BARBARA DRETA

dr. med., specijalist hematolog

Dobra suradnja između liječnika i bolesnika temelj je uspješnog liječenja. Postizanje dobre komunikacije uz detaljno i jasno objašnjenje mogućih i očekivanih nuspojava liječenja olakšava terapiju, sprječava daljnje komplikacije liječenja i omogućava njihovo brzo i efikasno rješavanje.

Kako bi se postigla dobra komunikacija bitno je bolesniku na jasan i razumljiv način približiti prirodu same bolesti i liječenje. Promicanje zdravstvene pismenosti jedan je od načina na koji možemo olakšati komunikaciju sa liječnikom i olakšati bolesniku tijek liječenja.” životnog stila i ponašanja koje mogu doprinijeti dobrim ishodima liječenja. Naravno, mlađi pacijenti i svi oni koji su informatički pismeni vjerojatno bi željeli pristupiti nekoj internetskoj stranici ili mobilnoj aplikaciji namijenjenoj bolesnicima koja bi sadržavala informacije o bolesti što bi bio digitalizirani alat zdravstvenog opismenjavanja. U tome bi, osim liječnika, veliki doprinos mogle dati i udruge pacijenata te farmaceutska industrija.”

Bo Ena Coha

dr. med.m specijalist internist – hematology

WHO definira zdravlje kao stanje potpunog tjelesnog, duševnog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti. Jedan od preduvjeta za zdravlje je i obrazovanje, pa je obveza, a i odgovornost, nas zdravstvenih djelatnika sudjelovati u različitim aktivnostima poput projekta zdravstvenih rječnika, jer time promičemo zdravstvenu pismenost građana. Mnoga istraživanja pokazala su vezu između niske zdravstvene pismenosti, niske razine zdravlja i veće smrtnosti. Osobe s niskom razinom zdravstvene pismenosti češće neispravno uzimaju lijekove, lošije procjenjuju svoje zdravlju i slabije se odazivaju na preglede.

Dobra zdravstvena pismenost osnova je za odgovorno ponašanje bolesnika, uspješne inicijative i projekte prevencije, kao i uspješno liječenje i suradnju sa zdravstvenim djelatnicima. Poboljšavanje zdravstvene pismenosti jedan je od načina koji može pomoći u razlikovanju informacija koje su važne, provjerene, znanstveno i stručno, od onih koje su suvišne, zbunjujuće, pa i opasne. Nerijetko u različitim medijima “bombastični” naslovi koje ne dolaze od relevantnih izvora zbunjuju građane i dovode do nesporazuma u komunikaciji. Posebice je to važno u doba novih tehnologija, koje pružaju brojne, vrlo korisne alate kojima možemo obrazovati naše bolesnike, ali i ponuditi brojne neprovjerene informacije, tj. dezinformacije.

Mišljenja sam da će nove tehnologije doprinijeti podizanju zdravstvene pismenosti građana, omogućit će veću participaciju bolesnika u procesu liječenja, koje će sve više biti personalizirano, temeljeno na detaljnim informacijama o bolesti, ali i o samom bolesniku. Mišljenja sam da će nove tehnologije omogućiti ujednačenu zdravstvenu skrb za sve bolesnike, bez obzira na mjesto stanovanja.”

prof. dr. sc.