Izvjesce o poslovanju 2006 by HDS.hr

SADRÆAJ

Uvodna rijeË predsjednika Hrvatskog druπtva skladatelja Æeljka BrkanoviÊa 3

Izvjeπtaj o poslovanju Hrvatskog druπtva skladatelja u 2006. godini 5

Izvjeπtaj StruËne sluæbe za zaπtitu autorski muziËkih prava 13 18 Financijski rezultati StruËne sluæbe za zaπtitu autorski muziËkih prava u 2006.7.

Izvjeπtaj Nadzornog odbora HDSa o poslovanju u 2006. i 2007. g. 22 Izvjeπtaj revizorske tvrtke 23

2 HDS ZAMP GODI©NJE IZVJE©∆E ZA 2006.

Hrvatsko druπtvo skladatelja jedina je strukovna udruga glazbenih stvaralaca u Hrvatskoj. Osnovali su je skladatelji, muzikolozi i glazbeni pisci joπ 1945. godine s ciljem postizanja boljih uvjeta za glazbeno stvaralaπtvo, te takoer s ciljem oËuvanja glazbene baπtine i afirmacije nacionalnog glazbenog identiteta u svijetu. Ta je zadaÊa ukljuËivala i formiranje vlastite struËne sluæbe za zaπtitu njihovih prava kako bi se i buduÊim naraπtajima omoguÊilo profesionalno glazbeno djelovanje. HDS danas predstavlja i ostvaruje prava za oko 300 redovnih i 4000 pridruæenih Ëlanova iz Hrvatske, te viπe od 2 milijuna inozemnih autora glazbe. Kroz svoju struËnu sluæbu HDS ZAMP djelujemo kao poveznica izmeu glazbenih autora i korisnika njihovih djela. Kao vaæan Ëimbenik u kulturnom æivotu Hrvatske, HDS je nositelj niza glazbenih manifestacija: MuziËkog biennala Zagreb, koji je od 1961. godine ne samo naπ prozor u svjetsku suvremenu glazbu veÊ i naπ prodor meu svjetska glazbena kretanja. Zagrebfest je najstariji festival zabavne glazbe na ovim prostorima, Glazbena tribina u Puli posveÊena je recentnom glazbenom stvaralaπtvu u Hrvatskoj, a dva jazz festivala (Proljetna revija jazza i Meunarodni dani jazza) i Jazz ciklus su, uz povremena gostovanja svjetskih zvijezda, posebno posveÊena promicanju suvremene europske i hrvatske jazz glazbe. IzdavaËka djelatnost HDS-a ogleda se u nekoliko stotina izdanja edicija Ars Croatica i Zabavnih melodija, a u novije vrijeme nosaËa zvuka suvremene hrvatske glazbe. Takoer moramo istaknuti da je HDS izdavaË svoga glasila Cantus koje je u ovome trenutku jedino izdanje takva profila u Hrvatskoj. HDS je bio i utoËiπte mladih i neafirmiranih ansambala, koji su svoj umjetniËki identitet definirali kroz izvoenje suvremene hrvatske glazbe. Danas pri HDSu djeluje ansambl Cantus, jedini hrvatski ansambl za suvremenu ozbiljnu glazbu, koji nakon nekoliko godina aktivnosti postaje znaËajnim Ëimbenikom i na europskoj i svjetskoj sceni. Zajedno s Hrvatskom diskografskom udrugom i Hrvatskom glazbenom unijom HDS je suutemeljitelj Instituta hrvatske glazbene industrije, koji se bavi ekonomskim aspektom glazbe i njenom ulogom u druπtvu. I u 2006. godini nastavio se rast autorske naknade u Hrvatskoj, ukljuËujuÊi tu i neke nove izvore prema Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima. Istovremeno HDS biljeæi stabilizaciju svojih troπkova, ali ne na uπtrb projekata koje provodi na korist svojih Ëlanova i hrvatskog druπtva u cjelini. I to ukazuje na vrijednost HDSa kao kulturne institucije, ali poglavito na njegovu efektivnost kao strukovne udruge koja postoji radi svojih Ëlanova, no od koje posredno profitira Ëitava hrvatska kultura.

Predsjednik HDSa Æeljko BrkanoviÊ

HDS ZAMP GODI©NJE IZVJE©∆E ZA 2006.

UVODNA RIJE» PREDSJEDNIKA HRVATSKOG DRU©TVA SKLADATELJA ÆELJKA BRKANOVI∆A

HDS ZAMP GODI©NJE IZVJE©∆E ZA 2006.

Broj redovnih Ëlanova blago se poveÊao i danas nas je 309, a pridruæenih je oko 4.000. Od posljednje Skupπtine zauvijek su nas napustili redovni Ëlanovi Emil Cossetto, Ivo Mrvelj - Fabijan, akademik Stanko Horvat, Miroslav Berta, Ivan - Ivica Percl, Kreπimir BlaæeviÊ i –ore NovkoviÊ. U istom periodu u redovno Ëlanstvo primljeni su: Igor Breπan, Denis DumanËiÊ, Zoran JelenkoviÊ, Boris NovkoviÊ, Jure Perdija, Maja RogiÊ, David Vurdelja, Toni Glowatzky, Dalibor GrubaËeviÊ, Darko BakiÊ, Tihomir PreradoviÊ, Jovica ©karo, Duπko TambaËa, Mate MatiπiÊ, Matej MeπtroviÊ, Lidija Bajuk i Aleksandar Dragaπ.

IZVJE©TAJ O POSLOVANJU HRVATSKOG DRU©TVA SKLADATELJA U 2006. GODINI

Nakon πto je krajem 2005. Europska komisija pokrenula lavinu s namjerom reforme sustava zaπtite autorskih prava, skladatelji cijele Europe i njihova druπtva, koja u veÊoj ili manjoj mjeri financiraju svoj rad iz autorskog novca, munjevito su reagirali i barem privremeno preokrenuli dogaanja u svoju korist. Hrvatski autori, odnosno naπ HDS, od samog su poËetka dio tog skladateljskog pokreta i po pitanju interakcije s EU i njenim regulativama predstavljaju avangardu meu hrvatskim udrugama. Ovdje u Hrvatskoj smo joπ uvijek u zavjetrini i ne osjeÊamo svu silinu promjene koja se moæe dogoditi, no pitanje je vremena kada Êemo postati dijelom zajedniËkog træiπta bez moguÊnosti amnestije. Dok se to ne dogodi, stanje moæemo nazvati redovnim. Predsjedniπtvo Druπtva odræalo je izmeu dviju skupπtina 11 sjednica, dok je odbor za ZAMP odræao dvije. Nadzorni odbor odræao je dvije sjednice; zapisnik je takoer meu materijalima za Skupπtinu. Predsjedniπtvo je takoer oformilo nekoliko radnih tijela koja su se tijekom godine bavila specifiËnom problematikom rada Druπtva. To su, izmeu ostalih, Komisija za prijam u Ëlanstvo, Povjerenstvo za godiπnje nagrade, Komisija za izdavaπtvo itd.

UMJETNI»KE AKTIVNOSTI Prije izvjeπtaja o svakom projektu posebno, valja istaknuti neke vaæne promjene koje su 2006. godine uvedene u planiranje svih umjetniËkih projekata Druπtva. Naime, svi ti projekti su u veÊoj ili manjoj mjeri financirani iz sredstava Druπtva, odnosno od 10% koje izdvajaju sami autori iz svojih tantijema. U svrhu racionalizacije troπkova umjetniËkih aktivnosti, ali i radi transparentnosti financijskog poslovanja, Predsjedniπtvo je poËetkom 2006. godine definiralo godiπnji proraËun, odnosno koliËinu sredstva koja Êe se iskoristiti za te projekte. Ujedno je redefiniran kljuË po kojem se dijele sredstva po tim projektima, Ëime se odgovorilo na promjene potreba nazoËnosti HDSa na hrvatskoj kulturnoj sceni kao Ëimbenika kulturne politike, odnosno na promjene naËina na koje se ta kulturna politika provodi. Ukinut je tako jedan projekt (Dani hrvatske glazbe), a ustanovljen je jedan novi, suvremeniji i u danaπnje vrijeme prikladniji za promociju suvremenih glazbenih djela i njihovih autora (autorski koncerti). ProraËun koji je Predsjedniπtvo usvojilo iznosio je u 2006. godini tri milijuna kuna. Od sedam projekata jedino je na projektu Ëasopisa Cantus doπlo do probijanja proraËuna, a taj neplanirani troπak pokriven je rebalansom poËetkom 2007. godine. Za 2007. godinu Predsjedniπtvo je takoer donijelo proraËun za umjetniËke projekte u istom iznosu od 3.000.000 kuna.

U 2006. godini je za pripreme MuziËkog biennala Zagreb 2007. Ministarstvo kulture RH uplatilo 400.000,- kuna, a Gradski ured za obrazovanje, kulturu i πport Zagreba 500.000,- kuna. Kako se radi o projektu koji pripada 2007. godini, cjelokupni financijski podaci za MBZ bit Êe ukljuËeni u izvjeπÊe za 2007. godinu

HDS ZAMP GODI©NJE IZVJE©∆E ZA 2006.

IzvjeπÊe glavnog tajnika Antuna Tomislava ©abana

AUTORSKI KONCERTI Dosadaπnja praksa pokazala je da autorski koncert, popraÊen opseænim katalogom te ponekim notnim izdanjem izvedenog djela kao trajnim proizvodima, moæe biti vrlo snaæno i djelotvorno sredstvo promocije i provoenja ciljeva Druπtva. Tako su tijekom 2006. godine odræana tri koncerta u Preporodnoj dvorani Narodnog doma na zagrebaËkom Gornjem gradu, kojima su obiljeæene obljetnice roenja πestorice skladatelja: 28. 9. 2006. Nikπa NjiriÊ i Zlatko Pibernik povodom 80. roendana 18. 10. 2006. Marko Ruædjak povodom 60. roendana 17. 11. 2006. Boris Papandopulo, Milo Cipra, Ivan BrkanoviÊ povodom 100. obljetnice roenja Povodom ove vaæne obljetnice trojice velikana hrvatske glazbe dvadesetog stoljeÊa odræan je i muzikoloπki simpozij “Generacija 1906.” kojeg je priredio Razred za glazbenu umjetnost i muzikologiju HAZU. JAZZ KLUB ZAGREB Jazz projekti HDSa odvijali su se prema svojoj uobiËajenoj shemi: dva festivala (Proljetna revija jazza i Meunarodni dani jazza) i jazz ciklus. Uz to je odræano nekoliko sluπaonica i projekcija u dvorani HDSa. Izmeu ostalog, u suradnji s AmeriËkim veleposlanstvom prikazana je dokumentarna serija Jazz od 12 epizoda autora Kena Burnsa. Na koncertima je prezentiran niz domaÊih solista i ansambala, ukljuËujuÊi i proslavu 75. roendana Draæena BoiÊa. Uz najrelevantnije europske jazz sastave, ponovo je nastupio recentni dobitnik Europske jazz nagrade, ali i velike zvijezde poput Petera Erskinea, Miroslava Vitouπa i Kevina Mahoganyja. VeÊinu programa snimili su Hrvatski radio i HTV, πto je posebno znaËajno zbog velikog udjela domaÊih glazbenika, Ëlanova Druπtva, Ëija su djela ovako naπla put do javnog radija i televizije. GLAZBENA TRIBINA PULA Od 9. do 12. studenoga ‘06., nastavljajuÊi moto Susreti generacija, Tribina je proπetala Pulom: crkvom sv. Franje, Domom hrvatskih branitelja, Filozofskim fakultetom, Circolom (Zajednicom Talijana), Hotelom Histria, te crkvom Roenja Marijina u Labinu. U Poslijepodnevima jednog skladatelja predstavljeni su istaknuti uËitelji i uËenici triju naraπtaja: Stjepan ©ulek, Stanko Horvat i Berislav ©ipuπ. UpriliËena su i SjeÊanja na Igora KuljeriÊa i Nevena BelamariÊa. SveËani koncert uz 100. obljetnicu roenja Mila Cipre, Ivana BrkanoviÊa i Borisa Papandopula odræao je Varaædinski komorni orkestar pod ravnanjem Pavla Deπpalja. Pod nazivom Splitski skladateljski krug nova djela dalmatinskih skladatelja praizveo je Splitski komorni orkestar, dok su razliËiti manji ansambli praizveli Ëetiri djela prema NatjeËaju za nove skladbe. Posljednjeg dana posjet Istri zakljuËen je u Labinu uz nastup Harmonikaπkog orkestra Stanko MihoviliÊ OKUD-a Istre pod ravnanjem Damira Buπlete. Na konferenciji za medije predstavljen je konaËan program MuziËkog biennala, a odræana je i promocija novih izdanja Druπtva i Cantusa d.o.o. Programom Tribine obuhvaÊeni su opusi devetnaest autora svih generacija, a u izvedbama djela sudjelovalo je trideset i tri glazbenika, dva komorna ansambla, zbor, tri kvarteta, i jedan orkestar. Manifestaciju je pratio letak i katalog.

ZAGREBFEST Najstarijem hrvatskom festivalu popularne glazbe je proπle godine njegov umjetniËki voditelj Hrvoje HegeduπiÊ osmislio novu koncepciju, koja se pokazala uspjeπnom i primjerenom suvremenim okolnostima. Izvedbi svake nove, od ukupno jedanaest skladbi, prethodio je nastup jednog afirmiranog izvoaËa s nekom njegovom poznatom pjesmom. Na taj naËin su na pozornicu vraÊene zvijezde, a zadræala se natjecateljska koncepcija po kojoj u konkurenciju ulaze samo nove, neizvedene skladbe. Odræana je samo jedna veËer, 23. studenog '06. u dvorani “V.Lisinskog”, Ëime su znatno smanjeni troπkovi, a poveÊan interes publike.

UnatoË teπkoj borbi s opakom boleπÊu koju je naposljetku izgubio, pokojni kolega Percl je i tijekom 2006. godine, koliko bi mu zdravlje dozvoljavalo, organizirao i vodio Tribine HDSa: 1) Drago BritviÊ: SjeÊanje na pjesnika 2) “Mantinjada po Ronjgovemu” 3) Uskrsni koncert i predstavljanje novih redovnih Ëlanova HDSa, skladatelja krπÊanske duhovne glazbe 4) Ljubo StipiπiÊ Delmata: Dalmatino poviπÊu pritrujena 5) Predstavljanje novih redovnih Ëlanova HDSa: Darko MatiËeviÊ i Branko BogunoviÊ 6) Siniπa ©karica: Kad je rock bio mlad 7) Tomislav Uhlik povodom 50. roendana Nakon dulje pauze, posljednja Tribina pod vodstvom svog osnivaËa odræana je 5. oæujka 2007., 11 dana pred njegovu smrt. Znakovito je bila posveÊena duhovnom stvaralaπtvu kolege Brune Krajcara pod imenom Blagoslov. Odlukom Predsjedniπtva, Tribine Êe se i dalje odræavati pod vodstvom razliËitih osoba, Ëlanova Druπtva. Do kraja 2007. u planu je πest tribina s razliËitim voditeljima. DJELATNOST ANSAMBLA CANTUS Nakon πto je u jesen 2005. ansambl Cantus zapoËeo svoj redoviti koncertni ciklus u maloj dvorani “V. Lisinskog”, u proljeÊe 2006. ga je uspjeπno zavrπio. Sezona 2006. / 2007. je takoer uspjeπno okonËana pred nekoliko tjedana, a najavljena je i nova sezona. Uz svoj ciklus, ansambl HDSa nastupao je na veÊem broju koncerata u inozemstvu, te na gostovanjima i manjim turnejama u Hrvatskoj. Posebno veseli Ëinjenica da su taj elitni i nuæno skupi projekt, kao relevantan i kvalitetan, prepoznali kreatori kulturne politike na gradskoj i dræavnoj razini, ali i sponzori. Na taj naËin je on postao projekt HDSa s najniæim udjelom financiranja sredstvima udruge. Na ukupno 21 koncertu u 2006. godini predstavljena je glazba 33 skladatelja - 6 skladbi su bile praizvedbe, dok su veÊinu ostalih djela svirali prvi put te na taj naËin stalno obogaÊivali svoj veÊ zavidno veliki koncertni program. Povodom 5. obljetnice svoga djelovanja Cantus Ansambl je izdao CD i monografiju na hrvatskom i engleskom jeziku. 13 koncerata 2 koncerta novog Ciklusa: Cantus Ansambl & Lisinski 2 turneje: velika turneja po ©vedskoj (4 koncerta + 2 predavanja s koncertima pojedinih Ëlanova Ansambla); Sarajevo i Istanbul (2 koncerta)

HDS ZAMP GODI©NJE IZVJE©∆E ZA 2006.

TRIBINE HDSa

HDS ZAMP GODI©NJE IZVJE©∆E ZA 2006.

19. veljaËe 2006. TraæeÊi glazbu - Talijanska "druga" nova glazba, Dvorana HDSa 15. oæujka 2006. Cantus svira Jazz! - povodom otvaranja Dana frankofonije u Hrvatskoj, mala dvorana KD V. Lisinskog, Zagreb 24. travnja 2006. SveËani koncert povodom 5. obljetnice Cantus Ansambla, 11. svibnja 2006. Preporodna dvorana palaËe Narodnog doma, Zagreb 10. srpnja 2006. Memorijal Josip ©tolcer Slavenski, »akovec 15. srpnja 2006. Klupska scena Amadeo, Ljetna pozornica Muzeja za umjetnost i obrt, Zagreb 16. srpnja 2006. Meunarodni kulturni centar Hrvatske glazbene mladeæi, Groænjan 20. kolovoza 2006. Osorske glazbene veËeri, Crkva Marijina uznesenja 22. kolovoza 2006. Centar za kulturu Omiπ 18. rujna 2006. DubrovaËke ljetne igre, Kneæev dvor 22. rujna - 1. listopada 2006. Prvi koncert Ciklusa Cantus Ansambl & Lisinski 5. listopada 2006. ©vedska, gostovanje u okviru meunarodnog projekta Musical Links ostvarenog izmeu ©vedske i osam zemalja srednje i jugoistoËne Europe (odræali 4 koncerta ansambla i 2 predavanja s kraÊim koncertima) 6. listopada 2006. Dobrotvorni koncert za Hospicij, Muzej Mimara, Zagreb 7. listopada 2006. Samoborska glazbena jesen - koncert pobjednika Meunarodnog natjecanja "Ferdo LivadiÊ" za mlade glazbenike 2005. 13. studenoga 2006. Dani Milka Kelemena, Slatina 14. studenoga 2006. Drugi koncert Ciklusa Cantus Ansambl & Lisinski 7. - 10. prosinca 2006. Fondacija i Centar Arnold Schönberg, BeË, Austrija gostovanja u Sarajevu (koncert povodom 5. obljetnice Sonemus Ansambla) i Istanbulu (koncert na 4. Mediteranskom festivalu suvremene glazbe) IZDAVA»KA DJELATNOST HDSa ARS CROATICA 1. Ivan BrkanoviÊ: Triptihon, narodni obred kod smrti 2. Blagoje Bersa: Oganj, opera u tri Ëina 3. Djeca nose svjetove na dlanu - Hrvatski djeËji festival 2006. 4. Sanja DrakuliÊ: Etide iz basne Meu proπlogodiπnjim notnim izdanjima posebno valja istaknuti dva kapitalna djela hrvatske glazbene baπtine: operu “Oganj” (der Eisenhammer) Blagoja Berse i Triptihon za sole, zbor i orkestar Ivana BrkanoviÊa.

»ASOPIS “CANTUS” Nakon πto je u proljeÊe 2006. Ëasopis “Cantus” promijenio format u novinski, Ëime su znatno reducirani troπkovi, sredinom proπle godine imenovan je novi glavni urednik Davor Hrvoj, koji je za svoj uredniËki tim odabrao Janu Haluzu-LuËiÊ, Ivicu Æupana i Marinu FeriÊ. GrafiËki urednik je ostao Luka GusiÊ. Novo uredniπtvo je, u suradnji sa struËnom sluæbom, definiralo tri funkcije koje bi glasilo Druπtva trebalo ispunjavati: 1.) Informiranje javnosti o hrvatskoj glazbi svih æanrova, kako o suvremenoj tako i o onoj iz proπlih desetljeÊa i stoljeÊa, te informiranje o umjetniËkim projektima HDSa. 2.) Informiranje i educiranje Ëlanova Druπtva o dogaajima vaænim za njihovu struku, te o aktivnostima same udruge, ukljuËujuÊi tu i aktivnosti sluæbe zaπtite autorskih prava. 3.) Educiranje javnosti o vaænosti glazbe i glazbenog stvaralaπtva, te promicanje ciljeva i ideja HDSa na korist Ëitavog glazbenog ceha. U svrhu ispunjenja tih zadaÊa, poveÊan je broj pridruæenih Ëlanova kojima se glasilo besplatno distribuira. Iako je broj stranica reduciran, to nije utjecalo na broj Ëlanaka, veÊ su oni skraÊeni, a fotografije smanjene. Novi koncept naæalost nije uspio prevladati specifiËan

problem koji je bio prisutan od ranije, a to je pomirenje æelje da se glas skladatelja i o skladateljima Ëuje sa træiπnim stremljenjima. Prodaja je tako i dalje ostala vrlo skromna, jer u uvjetima gdje svatko zainteresiran za Ëasopis moæe isti dobiti besplatno drugaËije ne moæe ni biti. Stara godiπnja shema od πest brojeva u pet svezaka zadræana je i u 2006. godini.

Predsjedniπtvo HDSa, a u svojstvu skupπtine trgovaËkog druπtva “Cantus” d.o.o., dana 6.travnja 2006. razrijeπilo je duænosti direktorice Sandu VojkoviÊ, na vlastiti zahtjev. Novom direktoricom imenovana je Mirjana MatiÊ, dotadaπnja voditeljica marketinga. Gospoa MatiÊ je, sukladno odlukama Predsjedniπtva, tijekom proπle godine poduzela niz mjera kako bi financijski stabilizirala poslovanje te tvrtke u vlasniπtvu HDSa, istovremeno vodeÊi raËuna da to πto manje osujeti izdavaËku i organizacijsku djelatnost kojom se “Cantus” d.o.o. bavi. Reduciranje broja zaposlenih pokazalo se najbitnijim korakom, pa je tako do jeseni 2006. on sveden s jedanaest na Ëetiri. Istovremeno su neki projekti, koji nisu dio aktivnosti HDSa, obustavljeni ili prepuπteni drugim organizatorima. Kako se tijekom proteklih godina nagomilalo mnoπtvo nedovrπenih izdavaËkih projekata (diskografskih i tiskarskih), prioritet je dan rjeπavanju te situacije, uz privremenu redukciju novih. Svi pokazatelji govore da je nova poslovna politika dala oËekivani rezultat: bez obzira na drastiËno reduciranje personala zaposlenici su produkcijski odradili sve predviene projekte HDSa i joπ su se na træiπtu izborili za dodatne poslove. Opsegom i brojem diskografska i tiskana izdanja ne zaostaju za onima ranijih godina, dok su obveze iz prethodnih godina prema partnerima, ali i Ëlanovima Druπtva o Ëijim djelima odnosno albumima se radi, u cijelosti izvrπene. Produkcija i organizacija: I.) 1.) 2.) 3.) 4.)

za HDS Tri autorska koncerta ZagrebFest Chansonfest Meunarodna glazbena tribina Pula

II.) 1.) a) b) c)

za ostale naruËitelje Za Institut hrvatske glazbene industrije: Zavrπna sveËanost diskografske nagrade PORIN 2006. u Osijeku 22. travnja U PO»AST PJESMAMA DRAGE BRITVI∆A u Osijeku 24. travnja TreÊa dodjela ZLATNE PLO»E odræana je u prosincu 2006. u televizijskom studiju “Anton Marti” (Studio 10) Hrvatske radio televizije

2.)

Hrvatski djeËji festival - Zagreb 2005. Djeca nose svjetove na dlanu. Izrada nosaËa zvuka i notnog materijala Festivala.

Izdavaπtvo: I.) Diskografija: Za HDS: 1.) Renata PeneziÊ/Krunoslav BabiÊ: IN THE GARDEN OF THE CLOWN 2.) Miljenko Prohaska (3 CD), autorski album 3.) Juraj Stahuljak (2 CD), autorski album 4.) Dubravko Detoni, autorski album 5.) Sran DediÊ, autorski album 6.) Olja Jelaska, autorski album 7.) Ivan Ivica Percl: U ZAGREBU, SA ZAGREBOM, ZA ZAGREB 8.) Petar ObradoviÊ: POP-KONCERT 9.) DubrovaËki simfonijski orkestar 10.) Djeca nose svjetove na dlanu - Zagreb 2006. 11.) ZagrebFest 2006. 12.) Ansambl Cantus, promo CD 13.) Renata PokupiÊ/–ore Stanetti: AFTER THE CROSSING 14.) Chansonfest 2006 15.) Chansonfest: THE BEST OF No.1

HDS ZAMP GODI©NJE IZVJE©∆E ZA 2006.

“CANTUS” d.o.o.

HDS ZAMP GODI©NJE IZVJE©∆E ZA 2006.

Za ostale naruËitelje: 16.) Igor Breπan: ISTINA O NININ, Raspete nade 17.) Muπki vokalni ansambl “Ivan Goran KovaËiÊ”: 50 godina

II.)

Notna izdanja

1.)

Edicija HDSa Ars Croatica prikazana posebno

2.)

Za ostale naruËitelje: a) Joπko »aleta: PREVELIKU RADOST NAVI©∆UJEM VAMA b) Stjepan ©ulek: Koncert za violinu i orkestar

3.)

Poseban projekt Boris Papandopulo: a) Koncert za violinu i orkestar b) Sekstet za dvije violine, violu, violonËelo, klavir i kontrabas c) Kvintet za klarinet i gudaËki kvartet

III.)

Knjiæna izdanja

1.)

Knjige: a) Ivan BrkanoviÊ SjeÊanja b) Mirjana BabiÊ SiriπÊeviÊ - Govorno sviranje u djelima Rubena Radice

2.)

Cantus, glasilo HDSa

Saæetak: U razdoblju od pola godine, Cantus d.o.o. ostvario je sa Ëetiri djelatnika: 1. organizacijski i produkcijski 3 autorska koncerta 2. organizacijski i produkcijski 2 festivala 3. organizacijski 4 glazbene manifestacije za ostale naruËitelje 4. 15 diskografskih izdanja i time zavrπio sve obveze iz ranijih godiπta (2002. - 2005.) 5. 2 diskografska izdanja za ostale naruËitelje 6. 4 notna izdanja u seriji Ars Croatica, od toga dva kapitalna opusa (Triptihon I. BrkanoviÊa i Oganj B. Berse - sve obveze iz razdoblja od 2002. do 2005.) 7. 3 notna izdanja projekta Boris Papandopulo (od toga Koncert i Sekstet obveze iz 2005.) 8. 2 knjiæna izdanja 9. 6 brojeva i Ëasopisa Cantus

OP∆E TEME 2006. godina bit Êe zapamÊena kao prijelomna godina za sve europske skladatelje. Oformljene su tri paneuropske konfederacije skladatelja, tri “stupa” (ozbiljne, popularne i primijenjene glazbe) iznad kojih je u oæujku 2007. na Madridskom kongresu oformljen Savez europskih skladateljskih udruga (ECSA). To je prvi takav projekt u povijesti, koji je udruæio i organizirao skladatelje kao struku i ceh, a ne kao nositelje prava, koja dijele s drugim nositeljima koji nisu nuæno skladatelji niti nemaju nuæno iste interese kao skladatelji. Ostvarivanje interesa svih europskih skladatelja kroz ECSAu je veÊ urodilo plodom jer je inicijativa Europske komisije, odnosno Preporuka o prekograniËnoj online trgovini zaπtiÊenim sadræajem, zaustavljena u Europskom parlamentu nakon πto su sami skladatelji do te mjere uspjeπno izlobirali Ëlanove Europskog parlamenta, da je spomenuta preporuka na odborima za kulturu i za zakonodavstvo doslovce sasjeËena. HDS je od samog poËetka bio ukljuËen u formiranje tih tijela, a glavni tajnik HDSa bio je jedan od dvanaest delegata europskih skladatelja koji su sudjelovali u radu Madridskog kongresa i oformljenju ECSAe. U Hrvatskoj na kulturno-politiËkom planu nije tijekom proπle godine bilo znaËajnih pomaka, tako da je Druπtvo poslovalo na tom podruËju nepromijenjeno. Tijekom godine, HDS je u viπe navrata bio predmetom razliËitih redovitih nadzora nadleænih dræavnih tijela. U pravilu, na rad HDSa nije bilo primjedbi (nalaz Dræavnog zavoda za intelektualno vlasniπtvo, npr.). Meutim, problem nam predstavlja stanoviπte Porezne uprave prema kojemu je HDS duæan obraËunati PDV i kod onih dokumenata koje HDS nije smatrao raËunima jer je

Sluæba ZAMPa veÊ oko godinu dana posluje u novom prostoru u Heinzelovoj 62 A. Iako ZAMP nikad nije imao svoj vlastiti prostor, s vlasnikom tog poslovnog prostora dogovoreno je da se, nakon πto se toËno definiraju prostorne potrebe, ugovor o zakupu pretvori u kupoprodajni, odnosno da se definira drugaËiji poslovni odnos iz kojeg bi Druπtvo, nakon odreenog vremena i isplate, postalo vlasnikom tog ureda. Vrijednost objekta je vrlo velika, jer radi se o cca. 900 m2 uredskih prostora s pomoÊnim prostorijama i infrastrukturom u potpuno novoj zgradi, tako da Êe biti potrebno uzeti kredit ili se posluæiti nekim drugim financijskim oruem za zatvaranje cjelokupne konstrukcije. Ta akvizicija Êe iziskivati ukljuËenje svih resursa Druπtva, no predstavljat Êe dugoroËno ulaganje u trajnu imovinu Ëime bi se permanentno rijeπilo pitanje smjeπtaja cjelokupne sluæbe. U svrhu racionalnijeg poslovanja, tijekom 2006. godine prestao je angaæman dviju honorarnih i jedne stalno zaposlene suradnice u Matici, ali je zaposlena jedna nova. DrugaËijom podjelom posla i uvoenjem popodnevne smjene nesmetano Êe se odvijati poslovanje, a izostat Êe posebne naknade za deæurstva. Dvorana Druπtva u prizemlju BerislaviÊeve 9 je tijekom ljeta temeljito obnovljena i sad ponovo spada u najreprezentativnije prostore te veliËine u gradu. Potraænja za dvoranom sve je veÊa, tako da su cijene najma uveÊane, Ëime Êe se pokriti i dio izdataka za ureenje. U tijeku je izrada nove internet stranice HDSa, s obzirom da stara nije obnavljana tehniËki niti sadræajno veÊ devet godina. Osim dosadaπnjih sadræaja o Druπtvu i njegovim projektima, Ëlanovima i sluæbama, uvest Êe se niz novih i tehnoloπki naprednijih funkcija, Ëime Êe se uhvatiti korak sa suvremenim medijskim zahtjevima i istovremeno unaprijediti joπ jedan kanal za promidæbu ideja i uloga Druπtva.

ZAKLJU»AK Od prethodne skupπtine se mnogo toga dogodilo, ali i napravilo. Druπtvo je postalo agilnije, transparentnije i efektivnije, dakle osuvremenilo se i pomalo prilagodilo onome πto se danas u poslovnom ali i kulturno - politiËkom svijetu traæi. Taj trend ide i dalje. U ovom dokumentu predoËeni su financijski pokazatelji svih akcija i manifestacija, dakle Ëlanovima Êe se podnijeti raËun kako se koristi njihov novac, a javnosti pokazati koliko sredstva hrvatski skladatelji izdvajaju za kulturne projekte, Ëime doprinose hrvatskoj nacionalnoj kulturi, ali i kulturnoj raznolikosti Europe i svijeta. Naπi projekti spadaju u vrh hrvatskih kulturnih proizvoda i kao takve ih prepoznaju dræavne i lokalne institucije koje ih sufinanciraju, no takoer i sve veÊi broj komercijalnih sponzora. Primitkom sve veÊeg broja Ëlanova, mahom mladih i s profesionalnim karijerama u uzlaznoj putanji, Druπtvo potvruje da je raznolikost njegova snaga. Svi mi imamo zajedniËke profesionalne interese, i na minimumu tih interesa gradimo Hrvatsko druπtvo skladatelja za buduÊnost. A taj minimum uopÊe nije mali: duboko sam uvjeren da Êemo i tijekom nadolazeÊih godina znati u zboru odgovarati na temeljna pitanja egzistencije i svrhe naπeg Druπtva. U Zagrebu, svibnja 2007.

Antun Tomislav ©aban, glavni tajnik Hrvatskog druπtva skladatelja

HDS ZAMP GODI©NJE IZVJE©∆E ZA 2006.

bila rijeË o dozvolama koje su se nudile “ilegalnim” korisnicima. Porezna uprava meutim i takve dozvole smatra raËunima te je traæila da HDS uplati dodatni iznos PDV-a od 7.885.619,32 kuna s 191.199,27 kuna zateznih kamata. Dio tog iznosa tereti srodne udruge, a dio je “prebijen” s uredno obraËunatim PDV-om (pretporez). HDS je svoje buduÊe poslovanje uskladio s takvim stanoviπtem Porezne uprave, ali je i pred Upravnim sudom zatraæio kontrolu zakonitosti stanoviπta Porezne uprave. Iako je potreba neplanirane uplate PDV-a dovela do gubitka u zavrπnom raËunu, dugoroËno, HDS prilagodbom poslovanja stanoviπtu Porezne uprave, neovisno o ishodu upravnog spora, neÊe imati veÊih problema u radu.

Od skupπtine do skupπtine - vaæniji poslovni dogaaji Kao πto je poznato, Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima (na snazi od listopada 2003.) odreuje da se naknade utvruju ugovorom s adekvatnim asocijacijama, prvenstveno komorama. Ukoliko se naknade propisuju cjenikom, potrebno je oËitovanje Hrvatske obrtniËke komore i Hrvatske gospodarske komore (a za radijske i televizijske postaje, odgovarajuÊe asocijacije tih postaja). Ne prihvate li se eventualne primjedbe, predvieno je da posebno VijeÊe struËnjaka, organizirano pri Dræavnom zavodu za intelektualno vlasniπtvo, o tome da svoje struËno miπljenje. Ovaj novi naËin odreivanja naknada primjenjuje se onda kada se donosi novi cjenik, odnosno unose izmjene i dopune u postojeÊi cjenik (tarifu). U izvjeπtajnom razdoblju zakljuËeno je nekoliko takvih ugovora.

OpÊi ugovor s Hrvatskom obrtniËkom komorom Nakon gotovo tri godine pregovora, potkraj 2006. godine zakljuËen je ugovor s Hrvatskom obrtniËkom komorom, koja okuplja najveÊi broj naπih korisnika, a obuhvaÊena su i prava nositelja srodnih prava (umjetnika- izvoaËa i proizvoaËa fonograma). Iako ovo nije prvi sluËaj takvog ugovaranja, po svom opsegu i znaËaju svakako se u mnogo Ëemu moæe oznaËiti najavom novih procesa u ureenju prava autora i drugih nositelja prava. Na novi naËin ureuje se javno koriπtenje glazbe u ugostiteljskim, trgovaËkim, obrtnim i drugim poslovnim prostorima. Ugovor sadræi cjenik naknada koji je rezultat dogovora s reprezentantom najveÊeg broja naπih korisnika, uz uvaæavanje struËnih prijedloga Komore koji su odredili stratifikaciju i klasifikaciju korisnika po vrstama, zemljopisnom poloæaju, radnim uvjetima i ostalim razlikovnim elementima. Takvi elementi unutar korisniËke grupacije uspostavljaju relacije koje korisniËka struka smatra opravdanima. Na osnovi postignutog dogovora, Cjenik je postao i sveobvezujuÊim dokumentom koji su prihvatila najviπa tijela svih interesnih udruga nositelja prava (HDS, HUZIP, ZAPRAF), te je u skladu sa Zakonom objavljen u sluæbenom glasilu Dræavnog zavoda za intelektualno vlasniπtvo. Takav je ugovor prihvatila i grupacija trgovine Hrvatske gospodarske komore, a radi ujednaËenja uvjeta poslovanja primjenjuje se i na grupaciju ugostiteljstva. Ugovor je zakljuËen na rok od tri godine, s moguËnoπÊu produljenja. Urednim korisnicima (ili onima koji to sada postaju) dane su odreene povlastice: otpis dugovanja prije 2000. godine, popusti za urednost i za jednokratno plaÊanje, obroËna otplata duga i sl. Nositeljima prava osigurano je godiπnje usklaivanje visine naknade razmjerno porastu æivotnih troπkova i kretanju prosjeËnih brutto plaÊa, kao i zaπtitna minimalna naknada.

HDS ZAMP GODI©NJE IZVJE©∆E ZA 2006.

IZVJE©TAJ STRU»NE SLUÆBE ZA ZA©TITU AUTORSKIH MUZI»KIH PRAVA

HDS ZAMP GODI©NJE IZVJE©∆E ZA 2006.

S lijeva na desno: predsjednik Hrvatskog druπtva skladatelja - Æeljko BrkanoviÊ, direktor StruËne sluæbe za zaπtitu autorskih prava HDS ZAMP - Tomislav RadoËaj, predsjednik Ceha ugostitelja i turistiËkih djelatnika HOKa - Ante MihiÊ, predsjednik Hrvatske obrtniËke komore - Stjepan ©afran

14 HDS ZAMP i Hrvatska obrtniËka komora potpisali su OpÊi ugovor za javno koriπtenje glazbe. ZajedniËki je dogovorena nova tarifa, a urednim korisnicima omoguÊene su nove pogodnosti i popusti.

Sporazum s Hrvatskom gospodarskom komorom o naknadi za reproduciranje autorskih djela za privatno ili drugo vlastito koriπtenje („privatno kopiranje“) Ovo je drugi znaËajni ugovorni dokument kojim je cjelovito ureeno jedno novo podruËje koriπtenja autorskih djela i predmeta zaπtite srodnim pravima, vrlo znaËajno za suvremeno informatiËko druπtvo. ObuhvaÊena je naknada i za nositelje srodnih prava na glazbenim djelima (umjetnike - izvoaËe i proizvoaËe fonograma), te za nositelje prava na audiovizualnim djelima. Kako je rijeË o novom obliku naknade, ugovoru je prethodilo donoπenje Cjenika kao nuæne predradnje radi aktiviranja korisnika - uvoznika ureaja i nosaËa za reprodukciju. Prijedlog Cjenika dostavljen je na miπljenje VijeÊu struËnjaka koje je ocijenilo da su naknade u skladu s prosjeËnim europskim naknadama te istovremeno izrazilo stajaliπte da je poæeljno nastaviti rad u pravcu postizanja ugovornog rjeπenja, koje je i postignuto u sijeËnju 2007. Nakon toga sluæbeno je objavljen i Cjenik s vrijednostima koje odgovaraju ugovorenima (bez ugovorno priznatih popusta urednim korisnicima). Ovdje se mora spomenuti i odluka πto ju je donio Ustavni sud RH povodom inicijative odvjetnice jedne od uvozniËkih tvrtki, za utvrenje navodne protuustavnosti zakonskih odredaba koje se odnose na ovu vrst naknada. Inicijativa je davala naglasak na povredu poduzetniËkih sloboda, no odluka Ustavnog suda, πto je uslijedila takoer poËetkom 2007. godine, odbila je takvu inicijativu. Odlukom je utvreno da su odredbe Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima u potpunosti u skladu s Ustavom Republike Hrvatske, kao i s preuzetim meunarodnim obvezama naπe zemlje. Naglaπava se da su obveznici plaÊanja naknade u sustavu privatnog kopiranja upravo uvoznici tehniËkih ureaja za reproduciranje i praznih nosaËa zvuka, slike ili teksta, a procedura donoπenja i primjene cjenika osigurava djelotvoran nadzor. Nepovredivost vlasniπtva i vladavina prava najviπe su vrednote ustavnog poretka, a sustavom naknada za privatno kopiranje nije ograniËena sloboda poduzetniπtva.

Sporazumom o naknadi za „privatno kopiranje“ izmeu HDS ZAMPa i Hrvatske gospodarske komore definiran je novi oblik naknade. Obveznici plaÊanja su uvoznici tehniËkih ureaja za reproduciranje i praznih nosaËa zvuka, slike ili teksta. Ustavni sud je potvrdio ustavnost zakonskog rjeπenja za privatno kopiranje.

S lijeva na desno: voditeljica Sluæbe za odnose s javnoπÊu pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Sonja NuπinoviÊ, direktor tvrtke WSP d.o.o. i pregovaraË HGK - Mato PlaniniÊ, direktorica Sektora za trgovinu - Milica Rakuπa Martulaπ, predsjednik Hrvatskog druπtva skladatelja - Æeljko BrkanoviÊ, zamjenik direktora HDS ZAMPa - Nenad MarËec, pravni savjetnik HDS ZAMPa - Lordan Ljubenkov

HDS ZAMP GODI©NJE IZVJE©∆E ZA 2006.

I pored postignutog sporazuma i mirnog prihvaÊanja obveza pojedinih poduzetnika koji redom zakljuËuju svoje pojedinaËne ugovore, ne treba se osobito iznenaditi πto su na uvoenje ove naknade (bez jasnog vlastitog racionalnog razloga) reagirali mediji i pojedinci koji pripadaju informatiËkoj zajednici, smatrajuÊi to manje-viπe atakom na slobodu - slobodu neovlaπtenog kopiranja. Takve su pojave registrirane i u zemljama s daleko duljom povijeπÊu naplate naknada i s razvijenijom svijeπÊu o intelektualnom vlasniπtvu, kao πto su Danska i ©vedska. U svakom sluËaju, HDS ZAMP je reagirao na takve istupe, a ondje gdje je prijeena mjera, i pravnim sredstvima. U 2007. godini prispjet Êe prvi financijski plodovi autorima i drugim nositeljima prava od ovog oblika iskoriπtavanja njihovih prava. A da smo ispravno radili, potvruje i pismo koje nam je uputio g. Vincent Degert, veleposlanik Europske unije u Republici Hrvatskoj kojim nam Ëestita na uvoenju ovog oblika zaπtite, posebno cijeneÊi Ëinjenicu da je do toga doπlo dobrovoljnim aktom, ugovorom izmeu HDSa i Hrvatske gospodarske komore. Direktorica Sektora za trgovinu - Milica Rakuπa Martulaπ i predsjednik Hrvatskog druπtva skladatelja - Æeljko BrkanoviÊ

16 HDS ZAMP GODI©NJE IZVJE©∆E ZA 2006.

OpÊi ugovor s Nacionalnom udrugom televizija - NUT S ovom udrugom, koja okuplja sve poduzetnike lokalnih komercijalnih postaja, nakon isteka dosadaπnjeg ugovora, poËetkom oæujka 2007. potpisan je novi ugovor (ukljuËujuÊi prava umjetnika - izvoaËa i proizvoaËa fonograma), kojim su potvreni prije ugovoreni uvjeti za koriπtenje glazbe u televizijskom emitiranju. Novost je da Êe Ëlanice NUTa ovlastiti HDS ZAMP da za reemitiranje (retransmisiju), od kabelskih operatera ostvaruje prava πto im zakon daje kao organizacijama za radiodifuziju. Zasebno su od prije pojedinaËno ugovoreni odnosi s Hrvatskom radio-televizijom, RTLom i Novom TV. »lanice Nacionalne udruge televizija (NUT) ovlastile su HDS ZAMP da od kabelskih operatera ostvaruje njihova prava iz kabelske retransmisije.

U vrijeme zakljuËenja ovog izvjeπtaja postignuta je suglasnost o konaËnom tekstu ovog ugovora, kojim se za koncerte potvruje dosadaπnje naËelo desetpostotne naknade, a omoguÊuju se odreeni popusti urednim korisnicima, razmjerno broju posjetitelja i broju koncerata πto ih prireuje pojedini poduzetnik. Time je i za ove oblike koriπtenja ostvareno naËelo sporazumnog rjeπenja, te je otklonjen konflikt koji je nastao s jednom skupinom koncertnih promotora povodom zahtjeva da se visina naknade prilagodi onoj u SADu i Velikoj Britaniji. Nakon dugog i upornog zajedniËkog rada, mi smo prihvatili da organizatori koncerata imaju odreene teπkoÊe, a naπi su sugovornici prihvatili da naknade i u Hrvatskoj trebaju polaziti od pravila WIPOa, UNESCOa i prakse kontinentalne Europe. Postignut je konaËan dogovor s Hrvatskom gospodarskom komorom o odredbama OpÊeg ugovora za Grupaciju koncertnih promotora. OmoguÊen je joπ jedan niz popusta za uredne korisnike. Kabelska retransmisija Nakon πto je dugotrajni proces ukljuËivanja kabelskih operatera priveden kraju poËetkom 2006. godine, uveden je red u ovu skupinu korisnika. Osim pravnog i poslovnog reda, ova je godina donijela i prve naknade. NajveÊi dio træiπta kabelskih operatera obuhvaÊen je ugovorima. Za odreene programe za koje nam je dano ovlaπtenje, zakljuËeni su tzv. GLA ugovori (General Licence Agreement) za sva prava - organizacija za radiodifuziju, prava na audioviziualnim djelima i glazbenim djelima. Kod drugih programa, gdje je operater uredio odnose s nositeljima ostalih prava, zakljuËuju se ugovori za glazbeni dio. Daleko manji dio korisnika zahtijeva dodatne aktivnosti (ukljuËujuÊi sudske postupke). U ovom trenutku joπ traju pregovori s HTom (T-Comom) o ugovoru za novu uslugu MaxTV koji je tzv. IP (Internet protocol) televizija, i koji nudi reemitiranje (retransmisiju) pedesetak TV-programa na sliËan naËin kao i „klasiËni“ kabelski operateri. Uz to, nudi i uslugu Videoteke s 24-satnom posudbom filmova, i uslugu „Snimalica“ koja omoguÊuje snimanje programa na HTov server. Za sve navedene usluge treba regulirati kako autorska tako i srodna prava. VeÊina kabelskih operatera tijekom 2006.g. uredili su svoju zakonsku obvezu sklapanja ugovora i dobili potrebna odobrenja organizacija za radiodifuziju, kao i prava na audiovizualnim i glazbenim djelima. Produljen ugovor s Udrugom prireivaËa zabavnih igara za MP3 jukeboxe u ugostiteljskim objektima Sa spomenutom Udrugom prije tri godine potpisan je ugovor koji je sada produljen bez bitnijih promjena, ali uz izriËitu namjeru obih strana za kvalitetnijom meusobnom suradnjom. Kod naπeg partnera doπlo je do promjene u vodstvu, i novi su se ljudi prihvatili posla. U nizu sastanaka dogovoreni su naËini kvalitetnije suradnje s udrugama autora, diskografa i izvoaËa u prikupljanju naknade, a s Ministarstvom unutarnjih poslova u vezi s kontrolom podmirenja naknade. Te su mjere urodile plodom, pa se broj prijavljenih jukeboxa za koje je podmirena naknada, s 1600 poveÊao na gotovo 2700. Potpisan je novi ugovor s Udrugom prireivaËa igara za MP3 jukeboxe pri Ëemu je doπlo do znatnog porasta broja urednih korisnika.

HDS ZAMP GODI©NJE IZVJE©∆E ZA 2006.

OpÊi ugovor s Hrvatskom gospodarskom komorom - za Grupaciju koncertnih promotora

Financijski rezultati u 2006. A

Ukupno naplaÊeno (kn)

Iznosi odbijeni za troπkove (kn)

% B/A

Iznosi odbijeni Iznosi za socijalnu i % E/D raspodjelu (A-B) zakulturnu (kn) namjenu (kn)

Iznosi za raspodjelu (D-E) % G/A (kn)

Prava javnog priopÊavanja a

Radijske postaje

17.247.823,89

4.202.302,17

24,36

13.045.521,72

1.304.552,17

10,00

11.740.969,55

68,07

Televizijske postaje

19.411.426,95

4.406.970,39

22,70

15.004.456,55

1.500.445,66

10,00

13.504.010,90

69,57

Kabelska retransmisija

1.272.182,96

254.436,59

20,00

1.017.746,37

101.774,64

10,00

915.971,73

72,00

Koncerti zabavne i seriozne glazbe

3.584.403,24

645.192,58

18,00

2.939.210,66

0,00

2.939.210,66

82,00

Hoteli, diskoteke, klubovi, ugostitelji, trgovaËki lanci, prijevoznici, zabave i dr.

23.924.128,08

7.655.720,99

32,00

16.268.407,09

1.626.840,71

10,00

14.641.566,38

61,20

6.309.484,63

1.135.707,23

18,00

5.173.777,40

0,00

5.173.777,40

82,00

Prava mehaniËke reprodukcije

Diskografija, pozivne melodije za mobilne telefone, digitalni mp3 jukeboxi

Privatno kopiranje

0,00

20,00

0,00

Filmovi i reklame

66.795,81

13.359,16

20,00

53.436,65

0,00

53.436,65

80,00

1.997.704,87

199.770,49

10,00

1.797.934,38

0,00

1.797.934,38

90,00

73.813.950,43

18.513.459,61

25,08

55.300.490,82

4.533.613,17

8,20

50.766.877,65

68,78

Prihodi iz inozemstva i

Prihodi iz inozemstva

18 UKUPNO:

- U reparticiji je u 2006.g. sudjelovalo 39.327 stranih i domaÊih nositelja prava - Tijekom 2006.g. pojavljuje se 125.116 domaÊih i stranih djela (naslova) 10 najizvoenijih domaÊih pjesama na radio i TV postajama u 2006.g. 1. Srce nije kamen (Miro Buljan/Antonija ©ola) 2. Prava ljubav (Milana VlaoviÊ/Milana VlaoviÊ) 3. Sve je s tobom napokon (Miro Buljan/Miro Buljan) 4. Ako te volim joπ (Boytronic/Boytronic/Boytronic, Sven Glea) 5. Zora (Ante PupaËiÊ/Ivo JagnjiÊ/Ante PupaËiÊ) 6. Neka ljudi govore (Vesna PisaroviÊ/Vesna PisaroviÊ) 7. Zauvijek tvoj (Æeljko Houdek/Æeljko Houdek/Robert VrbanËiÊ, Goran KovaËiÊ) 8. Da te mogu pismom zvati (Ivica Badurina/Frane BiliÊ) 9. Sa dva zrna laænog srebra (Zlatan StipiπiÊ/Zlatan StipiπiÊ) 10. Onaj tko te ljubi sretan je (Miro Buljan/Nenad NinËeviÊ)

10 najprodavanijih albuma u 2006.g. 1. Unca fibre / Gibonni / Dallas 2. Bilo jednom u Hrvatskoj / Thompson / Croatia records 3. Budi uz mene / Tony Cetinski / Hit records 4. Vridilo je / Oliver / Aquarius Records 5. A l'Olympia / Oliver / Aquarius records 6. Zora / Draæen ZeËiÊ / Hit records 7. Svetinja / Miroslav ©koro / Croatia records 8. Stig'o Êumur / Edo Maajka / Menart 9. Vjeπtina 2 / Massimo / Aquarius records 10. Do kraja / Colonia / Menart

10 najtraæenijih domaÊih ringtonova u 2006.g. 1. Moja πtikla (Boris NovkoviÊ, Franjo ValentiÊ/Severina VuËkoviÊ) 2. Svetinja (Miroslav ©koro, Aleksandar Homoky/Miroslav ©koro/Miroslav ©koro, Ivica Murat) 3. Srce nije kamen (Miro Buljan/Antonija ©ola) 4. Big brother boæiÊni song (Boris –ureviÊ/Yameisi Hernandez, Tanja JovanoviÊ, Violeta Halitaj, Ante Seljak JakovËev, Danijel RimaniÊ, Tomislav ©imiËeviÊ) 5. Srce vatreno (Bojan ©alamon, Zdeslav KlariÊ/Marko LasiÊ, Marko (Josip) Novosel ) 6. Doi u Vinkovce feat. Miroslav ©tiviÊ (Draæen KvoËiÊ, Miroslav ©tiviÊ/Dalibor BartuloviÊ, Miroslav ©tiviÊ/Draæen KvoËiÊ) 7. Do kraja (Big brother himna 2006.) (Boris –ureviÊ/Boris –ureviÊ/Boris –ureviÊ) 8. Prava ljubav (Milana VlaoviÊ/Milana VlaoviÊ) 9. Svaki put (Saπa Ljiljak/Saπa Ljiljak/Coco Mosquito) 10. Da te mogu pismom zvati (Ivica Badurina/Frane BiliÊ)

Radijske postaje Televizijske postaje Kabelska rentransmisija Koncerti zabavne i seriozne glazbe Hoteli, diskoteke, klubovi, ugostitelji, trgovaĂ&#x2039;ki lanci, prijevoznici, zabave i dr. Diskografija, pozivne melodije za mobitele, digitalni mp3 jukeboxi Prihodi iz inozemstva

UKUPNI PRIHODI I TROÂŠKOVI 2006.

Jednom rijeËju - mnogo toga. U Europskoj uniji javljaju se tendencije protezanja zakona jedinstvenog træiπta i na djelovanje druπtava za kolektivno ostvarivanje prava. Dakle, na boljitak korisnika, uvodi se konkurencija meu druπtvima koja su do sada mirno i skladno suraivala na osnovi meusobnih ugovora o uzajamnom zastupanju i tako πtitile cjelokupni svjetski repertoar na svom podruËju. Stoga je vrlo pozitivno πto se na tom podruËju kolektivnog ostvarivanja prava Ëini ono πto i na drugim podruËjima. No, sa druge strane, postoji velika bojazan od konkurencije koja moæe dovesti do smanjenja prava autora, bojazan od prevlasti velikih nad malima, kojima Êe biti povjerena agentura velikih i onaj dio poslova koji velikima nije zanimljiv, kao i od opasnosti da se u takvoj podjeli poslova ugrozi zaπtita kulturne raznolikosti koja predstavlja bogatstvo svake zemlje. KonaËno, i od toga da se on-line ureenje protegne i na off-line svijet. Ta se ideja za sada pojavila u relativno skromnom obliku - to je „preporuka“ Europske komisije iz jeseni 2005. koja se - opet za sada - ograniËuje na ostvarivanje on-line prava. Poticaj za to daju publisheri, Ëuvena velika petorka (EMI, BMG, Universal, Warner Chapell, Sony), koja, otkupivπi prava od autora, postaju najznaËajniji nositelji autorskih prava u svijetu. DjelujuÊi globalno, oni za sebe traæe i globalno jednostavna rjeπenja. Preporuka nije obvezujuÊa, ali je vrlo jasna uputa, iako se ne zna toËno koje su posljedice moguÊe. U online svijetu, sadræaj stavljen na internet stranice, u istom trenutku postaje dostupan svima. Stoga se pojavljuje pitanje kako omoguÊiti istodobno davanje odobrenja kada ga treba traæiti od brojnih druπtava koje imaju mandat samo na teritoriju svoje zemlje. Tako se ovdje susreÊe interes publishera s interesom velikih druπtava poput PRSa (Velika Britanija) i GEMAe (NjemaËka), koja su ubrzo nakon toga osnovala zajedniËku tvrtku pod nazivom CELAS, a EMI je ovlastio kao jedinu za ostvarivanje svojih on-line prava u Europi. Istina, u oæujku 2007. Europski je parlament usvojio vrlo vaænu odluku (nazvanu imenom predlagaËice kao „Levai report“) kojom kritizira preporuku Komisije. Kritika je upuÊena prvenstveno zbog naËina na koji je donesena, zapravo iz razloga πto nije proveden prikladan konzultacijski proces sa svim interesnim stranama. Preporuka, kao pravna kategorija koju autonomno moæe donijeti Komisija bez Parlamenta, smatra se neprihvatljivom ukoliko nadilazi puku interpretaciju postojeÊih pravila. Stoga je oËito da je preporuka stvarala nova pravila, pa je Europski parlament pozvao da se predloæi okvir za direktivu o kolektivnom ostvarivanju prava koja je po pravnoj snazi obvezujuÊa za sve Ëlanice. Iako Hrvatska nije Ëlanica Europske unije, ipak je ukljuËena u sva europska zbivanja te nadasve informirana o njima. Tako je, HDS ZAMP dobio ponudu da postane agentura CELASa za male on-line sustave - dok bi velike (kao npr. T-Mobile), CELAS sam ugovarao. Iz razloga πto hrvatski zakon ne dopuπta djelovanje viπe od jedne udruge na podruËju Hrvatske, niti udruzi koja nije osnovana u Hrvatskoj, taj prijedlog nije bio prihvaÊen.

ZapoËeta træiπna utakmica meu druπtvima za kolektivno ostvarivanje prava stvorila je mnogo tenzija. Europska komisija svojom preporukom o ostvarivanju on-line prava prouzroËila je oπtru kritiku Europskog parlamenta. HDS ZAMP odbio je zakonski neosnovan prijedlog ujedinjenih dvaju europskih druπtava.

… a πto u regiji Naπe je druπtvo i dalje vrlo aktivno u CISACovoj grupi zemalja jugoistoËne Europe (okuplja druπtva iz Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Makedonije, Albanije, Bugarske, Rumunjske, GrËke i Turske). Sastanci druπtava odræani su u 2006. godini u Zagrebu i Sofiji, a u oæujku 2007. u Beogradu. Hrvatsko druπtvo najviπe je odmaklo u povezivanju s meunarodnim sustavima dokumentacije i moguÊe je oËekivati je da Êe na svestranu korist biti poveznica regije s tim sustavima.

Razvijen informacijski sustav HDS ZAMPu omoguÊuje da ostane regionalno srediπte druπtava u jugoistoËnoj Europi.

MALA ACUM, Izrael AEPI, GrËka AKKA/LAA, Latvija AKM, Austrija ALBAUTOR, Albanija AMCOS, Australija APRA, Australija ARTISJUS, Maarska ASCAP, SAD AUME, Austrija BMI, SAD BUMA/STEMRA, Nizozemska CASH, Hong Kong EAU, Estonija GEMA, NjemaËka HARRY FOX, SAD IMRO, Irska JASRAC, Japan KODA, Danska KOMCA, Juæna Koreja LATGA, Litva MCPS, Velika Britanija MCSC, Kina MESAM, Turska MUSICAUTOR, Bugarska NCB, Danska (Skandinavija) OSA, »eπka PAM CG (Crna Gora) PRS, Velika Britanija RAO, Rusija RUPIS, Bjelorusija SABAM, Belgija SACEM, Francuska SACM, Meksiko SADAIC, Argentina SAMRO, Juænoaf. Republika SAS, Gruzija SAZAS, Slovenija SDRM, Francuska SGAE, ©panjolska SIAE, Italija SQN, Bosna i Hercegovina SOCAN, Kanada SODRAC, Kanada SOKOJ , Srbija SOZA, SlovaËka SPA, Portugal STIM, ©vedska SUISA, ©vicarska TEOSTO, Finska TONO, Norveπka UACRR, Ukrajina UCMR ADA, Rumunjska ZAIKS , Poljska ZAMP, Makedonija

+ + + + + + + +

MEHANI»KA PRAVA + + + + + + +

+ + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + +

+ + + + + +

Financijski rezultati 2006. Nakon πto su proπle godine autorska sredstva podijeljena kroz novi raspored fondova, kojim se postiæe preciznija i pravednija remuneracija, ali i podiæe transparentnost poslovanja, ove godine nema promjena u obraËunu. Ponovo biljeæimo porast ukupnih naknada, i to oko 5%, no odnosi spram proπle godine su razliËiti po kategorijama. Sredstva HRTa i generalnih korisnika biljeæe blagi porast, a RTLa i priredbi blagi pad. VeÊa odstupanja biljeæimo kod ostalih razreda: najviπe se moæemo veseliti golemom porastu kod Nove TV, gdje se repartira viπe nego dvostruki iznos. Veliki porast biljeæimo i kod mehaniËkih prava, te kod koncerata seriozne glazbe. Prihodi od koncerata zabavne glazbe manji su oko 11,5%, no radi se o razredu koji dosta oscilira zbog udjela velikih projekata stadionskog tipa. Za oko Ëetvrtinu su manji prihodi iz inozemstva, no i to je kategorija koja oscilira od godine do godine, tako da se ne moæe govoriti o nekom trendu. Po prvi puta se repartiraju sredstva naplaÊena od kabelskih operatera, πto je vaæno u smislu pronalaska novih træiπta i izvora autorske naknade.

+ + + + + + + + + + + + + + + + +

+ + + + + + + + +

Svaka naπa radna godina donosi, uz ponavljanje jednakih poslovnih situacija, i nove izazove. Jednom ih donose nova tehnoloπka rjeπenja koja su Ëesto popraÊena miπljenjem korisnika da je nova tehnika pojela staro autorsko pravo, pa treba podsjeÊati da se pravo ne protivi tehnoloπkom napretku ali i ne nestaje u njemu. Drugi puta izazovi dolaze od nadnacionalnih situacija u kojima Hrvatska, kao kandidat za Ëlanicu Europske unije, veÊ sudjeluje, pa je samo pitanje vremena kada Êe nas obvezivati europska rjeπenja. Tako je, veÊ i Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima iz 2003. prilagoen tim rjeπenjima. HDS ZAMP, stalnim radom sa svojim suradnicima i razmjenom iskustava s kolegama iz srodnih druπtava, nastoji odræavati spremnost da odgovori na sve nove izazove, a u tome je nadasve dobra suradnja s autorima osobito dragocjena. Direktor Sluæbe ZAMP Tomislav RadoËaj

Sanda Zoran Adalbert Sanja VOJKOVI∆ Hrvoje JURANI∆ MARKOVI∆ Ivica RACA Pero HEGEDU©I∆ Ivo Alfi Antun Tomislav GOTOVAC PERCL preminuo JOSIPOVI∆ KABILJO ©ABAN

Æeljko BRKANOVI∆

16.3.07.

NADZORNI ODBOR Hrvatskog druπtva skladatelja 1. 2. 3.

Sanja DrakuliÊ Zlatko Madæar Zrinko TutiÊ

ODBOR ZA Zaπtitu autorskih muziËkih prava 1. 2. 3.

Pero Gotovac Miroslav MiletiÊ Adalbert MarkoviÊ

Uprava ZAMP-a 1. 2. 3.

Tomislav RadoËaj, direktor Nenad MarËec, zamjenik direktora Lordan Ljubenkov, pravni savjetnik (do mjeseca svibnja 2007.)

Matica BerislaviÊeva 9 10 000 Zagreb Tel: 01/4872 370 Fax: 01/ 4872 372 e-mail: hds@hds.hr Poslovnica Osijek ©etaliπte kardinala ©epera 8 31 000 Osijek tel: 031/ 200 722 fax: 031/ 204 121 e-mail: posl-os@hds.hr Poslovnica Rijeka Janeza Trdine 2 51 000 Rijeka tel: 051/ 21 21 10 fax: 051/ 31 52 37 e-mail: posl-ri@hds.hr

Poslovnica Split GunduliÊeva 26a 21 000 Split tel: 021/ 380 273 fax: 021/683 741 e-mail: posl-st@hds.hr Poslovnica Zagreb Heinzelova 62a 10 000 Zagreb tel: 01/ 6387 000 fax: 01/ 6387 001 e-mail: posl-zg@hds.hr