje u ~emu je posebnost i ~ar tog baleta nije te{ko odgovoriti. Lhotkina glazba, razigrana i ìva u pokretu, majstorski instrumentirana, s orkestrom u kojemu se od prvog do posljednjeg takta oslikavaju àrke boje usplamsalog optimizma i poti~u na pokret ~iji je dijapazon od lirskog do dramati~nog savr{eno uobli~en u nikada preduga~kom i nikada prekratkom trajanju {arenilo boja koje svakom instrumentu pridaje i odre|eno izvanglazbeno zna~enje veù}i se uz likove bilo one sa crtama poeti~nosti bilo one koji donose izvjesnu grotesku, sve su to elementi koji u spoju zvukovlja iz orkestralne »jame« i onoga {to se doga|a na pozornici ostvaruju cjelinu neminovne privla~nosti. Niti |avao nije crn. On je uàreno crven i upravo su takve i boje instrumentalnih sklopova. A bjelina nevinosti nje`na je poput zvuka flaute ili harfe. Sve je uskla|eno i svaki trenutak ispunjen je smislom koji i dijete moè razumjeti.

VIJESTI

Pino Mlakar kao nadareni i izuzetno vrijedni plesa~i s izrazito modernim konceptom koreografiranja.

VIJESTI

aletni umjetnik i koreograf svjetskog ugleda Pino Mlakar rodio se 2. oùjka 1907. u Novom Mestu, a preminuo je 30. rujna 2006. u Ljubljani. Tek pola godine dijeli nas od smrti tog izuzetnog pregaoca na podru~ju baletne umjetnosti. Doista, cijelo stolje}e obuhva}a ìvotna putanja velikana koji je u svojoj profesiji ostavio nezaboravne kreacije. Njegov najbolji suradnik bila mu je supruga Pia, koja se rodila kao Marie Louise Beatrice Scholz 28. prosinca 1908. (preminula je 24. oùjka 2000. u Ljubljani). Balet \avo u selu na glazbu Frana Lhotke (Mlada Voìce u ê{koj, 25. prosinca 1883. — Zagreb, 26. sije~nja 1962.) nedvojbeno je najpopularnije ostvarenje proiza{lo iz ma{te koreografskog tandema. Povijesni slu~aj je htio da u istoj godini obiljeàvamo 100. obljetnicu ro|enja Pina Mlakara i 70 godina otkako su Pia i Pino Mlakar na pozornicu Hrvatskog narodnog kazali{ta u Zagrebu postavili danas antologijskog \avla u selu.

DAVOR HRVOJ

Pi{e: dr. Zdenka Weber

VIJESTI

TRAJNA PRIVLA^NOST \AVLA U SELU

BA[TINA BA[TINA BA[TINA BA[TINA BA[TINA BA[TINA BA[TINA BA[TINA

VIJESTI

Sve~ana predstava odr`ana 6. o`ujka 2007. u povodu 100. obljetnice ro|enja Pina Mlakara i 70 godina od prve izvedbe baleta Frana Lhotke \avo u selu na pozornici Hrvatskog narodnog kazali{ta u Zagrebu

BA[TINA

BROJ 144, SVIBANJ 2007.

VIJESTI

8:11 PM

VIJESTI

11-Jul-07

VIJESTI

cantus_14:cantus_01.qxd

11-Jul-07

8:11 PM

Page 12

IZ SKLADATELJSKE RADIONICE

BROJ 144, SVIBANJ 2007.

Povodom praizvedbe folklornog baleta s pjevanjem Veronika Desini}ka u HNK u Vara`dinu i izvedbe u KD Vatroslava Lisinskog u Zagrebu

Iz hrvatske zborske glazbe

NOVO DJELO DAVORINA KEMPFA: Ave Maria za mezzosopran, alt, `enski zbor i orgulje

ranjeva~ka crkva u Samoboru ugostila je 1. oùjka 2007. Hrvatski pjeva~ki zbor Ivan pl. Zajc te njegove goste pjeva~e Kristinu Beck–Kukav~i} (mezzosopran), Biljanu Keseri} Ko{}al (alt) i Ivana [atali}a (bas) te Mirtu Kudrnu (orgulje). Dirigirao je stalni dirigent Zlatan Sindi~i}, jedan od osniva~a Zbora koji djeluje od 1983. i u posljednjih nekoliko godina biljeì zapaène uspjehe u zemlji i inozemstvu. Kao solisti nastupili su i neki ~lanovi Zbora. Na programu su bile skladbe Ave Maria Ivana pl. Zajca, Molitva Franje Dugana, Canite et psalite i Quam pulchra es Ivana Luka~i}a, dva madrigala Bje{e dan i Plavo kad nebo tone Ivana pl. Zajca, Mjese~ina Blagoja Berse, Ljubov svjataja ruskoga skladatelja Georgija Sviridova, Jedro Gospodnje Tomislava Uhlika, Laudate Dominum Tomasa Cecchinija, Svr{i stopi moje Krste Odaka i Lauda Jerusalem Dominum (za pet solista, zbor i orgulje) Ivana [iben~anina. Biljana Keseri} Ko{}al otpjevala je ariju Ombra mai fu iz opere Xerxes G. F. Händela, a Kristina Beck–Kukav~i} motet Agnus Dei Ivane Lang. Obje solistice pratila je na orguljama Mirta Kudrna. Promi~u}i zborsko stvarala{tvo suvremenih hrvatskih skladatelja, dirigent Zlatan Sindi~i} i Zbor Ivan pl. Zajc uvrstili su u program koncerta i jednu praizvedbu, skladbu Ave Maria za mezzosopran, alt, ènski zbor i orgulje Davorina Kempfa. Iako je partitura Davorin Kempf objavljena u prilogu ~asopisa Sv. Cecilija iz 2003., ovo je, ~ini se, bila prva izvedba djela u Hrvatskoj. Skladba se formalno moè podijeliti u dva dijela. Njezin prvi dio, molitvu Ave Maria, donose solistice u stalnoj imitaciji koja u po~etku odgovara tonalnome odgovoru u fugi, dok je molitva Sancta Maria povjerena homofono koncipiranom troglasnome ènskom zboru i zavr{ava plagalnom kadencom u B–tonalitetu. U dionica orgulja predvi|ena su dva manuala (i pedal), pa je skladbu mogu}e izvesti i na instrumentima skromnijih mogu}nosti, ali prema to~no odre|enoj registraciji kako je zapisao skladatelj i uz solistice i zbor koji }e savladati visoke tehni~ke zahtjeve te ostvariti dojmljivu i te~nu izvedbu kakvu smo ~uli na praizvedbi u Samoboru. (mr. Snjeàna Miklau{i}–]eran)

NOVO DJELO DAVORA BOBI]A: Koncert za bajan i orkestar zvedba novoga djela uvijek predstavlja o~ekivanje i znatièlju, pogotovo kada se radi o skladatelju koji nas posljednjih godina uvjerava u nepobitnu inventivnost autorskog zapisa glazbe. Vara`dinski skladatelj Davor Bobi} sve pouzdanije zauzima istaknuto mjesto me|u hrvatskim skladateljima i u tome je poseban jer svoju pa`nju rado poklanja instrumentima koje se ina~e rje|e ~uje na koncertnim podijima. Takav je i njegov Eshaton concerto za bayan i orkestar, »prvi koncert te vrste u povijesti hrvatske glazbe«, kako se navodi u programskoj bilje{ci. Iako koncertna harmonika ima svoj repertoar, solisti~ki nastup s komornim orkestrom je pogodnost za bravurozno bavljenje tim instrumentom. Bayanist Miran Vaupoti}, dobitnik niza presti`nih nagrada nakon diplome na Odsjeku za harmoniku pri Filozofskom fakultetu u Puli u klasi prof. Denisa Modru{ana i polaznik majstorskih te~ajeva kod istaknutih svjetskih pedagoga, izuzetno je spreman odgovoriti i najzahtjevnijoj partituri. Bobi} od bayana traì puninu zvuka u gustim naslagama, razra|uje tematiku izvanglazbenog polazi{ta o eshatonu kao »drugom Isusovom dolasku« u dramati~nim kliktajima i, kao {to je zapisao sam autor, »jecanjem guda~kih uzdisaja«. Eshaton concerto pisan je u kontinuitetu triju opre~nih ugo|aja daju}i trajno primat bayanu koji zvu~i gusto}om orgulja{kog intenziteta i na pozadini orkestralne matrice ostvaruje karakteristi~nu snagu pregnantne sonornosti. Nakon praizvedbe 2002. s orkestrom Slovenske filharmonije i solistom Borutom Zagoranskim, bila je ovo prva hrvatska izvedba koja je, sude}i prema dugotrajnom pljesku, odu{evila zagreba~ku publiku. Novo djelo Davora Bobi}a izveo je Hrvatski komorni orkestar pod ravnanjem Tomislava Fa~inija na koncertu odrànom 5. oùjka u dvorani Hrvatskog glazbenog zavoda. Na programu su jo{ bile Händelova Muzika na vodi, 1. suita za orkestar u F–duru i Haydnova Simfonija br. 45 u fis–molu (»Simfonija rastanka«) koje je Hrvatski komorni orkestar izveo skladno i stilski dotjerano. (dr. Zdenka Weber)

Davor Bobi}

TU@NA SMRTI^ICA KAJ SI NAPRAVILA? Pi{e: dr. Zdenka Weber

nsambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske Lado, visoko cijenjen po svojemu izuzetnom profesionalizmu, iza{ao je pred publiku u Vara`dinu i Zagrebu s novim pothvatom i izazvao ovacije. Najavljivan kao poseban doga|aj, taj je pothvat prigodom praizvedbe 9. oùjka i prve premijere 10. oùjka u Hrvatskom narodnom kazali{tu u Vara`dinu popunjenom do posljednjeg mjesta, kao i prigodom druge premijere 12. oùjka u Koncertnoj dvorani V. Lisinskog u Zagrebu, u kojoj je tako|er bilo te{ko na}i slobodno mjesto, potvrdio svoju posebnost i izuzetnost u glazbeno–scenskoj ponudi. I to ne samo u hrvatskim okvirima.

Veronika i Fridrik

Ve}ina nacionalnih umjetni~kih tvorbi rado se inspirirala legendama koje su se o povijesnim li~nostima zadràle u narodnom pripovijedanju. Hrvatska umjetni~ka tvorba na podru~ju bilo baleta bilo opere, a ta su podru~ja u ovom slu~aju u sredi{tu pa`nje, s takvim temama nije osobito bogata. Osim razdoblja nacionalnog smjera izme|u dvaju svjetskih ratova, osobito dvadesetih i tridesetih godina 20. stolje}a kada nastaju baleti Licitarsko srce (1924.) i Imbrek z nosom (1934.) Kre{imira Baranovi}a, \avo u selu (1935.) Frana Lhotke te opere Strièno–ko{eno (1932.) Kre{imira Baranovi}a, Dorica ple{e (1934.) Krste Odaka i Ero s onoga svijeta (1935.), da nabrojimo samo one naslove koji su pokazali ve}u ìvotnost na sceni, iako se danas jo{ repertoarno izvode samo Lhotkin balet \avo u selu i Gotov~eva opera Ero s onoga svijeta, u kasnijim su razdobljima skladatelji mnogo rje|e posizali za narodnim bajkama. Pri tome bi svaki od navedenih naslova valjalo pobliè opisati jer se u svim slu~ajevima i ne radi o legendama kao osnovi scenarija/libreta. Me|utim, detaljnije bavljenje nazna~enom problematikom nije u ovoj prilici neophodno. Dovoljno je konstatirati da su hrvatski skladatelji i koreografi uglavnom u razdoblju do Drugog svjetskog rata teìli stvaranju nacionalnog repertoara baziranog na folklorni elementima. Dakle, odakle sada, 2007. godine, poticaj za folklorni balet s pjevanjem?! Lado i Dinko Bogdani} u potrazi za novim izazovom Jedan od mogu}ih odgovora na gore postavljeno pitanje mogu}e je na}i u ~injenici da u isklju~ivo folklornom plesnom i pjeva~kom izrazu Ansambl Lado ne nalazi dovoljno izazova i spreman je za druk~ije avanture. [to se pak ti~e uglednog baletnog umjetnika i koreografa Dinka Bogdani}a (manje je zacijelo poznato da je on svoju plesa~ku karijeru zapo~eo upravo kao »vje`benik« u Ladu!), nakon gromoglasnih uspjeha s Baletom HNK u Zagrebu i jednako tako glasnim odlaskom s mjesta direktora zagreba~kog Baleta, njegov kreativni potencijal nedvojbeno vapi za novim izazovima. Rje~ju, dvije su se ~e`nje za novim pothvatom susrele uz baletnu partituru nastalu u glazbenoj radionici sve afirmiranijeg vara`dinskog skladatelja Davora Bobi}a. Pri tome je Ansambl narodnih plesova i pjesama po definiciji sugerirao folklornu provenijenciju novog rezultata, Dinko Bog-

dani}, uz folklornu je stranu plesa logi~no pledirao i za baletni izraz, a Davor Bobi} je sve te afinitete objedinio partiturom koja je sposobna udovoljiti svakoj od postoje}ih te`nji. Pri tome valja istaknuti da su ~lanovi Lada, poslovi~no profesionalni, savladali baletne elemente potrebne za izvo|enje baletnih brojeva u ~emu je svaka ansambl scena i svaki pas de deux otplesan na dojmljiv na~in oku ugodnih figura (Iva Sekula kao Veronika i Dubravko Radi} kao Fridrik, Tamara Horvat u ulozi Elizabete Frankopan, prve Fridrikove ène u pas de deux s Dubravkom Radi}em te Irena Matica kao Barbara Celjska i Miljenko Pi{kori} kao Herman II. Celjski). Glazba na tragu prauzora ljepote Po~etak tragi~ne legende iz hrvatske narodne ba{tine sugerira animiraju}e djelovanje na skladatelja: »U dugim zimskim olujnim no}ima uz zov i krik velike sove, pokoji se put ~uje jecanje Veronike, lijepe seoske djevojke koja je u petnaestom stolje}u ìvjela u slikovitom selu Desini}u podno gordog Velikog Tabora, u kojem je stolovao mo}ni ban Hrvatske grof Herman II. Celjski.« Tu je i njegov lijepi sin Fridrik koji se, dakako, zaljubljuje u Veroniku. Nedozvoljena ljubav mladog grofa i seoske djevojke neminovno upu}uje na tragi~ni zavr{etak. Iako se Fridrikova sestra Barbara Celjska zalaè za osloba|anje brata, otac je neumoljiv. Fridrik je zatvoren, a Veronika, unato~ osloba|aju}oj presudi sudaca, zadavljena. Glazba prekida ti{inu o~ekivanja dubokim orkestralnim tonovima koji se polako pretvaraju u melodiju. Na pozornicu dolazi ènski dio ansambla i u ukusno stiliziranim narodim no{njama (kostimografkinje Ika [komrlj i Diana Kosec–Bourek), uz pjev, zapo~inje predstava kao veliko narodno veselje na kojem }e se Veronika i Fridrik ugledati i zaljubiti. Skladatelj crpi na izvorima narodne glazbe nikada ju ne citiraju}i, inspirira se zvukovima nje`ne harfe (solisti~ki kao pratnja za pas de deux mladih ljubavnika), sjedinjuje zvukovnost puha~a orkestra Hrvatske vojske s guda~ima i tambura{ima Lada, iznalazi uvijek nove ritmi~ke kombinacije koje koreografu omogu}uju bogato variranje plesnih koraka i formacija, bubnjevima najavljuje tragi~nost ishoda (Bubnjarski ansambl Rudiment iz Vara`dina). I ako nijemi duet Elizabete i Fridrika te mu{ki ansambl »a capella« ostavljaju dojam predugog trajanja, to je zbog toga {to Bobi}eva glazba traì prisutnost i ne-

dostaje kada je nema. Naime, Bobi}ev glazbeni izraz ~ini radnju baleta razumljivijom, on je tradicionalan u idiomu, a to odgovara i koreografskoj intenciji. Simptomati~no je da nema autora scenarija. Suradnja skladatelja i koreografa ostvarivala se o~ito kroz iznalaènje rje{enja o tijeku pri~e i odre|ivanju scenskog doga|anja. U tome mo`da i nisu svi dijelovi do kraja obja{njivi (zbog ~ega, primjerice, Veronika hoda po ramenima redovnika?). Za pjevani dio folklornog baleta Veronika Desini}ka skladatelj je odabrao narodne tekstove na kajkavskom narje~ju i u tome je ostao vjeran regionalnom izvori{tu legende. Pa ako je u vara`dinskim izvedbama zbog lo{ijeg ozvu~enja izostalo razumijevanje teksta, zagreba~ka nam je izvedba donekle pomogla u tom razumijevanju pa se tako razumjelo i »tepanje« smrti kojom je Veronika ka`njena za zabranjenu ljubav. Ali i to je razumijevanje bilo samo fragmentarno. Pjevanje otvorenih glasova zbora Lada bilo je tako tek glazbena nadopuna ukupnosti zvu~anja koje pouzdanom rukom vodi dirigent Draèn Kurilov~an. I u vokalnim dionicama Davor Bobi} stilizira folklornu glazbu koja s orkestralnim koloritom ~ini jedinstvo izraza trajno zaokupljenog iznalaènjem estetike lijepoga. Radi se, naime, o skladatelju koji znala~ki gradi na elementima zvuka i melodijsko–harmonijskih sklopova koji se èle dopasti. U tome i solo na cimbalu ima svoju funkciju kao {to i guda~ki zvuk u kontrastu zvu~anja bisernica ostvaruje ugo|aje raznolika kolorita primjerenog razli~itim emocionalnim stanjima plesa~a. Razli~itost emocija podcrtava i oblikovanje svjetla (Deni [esni}) koje je u zagreba~koj izvedbi bilo dojmljivije nego u vara`dinskim prezentacijama. Zaklju~no, publika je na svim izvedbama instinktivno osjetila da se radi o poku{aju ne~eg novog i tu je hrabrost nagradila burnim pljeskom, sve do dizanja u ~ast autorima umjetni~kog doga|aja. U tome je osobito vara`dinska publika izraàvala ponos da se radi o skladatelju Vara`dincu. Folklorni balet s pjevanjem Veronika Desini}ka, pisan za Ansambl Lado, krenuo je u svijet s dobrih pozicija svi|anja nakon prvog susreta. A za novu kombinaciju glazbeno–scenskog djela koje u umjetni~ku ponudu uvodi obradu nacionalne legende na po~etku 21. stolje}a to nije malo. Vremenu usprkos!

cantus_14:cantus_01.qxd

11-Jul-07

8:11 PM

Page 13

BROJ 144, SVIBANJ 2007.

April Brune Bjelinskog Dvadeset{estogodi{nja flautistica Helena Poto~nik diplomirala je i magistrirala flautu u klasi prof. Marine Novak na zagreba~koj Muzi~koj akademiji. Uz solisti~ke nastupe u Hrvatskoj i inozemstvu svirala je u brojnim ansamblima i orkestrima te se usavr{avala kod uglednih pedagoga. Za svoj koncert odabrala je tri skladbe hrvatskih autora, otvoriv{i ga

Suita An|elka Klobu~ara i Pastorale Branimira Saka~a Klarinetist Mihael Paar diplomirao je na zagreba~koj Muzi~koj akademiji u klasi prof. Josipa Tonèti}a, a poslijediplomski studij zavr{io Mihael Paar na Mozarteumu u Salzburgu. Uz suradnju s mnogim hrvatskim orkestrima i osvojene nagrade na dràvnim i me|unarodnim natjecanjima, aktivno se bavi skladanjem. Za svoj programski {arolik recital, koji je uz vrsnu klavirsku pratnju Petre Gilming odrào u velja~i, odabrao je i ~etverostava~nu Suitu An|elka Klobu~ara skladanu 1970. i posve}enu klarinetistu G. Cavallinu. Djelo obiljeèno skladateljevim prepoznatljivim neoklasi~nim stilom, Paar je izveo predano i usredoto~eno. Mjesec dana kasnije publici se predstavila jo{ jedna flautistica, Iva Zboìnek Janu{i}, koja je

Diabolezza Ive Josipovi}a i Kuljeri}ev Silbenski tanac Pijanistica Kristina Cvitani}, dobitnica Rektorove nagrade (diplomirala u klasi prof. Dalibora Cikojevi}a, a poslijediplomski studij zavr{ila kod prof. \or|a Stanettija), za svoj je recital odabrala program prete`no duhovne i dramati~ne naravi u kojemu je svoje mjesto na{la i Diabolezza Ive Josipovi}a. Ma{tovitu viziju zadane skladbe s ovogodi{njega 3. EPTA me|unarodnog pijanisti~kog natjecanja Svetislav Stan~i}, Kristina Cvitani} iznijela je uvjerljivo, promi{ljeno oblikuju}i njezine dinami~ke kontraste. ^etrdesetu Tribinu Darko Luki} zaklju~ila je pijanistica Zrinka Ivan~i} ~iji je recital bio satkan ve}inom od virtuoznih romanti~arskih djela. Dobitnica brojnih nagrada na dr`avnim i me|unarodnim natjecanjima, koja je studij glasovira zavr{ila u klasi prof. Damira

Laureati 40. tribine mladih glazbenih umjetnika Darko Luki} Nakon koncerta pro{logodi{njih pobjednika Tribine Darko Luki}, violon~elistice Kajane Pa~ko i pijanista Dina Kalebote (16. travnja, Mala dvorana V. Lisinskog), dva tjedna kasnije odr`an je sve~ani koncert nagra|enih na jubilarnom 40. izdanju Tribine kada su pobjednicima uru~ene i nagrade. Ocjenjiva~ki sud u sastavu Emin Armano, predsjednik, Branka Beretovac — Vondra~ek, Vi{nja Po`gaj, Goran Bakra~, Josip Ton`eti}, Prerad Deti~ek, Marko Ru`djak (u ime HDS–a) i Jelena Cari} (u ime KDVL), Nagradu Darko Luki} dodijelio je pijanistici Zrinki Ivan~i}, a Diplomu Darko Luki} violon~elistu Jasenu Chelfiju. Nagrada HDS–a za najbolju izvedbu djela hrvatskog skladatelja, Suite An|elka Klobu~ara, pripala je klarinetistu Mihaelu Paaru. Od ove sezone ustanovljena Nagrada Koncertne dvorane V. Lisinskoga dodijeljena je flautistici Heleni Poto~nik.

NATJECANJA

Seko{ana, a poslijediplomski studij kod prof. Vladimira Krpana na Muzi~koj akademiji u Zagrebu, ùstro je i spretno interpretirala ìvopisnu skladbu Na na~in silbenskog tanca Igora Kuljeri}a. U djelu se filigranski isprepli}u suvremena skladateljska stremljenja zaìvjela u zvuku klavira i melodioznom narodnom plesu s otoka Silbe.

NATJECANJA

Svoje su svira~ko umije}e publici i Stru~noj komisiji predstavili flautistica Helena Poto~nik uz klavirsku pratnju Lovorke Neme{ Dular (22. sije~nja), klarinetist Mihael Paar uz pratnju Petre Gilming (12. velja~e), flautistica Iva Zboìnek Janu{i} uz pratnju Marijane Komljenovi} (12. oùjka) te pijanistice Kristina Cvitani} na recitalu 19. oùjka i Zrinka Ivan~i}, 2. travnja. Svjeìm interpretacijama i poletom mladi su glazbenici ponovno potvrdili nu`nost postojanja i opstanka te manifestacije uz ~iju su pomo} generacije prije njih u{le u okrilje reproduktivne glazbene umjetnosti. Uz Tribinu Darko Luki} koja ve} nekoliko desetlje}a njeguje tradiciju promicanja mladih perspektivnih glazbenika, s istim su ciljem posljednjih godina utemeljena jo{ dva ciklusa — izvrsno prihva}eni Virtuoso u dvorani HGZ–a te Mladi glazbenici u Matici hrvatskoj koji predstavlja mla|e nara{taje glazbenika.

dodiplomski studij zavr{ila u klasi prof. Vesne Ko{ir na Muzi~koj akademiji, gdje je ove godine i magistrirala. U raznolik koncertni repertoar, umjetnica je, uz glasovirsku pratnju Marijane Komljenovi}, uklopila i skladbu Branimira Saka~a, Pastorale iz njegove scenske glazbe za dramu Krvava svadba Federica Garcie Lorce. Interpretaciju mlade flautistice obilje`ili su {iroki dinami~ki raspon i vjerno izno{enje dramati~noga glazbenog sadr`aja skladbe.

NATJECANJA

Sonatinom za flautu i klavir — April Brune Bjelinskog. Uz pouzdanu pratnju slovenske pijanistice Lovorke Neme{ Dular ostvarila je slikovitu i cjelovitu izvedbu triju kontrastnih stavaka, od lepr{avog, pastoralnog Sun~ano..., preko tmurnog drugog stavka Obla~no s grmljavinom..., do zavr{nog, poletnog ...opet sun~ano. Kao spretna i samouvjerena solistica, u nastavku se predstavila i karakternim Trima poeti~nim etidama za flautu solo Rudolfa Matza te `ivopisnim Capricciom za flautu solo a. o. 74 Davora Bobi}a.

NATJECANJA

d 22. sije~nja do 2. travnja u Maloj dvorani V. Lisinskog odr`ano je pet koncerata iz ciklusa Mladi u Lisinskom, u okviru 40. tribine mladih glazbenih umjetnika Darko Luki} Hrvatskog dru{tva glazbenih umjetnika.

NATJECANJA

Pi{e: Bojana Ple}a{

NATJECANJA

F i n a l e 4 0 . Tr i b i n e m l a d i h g l a z b e n i h u m j e t n i k a D a r k o L u k i }

NATJECANJA

HRVATSKI AUTORI I MLADI GLAZBENICI

Dva precizna Cantusova koncertna hica

CIKLUSI

Ciklus Cantus Ansambl & Lisinski: Druga be~ka {kola i ma|arska glazba 20. stolje}a

MIRO MARTINI]

Fakom i Srebrenkom Poljak u Kurtágovu Rückblick, Altes und Neues) te Lidiju Horvat Dunjko, Helenu Luci} i Josipa Le{aju, {armantnu trojku iz Ligetijevih Aventures. Tu su tako|er cijeli Cantus Ansambl, njihovi dirigenti i ~lanovi Cantusa, Srebrenka Poljak i Ivan Novinc, virtuozni u Bergovu Komornom koncertu za glasovir, violinu i trinaest puha~a, kao i udaraljka{i Vojislav ^i~i} i Marko Mihajlovi} (Sonata za dva klavira i udaraljke B. Bartóka). Ukratko, bila su to dva precizna hica »u sridu«, pravi uvod u njihove ovogodi{nje biennalske nastupe.

CIKLUSI CIKLUSI CIKLUSI CIKLUSI CIKLUSI

Studentski centar bio je {ezdesetih i sedamdesetih godina za mnoge generacije sredi{te svijeta. Tada je pokrenut i Teatar &TD, a Vra}aju}i se na koncerte u velja~i i o`ujku kreatori su bili Vjeran Zuppa, dizajner Mihajlo u ciklusu Cantus Ansambl & Lisinski Arsovski, Nik{a Gligo (Muzi~ki salon), Ivan isti~em izvrsne goste, Francuskinju Ladislav Galeta (MM centar) te @elimir Louise Sibourd, Vedrana Kocelja (za Ko{~evi} i Vladimir Gudac (Galerija SC). Ko- pamtiti s Nik{om Bobetkom, Filipom liko je neobi~no, toliko je ve} postalo prihvatljivo da o njihovu radu i cijelom ovom razdoblju Tko pamti razdoblje Muzi~kog salona (hvala pronema monografskog izdanja. Os- fesoru Nik{i Gligi na tome) u okviru Studentskog centra koji je svoj kultni status stekao kao nositelj urbane, alternativne i eksperimentalne zagreba~ke, pa onda i hrvatske scene vrlo relevantne u me|unarodnim okvirima, jasno mu je da u skladu s promjenama koje donosi vrijeme, sada imamo sli~no `ari{te vezano uz suvremenu umjetnost.

CIKLUSI

obno doìvljavam nastojanja Berislava [ipu{a i Cantusovaca te svih pridruènih umjetnika koji su dio njihova koncepta, poput skladatelja Mladena Tarbuka, dirigenta na »ma|arskom« koncertu kao nasljednike jedne know–how epohe bez koje bi bili, prosu|ujem, propulzivna, ali konzervativna kulturna sredina. Ono {to smo imali s Biennalom jedan put u dvije godine, oni su pruàli cijele godine.

CIKLUSI

Kao jedini u svojoj vrsti na nacionalnoj glazbenoj sceni, Cantus Ansambl i Berislav [ipu{ stekli su veliku prednost profiliranim repertoarom i tako|er odli~nim izvedbama. Te dvije karakterne osobine donose sigurnost njima samima i publici koju ~ini puno mladosti, dosta skladatelja i glazbenika uop}e. Cehovski profesionalci ina~e nisu laka skupina, a u rasko{i koncertne ponude te{ko ih je iznenaditi i pridobiti, {to }e re}i da izbor naslova, raznolikost i kvaliteta imaju onu vrstu vrijednosti koja na koncerte Cantus Ansambla privla~i i tu najosjetljiviju skupinu. Tko pamti razdoblje Muzi~kog salona (hvala profesoru Nik{i Gligi

na tome) u okviru Studentskog centra koji je svoj kultni status stekao kao nositelj urbane, alternativne i eksperimentalne zagreba~ke, pa onda i hrvatske scene vrlo relevantne u me|unarodnim okvirima, jasno mu je da u skladu s promjenama koje donosi vrijeme, sada imamo sli~no `ari{te vezano uz suvremenu umjetnost.

CIKLUSI

je u dvorani HDS odr`ao predavanje o dana{njoj recepciji Schönbergove umjetnosti. Oni su ina~e (Merlin, Centar i ravnatelj) ~esti doma}ini i partneri na{em ansamblu u Austriji.

CIKLUSI

razmaku od samo petnaest dana, Cantus Ansambl odrào je dva koncerta u svom ciklusu, a posvetio ih je Drugoj be~koj {koli (dirigent Berislav [ipu{) i ma|arskoj glazbi 20. stolje}a (dirigent Mladen Tarbuk). Svi su opusi bili repertoarno potpuno novi i time je davno prema{en broj od stotinu skladbi koliko su ih do sada predstavili. Od toga je polovica bila praizvedbi. Mogu}e je da su neka od djela (Anton Webern, Alban Berg, Arnold Schönberg, Béla Bartók, György Kurtág, György Ligeti) na koncertima odrànima 18. velja~e i 5. oùjka u Maloj dvorani Vatroslava Lisinskog doìvjela i hrvatsku praizvedbu. Uz izvedbe Druge be~ke {kole, kao minijaturni ciklus unutar ciklusa, Hrvatima se zasebnim koncertom pridruìo be~ki Merlin Ansambl te dr. sc. Christian Meyer, ravnatelj Centra Arnold Schönberg Wien koji

CIKLUSI

Pi{e: Sanja Raca

cantus_14:cantus_01.qxd

11-Jul-07

8:11 PM

Page 14

Pjesme se natje~u u kategoriji pjesme za djecu (do 13 godina starosti) za zbor (obavezan solista uz pratnju zbora). Djela se {alju kao melodijska linija s upisanim harmonijama i tekstom (dva primjerka) te tri primjerka teksta. Autor treba poslati i kvalitetno izra|enu snimku pjesme na kaseti (ili CD–u), po mogu}nosti takvu kakvom je zami{lja za festivalsko izvo|enje. Autorima se preporu~uje bliska suradnja s izvo|a~ima — dje~jim zborovima. Pjesme poslane na natje~aj ne smiju biti javno izvo|ene prije Festivala, ni snimljene na nosa~e zvuka. Autori pjesama odabranih za festivalsku izvedbu prenose na Festival prava da skladbe izvede, tiska i prenosi putem medija i televizije te da ih snimi na nosa~e zvuka, odnosno da svaka ili neka od tih prava prenese na tre}u osobu. Sva ostala prava pripadaju autorima. Izvo|a~i pjesama koji }e sudjelovati na Festivalu obvezuju se u svrhu izdavanja nosa~a zvuka otkupiti 20 CD–a u dogovoru s Cantusom. Zbog sigurnosnih razloga u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog bit }e smanjen broj sudionika — zborova, a svaki zbor mo`e sudjelovati s najvi{e dvadesetpetero djece. Rok predaje radova je 10. lipnja 2007. na adresu Hrvatsko dru{tvo skladatelja, Berislavi}eva 9, Zagreb, za Hrvatski dje~ji festival Zagreb 2007. Sve dodatne informacije mogu se dobiti na tel. 098/650 991 i 01/4856787 (dr. sc. Dalibor Paulik) i na www. hdf. hr

d 12. do 14. travnja 2007. u Rijeci je odràno me|unarodno natjecanje glazbene mladeì Lions Grand Prix {to ga organizira Lions klub Rijeka. Flautistica Latica Cameron (17) i pijanist Aljo{a Jurini} (18), oboje iz Zagreba, podijelili su Grand Prix — prvu nagradu u vrijednosti od pet tisu}a kuna. Aljo{a Jurini} dobio je i nagradu publike na zavr{nom koncertu finalista. Druga nagrada u vrijednosti od dvije tisu}e kuna pripala je pijanistu Stipi Bili}u (15), a tre}a u vrijednosti od tisu}u kuna pijanistu Borisu Kneèvi}u (15), obojici iz Rijeke. Druga nagrada po va`nosti na natjecanju za najbolju izvedbu skladbe hrvatskog skladatelja u vrijednosti od dvije tisu}e kuna, podijeljena je izme|u violinista Klemena Krkleca (16) iz Slovenskih Konjica za izvedbu Menueta, op. 18 Dore Peja~evi} i Ansambla tambura od dvanaest ~lanova iz Samobora za izvedbu skladbe êmu ùrba? D. Varge. Natjecanje je posebno, jer se odràva u jedinstvenoj kategoriji. Namijenjeno je mladim glazbenicima do 18 godina, u~enicima i studentima javnih i privatnih {kola i u~ili{ta, kao i samoukim mladim glazbenicima. U program koji traje do petnaest minuta, svaki natjecatelj obavezno mora uvrstiti jednu skladbu hrvatskog skladatelja. Natjecalo se 40 natjecatelja, a na zavr{nom koncertu odrànom u rije~koj Filodrammatici nastupilo je 13 finalista. (Davor Schopf)

Potpisan Op}i Ugovor o uvjetima za kori{tenje glazbe u emitiranju putem televizije

redstavnici Hrvatskog dru{tva skladatelja — Za{tita autorskih muzi~kih prava (HDS ZAMP) i Nacionalne udruge televizija (NUT) potpisali su 2. o`ujka 2007. u Stubi~kim Toplicama petogodi{nji Op}i ugovor o uvjetima za kori{tenje glazbe u emitiranju putem televizije. Ovim ugovorom HDS ZAMP osigurava za 20 ~lanica NUT–a, poduzetnika komercijalne televizije, odobrenje za emitiranje glazbenih djela putem televizije, priznaje razli~ite odbitke i popuste te ure|uje pla}anje naknade nositeljima susjednih prava: umjetnika — izvo|a~a glazbenih djela i proizvo|a~a fonograma, za kori{tenje snimljenih izvedbi djela, a ukupni iznos autorske naknade i naknade nositeljima susjednih prava za kori{tenje snimljenih izvedbi djela utvr|uje se u visini 4% prihoda od reklama, oglasa, sponzorskih emisija ili bilo kojega drugog prihoda vezanog uz emitiranje ~lanice NUT–a. Sukladno Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima svaka televizijska postaja, kao i radijska, du`na je pribaviti odobrenje HDS ZAMP–a za javno kori{tenje glazbe u svom emitiranju programa te za to pla}ati odre|enu naknadu, kao i dostaviti HDS ZAMP–u dnevne liste emitiranih glazbenih djela potrebne za daljnju raspodjelu prikupljenih sredstava autorima i nositeljima prava. Naime, kod televizijskog programa naknada se pla}a za svako pojavljivanje glazbe u programu, pa tako, primjerice, osim za glazbene spotove, glazbene emisije, prijenose koncerata i sli~no, glazbena prava ostvaruju se i za glazbu u igranim, dokumentarnim, animiranim filmovima, za {pice, jinglove, najave, za glazbu u sportskim i informativnim emisijama, za pozadinsku glazbu u reporta`ama, talk show emisijama i tako dalje. Novac prikupljen od televizijskih postaja, raspodjeljuje se prema popisima izvedenih glazbenih djela koje televizijske postaje dostavljaju u obliku dnevnih, tjednih i mjese~nih izvje{taja. Potpisani Op}i ugovor zaklju~en je za razdoblje od 1. 1. 2007. do 31. 12. 2011. (Ana Kralj)

CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG

13. me|unarodno natjecanje glazbene mlade`i Lions Grand Prix

CD IZLOG

@elja je organizatora stvoriti priredbu vrhunske kakvo}e u glazbenom i scenskom izrazu, a Stru~no povjerenstvo posebnu }e pozornost dati kvaliteti, raznolikosti te odgojnoj vrijednosti stihova i glazbe.

U Kolekciji izostaje tema satire, duhovitosti (Navijork, Daj pare, gospodare), {to je bila ja~a strana njegove kasnije stvarala~ke faze. Ovdje je dominantna uloga samotnika i traga~a. U odnosu na zvukovnu ~isto}u studijskog materijala, osobno vi{e zagovaram unplugged varijantu izvornog pjeva~a, uz pratnju gitare i usne harmonike, siroviju i bli`u klupskom ugo|aju. Stoga se o~ekuje sljede}i Po{in album takvog kantautorskog izraza.

CD IZLOG

za pjesme koje }e biti izvedene na XIV. Hrvatskom dje~jem festivalu Zagreb 2007. u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u nedjelju 4. studenog 2007. godine pod motom Djeca nose svjetove na dlanu.

Poruka pjeva~a samotnika, putnika i traga~a ~iji je izbor pjesma koja bjeì od glamura najve}a je vrijednost Po{ina izraza. On ne traì da bude slavljen pod blje{tavim svjetlom estradne pozornice, on bjeì u intimu, naprosto èli da ga se ~uje u buci svijeta punog besmisla.

CD IZLOG

NATJE^AJ

Po{a stvara osobni stil kojim ve} godinama djeluje u na{oj sredini, prkose}i vremenu i nadolaze}im komercijalnim stilskim usmjerenjima popularne glazbe. Duh ove rock–balade, urbane pjesme, odmak je od uobi~ajenih {ansonijerskih kanona te se potvr|uje na brojnim koncertima, u kontaktu s klupskom publikom u zemlji i inozemstvu. Album sadr`i pjesme razli~itog ugo|aja, ali istog autorskog rukopisa. Kroz sve se provla~e iste teme ljubavi, boemstva, putovanja, lutanja, prolaska vremena i stalnih upita. Me|u pjesmama nalazimo ve} poznate balade Stigao sam u veliki grad (o pjesniku, koferu i traganju za ljudsko{}u), Ljubav je kao varka i Reci da me voli{ (o susretu ujesen, traganju za ljubavnom sre}om). U tom su ugo|aju i Voli me cijelu no}, Mjese~ev zov, Ne ljuti se na mene (o zaboravu, traganju), Balada u h molu (o lutanju gradom) i Trebam te iz koje bilje`imo stihove »U zoru kad legnem / pokrivat }u te najljep{im pjesmama«. Ritmi~nijeg su ugo|aja Sad vidim sve {to u sebi krije{, Svaki dan te gledam, Ostani tu jo{ malo i Zaboravit }u sve te pjevna Malena.

CD IZLOG

Udruga Hrvatski dje~ji festival raspisuje

Kolekcija sadrì trinaest pjesama koje Po{a potpisuje kao autor glazbe i tekstova te izvo|a~ uz suradnju uglednih glazbenika poput Brane Lamberta @ivkovi}a, Vedrana Boì}a, Drage Mlinarca, Ismeta Kurtovi}a, Zorana Ja{eka, Davora Jako~evi}a, od kojih se neki, poput Kre{imira Oblaka i Juraja Grosingera, pojavljuju i kao producenti, a izvr{ni producent je Ivan Vanja Lisak. Zanimljivost je da mnoge snimke nakon dvadeset godina potvr|uju kvalitetu ìve studijske svirke glazbenika i uspje{an mastering Juraja Grosingera. Likovnom oblikovanju pomogla je i Vivien Gjurin ilustracijom na naslovnici, a autor posebno zahvaljuje Peteru Infeldu, glazbeniku, opernom pjeva~u, prijatelju, vlasniku znane tvrtke Thomastik, proizvo|a~u ìca za glazbala, sponzoru Po{inih izdava~kih projekata.

CD IZLOG

Dru{tvu sveu~ili{nih nastavnika u Zagrebu posthumno je 30. oùjka predstavljen nosa~ zvuka pijanista Branka Sep~i}a, po~asnog ~lana Hrvatskog dru{tva glazbenih umjetnika (HDGU). Nakon prvog nosa~a zvuka u izdanju HDGU–a posve}ena pijanistu Stjepanu Radi}u iz 2003., najnoviji uradak obuhva}a Sep~i}eve izvedbe djela velikih romanti~ara — Simfonijske varijacije za klavir i orkestar Cesara Francka, Koncert za klavir i orkestar u a–molu, op. 54 Roberta Schumanna i Koncert za klavir i orkestar u Es–duru Franza Liszta, pruàju}i presjek njegova ìvopisnog umjetni~kog puta i svestrane umjetni~ke osobnosti. Uz Branka Sep~i}a u izvedbama sudjeluju Simfonijski orkestar RTZ, odnosno Zagreba~ki simfoni~ari RTZ te dirigenti Igor Gjadrov i Josef Daniel. Snimke iz 1961. (Franck), 1983. (Schumann) i 1976. (Liszt) ustupio je Hrvatski radio. Svojim najnovijim projektom HDGU nastavlja tradiciju promicanja umjetni~kog stvarala{tva hrvatskih glazbenika. (B.P.)

CD IZLOG

Predstavljen nosa~ zvuka Branka Sep~i}a u izdanju HDGU–a

CD IZLOG

Pi{e: Dalibor Paulik ijetka su izdanja koja predstavljaju kantautore ili {ansonijere jer su ~esto ozna~ena kao nekomercijalna. Stoga CD Kolekcija Damira Po{e u izdanju Dinatona zavre|uje pozornost tim vi{e jer je deseti nosa~ zvuka, izbor iz jednog razdoblja njegova stvarala~kog opusa. Na predstavljanju 6. oùjka u dvorani Hrvatskoga dru{tva skladatelja, odrànoj u povodu dvadesete godi{njice djelovanja, Po{a je, nakon uvodne rije~i Dalibora Paulika, predstavio nekoliko skladbi uz pomo} svojih prijatelja Vedrana Boì}a i Ismeta Kurtovi}a te kantautorice iz Be~a Vivien Gjurin.

CD IZLOG

SAMOTNIK, PUTNIK I TRAGA^

CD IZLOG

Predstavljen album Kolekcija povodom dvadest godina djelovanja Damira Po{e

CD IZLOG

BROJ 144, SVIBANJ 2007.

Pi{e: Zvonimir Bajevi} SILVIJE GLOJNARI]

Portrait Cantus / HDS / HRT povodu 70. ro|endana bubnjara, skladatelja, aranèra i dirigenta Silvija Glojnari}a, Cantus, HDS i Hrvatski radio zajedni~ki su objavili njegov autorski album Portrait. On nije potpuni glazbeni i skladateljski prikaz svega {to je {ef– dirigent Big banda HRT–a napisao, no sukus je to njegova skladateljskog fokusa posljednjih petnaestak godina, koliko je na ~elu na{eg jedinog profesionalnog jazz orkestra. Osim osvrta na Glojnari}ev skladateljski rad i skladbe uvr{tene na album, treba govoriti i o jedinstvenom orkestru za koji je napisan i koji ga je snimio. Ovo je vrijedno izdanje jo{ jedno priznanje hrvatskome jazzu koji, nakon pro{logodi{njeg Cantusovog objavljivanja trostrukog autorskog albuma najdugovje~nijeg dirigenta Big banda HRT–a Miljenka Prohaske, zauzima svoje zasluèno mjesto i u kulturi na{e zemlje. Ve}i dio skladbi s albuma Glojnari} je napisao u povodu triju koncerata koje je Big band HRT–a odrào u koncertnim sezonama Europske radijske unije, ~iji je aktivni ~lan i Hrvatski radio. Prilika za pokazivanje vlastitog skladateljskog rada i njegovo vrednovanje, iako je on mnogo puta dokazan u suradnji s vode}im europskim orkestrima poput NDR i SFB Big bandova, kao i Big Banda RTV Slovenije, bila je vi{e nego dovoljan poticaj za pisanje, no postoji jo{ jedan bitan element za ispunjavanje notnog papira. To su glazbenici za koje pi{e. Truba~ Davor Kriì} briljira u skladbama Log 2, Mystic Soul i Silhouettes, dok u skladbi Sun Ergos saksofonist Sa{a Nestorovi} potvr|uje svoju svestranost energi~nim solom na zurni. Lepeza solista na albumu doista je {iroka (Julije Njiko{, Borna [ercar, Arsen Ere{, @eljko Kova~evi}, Marin Ferketin, Zvonko Ko{ak) i na kraju potvr|uje kvalitetu mla|eg nara{taja glazbenika u uspje{nom spoju sa starijom generacijom, od kojih su neki i 40 godina ~lanovi Orkestra. Dokaz njihove uspje{nosti jest podatak da je posljednjih godina jedan od ~lanova Orkestra redovito pozivan u Euroradio Big Band, koji zaklju~uje jazz sezonu Europske radijske unije. Pote{ko}e ovoga izdanja leè u produkciji koja nije sasvim u skladu s teku}im stanjem u europskim, pa onda i svjetskim okvirima, no to je tema nekog drugog teksta. Glojnari}ev skladateljski jezik odaje njegovo klasi~no obrazovanje ponajprije ~estim izborom dodekafonske tehnike i politonalitetnosti, koje na kraju tretira ritmi~kim obrascima jazza. êsta je to pojava u miljeu europskih jazz skladatelja, koji osim tog postupka ~esto poseù prema jeziku avangarde, koja je obiljeìla pedesete i {ezdesete godine pro{loga stolje}a. Koncert za kvartet saksofona i big band pisan je za sjajni Zagreba~ki kvartet saksofona, a posljednji stavak Duke otkriva jo{ jedan nepresu{an izvor inspiracije za Glojnari}a, ali i za mnoge druge skladatelje, Dukea Ellingtona, ~ija glazba i danas zvu~i jednako svjeè. Fascinaciju »new orleans« stilom Glojnari} zorno iskazuje u skladbi Mystic Soul. êstitke maestru Glojnari}u!

cantus_14:cantus_01.qxd

11-Jul-07

8:11 PM

Page 15

obrodo{la relativna promptnost stvarala~kog portreta Olje Jelaske svjedo~i da je mogu}e biti aùran u glazbenoj praksi, bez koje danas, priznat }emo, svaka prezentnost gubi aktualnost i ~eka neko »bolje« vrijeme koje, na àlost, rijetko do|e. Vrijeme se stvara, pi{u}i, izvode}i, snimaju}i i pripremaju}i albume. Premda je na plo~i gotovo polovica izvedbi zabiljeèna 2005., ona je ogledalo i mini portret umjetnika u mladosti, {to bi rekli pisci. Od prvih zrelih, cjelovitih radova, do recentnih skladbi, tu je pred nama 15 godina rada skladateljice odane Mediteranu i osje}ajnoj paleti koje meko podneblje nudi. Radni tijek skladatelji~in je pitom, fluidan ba{ kao i njena glazba. Bez gr~a, bez prekida, od studija do skladbi koje {ire raspon izvo|a~a, slu{atelju je predano na uìvanje 70–tak minuta glazbe koja ne zahtijeva, ne rogobori, ne protestira; koja prvenstveno èli mirno ispovijedati samu svoju tajnovitost, isku{avati instrumente kojima se sluì i tapkati jagodicama po bojama poput impresionista prije stotinjak godina. Intimni doìvljaj koji ne utiskuje duboke brazde niti ostavlja neizbrisive pe~ate, intimni doìvljaji prona|eni u okolini zadivljuju}e ~istog svijeta, preneseni u tkanje zvuka da zatitraju istim timbrom u du{i slu{atelja, potaknu na laganu uskome{anost koja smanjuje teìnu materije i podsje}a na lako}u zraka i vibracije ìce. Izvo|a~i skladbi Olje Jelaske, od gitarista Gorana Liste{a, do majstora Dani Bo{njaka, ali i isto tako vrsne Ane Doman~i} na flauti, do Zagreba~kog kvarteta, svi oni odaju neku spontanu predanost blagoj sigurnosti koju nude Jelaskine partiture, osje}aju se kod ku}e i pa`ljivo oslu{kuju ~uju li isto tako rafinirano kao i autorica. Ispod prividne nezahtjevnosti teksture, krije se autor koji je sav u nemiru i pokretu. Jelaskine su skice i sli~ice, hirovite predod`be koje nai|u i nestaju, ustvari jedan imperativ stalne promjene. Te{ko da }e se u opusu Olje Jelaske ikada na}i strukturalno razbacivanje predlo{cima ili vehemencije jakih tema i ritmi~kih uzoraka. Previ{e je njezina fantazija podlo`na mijeni da bi imala kad, da bi se stigla pozabaviti i~im u temeljima. Osjetilna fuzija ma{te i obrade njenih izdanaka prebrzo prolazi i valja je zabiljeìti u letu, dok je vjetar u jedrima, dok se boje najsjajnije vide, dok krila jo{ nisu spu{tena.. Proto~nost i nemir kao ideja zriju u svijesti skladatelji~inoj. Probijaju se i u naslove i postaju leptiri. Vatrenasta bi}a koja lebde i kre}u se, za koja znamo, ali ih rijetko vidimo. Tako se prepli}u motivi melodijskih sljedova u skladbama zadnjeg desetlje}a. Svakako, o svemu tome osnova je muzikalnost, koja je tu da se koristi medijem vremena kao protokom za svoj iskaz, pojavljivanje i utisak u pam}enju. Lirski talent je pjesni~ki talent, on voli ponavljanja, poput otkucaja srca voli jo{ jednom kljucnuti u iste vode, ali svaki put sli~no, a nikada isto. No, prije lirike je epika, i da nije bilo Ravelove, Satieve i Debussyeve epike, jedna nova lirika ni danas se ne bi mogla ozbiljno poimati. Velika orkestralna platna impresionista omogu}ila su i nastajanje ovih vedrih minijatura, vedrih i zbiljskih. Zavidno osvjeàvaju}ih u hrvatskoj glazbenoj praksi.

Kunc, Britten, Bersa Cantus fter The Crossing, naslov je posljednje pjesme iz ciklusa pjesama Boìdara Kunca posve}enima njegovoj tre}oj supruzi De Eldi. No ovaj CD, saìma i puno vi{e od toga, uzmemo li u obzir prelazak stanovitog Rubikona na{e dive Renate Pokupi} na me|unarodnu pjeva~ku scenu, na{ih skladatelja Kunca i Berse, koji su tako|er bili isku{avani ìvotom u razli~itim prelascima iz jednog u drugi svijet. Mogu}e je i otisak engleskog jezika u popijevkama zastupljenim na ovom antologijskom nosa~u zvuka u~inio svoje. U dvostrukom poretku: Kunc, Britten, Bersa pa opet Kunc, Britten, Bersa, samo su Bersine pjesme na njema~kom i hrvatskom, dok su Kuncove i Brittenove pjesme na engleskom. A to, sre}om leì Renati Pokupi}, pa je ovim albumom ostvarila iznimnu i rijetku pjesmaricu, vrijedno ostvarenje u hrvatskoj glazbenoj reprodukciji koje }e trajno stilski ozna~iti vokalne skladbe dvojice hrvatskih skladatelja, ali i Brittenove, koje rijetko imamo prilike ~uti. Izraàjniji Britten gubi u usporedbi s Kuncom pijanistom, {to \or|e Stanetti odli~no razumije. Tako dobar spoj discipliniranog i umjerenog mezzosoprana s bogatom, inteligentnom i pa`ljivom pratnjom mogu} je ako oboje umjetnika osje}a istu vrstu àra za skladbe koje interpretiraju. Renati Pokupi} govor nikada nije predstavljao prepreku, jer je ritmi~ki i artikulacijom oduvijek bila predana zvukovnoj kvaliteti melodije, pa se pjesme na ovom albumu doimaju vrlo cjelovito i ujedna~eno. Intonacija vremena u kojemu su pjesme nastajale za pjeva~icu je ne{to {to se osje}a kao fin de siecle, modernizam koji se jo{ nije otresao mra~ne magle umornog devetnaestog stolje}a, koji kaska sam za sobom u èlji da se poput leptira iskobelja iz gusjenice hipertrofije tonalitetnih zavrzlama i da se dokopa jednostavnosti music halla. Besprijekorna izvedba Renate Pokupi} osvaja {armom slu{atelja, a na dobitku je hrvatska vokalna lirika. Kada nova izvedba Seh du{ dan, nakon Marijane Radev, nimalo ne konkurira prethodnici, ve} oblikuje skladbu nanovo s bogatstvom neke nove osje}ajnosti i bojama novog vremena, onda je jasno da je u pitanju velika snaga izvedbe koju treba ispravno procijeniti i cijeniti. Mo}an je i Britten kada pjeva Renata Pokupi}, i on bi jama~no sa zadovoljstvom poslu{ao njezino pjevanje uspavanki. U svakom slu~aju, ovaj album zasluùje istaknuto mjesto u glazbenoj produkciji hrvatske glazbe, kako zbog ukusnog izbora pjeva~kih ciklusa koji napokon dobivaju prikladnu prezentaciju, tako jo{ i vi{e po vrhunskoj izvedbi mezzosopranistice sada ve} svjetskoga glasa, Renate Pokupi}. Otvara se ùdno pitanje: je li mogu}e ovoj izuzetno talentiranoj glazbenici usaditi poriv za jo{ neispjevanim skladbama na{ih autora koje ~ekaju svoj Rubikon? Bila bi to edicija dostojna nekog Red Seala, kojeg tek trebamo stvoriti.

Afion Aquarius Records zadnje vrijeme na hrvatskoj sceni stasaju sastavi koji koriste elemente tradicijske glazbu, odnosno kombiniraju izraze razli~itih podneblja. I dok se to u slu~aju izvo|a~a koji kombiniraju, primjerice, kubansku i brazilsku glazbu dr`i posve uobi~ajenim, kombinacija hrvatske, bosanske i makedonske glazbe jo{ nije standardna. A upravo takvu kombinaciju izvodi Afion, etno {estorka koja ~estim nastupima sve vi{e stje~e naklonost publike. Njihove skladbe iz Turopolja i Me|imurja, ali i one iz okolice Tikve{a ili vrsno odsvirane sevdalinke predstavljaju novost ne samo zbog pristupa, nego i zbog bogatijeg instrumentarija koji prati takvu izvedbu. Glas Lidije Dokuzovi} odli~no zvu~i bez obzira na glazbeni kontekst, a ono po ~emu se skupina svakako izdvaja jest vrlo u~inkovita uporaba flaute. Potpuno izvan svih struja i trendova, Afion na nastupnom albumu opravdava status etno klupske atrakcije i o~ituje mogu}nost asimilacije razli~itih tradicijskih utjecaja. Posrijedi je, poput malo kojega novog izvo|a~a, istinsko osvje`enje na doma}oj pop–sceni.

Scardona elena Radan u javnosti je poznatija po svojim off–projektima, nego po svojem uobiàjenom izri~aju. Tako se vi{e zna o dijeljenju njezinih CD–ova voza~ima koje zaustavlja policija ili izvrsnoj interpretaciji fada, {to je rezultiralo i albumom uìvo (s kojim diskografska ku}a, izgleda, nije bila zadovoljna, pa je upitan i status albuma na policama prodavaonica). Njezin drugi album Novi dan mje{avina je pop–rock pjesama koje djelomice potpisuju djevojke iz skupine Meritas, dok su se instrumenata prihvatili biv{i ~lanovi Parnoga valjka. Promatramo li ovaj album kao Valjkov off–side projekt, moèmo re}i da su mnogo bolji rezultati nastali na jedinom solo albumu Tine Rup~i}. Jelena Radan ima dojmljiv glas, ali pjesme zabiljeène na ovom albumu nemaju snagu koja bi taj glas mogla iskoristiti u punom smislu. U Novi dan o~ito je uloèno mnogo truda, ali dobiveni rezultati nisu tomu proporcionalni.

CD IZLOG

Cantus

Novi dan

CD IZLOG

Renata Pokupi}, mezzosopran, \ur|e Stanetti, glasovir

AFION

CD IZLOG

Olja Jelaska

After The Crossing

JELENA RADAN

CD IZLOG

Edicija: Hrvatski suvremeni skladatelji

Pi{e: Bojan Mu{}et

CD IZLOG

Pi{e: \ur|a Otr`an

CD IZLOG

BROJ 144, SVIBANJ 2007.

CHANSONFEST 2007. ME\UNARODNI FESTIVAL [ANSONE POD POKROVITELJSTVOM I U SURADNJI S MINISTARSTVOM KULTURE REPUBLIKE HRVATSKE, UREDOM ZA KULTURU GRADA ZAGREBA I TURISTI^KOM ZAJEDNICOM GRADA ZAGREBA. ORGANIZATOR: HRVATSKO DRU[TVO SKLADATELJA UMJETNI^KA ORGANIZACIJA CHANSONFEST

RASPISUJE NATJE^AJ: ZA NOVE SKLADBE KOJE ]E BITI IZVEDENE NA CHANSONFESTU 2007. ME\UNARODNOM FESTIVALU [ANSONE, U ZAGREBU 16. STUDENOG 2007. FESTIVAL NEMA NATJECATELJSKI KARAKTER, A U OBZIR DOLAZE SAMO RADOVI VISOKE UMJETNI^KE VRIJEDNOSTI U KOJIMA GLAZBA I STIHOVI ^INE JEDINSTVENU CJELINU.

GEGO & PICIGIN BAND

Forski {koji Aquarius Records rvatska diskografska praksa nekoliko puta biljeì izdavanje albuma uìvo nakon prvijenca. Filmov mini LP Live in Kulu{i} jedno je od najboljih izdanja svih vremena na ovda{njim prostorima, a i Psihomodo pop je nakon prvijenca izdao takav album Live in Amsterdam, koji se pokazao superiornim ostatku njihove kasnije diskografije, iako se u trenutku izdavanja to i nije tako ~inilo.Gego & Picigin Band su za svoje sljedbeni{tvo priredili sli~no izdanje, koje, osim zapisa uìvo, ima i tri nove pjesme, a kao bonus objavljena su dva spota. Potez bi bio potpuno nerazuman da Gegov nastupni album nije toliko zarazan i zabavan, {to devet pjesama snimljenih uìvo u Vodicama, Zagrebu i Splitu potvr|uju. Nove tri pjesme pokazuju da Gego i dalje zauzima zna~ajnu ulogu u oto~komu popu i nastavlja {iriti plesni optimizam. Ovo izdanje zapravo vi{e funkcionira kao pro{ireni singl nego kao album uìvo, tako da je namijenjen oboàvateljima, a takvi su svi oni koji su bili na njegovim koncertima.

DJELA NA NATJEÂJ [ALJU SE U 2 KLAVIRSKA IZVODA S VOKALNOM DIONICOM I UPISANIM RIJEÎMA ILI MELODIJSKOM LINIJOM S HARMONIJSKIM SIMBOLIMA I UPISANIM STIHOVIMA, TE UZ TRI PRIMJERKA TEKSTA I DEMO SNIMKOM UZ BAREM JEDAN HARMONIJSKI INSTRUMENT. UKOLIKO AUTORI [ALJU VI[E RADOVA SVAKA SKLADBA MORA BITI NA POSEBNOJ AUDIO KASETI. SKLADBE SE [ALJU POD PUNIM IMENOM I PREZIMENOM UZ ADRESU AUTORA. AUTORI MOGU PREDLO@ITI IZVO\AÂ I ARAN@ERA PJESME. SLANJEM SKLADBE AUTORI JAMÊ DA PONU\ENE DJELA NISU BILA RANIJE JAVNO IZVO\ENA. RADOVI KOJI NE UDOVOLJAVAJU NAVEDENIM UVJETIMA NE]E DO]I U OBZIR. PROGRAM FESTIVALA ]E SE ODREDITI PREMA BROJU I KVALITETI PRIMLJENIH SKLADBI. RADOVI PRIMLJENI NA NATJEÂJ NE VRA]AJU SE AUTORIMA. UMJETNI^KA KOMISIJA FESTIVALA ZADR@AVA PRAVO DA OTVORI POZIVNI NATJEÂJ. SLANJEM RADOVA NA NATJEÂJ AUTORI PRENOSE NA ORGANIZATORA PRAVO PRVOG JAVNOG IZVO\ENJA I SNIMANJA ZA JAVNE MEDIJE I NOSAÊ ZVUKA, DOK SVA OSTALA PRAVA OSTAJU AUTORIMA PREMA ZAKONU O AUTORSKOM PRAVU. ROK PREDAJE RADOVA JE 1. LISTOPADA 2007. RADOVI SE [ALJU NA ADRESU: HRVATSKO DRU[TVO SKLADATELJA BERISLAVI]EVA 9 10000 ZAGREB HRVATSKA FAX 385 (0) 1 487 2372; TEL 385 (0)1 487 2370 OSOBA ZA KONTAKT: ZVONKO [PI[I] – 01/309 7808, 10000 ZAGREB, OZALJSKA 19

cantus_14:cantus_01.qxd

11-Jul-07

8:11 PM

Page 16

CANTUS IZLOG

BROJ 144, SVIBANJ 2007.

Nova izdanja