Stomatološko nazivlje

Marin Vodanović Drago Štambuk Ana Ostroški Anić

STOMATOLOŠKO NAZIVLJE

Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Marin Vodanović, Drago Štambuk, Ana Ostroški Anić

STOMATOLOŠKO NAZIVLJE

Autori: Marin Vodanović, Drago Štambuk, Ana Ostroški Anić Naslov knjige: Stomatološko nazivlje Nakladnik: Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu Recenzenti: Jadranka Keros – Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu Milica Mihaljević – Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb Lektor: Ivana Klinčić – Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb Tisak: MGM Studio, Zagreb ISBN: – tiskano izdanje: 978-953-7781-00-2 – e-izdanje: 978-953-96287-9-4 (http://hrston.sfzg.hr) Mjesto i godina izdavanja: Zagreb, 2010.

© Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2010.

Nijedan se dio ove knjige ne smije umnožavati ni na bilo koji način reproducirati bez nakladnikova pismenog dopuštenja.

Knjiga je tiskana uz financijsku potporu Nacionalne zaklade za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske.

Mišljenja, nalazi, zaključci ili preporuke navedene u ovoj knjizi označuju mišljenje autora i ne odražavaju nužno stajališta Nacionalne zaklade za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske.

Marin Vodanović Drago Štambuk Ana Ostroški Anić

Stomatološko nazivlje

Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu Zagreb, 2010.

Sapienti sat!

SURADNICI prof. dr. sc. HRVOJE BRKIĆ, Zavod za dentalnu antropologiju, Stomatološki fakultet, Sveučilište u Zagrebu prof. dr. sc. GORDANA CERJAN LETICA, Katedra za opće i društvene predmete, Stomatološki fakultet, Sveučilište u Zagrebu prof. dr. sc. IVANA ČUKOVIĆ-BAGIĆ, Zavod za dječju i preventivnu stomatologiju, Stomatološki fakultet, Sveučilište u Zagrebu prof. dr. sc. NADA GALIĆ, Zavod za endodonciju i restaurativnu stomatologiju, Stomatološki fakultet, Sveučilište u Zagrebu prof. dr. sc. VJEKOSLAV JEROLIMOV, Zavod za stomatološku protetiku, Stomatološki fakultet, Sveučilište u Zagrebu; član suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti prof. dr. sc. DARKO MACAN, Zavod za oralnu kirurgiju, Stomatološki fakultet, Sveučilište u Zagrebu prof. dr. sc. SENKA MEŠTROVIĆ, Zavod za ortodonciju, Stomatološki fakultet, Sveučilište u Zagrebu prof. dr. sc. MARINKA MRAVAK STIPETIĆ, Zavod za oralnu medicinu, Stomatološki fakultet, Sveučilište u Zagrebu prof. dr. sc. VERA NJEMIROVSKIJ, Zavod za dentalnu antropologiju, Stomatološki fakultet, Sveučilište u Zagrebu prof. dr. sc. ZRINKA TARLE, Zavod za endodonciju i restaurativnu stomatologiju, Stomatološki fakultet, Sveučilište u Zagrebu doc. dr. sc. JELENA DUMANČIĆ, Zavod za dentalnu antropologiju, Stomatološki fakultet, Sveučilište u Zagrebu OA Priv. Doz. Dr. ADRIAN KAŠAJ, Poliklinik für Zahnerhaltung und Parodontologie, Johannes Gutenberg – Universität, Mainz doc. dr. sc. DUBRAVKA NEGOVETIĆ VRANIĆ, Zavod za dječju i preventivnu stomatologiju, Stomatološki fakultet, Sveučilište u Zagrebu doc. dr. sc. PARIS SIMEON, Zavod za endodonciju i restaurativnu stomatologiju, Stomatološki fakultet, Sveučilište u Zagrebu dr. sc. JURICA BUDJA, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb dr. sc. KRISTINA GORŠETA, Zavod za dječju i preventivnu stomatologiju, Stomatološki fakultet, Sveučilište u Zagrebu dr. sc. IVANA KURTOVIĆ BUDJA, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb dr. sc. IVICA PELIVAN, Zavod za stomatološku protetiku, Stomatološki fakultet, Sveučilište u Zagrebu

5

dr. sc. KRISTINA PEROŠ, Katedra za farmakologiju, Stomatološki fakultet, Sveučilište u Zagrebu dr. sc. MIHOVIL STRUJIĆ, Zavod za ortodonciju, Stomatološki fakultet, Sveučilište u Zagrebu mag. bibl. VESNA BORIĆ, Središnja stomatološka knjižnica, Stomatološki fakultet, Sveučilište u Zagrebu mr. sc. ANA ČARIĆ, Zavod za anatomiju, histologiju i embriologiju, Medicinski fakultet, Sveučilište u Splitu mr. sc. IVAN GALIĆ, Dom zdravlja Splitsko-dalmatinske županije, Split mr. sc. MARJANA KNEŽEVIĆ, doctor of dental medicine candidate, Penn Dental Medicine School, University of Pennsylvania mr. sc. VANA KOŠTA, Zavod za anatomiju, histologiju i embriologiju, Medicinski fakultet, Sveučilište u Splitu mr. sc. MAJA MARINOVIĆ GUIĆ, Zavod za anatomiju, histologiju i embriologiju, Medicinski fakultet, Sveučilište u Splitu mr. sc. LIDIJA ŠTEFIĆ, Katedra za opće i društvene predmete, Stomatološki fakultet, Sveučilište u Zagrebu mr. sc. SUZANA VARGA, Zavod za ortodonciju, Stomatološki fakultet, Sveučilište u Zagrebu RATKA BORIĆ BRAKUS, dr. med. dent., Katedra za protetiku dentalne medicine, Studij dentalne medicine, Medicinski fakultet Split, Sveučilište u Splitu IVAN BRAKUS, dr. med. dent., Katedra za oralnu kirurgiju, Studij dentalne medicine, Medicinski fakultet Split, Sveučilište u Splitu LIVIA CIGIĆ, dr. med. dent., Katedra za oralnu medicinu i parodontologiju, Studij dentalne medicine, Medicinski fakultet, Sveučilište u Splitu TOMISLAV ČOHAR, dipl. ing. rač., Služba za informatizaciju i multimedijalne djelatnosti, Stomatološki fakultet, Sveučilište u Zagrebu VESNA FUGOŠIĆ, dr. med. dent. / dr. med., Katedra za stomatološku protetiku, Medicinski fakultet, Sveučilište u Rijeci MARKO GRANIĆ, dr. med. dent., Zavod za oralnu kirurgiju, Stomatološki fakultet, Sveučilište u Zagrebu BOŽANA LONČAR, dr. med. dent., Zavod za oralnu medicinu, Stomatološki fakultet, Sveučilište u Zagrebu DANIJELA MATOŠEVIĆ, dr. med. dent., Zavod za endodonciju i restaurativnu stomatologiju, Stomatološki fakultet, Sveučilište u Zagrebu SLAĐANA MILARDOVIĆ, dr. med. dent., Zavod za stomatološku protetiku, Stomatološki fakultet, Sveučilište u Zagrebu BORIS PAŽIN, dr. med. dent., Stomatološka poliklinika Zagreb ANA POLJIČANIN, dr. med., Zavod za anatomiju, histologiju i embriologiju, Medicinski fakultet, Sveučilište u Splitu

6

IVAN PUHAR, dr. med. dent., Zavod za parodontologiju, Stomatološki fakultet, Sveučilište u Zagrebu VIKTORIJA RUNAC, dr. med. dent., Privatna ordinacija dentalne medicine Makovica – Runac, Dugo Selo IVANA SAVIĆ PAVIČIN, dr. med. dent., Zavod za dentalnu antropologiju, Stomatološki fakultet, Sveučilište u Zagrebu MELITA A. VAZDAR, dr. med. dent., Zagreb JOŠKO VISKIĆ, dr. med. dent., Zavod za stomatološku protetiku, Stomatološki fakultet, Sveučilište u Zagrebu DOMAGOJ VRAŽIĆ, dr. med. dent., Zavod za parodontologiju, Stomatološki fakultet, Sveučilište u Zagrebu LEA VULETIĆ, dr. med. dent., Katedra za fiziologiju, Stomatološki fakultet, Sveučilište u Zagrebu IVAN ZAJC, dr. med. dent., Zavod za oralnu kirurgiju, Stomatološki fakultet, Sveučilište u Zagrebu

7

ZAHV ALE Pisanje zahvala katkad je jedan od težih poslova pri završnome dotjerivanju knjige.

Naime, nije jednostavno u potpunosti i ravnomjerno a ujedno sažeto i pravedno istaknuti sve doprinose onih koji su omogućili, pridonijeli i/ili ostavili svoj trag u pojedinome ostvarenju.

S obzirom na to da projekt Hrvatsko stomatološko nazivlje – HRSTON, a i ova knjiga ne bi bili ostvareni bez financijske potpore Nacionalne zaklade za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske, dugujemo zahvalnost Upravnome odboru Zaklade na ukazanome povjerenju i pruženoj prilici sudjelovanja u izgradnji hrvatskoga strukovnog nazivlja. Osim toga, zahvaljujemo ocjenjivačima projekta koji su u inicijalno predloženome planu provedbe projekta i u polugodišnjem izvješću prepoznali pozitivne vrijednosti, ozbiljnost i temeljitost u njegovu ostvarenju te ga pozitivno ocijenili.

Ovim je projektom došlo do neposredne, sustavno utemeljene multidisciplinarne suradnje između stručnjaka s područja stomatologije i jezikoslovlja, pri čemu je uspostavljen i temelj za buduću suradnju. U tom smislu zahvaljujemo ravnateljici Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje dr. sc. Dunji Brozović Rončević i nacionalnoj koordinatorici za izgradnju hrvatskoga strukovnog nazivlja, voditeljici programa Izgradnja hrvatskoga strukovnog nazivlja (Struna), prof. dr. sc. Maji Bratanić.

Veliku zahvalnost dugujemo i recenzentima Jadranki Keros i dr. sc. Milici Mihaljević, koji su ovu knjigu svojim sugestijama, prijedlozima i komentarima učinili boljom, točnijom i korisnijom.

Hvala svim suradnicima na projektu koji su, svatko u skladu sa svojim vremenskim mogućnostima i ostalim obvezama, dali svoj doprinos, kako u izgradnji baze hrvatskoga stomatološkog nazivlja, tako i predlaganjem preporučenih naziva u dvojbenim situacijama.

I naposljetku, posebno zahvaljujemo dekanu Stomatološkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Dragutinu Komaru, koji je od početka bezrezervno podržao ovaj projekt, pružio potrebnu podršku u njegovu ostvarenju i dao dobronamjerne savjete.

Autori

9

Stomatološko nazivlje Vodanović, Štambuk, Ostroški Anić

SADRŽAJ Predgovor................................................................................................................................... 13 Foreword .................................................................................................................................... 15 Osjećaj za Riječ ......................................................................................................................... 17 Projekt Hrvatsko stomatološko nazivlje – H R S T O N ............................................................. 20 Stomatološko nazivlje – što je to? .............................................................................................. 24 Osnovni terminološki pojmovi i nazivi ......................................................................................... 25 Označenik – pojam .................................................................................................................................................... 25 Definicija .................................................................................................................................................................... 25 Odnosi između označioca i označenika .................................................................................................................... 26 Jednoimenost ili mononimija ..................................................................................................................................... 27 Istoznačnost ili sinonimija .......................................................................................................................................... 27 Višeznačnost ili polisemija i istoimenost ili homonimija............................................................................................. 28 Antonimija .................................................................................................................................................................. 29 Paronimija .................................................................................................................................................................. 30

Odnos između znanstvenoga nazivlja i funkcionalnih stilova hrvatskoga standardnog jezika .... 31 Načini postanka novih hrvatskih naziva...................................................................................... 33 Terminološka načela .................................................................................................................. 34 Stomatološki jezični savjeti......................................................................................................... 35 Tvorba stomatoloških naziva – pravila i posebnosti ................................................................... 36 Internacionalizmi grčkoga i latinskoga podrijetla ........................................................................ 37 Alveolni ili alveolarni? ................................................................................................................................................ 37 Apeksni otvor ili apikalni otvor? ................................................................................................................................. 37 Bakterijski ili bakterijalni? ........................................................................................................................................... 38 Embrijski razvoj ili embrionalni razvoj? ...................................................................................................................... 38 Gingivni ili gingivalni? ................................................................................................................................................ 39 Inkrementne linije ili inkrementalne linije? ................................................................................................................. 39 Karijesni ili kariozni? .................................................................................................................................................. 39 Karijesogen ili kariogen?............................................................................................................................................ 40 Limfoblastni ili limfoblastički? ..................................................................................................................................... 40 Odontoblastni ili odontoblastični? .............................................................................................................................. 40 Okluzijsko opterećenje ili okluzalno opterećenje? ..................................................................................................... 41 Opak, opakni ili neproziran? ...................................................................................................................................... 41 Zubna alveola ili zubna čašica? ................................................................................................................................. 42

Grafijska i pravopisna prilagodba naziva hrvatskomu jezičnom sustavu .................................... 43 Najčešće pogrješke na pravopisnoj razini .................................................................................. 44 Jednačenje po zvučnosti ........................................................................................................................................... 44 Adhezija ili athezija? .................................................................................................................................................. 44 Pisanje naziva preuzetih iz grčkoga i latinskoga jezika............................................................................................. 45 Pisanje pridjeva izvedenih od dviju imeničnih osnova .............................................................................................. 45 Blok-anestezija ili blok anestezija? ............................................................................................................................ 46 Kralješnica ili kralježnica? .......................................................................................................................................... 46 Rendgenski ili rentgenski? ......................................................................................................................................... 46 Protetski nadomjesci ili protetski nadomjestci? ......................................................................................................... 47

Sklonidba naziva u množini ........................................................................................................ 48

11

Stomatološko nazivlje Vodanović, Štambuk, Ostroški Anić

Sklonidba naziva preuzetih iz grčkoga i latinskoga jezika .......................................................... 51 Pogrješke na tvorbenoj razini – pridjevi koji završavaju sufiksima -ni i -ski ................................ 52 Anafilaktička reakcija ili anafilaktična reakcija? ......................................................................................................... 52 Egzotermička reakcija ili egzotermna reakcija? ........................................................................................................ 52 Fonetski i fonacijski .................................................................................................................................................... 53 Forenzična stomatologija ili forenzička stomatologija? ............................................................................................. 53 Funkcijski otisak ili funkcionalni otisak? .................................................................................................................... 53 Imun, imunosni i imunološki ...................................................................................................................................... 54 Metabolični i metabolički ............................................................................................................................................ 54 Protetički i protetski .................................................................................................................................................... 54 Sistemske bolesti ili sistemne bolesti? ...................................................................................................................... 54 Toksički i toksični ....................................................................................................................................................... 55

Ostale pogrješke na tvorbenoj razini .......................................................................................... 56 Bijeljenje zuba ili izbjeljivanje zuba? .......................................................................................................................... 56 Donječeljusni ili donjočeljusni? .................................................................................................................................. 56 Snimak ili snimka? ..................................................................................................................................................... 56 Specijalist ili specijalista?........................................................................................................................................... 57 Srednji ili središnji? .................................................................................................................................................... 57 Unutarnje krvarenje ili unutrašnje krvarenje? ............................................................................................................ 57 Usni ili usneni? ........................................................................................................................................................... 58 Vlaknat ili vlaknast? ................................................................................................................................................... 58

Sintaktička razina – posvojni genitiv ili posvojni pridjev? ............................................................ 59 Pogrješke na leksičkoj razini ...................................................................................................... 60 Gingiva, desni ili zubno meso? .................................................................................................................................. 60 Kandžasta kvržica ili pandžasta kvržica? .................................................................................................................. 60 Koronarni ili krunski? ................................................................................................................................................. 61 Koštica ili košćica? ..................................................................................................................................................... 61 Oticanje, naticanje i oteklina? .................................................................................................................................... 61 Pacijent ili bolesnik? .................................................................................................................................................. 62 Parodont, periodont ili parodoncij? ............................................................................................................................ 62 Poslijeoperativna osjetljivost ili poslijeoperacijska osjetljivost? ................................................................................. 62 Restorativna ili restaurativna stomatologija? ............................................................................................................. 63 Rezidualna, zaostatna ili zaostala cista? ................................................................................................................... 63

Stomatologija ili dentalna medicina? .......................................................................................... 64 Budućnost razvoja hrvatskoga stomatološkog nazivlja .............................................................. 66 Literatura i izvori podataka ......................................................................................................... 67 DODATAK 1 – Popis izabranih stomatoloških naziva hrvatskoga i stranoga podrijetla .............. 69 DODATAK 2 – Popis izabranih stomatoloških naziva s istovrijednicama ................................... 84 DODATAK 3 – Popis literature upotrijebljene u bazi hrvatskoga stomatološkog nazivlja ........... 92 Podatci o autorima ..................................................................................................................... 96 Kazalo pojmova .......................................................................................................................... 99

12

Stomatološko nazivlje Vodanović, Štambuk, Ostroški Anić

Predgovor

Ulaskom Republike Hrvatske u skupinu zemalja članica Europske unije hrvatski jezik postaje jedan od njezinih službenih jezika. Brojni su uvjeti koje je potrebno ispuniti da bi neki jezik dosegao međunarodno priznat status, a jedan je od temeljnih uvjeta sustavno izgrađeno nazivlje pojedinih struka. Iako je hrvatski jezik svoje međunarodno priznanje doživio 1. rujna 2008. prihvaćanjem nove bibliografske oznake „hrv“ za hrvatski jezik, nebriga za stvaranje hrvatskoga nazivlja i nekritično prihvaćanje tuđica i ostalih posuđenica sustavno ugrožava opstojnost hrvatskoga jezika, a time i njegov međunarodni status.

Nacionalna zaklada za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske krajem 2007. godine odlučila je poduprijeti inicijativu Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske za izgradnju i njegovanje hrvatskoga strukovnog nazivlja. Stoga je raspisala prvi krug natječaja za izbor nacionalnoga koordinatora izgradnje hrvatskoga strukovnog nazivlja. Na natječaju je izabran Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. U drugom krugu natječaja Izgradnja hrvatskoga strukovnog nazivlja (2009.) Nacionalna zaklada za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske odlučila je poduprijeti projekte izgradnje hrvatskoga strukovnog nazivlja za područja koja se u današnje doba najbrže razvijaju, primjerice za područje europske pravne stečevine, računalnih znanosti, gospodarstva, financija, promidžbe, ali i za sva ostala znanstvena područja. Pri izgradnji strukovnoga nazivlja osobita je pozornost posvećena interdisciplinarnomu pristupu, odnosno uskoj suradnji između jezikoslovaca i stručnjaka pojedinih struka te ujedno uspostavljanju suradnje među stručnjacima raznih struka, kako bi se nazivlje za iste pojmove u različitim strukama ujednačilo. Program Izgradnja hrvatskoga strukovnog nazivlja koji koordinira Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje omogućuje prirodan protok znanja, znanstvenih dostignuća i informacija na hrvatskome jeziku u sve društvene slojeve, što je nužna pretpostavka opstojnosti hrvatskoga standardnog jezika.

Knjiga Stomatološko nazivlje nastala je kao rezultat projekta Hrvatsko stomatološko nazivlje – H R S T O N , koji je financirala Nacionalna zaklada za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske. Projekt se tijekom 2009. i 2010. godine odvijao na Stomatološkome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u suradnji s Institutom za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Na projektu je radilo 50 suradnika sa Stomatološkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Splitu, privatnih stomatoloških ordinacija i stomatoloških poliklinika te s Universitätsmedizin der Johannes Gutenberg – Universität u Mainzu i Penn Dental Medicine School University of Pennsylvania.

Sadržaj knjige može se podijeliti na dva glavna dijela. U prvome se dijelu, osim osnovnih podataka o projektu Hrvatsko stomatološko nazivlje – H R S T O N , mogu pronaći preporuke za pravilno pisanje stomatoloških naziva, popis terminoloških načela te upute o načinu tvorbe novih hrvatskih naziva. U drugome su dijelu knjige obrađeni 13

Stomatološko nazivlje Vodanović, Štambuk, Ostroški Anić

specifični primjeri stomatoloških naziva za koje se pokazalo da često izazivaju probleme i nedoumice pri pisanju i prevođenju stomatoloških tekstova. Osim toga, tu je i popis izabranih stomatoloških naziva s njihovim sinonimima koji su na odgovarajući način razvrstani. Na kraju se knjige nalazi popis literature za one koji žele više saznati te osnovni podatci o autorima knjige.

Umjesto uvoda, na narednim se stranicama nalazi tekst Drage Štambuka Osjećaj za Riječ, koji se možda svojim stilom i osebujnošću književnoga izričaja razlikuje od tekstova uobičajenih za literaturu ovoga tipa, ali zato donosi jedan izrazito osoban doživljaj hrvatskoga jezika. Čitatelj ima mogućnost upoznati i osjetiti specifičnu vrstu domoljublja sazdanu na ljubavi prema hrvatskomu jeziku. To nam jezikoljublje pruža uvid u vertikalnu (povijesnu) i horizontalnu (prostornu) dimenziju hrvatskoga jezika te biva potkrijepljeno primjerima autorova konkretnoga djelovanja u izgradnji i očuvanju hrvatskoga jezika.

Marin Vodanović

Zagreb, listopad 2010.

14

Stomatološko nazivlje Vodanović, Štambuk, Ostroški Anić

Foreword

As the Republic of Croatia becomes one of the member states in the European Union, the Croatian language will become one of the EU's official languages. Numerous conditions must be satisfied if a language is to achieve international recognition, and one of these is a systematically developed special field terminology. The very survival of the Croatian language and its international status are constantly threatened by neglect towards creating Croatian terms, combined with the uncritical acceptance of foreign language inflexions.

Towards the end of 2007, the National Foundation for Science, Higher Learning and Technological Development of the Republic of Croatia made the decision to support the intitiative of the Croatian Standard Language Council at the Ministry of Science, Education and Sports’ to develop, promote and maintain Croatian special field terminology. The Ministry issued its first call for proposals in order to find a national coordinator for the project Development of Croatian Special Field Terminology. The task was entrusted to the Institute of Croatian Language and Linguistics. A second call for proposals was issued in 2009, when the National Foundation for Science, Higher Education and Technological Development of the Republic of Croatia decided to support special fields terminology projects for academic areas currently displaying the highest development rate, such as EU legislation, computer science, economics, finance, marketing, and others. Special attention was placed on using an interdisciplinary approach in creating special field terminology, which defines the colaboration between linguistic specialists and experts in certain fields, as well as establishing cooperation between experts from various fields for the purpose of harmonizing terminology between professions. The Development of Croatian Special Field Terminology, coordinated by the Institute for the Croatian Language and Linguistics, facilitates the natural flow of information, knowledge and scientific achievements into all pores of society, which is a prerequisite for the sustainability of standard Croatian.

The book titled Dental terminology is the result of the Croatian Dental Terminology Project, also known as H R S T O N , which was funded by the National Foundation for Science, Higher Learning and Technological Development of the Republic of Croatia and was carried out at the University of Zagreb School of Dental Medicine in 2009 and 2010.

Some 50 experts cooperated in the project, both from the University of Zagreb School of Dental Medicine and the Institute for Croatian Language and Linguistics, as well as from the University of Rijeka Medical Faculty, the University of Split Medical Faculty, private dental practices and polyclinics, the Universitätsmedizin der Johannes Gutenberg – – Universität in Mainz and the Penn Dental Medicine School University of Pennsylvania.

The book’s content falls into two main parts. The first part contains basic information on the Croatian Dental Terminology Project – H R S T O N , as well as guidelines for the proper coining of dental terms, a list of terminological principles, and instructions for creating Croatian terms. The second part of the book lists specific examples of dental 15

Stomatološko nazivlje Vodanović, Štambuk, Ostroški Anić

terminology that has proven to be difficult and controversial in writing and translating specialized dental texts. There is also a list of select dental terms paired with specifically classified synonyms. The end of the book features a list of recommended readings for those who are eager for in-depth study, accompanied by information about the authors of the book.

Instead of an introduction, the following pages display a text by Drago Štambuk, titled: Osjećaj za Riječ, written with such an unusual literary expression and in such a style that sets it apart from the texts most frequently encountered in this type of literature, and renders a most personal experience of the Croatian language. The reader is given an opportunity to get to know and, literally, get to feel a certain type of patriotism built on love for the Croatian language. This linguophilia offers us an insight into the vertical (historic) and horizontal (spatial) dimensions of the Croatian language, and is substantiated in the author’s actual work on developing and preserving our Croatian language.

Marin Vodanović Zagreb, October 2010

16

Stomatološko nazivlje Vodanović, Štambuk, Ostroški Anić

Osjećaj za Riječ

U nemilosnom globalizacijskom žrvnju ne stradavaju samo biljne i životinjske vrste, pa onda i čovjek, već i čovjekova idiosinkratska, ucjeloviteljska komunikacijska snaga – njegov jezik. Stradavaju i nestaju brojni materinski jezici, a jednako slabi i korumpira se, među inima, i naš – hrvatski jezik.

Već osamdesetih, sluteći političke promjene i rasap totalitarnih, većih i manjih, imperija (SSSR-a i Jugoslavije), zamislio sam i 1991. utemeljio pjesničku manifestaciju Croatia rediviva koja se jezično – njegujući hrvatsku lingvističku raznolikost (ča, kaj, što) imala opirati nametanju susjednoga nam srpskoga jezika, koji, istina, samo nominalno bio je štokavskim kao i jedan od naših triju hrvatskih jezičnih idioma (uz čakavski i kajkavski), ali štokavskim koji je to samo po riječci što i koji se nikada nije definirao u odnosu na dva, već spomenuta stara hrvatska jezika, a kako je to činio i čini hrvatski štokavski. Stoga srpski štokavski i nije štokavski – već samo i jedino srpski. Naime, štokavski jezici – po riječci koja ih definira – jesu i ruski, bugarski, makedonski.

Sudbina hrvatskoga jezika tripartitna je, trojstvena i koinéizirajuća (miješajuća, kao u staroj Grčkoj gdje dijalekti formirahu službenu mješavinu ili slitinu – zvanu koiné).

Moja pjesnička smotra, kojoj je jezik u temelju, a u Selcima na otoku Braču traje duže od 20 godina, okuplja pjesnike čakavskoga, kajkavskoga i štokavskoga idioma, od kojih se jednoga ovjenčava maslinovim vijencem, a stihovi mu se uklešu u mramornu ploču na Zidu od poezije. Naime, namjera mi je bila čakavskim i kajkavskim (leksikom, osobito) bogatiti standardni hrvatski književni jezik, koji je štokavski, i jačati ga, a ne raditi na njegovu razbijanju i rastakanju, kao u destruktivnom pristupu hrvatskom jezičnom standardu onih koji bi ovu manifestaciju – zdravom razumu usuprot – radije tretirali s rušilačkih jezikohulnih pozicija.

Omnia mea mecum porto: sve svoje jezično blago sa sobom nosim i Croatia rediviva, koja se rađala s hrvatskom državom, promišljala je jezik kroz sve svoje tri jezične dionice i njihov zajednički troplet – hrvatsku koiné.

Predaleko smo otišli prihvaćajući Vuka, Bečki i Novosadski dogovor e da bi mogli preko noći onepismeniti sebe kao narod – odlukom koja bi ukidala hrvatsku štokavicu (što je dovela nas, istina nominalno, pod skut velikosrpske dominacije i problematizirala našu nacionalnu samobitnost, gubljenjem jezične razlike i pričuve sadržane u čakavici – najstarijem idiomu i Marulovu jeziku – kao i u kajkavici, Krležinoj koliko i Belostenčevoj).

Prožimanje štokavice, dubrovačke i južnohrvatske, spomenutim dvjema jezičnim dionicama (jadranskom, obalnom i otočkom čakavicom te sjevernom kajkavicom) činilo mi se kulturološki i uljudbeno logičnim i jedinim ispravnim putem kojim se trebao razvijati hrvatski jezik. Budući da tomu iz političkih razloga nije bilo tako, danas nam je, barem leksički, spasiti što spasiti se dade, obogaćujući leksičkim blagom dvaju hrvatskih protojezika – književni standard, posljednjih stoljeća građen ponajviše na štokavici. Stoga 17

Stomatološko nazivlje Vodanović, Štambuk, Ostroški Anić

moj dugogodišnji konceptualni moto i jest: leksikom čakavice i kajkavice bogatiti hrvatski književni standard. A upravo to, posljednjih dviju dekada, nesebično radi spomenuta književna smotra – dok stavlja na istu vrijednosnu razinu i jednako uvažava sve tri hrvatske lingvističke dionice u kojima i ča i kaj i što jednako milo i toplo zvone.

Svoju književnu manifestaciju doživljavam i kao otpor globalizacijskim tendencijama da se tehnološko-imperijalnim, kulturološkim i političkim putem jedan jezik, u našemu civilizacijskom krugu – engleski, nametne svijetu te da postupno izbriše ili marginalizira ostale jezike. No ljudi snuju, a Bog odlučuje – dajući hrabrost i snagu malima da pokažu svoj ponos i prkos te da obrane svoje dostojanstvo. Globalizacija ima različite razine i putove opasnosnih ali istovremeno i spasiteljskih gradacija. Tehnološki i znanstveni napredak područje je u kojemu, kao u medicini i stomatologiji te biološkim znanostima, engleski jezik dominira i nameće terminologiju i pravila igre.

Je li moguće od spomenutoga nametnuća braniti se i obraniti?

I ova je knjiga primjerom kako se – ujedinjenim naporima stručnjaka stomatološke i medicinskih grana, zatim jezikoslovaca i ljudi koji duboko osjećaju jezik i njegovo bìlo – može postići mnogo. Ona je pledoaje za materinski jezik i ustava nadiranju snažne anglizacije, u manjem stupnju germanizacije, srbizacije i frankofonizacije hrvatskoga jezika.

Suvislim promišljanjem, razumijevanjem struke i značenja stranih izraza/termina te njihovim prevođenjem, prilagođavanjem i filtriranjem kroz hrvatsko leksičko jezično blago, moguće je stvoriti izraze koji precizno i točno u hrvatskome opisuju problem, pojam, patologiju, funkciju pa prijenosom, ne doslovnim već kreativnim – a iz dubokoga osjećaja hrvatskoga jezika – uskrisuju riječi arhetipskih priziva te formiraju novi strukovni jezik, kano nekada Bogoslav Šulek i drugi kreatori hrvatskoga nazivlja. Ovaj novovjeki spomenik hrvatskome strukovnom stomatološko-medicinskom imenovanju ukazuje na put kojim nam je u jeziku ići, zazivlje način na koji nam se postaviti i ponašati u porivu očuvanja bogatstva svojega jezika.

Oduvijek gajih osjećaj za Riječ pa kada sam kao mladi specijalist – u Kliničkom bolničkom centru Rebro u Zagrebu spoznavajući u punini narav ulkusne bolesti – umjesto uvriježena naziva čir, a shvaćajući koliko je neprimjeren jer sugerira izbočinu, gnojni furunkul, umjesto onoga što zapravo jest na želučanoj ili dvanaesničkoj sluznici, a to je njezin manjak, defekt ili povreda – počeo u gastroskopskim nalazima pisati vrijed, zaslužio sam hudu pažnju onih koji bdjehu nad jezičnom političkom ispravnošću. Naziv za takvo moje djelovanje bio je „nacionalizam u jeziku”.

Baviti se hrvatskim jezikom u našoj domovini u olovnim vremenima bje itekako opasan posao, pa su mnogi – poput kolege dr Ivana Šretera koji je zbog pisanja časnik umjesto oficir završio u zatvoru – slijedili njegovu sudbinu, dok je imenovani tijekom Domovinskoga rata, zbog zlopamćenja stradao mučeničkom smrću.

Bio sam ponosan kada sam dobio prvu nagradu na natječaju s njegovim imenom, za novu hrvatsku riječ – proširnica ili žilni potporanj, nazive koje sam sugerirao za stent, znajući kao liječnik što stent koji se unosi u srčane koronarke radi ili ima raditi u njima, e kako bi sačuvao srce od ishemije olakšavajući protjecanje krvi kroz njegovo žilje.

Na isti način skovao sam i riječ ritmodajnik za pace-maker (napravu koja aritmičnom srcu daje redovit i uredni ritam, tj. predvodi ga).

18

Stomatološko nazivlje Vodanović, Štambuk, Ostroški Anić

Davnih osamdesetih baveći se u Londonu liječenjem oboljelih od AIDS-a ili side te uvidjevši kako bolesnici preko noći gube tjelesnu težinu i naprosto kopne, poput snijega – nazvao sam bolest na hrvatskom kopnica. Bila je ta moja novotvorenica semantički prazna, do tada nerabljena, s nastavkom kao drugi hrvatski nazivi za bolesti: sušica, padavica. AIDS kao akronim s velikim slovima djelovao je nezgrapno i s teškoćama se sklanjao, dok je francuski naziv SIDA, također akronim, bio kod nas deplasiran jer isto bje i hrvatsko žensko ime; naime, tako se zvala hrvatska pjesnikinja Sida (Sidonija) Košutić.

Kopnica je iz jednoga mojega intervjua, za Večernji list 1990., ušla u Brodnjakov Razlikovni rječnik srpskog i hrvatskog jezika i tako sačuvana. Nije prodrla u svakodnevnu uporabu, ali je koriste mnogi liječnici. Koliko je rijetka ilustrira činjenica da je 2004. u HRT-ovu kvizu Miljunaš, kod pogađanja odgovora na pitanje: hrvatski naziv za sidu ili AIDS, bila visoko rangirana u pretposljednjem, sugerirano teškom, pitanju.

Narod koji drži do sebe stvara vlastitu terminologiju i ne preuzima je doslovce; vodi računa o svome jeziku i njeguje ga. Ovakvo ponašanje valja ohrabriti bez obzira na to što će ga zarobljeni umovi okrstiti retrogradnim. No, ako Francuzi mogu i institucijski brinuti o svojemu jeziku i njegovoj čistoći, zašto ne možemo i mi kojima je jezični purizam prirođena osobina materinskoga jezika. Nemar prema jeziku ne može nikako biti vrlinom i za uljuđeni je svijet, u pravilu, neprihvatljiv.

Da, stoji: Quod licet Jovi, non licet bovi, ali vrijedi i Tko kuca otvorit će mu se ili Tko traži taj nalazi. Pokucajmo stoga i potražimo zlatni gral svojega jezika koji pohranjen je, prvenstveno, u ljubavi prema narodnosnom bitku; u nama samima, našoj kulturi i ljudskom nam značaju.

Zaključit ću ovaj uvod stihovima urezanim na mramoru Zida od poezije u malenom mjestu srca moga, u Selcima na Braču, gdje ploča za 1992. godinu navodi sljedeće:

Onako kako more cjeliva otok, postupno postojano, tako ćemo i mi, djeca Božje providnosti, sebe nanovo zavoljeti.

Dakle, vrijeme je i red, da sebe nanovo zavolimo. Naša ljubav prema sebi neće, nit može, isključiti ljubav prema drugome i prema svijetu. Domovina jest svijet, kao što i svijet – naša je domovina.

Sursum corda! Gore srca!

Hvala svima koji su marljivim radom i stručnošću ostvarili ovu vrijednu, potrebitu i dragu nam knjigu.

Drago Štambuk Tokio, 20. rujna 2010.

19

Stomatološko nazivlje Vodanović, Štambuk, Ostroški Anić

Projekt Hrvatsko stomatološko nazivlje – H R S T O N

Projekt Hrvatsko stomatološko nazivlje – H R S T O N projekt je koji je financirala Nacionalna zaklada za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske.

Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu ustanova je nositelj projekta, a voditelj projekta je dr. sc. Marin Vodanović. Glavni je suradnik na projektu mr. sc. Lidija Štefić, a urednik za jezičnu tvorbu Drago Štambuk. Projekt se odvijao unutar jedne godine, u razdoblju od 1. prosinca 2009. do 30. studenoga 2010. Sve obavijesti o projektu dostupne su na mrežnim stranicama projekta http://hrston.sfzg.hr i Nacionalne zaklade za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske http://www.nzz.hr.

Stomatologija je klinička i znanstvena disciplina koja svoj razvoj i napredak ostvaruje bliskom suradnjom s drugim biomedicinskim znanostima i sa znanostima s tehničkoga i društveno-humanističkoga područja. Izražena svijest o važnosti interdisciplinarnoga pristupa u razvoju stomatološke djelatnosti čini stomatologiju jednom od najotvorenijih struka biomedicine u smislu prihvaćanja i primjene najnovijih dostignuća suvremene znanosti. Od takva pristupa dobrobit ostvaruju i pacijenti, koji dobivaju bolju i kvalitetniju stomatološku uslugu, i stomatolozi, kojima se na taj način pružaju ergonomičniji uvjeti za rad te podiže radna učinkovitost.

Praćenje i primjena najnovijih trendova u suvremenoj stomatologiji nužno zahtijeva kontinuiranu izobrazbu na međunarodnoj razini, čemu je preduvjet poznavanje stranih jezika. Gledano iz hrvatske perspektive, engleski i njemački jezik istakli su se kao jezici stomatologije kao stručne i znanstvene discipline. Tiskana i elektronička građa hrvatskih biomedicinskih knjižnica pokazuje da je većina stranih stomatoloških časopisa znanstvenoga i/ili stručnoga karaktera na engleskome i nešto manje na njemačkome jeziku. To je bitno znati zbog toga što u izobrazbi stomatologa u Hrvatskoj (diplomskoj, poslijediplomskoj i cjeloživotnoj) pretežno sudjeluju nastavnici-stomatolozi koji se istodobno moraju baviti znanošću, kliničkim radom i nastavom. Ne postoje stomatolozi koji u sklopu znanstveno-nastavnih ustanova druge uče stomatološkim disciplinama, a da se bave samo znanošću bez kliničkoga rada, kao što je to moguće u pojedinim drugim biomedicinskim disciplinama. Iako je to s jedne strane prednost jer pruža neposrednu mogućnost rada i izobrazbe zasnovane na dokazima, sa stajališta je strukovnoga jezika velik nedostatak jer u svakodnevnome radu sa studentima stomatologije i sa stomatolozima na poslijediplomskoj i/ili cjeloživotnoj izobrazbi dolazi do masovne i nekritične primjene stručnih stomatoloških izraza iz stranih jezika te jezičnih konstrukcija koje nisu u duhu hrvatskoga jezika. Time se nanosi nesaglediva šteta razvoju i promidžbi uporabe hrvatskoga strukovnog nazivlja jer oni koji su zaduženi za izobrazbu drugih sami nisu dovoljno i pravilno educirani. Osim toga, često im za aktivnosti na tome planu manjka motivacije.

S obzirom na to da hrvatsko strukovno nazivlje ostaje „mrtvo slovo na papiru“, ako se umjesto njega upotrebljavaju tuđice i neodgovarajuće konstrukcije protivne duhu

20

Stomatološko nazivlje Vodanović, Štambuk, Ostroški Anić

hrvatskoga jezika, nužno je raditi na izgradnji strukovnoga nazivlja i na njegovoj popularizaciji među korisnicima. Projekt Hrvatsko stomatološko nazivlje – H R S T O N zamišljen je kao niz koordiniranih aktivnosti s ciljem izgradnje i popularizacije uporabe hrvatskoga stomatološkog nazivlja.

U tom je smislu izgrađena elektronička stomatološka terminološka baza u kojoj se nalazi oko 7000 naziva, od čega je oko 4500 naziva dobilo oznaku preporučenoga naziva, dok su ostali nazivi klasificirani kao dopušteni, nepreporučeni, žargonizmi i arhaizmi.

Raspodjela obrađenih preporučenih naziva s obzirom na stomatološka područja prikazana je u donjoj tablici.

Stomatološko područje

Broj obrađenih preporučenih naziva*

anatomija – oralna i dentalna

812

dentalna implantologija

27

dječja i preventivna stomatologija

160

embriologija – oralna i dentalna

125

endodoncija

144

farmakologija (u stomatologiji)

218

fiziologija (u stomatologiji)

211

forenzička stomatologija

34

histologija – oralna i dentalna

178

medicinski nazivi (u stomatologiji)

799

opća stomatologija

171

oralna kirurgija

304

oralna medicina

238

oralna mikrobiologija

36

ortodoncija

199

parodontologija

199

patologija tvrdih zubnih tkiva

58

restaurativna stomatologija

82

stomatološka protetika

451

stomatološka radiologija

46

stomatološki materijali

253

Raspodjela obrađenih preporučenih naziva s obzirom na stomatološka područja u bazi stomatološkoga nazivlja (*brojčano stanje 15. listopada 2010.)

21

Stomatološko nazivlje Vodanović, Štambuk, Ostroški Anić

Stomatološka terminološka baza može poslužiti kao izvrstan izvor definicija stomatoloških naziva i kao elektronički višejezični stomatološki rječnik s više od 15 000 stranih naziva na engleskome, njemačkome, talijanskome i latinskome jeziku. Naime, uz svaki je preporučeni naziv navedena i najmanje jedna njegova istovrijednica na engleskome i njemačkome jeziku, a više od dvije trećine naziva ima i prijevod na talijanski jezik. Gdje je bilo moguće, uvršteni su i prijevodi naziva na latinski. Nazivi u bazi obrađeni su prema uputama i preporukama Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, a u njihovu su definiranju upotrebljavane brojne referentne knjige iz svih stomatoloških područja. Popis upotrijebljene referentne literature moguće je pronaći na kraju knjige.

Brojni su primjeri gdje hrvatski nazivi nisu uspjeli zaživjeti i steći širi krug korisnika u svakodnevnome govoru. Postoje, međutim, i svijetli primjeri gdje se hrvatski nazivi ravnopravno, a u nekim slučajevima čak i nadmoćno, nose sa stranim nazivima. Stoga posebnu vrijednost baze čine novostvoreni autorski nazivi koji su u bazi hrvatskoga stomatološkog nazivlja posebno označeni. Autorskim je nazivom smatran svaki naziv koji se nije mogao pronaći u referentnoj literaturi korištenoj u izgradnji baze hrvatskih stomatoloških naziva. Iako taj kriterij nije savršen ni potpuno objektivan jer referentna literatura ne obuhvaća svu moguću literaturu i sve ostale moguće izvore naziva, na taj se način željelo autore potaknuti da osmišljavaju nove hrvatske nazive, čemu su se mnogi rado odazvali. Autorski nazivi koji se nalaze u bazi hrvatskoga stomatološkog nazivlja naš su skroman ali, nadamo se, vrijedan doprinos izgradnji i očuvanju hrvatskoga jezika. Svi su prijedlozi u vezi s autorskim nazivima dobrodošli.

Prikaz obrađenoga naziva u stomatološkoj terminološkoj bazi

22

Stomatološko nazivlje Vodanović, Štambuk, Ostroški Anić

S ciljem popularizacije uporabe hrvatskoga stomatološkog nazivlja objavljeno je nekoliko članaka u časopisima s područja stomatologije, biomedicine i jezikoslovlja, a sam je projekt predstavljen na konferencijama i skupovima u Hrvatskoj i inozemstvu. Mrežna stranica projekta (http://hrston.sfzg.hr) tijekom godine dana postojanja zabilježila je više od 10 000 posjeta i postala središnje mjesto informiranja o stomatološkome nazivlju i jezičnim nedoumicama u stomatološkoj struci. Interakcija s korisnicima i mogućnost dobivanja stomatoloških jezičnih savjeta elektroničkim putem pokazala se izvrsnim i učinkovitim rješenjem za brojne jezične nedoumice jer je zabilježeno više stotina komentara i upita u vezi sa stomatološkim nazivljem.

23

Stomatološko nazivlje Vodanović, Štambuk, Ostroški Anić

Stomatološko nazivlje – što je to?

Stomatologija je dio medicine koji se bavi sprječavanjem bolesti i održavanjem zdravlja usne šupljine te liječenjem bolesti ili stanja koja odstupaju od normalnih anatomskih i fizioloških odnosa unutar stomatognatoga sustava. Iako su pojedini terapijski zahvati na zubima poznati još od davnina, suvremena se stomatologija razvila krajem 19. stoljeća kao grana medicine, a danas čini samostalno znanstveno i stručno područje.

Stomatologija pri tome objedinjuje temeljne znanstvene spoznaje i njihovu pozitivnu praktičnu primjenu, a od 2003. u Republici Hrvatskoj je i zakonski definirana Zakonom o stomatološkoj djelatnosti te uključuje osam priznatih specijalističkih područja. Zajedno s medicinom, farmacijom i veterinarstvom, stomatologija pripada području biomedicine.

Nazivlje ili terminologija definira se kao sustav naziva koji se upotrebljavaju u određenome znanstvenom, stručnom, tehničkom ili umjetničkom području. Sama riječ terminologija ima više značenja: može biti istoznačna s riječju nazivlje, ali može upućivati i na znanost koja se bavi proučavanjem naziva, pojmova i nazivlja (terminologija ili nazivoslovlje). Možda je najbolje riječ nazivlje upotrebljavati u značenju „sustav naziva koji se upotrebljavaju u određenome znanstvenom, stručnom, tehničkom ili umjetničkom području“, riječ naziv u značenju „riječ ili skupina riječi koje se upotrebljavaju u određenome znanstvenom, stručnom, tehničkom ili umjetničkom području“, a riječ terminologija u značenju „znanost koja se bavi proučavanjem naziva, pojmova i nazivlja“.

Prema navedenome, pojam stomatološko nazivlje označuje sustav naziva (riječi ili skupina riječi) koji se upotrebljavaju u stomatologiji kao stručnoj i znanstvenoj disciplini. S obzirom na to da je stomatologija sastavni dio medicine, i uvažavajući činjenicu da se brojne riječi i pojmovi iz medicine upotrebljavaju i u stomatologiji, sama granica između stomatološkoga i medicinskoga nazivlja nije jasno definirana. Imajući u vidu isprepletenost medicine i stomatologije, stroga podjela između stomatološkoga i medicinskoga nazivlja nije ni prirodna ni potrebna, pogotovo ako se uzme u obzir činjenica da je projekt Hrvatsko stomatološko nazivlje – H R S T O N trenutačno jedini projekt s područja biomedicine u sklopu programa Izgradnja hrvatskoga strukovnog nazivlja Nacionalne zaklade za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske.

24

Stomatološko nazivlje Vodanović, Štambuk, Ostroški Anić

Osnovni terminološki pojmovi i nazivi

Naredna četiri poglavlja do poglavlja Stomatološki jezični savjeti, koja donose osnovne podatke o terminološkim pojmovima i načelima, uz dopuštenje autora djelomično su preuzeta iz knjige Lane Hudeček i Milice Mihaljević Hrvatski terminološki priručnik (Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 2009.). Radi lakšega razumijevanja, gdje je to bilo moguće, navedeni su primjeri iz stomatološkoga nazivlja.

Označenik – pojam Svaki naziv ima dvije strane – pojam koji se označuje (označenik) i jezični izraz (riječ ili skupina riječi) kojim je taj pojam označen (označilac).

Primjeri OZNAČILAC

OZNAČENIK

zub

= NAZIV =

kalcificirana struktura smještena u zubnome nastavku gornje ili donje čeljusti

caklina

= NAZIV =

tvrdo zubno tkivo koje pokriva anatomsku zubnu krunu

Definicija Definicija daje opis značenja pojma uporabom drugih poznatih pojmova koji omogućuju njegovo razgraničenje od svih ostalih pojmova u pojmovnome sustavu.

Pojmovi koji pripadaju jednomu području (struci) mogu se odrediti na tri načina: definicijom, istoznačnicama i istovrijednicama u drugim jezicima. Definicija precizno i sažeto opisuje što određeni pojam jest i razgraničuje ga od drugih istorednih pojmova. Definicija treba biti oblikovana tako da u nekome tekstu može stajati umjesto samoga naziva.

25

Stomatološko nazivlje Vodanović, Štambuk, Ostroški Anić

Primjeri NAZIV

DEFINICIJA

ISTOZNAČNICA

ISTOVRIJEDNICA U ENGLESKOM JEZIKU

sjekutić

zub gornje ili donje čeljusti smješten u prednjem dijelu zubnoga niza između očnjaka

inciziv

incisor

desni

dio sluznice usne šupljine koji prekriva alveolarni nastavak gornje ili donje čeljusti i zubni vrat

zubno meso

gingiva

Odnosi između označioca i označenika Označilac i označenik zajedno tvore naziv. Naziv može biti jednorječan ili višerječan (skupina riječi). Riječ može biti osnovna riječ ili tvorenica, a tvorenica može biti izvedenica ili složenica. S obzirom na odnos broja označilaca i označenika razlikuje se nekoliko različitih semantičkih odnosa: – jednoimenost ili mononimija – istoznačnost ili sinonimija – višeznačnost ili polisemija i – istoimenost ili homonimija.

Kad se odnos jednoimenosti prekrši, dolazi do višeznačnoga povezivanja pojma i označioca (polisemije, homonimije i sinonimije). Jednomu označeniku može biti pridruženo više označilaca (sinonimija) ili jednomu označiocu može biti pridruženo više označenika (polisemija i homonimija).

Među različitim nazivima unutar jedne ili različitih struka te među nazivima i nenazivima (riječima općega jezika) mogu postojati različiti semantički odnosi koji se temelje na odnosima između označioca i označenika. Ti su odnosi veoma važni u terminološkome radu, a posebno u terminološkome normiranju i terminološkoj leksikografiji.

26

Stomatološko nazivlje Vodanović, Štambuk, Ostroški Anić

Jednoimenost ili mononimija Ako je jednomu označiocu (izraz, riječ, naziv, simbol, formula) pridružen jedan označenik, naziv je jednoznačan. Ako vrijedi i obratno, tj. ako je tomu označeniku pridružen samo taj označilac, naziv je jednoimen.

Primjeri zub – kalcificirana struktura smještena u zubnome nastavku gornje ili donje čeljusti caklina – tvrdo zubno tkivo koje pokriva anatomsku zubnu krunu

Istoznačnost ili sinonimija Odnos između označilaca jednoga jezika koji su pridruženi istomu označeniku naziva se sinonimija ili istoznačnost. Sinonimi ili istoznačnice riječi su različitih izraza (označioca), a istoga sadržaja (označenika).

Sinonimni se odnosi temelje na odnosu najmanje dviju riječi koje čine par. Apsolutni ili pravi sinonimi riječi su koje se podudaraju i po značenju i po uporabi te imaju istu priopćajnu, komunikacijsku i uporabnu vrijednost (istoznačnice). Osim istoznačnica postoje i bliskoznačnice, tj. sinonimi kod kojih se značenje i uporaba samo djelomično preklapaju (djelomični sinonimi).

Problem sinonimije iznimno je bitan u normiranju nazivlja, stoga bi u terminološkome radu uvijek trebalo navoditi sve sinonimne nazive koji se upotrebljavaju u struci i među njima uspostaviti normativne odnose (npr. preporučeni, dopušteni i nepreporučeni naziv, žargonizam, arhaizam i sl.).

Primjeri PRAVI (POTPUNI) SINONIMI

DJELOMIČNI SINONIMI

donja čeljust – mandibula

povlačenje (gingive) – recesija (gingive)

prijelom – fraktura

stomatologija – dentalna medicina

bukalni – obrazni

stomatolog – zubar

27

Stomatološko nazivlje Vodanović, Štambuk, Ostroški Anić

Višeznačnost ili polisemija i istoimenost ili homonimija Odnos između dvaju ili više bliskih označenika koji imaju određena zajednička obilježja i istoga označioca naziva se polisemija ili višeznačnost. Odnos između dvaju ili više različitih označenika koji nemaju zajedničkih obilježja i istoga označioca naziva se homonimija ili istoimenost. Razlika između terminološke polisemije i terminološke homonimije je u tome što je kod terminološke polisemije riječ o jednome nazivu koji ima više različitih povezanih značenja (najčešće u različitim strukama ili u jednoj struci i u općem jeziku), a u terminološkoj je homonimiji riječ o više različitih naziva koji imaju različita značenja. Često je teško razlučiti je li riječ o polisemiji ili homonimiji, tj. je li riječ o različitim značenjima iste riječi ili o nekoliko različitih značenja. Jedan je od kriterija za razgraničenje homonimije i polisemije etimologija (podrijetlo riječi). Ako je isti označenik nastao glasovnim promjenama od nekoliko različitih riječi, riječ je o homonimiji. Drugi je kriterij koji može poslužiti za razlučivanje homonimije i polisemije povezanost i nepovezanost značenja. Kada se dva značenja iste riječi toliko udalje da među njima više ne postoji nikakva veza, govorimo o homonimizaciji. Općenito, treba imati na umu da je homonimija rjeđa od polisemije.

Primjeri

POLISEMIJA: ekstrakcija 1. kemija – izdvajanje tvari iz homogenih smjesa temeljem njezine različite topljivosti u različitim otapalima koja se međusobno ne miješaju 2. stomatologija – kirurški postupak vađenja ili uklanjanja zuba iz zubne alveole

žlica 1. opći jezik – pomagalo za zahvaćanje i stavljanje tekućine i žitke hrane u usta 2. stomatologija – posebno oblikovan metalni ili akrilatni kalup za uzimanje otisaka gornje ili donje čeljusti

sonda 1. meteorologija – svaki mjerni instrument namijenjen ispitivanju atmosfere 2. stomatologija – ručni stomatološki instrument koji se upotrebljava u dijagnostičke svrhe

28

Stomatološko nazivlje Vodanović, Štambuk, Ostroški Anić

cement 1. građevinarstvo – vezivno sredstvo koje se upotrebljava u građenju 2. stomatologija – A) restaurativna stomatologija stomatološki materijal koji se upotrebljava za izradbu podloga, privremenih ispuna i za cementiranje protetskih nadomjestaka; B) histologija zubnih tkiva mineralizirano tvrdo zubno tkivo koje pokriva zubni korijen

HOMONIMIJA krunica 1. opći jezik – niska zrna za molitvu 2. stomatologija – djelomični ili potpuni nadomjestak kliničke zubne krune od aloplastičnoga materijala

Antonimija Antonimi su riječi suprotstavljene kojom značenjskom sastavnicom. Antonimija se obično smatra pojavom suprotnom od sinonimije (istoznačnosti), međutim, tu treba biti oprezan jer je položaj tih dviju pojava potpuno različit. Što je riječ višeznačnija, veći je broj njezinih mogućih antonima.

Primjeri maksila i mandibula apikalni i koronarni

29

Stomatološko nazivlje Vodanović, Štambuk, Ostroški Anić

Paronimija Paronimi su riječi sličnoga glasovnog sastava, ali različita značnja, koje se često pogrešno upotrebljavaju jedna umjesto druge. Paronimi imaju sličan izraz, a najčešće i slično značenje.

Primjeri parodontni (odnosi se na parodont) i parodontološki (odnosi se na parodontologiju) sterilni (odnosi se na sterilnost) i sterilizacijski (odnosi se na sterilizaciju) funkcionalni (odnosi se na funkcionalnost) i funkcijski (odnosi se na funkciju)

30

Stomatološko nazivlje Vodanović, Štambuk, Ostroški Anić

Odnos između znanstvenoga nazivlja i funkcionalnih stilova hrvatskoga standardnog jezika Standardni hrvatski jezik može se podijeliti na više funkcionalnih stilova. To znači da je funkcija jezika višestruka, tj. da je on i jezik književnosti, jezik ureda, novina i medija, jezik znanosti i, naravno, jezik koji udovoljava potrebama svakodnevne govorne i pisane komunikacije. Najvažniji su funkcionalni stilovi hrvatskoga standardnog jezika: – administrativni funkcionalni stil – razgovorni funkcionalni stil – znanstveni funkcionalni stil – književnoumjetnički funkcionalni stil – publicistički funkcionalni stil.

Funkcionalni stilovi standardnoga jezika međusobno se razlikuju po odnosu prema normi, tj. po stupnju dopuštene individualnosti. Što je odnos prema normi obvezatniji, manji je stupanj dopuštene individualnosti. Književoumjetnički funkcionalni stil stil je u kojemu je dopuštena najveća individualnost. Kod administrativnoga i znanstvenoga funkcionalnog stila poštivanje je norme obvezatno, a individualnost smanjena na najmanju moguću mjeru. Znanstveni funkcionalni stil standardnoga jezika u potpunosti je u službi logičke organizacije sadržaja i njezina izraza. U njemu je individualna ograničenost najveća, a individualna sloboda najmanja.

Funkcionalni se stilovi razlikuju i s obzirom na odnos prema izvorno pisanim stranim nazivima (najčešće engleskim). Izvorno pisan engleski naziv može se nalaziti u hrvatskome tekstu, posebno u publicističkome funkcionalnom stilu, ali takav naziv ipak ne bi trebao postati preporučeni znanstveni naziv. Ako se takav naziv nalazi u hrvatskome tekstu, mora se pisati kurzivom. Žargoni su jezici pojedinih društvenih skupina. Žargon koji upotrebljavaju pripadnici pojedinih struka i laici koji se bave određenim područjem ili o njemu razgovaraju, razlikuje se od nazivlja struke koje je normirano i popisano u terminološkim rječnicima, udžbenicima i sl. Žargon je dio posve neobvezatne komunikacije pojedine skupine i trebao bi se ostvarivati samo u govoru ili u privatnoj, neobvezatnoj prepisci. Znanstveno nazivlje i žargon dva su suprotna pola razgovora među znanstvenicima/stručnjacima u nekome znanstvenom području ili struci. U izgradnji nazivlja pojedine struke bitno je zauzeti jasno stajalište prema žargonskomu nazivlju te prema nazivlju koje ne pripada znanstvenomu funkcionalnom stilu standardnoga jezika. Ti se nazivi u rječniku pojedine struke mogu ili posve zanemariti ili se mogu navoditi, ali uz jasnu naznaku da pripadaju žargonu ili kojemu od nižih funkcionalnih stilova. To se označuje posebnim stilskim odrednicama (npr. žarg., razg., pub.).

31

Stomatološko nazivlje Vodanović, Štambuk, Ostroški Anić

Primjeri ŽARGONSKI NAZIV

STANDARDNOJEZIČNI NAZIV

bajn

Beinova poluga

mandibularka

mandibularna anestezija

milerica

Miller-Donaldsova igla

nervnadel

igra za ekstirpaciju pulpe

zubarija

stomatologija

umnjak

treći kutnjak

32

Stomatološko nazivlje Vodanović, Štambuk, Ostroški Anić

Načini postanka novih hrvatskih naziva Hrvatski nazivi mogu nastati: hrvatskom tvorbom: inciziv – sjekutić; kanin – očnjak; premolar – pretkutnjak; molar – kutnjak prihvaćanjem internacionalizama latinskoga i grčkoga podrijetla ili naziva tvorenih latinskim ili grčkim elementima: afta, cista, trauma, tumor prihvaćanjem stranih naziva: AIDS, elektrokardiogram, drenaža pretvaranjem riječi općega jezika u nazive (terminologizacija): bridge – most; crown – kruna (krunica); clasp – kvačica, flap – režanj; ear-drum – bubnjić; do ovoga pretvaranja danas često dolazi pod utjecajem stranoga jezika i to najčešće engleskoga preuzimanjem naziva iz druge struke (reterminologizacija): most, klin, kolčić, žica, ispun povezivanjem riječi u sveze: farmakotolerancija – sposobnost podnošenja lijekova.

33

Stomatološko nazivlje Vodanović, Štambuk, Ostroški Anić

Terminološka načela Terminološka su načela skup pravila koja je u sklopu projekta Izgradnja hrvatskoga strukovnog nazivlja (Struna) predstavio Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje radi sustavne izgradnje hrvatskoga strukovnog nazivlja i ujednačavanja kriterija za uspostavu i odabir odgovarajućih naziva među raznim strukama.

Domaće riječi imaju prednost pred stranim riječima.

Nazivi latinskoga i grčkoga podrijetla imaju prednost pred nazivima preuzetim iz engleskoga, francuskoga, njemačkoga itd. Nazivi iz latinskoga i grčkoga preuzimaju se u hrvatski standardni jezik prema određenim pravilima.

Prošireniji i korisnicima prihvatljiviji naziv ima prednost pred manje proširenim.

Naziv mora biti usklađen s fonološkim, morfološkim, tvorbenim i sintaktičkim sustavom hrvatskoga standardnog jezika.

Kraći nazivi imaju prednost pred duljim. Međutim, ako je to pravilo u sukobu s 1. pravilom, bolje je odabrati višerječni hrvatski naziv nego prihvatiti stranu riječ kao naziv.

Naziv od kojega se lakše tvore tvorenice ima prednost pred onim od kojega se ne mogu tvoriti tvorenice.

Treba izbjegavati da naziv unutar istoga terminološkog sustava ima više značenja.

Nazive se ne smije bez valjana razloga mijenjati – ako jedan naziv već ima određeno značenje, ne treba istomu nazivu davati nova značenja te ako je jednome značenju pridružen jedan naziv, ne treba mu pridružiti drugi.

Naziv ima prednost pred drugim istoznačnim nazivima ako odgovara pojmu kojemu je pridružen i odražava svoje mjesto u pojmovnome sustavu. Treba normirati sve nazive u određenome semantičkom polju. Treba prihvatiti načelo da svi nazivi podređeni određenomu nadređenom nazivu moraju biti oblikovani na jednak način.

Ista ova načela vrijede i za stvaranje novih naziva. Važno je upozoriti da u nazivlju nisu poželjni ni oblični sinonimi te da se preporučuje samo jedan od oblika koji su mogući u općem jeziku. Terminološka se načela naravno ne mogu primjenjivati mehanički, ali o njima treba voditi računa u normiranju nazivlja. Međutim, da bi se odlučilo koji je od istoznačnih naziva bolji, treba uzeti u obzir sva navedena načela, a ne samo jedno od njih.

34

Stomatološko nazivlje Vodanović, Štambuk, Ostroški Anić

Stomatološki jezični savjeti Obradbom naziva u elektroničkoj bazi hrvatskoga stomatološkog nazivlja javili su se određeni problemi jezične naravi u tvorbi ili uporabi stomatoloških naziva. Na sljedećim su stranicama neki od tih problema na odgovarajući način detaljnije obrađeni.

Pri davanju odgovora i objašnjenja u prvome smo se redu vodili terminološkim načelima, međutim bilo je situacija kada se pokazalo da bi stroga primjena terminoloških načela bila kontraproduktivna, pa se tada dogovorom stomatologa i jezikoslovaca pribjeglo kompromisnomu rješenju. Događalo se da struka od više jezično ispravnih i uvriježenih stomatoloških naziva treba izabrati i preporučiti jedan naziv. U tim je slučajevima pokrenuta rasprava među suradnicima stomatolozima kako bi se usuglasili i donijeli preporuku.

Naravno, bilo bi neodgovorno tvrditi da su utvrđeni svi dvojbeni nazivi, ali vjerujemo da su u ovoj knjizi objašnjeni oni koji se najčešće pojavljuju. S obzirom na to da je projekt Hrvatsko stomatološko nazivlje – H R S T O N zamišljen tako da pruža jezičnu potporu stomatolozima i po završetku službenoga jednogodišnjeg trajanja projekta (u razdoblju od prosinca 2009. do prosinca 2010.), o svim naknadno uočenim jezičnim dilemama i nedoumicama koje se tiču stomatološkoga nazivlja moguće je obavijestiti voditelja projekta elektroničkom poštom hrston@sfzg.hr.

Svi jezični savjeti koji se pojavljuju u ovoj knjizi rezultat su temeljite raščlambe i suradnje stručnjaka s područja stomatologije sa stručnjacima s područja jezikoslovlja i pruženi su u dobroj namjeri tako da autori ne preuzimaju ikakvu odgovornost za eventualno nastale pogrješke i razmimoilaženja u tumačenjima.

35

Stomatološko nazivlje Vodanović, Štambuk, Ostroški Anić

Tvorba stomatoloških naziva – pravila i posebnosti Kad u hrvatskome standardnom jeziku ne postoji naziv koji jednoznačno označuje pojam za koji u nekome stranom jeziku postoji naziv, može (jezičnom uporabom ili dogovorom struke) doći ili do posuđivanja stranoga ili do tvorbe novoga hrvatskog naziva.

Uzevši u obzir osnovna terminološka načela koja omogućuju bolje normiranje nazivlja i usklađivanje novostvorenih naziva s postojećim terminološkim sustavom određene struke, hrvatski nazivi imaju prednost pred nazivima koji su posuđeni iz stranih jezika. Stoga je bolje upotrijebiti naziv usadak umjesto implantat, bočni za lateralni, gornja čeljust i krajnici umjesto maksila i tonzile. Osim toga, u skladu s prvim terminološkim načelom, nazivi krunski, krajnični i usna sluznica imaju prednost pred nazivima koronarni, tonzilarni i oralna sluznica.

S obzirom na to da i među posuđenicama postoje razlike u njihovoj prihvaćenosti u hrvatskome jeziku, nazivi latinskoga i grčkoga podrijetla zbog svoje lake uklopivosti u hrvatski jezični sustav imaju prednost pred nazivima koji su preuzeti iz engleskoga, njemačkoga, francuskoga i ostalih jezika koji su u jezičnome dodiru s hrvatskim jezikom.

Medicinsko, pa tako i stomatološko nazivlje mora zadržati brojne latinske nazive jer se oni još upotrebljavaju u slučajevima u kojima će njihova primjena otkloniti svaku mogućnost dvosmislene komunikacije. U svim se drugim prigodama preporučuje uporaba postojećih hrvatskih naziva.

36

Stomatološko nazivlje Vodanović, Štambuk, Ostroški Anić

Internacionalizmi grčkoga i latinskoga podrijetla Internacionalizmi se u stomatološkome nazivlju upotrebljavaju kad za isti pojam nije skovan dobar hrvatski naziv koji bi umjesto internacionalnoga označavao isti opseg sadržaja pojma, tj. koji bi u potpunosti imao isto značenje. Treba voditi računa o tome da se u prihvaćanju internacionalizama grčkoga i latinskoga podrijetla ne preuzme u hrvatski jezik njihov oblik prema jeziku posredniku. Stoga ćemo upotrebljavati magnetska rezonancija, okluzijska interferencija i sekvencija DNK-a umjesto magnetska rezonanca, okluzijska interferenca i sekvenca DNK-a, koji su u hrvatski mogli ući preko engleskoga jezika. Također je bolje upotrijebiti nazive venski i aortni umjesto venozni i aortalni. U poglavlju Stomatološki jezični savjeti bit će navedeno još nekoliko primjera o kojima postoji dvojba koji naziv upotrijebiti.

Alveolni ili alveolarni?

PREPORUČENI NAZIV: alveolarni DOPUŠTENI NAZIV: alveolni PRIMJER: alveolarni nastavak OBJAŠNJENJE: U nekim se slučajevima uporabom u struci ustale nazivi koji tvorbeno ne slijede pravilo da se iz stranoga jezika posuđuje samo osnovni naziv, a izvedenice tvore iz posuđenoga naziva. Takav je naziv alveolarni koji ima znatno više potvrda od svojega parnjaka alveolni, a stvoren je u skladu s tvorbeno sličnim pridjevima koji nisu izvedeni iz imenice, nego iz latinskoga pridjeva. Iako je alveolni u skladu s načelima

jezičnoga posuđivanja i nema razloga da ga se ne upotrebljava, alveolarni je u struci već uvriježen i stoga je bolje njega dosljedno upotrebljavati.

Apeksni otvor ili apikalni otvor?

PREPORUČENI NAZIV: apikalni otvor NEPREPORUČENI NAZIV: apeksni otvor OBJAŠNJENJE: Kao i u primjerima alveolni i alveolarni, ako se pridjev tvori od latinske imenice za koju u latinskome već postoji pridjev, onda se on i u hrvatskome tvori od pridjeva. Apikalni je od apicalis, pa nazivi apikalni parodontitis, apikalni otvor, apikalni odontogeni kompleks i periapikalni imaju prednost pred nazivima apeksni parodontitis, 37

Stomatološko nazivlje Vodanović, Štambuk, Ostroški Anić

apeksni otvor, apeksni odontogeni kompleks i periapeksni. Dakako, najbolje je rješenje zamijeniti apikalni hrvatskim nazivom vršni u svezama u kojima je to značenjski moguće.

Apeksni je nastao od imenice apex i može se zadržati u nazivima poput apeksifikacija i apeksogeneza jer se odnosi na vršak zubnoga korijena.

Bakterijski ili bakterijalni?

PREPORUČENI NAZIV: bakterijski NEPREPORUČENI NAZIV: bakterijalni PRIMJER: bakterijski plak OBJAŠNJENJE: Pridjev se izvodi iz imenice bakterija, a s obzirom na to da se iz stranoga jezika uglavnom posuđuje samo osnovni strani naziv, a ne pridjev (eng. bacterial), treba upotrebljavati naziv bakterijski.

Embrijski razvoj ili embrionalni razvoj?

PREPORUČENI NAZIV: embrijski razvoj NEPREPORUČENI NAZIV: embrionalni razvoj OBJAŠNJENJE: Pridjevi embrijski i embrionalni nastali su od imenice embrij (s tim da je embrionalan vjerojatno preuzet iz engleskoga jezika), ali među njima postoje razlike koje pokazuju i rječnici koji ih navode i stručna uporaba. Šonjin Rječnik hrvatskoga jezika navodi samo embrijski u značenju „koji se odnosi na embrij; zametni“, dok Hrvatski enciklopedijski rječnik radi razliku među embrijski, „koji se odnosi na embrij; embrionalan“ i prenesenim značenjem opisnoga pridjeva embrionalan, tj. „koji je još neizgrađen, u zametku; početni“. Hrvatski jezični savjetnik navodi samo odnosni pridjev embrionalni, kao i Enciklopedijski rječnik humanog i veterinarskog medicinskog nazivlja, koji ima samo pridjev embrionalni u svim svezama i za oba značenja, tj. i za odnosno i preneseno.

Budući da se u stomatološkome nazivlju većina naziva koji sadrže jedan od ta dva primjera odnose na razvoj embrija ili zametka, preporučuje se pridjev embrijski upotrebljavati u odnosnome značenju „koji se odnosi na embrij i početni stadij razvoja“ (embrijske stanice, embrijske ovojnice, embrijski razvoj), a opisni pridjev embrionalan ako se pojavi u prenesenome značenju „koji je u početnome stadiju razvoja“.

38

Stomatološko nazivlje Vodanović, Štambuk, Ostroški Anić

Gingivni ili gingivalni?

PREPORUČENI NAZIV: gingivni NEPREPORUČENI NAZIV: gingivalni PRIMJER: gingivni džep OBJAŠNJENJE: Pridjev se izvodi iz imenice gingiva, a s obzirom na to da se iz stranoga jezika uglavnom posuđuje samo osnovni strani naziv, a ne pridjev (eng. gingival), treba upotrebljavati naziv gingivni.

Inkrementne linije ili inkrementalne linije?

PREPORUČENI NAZIV: linija rasta DOPUŠTENI NAZIV: inkrementalne linije OBJAŠNJENJE: Postoje iznimke u kojima su tvorbeno različite izvedenice već toliko prevladale da bi ih bilo teško zamijeniti, poput naziva inkrementalne linije (preuzet vjerojatno od njem. inkrementale Linien ili eng. incremental lines), u kojemu se oblik koji je uporabom prevladao zadržava. Hrvatski enciklopedijski rječnik navodi pridjev inkrementalni u značenju „koji je uvećan, povišen“, no u stomatološkome se nazivlju naziv inkrementalne linije može zamijeniti i hrvatskim nazivom linije rasta.

Karijesni ili kariozni?

PREPORUČENI NAZIV: karijesni NEPREPORUČENI NAZIV: kariozni PRIMJER: karijesna lezija OBJAŠNJENJE: Pridjev karijesni („koji se odnosi na zubni karijes“) izvodi se iz već uvriježene imenice karijes, a s obzirom na to da se iz stranoga jezika uglavnom posuđuje samo osnovni strani naziv, a ne pridjev (eng. carious), treba upotrebljavati naziv karijesni.

39

Stomatološko nazivlje Vodanović, Štambuk, Ostroški Anić

Karijesogen ili kariogen?

PREPORUČENI NAZIV: karijesogen NEPREPORUČENI NAZIV: kariogen PRIMJER: karijesogeni mikroorganizmi OBJAŠNJENJE: Pridjev karijesogen („koji pogoduje nastanku zubnoga karijesa“) izvodi se iz imenice karijes. Budući da se iz stranoga jezika uglavnom posuđuje samo osnovni strani naziv, a ne i pridjev (eng. cariogenous), treba upotrebljavati naziv karijesogen.

Limfoblastni ili limfoblastički?

PREPORUČENI NAZIV: limfoblastni NEPREPORUČENI NAZIV: limfoblastički, limfoblastični PRIMJER: limfoblastna leukemija OBJAŠNJENJE: Pridjev se izvodi iz imenice limfoblast i budući da se iz stranoga jezika uglavnom posuđuje samo osnovni strani naziv, a ne i pridjev (eng. lymphoblastic), treba upotrebljavati naziv limfoblastni.

Odontoblastni ili odontoblastični?

PREPORUČENI NAZIV: odontoblastni NEPREPORUČENI NAZIV: odontoblastički, odontoblastični PRIMJER: odontoblastni nastavak OBJAŠNJENJE: Pridjev se izvodi iz imenice odontoblast i budući da se iz stranoga jezika uglavnom posuđuje samo osnovni strani naziv, ne i pridjev (eng. odontoblastic), treba upotrebljavati naziv odontoblastni.

40

Stomatološko nazivlje Vodanović, Štambuk, Ostroški Anić

Okluzijsko opterećenje ili okluzalno opterećenje?

PREPORUČENI NAZIV: okluzijsko opterećenje NEPREPORUČENI NAZIV: okluzalno opterećenje OBJAŠNJENJE: Oprjeka među nazivima okluzijsko i okluzalno ne postoji samo u tome koji će biti tvorbeno ispravniji, nego u njima postoji i razlika u značenju. Od imenice okluzija, koja je u bazi stomatološkoga nazivlja definirana kao „međusobni dodir prirodnih ili umjetnih zuba gornje i donje čeljusti u svim položajima i kretnjama donje čeljusti“, izvodi se odnosni pridjev okluzijski u značenju „koji se odnosi na okluziju“ (okluzijska analiza, okluzijsko opterećenje, okluzijska trauma). U stomatološkome je nazivlju, međutim, potvrđen i pridjev okluzalni u značenju „koji se odnosi na griznu ili žvačnu plohu bočnih zuba ili je na nju usmjeren“. Nalazimo ga u kolokacijama okluzalna ravnina, okluzalni upirač i okluzalna površina. Dakako, ako se okluzalni može jednoznačno zamijeniti hrvatskim nazivom, treba ga i upotrebljavati, tj. umjesto okluzalna zubna površina reći žvačna površina ili grizna površina.

Opak, opakni ili neproziran?

PREPORUČENI NAZIV: neproziran NEPREPORUČENI NAZIV: opak, opakan, opakni OBJAŠNJENJE: Naziv opakni bi tvorbeno mogao biti odnosni pridjev u značenju „koji se odnosi na opak” ili bismo umjesto njega mogli u sustav uvesti opisni pridjev opakan kad bi imenica opak postojala u hrvatskome jeziku. No, s obzirom na to da nema potvrda za tu imenicu u značenju „materijal koji ne upija i/ili reflektira svjetlo”, taj bi pridjev (nastao loše prevedenim eng. pridjevom opaque) trebalo zamijeniti hrvatskim pridjevima neproziran ili nepropustan. Hudeček i Mihaljević (Načela normiranja hrvatskih naziva s primjerima iz medicinskog nazivlja: 2009.) donose i primjere opak dentinska keramika, opak dentin i opak dentinski modifikator, u kojima se naziv opak treba zamijeniti nazivom neproziran.

Isto vrijedi i za izvedenice poput radioopakan.

41

Stomatološko nazivlje Vodanović, Štambuk, Ostroški Anić

Zubna alveola ili zubna čašica?

PREPORUČENI NAZIV: zubna alveola DOPUŠTENI NAZIV: zubna čašica ŽARGONIZAM: alveola ARHAIZMI: zubište, zubnica OBJAŠNJENJE: Iako su oba naziva jezično ispravna, a uz to naziv zubna čašica potječe od dvaju hrvatskih naziva (zub i čašica) za razliku od naziva zubna alveola koji sadrži nazive hrvatskoga i latinskoga podrijetla, u raspravi među suradnicima usuglašeno je da prednost treba dati nazivu zubna alveola zbog njegove uvriježenosti i jednoznačnosti.

42

Stomatološko nazivlje Vodanović, Štambuk, Ostroški Anić

Grafijska i pravopisna prilagodba naziva hrvatskomu jezičnom sustavu Nakon što se strani nazivi, u nedostatku prikladna hrvatskoga naziva, prihvate kao nazivi u hrvatskome jezičnom sustavu, moraju proći grafijsku i pravopisnu prilagodbu kao prvi stupanj prilagodbe hrvatskomu standardnom jeziku. Tako će se alokirija, heilalgija, heilitis, inlej, onlej, overlej i dentinski tubul upotrebljavati umjesto naziva alochirija, cheilalgija, cheilitis, inlay, onlay, overlay i dentinski tubulus. No, tamo gdje se i takav naziv može zamijeniti hrvatskim nazivom, hrvatski treba ima prednost, npr. lijevani ispun za inlej.

Ako se iz nekoga razloga naziv iz stranoga jezika još nije ni grafijski prilagodio hrvatskomu jeziku, treba ga u tekstu pisati kurzivom, npr. jacket krunica ili pravilnije krunica jacket. Po istome će se pravilu i svi latinski nazivi koji se radi nevodmislene stručne komunikacije moraju ostaviti u izvornoj grafiji pisati kurzivom: per secundam, per primam, amelogenesis imperfecta, točka opisthion, točka opisthocranion, fausse route, in vitro, in vivo i dr.

43

Stomatološko nazivlje Vodanović, Štambuk, Ostroški Anić

Najčešće pogrješke na pravopisnoj razini

Jednačenje po zvučnosti Fonološka je promjena s kojom govornici hrvatskoga jezika najčešće imaju poteškoća u pisanju jednačenje po zvučnosti, u kojemu sudjeluju suglasnici različiti po zvučnosti. Njihova se podjela može vidjeti u sljedećoj tablici:

bezzvučni

p

t

k

s

š

č

ć

c

h

f

zvučni

b

d

g

z

ž

dž

đ

–

–

–

Ako se zajedno nađu dva suglasnika od kojih je prvi zvučan, a drugi bezvučan, zvučni se suglasnik mijenja u bezvučni. Ako se zajedno nađu dva suglasnika od kojih je prvi bezvučan, a drugi zvučan, prvi se mijenja u zvučni (predkutnjak > pretkutnjak, predklijetka > pretklijetka, podključna arterija > potključna arterija, subkutani > supkutani).

Za detaljniji opis jednačenja po zvučnosti i ostalih fonoloških promjena, savjetujemo pogledati jezične i pravopisne priručnike.

Adhezija ili athezija?

PREPORUČENI NAZIV: adhezija NEPREPORUČENI NAZIV: athezija OBJAŠNJENJE: U stranim riječima koje su u hrvatski jezik preuzete u novije vrijeme ne dolazi uvijek do jednačenja po zvučnosti, stoga je preporučeni naziv adhezija.

44

Stomatološko nazivlje Vodanović, Štambuk, Ostroški Anić

Pisanje naziva preuzetih iz grčkoga i latinskoga jezika Nazivi koji su u hrvatski preuzeti iz grčkoga jezika različito se ostvaruju u hrvatskoj pravopisnoj normi zato što su mnogi ušli u hrvatski jezik posredstvom latinskoga jezika. To se posebice može reći za nazive u medicinskome nazivlju i za mnoge znanstvene nazive u kojima se grčko k ostvarilo kao c, npr. brahicefalija, normocefalija, mikrocefalija, hidrocefalus i dr. Ne može se zaključiti da je to uvijek tako jer postoje i mnogi nazivi gdje je k zadržano, npr. kenogeneza, kenozoik, kibernetika i dr.

U normiranju nazivlja neke struke nastoji se ujednačiti nazive srodnih pojmova, tj. onih pojmova koji se javljaju unutar jednoga pojmovnog sustava, stoga se preporučuje jedan oblik primijeniti u svim sličnim ili srodnim nazivima. Tako će se u stomatološkome nazivlju upotrebljavati akrocefalija, cefaličan, cefalogram, cefalometrija, cefalometrijska točka, normocefalija, mikrocefalija i dr. umjesto akrokefalija, kefaličan, kefalogram, kefalometrija, kefalometijska točka, normokefalija i mikrokefalija.

Grčko slovo χ (ksi), koje je u hrvatski uglavnom preneseno preko zapadnoeuropskih jezika, ostvaruje se u mnogim nazivima kao k (kirurg, klor, sinkronija), no ima i onih u kojima se ostvarilo kao h: hoana, bronhitis, hipohondar i dr. Bez obzira na različita ostvarenja u jeziku, treba nastojati uskladiti pojmovno povezane nazive unutar jedne struke.

Nakon što su preuzeti u hrvatski standardni jezik, mnogi se nazivi grčkoga i latinskoga podrijetla katkad pogrješno grafijski prilagode, tj. korisnici ih pogrješno pišu jer im izvorni oblik naziva nije poznat. To je posebice slučaj s nazivima koji su iz grčkoga ušli u hrvatski posredstvom latinskoga jezika. Navodimo nekoliko primjera u kojima često dolazi do zabune: umjesto ostitis treba pisati osteitis (najbolje je upotrijebiti hrvatski naziv upala kosti), dehidracija umjesto dehidratacija te hidroksiapatit, a ne hidroksilapatit.

Umjesto tiroidni treba upotrebljavati tireoidni, no najbolje ga je zamijeniti hrvatskim nazivima štitni ili štitnjačni, ovisno o značenju i kolokacijama u kojima se to može (tireoidni otvor > štitni otvor, tireoglosni vod > jezično-štitnjačni vod).

Pisanje pridjeva izvedenih od dviju imeničnih osnova Ovisno o svojemu značenju, pridjevi koji se izvedu iz dviju imeničnih osnova mogu se pisati sa spojnicom i bez nje, tj. sastavljeno.

Kao složenice pišu se pridjevi koji su nastali od dviju riječi ili naziva koji označuju jedan pojam, npr. dentalnomedicinski od dentalna medicina. Kao polusloženice, tj. sa spojnicom, pišu se pridjevi koji su nastali od dviju imenica koje označuju dva pojma u ravnopravnome odnosu ili značenju: nepčano-jezični mišić (od nepce i jezik), obrazno-

45

Stomatološko nazivlje Vodanović, Štambuk, Ostroški Anić

-ždrijelna ovojnica (od obraz i ždrijelo), ždrijelno-lubanjska ovojnica, krilno-čeljusna pukotina, jezično-ždrijelni živac, usno-nosna membrana, nosno-usneni limfni čvor, stakleno-ionomerni cement i dr.

Blok-anestezija ili blok anestezija?

PREPORUČENI NAZIV: blok-anestezija NEPREPORUČENI NAZIV: blok anestezija OBJAŠNJENJE: Polusloženice su sveze dviju imenica od kojih se prva ne sklanja i atributivno određuje drugu, a obje zadržavaju svoj naglasak. Kad god za to postoji mogućnost, preporučuje se polusloženice zamijeniti svezom pridjev + imenica. Ako bi takva promjena oblika utjecala na značenje, polusloženica ostaje i piše se sa spojnicom (blok-anestezija).

Kralješnica ili kralježnica?

PREPORUČENI NAZIV: kralježnica NEPREPORUČENI NAZIV: kralješnica OBJAŠNJENJE: Između naziva kralježnica i kralješnica, kao i između naziva kralježnični i kralješnični, čestota uporabe dovela je do toga da su prevladali oblici kralježnica i kralježnični.

Rendgenski ili rentgenski?

PREPORUČENI NAZIV: rendgenski NEPREPORUČENI NAZIV: rentgenski OBJAŠNJENJE: Naziv koji je nastao od imena Röntgen u hrvatskome se jeziku potpuno fonetizirao tako da je bezvučni t ispred zvučnoga g prešao u zvučno d. Stoga se

46

Stomatološko nazivlje Vodanović, Štambuk, Ostroški Anić

upotrebljavaju nazivi rendgen, rendgenski, rendgenska zraka i rendgensko ispitivanje umjesto rentgen, rentgenski, rentgenska zraka i rentgensko ispitivanje.

Protetski nadomjesci ili protetski nadomjestci?

PREPORUČENI NAZIV: protetski nadomjesci NEPREPORUČENI NAZIV: protetski nadomjestci OBJAŠNJENJE: U hrvatskim pravopisima postoje različita rješenja za pisanje imenica koje završavaju na -tak, -dak, -tac i -dac kad tim skupinama prethodni samoglasnik, no svi se slažu da se glasovne promjene bilježe kad ispred tih skupina ne dolazi samoglasnik. Stoga ćemo nazive nadomjestak i zalistak sklanjati kao što je prikazano u donjim tablicama.

jednina

množina

nominativ

nadomjestak

nadomjesci

genitiv

nadomjeska

nadomjestaka

dativ

nadomjesku

nadomjescima

akuzativ

nadomjestak

nadomjesci

vokativ

nadomješče

nadomjesci

lokativ

nadomjesku

nadomjescima

instrumental

nadomjeskom

nadomjescima

jednina

množina

nominativ

zalistak

zalisci

genitiv

zaliska

zalistaka

dativ

zalisku

zaliscima

akuzativ

zalistak

zalisci

vokativ

zališče

zalisci

lokativ

zalisku

zaliscima

instrumental

zaliskom

zaliscima

47

Stomatološko nazivlje Vodanović, Štambuk, Ostroški Anić

Sklonidba naziva u množini Često se u stručnim i popularnim tekstovima može naići na nazive koji napisani u pogrješnome broju ili padežu mogu stvoriti nejasnoće ili nerazumijevanje. Jedan je od najpoznatijih naziva koji uzrokuje nesigurnost u određivanju roda naziv jetra, a o tome nisu ujednačeni ni hrvatski normativni priručnici. Neki priručnici uz nju navode oznaku s. pl. t., što znači da ju obilježavaju kao pluralia tantum srednjega roda, tj. kao imenicu koja se uvijek pojavljuje samo u množinskome obliku (genitiv jetara). Međutim, u uporabi znatno prevladava kao imenica ženskoga roda, što je potvrđeno i u jezičnoj i stručnoj medicinskoj literaturi. S obzirom na to da je jetra jedan organ, nema nikakva razloga da se ne sklanja kao imenica ženskoga roda u jednini. Za detaljnije objašnjenje vidi Hudeček, Mihaljević, Vukojević, Jezični savjeti. 2010. U donjoj je tablici prikazan način sklanjanja imenice jetra.

jednina

množina

nominativ

jetra

jetre

genitiv

jetre

jetārā/jetrā/jetri

dativ

jetri

jetrama

akuzativ

jetru

jetre

vokativ

jetro

jetre

lokativ

jetri

jetrama

instrumental

jetrom

jetrama

Naziv desni nije doživljavao promjene u uporabi koje bi se odnosile na njegov rod i broj, pa se desni bilježe i sklanjaju kao pluralia tantum, tj. kao imenica ženskoga roda u množini.

množina nominativ

desni

genitiv

desni

dativ

desnima

akuzativ

desni

vokativ

desni

lokativ

desnima

instrumental

desnima

48

Stomatološko nazivlje Vodanović, Štambuk, Ostroški Anić

U općem je jeziku cement nebrojiva imenica i upotrebljava se samo u jednini, no u jeziku struke može imati i drugo značenje, pa se u stomatologiji pojavljuje i u množinskome obliku, npr. restaurativni cementi. Po donjoj se sklonidbi sklanjanju i ostale imenice koje završavaju sufiksima -ant i -ont: koagulant, lubrikant, parodont i dr.

jednina

množina

nominativ

cement

cementi

genitiv

cementa

cemenātā

dativ

cementu

cementima

akuzativ

cement

cementi

vokativ

cemente

cementi

lokativ

cementu

cementima

instrumental

cementom

cementima

Dva su naziva čiji se oblici u genitivu množine često pišu nedosljedno zub i korijen.

Navodimo njihovu sklonidbu u tablici, napominjući da su svi množinski oblici mogući, ali se preporučuju oni koji su prvi navedeni.

jednina

množina

nominativ

zub

zubi

genitiv

zuba

zuba, zubi, zubiju

dativ

zubu

zubima

akuzativ

zub

zube

vokativ

zube

zubi

lokativ

zubu

zubima

instrumental

zubom

zubima

49

Stomatološko nazivlje Vodanović, Štambuk, Ostroški Anić

jednina

množina

nominativ

korijen

korijeni, korjenovi

genitiv

korijena

korijena, korjenova

dativ

korijenu

korijenima, korjenovima

akuzativ

korijen

korijene, korjenove

vokativ

korijene

korijeni, korjenovi

lokativ

korijenu

korijenima, korjenovima

instrumental

korijenom

korijenima, korjenovima

Imenica bol je vremenom u hrvatskome jeziku postala dvoznačna i pojavljuje se u muškome i ženskome rodu. Bol ž. r. je „osjećaj duhovne patnje“ (ljubavna bol, duševne boli), dok se bol m. r. najčešće upotrebljava upravo u medinskome području (snažni bolovi). Oba su oblika isprava, no treba voditi računa o značenju koje se želi iskazati.

Sklonidba jednine i množine obaju rodova prikazana je u donjoj tablici.

jednina

množina

muški rod

ženski rod

muški rod

ženski rod

nominativ

bol

bol

bolovi

boli

genitiv

bola

boli

bolova

boli

dativ

bolu

boli

bolovima

bolima

akuzativ

bol

bol

bolove

boli

vokativ

bole

boli

bolovi

boli

lokativ

bolu

boli

bolovima

bolima

instrumental

bolom

boli/bolju

bolovima

bolima

50

Stomatološko nazivlje Vodanović, Štambuk, Ostroški Anić

Sklonidba naziva preuzetih iz grčkoga i latinskoga jezika Nazivi koji su u hrvatski standardni jezik preuzeti iz grčkoga ili češće iz latinskoga jezika, ali se nisu grafijski prilagodili hrvatskomu jeziku, pišu se kurzivom.

Postoje različita mišljenja o tome kako se takvi nazivi trebaju sklanjati, po latinskoj ili hrvatskoj sklonidbi, ali najispravnije bi bilo preoblikovati rečenicu tako da naziv ostane u nominativu jednine: Streptococcus mutans, bakterije Streptococcus mutans, bakteriji Streptococcus mutans itd. Imena lijekova također se pišu kurzivom.

51

Stomatološko nazivlje Vodanović, Štambuk, Ostroški Anić

Pogrješke na tvorbenoj razini – pridjevi koji završavaju sufiksima -ni i -ski U nazivlju pojedinih struka često se javljaju dvostruki likovi pridjeva koji mogu biti različita značenja, ali njihovo je pojavljivanje u stručnoj komunikaciji često odraz nepoznavanja tvorbenih modela. Navest ćemo nekoliko takvih primjera i pojasniti tvorbenu i značenjsku razliku između dvostrukih pridjevnih likova tamo gdje ona postoji.

Anafilaktička reakcija ili anafilaktična reakcija?

PREPORUČENI NAZIV: anafilaktična reakcija NEPREPORUČENI NAZIV: anafilaktička reakcija OBJAŠNJENJE: U stomatološkome nazivlju zabilježenome u okviru projekta H R S T O N , kao i u Enciklopedijskome rječniku humanog i veterinarskog medicinskog nazivlja, navode se samo nazivi koji sadrže odnosni pridjev anafilaktični. Ako se u nazivlju u istome značenju pojavljuju odnosni pridjevi sa sufiksom -ni i pridjevi koji imaju sufikse -ski i -čki, bolje je upotrebljavati pridjeve sa sufiksom -ni.

Egzotermička reakcija ili egzotermna reakcija?

PREPORUČENI NAZIV: egzotermna reakcija NEPREPORUČENI NAZIV: egzotermička reakcija OBJAŠNJENJE: Kao i kod naziva endotermička reakcija i endotermna reakcija, značenjski i tvorbeno ispravni nazivi su egzotermna reakcija i endotermna reakcija jer se u njima nalaze opisni pridjevi egzoterman (u značenju „koji oslobađa ili razvija toplinu”) i endoterman („koji veže ili troši toplinu”). Egzotermički i endotermički tvorbeno bi bili ispravni kad bi bili izvedeni iz imenica egzotermika i endotermika (koje nisu potvrđene), no u hrvatskim se tekstovima vjerojatno javljaju prijevodom engleskih naziva exothermic i endothermic.

52

Stomatološko nazivlje Vodanović, Štambuk, Ostroški Anić

Fonetski i fonacijski U stomatološkome se nazivlju javljaju i nazivi fonacija i fonetski test, koji u načelu pripadaju domeni fonetike i fonetskomu nazivlju. Fonacija je definirana kao „proces stvaranja glasova i govora”, po čemu je fonacijski onaj „koji se odnosi na fonaciju”.

Fonetski je pridjev u značenju „koji se odnosi na fonetiku”, kao i na glasove, pa je u skladu s time fonetski test ispravan naziv jer je to „test koji se u stomatološkoj protetici upotrebljava kako bi se provjerilo jesu li zubi u protetskome nadomjesku ispravno postavljeni i utječu li negativno na govor i pravilno stvaranje glasova”.

Forenzična stomatologija ili forenzička stomatologija?

PREPORUČENI NAZIV: forenzička stomatologija NEPREPORUČENI NAZIV: forenzična stomatologija OBJAŠNJENJE: Sufiksom -ski tvore se i pridjevi od imenica koje završavaju na -ika, stoga je ispravan naziv forenzički i forenzička stomatologija.

Funkcijski otisak ili funkcionalni otisak?

PREPORUČENI NAZIV: funkcijski otisak NEPREPORUČENI NAZIV: funkcionalni otisak OBJAŠNJENJE: Između naziva funkcionalan i funkcijski postoji razlika u značenju.

Funkcijski je odnosni pridjev značenja „koji se odnosi na funkciju”, a funkcionalan ima nekoliko značenja, od kojih su za područje stomatologije važna dva: „koji je sposoban da djeluje; operativan” i medicinsko značenje „koji ugrožava funkciju, ali ne i strukturu organizma” (Hrvatski enciklopedijski rječnik). Koji će se naziv upotrijebiti, ovisi o značenju pojma, no funkcijski otisak je pravilan naziv jer je u bazi hrvatskoga stomatološkog nazivlja definiran kao „precizan otisak bezube čeljusti kojim se registriraju kretnje mekih tkiva u graničnoj zoni”, tj. odnosi se na funkciju čeljusti.

53

Stomatološko nazivlje Vodanović, Štambuk, Ostroški Anić

Imun, imunosni i imunološki Sva tri naziva ne mogu biti zamjenjiva jer su različita značenja. Imun je opisni pridjev koji znači „koji ima imunitet, koji je otporan”. Enciklopedijski rječnik humanog i veterinarskog medicinskog nazivlja imunosni objašnjava kao „koji se odnosi na imunost, imunosni sustav i imunosne tvari”, a imunološki kao „koji se odnosi na imunologiju”. Stoga je ispravno reći imunosna reakcija, imunosno testiranje i imunosni sustav, ali imun na bolesti i imunološko istraživanje.

Metabolični i metabolički Hrvatski enciklopedijski rječnik navodi opisni pridjev metaboličan u značenju „koji je svojstven metabolizmu, koji je promjenjiv” te se u definiciji neizravno pokazuje da pridjev može imati i preneseno značenje. U stručnoj se literaturi naziv potvrđuje u kolokacijama poput metabolične bolesti, metabolični poremećaji i metabolični sindrom, stoga preporučujemo u višerječnim nazivima upotrebljavati metabolični umjesto metabolički.

Protetički i protetski Pridjevi koji se tvore od imenica s nastavkom -ika (protetika, akustika, optika, botanika i dr.) imaju sufiks -ski (-čki i -ški). Neki se pridjevi, poput protetički ili fonetički mogu vremenom skratiti u kraći oblik, tj. u protetski i fonetski. Oba naziva znače „koji se odnosi na protetiku”, ali je čestotom uporabe prevladao protetski.

Sistemske bolesti ili sistemne bolesti?

U hrvatskome se standardnome jeziku umjesto riječi sistem upotrebljava riječ sustav, no s obzirom na to da bi pridjev sustavan u nazivu sustavne bolesti potpuno promijenio značenje pojma, upotrebljava se naziv sistemske bolesti, u skladu s već uvriježenim nazivima sistemska anafilaksija, sistemska miodistrofija, sistemska toksičnost, sistemski eritemski lupus i dr. Ako je u kojemu kontekstu to moguće, najbolje je upotrijebiti naziv bolesti sustava.

54

Stomatološko nazivlje Vodanović, Štambuk, Ostroški Anić

Toksički i toksični Pravilo iz primjera anafilaktička reakcija i anafilaktična reakcija moglo bi se primijeniti na pridjeve toksički i toksični kad bi ta dva pridjeva bila odnosna i značila „koji se odnosi na toksiku”. No, s obzirom na to da je toksični određeni oblik opisnoga pridjeva toksičan u značenju „koji sadrži toksine ili je škodljiv” i koji svakako treba zamijeniti hrvatskim nazivom otrovan kad je riječ o tome značenju, a pridjev toksičan nije tvorbeno moguć, nije riječ o istome problemu. Valja naglasiti da se određeni oblici opisnih pridjeva (npr. toksični i otrovni) uvijek bilježe u određenome obliku kad su dio višerječnoga naziva (otrovni otpad, otrovno sredstvo, otrovna doza). Kad se bilježe kao samostalan naziv, nalaze se u neodređenome obliku toksičan ili otrovan.

55

Stomatološko nazivlje Vodanović, Štambuk, Ostroški Anić

Ostale pogrješke na tvorbenoj razini

Bijeljenje zuba ili izbjeljivanje zuba?

PREPORUČENI NAZIV: izbjeljivanje zuba NEPREPORUČENI NAZIV: bijeljenje zuba OBJAŠNJENJE: Bijeljenje i izbjeljivanje dvije su glagolske imenice koje se tvore od različith glagola: bijeljenje od glagola bijeliti, a izbjeljivanje od glagola izbijeliti. Obje se imenice mogu upotrijebiti za označivanje „postupka uklanjanja obojenja zuba kemijskim sredstvima”, no kako je bijeljenje stilski obilježena imenica (osobito se u znanstvenome funkcionalnom stilu ne će pojavljivati), izbjeljivanje zuba bolji je i rasprostranjeniji naziv.

Donječeljusni ili donjočeljusni?

PREPORUČENI NAZIV: donjočeljusni NEPREPORUČENI NAZIV: donječeljusni PRIMJER: donjočeljusni nastavak OBJAŠNJENJE: U tvorbi složenica koje su nastale od pridjeva i imenice, samoglasnik o je spojnica. Ispravno je stoga donjočeljusni i gornjočeljusni jer su nastali od naziva donja čeljust i gornja čeljust.

Snimak ili snimka?

PREPORUČENI NAZIV: snimak NEPREPORUČENI NAZIV: snimka PRIMJER: rendgenski snimak OBJAŠNJENJE: U hrvatskome je standardnom jeziku ispravna samo imenica snimak zato što je nastala od glagolske osnove dodavanjem sufiksa -ak: snimiti > snimak.

56

Stomatološko nazivlje Vodanović, Štambuk, Ostroški Anić

Specijalist ili specijalista?

PREPORUČENI NAZIV: specijalist NEPREPORUČENI NAZIV: specijalista PRIMJER: specijalist stomatološke protetike OBJAŠNJENJE: Između imenica sa sufiksima -ist i -ista kojima se označuje vršitelj radnje, u hrvatskome su jeziku standardni samo oblici sa sufiksom -ist muškoga roda. Umjesto naziva internista, okulista i specijalista treba upotrebljavati internist, okulist i specijalist.

Srednji ili središnji?

Pridjevi srednji i središnji nisu istoga značenja, stoga će njihova uporaba u višerječnim nazivima ovisiti o opsegu sadržaja pojma koji označuju. Srednji (lat. medialis) je onaj „koji je u sredini između krajnjih točaka” ili „koji se nalazi između oprječnih veličina ili osobina”, a središnji (lat. medianus) je onaj „koji se odnosi na središte” ili „glavni, ključni, najvažniji”. Stoga razlikujemo naziv srednji arterijski krvni tlak (koji označuje prosječnu vrijednost arterijskoga krvnog tlaka) od središnje linije, središnje ravnine i središnjega živčanog sustava kao ključnoga živčanog sustava.

Unutarnje krvarenje ili unutrašnje krvarenje?

Iako Šonjin Rječnik hrvatskoga jezika i Hrvatski enciklopedijski rječnik na ponešto različit način definiraju pridjeve unutarnji i unutrašnji, ostali se jezični priručnici slažu u tome da između njih nema ni značenjske ni normativne razlike, stoga je svejedno koji će se pridjev upotrebljavati. Međutim, poželjno je da unutar nazivlja jedne struke primjena odabranoga naziva bude ujednačena i dosljedna.

57

Stomatološko nazivlje Vodanović, Štambuk, Ostroški Anić

Usni ili usneni?

Odnosni pridjevi usni i usneni nisu jednaka značenja. Usni je onaj „koji se odnosi na usta”, a usneni „koji se odnosi na usne”. Treba ih, dakle, upotrebljavati ovisno o značenju: usna šupljina i usni otvor, ali usnena ploha, usnena žlijezda slinovnica i usnena međuzubna papila.

Vlaknat ili vlaknast?

Pridjev vlaknat dolazi u značenju „koji sadrži vlakna ili je od njih građen”, npr. vlaknata biljka, dok je vlaknast onaj „koji nalikuje vlaknima”. U medicinskim će se nazivima češće javljati naziv vlaknast, pa će se i u stomatološkome nazivlju upotrebljavati nazivi poput vlaknasta struktura i vlaknasto tkivo.

58

Stomatološko nazivlje Vodanović, Štambuk, Ostroški Anić

Sintaktička razina – posvojni genitiv ili posvojni pridjev?

Genitivni izraz koji označuje pripadnost treba, kad god je to moguće, zamijeniti posvojnim pridjevom: hrbat jezika > jezični hrbat, ploha jezika > jezična ploha, površina zuba > zubna površina, baza jezika > jezična baza, korijen zuba > zubni korijen i dr.

U nazivima u kojima bi mijenjanjem imenice u posvojni pridjev došlo do promjene značenja, ostavlja se genitivni izraz.

Izraze koji sadrže dvije imenice, kad prva opisuje drugu, također je bolje zamijeniti izrazom s posvojnim pridjevom: sendvič otisak > sendvični otisak.

59

Stomatološko nazivlje Vodanović, Štambuk, Ostroški Anić

Pogrješke na leksičkoj razini Iako ih ovdje ne navodimo u veliku broju, pogrješke na leksičkoj razini jedne su od najčešćih pogrješaka u tvorbi novih ili u uporabi već postojećih naziva. Navest ćemo neke od češćih u stomatološkome nazivlju.

Gingiva, desni ili zubno meso?

PREPORUČENI NAZIV: gingiva DOPUŠTENI NAZIV: desni ŽARGONIZAM: zubno meso OBJAŠNJENJE: Gingiva, desni i zubno meso nazivi su istoga značenja i gotovo jednake učestalosti uporabe. Razlikuje ih pripadnost različitim funkcionalnim stilovima hrvatskoga standardnog jezika. Desni i zubno meso pripadaju razgovornomu stilu, dok gingiva pripada znanstvenomu funkcionalnom stilu. Stoga izbor pravoga naziva treba prilagoditi okolnostima njegove uporabe.

Kandžasta kvržica ili pandžasta kvržica?

PREPORUČENI NAZIV: kandžasta kvržica NEPREPORUČENI NAZIV: pandžasta kvržica OBJAŠNJENJE: Rječnici hrvatskoga jezika i jezični priručnici nisu usuglašeni u vezi sa značenjima imenica kandža i pandža. S obzirom na to da većina njih kandže opisuje kao nokte ptica grabljivica, a u stomatološkoj je terminološkoj bazi kandžasta kvržica definirana kao „uvećanje tuberculuma dentisa na nepčanoj strani sjekutića u obliku kvržice slične orlovskoj kandži”, bolje je upotrijebiti naziv kandžasta kvržica.

60

Stomatološko nazivlje Vodanović, Štambuk, Ostroški Anić

Koronarni ili krunski?

PREPORUČENI NAZIV: krunski NEPREPORUČENI NAZIV: koronarni PRIMJER: krunski karijes OBJAŠNJENJE: Preuzimanje pridjeva koronarni može se povezati s latinskim imenicama cor (srce) i corona (kruna). Zbog toga pridjev koronarni može upućivati na nešto što se odnosi na srce (u značenju srčani) ili na nešto što se odnosi na krunu (krunski). S obzirom na to da naziv stranoga podrijetla treba, gdje god je to moguće, zamijeniti odgovarajućim hrvatskim nazivom, u stomatološkom se nazivlju preporučuje uporaba pridjeva krunski, zbog njegova hrvatskoga podrijetla i zbog nedvosmislena značenja koje upućuje na zubnu krunu. Ova se preporuka odnosi i na sve izvedenice, kao npr. unutarkrunski umjesto intrakoronarni.

Koštica ili košćica?

PREPORUČENI NAZIV: košćica NEPREPORUČENI NAZIV: koštica OBJAŠNJENJE: Nazivi košćica i koštica razlikuju se u značenju i ne može se jedan zamijeniti drugim. Koštica je dio ploda, dok je košćica umanjenica od kost, tj. mala kost. U stomatološkome će se nazivlju zasigurno više puta pojaviti naziv košćica.

Oticanje, naticanje i oteklina?

PREPORUČENI NAZIV: oteklina DOPUŠTENI NAZIV: oticanje NEPREPORUČENI NAZIV: naticanje OBJAŠNJENJE: Glagolske imenice oticanje i naticanje nastale su od nesvršenih glagola oticati i naticati i po značenju se razlikuju jedino u tome što glagol naticati ima i značenje „staviti što na što”. Budući da oba naziva označuju proces, bolje je za značenje „povećanje obujma tkiva ili organa“ upotrijebiti naziv oteklina.

61

Stomatološko nazivlje Vodanović, Štambuk, Ostroški Anić

Pacijent ili bolesnik?

Iako po definiciji nazivi pacijent i bolesnik na prvi pogled imaju isto značenje, ipak ih se ne bi smjelo smatrati potpunim istovrijednicama. Bolesnik je osoba koja boluje ili trpi bol, dok pacijent ne mora nužno biti bolestan, nego može biti i zdrav. Često možemo čuti da je neka osoba upisana kao pacijent određenoga stomatologa ili liječnika, međutim, to ne mora značiti da je ta osoba ujedno bolesna, tj. bolesnik, nego je samo riječ o korisniku neke od zdravstvenih usluga. Nazive pacijent i bolesnik treba pažljivo upotrebljavati ovisno o kontekstu u kojemu se nalaze.

Parodont, periodont ili parodoncij?

PREPORUČENI NAZIV: parodont DOPUŠTENI NAZIV: parodoncij NEPREPORUČENI NAZIV: periodont PRIMJER: parodontni ligament OBJAŠNJENJE: U parodontološkoj literaturi moguće je pronaći sve gore navedene istovrijednice te još brojne inačice poput periodoncij, paradent ili njihove izvedenice kao što su paradentoza, periodontologija, paradentologija i sl., što upućuje na nedosljednost u primjeni pojedinoga naziva. Naziv periodont i njegove izvedenice dolaze iz engleskoga jezika i imaju isto značenje kao i naziv parodont. U dogovoru sa suradnicima odlučeno je da se kao preporučeni naziv prihvati naziv parodont i sve njegove izvedenice poput parodontologija, parodontitis, parodontni ligament i sl.

Poslijeoperativna osjetljivost ili poslijeoperacijska osjetljivost?

PREPORUČENI NAZIV: poslijeoperacijska osjetljivost NEPREPORUČENI NAZIV: poslijeoperativna osjetljivost OBJAŠNJENJE: Složeni pridjevi poslijeoperativni i poslijeoperacijski nastali su od pridjeva koji imaju različito značenje. Operativan, od kojega je nastao poslijeoperativni, izveden je od imenice operativa i u općem jeziku znači „djelatan, radni, aktivan, djelotvoran, izvršni“.

U medicini, međutim, ima i značenje „koji se može operirati”. Operacijski je odnosni pridjev značenja „koji se odnosi na operaciju” i odgovarajuće je upotrijebljen u nazivu

62

Stomatološko nazivlje Vodanović, Štambuk, Ostroški Anić

poslijeoperacijska osjetljivost, dok naziv poslijeoperativni ne bi ni značenjski bio moguć u istome kontekstu. Ispravan je, dakle, naziv poslijeoperacijska osjetljivost.

Restorativna ili restaurativna stomatologija?

PREPORUČENI NAZIV: restaurativna stomatologija NEPREPORUČENI NAZIV: restorativna stomatologija OBJAŠNJENJE: Pridjev restaurativan pravilan je tvorbeni oblik nastao od imenice restauracija u značenju „ponovno uspostavljanje čega što je bilo uništeno ili je propalo” (Hrvatski enciklopedijski rječnik). Stoga se restaurativan definira kao „koji se može ponovno uspostaviti” i pravilno je upotrijebljen u nazivu restaurativna stomatologija.

Rezidualna, zaostatna ili zaostala cista?

PREPORUČENI NAZIV: zaostatna cista DOPUŠTENI NAZIV: rezidualna cista, zaostala cista OBJAŠNJENJE: Zaostatna cista definira se kao cista koja ostane nakon što se odstrani zub oko kojega je rasla. U tom su smislu nazivi rezidualna cista i zaostala cista također ispravni, međutim, bolje ih je označiti kao dopuštene nego kao preporučene nazive. Naziv rezidualna cista dolazi od engleskoga naziva residual cyst, pa je bolje upotrebljavati hrvatski nego strani naziv. Zaostala cista naziv je koji se može pronaći u literaturi, međutim, kako njegov smisao može upućivati na zaostajanje u razvoju, a ne samo na ostanak u kosti nakon vađenja zuba, preporučuje se uporaba naziva zaostatna cista.

63

Stomatološko nazivlje Vodanović, Štambuk, Ostroški Anić

Stomatologija ili dentalna medicina?

Dvojba u izboru preporučenoga naziva između stomatologije i dentalne medicine trenutačno je više stvar strukovne politike nego jezikoslovlja, pa je ostavljena za kraj i bit će joj posvećen nešto veći prostor nego objašnjenjima vezanima uz ostale nazive.

Zadnjih nekoliko godina, pod okriljem prilagodbe hrvatskoga zakonodavstva zakonskim regulativama Europske unije, sve češće dolazi do zamjene naziva stomatologija nazivom dentalna medicina. Stomatolozi postaju doktori dentalne medicine, studij stomatologije biva preimenovan u studij dentalne medicine, a stomatološke se ordinacije pretvaraju u ordinacije dentalne medicine. Međutim, stomatološko zrcalo još nije postalo dentalnomedicinsko zrcalo, stomatološka protetika nije dentalnomedicinska protetika niti je stomatološko nazivlje postalo dentalnomedicinsko nazivlje. Hoće li i kada promijeniti ime? Ne zna se!

Ne tako davno, stomatolozi u današnjem smislu riječi nisu ni postojali. Dio njihova današnjega posla obavljali su zubari – osobe sa srednjoškolskim obrazovanjem ili višom zubarskom školom. Razvojem stomatologije, izobrazba stomatologa postaje sve duža i složenija, po opsegu i trajanju postupno se izjednačujući s izobrazbom liječnika. Za razliku od zubarstva, koje je nerijetko doživljavano kao zanat, a ne zdravstvena djelatnost, stomatologija postaje opće priznata grana biomedicine sa svojim brojnim specijalističkim područjima. U tom smislu naziv zubar, iako jezično ispravan i zbog hrvatskoga podrijetla poželjan, upotrijebljen u značenju stomatolog postaje netočan, nepotpun, neprecizan i degradirajući. Osim toga, u središtu interesa zubarstva, kao što sam naziv kaže, nalazio se zub, za razliku od stomatologije koja u žarište postavlja cjelokupnu usnu šupljinu (grčki naziv za usnu šupljinu je stoma).

Hrvatski naziv stomatologija prevodi se na engleski jezik kao stomatology, a stomatolozi kao stomatologists. Približavanjem Hrvatske Europskoj uniji utvrđeno je da takvi prijevodi ne odgovaraju međunarodnoj terminologiji, pa je sugerirano da se zamijene nazivima dental medicine ili doctor of dental medicine. Tako stomatology postaje dental medicine, a stomatologist postaje doctor of dental medicine, što i ne bi bio problem da se ostalo samo na promjeni engleskoga naziva, nego je sugestija shvaćena kao potreba da se promijeni i hrvatski naziv stomatologija u dentalna medicina, tj. stomatolog u doktor dentalne medicine. Riječ je o previše dosljednome provođenju u osnovi dobrodošla prijedloga, koji je hrvatske stomatologe trebao engleskim imenom doctor of dental medicine izjednačiti sa svim stomatolozima u razvijenim zemljama jer je činjenica da se na 36 europskih jezika, uključujući 23 službena jezika Europske unije, inačica doctor of dental medicine javlja samo u engleskome i francuskome jeziku (docteur en medecine dentaire).

U svim je ostalim jezicima zadržan izvorni naziv koji potječe od grčkoga naziva za usnu šupljinu (stoma), grčkoga naziva za zub (odous), latinskoga naziv za zub (dens) ili pak naziv stručnjaka ove discipline potječe od naziva koji označuje zub na pojedinome jeziku.

64

Stomatološko nazivlje Vodanović, Štambuk, Ostroški Anić

Netko se može upitati što nedostaje nazivu dentalna medicina i zašto ga ne prihvatiti? Na ovo je pitanje moguće dati više odgovora.

Naziv dentalna medicina temelji se na latinskome nazivu za zub (dens), pa su dentalna medicina i zubna medicina potpune istovrijednice. Međutim, zamjena dentalne medicine zubnom medicinom nije prikladna jer upućuje na nepoželjni naziv zubar.

Naziv dentalna medicina umanjuje vrijednost i važnost stomatološke struke. Naime, naziv stomatologija upućuje na disciplinu koja u središtu interesa ima usnu šupljinu, dok naziv dentalna medicina, tj. zubna medicina, u žarište stavlja zub. Pri tome se može pomisliti da postoje izvjesne razlike u izobrazbi doktora stomatologije i doktora dentalne medicine, što nije točno.

Naziv dentalna medicina unosi zbrku u shvaćanju stomatoloških specijalističkih područja jer postoji oralna medicina kao specijalistička grana. Ime te specijalizacije, koja se bavi dijagnostikom i liječenjem bolesti i njihovih simptoma koji se primarno javljaju na sluznici usne šupljine, upućuje na nadređeni položaj u odnosu na naziv struke (dentalna medicina). Po tome se zaključuje da je oralna medicina usmjerena na zdravlje cjelokupne usne šupljine, a dentalna medicina samo na zdravlje zuba.

Sa stajališta jezikoslovlja, stručna je preporuka pri klasifikaciji i uporabi naziva prednost dati onomu nazivu iz kojega je moguće lakše i logičnije napraviti izvedenice. U tome se smislu preporuča stomatološki naspram dentalnomedicinski.

S obzirom na trenutačne preporuke izbor naziva stomatologija ili dentalna medicina ovisi kontekstu u kojemu ga se spominje. Ako se naziv navodi kao službeni naziv struke, treba upotrebljavati naziv dentalna medicina i njegove izvedenice. S druge strane, kako naziv stomatologija sveobuhvatnije definira struku i točnije opisuje njezin djelokrug rada, ne treba nekritično svaki naziv koji u sebi sadrži stomatologiju zamjenjivati dentalnom medicinom.

65

Stomatološko nazivlje Vodanović, Štambuk, Ostroški Anić

Budućnost razvoja hrvatskoga stomatološkog nazivlja

Projekt Hrvatsko stomatološko nazivlje – H R S T O N prvi je korak u sustavnoj izgradnji nazivlja stomatološke struke u Hrvatskoj. Projektom je prvi put omogućena i ostvarena bliska i neposredna suradnja stručnjaka iz svih područja stomatologije sa stručnjacima iz područja jezikoslovlja. To je rezultiralo time da je tijekom provedbe projekta u razdoblju od prosinca 2009. do kraja 2010. prikupljeno i jezično obrađeno više od 7000 hrvatskih naziva, od čega 4750 preporučeno za uporabu, 2540 označeno kao dopušteni naziv, 303 kao nepreporučeni naziv, 116 kao žargonizam, a 20 kao arhaizam (podatci od 15. listopada 2010.). Na taj je način stvorena baza hrvatskih stomatoloških naziva, koja je izvrstan temelj za sve buduće korake u obogaćivanju, oplemenjivanju, usavršavanju i razvoju hrvatskoga stomatološkog nazivlja.

Posebna je vrijednost to da će podatci iz baze hrvatskih stomatoloških naziva po završetku provedbe projekta biti uvršteni u bazu hrvatskoga strukovnog nazivlja (e-Struna) koja postoji pri Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Time će biti omogućena uspostava suradnje među stručnjacima raznih struka kako bi se nazivlje za iste pojmove u različitim strukama ujednačilo. Osim toga, sustav koordinacije terminoloških djelatnosti u svim strukama u Hrvatskoj pridonijet će poboljšanju kakvoće i učinkovitosti visokoga obrazovanja i znanstvenoistraživačkoga rada izgradnjom ujednačena i verificiranoga nazivlja kojim će se moći služiti stručnjaci svih struka, ali i zainteresirana javnost.

Stomatologija se kao grana biomedicine vrlo brzo razvija. Taj razvoj možda nije toliko očit u načelima stomatološkoga liječenja i očuvanja oralnoga zdravlja, koliko u primjeni novih materijala, tehnika i tehnologija, gdje se promjene događaju gotovo svakodnevno. Uvažavajući sve to, kao i činjenicu da je razvoj stomatološke struke usko povezan s izvorima informacija koje u prvome redu dolaze s engleskoga govornog područja, može se pretpostaviti da će se i u budućnosti u hrvatski jezik nekritično uvrštavati brojni strani stomatološki nazivi. U tom su smislu projektom Hrvatsko stomatološko nazivlje – H R S T O N ostvareni kadrovski i tehnički preduvjeti za trajnu suradnju između stručnjaka s područja jezikoslovlja i stomatologa. To znači da će stomatolozi jezičnu potporu moći dobiti i po završetku službenoga trajanja projekta na mrežnoj stranici projekta (http://hrston.sfzg.hr) i s pomoću elektroničke pošte (hrston@sfzg.hr).

66

Stomatološko nazivlje Vodanović, Štambuk, Ostroški Anić

Literatura i izvori podataka Anderson, D. M. Mosby`s Medical, Nursing & Allied Health Dictionary. St.Louis: Mosby; 2002.

Anić, V., Brozović Rončević, D., Cikota, Lj., Goldstein, I., Goldstein, S., Jojić, Lj., Matasović, R., Pranjković, I. Hrvatski enciklopedijski rječnik. Zagreb: Novi liber; 2002.

Anić, V. Veliki rječnik hrvatskoga jezika. Zagreb: Novi Liber; 2004.

Babić, S., Moguš, M. Hrvatski pravopis (usklađen sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika). Zagreb: Školska knjiga; 2010.

Babić, S. Tvorba riječi u hrvatskome književnome jeziku. Zagreb: HAZU – Nakladni zavod Globus; 2002.

Barić, E. i dr. Hrvatska gramatika. Zagreb: Školska knjiga; 2003.

Cekić Arambašin, A. Oralna medicina – nesporazumi nazivlja. Hrvatski stomatološki vjesnik. 2004;11(4):2-3.

Cerjan Letica, G. Piramida profesionalne i poslovne odgovornosti u hrvatskoj stomatologiji.

Acta Stomatologica Croatica. 2010;44(2):101-109.

European Parliament and the Council of the European Union. Directive 2005/36/EC of the European Parliament and of the Council on the recognition of professional qualifications.

Official Journal of the European Union. 2005; 255: 22-142.

Frančić, A., Hudeček, L., Mihaljević, M. Normativnost i višefunkcionalnost u hrvatskome standardnom jeziku. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada; 2005.

Hudeček, L., Mihaljević, M. (u suradnji s Brunom Nahodom). Hrvatski terminološki priručnik. Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje; 2009.

Hudeček, L., Mihaljević, M., Vukojević, L. Hrvatski jezični savjetnik. Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje – Pergamena – Školske novine; 1999.

Hudeček, L., Mihaljević, M., Vukojević, L. Jezični savjeti. Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje; 2010.

Hudeček, L., Mihaljević, M. Načela normiranja hrvatskih naziva s primjerima iz medicinskog nazivlja. U: Ledinek, N., Žagar Karer, M., Humar, M. Terminologija in sodobna terminografija. Lubljana: Založba ZRC–ZRC SAZU; 2009.

Keros, J. i dr. Uvod u stomatologiju. Zagreb: Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu; 2008.

Klaić, B. Rječnik stranih riječi. Zagreb: Školska knjiga; 2007.

Lapter, V. Stomatološki leksikon. Zagreb: Globus; 1990.

67

Stomatološko nazivlje Vodanović, Štambuk, Ostroški Anić

Loknar, V. Teme iz medicinskog nazivlja. Zagreb: Jugoslavenska medicinska naklada; 1988.

Opačić, N. Reci mi to kratko i jasno (Hrvatski za normalne ljude). Zagreb: Novi liber; 2009.

Padovan, I. Enciklopedijski rječnik humanog i veterinarskog medicinskog nazivlja. Zagreb: HAZU – Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2006.

Pearsall, J. New Oxford Dictionary of English. Oxford: Oxford University Press; 2001.

Rodis, J., Pruchnicki, M. C., Casper, K. A., Bennett, M. S., Mehta, B. H. The importance of terminology in the profession of pharmacy. American Journal of Pharmaceutical Education.

2009 Jul 10; 73(4): 74.

Statut Hrvatske stomatološke komore – Pročišćeni tekst. Zagreb: Narodne novine; 13/2010. Šonje, J. Rječnik hrvatskoga jezika. Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža – Školska knjiga; 2000.

Taub, A., Allegrante, J. P., Barry, M. M., Sakagami, K. Perspectives on terminology and conceptual and professional issues in health education and health promotion credentialing.

Health Educ Behav. 2009 Jun; 36(3): 439-50.

Vodanović, M. Englesko-njemačko-hrvatski stomatološki rječnik. Zagreb: Školska knjiga; 2005.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o stomatološkoj djelatnosti. Zagreb: Narodne novine, 120/2009.

Zakon o stomatološkoj djelatnosti. Zagreb: Narodne novine, 121/2003.

Zwemer, T. J. Boucher's clinical dental terminology: a glossary of accepted terms in all disciplines of dentistry. St. Louis: Mosby; 1982. Živanović, N. Terminological dilemmas of the profession. Facta Universitatis. 1997; 1(4): 7-13.

Mrežne stranice Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje – Zagreb: www.ihjj.hr Nacionalna zaklada za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske: www.nzz.hr Projekt Hrvatsko stomatološko nazivlje – H R S T O N : http://hrston.sfzg.hr Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu: www.sfzg.hr

68

Stomatološko nazivlje Vodanović, Štambuk, Ostroški Anić

DODATAK 1 – Popis izabranih stomatoloških naziva hrvatskoga i stranoga podrijetla

Popis izabranih preporučenih stomatoloških naziva hrvatskoga i stranoga podrijetla izvadak je specifičnih primjera iz baze hrvatskoga stomatološkog nazivlja, gdje se strani naziv može jednako dobro zamijeniti nekim hrvatskim nazivom. Gdje god je to bilo moguće i potrebno, naveden je i primjer uporabe hrvatskoga naziva.

Preporučeni

Naziv stranoga

hrvatski naziv

podrijetla

adrenalin

epinefrin

–

bedrenica

antraks

–

bestanični

acelularni

acelularni cement > bestanični cement

bezbolnost

analgezija

–

bezglasnost

afonija

–

bezubost

anodoncija

–

biser

perla

caklinska perla > caklinski biser

bjelančevina

protein

–

bočni

lateralni

lateralna kretnja > bočna kretnja

bradavica

papila

fungiformna papila > fungiformna bradavica >

Primjer

gljivasta bradavica bradni

mentalni

mentalna arterija > bradna arterija

bradno-jezični

genioglosalni

genioglosalni mišić > bradno-jezični mišić

brazda

fisura

okluzalna fisura > okluzalna brazda > grizna brazda

bubnjišna arterija

timpanična arterija

–

bujanje

proliferacija

proliferacija gingive > bujanje gingive

69

Stomatološko nazivlje Vodanović, Štambuk, Ostroški Anić

Preporučeni

Naziv stranoga

hrvatski naziv

podrijetla

buljookost

egzoftalmus

–

crvenilo usana

vermilion

–

čeljusni zglob

temporomandibularni

–

Primjer

zglob čeoni

frontalni

frontalna ravnina > čeona ravnina

čimbenik

faktor

faktor rasta > čimbenik rasta

čvorić

papula

epitelna papula > epitelni čvorić

dentinski ogrtač

mantl dentin

–

djelomičan

parcijalan

parcijalna proteza > djelomična proteza

DNK

DNA

DNA analiza > DNK analiza

dobroćudan

benigan

benigna lezija > dobroćudna lezija

dodatan

akcesoran

akcesorni kanal > dodatni kanal

dodirni

kontaktni

kontaktna ploha > dodirna ploha

dojenje

laktacija

–

donja čeljust

mandibula

–

donjočeljusni

mandibularni

mandibularni kanal > donjočeljusni kanal

doštitni

paratireoidni

paratireoidna žlijezda > doštitna žlijezda

dvotrbušni mišić

digastrični mišić

–

glasnični

aritenoidni

aritenoidni mišić > glasnični mišić

gljivast

fungiforman

fungiformna papila > gljivasta papila > gljivasta bradavica

gnojan

purulentan

purulentni iscjedak > gnojni iscjedak

gnojenje

supuracija

–

gnojni mjehurić

pustula

–

gomoljasti zub

bulbozni zub

–

gornja čeljust

maksila

–

gornjočeljusni

maksilarni

maksilarni sinus > gornjočeljusni sinus

grananje

ramifikacija

apikalna ramifikacija > apikalno grananje > vršno grananje

70

Stomatološko nazivlje Vodanović, Štambuk, Ostroški Anić

Preporučeni

Naziv stranoga

hrvatski naziv

podrijetla

grizni

okluzalni

okluzalna ploha > grizna ploha

grkljan

larinks

–

grkljanski

laringealni

laringealni mišić > grkljanski mišić

grkljanski poklopac

epiglotis

–

guba

lepra

–

gumena plahtica

koferdam

–

interferencija

interferenca

okluzalna interferenca > okluzalna interferencija

iscjedak

eksudat

upalni eksudat > upalni iscjedak

ispadanje

eksfolijacija

eksfolijacija mliječnoga zuba > ispadanje mliječnoga

Primjer

zuba ispiranje

irigacija

irigacija sinusa > ispiranje sinusa

istezljivost

duktilnost

–

istisnutost

ekstruzija

traumatska ekstruzija zuba > traumatska istisnutost zuba

isušenje

dehidracija

dehidracija dentina > isušenje dentina > dentinsko isušenje

iščašenje

luksacija

luksacija čeljusnoga zgloba > iščašenje čeljusnoga zgloba

izbijanje

avulzija

avulzija zuba > izbijanje zuba

izbrazdani jezik

fisurni jezik

–

izlučevina

ekskret

–

izljušćivanje

ekskohleacija

ekskohleacija ciste > izljušćivanje ciste

iznenadan

paroksizmalan

paroksizmalna noćna dispneja > iznenadna noćna zaduha

izobličenje

deformacija

deformacija kvačice > izobličenje kvačice

izrezivanje

ekscizija

ekscizija tkiva > izrezivanje tkiva

jagodični

zigomatični

zigomatična kost > jagodična kost

jednofazni

monofazni

monofazni otisak > jednofazni otisak

jednjačni

ezofagealni

ezofagealna faza gutanja > jednjačna faza gutanja

jezična kost

hioidna kost

–

71

Stomatološko nazivlje Vodanović, Štambuk, Ostroški Anić

Preporučeni

Naziv stranoga

hrvatski naziv

podrijetla

jezični

lingvalni

lingvalna vena > jezična vena

jezični hrbat

dorzum jezika

–

kiselo

acidno

acidna delacifikacija > kisela dekalcifikacija

kolčić

štift

parapulpni kolčić

kopnica

AIDS

–

korijenski

radikularni

radikularna cista > korijenska cista

korijenski krivoput

fausse route

–

koštani trn

egzostoza

–

kovina

metal

–

kovinski

metalni

metalna krunica > kovinska krunica

kožni epitel

epidermis

–

krajnik

tonzila

lingvalna tonzila > lingvalni krajnik > jezični krajnik

krunski

koronarni

koronarna pulpa > krunska pulpa

krvarenje

hemoragija

–

krvna slika

hemogram

–

kuckanje

perkusija

–

kut donje čeljusti

mandibularni kut

–

kutna arterija

angularna arterija

–

kutnjački

molarni

molarna kliješta > kutnjačka kliješta

kutnjak

molar

–

kvrga

tuber

tuber maksile > kvrga gornje čeljusti

kvržica

tuberkulum

tuberkulum Carabelli > Carabellijeva kvržica

lemljenje

lotanje

–

lični

facijalni

facijalna arterija > lična arterija

liječnik

doktor

–

lopatica

špatula

–

lučenje

sekrecija

–

lučenje sline

salivacija

–

lučevina

sekret

–

Primjer

72

Stomatološko nazivlje Vodanović, Štambuk, Ostroški Anić

Preporučeni

Naziv stranoga

hrvatski naziv

podrijetla

madež

nevus

–

mala afta

minorna afta

–

matrica

stripsa

celuloidna stripsa > celuloidna matrica

međudjelovanje

interakcija

interakcija lijekova > međudjelovanje lijekova

međukorijenski

interradikularan

interradikularna kost > međukorijenska kost

međuzubni

interdentalni

interdentalna četkica > međuzubna četkica

mišić glasnica

vokalni mišić

–

mišić spuštač

mišić depresor usnog

–

usnoga kuta

kuta

mišići ispod jezične

infrahioidni mišići

–

suprahioidni mišići

–

mišićna nit

miofilament

–

mišićni grč

miospazam

–

mišićno hvatište

mišićna insercija

–

mišićno vlakance

miofibrila

–

mjehur

bula

epitelna bula > epitelni mjehur

mjehurić

vezikula

epitelna vezikula > epitelni mjehurić

mladenački

juvenilni

juvenilni parodontitis > mladenački parodontitis

mlazna štrcaljka

jet injekcija

–

mokraćevina

urea

–

moždani

kranijalni

kranijalni živci > moždani živci

mrlja

makula

–

nakošeni mišić

skalenski mišić

–

naljepak

flaster

medicinski flaster > medicinski naljepak

nanosnica

pelikula

zubna pelikula > zubna nanosnica

napuknuće

infrakcija

infrakcija cakline > napuknuće cakline

nastavak

procesus

alveolarni procesus > alveolarni nastavak

Primjer

kosti mišići iznad jezične kosti

73

Stomatološko nazivlje Vodanović, Štambuk, Ostroški Anić

Preporučeni

Naziv stranoga

hrvatski naziv

podrijetla

natključni

supraklavikularni

Primjer supraklavikularni limfni čvorovi > natključni limfni čvorovi

nazadovanje

regresija

regresija bolesti > nazadovanje bolesti

nedostatnost

insuficijencija

srčana insuficijencija > srčana nedostatnost

nepčana resica

uvula

–

nepčani

palatinalni

palatinalna kost > nepčana kost

nepopravljiv

ireparabilan

ireparabilno oštećenje > nepopravljivo oštećenje

neposredan

indirektan

indirektna ozljeda > neposredna ozljeda

nepovratan

ireverzibilan

ireverzibilni pulpitis > nepovratni pulpitis

neugodan zadah

halitoza

–

nicanje

erupcija

erupcija zuba > nicanje zuba

nitast

filiforman

filiformne papile > nitaste papile > nitaste bradavice

nosni

nazalan

nazalni mišić > nosni mišić

novotvorina

neoplazma

–

obična bradavica

veruka

–

obnova

reparacija

reparacija gingive > obnova gingive

obojenje

diskoloracija

diskoloracija cakline > obojenje cakline

obostran

bilateralan

obrazna okluzija

bukookluzija

–

obrazni

bukalni

bukalni koridor > obrazni koridor

obrazni mišić

bukcinator

–

obrezivač

trimer

–

očišćenje

klirens

–

očni živac

oftalmični živac

–

očnjak

kanin

–

odvod

dren

postavljanje drena > postavljanje odvoda

odvođenje

drenaža

bilateralno uravnotežena okluzija > obostrano uravnotežena okluzija

drenaža gnojnog sadržaja > odvođenje gnojnoga sadržaja

74

Stomatološko nazivlje Vodanović, Štambuk, Ostroški Anić

Preporučeni

Naziv stranoga

hrvatski naziv

podrijetla

ograđena bradavica okomit

Primjer

cirkumvalatna

–

bradavica vertikalan

vertikalna resorpcija kosti > okomita resorpcija kosti > okomita razgradnja kosti

okoštavanje

osifikacija

periostalna osifikacija > periostalno okoštavanje

okusni

gustatorni

gustatorni refleks > okusni refleks

opipavanje

palpacija

palpacija vratnih limfnih čvorova > opipavanje vratnih limfnih čvorova

optok

cirkulacija

cirkulacija krvi > krvni optok

orožnjen

keratiniziran

keratinizirani sloj > orožnjeni sloj

orožnjenje

keratinizacija

keratinizacija kože > orožnjenje kože

oslonac

stoper

–

osluškivanje

auskultacija

auskultacija pluća > osluškivanje pluća

osni

aksijalni

aksijalna projekcija > osna projekcija

osnovni

bazalni

bazalni protok sline > osnovni protok sline

otečen

edematozan

–

oteklina

edem

–

otrovanje

intoksikacija

–

otvor

foramen

apikalni foramen > apikalni otvor > vršni otvor

otvrdnuće

induracija

potkožna induracija > potkožno otvrdnuće

ovojnica

fascija

parotidna fascija > parotidna fascija > ovojnica doušne žlijezde

ozljeda

trauma

trauma zuba > ozljeda zuba

oživčenje

inervacija

inervacija pulpe > oživčenje pulpe

oživljavanje

reanimacija

kardiopulmonalna reanimacija > kardiopulmonalno oživljavanje > srčano-plućno oživljavanje

padavica

epilepsija

–

parodont

periodont

–

parodontni

periodontni

periodontni ligament > parodontni ligament

pločica

lamela

koštana lamela > koštana pločica

75

Stomatološko nazivlje Vodanović, Štambuk, Ostroški Anić

Preporučeni

Naziv stranoga

hrvatski naziv

podrijetla

pobol

morbiditet

–

početni

inicijalni

inicijalna karijesna lezija > početna karijesna lezija

podbradni

submentalni

submentalna arterija > podbradna arterija

podčeljusni

submandibularni

submandibularna žlijezda > podčeljusna žlijezda

podjezični

sublingvalni

sublingvalna žlijezda > podjezična žlijezda

podjezični živac

hipoglosalni živac

–

podočni

infraorbitalni

infraorbitalna brazda > podočna brazda

podražaj

iritacija

kemijska iritacija > kemijski podražaj

podsluznica

submukoza

–

podsljepoočni

infratemporalni

infratemporalna udubina > podsljepoočna udubina

podzatiljni

subokcipitalni

subokcipitalni mišići > podzatiljni mišići

pokosnica

periost

–

polumetal

metaolid

–

polumjesečasti

semilunarni

semilunarni procijep > polumjesečasti procijep

popravak

reparatura

reparatura proteze > popravak proteze

poprečni

transverzalni

transverzalni lingvalni mišić > transverzalni jezični

Primjer

mišić > poprečni jezični mišić poslijesmrtni

postmortalni

postmortalni rendgenogram > poslijesmrtni rendgenogram

postolje

sokel

–

pothranjenost

malnutricija

–

potkožni

supkutani

supkutana ozljeda > potkožna ozljeda

potpun

totalan

totalna bezubost > potpuna bezubost

povećalo

lupa

–

povlačenje

recesija

recesija gingive > povlačenje gingive

povraćanje

regurgitacija

regurgitacija želučanog sadržaja > povraćanje želučanoga sadržaja

povratni

rekurentni

rekurentni karijes > povratni karijes

površinski

topikalni

topikalni anestetik > površinski anestetik

76

Stomatološko nazivlje Vodanović, Štambuk, Ostroški Anić

Preporučeni

Naziv stranoga

hrvatski naziv

podrijetla

prednji

frontalni

frontalni zub > prednji zub

predušni

preaurikularni

preaurikularni limfni čvorovi > predušni limfni čvorovi

predvorje usne

oralni vestibulum

–

predvorni

vestibularni

vestibularni nabor > predvorni nabor

pregrada

septum

nazalni septum > nazalna pregrada > nosna pregrada

prenesen

referiran

referirana bol > prenesena bol

preosjetljiv

hipersenzitivan

hipersenzitivni dentin > preosjetljivi dentin

preosjetljivost

hipersenzitivnost

dentalna hipersenzitivnost > dentalna preosjetljivost

presadak

transplantat

koštani transplantat > koštani presadak

presađivanje

transplantacija

transplantacija zuba > presađivanje zuba

pretežitost

prevalencija

prevalencija karijesa > pretežitost karijesa

pretilost

adipozitet

–

pretkutnjački

premolarni

premolarna kliješta > pretkutnjačka kliješta

pretkutnjak

premolar

–

pridodan

akcesorni

akcesorni živac > pridodani živac

prijelom

fraktura

fraktura korijena > prijelom korijena

prikriven

latentan

latentna infekcija > prikrivena infekcija

prilagodba

adaptacija

osjetna adaptacija > osjetna prilagodba

prisisavanje

sukcija

–

privremen

provizoran

provizorna krunica > privremena krunica

probava

digestija

–

probavni

digestivni

digestivni sustav > probavni sustav

probijanje

perforacija

perforacija korijena > probijanje korijena

proljev

dijarea

–

promotor adhezije

primer

–

prosvjetljivanje

transluminacija

transluminacija zuba > prosvjetljivanje zuba

proširnica

stent

–

Primjer

šupljine

77

Stomatološko nazivlje Vodanović, Štambuk, Ostroški Anić

Preporučeni

Naziv stranoga

hrvatski naziv

podrijetla

protukarijesogen

antikarijesogen

Primjer antikarijesogeno djelovanje > protukarijesogeno djelovanje

protuotrov

antidot

–

protutijelo

antitijelo

–

proziran

translucentan

translucentni apeks korijena > prozirni apeks korijena > prozirni vršak korijena

prozirnost

translucencija

–

prstenasto-štitasti

krikotiroidni mišić

–

puknuće

ruptura

ruptura mišića > puknuće mišića

raonik

vomer

–

rasijecanje

incizija

incizija gingive > rasijecanje gingive

rastanjivanje

rarifikacija

rarifikacija alveolarne kosti > rastanjivanje alveolarne

mišić

kosti rastegljivost

duktilnost

duktilnost kovine > rastegljivost kovine

razderotina

laceracija

laceracija kože > razderotina kože

razdvajanje

separacija

ortodontska separacija zuba > ortodontsko razdvajanje zuba

razgradnja

resorpcija

resorpcija kosti > razgradnja kosti

razred

klasa

I. klasa > I. razred

rešetasti labirint

etmoidalni labirint

–

rešetnica

etmoidna kost

–

ritmodajnik

pace-maker

–

rubni

marginalni

marginalni greben > rubni greben

sadra

gips

–

sadreni

gipsani

gipsani model > sadreni model

samopresadak

autotransplantat

–

samopresađivanje

autotransplantacija

–

samoprobava

autoliza

–

samoregulacija

autoregulacija

–

78

Stomatološko nazivlje Vodanović, Štambuk, Ostroški Anić

Preporučeni

Naziv stranoga

hrvatski naziv

podrijetla

sazrijevanje

maturacija

maturacija cakline > sazrijevanje cakline

sirasta nekroza

kazeozna nekroza

–

sisaljka

aspirator

–

sjekutić

inciziv

–

sjekutićni

incizivni

incizivni kanal > sjekutićni kanal

skupljanje

kontrakcija

polimerizacijska kontrakcija > polimerizacijsko

Primjer

skupljanje slabokrvnost

anemija

–

slijepi preparat

placebo

–

slitina

legura

–

složen

kompliciran

komplicirana fraktura krune > složena fraktura krune > složeni prijelom krune

sluznica

mukoza

alveolarna mukoza > alveolarna sluznica

sljepoočni

temporalni

temporalna udubina > sljepoočna udubina

smanjen

reduciran

reducirani caklinski epitel > smanjeni caklinski epitel

splet

pleksus

pterigoidni pleksus > pterigoidni splet

spojnica

šant

arterio-venski šant > arterijsko-venska spojnica

sponični

zigomatični

zigomatični luk > sponični luk

sprječavanje

prevencija

prevencija karijesa > sprječavanje karijesa

srčano-plućni

kardiopulmonalni

kardiopulmonalna reanimacija > srčano-plućna reanimacija > srčano-plućno oživljavanje

središnji

medijani

medijalna dijastema > središnja dijastema

stanica

ćelija

krvna ćelija > krvna stanica

stanični

celularni

celularni cement > stanični cement

stražnji nepčani luk

palatofaringealni luk

–

struganje

kiretaža

kiretaža korijena zuba > struganje korijena zuba

strujni srcopis

elektrokardiogram

–

sušica

tuberkuloza

–

79

Stomatološko nazivlje Vodanović, Štambuk, Ostroški Anić

Preporučeni

Naziv stranoga

hrvatski naziv

podrijetla

suženje

konstrikcija

Primjer apikalna konstrikcija > apikalno suženje > vršno suženje

sveza

ligament

–

šav

sutura

lubanjska sutura > lubanjski šav

šećerna bolest

dijabetes

–

široki mišić vrata

platizma

–

škržni luk

branhijalni luk

–

štitasta arterija

tiroidna arterija

–

štitasto-glasnični

tiroaritenoidni mišić

–

štrcaljka

injekcija

–

taloženje

precipitacija

precipitacija kristala > taloženje kristala

tetivna ploča

aponeuroza

–

toplinski

termički

termička vodlljivost > toplinska vodlljivost

tubul

tubulus

dentinski tubulus > dentinski tubul

ubrzivač

akcelerator

akcelerator vezivanja > ubrzivač vezivanja

udlaga

šina

akrilatna šina > akrilatna udlaga

udvostručenje

duplikatura

duplikatura sluznice > udvostručenje sluznice

ugrušak

koagulum

–

ultrazvučni

ultrasonični

ultrasonični instrument > ultrazvučni instrument

umnažanje

augmentacija

augmentacija gingive > umnažanje gingive

unutarkorijenski

intraradikularan

intraradikularna resorpcija > unutarkorijenska

mišić

resorpcija unutarkoštani

intraosealni

intraosealna analgezija > unutarkoštana analgezija

unutarkrunski

intrakoronarni

intrakoronarno sidrenje > unutarkrunsko sidrenje

unutarnji

interni

interna resorpcija > unutarnja resorpcija > unutarnja razgradnja

upala

inflamacija

–

upalni

inflamatorni

inflamatorni proces > upalni proces

80

Stomatološko nazivlje Vodanović, Štambuk, Ostroški Anić

Preporučeni

Naziv stranoga

hrvatski naziv

podrijetla

upijanje

apsorpcija

apsorpcija vode > upijanje vode

uporabna trajnost

funkcijska trajnost

–

urođen

kongenitalan

kongenitalna anomalija > urođena anomalija

usadak

implantat

endodontski implantat > endodontski usadak

usjeklina

incizura

–

usnena vezica

frenulum usnice

–

usneni

labijalni

labijalna ploha > usnena ploha

usneno spojište

labijalna komisura

–

usni

oralni

oralna sluznica > usna sluznica

uška

aurikula

–

ušna arterija

aurikularna arterija

–

utisnutost

intruzija

intruzija zuba > utisnutost zuba

vađenje

ekstrakcija

ekstrakcija zuba > vađenje zuba

vatrostalan

refraktoran

refraktorni model > vatrostalni model

velika afta

majorna afta

–

veliki stjenoviti

veliki petrozni živac

–

vezica

frenulum

–

vidni živac

optički živac

–

višeuzročan

multikauzalan

multikauzalna bolest > višeuzročna bolest

voda za grgljanje

gargarizam

–

vodoravan

horizontalan

horizontalna resorpcija kosti > vodoravna resorpcija

Primjer

živac

kosti > vodoravna razgradnja kosti vratni

cervikalni

cervikalni zubni karijes > vratni zubni karijes

vrijed

ulceracija

aftozna ulceracija > aftozni vrijed

vršni

apikalni

apikalni parodontitis > vršni parodontitis

zaduha

dispneja

–

zakržljalost

atrofija

–

zakutnjačni

retromolarni

retromolarni trokut > zakutnjačni trokut

81

Stomatološko nazivlje Vodanović, Štambuk, Ostroški Anić

Preporučeni

Naziv stranoga

hrvatski naziv

podrijetla

zaležaj

dekubitus

–

zalogaj

bolus

–

zametak

embrij

–

zamućenje

opalescencija

–

zaostatni

rezidualni

rezidualna cista > zaostatna cista

zaraza

infekcija

–

zatiljni

okcipitalni

okcipitalna neuralgija > zatiljna neuralgija

zaušni

mastoidni

mastoidni limfni čvorovi > zaušni limfni čvorovi

završna jezična

terminalni lingvalni

–

brazda

sulkus

zbijanje

kondenzacija

kondenzacija amalgama > zbijanje amalgama

zbijenost

kompresija

kompresija zuba > zbijenost zuba

zgrušavanje

koagulacija

koagulacija krvi > zgrušavanje krvi

zloćudan

maligan

maligni tumor > zloćudni tumor

zvjezdolika mrežica

zvjezdoliki retikulum

–

zvučni

sonični

sonični instrument > zvučni instrument

žarišni

fokalni

fokalna infekcija > žarišna infekcija

žarište

fokus

–

ždrijelni

faringealni

faringealna membrana > ždrijelna membrana

ždrijelo

farinks

–

žica

ligatura

–

živac donje čeljusti

mandibularni živac

–

živac gornje čeljusti

maksilarni živac

–

živac krilastoga

lateralni pterigoidni

–

bočnog mišića

živac

živac krilastoga

medijalni pterigoidni

središnjeg mišića

živac

živac okoloturnik

trohlearni živac

–

živac pokretač oka

okulomotorni živac

–

Primjer

–

82

Stomatološko nazivlje Vodanović, Štambuk, Ostroški Anić

Preporučeni

Naziv stranoga

hrvatski naziv

podrijetla

živčano vlakno

akson

–

žlijeb

sulkus

alveolingvalni sulkus > alveolingvalni žlijeb

žljezdani

adenoidni

–

žutica

ikterus

–

žvačni

mastikatorni

mastikatorna kretnja > žvačna kretnja

žvakanje

mastikacija

–

Primjer

83

Stomatološko nazivlje Vodanović, Štambuk, Ostroški Anić

DODATAK 2 – Popis izabranih stomatoloških naziva s istovrijednicama

Popis izabranih preporučenih stomatoloških naziva s istovrijednicama podijeljenima na dopuštene i nepreporučene nazive te arhaizme i žargonizme izvadak je koji pokazuje problematične primjere iz baze hrvatskoga stomatološkog nazivlja. Gdje god je to bilo moguće, status preporučenoga naziva dan je hrvatskomu nazivu, a radi boljega razumijevanja i razlikovanja navedeno je što je više bilo moguće istovrijednica.

Preporučeni naziv

Dopušteni naziv

Nepreporučeni

Arhaizam

Žargonizam

–

adamsica

–

amalgam

naziv Adamsova kvačica

–

kvačica po Adamsu

amalgamski ispun

–

amalgamska plomba, crna plomba, srebrna plomba

ameloblast

–

adamantoblast

–

–

angularni heilitis

perleche

žvale

–

–

ankiloglosija

srašten jezik

omča jezika

–

–

bajunetna kliješta

–

bajonet kliješta

–

–

Barryjeva poluga

–

poluga po Barryu

–

Barry

Beinova poluga

–

poluga po Beinu

–

Bein

bočna cista

lateralna cista

paradentalna cista

–

–

bočni sjekutić

lateralni inciziv

–

–

dvojka

caklinsko-dentinski

adheziv, dentinski adhezivi

bond

–

–

adhezijski sustav

84

Stomatološko nazivlje Vodanović, Štambuk, Ostroški Anić

Preporučeni naziv

Dopušteni naziv

Nepreporučeni

Arhaizam

Žargonizam

naziv caro luxurians

–

–

–

divlje meso

celijakija

glutenska enteropatija

netropska sprue

–

–

cjepivo

–

vakcina

–

–

crveni vjetar

erizipel

vrbanac,

–

–

–

kefica za

plamenac četkica za zube

zubna četkica

–

zube dentin

–

dijastolički

dijastolički krvni tlak,

arterijski krvni tlak

dijastolički arterijski tlak,

–

zubnina

–

srčani tlak

–

donji tlak

dijastolički tlak drugi kutnjak

drugi molar

–

–

sedmica

drugi pretkutnjak

drugi premolar

–

–

petica

fantomska glava

–

–

–

fantom

fiksna ortodontska

–

–

–

fiksni

naprava genetski stabilan

aparatić –

ključni zub

–

–

glavobolja

–

kefalalgija

–

–

grkljansko

–

–

–

Adamova

zub

izbočenje infiltracijska

jabučica –

slip cast keramika

–

–

–

kalcij-hidroksid

–

–

keramika kalcijev hidroksid

85

Stomatološko nazivlje Vodanović, Štambuk, Ostroški Anić

Preporučeni naziv

Dopušteni naziv

Nepreporučeni

Arhaizam

Žargonizam

naziv kandidijaza

monilijaza, mlječac

soor

–

–

karijesologija

–

kariologija

–

–

Kerrova igla

–

Kerr igla

–

kerica

kirurški konac

–

katgut, ketgut

–

–

kliješta za

kliješta za razdvajanje,

–

–

separirke

razdvajanje

kliješta za separiranje

kompozitna smola

–

–

kompozit

konačna dijagnoza

definitivna dijagnoza

finalna dijagnoza

–

–

kondenzirajući

kondenzirajući osteitis,

kondenzirajući

–

–

osteitis

kondenzirajuća upala kosti

ostitis

konusna krunica

–

konus krunica

–

–

konzervativna

–

–

–

konzervativa

krvožilni sustav

–

krvnožilni sustav

krvožilje

–

Leclusova poluga

–

poluga po Leclusu

–

Leclus

limfni čvor

–

limfna žlijezda

–

–

lomljena Beinova

–

lomljena poluga

–

lomljeni Bein

korijenova kompozitni materijal

stomatologija

poluga

po Beinu

86

Stomatološko nazivlje Vodanović, Štambuk, Ostroški Anić

Preporučeni naziv

Dopušteni naziv

Nepreporučeni

Arhaizam

Žargonizam

naziv mandibularna

–

–

–

mandibularka

međuzubno sedlo

interdentalno sedlo

kol

–

–

metoda

–

split cast metoda

–

–

–

mikrofilni

–

–

anestezija

razdvojenoga modela mikropunjeni kompozit

kompozit

Millerova igla

igla po Milleru

–

–

milerica

mišićni sustav

mišićje

–

–

muskulatura

mliječni zubi

–

–

mlječnjaci

–

mobilna

–

–

–

mobilni

ortodontska

aparatić,

naprava

noćni aparatić

nekirurška revizija

–

–

–

revizija

nosnice

–

nozdrve

–

–

očnjačka udubina

–

pseća udubina,

–

–

–

trojka

endodontskoga punjenja

fosa kanina očnjak

–

kanin, kuspid

87

Stomatološko nazivlje Vodanović, Štambuk, Ostroški Anić

Preporučeni naziv

Dopušteni naziv

Nepreporučeni

Arhaizam

Žargonizam

opšančena

–

naziv ograđena

ograđena bradavica,

bradavica

okružena bradavica

ortopantomogram

pregledna snimka čeljusti i

–

papila –

–

ortopan

zuba ospice

male boginje

dobrac, krzamak

–

–

parodont

potporni zubni aparat

parodoncij,

–

–

–

– –

periodont parodontna cista

–

periodontalna cista

podjezični nabor

–

sublingvalna plika

–

poluindividualni

–

–

–

štitnik postavljanje

skuhaj i zagrizi štitnik

–

–

–

šiniranje

prednji potporanj

anteriorni potporanj

anteriorni jig

–

–

pregled

–

inspekcija

–

–

prekanceroza

–

prekarcinoza

–

–

pretkutnjak

premolar

bikuspid

ličnjak

–

prijenosna kapica

prijenosna nadogradnja

transfer

–

–

proljev

dijarea

proliv

–

–

promotor adhezije

temeljni premaz

primer

–

prajmer

prvi kutnjak

prvi molar

–

–

šestica

prvi pretkutnjak

prvi premolar

–

–

četvorka

pulpni kamenac

dentikl, pulpolit

pulpni kamen,

–

–

–

–

–

vučje ždrijelo

udlage

dentikul, pulpno kamenje punkcija

–

probadanje, bušenje

rascjep nepca

–

palatošiza

88

Stomatološko nazivlje Vodanović, Štambuk, Ostroški Anić

Preporučeni naziv

Dopušteni naziv

Nepreporučeni

Arhaizam

Žargonizam

naziv rascjep usne

–

heilošiza

–

zečja usna

ravna Beinova

–

ravna poluga po

–

ravni Bein

poluga

Beinu

razdvojeni model

razdvojeni odljev

split kast

–

–

režanj

–

–

–

flep

rinolalija

–

–

–

unjkanje

Schlemmerova

–

poluga po

–

Schlemmer

poluga

Schlemmeru

sidro mosta

–

–

–

sidro

sloj

–

kožasto tkivo

–

–

srastanje zuba

konkrescencija zuba

sraštavanje zuba

–

–

središnji sjekutić

centralni inciziv, medijalni

–

–

jedinica

izolacijski lak

–

–

izo-lak

–

stakleno

–

glasionomer

demineraliziranoga dentina

sjekutić sredstvo za izolaciju staklenoionomerni cement

ionomerni cement, glasionomerni cement, staklo-ionomerni cement

stetoskop

fonendoskop

–

–

slušalice

stomatološko

stomatološko ogledalo

dentalno zrcalo,

–

–

zrcalo

zubno zrcalo

strugač

–

–

–

skejler

suprastruktura

–

–

–

abatment

svitak staničevine

smotuljak vate, zubni

–

–

vaterolica,

tampon

vaterola

89

Stomatološko nazivlje Vodanović, Štambuk, Ostroški Anić

Preporučeni naziv

Dopušteni naziv

Nepreporučeni

Arhaizam

Žargonizam

naziv šarlah

–

–

škrlet

–

test hladnoćom

–

–

–

kelte test

tkivni retraktor

retraktor

–

–

kuka

Traunerova poluga

–

poluga po

–

Trauner

umnjak

osmica, zub

Trauneru treći kutnjak

treći molar

–

mudrosti turbinska vrtaljka

–

visokoturažna

–

turbina

bušilica turpija za kost

–

–

–

rašpa

utiskivač

–

–

–

plager

vitamin D

antirahitični vitamin

–

–

sunčev vitamin

vodene kozice

varičela, vodene ospice

–

kožuvarke

–

vodikov peroksid

–

hidrogen-peroksid

–

hidrogen

Waldropovo

–

Waldropov skor

–

–

Winterova poluga

–

poluga po Winteru

–

Winter

zagrizna ploča

–

zagrizna šablona,

–

–

bodovanje

okluzijska šablona zagrizna

zagrizni radiogram

bite-wing snimka

–

bajtwing

zavarivanje

–

–

–

švajsanje

zglobna pločica

zglobni kolut, artikulacijska

–

–

disk

rendgenska snimka

pločica zglobna veza

kopča, pričvrstak, priključak

–

–

etečmen

zubna alveola

zubna čašica

–

zubnica,

alveola

zubište zubna gredica

dentalna lamina, zubni

zubna ploča

greben

90

–

–

Stomatološko nazivlje Vodanović, Štambuk, Ostroški Anić

Preporučeni naziv

Dopušteni naziv

Nepreporučeni

Arhaizam

Žargonizam

–

–

–

plomba,

naziv zubna pulpa

pulpa

zubni živac, zubna srž

zubni ispun

ispun

–

blomba zubni organ

dentalni organ

caklinski organ

–

–

zubno ležište

alveolarni nastavak

alveolni nastavak

zubište

–

zubotehnički

–

–

–

tehnika

pljuvačna žlijezda, salivarna

–

–

slinovnica

laboratorij žlijezda slinovnica

žlijezda

91

Stomatološko nazivlje Vodanović, Štambuk, Ostroški Anić

DODATAK 3 – Popis literature upotrijebljene u bazi hrvatskoga stomatološkog nazivlja

Referentnom literaturom pojedinoga stomatološkog područja smatrale su se sve knjige i udžbenici koji se upotrebljavaju u diplomskoj, poslijediplomskoj i specijalističkoj izobrazbi doktora stomatologije na Stomatološkome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. S obzirom na to da još ne postoji primjerena literatura novijega datuma u svim stomatološkim područjima, pri sastavljanju popisa referentne literature, osim hrvatskih naslova u obzir su uzeti i naslovi na engleskome i njemačkome jeziku.

Potrebno je naglasiti i pozdraviti pojavu novih stomatoloških knjiga i udžbenika na hrvatskome jeziku tijekom provedbe ovoga jednogodišnjeg projekta. Zbog hodograma provedbe projekta u popis referentne literature upotrijebljene u izgradnji baze hrvatskoga stomatološkog nazivlja uvrštene su samo one knjige koje su objavljene tijekom prvih šest mjeseci provedbe projekta.

Knjige su u popisu navedene abecednim redom, neovisno o stomatološkome području kojemu pripadaju.

• Anderson, D. M. Mosby`s medical, nursing & allied health dictionary. St.Louis: Mosby; 2002.

• Anić, V. i dr. Hrvatski enciklopedijski rječnik. Zagreb: Novi Liber; 2003.

• Anić, V. Veliki rječnik hrvatskoga jezika. Zagreb: Novi Liber; 2004.

• Ash, M. M., Nelson, S. J. Dental anatomy, physiology and occlusion. Philadelphia: Saunders; 2003.

• Badel, T. Temporomandibularni poremećaji i stomatološka protetika. Zagreb: Medicinska naklada; 2007.

• Bagatin, M., Virag, M. Maksilofacijalna kirurgija. Zagreb: Školska knjiga; 1991.

• Bajek, S., Bobinac, D., Jerković, R., Malnar, D., Marić, I. Sustavna anatomija čovjeka.

Rijeka: Digital point; 2007.

• Berkovitz, B. K. B., Holland, G. R., Moxham, B. J. Oral anatomy, histology and embryology. Edinburgh: Mosby; 2002.

• Bowers, M. C. Manual of forensic odontology. Montpelier: ASFO; 1995.

• Bradamante, Ž., Švajger, A. Vježbe iz histologije 1. Zagreb: Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; 2001.

• Bradamante, Ž., Švajger A. Vježbe iz histologije 2. Zagreb: Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; 2002.

• Brand, R. W., Isselhard, D. E. Anatomy of Orofacial Structures. St. Louis: Mosby; 2003.

• Brkić, H. Forenzična stomatologija. Zagreb: Školska knjiga; 2000.

• Bucksch, H. Dental-Wörterbuch: Deutsch-Englisch. München: Neuer Merkur; 1978.

• Bumber, Ž. i sur. Otorinolaringologija. Zagreb: Naklada Ljevak; 2004.

• Cekić Arambašin, A. Oralna medicina. Zagreb: Školska knjiga; 2005.

92

Stomatološko nazivlje Vodanović, Štambuk, Ostroški Anić

• Cohen, S., Burns, R. C. Pathways of the pulp. St. Louis: Mosby; 2002.

• Craig, R. G., Powers, J. M., Wataha, J. C. Dental materials. Properties and manipulation.

St. Louis: Mosby; 2000.

• Ćabov, T. Oralnokirurški priručnik. Zagreb: Medicinska naklada; 2009.

• Ćatović, A. Klinička fiksna protetika. Ispitno štivo. Zagreb: Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu; 1999.

• Davarpanah, M., Martinez, H., Kebir, M., Tecucianu, J. F. Priručnik dentalne implantologije. Zagreb: In.Tri d.o.o; 2006.

• Federal Committee on Anatomical Terminology. Terminologia anatomica: international anatomical terminology. Stuttgart: Thieme; 1998.

• Fejerskov, O., Kidd, E. Dental caries. The disease and its clinical management.

Copenhagen: Blackwell Munsgaard; 2003.

• Fragiskos, D. Oral surgery. Berlin: Springer; 2007.

• Govindrao Ghom, A. Textbook Of oral radiology. New Delhi: Elsevier India Pvt Ltd; 2008.

• Graber, T., Vanarsdall, R., Vig, K. Orthodontics: current principles and techniques. St. Louis: Mosby; 2005.

• Greenberg, M. S., Glick, M. Burketova oralna medicina: dijagnoza i liječenje. Zagreb: Medicinska naklada; 2006.

• Guyton, A. C., Hall, J. E. Fiziologija čovjeka i mehanizmi bolesti. Zagreb: Medicinska naklada; 2006.

• Haring, J. I., Jansen, L. Dental radiography: principles and techniques. Philadelphia: Saunders; 2000.

• Harris, J., Sidebotham, P., Welbury, R. Child protection and the dental team: an introduction to safeguarding children in dental practice; available at: http://www.cpdt.org.uk/f_info/dload_0.htm • Hillson, S. Dental anthropology. Cambridge: Cambridge University Press; 1996.

• Hraste, J. Dentalna morfologija. Rijeka: Liburnija; 1981.

• Hupp, J. R., Ellis III. E., Tucker MR. Contemporary oral and maxillofacial surgery.

St.Louis: Mosby-Elsevier; 2008.

• Ingle, J. I, Bakland, L. K. Endodontics. London: BC Decker Inc; 2002.

• Janković, S., Miletić, D. Dentalna radiografija i radiologija. Split: Medicinski fakultet Sveučilišta u Splitu; 2009.

• Jenkins, G, N. The physiology and biochemistry of the mouth. Oxford: Blackwell; 1978.

• Jerolimov, V., Brkić, H. Vještačenje u stomatologiji. Zagreb: Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Akademija medicinskih znanosti Hrvatske; 2005.

• Jerolimov, V. Stomatološki materijali. Zagreb: Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu; 2005. Dostupno na: www.sfzg.hr • Johnson, W. T. Color atlas of endodontics. Philadelphia: Saunders Co; 2002.

• Kahle, W., Leonhardt, H., Platzer, W. Sustav organa za pokretanje – Priručni anatomski atlas 1. Zagreb: Medicinska naklada; 1989.

• Kahle, W., Leonhardt, H., Platzer, W. Utrobni organi – Priručni anatomski atlas 2.

Zagreb: Medicinska naklada; 1990.

• Kahle, W., Leonhardt, H., Platzer, W. Živčani sustav i osjetila – Priručni anatomski atlas 3. Zagreb: Medicinska naklada; 1991.

• Keros, J. Uvod u stomatologiju.Zagreb: Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu; 2007.

• Klaić, B. Rječnik stranih riječi. Zagreb: Školska knjiga; 2007.

• Knežević, G. Oralna kirurgija 2. Zagreb: Medicinska naklada; 2003.

• Knežević, G. Osnove dentalne implantologije. Zagreb: Školska knjiga; 2002.

93

Stomatološko nazivlje Vodanović, Štambuk, Ostroški Anić

• Koch, G., Poulsen, S. Pedodoncija – klinički pristup. Jastrebarsko: Naklada Slap; 2005.

• Kraljević, K. Potpune proteze. Zagreb: Areagrafika; 2001.

• Križan, Z. Kompedij anatomije čovjeka, II dio, Pregled građe glave, vrata i leđa za studente opće medicine i stomatologije. Zagreb: Školska knjiga; 1999.

• Krmpotić-Nemanić, J., Marušić, A. Anatomija čovjeka. Zagreb: Medicinska naklada; 2007.

• Kumar, V., Cotran, R. S., Robbins, S. L. Osnove patologije. Zagreb: Školska knjiga; 1994.

• Laney, W. R. Glossary of oral and maxillofacial implants. Berlin: Quintessence; 2007.

• Langlais, R. P. Exercises in oral radiology and interpretation. St.Louis: Saunders; 2004.

• Lapter, V., i dr. Ortodontske naprave: konstrukcija, namjena, djelovanje. Zagreb: Školska knjiga; 1992.

• Lapter, V. Ortodoncija za praktičara. 2. izd. Zagreb: Školska knjiga; 1979.

• Lapter, V. Stomatološki leksikon. Zagreb: Globus; 1990.

• Laskaris, G. Atlas oralnih bolesti. Zagreb: Naklada Slap; Zagreb, 2005.

• Linčir, I. Farmakologija za stomatologije. Zagreb: Moderna vremena; 2000.

• Lindhe, J., Karring, T., Lang, N. P. Klinička parodontologija i dentalna implantologija.

Zagreb: Globus; 2004.

• Little, J. W, Falace, D. A, Miller, C. S., Rhodus, N. L. Dental management of the medically compromised patient. St. Louis: Mosby; 2008.

• Lussi, A. Dental erosion. From diagnosis to therapy. Basel: Karger; 2006.

• Malamed, S. Handbook of local anesthesia. St. Louis: Mosby; 2004.

• Marx, R. E, Stern, D. Oral and maxillofacial pathology: a rationale for diagnosis and treatment. Chicago: Quintessence Publishing; 2003.

• Mehulić, K. Keramički materijali u stomatološkoj protetici. Zagreb: Školska knjiga; 2010.

• Misch, C. E. Implant Dentistry. St.Louis: Mosby Inc; 1999.

• Miše, I. Oralna kirurgija. Zagreb: Medicinska naklada; 1991.

• Moore, K. L., Dalley, A. F. Clinically oriented anatomy. Philadelphia: Lippincott Williams & Wilkins; 1999.

• Nanda, R., Kapila, S. Current therapy in orthodontics. St. Louis: Mosby; 2009.

• Nanda, R. Biomechanics and esthetic strategies in clinical orthodontics. Philadelphia: Elsevier Saunders; 2005.

• Newman Dorland, W. A. Dorland's illustrated medical dictionary. Philadelphia: Saunders; 1994.

• Newman, M. G., Takei, H. H., Carranza, F. A. Carranza's clinical periodontology.

Philadelphia: Saunders; 2006.

• Okeson, J. P. Management of temporomandibular disorders and occlusion. St. Louis: Mosby; 2003.

• Okeson, J. P. Temporomandibularni poremećaji i okluzija. Zagreb: Medicinska naklada; 2008.

• Padovan, I. (ur.). Enciklopedijski rječnik humanog i veterinarskog medicinskog nazivlja.

Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2006.

• Padovan, I. Medicinski leksikon. Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 1990.

• Pearsall, J. New Oxford Dictionary of English. Oxford: Oxford University Press; 2001.

• Petrač, D. Interna medicina. Zagreb: Medicinska naklada; 2009.

• Primorac, D. Primjena analize DNA u sudskoj medicini i pravosuđu. Zagreb: NZMH; 2001.

• Proffit, W. R., Fields, H. W., Sarver, D. M. Contemporary orthodontics. St. Louis: Mosby; 2006.

94

Stomatološko nazivlje Vodanović, Štambuk, Ostroški Anić

• Rakosi, T., Jonas, I., Graber, T. M. Orthodontic diagnosis. New York: Thieme Medical Publishers; 1993.

• Richard, J., Lamont, R. J., Burne, R. A., Lantz, M. S. Oral Microbiology and Immunology.

Washington: Asm Press; 2006.

• Rosenstiel, S., Land, F., Fujimoto, J. Contemporary fixed prosthodontics. St. Louis: Mosby; 2001.

• Rudeš, M., Marušić, A. Eponimi u anatomiji. Zagreb: Medicinska naklada; 2009.

• Sadler, T. W. Langmanova medicinska embriologija. Zagreb: Školska knjiga; 2008.

• Sethi, A., Kaus, T. Praktična implantologija. Zagreb: Media ogled; 2009.

• Shillingburg, T. H., Hobo, S., Whitsett, L., Jacobi, R. Osnove fiksne protetike. Zagreb: Media ogled; 2008.

• Sobotta, J. Atlas anatomije čovjeka. Zagreb: Naklada Slap; 2007.

• Sproat, C., Burke, G., McGurk, M. Essential human diseases for dentists. Edinburgh: Churchill Livingstone Elsevier; 2006.

• Summit, J. B., Robbins, J. W., Hilton, T. J., Schwartz, R. S. Fundamentals of operative dentistry: a contemporary approach. Chicago: Quintessence Publishing Co; 2006.

• Suvin, M. Djelomična proteza. Zagreb: Školska knjiga; 1982.

• Škrinjarić, I. Orofacijalna genetika. Zagreb: Školska knjiga; 2006.

• Škrinjarić, I. Traume zuba u djece. Zagreb: Globus; 1988.

• Šonje, J. (ur.). Rječnik hrvatskoga jezika. Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2000.

• Šutalo, J. Patologija i terapija tvrdih zubnih tkiva. Zagreb: Naklada Zadro; 1994.

• Ten Cate, A. R. Oral histology: development, structure and function. St. Louis: Mosby; 1998.

• The American Academy of Periodontology. Glossary of Periodontal Terms. 4th Edition.

Chicago: The American Academy of Periodontology; 2001.

• Topić, B. Diferencijalna dijagnoza i terapija bolesti oralnih sluznica. Sarajevo: Stomatološki fakultet u Sarajevu; 2004.

• Topić. B. Oralna medicina. Sarajevo: Stomatološki fakultet u Sarajevu; 2001.

• Torabinejad, M., Walton, R. E. Endodoncija – načela i praksa. Zagreb: Naklada Slap: 2010.

• Valentić-Peruzović, M., Jerolimov, V. Temporomandibularni poremećaji – multidisciplinarni pristup. Zagreb: Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Akademija medicinskih znanosti Hrvatske; 2007.

• Vodanović, M. Englesko-njemačko-hrvatski stomatološki rječnik. Zagreb: Školska knjiga; 2005.

• Vučićević Boras, V. Priručnik oralnih bolesti – od dijagnoze do terapije. Zagreb: Medicinska naklada; 2004.

• White, S. C., Pharoah, M. J. Oral radiology: principles and interpretation. St. Louis: Mosby; 2009.

• Whittaker, D. K., MacDonald, D. G. A colour atlas of forensic dentistry. Ipswich: Wolfe Publishing Ltd; 1989.

• Wolf, H. F., Rateitschak, E. M., Rateitschak, K. H. Parodontologija. Stomatološki atlas.

Zagreb: Naklada Slap; 2008.

• Yunqueira, L. C., Carneiro, J. Osnove histologije. Zagreb: Školska knjiga; 2005.

• Zwemer, T. J. Boucher’s clinical dental terminology: a glossary of accepted terms in all disciplines of dentistry. St. Louis: Mosby; 1982.

• Živko, J., Jerolimov, V. Metali u stomatološkoj protetici. Zagreb: Školska knjiga; 2005.

95

Stomatološko nazivlje Vodanović, Štambuk, Ostroški Anić

Podatci o autorima

Marin Vodanović Marin Vodanović rođen je 16. studenoga 1975. u Bochumu u Njemačkoj. Gimnaziju je završio 1994. u Pločama, a studij stomatologije na Stomatološkome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1999., kada kao jedan od najboljih studenata dobiva Dekanovu nagradu.

Zaposlen je kao znanstveni novak – viši asistent na Stomatološkome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje od 2001. do 2005. radi na Katedri za fiziologiju, a od 2005. do danas u Zavodu za dentalnu antropologiju. Titulu magistra znanosti stekao je 2005., a 2008. obranio je doktorsku disertaciju pod naslovom „Paleostomatološka analiza kasnoantičkih i ranosrednjevjekovnih nalazišta u Hrvatskoj“. 2010. završio je specijalizaciju iz endodoncije i dentalne patologije.

Od 2001. do danas aktivno je surađivao na tri projekta Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske. Aktivno je sudjelovao i usavršavao se na brojnim kongresima, konferencijama i skupovima u Hrvatskoj, Europi i Sjedinjenim Američkim Državama. Više je puta bio recenzent u stranim i domaćim znanstvenim časopisima.

Glavni je urednik časopisa Bulletin of the International Association for Paleodontology i član uredništva elektroničkoga izdanja časopisa Acta stomatologica Croatica. Od 2006. do 2008. bio je član uredništva Hrvatskoga stomatološkog vjesnika.

Autor je brojnih znanstvenih i stručnih radova objavljenih u stranim i domaćim časopisima.

2005. u suradnji s izdavačkom kućom Školska knjiga iz Zagreba objavljuje Englesko-njemačko-hrvatski stomatološki rječnik s više od 20 000 riječi.

2006. dobiva Državnu nagradu za znanost u kategoriji znanstvenih novaka.

96

Stomatološko nazivlje Vodanović, Štambuk, Ostroški Anić

Drago Štambuk Drago Štambuk rođen je 20. rujna 1950. u Selcima na otoku Braču. Gimnaziju je završio 1969. u Splitu, a Medicinski fakultet 1974. u Zagrebu. Specijalizirao je internu medicinu i gastroenterologiju u Kliničkome bolničkom centru u Zagrebu, zatim hepatologiju, a od 1981. u londonskim se bolnicama (The Royal Free Hospital, St. Stephen’s Hospital, Kobler Center, St. Bartholomew’s Hospital) bavio znanstvenim radom na području bolesti jetre, kliničkim istraživanjem kopnice (AIDS-a) i brigom za oboljele. Među najvažnijima su mu rad na HGP-30 cjepivu protiv sindroma stečene imunodeficijencije te rad na njegovu liječenju, osobito s AZT-om.

Od 1991. do 1994. opunomoćeni je predstavnik Republike Hrvatske u Velikoj Britaniji, potom veleposlanik u Indiji i Šri Lanki (1995. – 1998.), veleposlanik u Egiptu i brojnim arapskim zemljama (1998. – 2000.). Od 2001. do 2002. studijski boravi na Harvardskome sveučilištu baveći se temama iz međunarodnih odnosa i općega dobra, a od 2005. do 2010. veleposlanik je u Japanu i Republici Koreji.

Objavio je 40 knjiga poezije, eseja, prijevoda i florilegija. Predstavljen je u svim važnijim hrvatskim antologijama. Dobitnik je nagrada za umjetnost, pjesništvo i mir u domovini i u inozemstvu. Djela su mu prevedena na mnoge svjetske jezike. Utemeljitelj je Croatiae redivivae 1991., svehrvatske pjesničke manifestacije na kojoj kroz jezične dionice (ča – kaj – što) primjenjuje, u praksi, ideju koineizacije hrvatskoga jezika. Autor je medicinskih novotvorenica.

97

Stomatološko nazivlje Vodanović, Štambuk, Ostroški Anić

An a O str oš ki An i ć Ana Ostroški Anić rođena je 24. rujna 1980. u Našicama. 2005. diplomirala je anglistiku i kroatistiku na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je upisana na poslijediplomski doktorski studij lingvistike.

Od 2008. zaposlena je kao znanstvena novakinja na projektu MZOS-a Hrvatski nazivi za europske pojmove: terminološko-terminografski okvir, voditeljice prof. dr. sc. Maje Bratanić, u Odjelu za opće, poredbeno i računalno jezikoslovlje Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Tajnica je projekta Izgradnja hrvatskoga strukovnog nazivlja (Struna), u okviru kojega je sudjelovala na projektu Usustavljivanje i normiranje temeljnoga hrvatskoga zrakoplovnog nazivlja – ZRNA kao glavni suradnik te na projektu Hrvatsko stomatološko nazivlje – H R S T O N kao terminolog i jezični savjetnik.

Stručno se usavršavala na ljetnim školama iz terminologije i leksikografije te izlagala na nekoliko međunarodnih lingvističkih konferencija. Jedan je od urednika kolokacijskoga rječnika Aviation English Terms and Collocations (An Alphabetical Checklist).

98

Stomatološko nazivlje Vodanović, Štambuk, Ostroški Anić

Kazalo pojmova bolesnik · 62

A

brahicefalija · 45

adhezija · 44

C

adresa elektroničke pošte projekta · 35, 66 akrocefalija · 45

cefaličan · 45

alokirija · 43

cefalogram · 45

alveolarni · 37

cefalometrija · 45

amelogenesis imperfecta · 43

cefalometrijska točka · 45

anafilaktična reakcija · 52

cement · 49

anatomija – oralna i dentalna · 21

Croatia rediviva · 17

anglizacija · 18 antonim · 29

Č

antonimija · 29 aortni · 37 apeksifikacija · 38

čakavica · 17

apeksogeneza · 38 apikalni · 37

D

apsolutni sinonim · 27 arhaizam · 27, 66

definicija · 25

autorski naziv · 22

dehidracija · 45 dens, lat. · 64

B

dentalna implantologija · 21 dentalna medicina · 64, 65

bakterijski · 38

dentalnomedicinski · 45

baza hrvatskih stomatoloških naziva · 66

dentinski tubul · 43

baza hrvatskoga strukovnog nazivlja · 66

desni · 48, 60

Bečki dogovor · 17

dječja i preventivna stomatologija · 21

biomedicina · 24, 64

djelomični sinonim · 27

bliskoznačnica · 27

docteur en medecine dentaire, franc. · 64

blok-anestezija · 46

doctor of dental medicine, engl. · 64

bočni · 36

doktor dentalne medicine · 64

bol · 50

donjočeljusni · 56

99

Stomatološko nazivlje Vodanović, Štambuk, Ostroški Anić

gornjočeljusni · 56

dopušteni naziv · 27, 66

grafijska prilagodba · 43

E H egzotermna reakcija · 52 embrijski razvoj · 38

heilalgija · 43

embriologija – oralna i dentalna · 21

heilitis · 43

endodoncija · 21

hidrocefalus · 45

engleski jezik · 22

hidroksiapatit · 45

e-Struna · 66

histologija – oralna i dentalna · 21

etimologija · 28

hoana · 45

Europska unija · 64

homonimija · 28

europski jezici · 64

homonimizaciji · 28 H R S T O N · 20 hrvatska štokavica · 17

F

hrvatska tvorba · 33 hrvatski jezični sustav · 36

farmakologija · 21

hrvatski književni standard · 18

fausse route · 43

hrvatski protojezik · 17

fiziologija · 21

Hrvatsko stomatološko nazivlje · 20

fonacija · 53

hrvatsko strukovno nazivlje · 20

fonetski · 53 fonološka promjena · 44

I

forenzička stomatologija · 21, 53 frankofonizacija · 18 funkcijski otisak · 53

imenična osnova · 45

funkcionalni stilovi · 31

implantat · 36 imunološki · 54 imunosni · 54

G

in vivo · 43 inkrementalne linije · 39

germanizacija · 18

inlej · 43

gingiva · 60

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje · 13, 68

gingivni · 39

internacionalizam · 33

glasovne promjene · 28

internacionalizmi · 37

globalizacija · 18

istoimenost · 28

gornja čeljust · 36

istoznačnica · 27

100

Stomatološko nazivlje Vodanović, Štambuk, Ostroški Anić

istoznačnost · 27

L

izbjeljivanje zuba · 56 izobrazba zasnovana na dokazima · 20

lateralni · 36

izvedenica · 26

latinski jezik · 22 leksička razina · 60 limfoblastni · 40

J

linija rasta · 39 lubrikant · 49

jednačenje po zvučnosti · 44 jednoimenost · 27 jetra · 48

M

jezična baza · 59 jezična ploha · 59

magnetska rezonancija · 37

jezična potpora · 66

maksila · 36

jezični hrbat · 59

Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci · 13

jezični savjeti · 35

Medicinski fakultet Sveučilišta u Splitu · 13 medicinski nazivi · 21 medicinsko nazivlje · 24

K

metabolični · 54 kajkavica · 17

mikrocefalija · 45

kandžasta kvržica · 60

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske · 13

karijesni · 39 karijesogen · 40

mononimija · 27

koagulant · 49

mrežna stranica projekta · 23, 66

kolokacija · 45 korijen · 49

N

koronarni · 36, 61 košćica · 61

Nacionalna zaklada za znanost, visoko školstvo

Košutić, Sidonija · 19

i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske ·

krajnici · 36

13, 68

krajnični · 36

nacionalni koordinator izgradnje hrvatskoga

kralježnica · 46

strukovnog nazivlja · 13

krunski · 36, 61

načini postanka novih naziva · 33

kurziv · 31, 43, 51

nadomjestak · 47 nastavnik-stomatolog · 20 nazivlje · 24

101

Stomatološko nazivlje Vodanović, Štambuk, Ostroški Anić

nazivoslovlje · 24

označenik · 25

nepčano-jezični mišić · 45

označilac · 25

nepreporučeni naziv · 27, 66 neproziran · 41

P

norma · 31 normativni odnosi · 27

p · 13

normiranje nazivlja · 27

pacijent · 62

normocefalija · 45

parodoncij · 62

Novosadski dogovor · 17

parodont · 49, 62 parodontitis, · 62

Nj

parodontni ligament · 62 parodontologija · 21, 62 paronim · 29

njemački jezik · 22

paronimija · 29 patologija tvrdih zubnih tkiva · 21

O

Penn Dental Medicine School University of Pennsylvania · 13

oblični sinonim · 34

per primam, lat. · 43

obrazno-ždrijelna ovojnica · 46

periapikalni · 38

odontoblastni · 40

periodont · 62

odous, grč. · 64

pluralia tantum · 48

okluzijska interferencija · 37

pojam · 25

okluzijski · 41

polisemija · 28

onlej · 43

popularizacije uporabe · 23

opak · 41

poslijeoperacijska osjetljivost · 62

opća stomatologija · 21

poslijeoperativna osjetljivost · 62

oralna kirurgija · 21

posuđenica · 36

oralna medicina · 21, 65

posvojni genitiv · 59

oralna mikrobiologija · 21

posvojni pridjev · 59

oralna sluznica · 36

potključna arterija · 44

ortodoncija · 21

pravi sinonim · 27

osnovna riječ · 26

pravopisna prilagodba · 43

osteitis · 45

preporučeni naziv · 27, 66

Ostroški Anić, Ana · 98

preporučeni stomatološki nazivi · 69

oteklina · 61

pretklijetka · 44

oticanje · 61

pretkutnjak · 44

overlej · 43

102

Stomatološko nazivlje Vodanović, Štambuk, Ostroški Anić

projekt Hrvatsko stomatološko nazivlje –

stoma, grč. · 64

H R S T O N · 20, 66, 68

stomatolog · 64

protetski · 54

stomatologija · 20, 24, 64, 66

protetski nadomjesci · 47

stomatolog-nastavnik · 20 stomatološka protetika · 21 stomatološka radiologija · 21

R

stomatološka struka · 66 stomatološka terminološka baza · 21

radioopakan · 41

Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu ·

referentna literatura · 22, 92

20, 68

rendgenski · 46

stomatološki jezični savjeti · 35

restaurativna stomatologija · 21, 63

stomatološki materijali · 21

restorativna stomatologija · 63

stomatološko nazivlje · 24

reterminologizacija · 33

stomatološko specijalističko područje · 65

rezidualna cista · 63

Streptococcus mutans · 51

riječ · 26

strukovna politika · 64 studij dentalne medicine · 64 studij stomatologije · 64

S

stupanj dopuštene individualnosti · 31 supkutani · 44

sekvencija DNK-a · 37 semantički odnosi · 26 sendvični otisak · 59

Š

sinonimija · 27 sintaktička razina · 59

Šreter, Ivan · 18

sistemske bolesti · 54

Štambuk, Drago · 20, 97

sklonidba naziva u množini · 48

Štefić, Lidija · 20

složenica · 26, 45

štitni · 45

službeni jezici Europske unije · 64

štitnjačni · 45

snimak · 56

Šulek, Bogoslav · 18

specijalist · 57 spojnica · 45

T

srbizacija · 18 središnji · 57 srednji · 57

talijanski jezik · 22

stakleno-ionomerni cement · 46

terminologija · 24

standardni hrvatski jezik · 31

terminologizacija · 33

stilske odrednice · 31

terminološka homonimija · 28

103

Stomatološko nazivlje Vodanović, Štambuk, Ostroški Anić

terminološka leksikografija · 26

vlaknast · 58

terminološka načela · 34

Vodanović, Marin · 20, 96

terminološka polisemija · 28

vršak zubnoga korijena · 38

terminološki rad · 26 terminološko normiranje · 26

Z

tireoidni · 45 točka opisthion · 43

Zakon o stomatološkoj djelatnosti · 24

toksički · 55

zalistak · 47

tonzilarni · 36

zaostala cista · 63

tonzile · 36

zaostatna cista · 63

tvorenica · 26

Zid od poezije · 17 znanstveno nazivlje · 31

U

zub · 49 zubar · 64

Universitätsmedizin der Johannes Gutenberg-

zubarstvo · 64

Universität · 13

zubna alveola · 42

unutarnji · 57

zubna medicina · 65

usadak · 36

zubna površina · 59

usna sluznica · 36

zubni korijen · 59

usneni · 58

zubno meso · 60

usni · 58

Ž V žargon · 31 venski · 37

žargonizam · 27, 66

Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika

ždrijelno-lubanjska ovojnica · 46

· 13 višejezični stomatološki rječnik · 22 višeznačnost · 28

104

Nacionalna zaklada za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske Ilica 24, Zagreb / Nazorova 2, Opatija Hrvatska Tel: ++385 (0)51 228 690 Faks: ++385 (0)51 271 085 e-pošta: nzz@nzz.hr www.nzz.hr Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu Gundulićeva 5, Zagreb, Hrvatska Tel.: ++ 385 (0)1 4802 111 Faks: ++ 385 (0)1 4807 367 e-pošta: dekanat@sfzg.hr www.sfzg.hr Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje Ulica Republike Austrije 16, Zagreb, Hrvatska Tel.: ++ 385 (0)1 3783 888 Faks: ++ 385 (0)1 3783 803 e-pošta: ihjj@ihjj.hr www.ihjj.hr

Projekt H R S T O N - H r v a t s k o s t o m a t o l o š k o n a z i v lj e E-pošta: hrston@sfzg.hr

http://hrston.sfzg.hr