Izvjesce o poslovanju 2005 by HDS.hr

IZVJE©TAJ O POSLOVANJU HRVATSKOG DRU©TVA SKLADATELJA U 2005. GODINI Uvodna rijeË predsjednika Æeljka BrkanoviÊa Hrvatski skladatelji, muzikolozi i muziËki pisci osnovali su HDS joπ 1945. godine s ciljem zaπtite hrvatskoga glazbenog stvaralaπtva kao jedne vaæne sastavnice hrvatske kulturne i opÊe povijesti te afirmacije nacionalnog identiteta u svijetu. Ta je zadaÊa ukljuËivala i formiranje vlastite struËne sluæbe za zaπtitu njihovih prava kako bi se i buduÊim naraπtajima omoguÊilo profesionalno glazbeno djelovanje HDS danas - u svojoj πezdesetprvoj godini postojanja - predstavlja i ostvaruje prava za oko 4000 hrvatskih i viπe od 2 milijuna inozemnih autora glazbe. Kroz svoju struËnu sluæbu HDS ZAMP djelujemo kao poveznica izmeu glazbenih autora i korisnika njihovih djela. OmoguÊujemo korisnicima (radijske i televizijske postaje, diskografi, koncertni promotori, diskoteke, organizatori priredbi i sveËanosti, ugostitelji, hotelijeri, vlasnici trgovinskih i poslovnih prostora, Internet operateri, telekomunikacijske tvrtke) da na brz i jednostavan naËin koriste cjelokupan glazbeni svjetski repertoar, a autorima glazbe da prime praviËnu naknadu za koriπtenje njihovih djela. HDS je nositelj nekoliko iznimno vaænih glazbenih manifestacija: MuziËkog biennala Zagreb koji je od 1961. godine ne samo naπ prozor u svjetsku suvremenu glazbu veÊ i naπ prodor meu svjetska glazbena kretanja, potom Meunarodne glazbene tribine koja je tematski posveÊena pojedinim glazbenim problemima ili dostignuÊima uz sudjelovanje ansambala, solista kao i struËnjaka razliËitih profila iz mediteranskih zemalja te zemalja regije AlpeDunav-Jadran. Osim tih manifestacija HDS je takoer nositelj i festivala poput Zagrebfesta, Meunarodnih dana jazza i Proljetne revije jazza te zavrπne priredbe dodjele Hrvatske diskografske nagrade (Porin). IzdavaËka djelatnost HDS-a ogleda se u nekoliko stotina izdanja edicija Ars Croatica i Zabavnih melodija kao i u novije vrijeme CD-ova suvremene hrvatske glazbe. Takoer moramo istaknuti da je HDS izdavaË svoga glasila Cantus koje je u ovome trenutku jedino izdanje takva profila u Hrvatskoj. Pri HDS-u djelovali su ili djeluju ansambli mladih glazbenika (ZagrebaËki komorni orkestar, Windstrings, ZagrebaËki klavirski trio, Ansambl Cantus). Zajedno s Hrvatskom diskografskom udrugom, Hrvatskom glazbenom unijom i HRT-om HDS je suutemeljitelj Hrvatske diskografske nagrade Porin, umjetniËkog i poslovnog projekta usmjerenog na afirmaciju naπe diskografije i glazbenog stvaralaπtva. I proπla godina u kojoj smo proslavili 60-u obljetnicu druπtva zabiljeæena je kao financijski i umjetniËki plodna godina - oËekivani nastavak proteklih godina. No, samo povjerenjem Ëlanstva moÊi Êe HDS i sljedeÊih godina zadræati svoju stabilnost i rast, koji niti prethodne godine, usprkos svim problemima nisu izostali. To se posebno odnosi na mlae Ëlanove i one koji su trenutno pri vrhuncima svojih poslovnih aktivnosti, pa stoga mogu u novonastalim situacijama puno izgubiti ili dobiti. Upravo prema tim skupinama Ëlanova Êe se sljedeÊih godina usmjeriti rad Druπtva, jer oni Êe biti nositelji aktivnosti u godinama koje dolaze. Vjerujemo da Êe tako naπa zajedniËka zalaganja i rad kako na promociji hrvatskoga glazbenog stvaralaπtava tako i na zaπtiti prava autora glazbenih djela i narednih godina uroditi bogatim plodovima! Predsjednik HDS-a Æeljko BrkanoviÊ

godiπnje izvjeπÊe

SKUP©TINA HRVATSKOG DRU©TVA SKLADETELJA

PREDSJEDNI©TVO GLAVNI TAJNIK

NADZORNI ODBOR

ODBOR ZA ZAMP

UPRAVA ZAMP-a

ODJEL MEDIJA I NOVIH TEHNOLOGIJA

ODNOSI S JAVNO©∆U I ME–UNARODNI ODNOSI

ODJEL MEHANI»KIH PRAVA

ODJEL RA»UNOVODSTVA

ODJEL NAJMA IZVEDBENIH MATERIJALA

RAZVOJ INFORMATIZACIJE

SEKTOR PERCEPCIJE

SEKTOR REPARTICIJE

POSLOVNICA OSIJEK

ODJEL ADMINISTRACIJE

POSLOVNICA RIJEKA

POSLOVNICA ZAGREB

DISTRIBUCIJA

»LANSTVO I DOKUMENTACIJA

godiπnje izvjeπÊe

POSLOVNICA SPLIT

Nakon πto smo godinama s teπkoÊama i za zaposlene, i za naπe autore, i za korisnike, obavljali poslove u premalenom i neadekvatnom poslovnom prostoru, od polovine travnja 2006. godine novi prostori omoguÊit Êe svima znatno bolje uvjete rada i komunikacije. Nalazimo se u Heinzelovoj 62 A, 10000 Zagreb, tel +385 1 6387 000 / fax +385 1 6387 001 e-mail: zamp@hds.hr / web: www.zamp.hr

Predsjedniπtvo Hrvatskog druπtva skladatelja: Æeljko BrkanoviÊ, predsjednik Hrvoje HegeduπiÊ, dopredsjednik Pero Gotovac Ivo JosipoviÊ Zoran JuraniÊ Alfi Kabiljo Adalbert MarkoviÊ Ivan Ivica Percl Sanja Raca Sanda VojkoviÊ Nadzorni odbor Hrvatskog druπtva skladatelja: Sanja DrakuliÊ Zlatko Madæar Zrinko TutiÊ

Odbor za Zaπtitu autorskih prava: Adalbert MarkoviÊ, predsjednik Pero Gotovac Miroslav MiletiÊ Uprava ZAMPa: Tomislav RadoËaj, direktor Nenad MarËec, zamjenik direktora Lordan Ljubenkov, pravni savjetnik

NOVI REDOVNI »LANOVI U istom razdoblju u redovno Ëlanstvo primljeni su: Luka Balvan, Branko BogunoviÊ, Meri CetiniÊ, Æarko DropuliÊ, Davor Hrvoj, Ante Kneπaurek, Tomislav Mrduljaπ, Dubravko PalanoviÊ i Damir TopiÊ.

godiπnje izvjeπÊe

SJE∆AMO SE Zauvijek su nas napustili redovni Ëlanovi: Branko MihaljeviÊ, Damir DiËiÊ, dr. Nikica Kalogjera, August Putarek i akademik Igor KuljeriÊ.

godiπnje izvjeπÊe

UMJETNI»KE AKTIVNOSTI HDS-a: IzvjeπÊe Glavnog tajnika Antuna Tomislava ©abana Bogata umjetniËka djelatnost Druπtva obiljeæila je i 2005. godinu. U toj je godini Hrvatsko druπtvo skladatelja nizom umjetniËkih manifestacija obiljeæilo 60 godina svojega postojanja, a neke ustaljene manifestacije odræane su u neπto doraenim konceptima - u obljetniËkom izdanju. No, krenimo redom. MUZI»KI BIENNALE ZAGREB Svjetski dani glazbe / 23. MuziËki biennale Zagreb, meunarodni festival suvremene glazbe odræan je u Zagrebu od 15. - 24. travnja 2005. godine pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske Stjepana MesiÊa. VeliËina i karakter programa odreeni su Ëinjenicom da su u festival ukljuËeni Svjetski dani glazbe, a pri selekciji programa za taj dio festivala vodilo se raËuna o propozicijama Meunarodnog druπtva za suvremenu glazbu (ISCM) kojima se reguliraju uvjeti za sudjelovanje u programu Svjetskih dana glazbe. Meunarodni æiri za izbor djela iz natjeËaja raspisanog za Svjetske dane glazbe izabrao je za izvedbu 85 djela, od kojih je na festivalu izvedeno 77, iz pera skladatelja iz 36 zemalja. Od tih 77 djela 5 je multimedijskih projekata, 2 zborska, 3 elektroniËka, 8 simfonijskih i 59 komornih djela. MuziËki biennale Zagreb tome je pridruæio daljnje 103 skladbe skladatelja iz 23 zemlje, tako da je na ovogodiπnjem festivalu ukupno izvedeno 180 skladbi skladatelja iz 44 zemlje. Takoer, izvedeno je 26 skladbi hrvatskih autora, od Ëega 15 praizvedbi. AUTORSKI KONCERTI Iako su autorski koncerti pojedinih Ëlanova odræavani i ranije, tijekom protekle godine postali su redovnom umjetniËkom aktivnoπÊu Druπtva. Povod tome bila je 60. obljetnica, koja je, osim centralne proslave odræane 4. prosinca, obiljeæena i pojaËanom aktivnoπÊu i promocijom hrvatskoga glazbenog stvaralaπtva tijekom cijele godine. Pokazalo se da je autorski koncert, popraÊen i opseænim autorskim katalogom te ponekim notnim izdanjem izvedenog djela kao trajnim proizvodima, vrlo snaæno i djelotvorno sredstvo promocije i provoenja ciljeva Druπtva. Tijekom 2005. godine odræana su tako Ëetiri koncerta: 12. oæujka

- Igor KuljeriÊ

9. lipnja

- Frano ParaÊ

22. prosinca

- Alfi Kabiljo

17. studenog

- Stanko Horvat, Nikola Glassl, Kreπimir ©ipuπ

JAZZ KLUB ZAGREB Standardna shema jazz projekata HDS-a primijenjena je i u 2005. godini. Odræana su tako dva festivala (Proljetna revija jazza, 5.-8. travanja i Meunarodni dani jazza, 25.-28. listopada) i ciklus od pet koncerata. Uz to, za Ëlanove Jazz kluba odræano je i 7 manjih priredbi u dvorani HDS-a: dva predavanja, po jedna promocija knjige i CD-a, te tri projekcije glazbenih filmova. Koncerti su bili dobro posjeÊeni, iako su dva koncerta Proljetne revija jazza bila otkazana zbog dana æalosti povodom smrti pape Ivana Pavla II., te je program djelomiËno bio izveden mjesec dana kasnije. Otprilike treÊina svih programa bila je posveÊena domaÊim autorima i njihovom stvaralaπtvu, dok su strani glazbenici bili vrhunske kvalitete, ukljuËujuÊi i nekoliko svjetskih zvijezda (James Carter, Paquito d'Rivera, Maria Schneider. Gonzalo Rubalcaba i drugi).

godiπnje izvjeπÊe

GLAZBENA TRIBINA PULA Nakon niza godina ova tribina (odræana od 10. do 13. studenoga u pet koncertnih prostora u Istri) nije nosila pridjev “meunarodna”. Povod tome takoer je bila 60. obljetnica Druπtva, odnosno pojaËana promocija hrvatske glazbe, no zakljuËak je da i ubuduÊe koncept Tribine (uz moguÊa odstupanja, prvenstveno uvjetovana meunarodnom razmjenom) bude pregled domaÊega glazbenog stvaralaπtva, uz intenzivno druæenje Ëlanova Druπtva. Proπlogodiπnja Tribina donijela je dva programska teæiπta. Jedno je bilo “susret generacija”, odnosno manji autorski koncerti skladatelja povezanih generacijskim slijedom uËitelj - uËenik. Ovom prilikom promovirani su bili komorni opusi Olje Jelaske, njenog uËitelja Marka Ruædjaka, te njegovog uËitelja Mila Cipre. Koncerti su popraÊeni muzikoloπkim esejima o sva tri autora. Drugo teæiπte, nazvano dossier Split, donijelo je sluπateljstvu koncertni program splitskih skladatelja (ParaÊ, Hatze, Bergamo, Gotovac) u izvedbi zbora HRT-a, te okrugli stol s predstavnicima splitskoga glazbenog æivota.

Uz niz uglednih interpreta nastupali su i mladi glazbenici, a od veÊih ansambala na Tribinu se nakon duljeg vremena vratio Orkestar hrvatske vojske. Promovirana su nova diskografska i notna izdanja Cantusa d.o.o. Program je obuhvatio opuse 29 hrvatskih autora svih generacija koje je izvodilo 49 glazbenika i 4 veÊa ansambla. Kao i obiËno, manifestaciju je pratio opseæni katalog.

ZAGREBFEST 60. obljetnica Druπtva bila je povod za jedinstveni koncept “Zagrebfesta”. Naime, dvije od tri veËeri bile su retrospektivne: “VeËer πansona” koncipirana je kao πetnja kroz bogatu baπtinu hrvatske πansone, dok je autorska veËer bila posveÊena stvaralaπtvu velikana hrvatske zabavne glazbe koji su u 2005. godini slavili okrugle obljetnice roenja: Ljubo KuntariÊ (80), Nikica Kalogjera (75), Stjepan Mihaljinec (70), Alfi Kabiljo (70) i Hrvoje HegeduπiÊ (70). Ovogodiπnji Zagrebfest odræavao se 3 veËeri. „AUTORSKA VE»ER“ , 1. prosinca u ZagrebaËkom kazaliπtu mladih „VE»ER ©ANSONA“, 2. prosinca u ZagrebaËkom kazaliπtu mladih „VE»ER NOVIH SKLADBI“ 3. prosinca u KD “V. Lisinkog”.

TRIBINE HDS-a U kalendarskoj godini 2005. odræano je pod vodstvom Ivana-Ivice Percla 9 Tribina u dvorani Druπtva. Sve tribine su promovirale djelovanje Ëlanova Druπtva. Povodi su bili obljetnice, recentna postignuÊa, predstavljanja ili prigodni blagdani. RijeËju i glazbom kao centralne liËnosti predstavljeni su tako sljedeÊi kolege: 1.) Ljubo KuntariÊ: 80. roendan 2.) Juraj Stahuljak, 30. obljetnica smrti 3.) “Gospode, u Tebe se uzdamo!” - koncert i predstavljanje redovnih Ëlanova, skladatelja duhovne πansone: Slavko NediÊ, Emilio Kutleπa, Ivan-Ivica Percl i Toni EteroviÊ 4.) Branko Poægajec: tribina za roendan i 20 godina Ëlanstva u HDS 5.) Stjepan Mihaljinec: Dobitnik nagrade grada Zagreba 6.) Predstavljanje novih redovnih Ëlanova HDS-a: Vladimir KoËiπ - Zec, Mladen BurnaÊ, Hari RonËeviÊ 7.) Zvonko ZidariÊ: portret skladatelja 8.) Kreπimir Herceg: Od Samobora do danaπnjih dana 9.) “U susret BoæiÊu”: Nikπa NjiriÊ, Marko TomasoviÊ, Toni EteroviÊ, Slavko NediÊ, Emilio Kutleπa, Rajko DujmiÊ, Mirjana Pospiπ, Æeljko Kruπlin, Draæen Æanko, Branko Poægajec, Vladimir KoËiπ i Ivan-Ivica Percl

godiπnje izvjeπÊe

SREDI©NJA SVE»ANOST OBILJEÆAVANJA 60. OBLJETNICE DRU©TVA 4. prosinca 2005. godine u Hrvatskome narodnom kazaliπtu u Zagrebu odræana je srediπnja sveËanost obiljeæavanja 60. obljetnice Hrvatskoga druπtva skladatelja kao kruna cjelogodiπnjega programa obiljeæavanja ove vaæne obljetnice, osmiπljenog u nizu autorskih koncerata, prigodnih programa i manifestacija. Program srediπnje sveËanosti zapoËeo je u prijepodnevnim satima na zagrebaËkom Mirogoju, gdje je delegacija HDS-a poloæila vijence na grobove Ive TijardoviÊa i Natka DevËiÊa, prvog predsjednika i prvog tajnika Druπtva. U Predvorju zagrebaËkog HNK-a odræana je i SveËana sjednica Skupπtine Hrvatskoga druπtva skladatelja. Tom prigodom uruËene su godiπnje nagrade HDS-a za 2004. godinu te promovirano reprezentativno prigodno izdanje Hrvatsko druπtvo skladatelja 1945. - 2005. SveËanost je zakljuËena izvedbom antologijske kantate Laudamus (Slavoslovije), za sole, mjeπoviti zbor i orkestar Borisa Papandopula u tumaËenju Amile BakπiÊ, Martine GojËeta-SiliÊ, Nikπe RadovanoviÊa i Tomislava BekiÊa uz Akademski zbor Ivan Goran KovaËiÊ i ZagrebaËku filharmoniju pod ravnanjem Pavla Deπpalja.

IZDAVA»KA DJELATNOST HDS-a ARS CROATICA Con variazione, za gudaËe Æeljka BrkanoviÊa »etiri meditacije Josipa Hatzea u obradbi Rubena Radice za glas i gudaËe, Fablier, za trio gitara Stanka Horvata, Tri minijature, za saksofonski kvartet Nikole Glassla Glasovirski izvadak opere Judita Frane ParaÊa, zajedno s DVD-izdanjem Ars Croatica i dalje prati razliËite manifestacije i djelatnosti vezane uz Hrvatsko druπtvo skladatelja i Cantus d.o.o., poput notnog izdanja za Hrvatski djeËji festival - Zagreb 2005., djelatnost Ansambla Cantus (raspis skladbe Ruæine latice Olje Jelaska), MuziËki biennale Zagreb (raspis djela RomatiËno putovanje za dvije (2) osobe Frane –uroviÊa), ali i Meunarodnog natjecanja pjevaËkih zborova u Zadru (Madrigali Ive ParaÊa). Potpisan je i Ugovor o suradnji s Fondom Stjepan ©ulek koji je naruËio izradu notnog materijala dionica Violine i klavirskog izvatka djela: Stjepana ©uleka, skladbe: Koncert za violinu i orkestar. »ASOPIS “CANTUS” U 2005. godini objavljen je u sedam brojeva i πest svezaka. Od tih πest svezaka jedan je na engleskom jeziku, a jedan je dvobroj. Uredniπtvo je u 2005. godini radilo u sastavu: Davor Hrvoj, Erika Krpan (glavni urednik), Borko ©poljariÊ, Sanda VojkoviÊ. Autor grafiËkog oblikovanja i tehniËki urednik je Luka GusiÊ, a urednik fotografije Damil Kalogjera. Od broja 138. (svibanj 2006.) Ëasopis “Cantus” promijenio je svoj oblik, a donekle i sadræaj. Naime, taj trenutno aktualni broj, prvi je koji izlazi u novinskom obliku, na 16 velikih stranica. Razloga za to je nekoliko: Prvi je namjera prilagodbe sve veÊem broju informacija koji nude novi mediji, odnosno prelazak s ekskluzivnosti Ëasopisa na otvoreniji medij, u svrhu boljeg plasmana glasa skladatelja i vijesti o skladateljima i njihovoj glazbi kako meu njima samima tako i prema javnosti. Drugi je drastiËno niæa cijena (kako dizajna i tiska tako i distribucije) novina u odnosu na Ëasopis, tako da je cijena po komadu novog “Cantusa” otprilike pet puta niæa u odnosu na stari. To omoguÊuje veÊu tiraæu koja naravno pridonosi uËinkovitosti objave. Sadræajno je novi “Cantus” mnogo πiri od starog: on dobiva ulogu davno ukinutog biltena ZAMP-a, tako da njime komunikacija izmeu Druπtva i Ëlanova dobiva joπ jednu dimenziju. Takoer se predvia otvaranje prostora veÊem broju Ëlanova, odnosno njihovom profesionalnom djelovanju, kako bi se s aspekta struke osvrnulo na svekoliku glazbu koja se stvara u Hrvatskoj. Ovih dana je na natjeËaju za novu redakciju glavnim urednikom imenovan Davor Hrvoj, a Ëlanovima uredniπtva Jana Haluza-LuËiÊ, Ivica Æupan i Marina FeriÊ.

DJELATNOST ANSAMBLA CANTUS Nakon nastupa na MBZ, Ansambl je gostovao 5. srpnja u Groænjanu, gdje je izveo novo djelo Olje Jelaske Ruæine latice, te Tan Hetti Berislava ©ipuπa. U kolovozu ansambl je u Komiæi odræao uspjeπan nastup u crkvi Sv. Nikole na Musteru, a zadnje gostovanje bilo je 5. listopada u Samoboru u sklopu festivala Samoborske glazbene jeseni. Na koncertu 21. studenog, u sklopu projekta Gradovi glazbe Europske radiotelevizijske unije, takoer su promovirana djela hrvatskih autora. Koncert su imali prilike Ëuti u 12 europskih zemalja putem izravnog radioprijenosa. Glavni tajnik HDS-a Antun Tomislav ©aban

godiπnje izvjeπÊe

ZA©TITA AUTORSKIH PRAVA IzvjeπÊe Direktora Sluæbe ZAMP Tomislava RadoËaja 60. obljetnica Hrvatskog druπtva skladatelja prilika je da se podsjeti na njegovo djelovanje ne samo kao staleπke organizacije, i kao poticatelja, organizatora i promicatelja hrvatskoga glazbenog stvaralaπtva - nego, jednako znaËajno, i kao udruge za kolektivno ostvarivanje autorskih prava (collecting society) glazbenih stvaralaca. Taj jubilej obiljeæilo je i odræavanje godiπnjeg skupa Europskog komiteta CISAC-a u Zagrebu, u travnju 2005. godine, kojemu smo - po jednoduπnom priznanju - bili izuzetno dobrim organizatorom i domaÊinom. Kratko kroz povijest Naπa je djelatnost do 1991. godine ostvarivana u okviru jugoslavenskog sustava (SOKOJ), pri Ëemu je tadaπnji ZAMP na podruËju Hrvatske obavljao poslove percepcije (identificiranja korisnika i prikupljanja autorskih naknada), dok je reparticija (raspodjela naknada) obraivana jedinstveno za Ëitavo podruËje tadaπnje Jugoslavije. Od osamostaljivanja Republike Hrvatske zapoËinje i samostalno djelovanje HDS ZAMP-a u punom opsegu njegovih zadaÊa, ukljuËujuÊi i ugovaranje uzajamnog zastupanja s inozemnim srodnim druπtvima i Ëlanstvo u meunarodnim asocijacijama takvih druπtava - CISAC i BIEM. Godine 1997. poËinje primjena nove tarife naknada i zapoËinje rad na svestranom obuhvatu svih korisnika glazbe na podruËju Hrvatske, omoguÊen odgovarajuÊom informatiËkom podrπkom. Tada poËinjemo, uz autorsku naknadu, od korisnika (s izuzetkom javnih radiodifuzijskih organizacija), prikupljati i naknadu za izvoaËe, prema ugovoru s Hrvatskom udrugom za zaπtitu izvoaËkih prava (HUZIP), Ëemu se nakon nekoliko godina prikljuËuje i jednaki posao za nove ovlaπtenike prava - proizvoaËe fonograma, okupljene u Hrvatskoj diskografskoj udruzi (HDU, danas ZAPRAF). Taj posao napreduje iz godine u godinu, tako da danas obraujemo praktiËki sve stalne korisnike u skupinama ugostiteljstva, hotelijerstva i trgovine, kao i radiodifuzijske organizacije, i u svim tim skupinama postiæemo rezultate koji se kontinuirano poboljπavaju. VeÊina korisnika prihvatila je svoje obveze i ispunjava ih.

Bitniji poslovni dogaaji - od skupπtine do skupπtine Promjene u obraËunu honorara Prije iznoπenja ukupnih brojki bitno je napomenuti nekoliko novina u obraËunu. Napori djelatnika Sluæbe da u πto veÊem broju pribave πto kvalitetnije programe emitiranja odnosno koriπtenja glazbenih djela, kako bi i sama raspodjela bila πto pravednija i transparentnija, urodili su plodom pogotovo kod televizijskih postaja RTL i Nova TV te u segmentu priredbi. Time su ispunjeni preduvjeti za uvoenje novih reparticijskih razreda pa se tako RTL televizija i Nova TV obraËunavaju kao zasebni razredi, a u novi razred “Priredbe” se slijevaju sredstva prikupljena od svih vrsta priredbi sa æivom glazbom (svadbe, proslave i sveËanosti, organizirana slavlja itd.), uz iznimku koncerata. Novom preraspodjelom promijenjeni su i troπkovi obrade podataka pojedinih razreda, a u cjelini su smanjeni na oko 25%. Od sredstava prikupljenih od koncerata (razredi 400 i 500) viπe se ne izdvaja 10% za rad udruge (socijalna i kulturna dedukcija), a smanjeni su i troπkovi prikupljanja i raspodjele. Ukinut je Rezervni fond, a uveden Fond za æalbe i prigovore u koji se izdvaja 5% sredstava za naknadne obraËune, dok se ostatak novca iz tog Fonda prije sljedeÊe reparticije vraÊa u autorsku masu. Sve te mjere pridonijele su porastu autorske mase za preko 12% u odnosu na proπlu godinu, usprkos Ëinjenici da su stimulacije smanjene.

godiπnje izvjeπÊe

Suradnja s udrugama koje ostvaruju srodna prava S udrugama HUZIP i ZAPRAF (prije HDU), i u 2005. godini nastavlja se korektna suradnja tako da HDS ZAMP ponovo ima mandat ostvarivati izvoaËka i diskografska prava u punom opsegu, dakle u odnosu na generalne korisnike, na poduzetnike radija i televizije, kabelske retransmisije, te naknade za reprodukciju u svrhu osobnog ili drugog vlastitog koriπtenja (“privatno kopiranje”). Kao struËna, dugo vremena jedina udruga za kolektivno ostvarivanje autorskih prava, smatramo da imamo svoje obveze i prema stvaraocima u drugim podruËjima autorskog stvaralaπtva. VeÊ dugo ostvarujemo prava autora knjiæevnih djela, za sada samo glede priopÊavanja putem radija. A kao stariji kolege, smatrali smo svojom obvezom da Druπtvu hrvatskih filmskih redatelja (DHFR) pruæimo punu pomoÊ da se registrira kao druπtvo za kolektivno ostvarivanje prava. S tim druπtvom imamo takoer ugovorenu suradnju. Tako prema poduzetnicima kabelske televizije i prema obveznicima naknade za reproduciranje za privatno koriπtenje ostvarujemo (uz vlastita prava, te prava povjerena od HUZIP-a i HDU-a), i prava stvaralaca audiovizualnih djela (redatelja, scenarista i snimatelja) kao i filmskih producenata, koje okuplja DHFR. Smatramo svojim trajnim zadatkom da svojim iskustvom i radom pomognemo i zaπtiti drugih oblika autorskog stvaralaπtva i nositelja srodnih prava koja tek predstoji.

PRAVA JAVNOG PRIOP∆AVANJA GLAZBENIH DJELA - MALA PRAVA Emitiranja na radijskim i televizijskim postajama Odnosi s poduzetnicima radija i televizije, s HRT-om i s komercijalnim radijskim i televizijskim postajama, ugovorno su sreeni, a zahvaljujuÊi redovnom praÊenju korisnika i kontaktu s njima u ispunjavanju tako ugovornih obveza uglavnom nemamo veÊih poteπkoÊa. Ovo se dogaa unatoË Ëinjenici da je u odnosu na hrvatsko træiπte broj tih postaja vrlo velik te da mnoge posluju s poteπkoÊama. U ovom segmentu biljeæimo naplatu od 90% a za 2005. godinu autorima je isplaÊeno 11.374.791,03 kn od prava ostvarenih emitiranjem na radijskim postajama i 12.647.482,45 kn od prava ostvarenih emitiranjem na televizijskim postajama.

Odnos udjela u naplati radijskih i televizijskih postaja

48%

52%

godiπnje izvjeπÊe

Radijske postaje Televizijske postaje

Kabelski operatori Pregovori s kabelskim operatorima uspjeπno su privedeni kraju, zakljuËeni su ugovori s kljuËnim poduzetnicima kabelske retransmisije, te je poËela i naplata ugovorene naknade. U tom poslu nastupamo kao sluæba koja objedinjuje ostvarivanje prava viπe skupina nositelja prava, domaÊih i inozemnih: organizacija za radiodifuziju, nositelja prava na audiovizualnim djelima, te nositelja prava na glazbenim djelima. Osim toga, ostvarujemo i prava samo za glazbena djela ondje gdje ne postoje objedinjene skupine ostalih aktera.

Javna izvedba Hoteli, diskoteke, klubovi, ugostiteljski objekti, prijevozna sredstva i sl. Ovaj segment poslovanja obuhvaÊa najveÊi broj korisnika - njih viπe od 25.000 i uvijek je vrlo dinamiËan. Iznos ukupno naplaÊen u tom segmentu je 23.033.098,51 kn i premaπuje iznose svih ostalih pojedinih segmenata poslovanja, no stupanj naplate u njemu je znatno najniæi - 60%, a troπkovi od 32% zamjetno su najviπi. Premda je stupanj naplate poveÊan u odnosu na protekle godine a i troπkovi smanjeni, procjenjujemo da u ovom segmentu postoji joπ dosta prostora za rast naplate i smanjenje troπkova. Naπi pregovori s Hrvatskom obrtniËkom komorom, koja okuplja najveÊi dio tih naπih korisnika, nakon dvije godine, vjerojatno se primiËu kraju. Dosadaπnjim radom doπli smo do niza zajedniËkih stavova s predstavnicima Komore, osobito o kriterijima za utvrivanje naknade i njihovom suodnosu. Ponudili smo i odreene popuste u oËekivanju urednije naplate a time i smanjenja troπkova. Preostaje nam s opreznim optimizmom oËekivati formiranje konaËnog stava Komore. Takoer, paralelno s pregovorima s Komorom mijenjali smo i naπ odnos s korisnicima. Naime, uoËili smo da mnogi korisnici ne percipiraju glazbu kao proizvod koji koriste u svojem poslovanju odnosno kao neËije privatno intelektualno vlasniπtvo pa stoga i ne smatraju opravdanim plaÊati autorske naknade za njezino koriπtenje. Takoer, uoËljivo je i to da u javnosti opÊenito ne postoji poveznica koja sluæbu HDS ZAMP veæe uz same autore. Stoga smo pokrenuli kampanju Glazba radi za Vas kako bi korisnicima pribliæili percipiranje glazbe kao proizvoda koji koriste i njezinu vrijednost, a autorsku naknadu kao isplativu investiciju koja im omoguÊuje legalno koriπtenje cjelokupna svjetskoga glazbenog repertoara. Ovdje Êe nam trebati i pomoÊ naπih autora, no vjerujemo da Êe ovakva komunikacijska strategija s odreenim akcijama dovesti do daljnjeg porasta naplate i smanjenja troπkova zaπtite. Odluka Ustavnog suda RH od 5.5.2005. Udruga hrvatskih restoratera iz Opatije podnijela je u 2004. godini prijedlog da se utvrde protuustavnim niz odredaba u Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima, i to upravo onih na kojima se temelji sustav kolektivnog ostvarivanja prava: • za udrugu, koja je dobila odobrenje Dræavnog zavoda za intelektualno vlasniπtvo (a dobila ga je jer raspolaæe najveÊim brojem punomoÊi i primjerenim brojem ugovora o uzajamnom zastupanju sa stranim druπtvima) - po zakonu se pretpostavlja kako raspolaæe punomoÊima svih nositelja prava odnosne skupine, • za obveze korisnika koji ne raspolaæe odobrenjem udruge, solidarno je suodgovorna osoba koja je takvom korisniku omoguÊila koriπtenje svog prostora, kada se dokaæe da je doπlo do povrede prava koje se ostvaruje kolektivno, nije potrebno utvrivati povredu prava pojedinih nositelja, • svatko tko u svom poslovanju stekne saznanje o povredi prava iz spomenutog zakona, duæan je nositelju prava odnosno udruzi bez odgode dati sve obavijesti i dokaze o uËinjenoj povredi, a osobito podatke o porijeklu bespravno izraenih primjeraka i o naËinu njihovih stavljanja na træiπte; tko ne pruæi te podatke i dokaze, odgovara za nastalu πtetu, • konaËno, ako je povrijeeno pravo namjerno ili krajnjom nepaænjom, oπteÊenik ima pravo zahtijevati naknadu (penal) u dvostrukom iznosu od ugovorene ili odgovarajuÊe uobiËajene naknade. Ustavni je sud prihvatio argumentaciju Dræavnog zavoda za intelektualno vlasniπtvo i HDS-a, koji su se usprotivili takvom prijedlogu. Prijedlog nije prihvaÊen, uz detaljno obrazloæenje da su zakonska rjeπenja u skladu s Ustavom RH.

godiπnje izvjeπÊe

Koncertna djelatnost Grupacija koncertnih promotora zatraæila je znaËajna smanjenja autorskih naknada za koncerte, pozivajuÊi se pri tome na primjere nekih zemalja poglavito Sjedinjenih AmeriËkih Dræava, Velike Britanije i NjemaËke u kojima su naknade doista ekstremno niske. Prihvatili smo da o takvim zahtjevima razgovaramo institucionalno, tj. putem Hrvatske gospodarske komore. Na taj su naËin ovi razgovori nedavno otpoËeli i joπ uvijek se nalaze u pregovornoj fazi. InaËe, u ovom dijelu poslovanja biljeæimo solidan stupanj naplate, zadovoljavajuÊe troπkove od 18% te sve veÊi broj prireenih koncerata.

Naplata i troπkovi u segmentu malih prava 25.000.000,00 kn 20.000.000,00 kn 15.000.000,00 kn

Ukupno naplaÊeno

10.000.000,00 kn

Iznosi odbijeni za troπkove

5.000.000,00 kn 0,00 kn

Radijske postaje

Televizijske Koncerti postaje zabavne i seriozne glazbe

Hoteli, diskoteke, klubovi, ugostitelji, trgovaËki lanci, prijevoznici, zabave i dr.

PRAVA MEHANI»KE REPRODUKCIJE - MEHANI»KA PRAVA U pogledu mehaniËkih prava protekla je godina takoer bila vrlo uspjeπna. UoËljiv je trend pada prihoda od klasiËnih diskografa, ali istovremeno i rast prihoda od pozivnih melodija za mobitele kao i od mp3 jukeboxa Ëime je i u ovome segmentu postignut prihod veÊi nego li proπlih godina. Naplata u ovom segmentu je stabilna, a stalnim praÊenjem razvoja tehnologija i dogaanja u inozemstvu, relativno brzo hvatamo korak s novim naËinima iskoriπtavanja glazbenih djela

godiπnje izvjeπÊe

14%

59%

27%

Diskografi Pozivne melodije za mobitele MP3 jukebox-i

Financijski rezultati u 2005. A

Ukupno naplaÊeno (kn)

Iznosi odbijeni za troπkove (kn)

% B/A

Iznosi odbijeni Iznosi za socijalnu i % E/D raspodjelu (A-B) zakulturnu (kn) namjenu (kn)

Iznosi za raspodjelu (D-E) % G/A (kn)

Prava javnog priopÊavanja a

Radijske postaje

16.733.079,80

4.094.423,10

24,47

12.638.656,70

1.263.865,67

10,00

11.374.791,03

67,98

Televizijske postaje

18.174.571,01

4.121.812,73

22,68

14.052.758,28

1.405.275,83

10,00

12.647.482,45

69,59

Kabelska retransmisija

0,00

20,00

0,00

10,00

0,00

Koncerti zabavne i seriozne glazbe

3.761.805,67

677.125,02

18,00

3.084.680,65

0,00

3.084.680,65

82,00

Hoteli, diskoteke, klubovi, ugostitelji, trgovaËki lanci, prijevoznici, zabave i dr.

23.033.098,51

7.370.591,52

32,00

15.662.506,99

1.566.250,70

10,00

14.096.256,29

61,20

5.510.881,31

991.958,64

18,00

4.518.922,67

0,00

4.518.922,67

82,00

Prava mehaniËke reprodukcije

Diskografija, pozivne melodije za mobilne telefone, digitalni mp3 jukeboxi

Privatno kopiranje

0,00

20,00

0,00

Filmovi i reklame

97.550,00

19.510,00

20,00

78.040,00

0,00

78.040,00

80,00

2.709.228,92

270.922,89

10,00

2.438.306,03

0,00

2.438.306,03

90,00

70.020.215,22

17.546.343,90

25,06

52.473.871,32

4.235.392,20

8,07

48.238.479,12

68,89

Prihodi iz inozemstva i

Prihodi iz inozemstva UKUPNO:

Udio pojedinih segmenata naplate u ukupnom prihodu Radijska postaja

Televizijska postaja Koncerti zabavne i seriozne glazbe Hoteli, diskoteke, klubovi, ugostitelji, trgovaËki lanci, prijevoznici, zabave i dr.

24%

33%

Diskografija, pozivne melodije za mobilne telefone, digitalni mp3 jukeboxi

26%

25%

Iznosi odbijeni za socijalnu i kulturnu namjenu 6%

Iznosi za raspodjelu (D-E)

godiπnje izvjeπÊe

Iznosi odbijeni za troπkove

godiπnje izvjeπÊe

Uvoenje Sustava privatnog kopiranja Novi Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima uveo je u hrvatski autorskopravni sustav Pravo na naknadu za umnoæavanje autorskih djela za privatno kopiranje odnosno tzv. Sustav privatnog kopiranja. Nakon temeljita prouËavanja zakonskih rjeπenja i praktiËnih iskustava u europskim zemljama koje veÊ ostvaruju tu naknadu, a u suradnji s domaÊim i inozemnim pravnim struËnjacima s tog podruËja, izradili smo prijedlog Cjenika naknada za „privatno kopiranje“ s vrijednostima naknada koje smatramo odgovarajuÊim. Taj je Cjenik, u skladu sa zakonom, upuÊen Hrvatskoj gospodarskoj komori (a zatim i Hrvatskoj obrtniËkoj komori) radi oËitovanja. I nakon πto je, u okviru CARDS-ovog projekta, organizirana objektivna prezentacija inozemnih rjeπenja i iskustava, komore su se usprotivile naπem prijedlogu cjenika kao i znaËajan dio javnosti. No, istodobno s postupkom pred VijeÊem struËnjaka za naknade na podruËju autorskog prava i srodnih prava, mi smo prihvatili pregovore s grupacijom uvoznika ureaja za snimanje i nosaËa zvuka i slika, i ti su pregovori joπ u tijeku. U meuvremenu, VijeÊe je izrazilo miπljenje da je naπ prijedlog cjenika utemeljen i prihvatljiv.

Odnosi HDS ZAMP - autori - korisnici - javnost HDS ZAMP smatra da treba i dalje raditi na unapreenju odnosa sa svim bitnim elementima naπeg æivota: s autorima i s korisnicima, i s okruæenjem u kojem djelujemo - struËnom i opÊom javnoπÊu. Razdoblje od 1997. godine do nedavno bilo je obiljeæeno borbom za priznanje golog prava na opstanak pravima intelektualnog vlasniπtva. VodeÊi tu borbu, koji puta znali smo se viπe orijentirati na onoga od kojeg (Ëesto s mukom) trebamo pribaviti autorsku naknadu, nego na onoga kome ta naknada pripada. Isto tako, u takvim smo uvjetima svoje ponaπanje spram korisnika morali nuæno upraviti prvenstveno na to da osiguramo uvjete za pokretanje postupaka (prekrπajnih, parniËnih, pa i kaznenih), koji Êe dovesti do financijske discipline korisnika. Iako financijski rezultati trebaju biti premaπeni, danas smo ipak u moguÊnosti viπe se fokusirati na otvorenu suradnju s autorima na zajedniËkom poslu. Isto tako, odnose s korisnicima æelimo podiÊi na viπu, partnersku razinu. U tu su svrhu HDS, HUZIP i ZAPRAF zajedno osnovali skupinu istaknutih autora i interpreta, radno nazvanu VijeÊem hrvatske glazbe, sa zadatkom da, upuÊena u pojedinosti poslova ZAMP-a, zajedno s tom struËnom sluæbom istupa pred dræavnim tijelima, komorama, asocijacijama korisnika i sveukupnom javnoπÊu. Tu su veÊ i uËinjeni prvi koraci, pa je takva skupina obavila razgovore s klubovima zastupnika Hrvatskog sabora, prezentirajuÊi podatke o naπem radu i demantirajuÊi Ëeste objede o sustavu kolektivne zaπtite prava. KonaËno, HDS ZAMP je angaæirao profesionalnu organizaciju koja se bavi odnosima s javnoπÊu, da mu svojim nalazom i prijedlozima pomogne u stvaranju ispravne percepcije u javnosti. Sadaπnje stanje, u kojem dominiraju velik publicitet koji se daje ekstremnim stavovima manjeg dijela korisnika, svakako nije zadovoljavajuÊe. A kako nikada ne moæemo oËekivati potpuno zadovoljnu korisniËku populaciju, oËito je da su i naπe zadaÊe u odnosu na njih i na javnost - trajne. Direktora Sluæbe ZAMP Tomislav RadoËaj

godiπnje izvjeπÊe

Izvjeπtaj Nadzornog odbora Hrvatskog druπtva skladatelja o poslovanju u 2005. i 2006. godini

Nadzorni odbor: Sanja DrakuliÊ Zlatko Madæar

Nadzorni odbor odræao je dvije sjednice, 15. i 22. svibnja 2005. u prostorijama HDS - Matice, BerislaviÊeva 9. S obzirom da je predsjednik NO dr. Nikica Kalogjera tijekom mandata preminuo, sjednici su prisustvovala preostala dva Ëlana NO: Sanja DrakuliÊ i Zlatko Madæar, te glavni tajnik HDSa Antun Tomislav ©aban. Prije poËetka s radom, svi su prisutni zakljuËili da se temeljem »lanka 30. Statuta HDSa na sljedeÊoj skupπtini Druπtva mora obaviti izbor treÊeg Ëlana NO. »lanovima NO su dva tjedna prije prve sjednice predane preslike zapisnika sjednica Predsjedniπtva saËinjenih u periodu od posljednje sjednice NO, odræane 3. lipnja 2005.. Na samoj sjednici, Glavni tajnik predoËio je Ëlanovima NO sve dokumente, izvjeπÊa i ostale priloge vezane uz rad Predsjedniπtva, a takoer je usmeno odgovarao na upite Ëlanova NO, te ih po potrebi dodatno informirao o poslovanju Druπtva. Na taj naËin je pregledana dokumentacija rada Predsjedniπtva HDS, te takoer i drugi materijali vezani uz rad Druπtva. Nadzorni odbor ocjenjuje da je Predsjedniπtvo radilo u skladu sa Statutom, te u interesu Druπtva. Ipak, postoje neke nejasnoÊe odnosno nekonsekventnosti u radu. Tako se apostrofira nedostatak odluke o ukidanju Dana hrvatske glazbe, iako je raniji zakljuËak Predsjedniπtva bio da se manifestacija ukine ukoliko na raspisani natjeËaj za novi koncept priredbe ne pristigne prijava koja bi garantirala zadovoljavajuÊu razinu kvalitete. »lanovi Odbora izrazili su æaljenje zbog smanjenja opsega rada “Cantusa”. Sanja DrakuliÊ izrazila je razumijevanje uzroka te odluke, kao i nuænosti financijske konsolidacije tvrtke, smatrajuÊi da je to put opstanka “Cantusa”, πto je u interesu svih Ëlanova HDS-a. Zlatko Madæar ograuje se od slijedeÊeg dijela formulacija: “Izraæavanje razumijevanja uzroka te odluke i nuænosti financijske konsolidacije tvrtke”. Bez obzira na buduÊi rad “Cantusa” d.o.o., oba Ëlana NO istiËu nuænost osiguranja kontinuiteta - za Cantus prioritetne - izdavaËke djelatnosti u najviπe moguÊem opsegu i kvaliteti, te ponovo naglaπavaju potrebu uspostavljanja prodajne i distribucijske mreæe. »lanovi NO izrazili su zadovoljstvo poveÊanjem reparticijske mase za mala prava za 2005. godinu, no istodobno su upozorili na smanjenje prihoda od kamata iz kojih se financiraju stimulacije te akcije i manifestacije Druπtva. Kako se trend smanjenja kamata na træiπtu novca nastavlja, Ëlanovi NO upozoravaju Predsjedniπtvo da se i u narednom periodu uzme u obzir smanjenje prihoda od kamata kod planiranja aktivnosti Druπtva. »lanovi NO izrazili su potporu ukljuËivanja glazbenika, kako autora tako i izvoaËa, u promotivne akcije s ciljem poboljπanja imidæa ZAMPa u javnosti. NO poruËuje da su upravo sami glazbenici najjaËe oruæje kojima glazbena scena raspolaæe, te da je aktivno ukljuËivanje tih ljudskih resursa u izgradnju pozitivne slike sustava zaπtite, ujedno i izvora egzistencije njih samih, logiËan potez koji Êe zasigurno poluËiti uspjeh.

U Zagrebu, 22. svibnja 2006.

Nadzorni odbor HDS: Zlatko Madæar, Ëlan

godiπnje izvjeπÊe

Sanja DrakuliÊ, Ëlan

godiπnje izvjeπÊe