Analiza koristenja online medija predsjednickih kandidata RH 2009./2010. by Ivan Mioc

ANALIZA KORIŠTENJA ONLINE MEDIJA PREDSJEDNIĈKIH KANDIDATA REPUBLIKE HRVATSKE U PREDIZBORNOJ KAMPANJI 2009./2010.

Ivan Mioĉ

Zagreb, 2010.

Analiza korištenja online medija predsjedniĉkih kandidata Republike Hrvatske u predizbornoj kampanji 2009./2010. Ivan Mioĉ Saţetak U radu se govori o utjecaju novih oblika komunikacije na internetu i Web 2.0 servisa na političku komunikaciju predsjedničkih kandidata na izborima za predsjednika Republike Hrvatske 2009./2010. Razvoj Web 2.0 servisa u zadnjih nekoliko godina unio je mnoge promjene u način na koji danas konzumiramo medije, a posebice način na koji se na internetu komunicira. Konzumenti sadržaja postaju aktivni pojedinci koji zahvaljujući suvremenoj tehnologiji sve više stupaju u interaktivan odnos s davateljem informacije. Zbog te činjenice web kampanje imaju poseban utjecaj na izborne procese, a internet se pokazao kao efikasno sredstvo mobiliziranja i stupanja u kontakt s biračkim tijelom. Ovim radom nastoji se pokazati kako su internetske platforme koje omogućuju dvosmjernu, interaktivnu, asinkronu i jeftinu komunikaciju promijenile dosadašnji način komunikacije na relaciji političar-birač. Koristeći relativno nove Web 2.0 servise koji su se pokazali kao točan prognozer krajnjeg izbornog rezultata, političari i političke stranke otvaraju se i približavaju novoj publici i novim ciljanima javnostima. Temeljem provedenog istraživanja utvrĎuje se kako su predsjednički kandidati na izborima za predsjednika Republike Hrvatske 2009./2010. prepoznali internet kao adekvatnu platformu i moćno marketinško sredstvo, gradeći na njemu vlastite online zajednice istomišljenika. Autor smatra kako online timovi predsjedničkih kandidata nisu iskoristili puni potencijal koji pruža današnji internet i dostupna tehnologija te da će ovakav oblik političke komunikcije u budućnosti biti imperativ. Ključne riječi: predsjednički izbori, internet, Web 2.0 servisi, politički marketing

Analysis of online media use by Croatian presidential candidates in the election campaign 2009/2010 Ivan Mioĉ Summary My thesis is about the influence of new ways of communication on the internet. It is also about Web 2.0 services in political communication of presidential candidates in Croatian presidential election of 2010. The development of Web 2.0 service brought many changes in how we consume the media, especially how we communicate, advertise and make money online. Consumers become active and thanks to modern technology, they develop relations with information providers. Because of that, web campaigns have a special influence on the election process. The internet and related technologies are seen as an efficient tool of mobilization and communication with voters. With this paper, I wanted to show how the internet platforms which provide 2-way, interactive and cheap communication, changed the way of the politician-voter relationship. Using relatively new Web 2.0 services, which proved to be a good forecast of the election outcome, politicians and political parties opened up and approached a new audience. Based on a survey, I'm establishing how presidential candidates embraced the internet as an adequate platform and mighty marketing tool, also building up their own online communities of the same thinkers. The author thinks that online teams of presidential candidates didn't use full potential provided by the internet of today as well as available technology. This way of political communication will be imperative in the future. Keywords: presidential elections, the internet, Web 2.0 services, political management

Sadrţaj

1. UVOD .................................................................................................... 1 2. POLITIČKI MARKETING I NJEGOVE ZAKONITOSTI ...................................... 4 2.1. Definicije političkog marketinga .......................................................... 4 2.2. Strategije političkog i izbornog marketinga........................................... 5 2.2.1. Strategije političkog marketinga ................................................... 5 2.2.2. Strategije izbornog marketinga (izborne kampanje) ........................ 6 2.3. Propaganda u političkom marketingu ................................................... 8 2.3.2. Politički i online imidž .................................................................. 9 2.4. Internet i utjecaj tehnologije na političku komunikaciju ....................... 11 2.4.1. Novo sredstvo političke online komunikacije i kampanje - internet .. 11 2.4.2. Internet u predizbornoj strategiji predsjedničkih kandidata na izborima za predsjednika Republike Hrvatske 2009./2010. .................................. 13 3. METODE ANALIZE KORIŠTENJA WEB 2.0 SERVISA PREDSJEDNIČKIH KANDIDATA U PREDIZBORNOJ KAMPANJI 2009./2010. ................................. 21 4.UTJECAJ SUVREMENIH KOMUNIKACIJSKIH METODA NA INTERNETU NA POLITIČKI MARKETING I KOMUNICIRANJE .................................................. 26 4.1. Razvoj novih oblika komunikacije na internetu i Web 2.0 servisa .......... 26 4.2. Distribucijske platforme Web 2.0 servisa ........................................... 30 4.2.1. Društvene mrežne..................................................................... 30 4.2.2. Blog ........................................................................................ 32 4.2.3. Wiki ........................................................................................ 32 4.3. Novi mediji utemeljeni na Web 2.0 servisima i tehnologiji te njihov utjecaj na političku komunikaciju ....................................................................... 33 4.4. Analiza upotrebe dostupnih online servisa i alata online timova predsjedničkih kandidata u prvome izbornome krugu ................................. 35 4.5. Analiza službene prisutnost i popularnosti predsjedničkih kandidata koji su ušli u drugi izborni krug na društvenoj mreži Facebook u domeni Facebook page .................................................................................................... 37 4.6. Analiza i usporedba službene aktivnost Ive Josipovića i Milana Bandić na društvenoj mreži Twitter datuma 27. prosinca 2009. i 10. siječnja 2010. ..... 40 4.7. Analiza službenih kanala Ive Josipovića i Milana Bandića na servisu za razmjenu video sadržaja – YouTube......................................................... 44 4.8. Analiza službene Facebook stranice i grupe, službenog Twitter profila te YouTube kanala novoizabranog predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića dana 11. siječnja 2010. .......................................................................... 45 ZAKLJUČAK ............................................................................................. 48 LITERATURA ............................................................................................ 51 POPIS TABLICA I SLIKA ................................................................................ PRILOZI ......................................................................................................

1. UVOD

Razvoj suvremene tehnologije unio je brojne promjene u način na koji danas konzumiramo i distribuiramo informacije. Zahvaljujući pojavi Web 2.0 servisa, koji se baziraju na interaktivnosti i razmjeni korisničkog sadržaja, razvijen je širok spektar internetskih platformi koje su u vrlo kratkom vremenu mobilizirale na

milijune

korisnika

interneta.

feneomena društvenih mreža

Informatička

tehnologija

popularnost

revolucionirali su brojne sfere poslovnog i

privatnog života pa tako i političko komuniciranje koje smo do sada poznavali. Zbog takvog se trenda tradicionalni mediji, korporacije, političari i političke stranke sve više odlučuju uključiti u postojeće komunikacijske tokove današnjice. Promjenama u socijalnoj komunikaciji te u prenošenju političkih poruka mogli smo svjedočiti na posljednjim izborima za predsjednika Republike Hrvatske 2009./2010. Potaknuti primjerom aktualnog američkog predsjednika Baracka Obame, koji je pridonio popularizaciji političkog marketinga na Web 2.0 servisima, kandidati za predsjednika Republike Hrvatske 2009./2010. prepoznali su važnost interneta te su sukladno tome angažirali vlastite stučnjake za online marketing. Koristeći nove Web 2.0 servise koji su sada već prerasli u novi medij i oblik informiranja, približili su se novoj publici i ciljanoj javnosti. MeĎutim, nijedan od kandidata u Hrvatskoj nije iskoristio puni potencijal koji pruža internet, a mnogi od njih su pogrešno shvatili egzistiranje na društvenim mrežama zbog čega je izostao uspjeh kakav je polučio Obama korištenjem socijalnog umrežavanja i digitalne tehnologije. Zbog mogućnosti koje pružaju Web 2.0 servisi, kao npr. besplatno oglašavanje na društvenim mrežama Facebook i Twitter, otvaraju se vrata gerilskom marketingu i komunikaciji s velikim brojem potencijalnih birača. Za pretpostaviti je stoga kako će u budućnosti internet biti najdominantniji mediji u pogledu političkog ogašavanja.

Uzmemo li u obzir činjenicu da je internet postao platforma koja u svojoj osnovi ima integrirane karakteristike mnogih drugih medija te pruža mogućnosti besplatnog oglašavanja, egzistiranje na njemu postat će nužno, a na primjeru Baracka Obame vidjeli smo da to može biti itekako efikasno i uspješno. Teza ovog rada je da su novi oblici komunikacije na internetu i Web 2.0 servisi bitno utjecali na cjelokupnu političku komunikaciju predsjedničkih kandidata na izborima za predsjednika Repuplike Hrvatske 2009./2010. U ovom se radu nastoji pokazati na koji su način nove internetske platforme, koje omogućuju interaktivost, promijenile dosadašnji način komunikacije na relaciji političargraĎanin. Cilj ovog rada je pokazati kako su distribucijske platforme Web 2.0 servisa postale moćno marketinško sredstvo političke komunikacije i relevantan faktor utjecaja na biračko tijelo, a u konačnici i kvalitetan prognozer krajnjeg izbornog rezultata. Metode kojima će se uvrditi ključne činjenice, glede utjecaja novih oblika komunikacije na internetu na političke kampanje predsjedničkih kandidata na izborima za predsjednika Republike Hrvatske 2009./2010., zasnivaju se na analizi upotrebe dostupnih online servisa i alata od strane online timova predsjedničkih kandidata te na analizi trenutno poznatih i dostupnih društvenih mreža na kojima su predsjednički kandidati bili zastupljeni i promovirani. U poglavlju Politički marketing i njegove zakonitosti govori se o kompleksnosti i specifičnostima političkog marketinga, o

utjecaju tehnologije

na političku

komunikaciju, te iznosi kako su tehnološke promjene utjecale na djelovanje političkih stranaka, politički marketing i političku komunikaciju općenito. U potpoglavlju Internet u predizbornoj strategiji predsjedničkih kandidata na izborima za predsjednika Republike Hrvatske 2009./2010. opisuje se i analizira na koji su način online timovi predsjedničkih kandidata gradili digitalni identitet svojih klijenata te jesu li prepoznali važnost interneta i u kojoj mjeri; na koje su se Web 2.0 servise fokusirali, te koje su sve oblike komunikacije obuhvatili.

U poglavlju Metode analize korištenja Web 2.0 servisa predsjedničkih kandidata u predizbornoj kampanji 2009./2010. nalazi se pregled istraživanja koja su provedena u svrhu donošenja zaključka o tome koliko novi oblci komunikacije na internetu utječu na reputaciju kandidata. Istraživanja pokazuju realnu sliku utjecaja internetske promocije predsjedničkih kandidata. Pokazuje tko je izašao iz uobičajnih okvira jednostavnih informacija na webu, tko je prepoznao nove potencijale interneta, te koliko su uspješno online timovi predsjedničkih kandidata komunicirali putem Web 2.0 servisa, pri čemu je kriterij uspješnosti bio broj ostvarenih interakcija. Mišljenje autora o razvoju i utjecaju novih oblika komunikacije, novih medija i Web 2.0 servisa na online imidž, reputaciju i digitalni identitet predsjedničkih kandidata

izborima

predsjednika

Republike

Hrvatske

2009./2010.

utemeljeno je na analizi rezultata istraživanja. Predstavljeno je u poglavlju pod nazivom Utjecaj suvremenih komunikacijskih metoda na internetu na politički marketing i komuniciranje.

2. POLITIĈKI MARKETING I NJEGOVE ZAKONITOSTI

2.1. Definicije politiĉkog marketinga

Politički marketing je interdisciplinarno područje pomoću kojega se ostvaruje odnos izmeĎu političke stranke ili pojedinca s biračkim tijelom i drugim grupama unutar javnosti u svrhu promidžbe i pridobivanja potpore u toj istoj javnosti, parlamentu ili na izborima. Politički marketing omogućuje nam, da na raznolikom političkom tržištu, predstavimo našu političku ponudu, uvjerimo birače u našu komparativnu prednost i tako ostvarimo zadane političke ciljeve. Politički bi marketing u svakome slučaju trebao biti proces demokratskog uvjeravanja, a ne oblik manipulacije svijesti i ponašanja ljudi. Profesor Fakulteta političkih znanosti u Sarajevu, dr. Besim Spahić definira politički marketing kao „skup analitičkih, kreativnih i planskih akcija kojima politički subjekt nastoji osigurati što veću podršku sljedbenika i najšire javnosti u što efikasnijoj realizaciji političkih ciljeva, konkretnog političkog programa ili pak u

osvajanju

političke

vlasti

parlamentarnim

osiguravanje materijalne baze svoga djelovanja“.

izborima,

istovremeno

Bivši profesor Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, dr. sc. Ivan Šiber smatra kako višestranački sustav neminovno znači i odreĎenu kompeticiju pojedinih stranaka, programa i kandidata na svojevrsnom „političkom tržištu“. Zbog toga se javlja potreba za marketinškim pristupom koji bi, na tragu poznatih postupaka iz područja ekonomije, odnosno tržišne privrede, pomogao boljoj prodaji odreĎenih ideja i pojedinaca kao njihovih nosilaca.2 Da bi se odreĎena ideja prodala potrebno je djelovati na stav koji uvjetuje političko opredjeljenje, a njega se oblikuje nizom različitih strateških alata.

Dr. sc. Zoran Tomić, http://www.zorantomic.net/index.php?option=com_content&view=article&id=153:politikimarketing&catid=44:politiki-marketing&Itemid=83 (8. 6. 2009.) 2

I. Šiber – znanstveni članak Politička misao, Vol. 37 No.2 srpanj 2000.

2.2. Strategije politiĉkog i izbornog marketinga

2.2.1. Strategije političkog marketinga

Strategije političkog marketinga komplekasan su proces koji se sastoji od istraživanja tržišta, kreiranja vlastitog političkog proizvoda, prilagoĎavanja političkom tržištu i djelovanja na tržište kako bi se taj isti „politički proizvod“ prihvatio.3 Strategija političkog marketinga je maraton koji se odvija u razdoblju izmeĎu izbora, a za razliku od strategija izbornog marketinga, u kojima je težište na

izbornom

rezultatu,

stavlja

naglasak

kontinuiranu

komunikaciju

uključenje graĎana u demokratske procese u cjelini. Tako političke stranke ili pojedinci svojim svakodnevnim političkim djelovanjem, u razdoblju izmeĎu izbora, nastoje aktivirati, animirati, mobilizirati i pridobiti što veći broj ljudi u svoje redove, te probuditi interes za političku komunikaciju. Strategije

političkog

marketinga

ekvivalentne

strateškim

spoznajama

marketinga u ekonomiji, a razlika meĎu njima gotovo je neznatna jer su, ekonomskim

žargonom

rečeno,

političari

političkom

tržištu

ulozi

poduzetnika, stranke u ulozi poduzeća s proizvodima u obliku političkog programa,

birači potencijalni potrošači, dok se glasovanje može shvatiti kao

kupovina ili potrošnja. Možemo reći da je politički marketing utemeljen na logici ekonomskog marketinga, a postoje tri primjenjive strategije političkog marketinga: 1. Nediferencirani marketing – usmjeren je na cijelo biračko tijelo, s osloncem na masovnu distribuciju političkih poruka koje želimo odaslati i kreiranja što boljeg imidža stranke ili pojedinca. 2. Diferencirani marketing – usmjeren prema točno odeĎenim segmentima i strukturama biračkog tijela. 3. Koncentrirani marketing – usmjeren samo jednom segmentu birača.

I. Šiber, Politički marketing, Politička kultura (Zg. 2003.), str. 16

2.2.2. Strategije izbornog marketinga (izborne kampanje) Izborni marketing samo je dio političkog marketinga, a politička kampanja je svjesna djelatnost kojom se želi postići politički cilj, primjerice pobjeda na izborima. Cilj svake kampanje je da ulije samopouzdanje, osnaži i aktivira dugoročnu lojalnost, te privuče neodlučne birače. Bitna obilježja svake izborne kampanje svakako su: prikupljanje novčanih sredstava

financiranje

kampanje,

novačenje

volontera,

osmišljavanje

programa utjecaja na biračko tijelo i promocija vlastitog političkog programa. Prema C. A. Smithu (1990., 108) tri su osnovna sredstva svake kampanje: ljudi, novac i vrijeme. Iako smo svjedoci zadnjih godina kako dominacija suvremenih elektroničkih medija u prvi plan sve više stavlja novac. Politički marketing u izbornoj kampanji ograničava se samo na organizaciju političke kampanje. Težište je na sve većoj dominaciji elektroničkih medija i raznih političkih konzultanata koji potiskuju volontere, letke, razne mitinge i druge tradicionalne oblike komuniciranja s biračima. Suvremene kampanje su znatno manje „radno ekstenzivne“, a sve više „radno intenzivne“. Prijašnje oslanjanje na stranačke strukture zamjenjuje se oslanjanjem na profesionalne institucije, stručnjake i tehnologiju.4 Strategija izborne kampanje je interni dokument koji sadrži predhodne analize i postupke pomoću kojih se pokušava maksimalizirati učinak kampanje, a koji služi kao osnova izbornom stožeru u programiranju pojedinih akcija, formuliranju poruka i reagiranju za vrijeme kampanje

poruke

konkurenata

iznenadne

promjene

političkom

okruženju.5 Kako bi se ostvarili zacrtani ciljevi iz izborne strategije, izborna kampanja mora imati osmišljene izborne tehnike koje mogu biti: izravne (kućni domjenci, od vrata do vrata, izborne kampanje na ulici, u trgovačkim centrima vikendom, na lokalnim manifestacijama, ulični štandovi...) i posredne (kampanja preko telefona, elektronička pošta, leci, priopćenja za medije, plakati, konferencije za tisak...).

4 5

I.Šiber, Politički marketing, Politička misao (Zagreb, 2003.)str. 10 I.Šiber, Politički marketing, Politička misao (Zagreb, 2003.) str. 85

Svaka izborna kampanja mora biti pomno voĎena, isplanirana, koordinirana i strateški osmišljenja, a strategija je rezultat istraživanja tržišta i javnog mnijenja. Ona mora imati odreĎenu temu koja će biti usklaĎena s interesima birača te u skladu sa svim oblicima kampanje. Nužno je i targetiranje publike kojoj se obraćamo i prilagoĎavanje našeg stila i načina komuniciranja s identificiranim biračima. Analiza obilježja biračkog tijela, odreĎenje ciljnih skupina i sl. vrlo je bitno za uspješnu kampanju. (C. A. Smithu 1990., 108) Važan je i izbor pravog vremena odnosno trenutka otvaranja kampanje što se smatra velikim političkim umjećem. C. A. Smith smatra kako se izborna starategija sastoji u meĎusobnom usklaĎivanju ovih pet elemanta: izbornih pravila, kandidata, izbornog tijela, problema (uvjeravanje biračkog tijela da upravo njihov politički program ima rješenje za ključne probleme društva) i sredstava (ljudi, novca i vremena). Strategija se, po njemu, temelji na uočenim prednostima i nedostatcima odreĎene stranke ili kandidata u očima potencijalnih birača u kontekstu primjene izbornih pravila.6

I.Šiber, Politički marketing, Politička misao (Zagreb, 2003.) str. 83

2.3. Propaganda u politiĉkom marketingu Propaganda je smišljena i planirana (programirana) aktivnost koja ima zadatak mijenjanja ili pak zadržavanja odreĎenih političkih stavova pojedinaca, skupina i društva u cjelini.7

Propagandu treba shvatiti kao svojevrsnu tehnologiju

postizanja cilja koji je usmjeren ka skupini, masi, javnosti. Cilj je oblikovati i unaprijediti imidž stranke, te imidž pojedinca, političkog kandidata. Kako bi se propagandni ciljevi postigli potrebno je ispoštovati nekoliko elementarnih načela: 1. Načelo percepcije – Poruka mora biti uočena. Pri tome treba voditi računa o dostupnosti poruke. Treba ju plasirati i distribuirati što većem broju medija poštujući medijske formate. Poruka mora biti privlačna, što znači da mora izazvati reakciju, a razumljivost je glavna i osnovna pretpostavka djelovanja poruke. 2. Načelo potreba -

Poruka se mora vezati uz motivacijsku strukturu

primatelja poruke. Različite društvene grupe imaju različitu strukturu potreba i motiva zbog čega se propagandni sadržaj mora prilagoditi situaciji i vremenu. 3. Načelo vrijednosti – Odnosi se na uvažavanje vrijednosti odreĎene sredine. Propagandna poruka mora biti usklaĎena sa sustavom vrijednosti pojedinca, grupa i društva u globalu, koji usmjerava njihovo ponašanje. Poruka odreĎuje što je dobro, a što loše, stvara kriterije poželjnoga i nepoželjnoga. Te prevladavajuće vrijednosti nezaobilazan su okvir unutar kojega je potrebno pozicionirati propagandnu poruku.8

7 8

http://prezi.com/48ajtishxrzm/politicki-marketing/ (25.9.2010.) I.Šiber, Politički marketing, Politička misao (Zagreb, 2003: 145-148)

2.3.2. Politički i online imidž

Imidž je predodžba ukupnih dojmova koje je o pojedincu, stranci pa i čitavoj državi stekla odreĎena javnost. Pozitivan imidž rezultat je dugotrajnog rada na vlastitom usavršavanju dok se negativan imidž stvara u vrlo kratkom vremenu kao posljedica odreĎenih dogaĎaja koji izazivaju nepovjerenje. Kreiranje imidža znači da se iz velikog broja karakteristika odreĎene osobe selektiraju i naglašavaju one osobine koje mogu naići na simpatije i prihvaćanje. Zbog toga svaki kandidat zahtjeva adekvatnu marketinšku obradu da ne bi došla do izražaja neusklaĎenost izmeĎu imižda i stvarne ličnosti kandidata. Dakle, neizostavan je svojevrsni make up kandidatove političke pojavnost kako bi se prikazao na što bolji način u odnosu na konkurenciju. Pri stvaranju imidža nije dovoljno poći od kandidata, mora se uzeti u obzir i primatelj. Konzumentske navike primatelja su se promijenile zbog čega je problematika i važnost imidža prije svega povezana s razvojem elektroničkih medija. Budući da se danas na

samoinicijativnu podršku medija ne može

računati, kandidat mora voditi brigu o svom imidžu. Imidžom šaljemo poruku. U domeni osobnog imidža tu poruku čini i naša pojavnost. U svijetu u kojem je sve više prisutan šorokopojasni internet, a online oglašavanje osim što donosi svojevrsnu marketinšku revoluciju u pogledu oglašavanja, postaje i vrlo važan faktor svake predsjedničke kampanje. Poruka online kampanje sadržana je u online oglasu i ona mora biti usklaĎena s cjelokupnim procesom oglašavanja ne izostavljajući pritom ni imidž pojedinca kojega zastupa. U izbornom procesu svaka poruka našega kandidata, makar i ona najbanalnija, mora se tretirati kao propagandni čin jer se kandidat u predizborno vrijeme nalazi pod medijskim povećalom. Svaka informacija upućena biračima i svako javno istupanje kandidata mora biti kontrolirano, usklaĎeno s cjelokupnim imidžem kandidata i kampanje te profesionalno obraĎeno.

Istraživanja profesora Alberta Mehrabiana s kalifornijskog sveučilišta pokazala su da 55 posto birača reagira na neverbalnu komunikaciju, 35 posto na boju i ton glasa, a samo sedam posto zaista ih doista i sluša što govore.9 Internet u sebi ima integrirane elemente svih ostalih medija (televizije, novina i radija), stoga je vrlo važno kako ćemo se na njemu predstaviti. Počevši od vizualnog identiteta službene web stranice, izgleda bannera, selekcije portala i internetskih stranica na kojima ćemo objaviti oglas, pa sve do sadržaja koji upunjavamo. Sve su to parametri koji bitno utječu na nečiju online reputaciju i koji se u konačnici odražavaju na cjelokupan imidž pojedinca ili stranke. Upravo zbog važnosti imidža u političkom životu i utjecaja na izborne rezultate političari angažiraju konzultante za kreiranje imidža (image consulting), a njihova je glavnih zadaća pomoći u razvoju kandidatovog imidža u javnosti oblikovanjem i stimuliranjem pozitivnih asocijacija. Ono što na temelju ovih predsjedničkih izbora možemo zaključiti je da je image consulting kao značajna komponenta političkog marketinga ušao u svijest naših političara. MeĎutim, postoji i svojevrsna, često puta neopravdana, doza straha kod pojedinih političkih kandidata pri angažiranju ovakvih stručnjaka koji su ključ izbornog uspjeha ili neuspjeha. Pojedini kandidati se boje kako će intervencijom stručnjaka u njihovu pojavnost izgubiti na prepoznatljivosti, ali svrha konzultanta u kreiranju imidža nije pretvoriti osobu u nekog drugog. Svrha je naučiti kako ne praviti pogreške, a to znači u svakom trenutku, na svakom mjestu biti prigodno i uredno odjeven, njegovan, izgledati svježe i zdravo. Zračiti samopouzdanjem i pozitivnom energijom, a sve to u skladu s osobnošću, fizičkim i psihičkim predispozicijama, pa čak i s programom koji se zastupa.

http://egos-image.hr/imidz.html (12.11.2010.)

2.4. Internet i utjecaj tehnologije na politiĉku komunikaciju

2.4.1. Novo sredstvo političke online komunikacije i kampanje internet U posljednjih nekoliko desetljeća dogodile su se značajne tehnološke promjene koje su bitno utjecale na djelovanje političkih stranaka, politički marketing i političku komunikaciju općenito. Informatička era najbrže je rastući fenomen kojeg društvo poznaje. Na Googleu se danas mjesečno obavlja više od 30 milijardi pretraživanja. Za doseg od 50 milijuna korisnika, radiju je trebalo 38, televiziji 13, internetu 4, iPodu 3, a Facebooku samo 2 godine – živimo u eksponencijalnim vremenima.10 U svijetu digitalne tehnologije internet je postao moćno marketinško sredstvo, a svakom korisniku danas je omogućeno da sudjeluje u kreiranju javnog mnijenja, pa se samim time internet približio punoj demokratičnosti, kakvoj i teži. U budućnosti više ne možemo računati na graĎanina koji pasivno konzumira medije. S razvojem suvremene tehnologije ljudi više nisu isključivo u pasivnoj situaciji potrošača informacije već sve više ih aktivno biraju i traže.11 Konzumenti sadržaja postaju aktivni pojedinci koji biraju medije kojima će se izložiti. Zahvaljujući suvremenoj tehnologiji sve više stupaju u interaktivan odnos s davateljem

informacije,

upravo

internet

pokazao

najkvalitetnijom

platformom za to. Internet u svojoj osnovi ima karakteristike mnogih drugih medija. Ima tekst i sliku poput novina, zvuk i brzinu objave radija. Postoji i video opcija, pa internet poprima i karakteristike televizije. Internet je kao medij bezgraničan jer za razliku od npr. televizije, na kojoj je ograničen broj televizijskih programa, ima neograničen broj sajtova i sadržaja, a dijeli ih samo jedan klik. Od pojave prvog elektroničkog računala prošlo je svega 50 godina, a danas smo svjedoci velike brzine skraćivanja razdoblja izmeĎu tehnoloških skokova. Svijet postaje sve više digitaliziran, interaktivan i „sićušan“. (Kinebrock 2000:29)

10 11

Wikipedia, http://hr.wikipedia.org/wiki/Internet_marketing (26.9.2010.) I.Šiber, Politički marketing, Politička misao (Zagreb, 2003:30)

Najvažnija karakteristika interneta odnosno novih Web 2.0 servisa kao medija svakako je dvosmjerna i interaktivna komunikacija. Navike konzumiranja medija se mijenjaju. Više ne pronalazimo mi vijesti nego one pronalaze nas. Uz klasične mediji u oglašavanju se sve više koriste društvene mreže kao što su: Facebook, Twitter, Myspace itd. Internet potiče na interaktivnost, a upravo zbog nje približio se potrošaču pa je samim time postao zanimljiv i u smislu oglašavanja. Pravila koja su do sada vrijedila u klasičnom PR-u, marketingu i oglašavanju ne vrijede ili funkcioniraju na bitno drugačiji način. „Tehnologija će revolucionirati politiku u naredne tri godine i igrati ključnu ulogu u pobjedi odreĎenog kandidata ili stranke“ istaknuo je glavni voditelj Obamine predsjedničke kampanje David Plouffe, koji je 3. prosinca 2009. u Hypo Expo centru u Zagrebu održao je zanimljivo predavanje pod nazivom „The art of possible“

u sklopu prvog Weekend Sessiona.

Naglasio je kako je upravo

tehnologija pomogla Obaminu strateškom timu da utječe na biračko tijelo ali isto tako zahvaljujući tehnologiji prikupili su volontere koji su komunicirali pomoću interneta putem društvenih mreža i organizirali offline okupljanja. „Trudili smo se biti što više biti na vašem You Tube prozoru, u vašem e-mail sandučiću, na vašoj društevnoj mreži, kucati na vaša vrata“, rekao je Plouffe i dodao kako je door to door metoda odnosno komunikacija licem u lice imala veliki efekt. Puno više možete postići ako idete od vrata do vrata i razgovarate s biračima, jer komunikacija preko telefona ograničava vašu sposobnosti uvjeravanja, istaknuo je Plouffe. Informacijske su tehnologije iz temelja promijenile prirodu marketinga. Internet omogućuje izravan kontakt s informacijom u bilo koje doba dana ili noći, s bilo koje lokacije. Internet kampanju moguće je pokrenuti u svega nekoliko sati, a rezultati su vidljivi gotovo trenutno. Udio internet oglašavanja u svijetu rapidno raste, a u Velikoj Britaniji je primjerice nadmašio TV oglašavanje.12 Online marketing utemeljen na digitalnoj tehnologiji podložan je stalnim promjenama zbog kontinuiranog razvoja novih tehnologija čije je praćenje ključni faktora za uspješno etiketiranu online kampanju.

Wikipedia, http://hr.wikipedia.org/wiki/Internet_marketing (26.9.2010.)

Tvrtke e-marketing danas provode kroz četiri osnovna internetska alata, a to su: korporacijska web stranica, web oglašavanje i promidžba, elektronička pošta te internetske online zajednice. Internetsko oglašavanje vrši se putem bannera, mikrostanica, putem sponzorstava, kontekstualnih oglasa, a sve više se koristi i viralni tj. virusni marketing koji se doživljava kao svojevrsno osvježenja, pogotovo kod mlaĎe generacije. Virusni marketing u kampanji se koristi kada su troškovi za oglašavanje minimalni pa se i uz ograničena sredstva nastoji doprijeti do što većeg broja ciljane publike. Virusni marketing potiče korisnika da dobivenu poruku prosljeĎuju trećim osobama, a poruke mogu bit animirane, interaktivne i personalizirane, te s audio i video sadržajima. Na taj način dobivate puno ljudi koji uokolo šalju vaše promidžbene poruke te one dolaze do daleko većeg broja pojedinaca nego što bi to bilo moguće kroz uobičajne marketinške kanale. Jednom kad se počne širiti viralni video on predstavlja potpuno besplatan publicitet. To je u svojoj kampanji iskoristio aktualni predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović ali i Barack Obama.

2.4.2. Internet u predizbornoj strategiji predsjedničkih kandidata na izborima za predsjednika Republike Hrvatske 2009./2010. Za razliku od predsjedničke kampanje koja je u Hrvatskoj održana 2004. kada je internet bio smo “kozmetički” dodatak, pet godina kasnije internet postaje ključan medij predizborne kampanje. Ključan u smislu osvajanja mlaĎeg, obrazovanijeg i informatički pismenijeg glasačkog tijela, na što nas upućuju rezultati niza istraživanja. Naši kandidati prepoznali su važnost interneta te su sukladno tomu gradili online zajednice istomišljenika na trenutno dostupnim alatima digitalne komunikacije kao što su Facebook, Twitter, Flicker, YouTube, Vimeo..., a zašto i ne bi kad je internet jeftin, efikasan i uglavnom propisima neopterećen medij koji, prema posljednjem istraživanju u Hrvatskoj, sve veći broj graĎana smatra primarnim izvorom informiranja. Novi podaci o korištenju Interneta pokazuju da je u Hrvatskoj konačno prekoračena granicu od 50 posto korisnika u populaciji starijoj od 15 godina. U odnosu na prošlu (2009. godinu) došlo je do manjeg rasta, pa

sada imamo 53 posto korisnika ovog medija – što je približno oko 1,850.000 osoba.13 Po udjelu korisnika Interneta više nije prvi Zagreb s okolicom (56 posto) već je tu sada Dalmacija (60 posto) i Istra s Primorjem (67 posto). U gradovima preko 100 tisuća stanovnika imamo 68 posto korisnika. Muškarci su u sve većoj prednosti pred ženama (58:49 posto). Oko 80 posto fakultetski obrazovanih koristi Internet. Po dobnoj strukturi najviše korisnika je kod mladih od 15 do 24 godine – 90 posto, a najmanje kod starijih od 65 godina – svega 9 posto.14 Promjene u socijalnoj komunikaciji te u prenošenju političkih poruka prolaze kroz tranziciju, s klasičnih formi komunikacije na nove putove prema primateljima. Internet je postao dostupan i u tzv. džepnom formatu, na ureĎajima nove generacije kap što su Blackberry, iPhone i Androidni (pametni) mobiteli koji se upravo pojavljuju na hrvatskom tržištu. Stručna i politička javnost već godinama prate razvoj interneta kao medija, no on je najveću snagu pokazao na posljednjim

američkim

predsjedničkim

izborima. Socijalno

umrežavanje

fenomeni digitalne tehnologije činili su ključnu razliku izmeĎu Obame i njegovih protivnika. No naši političari nisu iskoristili puni potencijal interneta. Naime, nitko od naših predsjedničkih kandidata nije pokušao prikupiti volontere putem interneta. Svi kandidati imali su sličnu online strategiju, a izostala je dvosmjerna komunikacija bez koje egzistiranje na društvenim mrežama nema smisla. Službene stranice predsjedničkih kandidata nisu bile dizajnirane za dvosmjernu komunikaciju nego su uglavnom bili u službi emitiranja poruka. Mnoge su pretvorene u portale, a nijedna službena stranica naših predsjedničkih kandidata nije

imala

karakter

društvene

mreže

poput

službene

Obamine

stranice

my.baracobama.com. Online tim kandidata Ive Josipovića otišao je korak dalje pa

tako

poslužio

viralnim

marketingom

kao

načinom

oglašavanja

internetskoj promidžbi. Stranica Ive Josipovića imala je u prosjeku 250 00015 13

http://www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=107409 (18.8.2010.) Gfk.hr http://www.gfk.hr/public_relations/press/press_articles/006361/index.hr.html (srpanj 2010.) 14

Monitor.hr, http://www.monitor.hr/clanci/kampanja-na-internetu-bila-je-vaznija-od-drugihmedija/27787/ (23.10.2009.)

jedinstvenih posjetitelja mjesečno, a to je i razloga zašto su se odlučili za viralni marketing. Rijetki kandidati prepoznali su najveću prednost interneta, a ta je da se kod interneta može mjeriti svaka vaša aktivnost (koliko ste elktroničke pošte poslali, koliko je ljudi kliknulo na link u poruci, kao što možete pratiti i svaku aktivnost koju vaš korisnik radni na vašoj web stranici). Tablica 2.1. Popis svih predsjedničkih kandidata na izborima za predsjednika Republike Hrvatske 2009./2010. i njihovih službenih Web stranica.

KANDIDATI

SLUŢBENA STRANICA KANDIDATA

1.Milan Bandić

http://www.milanbandic.com

2.Ivo Josipović

http://josipovic.net

3.Nadan Vidošević

http://www.nadanvidosevic.com

4. Dragan Primorac 5. Vesna Pusić

http://www.draganprimorac.com

6. Vesna ŠkareOţbolt 7. Damir Kajin

http://www.vesna.com.hr

8. Andrija Hebrang 9. Miroslav TuĊman 10. Boris Mikšić

http://www.hebrang.com

11. Josip Jurĉević 12. Slavko Vukšić

http://josip-jurcevic.net/kampanja http://www.slavkovuksic.com

http://www.predsjednica.com

http://www.damirkajin.org

http://www.miroslav-tudjman.com http://www.borismiksic.net

Izvor: izradio autor

S obzirom na to da u Hrvatskoj nije dovoljno razvijena kultura doniranja, što u Americi nije slučaj – jer se kampanje financiraju pretežno od doniranja – Hrvatski predsjednički kandidati pretežno se ne financiranju od privatnih osoba i tvrtki, zbog čega poziv na doniranje nije jedan od ključnih ciljeva kampanje. Doniranjem se poziva na akciju, a možda je upravo to razlog smanjene aktivnosti hrvatskih birača u odnosu na Obamine volontere. U Americi glasač investira svoj glas u kandidata i on želi nešto za uzvrat, želi sudjelovat u uspjehu svoga favorita i voljan je nešto učiniti da bi do tog uspjeha došlo. Prikupljanje donacija putem interneta bio je glavni izvor financiranja Obamine kampanje, a četiri milijuna ljudi odazvalo se pozivu da doniraju novac. Uspješna internetska kampanja u Hrvatskoj mjerila se time koliko su kandidati privukli birača na vlastite web stranice, kakva je interakcija, te kakav je promet na webu mjeren putem inteligentnih alata za analizu Alexa ili Google Trendsa, koji se pokazao kao dobar pokazatelj popularnosti odreĎenog kandidata. Google Trends je alat koji omogućuje grafički uvid u to koliko je odreĎeni pojam tražen putem Google tražilice. Vodoravna os grafa predstavlja vrijeme, dok vertikalna os predstavlja koliko je odreĎeni pojam tražen u odnosu na ukupan broj pretraživanja na globalnoj razini. Traženi pojma moguće je pretraživati na temelju regije, grada i jezika.

Slika 2.1. Google Trends screenshot na kojem je paralelno uspoređen rejting pretraživanja na tražilici Google kandidata Ive Josipovića i Milana Bandića dana 1.1.2010. Pojam je pretraživan na temelju regije (Hrvatska) i vremena (zadnjih 30 dana).

Izvor: izradio autor

U prilogu A ovoga rada nalazi se Google Trends screenshotovi svih predsjedničkih kandidata koji su praticipirali na izborima za predsjednika Republike Hrvatske 2009./2010. Google Trends scrennshotovi u prilogu prikazuju rejtinge na dva screenshota od pet slučajno odabranih predsjedničkih kandidata. Pojedini kandidati iskoristili su i mogućnost oglašavanja putem Googlovih alata AdWords i AdSense oglasi. Naime; otvaranjem Google računa u mogućnosti ste samostalno kreirati reklamnu kampanju na internetu. Google oglasi omogućuju dovoĎenje posjetitelje na vašu web stranicu putem gore navedenih alata.

Online timovi predsjedničkih kandidata Ive Josipovića i Milana Bandića odlučili su se za oglašavanje putem Google AdWords programa koji omogućuje samostalno kreiranje oglasa, biranje ključnih riječi uz koje će se oglasi prikazivati. Oglas se prikazuju unutar prve stranice rezultata pretrage, te na web stranicama raznih drugih medija koji koriste AdSense program. Slika 2.2. Screenshot plaćenog Google AdWords oglasa predsjedničkog kandidata Ive Josipovića.

Izvor: izradio autor

Slika 2.3. Screenshot plaćenog Google AdWords oglasa predsjedničkog kandidata Milana Bandića

Izvor: izradio autor

Svi kandidati posjedovali su vlastite web stranice meĎutim nitko od njih nije iskoristio još jednu mogućnost koju Google pruža. Nitko od kandidata nije pokušao putem Googleovog AdSense programa ostvariti zaradu. Naime, ukoliko ste vlasnik posjećene internet stranice možete zaraditi novac prikazujući Google oglase koji su tematski vezani za sadržaj vaše web stranice. Zarada ovisi o sadržaju stranice i broju posjetitelja, a stranice predsjedničkih kandidata u jeku predizborne kampanje bile su izuzetno posjećene.

U ovoj predsjedničkoj kampanji blog nije bio in. Poanta bloga je da bude anutentičan,

većina

kandidate

nije

bila

raspoložena

ovakav

oblik

komunikacije zbog čega su se stožeri više fokusirali na društvene mreže. Tablica

2.2.

Blogovi

kandidata

koji

imali

vlastite

blog

servise

predsjedničkim izborima 2009./2010.

PREDSJEDNIĈKI KANDIDATI

BLOG

1. Boris Mikšić

http://borismiksic.bloger.hr

2.Vesna Škare-Oţbolt

http://vesnaskareozbolt.bloger.hr

Izvor: izradio autor

Na odluku hoće li neki kandidat uz klasičnu, imati i internet kampanju utječe i ciljana grupa birača kojima se obraća. Ako su to stariji ljudi nižeg obrazovanja, izravna internet kampanja nije nužna. Dobra strana interneta je što omogućava izravnu povezanost kandidata i birača. Loša je što može postati poprište neutemeljenog ocrnjavanja kandidata, a time i stvaranje nepovjerenja u demokratske procese, a da bi se to izbjeglo stručnjaci sugeriraju afirmativnu kampanju. Stručnjaci za kampanje na internetu imali su poteškoća i sa cybersquatterima, vlasnicima domena koji registriraju neki poznati brend ili osobu kao domenu u želji da im se javi proizvodjač brenda sa željom da kupi dotičnu domenu. Nekoliko ljudi u hrvatskoj drži sva imena iz telefonskog imenika na webu, a zauzeli su i domene na Facebooku i Twitteru istaknuo je stručnjak za političke kampanje na internetu, Marko Rakar koji je održao predavanje na temu Internet kapmanja u sklopu Medijskog utorka u Hrvatskom društvu za promicanje informatičkog obrazovanja, 23. ožujka 2010. Specifičnost ovih izbora bila je i „usluga“ kupovanje fanova na društvenoj mreži Facebook, kako bi se ostavio dojam popularnosti,

što se u konačnici svelo na

manipulaciju javnim mnijenjem. Važno je naglasiti i to kako nitko od kandidata nije iskoristio mogućnost slanja SMS-a, koje se danas mahom odašilju posredstvom interneta, dok je u izborima za predsjednika Amerike 2008. više od

milijun ljudi primalo SMS poruke svojih kandidata (u pravilu 5 i 20 poruka na mjesec), istaknuo je Rakar u sklopu Medijskog utorka. Vrlo važan faktor kampanje bili su i opinion makeri, novinari koji pišu o bilo kojoj temi aktivno koriste internet da bi formirali svoje stavove, a ako već ne možete „dohvatiti“ sve birače, ono što možete je dosegnuti do vama relevantnih ljudi koji mogu pridonijeti distribuciji vaše poruke. Opinion makeri su pojedinci koji pomažu u oblikovanju javnog mišljenja jer ljudi slušaju i valoriziraju ono što dotični poručuju. Prepoznati su kao stručnjaci u odreĎenom području, ali nije poznat podatak koliko su stožeri predsjedničkih kandidata na posljednjim predsjedničkim izborima 2009./2010. pokušali dosegnuti do njima relevantnih opinion makera tj. novinara koji ih prate, blogera ali i zainteresiranih aktivista.

3. METODE ANALIZE KORIŠTENJA WEB 2.0 SERVISA PREDSJEDNIĈKIH KANDIDATA U PREDIZBORNOJ KAMPANJI 2009./2010. Socijalne mreže danas omogućuju brzu i neposrednu komunikaciju s velikim brojem ljudi, potencijalnih glasača, govorimo li jezikom političara, a nakon 2008. godine i kampanje aktualnog američkog predsjednika Baracka Obame, čij su stručnjaci prepoznali potencijale

socijalnih mreža, online

stručnjaci naših

predsjedničkih kandidata takoĎer su iskoristili mogućnosti koje pružaju Web 2.0 tehnologije i servisi. Prednost interneta i Web 2.0 tehnologija prvenstveno je u tome što kvaliteta prezentacije i prisutnosti na internetu ne mora biti proporcionalna s količinom novca koju kandidat posjeduje. Analizom aktivnosti online timova predsjedničkih kandidata na najpopularnijim društvenim mrežama i servisima pokušali smo utvrditi koliko su online servisi, a posebice društvene mreže imale utjecaj na promociju predsjedničkih kandidata, te koliko su dobro prognozirale krajnji izborni rezultat predsjedničkih izbora u Hrvatskoj u prosinacu 2009. – siječanju 2010.

Odnosno, analizom društvenih

mreža i ostalih online servisa željeli smo utvrditi tko bi bio predsjednik Republike Hrvatske na temelju internetskog prisustva i popularnosti. S tom svrhom su

obavljena opsežna istraživanje online identiteta i prisutnosti predsjedničkih kandidata na internetu. Istraživanje je obavljeno u razdoblju od 23.12.2009. do 11.1.2010. Analiza korištenja raspoloživih i dostupnih online servisa i alata koje su predsjednički kandidati imali na raspolaganju za slanje svojih predizbornih poruka i komunikaciju s biračima prikazuje popis svih 12. predsjedničkih kandidata koji su participirali u prvome izbornom krugu; društvenih mreža, kanala, profila na kojima su bili zastupljeni kao i njihovih službenih web stranica. Analiza tablice ima za cilj prikazati koliko je svaki od kandidata iskoristio mogućnosti oglašavanja i promoviranja putem interneta. Analiza službene aktivnost i prisutnost svih predsjedničkih kandidata u prvome izbornom krugu na društvenoj mreži Twitter u razmacima od 10 dana, počevši od 25.11. do 25.12. 2009. (uključujući i izborni dan u prvom i drugom izbornom krugu), omogućuje uvid u to koliko su predsjednički kandidati ozbiljno shvatili ovaj komunikacijski kanal. Twitter zajednica u Hrvatskoj nema veliki broj članova kao Facebook, ali se meĎu članovima nalazi veliki broj novinara i opinion makera što jamči dobru primjećenost u drugim medijima i što Twitter kao takav čini relevantnim medijem. Dobiveni rezultati tablično su prikazani. U tablici je usporeĎena službena aktivnost i prisutnost glavnih protagonista, kandidata Ive Josipovića i Milana Bandića na društvenoj mreži, 27.12.2009. (prvi izborni krug) i 10.1.2010 (drugi izborni krug), te je prikazana razlika u postotku izmeĎu stanja u prvom i drugom izbornom krugu za svakog od kandidata; pojedinačno u pogledu poslanih poruka (tweetova), osoba koje prate kandidata (followersa) i obratno (followinga) na Twetteru. Svrha ovog istraživanja bila je vidjeti koliko su predsjednički kandidati ozbiljno shvatili ovaj oblik komunikacije.

Slika 3.1. Broj poslanih poruka svih predsjedničkih kandidata kao i broj sljedbenika koji su imali na društvenoj mreži Twitter datuma 25. prosinca 2009.

Izvor: izradio autor

U prilogu B ovoga rada nalazi se presjek tablica koje prate stanje aktivnosti i komuniciranja na službenim Twitter profilima svih predsjedničkih kandidata u prvome izbornom krugu od 25.11. do 25.12.2009. Analizom verificirane prisutnosti predsjedničkih kandidata koji su ušli u drugi izborni krug, Ive Josipovića i Milana Bandića, autor je usporedio s prisutnosti koju su ostvarili u prvome izbornom krugu te sučelio dobivene reuzltate i na taj način usporedio njihovu popularnost (na temelju broja Facebook fanova)

koju su

ostvarili na društvenoj mreži Facebook u domeni Facebook page (stranica) za oba izborna dana. Prisutnost kandidata prikazana je u tablici s razlikom u postotku koji nam daje uvid u to koji je predsjednički kandidat bio omiljeniji od strane Facebook korisnika.

Analizirana je

i aktivnost svih predsjedničkih kandidata na izborima za

predsjednika RH 2009./2010. na društvenoj mreži Facebook (u domeni Facebook stranica), u razmacima od 6 dana počevši od 23.11. do 23.12.2009. (uključujući izborni dan u prvom i drugom izbornom krugu). Tablice prikazuje uspješnost kandidata i njihovih online timova na društvenoj mreži Facebook, te nam daje uvid u popularnost odreĎenog kandidata na najpopularnijoj društvenoj mreži u svijetu, ali i u Hrvatskoj, gdje od 1.85 milijuna16 korisnika interneta, njih milijun ima kreiran profil na Facebooku.17 Slika

3.2.

Rejting

svih

predsjedničkih

kandidata

njihovim

službenim

stranicam na društvenoj mreži Facebook, na temelju broja Facebook fanova dana 23. prosinca 2009.

Izvor: izradio autor

http://www.ezadar.hr/clanak/gfk-53-posto-ili-185-milijuna-hrvata-koristi-internet (18.8.2010.) http://www.nacional.hr/clanak/76745/webdvanula-radionica-mozemo-li-ignorirati-milijunhrvata-na-facebooku (29.1.2010.) 17

U prilogu C ovoga rada nalazi se presjek tablica koje prikazuju službenu aktivnost svih predsjedničkih koji su participirali u prvom izbornom krugu na izborima za predsjednika Republike Hrvatske 2009./2010. u domeni Facebook stranica na najpopularnijoj društvenoj mreži Facebook. Kandidati su praćeni u navedenom razdoblju, a u tablicama je prikazano i točno vrijeme gledanja internetskih stranica i grupa za svakoga od kandidata. Autor pretpostavlja da je riječ o službenoj aktivnosti na društvenoj mreži Facebook jer su praćene isključivo one stranice koje su bile istaknute na službenim web stranicama predsjedničkih kandidata. Analizom popularnog internetskog servisa za razmjenu video saržaja YouTubea vidljivo je koliko su kandidati komunicirali putem ovoga servisa i koliko je to bilo popraćeno od strane publike. Analiza je predstavljena kroz tablicu u kojoj autor sučeljava YouTube kanale glavnih protagonisti (Ive Josipovića i Milana Bandića). U tablici je prikazan broj videa koji su upunjeni na njihov službeni YouTube kanal, broj pretplatnika tj. prijatelja te ukupan broj pogledanih videa od strane YouTube korisnika s prikazanom razlikom u postotku na dan 10.1.2010, u 15,40 sati. Analizom službenog Twitter profila, službene Facebook stranice i grupe te YouTube kanala novoizabranog predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića, na dan 11.1.2010., omogućen je uvid u online reputaciju kandidata Ive Josipovića. Online strateg Ive Josipovića Marko Rakar tvrdi kako je zbrajenjem interakcija ostvarenih putem gore navedenih online servisa (broj pogledanih videa, fotografija, broj danih komentara i sl.)

vidljivo da je Ivo Josipović

nadmašio svoje konkurente i protukandidate za 3 do 4 puta. Ovdje su tablično prikazane

ostvarene

interakcije

gore

spomenutim

servisima.

Tablice

omogućuju brojčani uvid u interakcije koje je ostvario online tim predsjedničkog kandidata Ive Josipovića. U prilogu D ovoga rada nalazi se screenshot službenog Twitter profila Ive Josipovića i Milana Bandića.

4. UTJECAJ SUVREMENIH KOMUNIKACIJSKIH METODA NA INTERNETU NA POLITIĈKI MARKETING I KOMUNICIRANJE 4.1. Razvoj novih oblika komunikacije na internetu i Web 2.0 servisa

Razvoj

weba

(najkorištenijie

usluge

interneta

koja

omogućava

dohvaćanje hipertekstualnih dokumenata koji mogu sadržavati tekst, slike i multimedijalne sadržaje, a meĎusobno su povezani tzv. hiperlinkovima) usko je povezan s konceptom interneta te rastom njegove popularnosti, zbog čega se web često pogrešno koristi kao sinonim za internet. Web je postao jednim od najvažnijih pojmova na početku 21. stoljeća, evoluirajući iz entuzijazma nekolicine vizionara u tkivo koje sve snažnije prožima svaki dio naših života. Danas je većina medija, uključujući novine, TV, radio, zabavu, muziku, ili komunikacijska sredstva poput maila, chata ili telefona postala dio weba. Njihovo „preseljenje“ na internet dio je razvoja Web 2.0 tehnologija i komunikacijskih kanala. Povijest Weba 2.0 je sadržajna, jer se od jedne ideje razvio veliki broj koncepata koji su rezultirali cijelim nizom stranica i servisa koji su većini korisnika svakodnevne destinacije na internetu, a da možda nisu ni svjesni da se radi o servisima utemeljenima na Web 2.0 tehnologiji. Servisi poput Facebook, Twitter, YouTube, Wikipedia, Flickr, Digg, Google (personalizirana početna stranica, Google Maps i većina ostalih servisa) upravo su Web 2.0 „projekti“. Neki Web 2.0 smatraju trendom u World Wide Web tehnologiji koji je baziran na tome da se korisnicima omogućava sudjelovanje u kreiranju sadržaja weba dok drugi smatraju da se radi o

revolucionarnoj budućnosti interneta. Teoretičari pojam

Web 2.0 definiraju kao „filozofiju uzajamnog povećanja kolektivne inteligencije i dodane vrijednosti za svakog sudionika dinamičkim stvaranjem i dijeljenjem informacija.“

Web 2.0 je pojam koji je obilježio proteklih nekoliko godina i unio mnoge promjene u način na koji se koristi Web, a posebice u način na koji se na Webu komunicira i zaraĎuje. Kada bi Web 2.0 pokušali ukratko objasniti, najbolji opis bio bi da se radi o webu nove generacije gdje se web tretira kao platforma koja omogućuje korisnicima interaktivnost, jednostavno praćenje ali i sudjelovanje u kreiranju sadržaja, a svemu tome baza je internet. Upravo je interaktivnost najveća promjena i prednost koju Web 2.0 donosi u odnosu na "klasični" web. Posjetitelji više nisu publika, puki i pasivni primatelji informacija, već sudjeluju u njihovom stvaranju, dopunjavanju, modificiranju i prenošenju. Radi se o povrtaku osnovama - ruka više nije na mišu, a poanta u klikanju, već su obje ruke čvrsto na tastaturi, a poanta u pisanju i/ili kreiranju tekstova i sadržaja. Stoga je jasno da posebno mjesto u novom Web 2.0 svijetu zauzimaju usluge poput blogova, wikija, podcasta i RSS-a koji nude

jednostavno praćenje

tekstova koji vas zanimaju, te nam na taj način omogućavaju da smo uvijek u korak sa informacijama. Upravo zahvaljujući Web 2.0 aplikacijama omogućeno je da informacija pronaĎe nas, a ne mi nju. Cilj Web 2.0 aplikacija nije prikazivanje sadržaja krajnjem korisniku nego uključivanje korisnika u aktivno

korištenje

aplikacija na različitim platformama i na raznim lokacijma. (primjer je RSS tehnologija

koja

omogućava

praćenje

novosti

web-stranica

raznim

specijaliziranim čitačima, meĎu ostalim i u sklopu Sidebar gadgeta). Brojne takve aplikacije osim što čine surfanje ugodnijim iskustvom, uvelike nam olakšavaju informiranost i posao. Sve su te usluge temeljene na interaktivnosti te svakodnevnom skupljanju i prikazivanju velike količine novih informacija. Dakle; specifičnost Weba 2.0 upravo je u tome što se sadržaj oblikuje od strane korisnika.

Dovoljno

pogledati

primjere

Facebook

ili

MySpacea

koji

omogućavaju razmjenu informacija na posve inovativan način, a s druge strane velika prednost društvenih medija njihova je cjenovna prihvatljivost i pogodnost za provoĎenje uspješnih kampanji koje promoviraju i nadograĎuju imidž bez dodatnih troškova. Društvene mreže i online komunikacija omogućava izravnu komunikaciju

ciljanom publikom, što uključuje vrlo kvalitetnu povratnu

informaciju, a to je bez sumnje način komunikacije u budućnosti.

Web 2.0 kanali zapravo omogućuju svojevrsno spajanje desktop aplikacija i tradicionalnih

web

stranica,

koje

korisnicima

omogućuje

maksimalnu

interaktivnost, personaliziranje stranica, suradnju te izmjenu informacija, a uz programa kao što je Google AdSense vlasnicima stranica i blogova nudi se i mogućnost pristojne zarade. Google AdSense besplatan je i jednostavan način da veći i manji web izdavači ostvare zaradu prikazivanjem ciljanih Google oglasa koji odgovaraju sadržaju vaše web stranice ili bloga. Na taj način konzumenta se potiče na kreiranje sadržaja koji zahvaljujući Web 2.0 servisima omogućuje interakciju. Najbolji primjeri sesrvisa koji koriste koncepciju Web 2.0 tehnologija svakako su servisi za pisanje blogova, online enciklopedija Wikipedija u kojoj svaki korisnik može dodavati sadržaj i mijenjati postojeće tekstove., YouTube i sl. Blog mreže su otišle korak naprijed i postale relevantne, jer okupljaju osobe sličnih interesa na jednom mjestu, koje kroz svoje tekstove, diskusije, komentare i linkove mogu postati ozbiljni opinion makeri. Omogućen je meĎusobni dijalog birača koji su postali izrazito moćni. Oni danas lako provjere vjerodostojnost informacija koje im se serviraju i

to temeljito meĎusobno prodiskutiraju. Internetu im pruža

mogućnost da plasiraju rekacije na serviranu informaciju čiju je objektivnost sada moguće efikasno utvrditi. To je razlog zbog kojega je

vjerodostojnost

postala ključni elment koji se više ne može izbjeći zbog tehnoloških promjena i sve bržih komunikacijskih procesa dostupnih našoj ciljanoj publici. YouTube pokazao se kao vrlo zahvalan kanal za besplatnu distribuciju video materijala u kampanji za američkog predsjednika Baracka Obamu. Na Obaminom sajtu stimulirali su ljude da kreiraju vlastite video sadržaje , a u konačnici je više od 400 000 video isječaka uploadano na YouTube koji se na ovaj ili onaj način bave Obamom i njegovom kampanjom. Na samo pregledavanje video sadržaja, koji su bili prezentirani od strane Obamina izbornog tima, na njegovom službenom YouTube Channelu, utrošeno je 14 i pol milijun sati. Da bi se na američkoj televiziji reklamirali 14 i pol milijuna sati političkog programa trebalo bi platiti 50 milijuna dolara. Ovo ide u prilog tezi kako je internet po pitanju oglašavanja vrlo efikasan i jeftin medij. Kada je riječ o spotovima koji su emitirani na YouTube kanalu, David Plouffe, strateg koji stoji iza predsjedničke kampanje Baracka Obame, rekao je u sklopu prvog Weekend Sessiona održanog

u prosincu 2009. u Zagrebu, kako su odlučili da neće raditi klasične spotove, nego da su snimali Obamu u svakodnevnim situacijama bez ikakvog scenarija. Plouffe smatra da su to birači prepoznali, jer se Obama ponašao spontano i govorio je jezikom koji svi mogu razumjeti, a kameri se obraćao na prirodan i ležeran način, a sve to omogućeno je zahvaljujući koncepciji Web 2.0 tehnologija. Tablica 4.1. YouTube službeni kanali svih predsjedničkih kandidata, broj videa koji su upunjeni i broj pretplaćenih osoba na kanal dana 12.12.2009.

PREDSJEDNIĈK I KANDIDATI 1.Milan Bandić 2.Ivo Josipović 3. Nadan Vidošević 4. Dragan Primorac 5. Vesna Pusić 6. Vesna ŠkareOţbolt 7. Damir Kajin 8. Andrija Hebrang 9. Miroslav TuĊman

10. Boris Mikšić 11. Josip Jurĉević 12. Slavko Vukšić

YouTube Channel http://www.youtube.com/user/mil anbandic01 http://www.youtube.com/user/Ivo Josipovic http://www.youtube.com/user/Ivo Josipovic http://www.youtube.com/user/dpr imorac http://www.youtube.com/user/zlat ko2010 http://www.youtube.com/user/Kaj inDamir http://www.considero.hr/Newslett er/tabid/1992/id/15983/Izbori2009-Prisutnost-kandidata-nainternetskim-drustvenimmrezama.aspx http://www.youtube.com/user/mis skaroglan -

Upload videos 217

Subscribers

143

112

109

Izvor: izradio autor

Transformacijom weba iz medija koji servira gomilu različitih informacija u aktivnu platformu izgraĎenu na Web 2.0 servisima, koji podrazumjevaju interakciju, socijalizaciju i dvosmjernu komunikaciju, znatno je promjenjen način

na koji danas konzumiramo i distribuiramo informacije na internetu. Pogodnosti i mogućnosti primjene su brojne, pa možemo zaključiti da smo zakoračili u svijet Web 2.0 tehnologija koji će rasti i razvijati se uz našu suradnju. Zbog toga ne treba zazirati od ovakvog oblika komunikacije, jer čak i ako se ne odlučite komunicirati aktivno putem Web 2.0 servisa i dalje će komunicirati o vama, a ulaganje u društvene medije i komunikaciju s korisnicima treba shvatiti i kao svojevrstan

poklon,

jer

dobivate

besplatan

konzalting

putem

negativnih

komentara koji su odlična smjernica za potrebne promjene.

4.2. Distribucijske platforme Web 2.0 servisa Zahvaljujući Web 2.0 servisima koji omogućuju interaktivnost i razmjenu korisničkog sadržaja razvijen je širok spektar internetskih platformi koje osim stvaranja sadržaja omogućuju i distribuciju tog istog sadržaja. Osim za distribuciju

korisničkog

sadržaja

Web

2.0

tehnologije

omogućile

tradicionalnim medijima plasiranje medijskog sadržaja putem ovih „novih medija“. Neke od najpopularnijih distribucijskih platformi su društvene mreže, blogovi, wiki sustavi, podcasti i RSS (detaljnije su predstavljeni u nastavku).

4.2.1. Društvene mrežne

Društvene mreže (Social Networking Sites) predstavljaju web servise koji svojim korisnicima omogućavaju kreiranje profila koji sadrže osobne podatke te informacije kojima pokazuju osobnost, navike i stil života dotičnog pojedinca. Zahvaljujući tim profilima korisnici se uključuju u virtualne zajednice kako bi upoznali ljude sličnih stavova i interesa. Korisnicima je omogućeno povezivanje s prijateljima

poznanicima,

meĎusobno

izmjenjivanje

poruka,

dodavanje

aplikacija, chat i sl. Servisi društvenih mreža sve su više zanimljivi i u marketinškom smislu jer korisnici otkrivaju neke osobne podatke koje odreĎena korporacija može otkupiti na burzi informacija od strane poduzeća koje se bavi prikupljanjem informacija o afinitetu korisnika te iskoristiti te podatke pri promoviranju, stvaranju proizvoda i usluga namjenjenih ciljanoj grupi korisnika.

S druge strane društvene mreže pružaju mogućnost promoviranja poduzeća na način da poduzeće kreira profil putem kojega se predstavlja targetiranoj populaciji. Prednost društvenih mreža je i u tome što su besplatne kranjim korisnicima jer se najčešće financiraju od prodaj oglasnog prostora. Društvene mreže danas su jedan od najpopularnijih oblika mrežne komunikacije. Osim pronalaženja istomišljenika, putem njih omogućena je razmjena multimedijskih sadržaja, iskustava, informacija... Neke od popularnijih društvenih mreža su:

1. Facebook

–

veljači

2004.

godine

Mark

Zuckerberg

pokrenuo

je Thefacebook. Sajt je bio zamišljen kao interna društvena mreža u okviru akademske zajednice studenata Harvarda, zatim se proširio i na druga sveučilišta, a u ljeto 2005. Mark kupuje domenu facebook.com te zahvaljujući investitorima u Facebook ta mreža ubrzo stječe popularnost diljem svijeta i postaje uobičajno sredstvo komunikacije. Facebook predstavlja najpopularniju društvenu mrežu u Hrvatskoj.

2. Twitter - je nastao 2006. godine. To je microblogging servis i društvena mreža koja se bazira na razmjenjivanju kratkih poruka i druženju, odnosno praćenju, drugih korisnika. Korištenje je besplatno, a može se koristiti putem weba, raznih desktop aplikacija i mobilnih telefona. Njegova specifičnost je u tome da korisnici razmjenjuju informacije putem statusa koji su svedeni na 140 znakova.

3. Flicker – internetski servis koji služi za objavljivanje digitalnih fotografija, a sadrži i društvenu tj. socijalizacijsku komponentu. Fotografije se označavaju ključnim riječima čime je omogućeno njihovo pretraživanje i kategoriziranje. Takav servis postoji i u Hrvatskoj, a zove se pticica.com

4.2.2. Blog

Blogovi su web stranice zamišljene kao online dnevnici koji se redovito ažuriraju, a podaci se pohranjuju kronološki, a mogu biti u obliku teksta, slike, zvuka, vide ili njihove kombinacije. Osim osobnih dnevnika blogovi se mogu koristiti i kao sredstvo informiranja ili nuditi bilo kakav sadržaj ovisno o interesima autora. Danas se u svijetu vrlo uspješnim pokazalo voĎenje propagadne aktivnosti kod političke kampanje putem bloga, ukoliko je blog autentičan. Negativne strane bloga su da informacije na njima treba uzimati s rezervom, a pozitivne su da postoje autori blogova koji su se specijalizirali za odreĎena područja, izgradili povjerenje kod svojih čitatelja i time postali relevantni opinion makeri.

4.2.3. Wiki

Wiki je stranica ili zbirka web stranica dizajnirana za omogućavanje pristupa svakome tko hoće ureĎivati, mijenjati ili brisati sadržaj s time da su promjene sadržaja vidljive odmah. Danas ne postoji brži način za ureĎivanje i otpremanje hiperteksta od Wikija, a prednost su i niski troškovi održavanja. Najpoznatija web stranica zasnovana na Wiki stranicama svakako je Wikipedia zbog čega ljudi često pogrešno misle da je Wikipedia isto što i Wiki. Wikipedia je samo najbolji primjer upotrebe Wikia. Zamišljena je kao online enciklopedija koja svima omogućuje

ureĎivanje

sadržaja.

IBM-ovo

istraživanje

pokazalo

vandalizam nastao na Wikipediji, u pogledu objavljivanja krivih informacija, ispravljen u roku od 5 minuta što Wikipediu kao takvu čini pouzdanim i relevantnim sredstvom informiranja. Wikipediji se može vjerovati zbog čega se u ovom završnom radu, na pojedinim mjestima, referiram na nju kao izvor.

4.3. Novi mediji utemeljeni na Web 2.0 servisima i tehnologiji te njihov utjecaj na politiĉku komunikaciju

Novi mediji su ne tako davno označavali elektroničke medije (radio i televiziju), no danas se taj termin sve više primjenjuje za opis različitih oblika novih interaktivnih medija čija je platforma interneta. Te medije odlikuje nelinearni pristup sadržaju (hiperlinkovi), interaktivnost (sve veće sudjelovanje korisnika) i multimedijski način prezentacije (tekst, slika, zvuk, animacija, video itd.). Temelji se na audio-vizualnim iskustvima radija i televizije, na industriji zabave, povećanju

brzine

prijenosa

informacija

koju

omogućavaju

suvremeni

telekomunikacijski sustavi te na petostoljetnom iskustvu tiska i nakladništva. Novi mediji su izrasli iz Web 2.0 tehnologije i izgradili novu distribuciju informacija. Koncipirani su na način da se korisnika potiče na stvaranje sadržaja što podrazumjeva i njegovo objavljivanje zbog čega je razvijen širok spektar internetskih platformi za distribuciju takvoga sadržaja. Svaki oblik sadržaja u pravilu je vezan uz odgovarajuću distribucijsku platformu pa se, primjerice, tekstualni sadržaji najčešće pojavljuju u okviru bloga. Osim za distribuciju korisničkog sadržaja, Web 2.0 servisi i tehnologija su razvijeni do te mjere da omogućuju primjenu i plasiranje tradicionalnog medijskog sadržaja na nove i sve popularnije oblike komunikacije, a omogućuju i različite komercijalne, edukacijske i poslovne aktivnosti što donedavno nije bio slučaj jer je potencijal interneta zbog njegovih tehnoloških karakteristika bio „ograničen“, smatraju neki teoretičari. Pristupanje medijima putem društvenih mreža i drugih Web 2.0 alata i servisa postaje sve popularnije. Zbog takvog se trenda klasični mediji, korporacije, a donekle i političari i političke stranke odlučili uključiti u postojeće komunikacijske tokove današnjice. Koristeći nove Web 2.0 servise koji su doslovce prerasli u novi medij i oblik informiranja, otvaraju se i približavaju novoj publici i novim ciljanima javnostima. Internet ima potencijal aktivnog uključenja graĎan u političku savkodnevicu, ali rijetki su političari koji za to koriste internet i dostupne online servise koji omogućuju graĎanima da se na adekvatan način uključe u bilo koji politički

proces. Samo površnim pregledom web stranica političkih stranaka, tijela javne uprave i sličnih možemo vidjeti da malo tko nudi razraĎen sustav uključivanja graĎana. Zbog nepostojanja obostrane i interaktivne komunikacija na relaciji političar-graĎanin smanjeno je učinkovito reagiranje ili realiziranje odreĎene akcije na bilo kojoj razini. Iako postoje online mogućnosti i mehanizmi za uključivanje graĎana, naši političari nisu prepoznali puni potencijal koji pružaju novi mediji što me dovodi do zaključka da domaći političari osim što ne prate trendove, imaju i problema sa uključivanjem graĎana u nove komunikacijske, a samim time i demokratske procese. Web kampanje imaju poseban utjecaj na izborne procese zbog čega se internet i srodne tehnologije vide kao sredstvo mobiliziranja birača, vraćanja povjerenja u političke institucije i reviztalizaciju demokracije. Novi mediji stvorili su platforme za konzulataciju sa graĎanima putem društevnih mreža, tematskih portala, blogova i sl. što u konačnici pridonosi razvoju dijaloga. Ti isti novi mediji postali su i platforma koja omogućava infrastrukturu za deliberaciju – sustav vlasti u kojem se o svim javnim stvarima odlučuje zajedničkom raspravom (Joshua Cohen), koja može završiti stvarnim akcijama – rekao je u svom izlaganju na temu Internet i demokracija dipl. prof. i znanstveni novak s FPZG-a Domagoj Bebić na konferenciji o suvremenim komunikacijskim metodama pod nazivom Primjena.com – internet i politički marketing, održanoj 12. veljače 2009. Primjer online deliberacije svakako su učenički i studentski prosvjedi organizirani putem Facebooka 2009. i 2010. u Hrvatskoj. Mnogi online stratezi smatraju kako na izborima za predsjednika Republike Hrvatske kandidati nisu dovoljno kvalitetno iskoristili potencijal koje im pružaju društvene mreže. Neki od njih nisu dovoljno razvili ni vlastitu svijest o važnosti upostave dvosmjerne komunikacije putem novih medija, iako su platforme za to postojale i samo ih je trebalo iskoristiti. Uzmimo za primjer da nijedan naš predsjednički kandidat nije pokušao prikupiti volontere putem interneta dok je Obama na isti način prikupio dva milijuna ljudi, a više od pet milijuna ljudi bili su prijatelji s Obamom na Facebooku i MySpaceu. Mnogi od njih doživjeli su Twitter kao internetsku verziju radijskih emisija “čestitke, želje i pozdravi”, a često puta je s druge strane komunicirala osoba iz online tima dotičnog kandidata, a ne kandidat osobno čime se uvelike izgublio na autentičnosti.

To vodi zaključku da su mnogi naši političari eksperimentirali s nekim novim načinima

komunikacije

promoviranja

internetu

tijekom

predizborne

kampanje ali bez kvalitetne online strategije i poprilično suhoparno. Važno je naglasiti kako je iznad svega najvažnija kvaliteta kandidata. „Taktika, alati i strategija su važni ali mogu biti posve nebitni ako vaš kandidat nema prihvatiljivu i autentičnu viziju koju je spreman dobro predstaviti tijekom kampanje“, zaključio je Plouffe, glavni strateg američkog predsjednika Baracka Obame. „Obaminu kampanju ipak treba staviti u širi kontekst“, mišljenja je Alemka Lisinski, glavna urednica Tportala, koja smatra da je Obama ponudio novu političku supstancu koja se samo proširila netom. „Koliko god je internet jak kanal, uvijek treba uzeti u obzir i kvalitetu sadržaja“, naglasila je Lisinski koja je bila sudionica panela pod nazivom Točka preokreta - Obamina kampanja ili kako su novi mediji preuzeli igru, u sklopu prvog Weekend Sessiona održanog u Zagrebu 3. prosinca 2009.

4.4. Analiza upotrebe dostupnih online servisa i alata online timova predsjedniĉkih kandidata u prvome izbornome krugu Radi stjecanja uvida u online imidž i reputaciju svih predsjedničlih kandidata koji su participirali na izborima za predsjednika Republike Hrvatske 2009./2010. u prvome izbornom krugu, kreirana je tablica koja ima za cilj prikazati koliko su svi predsjednički kandidati iskoristili mogućnosti interneta u pogledu promoviranja na njemu. Tablica osim online reputacije omogućuje i uvid u sveukupnu aktivnost online timova predsjedničkih kandidata na internetu, od toga tko od kandidata ima vlastite promidžbene web stranice, koje su društvene mreže (Facebook, Twitter, MySpace) i kanale (YouTube, Vimeo) iskoristili za vlastitu PR promociju do toga tko od kandidata ima vlastiti blog, te imaju li svoju stranicu na online enciklopediji Wikipediji. U tablici se nalazi 12 kandidata čije je kandidature za predsjednika Republike Hrvatske

2009./2010.

Državno

izborno

povjerenstvo

(DIP)

proglasilo

pravovaljanima. Pet stranačkih i sedam nezavisnih kandidata predalo je pravovaljane kandidature, a to su: Milan Bandić (nezavisni kandidat), Andrija

Hebrang (HDZ), Ivo Josipović (SDP), Josip Jurčević (nezavisni), Damir Kajin (IDS), Boris Mikšić (nezavisni), Dragan Primorac (nezavisni), Vesna Pusić (HNS), Vesna Škare Ožbolt (nezavisni), Miroslav TuĎman (nezavisni), Nadan Vidošević (nezavisni) i Slavko Vukšić (Demokratska stranka slavonske ravnice-Slavonska ravnica). Njihovim je imenima (redosljedom nasumice odabranim) u tablici pridružen znak plusa ukoliko su u svojoj online kampanji koristili neki od novih medija i novih online servisa i alata. Tablica 4.2. Dvanaest predsjedničkih kandidata u prvome krugu izbora za predsjednika Republike Hrvatske 2009./2010. i internetskih Web 2.0 servisa koje su koristili za slanje svojih predizbornih poruka i komunikaciju s biračima.

KANDIDATI

WEB

Twitter

Wiki pedia +

Blog

Flickr

YT kanal +

Vimeo My Space -

1. Ivo Josipović 2. Milan bandić 3. Nadan Vidošević 4. Dragan Primorac 5. Vesna Pusić 6. Vesna ŠkareOţbolt 7. Damir Kajin 8. Andrija Hebrang 9. Miroslav TuĊman 10. Boris Mikšić 11. Josip Jurĉević 12. Slavko Vukšić

Izvor: izradio autor

Na temelju ove tablice vidimo koji kandidati su na predsjedničkim izborima za predsjednika RH 2009./2010. prepoznali važnost interneta kao novog moćnog oružja političke komunikacije te u kojoj su mjeri i koje njegove potencijale iskoristili u marketinškom i komunikacijskom smislu. Vidljivo je koji su predsjednički kandidati i koje točno alate, servise i kanale upotrijebili za prijenos vlastitih ideja i poruka kao i koliko prate trendove koje donose nove Web 2.0 tehnologije koje bitno utječu na kretanje moderne političke komunikacije. Vidimo koliko su ozbiljno shvatili i upotrijebili internet za vlastitu promociju.

4.5. Analiza sluţbene prisutnosti i popularnosti predsjedniĉkih kandidata koji su ušli u drugi izborni krug na društvenoj mreţi Facebook u domeni Facebook page

Kako bi se dobio što bolji uvid u korištenje trenutno najpopularnijeg društvene mreže (Facebooka) u svrhu promidžbe, promocije ali i komunikacije s biračkim tijelom na izborima za predsjednika Republike Hrvatske 2009./2010., izraĎena je tablica u kojoj je prikazana službena prisutnost i aktivnost predsjedničkih kandidata koji su ušli u drugi izborni krug. Prikazana je i usporeĎena popularnost (na temelju broja Facebook fanova), u prvom i drugom izbornom krugu, Milana Bandića i Ive Josipovića na društvenoj mreži Facebook u domeni Facebook page (stranica) dana 27.12.2009. (izborni dan) i dana 10.1.2010 (izborni dan). Na temelju tablice možemo vidjeti koji je od kandidata te u kojem izbornom krugu bio popularniji od svojega protukandidata na društvenoj mreži Facebook kao i koji je od kandidata, u konačnici, bio omiljeniji od strane Facebook korisnika. Razlika u popularnosti izražena je u postotku za svaki od izbornih krugova. Vidimo kako je predsjednički kandidat Milan Bandić bio, na temelju broja podržavatelja (prijetelja), za 48,70 posto popularniji meĎu Facebook korisnicima u prvome izbornom krugu dok je Ivo Josipović u drugom izbornom krugu ostavrio prednost od 8,59 posto u odnosu na svojega protukandidata.

Tablica 4.3. Rejting i popularnost predsjedničkih kandidata Ive Josipovića i Milana Bandića na društvenoj mreži Facebook u domeni Facebook page (stranica), sa razlikom u postotku rejtinga i popularnosti za oba izborna kruga dobivenog na temelju broja Facebook prijatelja.

KANDIDATI

BR.

DATUM

PODRŢAVATELJA

VRIJEME GLEDANJA I LINK

I RAZLIKA U POSTOTKU Milan Bandić

11 377

27.12.2009.

17:38h http://www.faceboo k.com/milan.bandic.h rvatska?ref=ts

Ivo

5 836

27.12.2009.

17:39h http://www.faceboo k.com/ivojosipovicsd p?ref=ts

Josipović

Razlika

48,70%

izraţena u % Milan Bandić

21 274

10.1.2010.

15:28h http://www.faceboo k.com/milan.bandic.h rvatska?ref=ts

Ivo

23 273

10.1.2010.

15:30h http://www.faceboo k.com/ivojosipovicsd p?ref=ts

Josipović

Razlika

8,59%

izraţena u %

Izvor: izradio autor

Ovdje se brani teza, a to nam evidentno potvrĎuje tablica, da su online stratezi oba predsjednička kandidata prepoznali Facebooka kao sredstvo komunikacije s jednim dijelom graĎanstva, te da su prepoznali trend, potencijale ali i važnost egzistiranja na ovoj društvenoj mreži, koja bi bila treća država na svijetu prema broju stanovnika, tj. korisnika. Najjača snaga Facebooka sadržana je masovnosti i umreženosti. Gledajući statistički, riječ je o masovnoj pojavi koja ima nevjerojatan doseg do apsolutno svih generacija, a sve to zahvaljujući širokopojasnom internetu i umreženosti. Uzmemo li u obzir činjenicu kako sve veći broj ljudi mlaĎih od 35 godina koristi internet kao primarno sredstvo informiranja, pogotovo društvene mreže (najviše Facebook), zaključujemo da prilagoĎavanje ovakvom obliku komunikacije, u političkom smislu, postaje relevantan faktor u hrvatskoj političkoj svakodnevnici. Nadalje, zaključujemo i predviĎamo da u budućnosti ključno pitanje glede upotrebe Facebooka u svrhu političke komunikacije neće biti treba li ga koristitii, već kako ga upotrijebiti. Mnogo je razloga koji idu u prilog tome zašto je važno biti na Facebooku: na svijetu postoji 500 milijuna korisnika Facebooka; samo u Hrvatskoj ih ima 1 214 720 milijuna, meĎu njima je više od 900 tisuća korisnika punoljetno; prosječni Facebook korisnik na svom (i tuĎim) profilima dnevno provede oko 55 minuta. To je više vremena nego što bilo koji korisnik provede na bilo kojoj drugoj stranici te čak tri puta više nego što provede surfajući najpoznatijom tražilicom – Google. S druge pak strane, Facebook je puno jeftiniji u odnosu na druge promotivne kanale, a osim toga dobit koja se ostvaruje pravilnom upotrebom Facebooka je ona koja se ne može platiti novcem – jačanje brenda. U ovom slučaju brendiranja ličnosti tj. predsjedničkih kandidata. Za

vrijeme

predsjedničke

kampanje

predsjednika

Republike

Hrvatske

2009./2010. na društvenoj mreži Facebook kreirana je aplikacija pod nazivom Mnijenje. Mnijenje je aplikacija za istraživanje tržišta i javnog mnijenja hrvatskih korisnika Facebooka kreirana od strane T-portala. Ova se aplikacija bavi raznim istraživanjima, a za vrijeme predsjedničke kampanje omogućila je Facebook korisnicima uvid u birački puls vaših prijatelja odnosno vašeg Facebook okruženja, kao i uvid u ukupni rezultat kretanja popularnosti predsjedničkih kandidata svih sudionika ankete, tj. onih koji su postali fanovi aplikacije. Dakle, anketa omogućuje uvid u ukupni rezultat svih sudionika i uvid u rezultat vaših

Facebook prijatelja koji su sudjelovali u anketi. Da bi vidjeli koga bi vaši prijatelji izabrali za predsjednika, njih deset moralo je riješiti anketu dok je uvid u ukupnu popularnost predsjedničkih kandidata na Facebooku bio odmah vidljiv. U prilogu E ovoga rada nalazi se screenshotovi aplikacije Mnijenje za drugi izborni krug. Prvi screenshot pokazuje izgled ankete, drugi pokazuje ukupni rezultat svih koji su sudjelovali u anketi, a teći, pored ukupnog rezultata, pokazuje i rezultat autorovog Facebook okruženja tj. koga bi autorovi Facebook prijatelji, na temelju virtualnih glasova, izabrali za novog predsjednika Republike Hrvatske.

4.6. Analiza i usporedba sluţbene aktivnost Ive Josipovića i Milana Bandić na društvenoj mreţi Twitter datuma 27. prosinca 2009. i 10. sijeĉnja 2010.

Ova tablica daje jasan uvid u to da su online timovi oba predsjednička kandidata koji su ušli u drugi izborni krug prepoznali Twitter kao platformu za komunikaciju s biračima ali i medijima. Naime, ovaj online kanal, kako je već prije navedeno, nema mnogo korisnika u Hrvatskoj, kao recimo Facebook, ali meĎu onima koji imaju kreirane korisničke profile na Twitteru nalazi se veliki broj novinara i opinion makera što omogućuje neposredniji pristup medijima, a samim time i slanje predizbornih poruka. U tablici je usporeĎena službena aktivnost Ive Josipovića i Milana Bandića na društvenoj mreži Twiter datuma: 27.12.2009. i 10.1.2010.

Tablica sadrži ime

kandidata, link na službeni profil svakog od kandidata te razliku izraženu u postotku koja prikazuje aktivnosti oba kandidata u pogledu broj poslanih poruka (tweetova), osoba koje prate kandidata (followersa) i onih osoba koje prati kandidat (followinga) na Twetteru. Na temelju dobivenih rezultata vidimo da je online tim predsjedničkog kandidata Ive Josipovića bio uspješniji. Autor je na nekoliko od brojnih seminara i konferencija na kojima je prisustvovao, a koji su tematski bili povezani sa temom ovoga rada, došao da informacija kako nijedan predsjednički kandidat nije osobno stajao iza svog Twitter profila za vrijeme trajanja predsjedničke kampanje već su ih predstavljali ljudi iz njihova stožera zaduženi za internet komunikaciju s glasačima. Ta pojava je u IT-u poznata kao

ghost blogging koji predstavlja situaciju kada jedna osoba zaposli drugu da piše na blogu ili društvenoj mreži u njeno ime. U daljnjem nastavku teksta Twitter profili predsjedničkih kandidata će se, bez obzira na gore navedeno, predstavljati kao da su iza njih zaista predsjednički kandidati Ivo Josipović i Milan Bandić. Dakle, tablica nam zorno prikazuje kako je predsjednički kandidat Ivo Josipović na izborni dan 27.12.2009., poslao 68,13 posto više poruka (točnije 251) limitiranih na 140 znakova (Twitter je tako koncipiran, ograničen je broj znakova) putem Twitter profila u odnosu na svojega protukandidata koji ih je poslao 80. Ivo Josipović imao je takoĎer 69,40 posto više korisnika Twittera koji su pratili njegovu aktivnost na ovom servisu u prvome izbornom krugu kao i 70,62 posto više onih koje je on pratio. Situacija u drugom izbornom krugu nije se bitnije promijenila. Ivo Josipović poslao je 283 poruke putem Twitter profila do datuma 10.1.2010. (uključujući i izborni dan), dok ih je predsjednički kandidat Milan Bandić poslao 96, što je 66,7 posto manje od Ive Josipovića. Broj Twitter korisnika koji prate Ivu Josipovića dana 10.1.2010. iznosio je 935 što je 62,35 posto više u odnosu na njegova protukandidata koji je imao 325 prijatelja na Twitteru navedenog datuma. Ivo Josipović je 10.1.2010. pratio 1071 Twitter profil, a Milan Bandić 264, što je za 75,35 posto manje u odnosu na Ivu Josipovića.

Tablica 4.4. službena prisutnost i aktivnost kandidata: Ive Josipovića i Milana Bandića na društvenoj mreži Twiter datuma: 27.12.2009. (prvi izborni krug) i 10.1.2010. (drugi izborni krug)

KANDIDATI

TWETTER

TWEETS

FOLLOWING

FOLLOWERS

DATUM

265

238

27.12.2009.

251

902

778

27.12.2009.

68,13%

70,62%

69,40%

264

352

10.1.2010.

283

1 071

935

10.1.2010.

66,7%

75,35%

62,35%

LINK Milan Bandić

http://t witter.co m/milan bandic

Ivo Josipović

http://t witter.co m/ivojosi povic

Razlika izmeĊu aktivnosti kandidata na društvenoj mreţi Twitter izraţena % Mialn Bandić

http://t witter.co m/milan bandic

Ivo Josipović

http://t witter.co m/ivojosi povic

Razlika izmeĊu aktivnosti kandidata na društvenoj mreţi Twitter izraţena % Izvor: izradio autor

Rezultati tablice kao i informacije poznate autoru dovode nas do zaključka da online stratezi nisu kvalitetno komunicirali putem Twittera (pojam koji je 2009. bio u najvećem porastu u pretragama na tražilici Google diljem svijeta). Najviše problema bilo je s načinom na koji su online timovi komunicirali s potencijalnim biračima. Neki od online stručnjaka koji su bili angažirani u kampanjama, a sa kojima je autor imao prilike razgovarati, kao razloge neefikasne online komunikacije putem Twittera navode malu zajednicu korisnika i ne postojanje adekvatnog

modela

komunikacije.

Zbog

toga

pojedini

online

timovi

predsjedničkih kandidata shvatili Twitter kao internetsku verziju radijskih emisija „čestitke, želje i pozdravi“ pa je tako njihova komunikacija bila previše sterilna i službena. Tako su npr. poruke predsjedničkog kandidata Dragana Primorca glasile: „Pozdrav iz Metkovića!; Zahvaljujem Dubrovniku, Opuzenu, Pločama na podršci“ , slično je komunicirao i predsjednički kandidat Milan Bandić koji bi uz takvu poruku ubacio i videolink. Trend ovakve komunikacije na Twitteru za vrijeme trajanja predsjedničke kampanje prekinuo je predsjednički kandidat Nadan Vidošević čije su poruke bile personalizirane, a samim time i u duhu Twittera. Neke od poruka glasile su: „Idem

logopedu učiti govoriti na pravi

način“ ili „Napokon idem malo ranije leći, laka vam noć“ ili „Joj da nema kampanje, šta bi sad gušta na snijegu“. S druge strane cijeli Twitter profil kandidatkinje Vesne Pusić sveo se na davanje linkova na njenu službenu Facebook stranicu, a iza Twitter profila Ive Josipovića bio je voditelj njegove online kampanje Marko Rakar čime se izgubilo na autentičnosti.

4.7. Analiza sluţbenih kanala Ive Josipovića i Milana Bandića na servisu za razmjenu video sadrţaja – YouTube

YouTube je besplatni internetski srevis za razmjenu video sadržaja nastao u studenom 2005. godine, a njegovu moć prepoznali su i političari. Upravo zbog činjenice da potencijalni birači mogu pregledavati video uratke kada to požele, te reagirati na stavove koje iznose predsjedndički kandidati, ovaj servis postao je zanimljiv i online stratezima za politički marketing. YouTube omogućuje pristup sadržaju u bilo koje vrijeme, sa bilo koje lokacije u svijetu, a korisnicima omogućuje rekaciju na odgledani sadržaj u obliku komentara.

Iz priložene tablice vidljivo je kako su online stručnjaci, na izborima za predjednika RH 09./10., korištenjem ovog servisa uvidjeli njegove prednosti glede video promidžbe predsjedničkih kandidata. Stoga je internetska kampanja Ive Josipovića i Milana Bandića bila zastupljena i na popularnom internetskom servisu za razmjenu video sadžaja YouTubeu. U tablici se nalazi link na službeni YouTube kanal oba predsjednička kandidata kao i broj videa koji su upunjen od strane njihovih online timova. Vidimo i koliko su puta video klipovi pogledani od strane YouTube korisnika, kao i ukupan broj pretplatnika tj. prijatelja na službenom YouTube kanalu koje su imali na dana 10.1.2010. Tablica 4.5. Usporedba službenih kanala Ive Josipovića i Milana Bandića na servisu za razmjenu video sadržaja – YouTube na izborni dan 10.1.2010. u 15:40h PREDSJEDNIĈKI KANDIDATI Ivo Josipović

Milan Bandić

Razlika u postotku

Link na sluţbeni YouTube Channel profili http://www.yout ube.com/user/Iv oJosipovic#p/a http://www.yout ube.com/user/m ilanbandic01

Upload videos

Subscribers

163

Total Upload Views 97 333

325

78 722

49,85 %

19,12 %

41,54%

Izvor: izradio autor

Tablica jasno pokazuje kako je online tim predsjedničkog kandidata Milana Bandića upunio 325 video isječaka što je za 49, 84 posto više u odnosu na Ivu Josipovića čiji je tim upunio 163 videa. Iako je online tim Ive Josipovića upunio količinski manji broj videa, njegovi video klipovi na YouTube servisu bili su gledaniji za 19.12 posto više u odnosu na njegova konkurenta. Video klipove Milana Bandića u ukupnom zbroju pogledalo je 78 722 YouTube korisnika dok je video klipove Ive Josipovića pogledalo 97 333. U rubrici subscribers (pretplatnici) vidimo da je Milan Bandić imao 38, a Ivo Josipović 65 virtualnih prijatelja na svom službenom YouTube kanalu.

4.8. Analiza sluţbene Facebook stranice i grupe, sluţbenog Twitter profila te YouTube kanala novoizabranog predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića dana 11. sijeĉnja 2010.

Tablice omogućuju uvid u interakcije koje je ostvario online tim predsjedničkog kandidata Ive Josipovića datuma 11.1.2010. na internetskim servisima i alatima na kojima je dotični predsjednički kandidat participirao, a koje je autor pratio. Iz prve tablice vidljivo je kako je Ivo Josipović putem društvene mreže Facebook u domeni Facebook page skupio 27 502 fana tj. podržavatelja, dok je u domeni Facebook grupe imao 3 934 člana. Tablica broj tri pokazuje aktivnost online tima Ive Josipovića na Twitteru. Online tim Ive Josipovića poslao je 288 poruka limitiranih na 140 znakova putem ovog servisa, dotičnog kandidata na Twitteru sljedila su 1042 korisnika dok je online tim kanidata pratio aktivnosti 1171 Twitter korisnika. Posljednja tablica pokazuje broj videa (164) koji su upunjeni na službeni YouTube kanal, broj pretplatnika na kanal tj. prijatelja (75) te ukupan broj pogledanih videa (120 537) od strane YouTube korisnika, dana 11.1.2010. Iz tablica je vidljivo da je predsjednički kandidat Ivo Josipović bio uspješno zastupljen na novim komunikacijskim infrastrukturama na internetu. Na temelju toga mogu zaključiti kako bi se web kampanja Ive Josipovića mogla etiketirati kao uspješna.

Tablica 4.6. Ukupan broj podržavatelja na službenoj Facebook stranici predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića

PREDSJEDNIK IVO JOSIPOVIĆ

BR. PODRŢAVATELJA 27.502

DATUM

LINK I VRIJEME

11.1.2010.

13:32h http://www.facebook.c om/ivojosipovicsdp?ref =ts

Tablica 4.7. Broj članova na službenoj Facebook grupi predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića

PREDSJEDNIK IVO JOSIPOVIĆ

BR. ĈLANOVA 3.934

DATUM

LINK I VRIJEME

11.1.2010.

15:27h http://www.facebook.com/g roup.php?gid=146243590045 &ref=search&sid=638247203 .2311943595..1

Tablica 4.8. Broj ostvarenih interakcija na službenom Twitter profilu predsjendika Republike Hrvatske Ive Josipovića

PREDSJEDNIK IVO JOSIPOVIĆ

LINK http://twitter.com/ivo josipovic

TWEETS 288

FOLLOWING 1 171

FOLLOWERS 1 042

Tablica 4.9. Broj ostvarenih interakcija predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića na službenom YouTube kanalu PREDSJEDNIK

YouTube Channel

Upload videos

IVO JOSIPOVIĆ

http://www.youtub e.com/user/IvoJosi povic#p/a

164

Total Upload Views 120 537

Subscribers

Izvor: izradio autor

ZAKLJUĈAK

Najčešći promidžbeni alati u današnjem političkom marketingu svakako su oglašavanje i odnosi s javnošću. Kroz prošlost najveći dio marketinškog kolača kad je riječ o političkim kampanjama odlazio je na oglašavanja putem televizijskih postaja, meĎutim sa pojavom širokopojasnog interneta i Web 2.0 servisa kontinuirano se povećava broj korisnika interneta, a promjenile su se i navike konzumiranja medija. Zbog toga internet u današnje vrijeme sve više preuzima

primat

nad

ostalim

medijskim

platforamama

kada

riječ

oglašavanju. Njegove prednosti su višestruke, a osim što potiče na interaktivnost i omogućuje izravan kontakt s informacijom u bilo koje doba dana ili noći, s bilo koje

lokacije

svijetu,

internet

nam

omogućuje

pokretanje

bilo

koje

marketinške kampanje u svega nekoliko sati, gotovo potpuno besplatno, a rezultati su vidljivi trenutno. Zahvaljujući Web 2.0 servisima, koji su omogućili dvosmjernu komunikaciju, internet se kao nikada do sada približio biračima, pa je samim time postao zanimljiv i u smislu oglašavanja ali i prikupljanja istomišljenika, volontera i fanova. Pravila koja su do sada vrijedila u klasičnom PR-u, marketingu i oglašavanju na internetu funkcioniraju na bitno drugačiji način. Na to je najviše utjecala pojava društvenih mreža čiji je uzrok popularnosti i njihova dostupnost na mobilnim ureĎajima, zbog čega nije nužno imati stolno računalo ili laptop kako bi sudjelovali u kampanji. Pridodamo li tomu mogućnost besplatnog oglašavanja pojedinaca, korporacija ili brendova koje društvene mreže pružaju, sasvim je jasno zašto je, recimo, društvena mreža Facebooka dosegla 50 milijuna korisnika u svega dvije godine postojanja, a 2010. godine ih broji preko 500 milijuna. U budućnosti političkog marketinga ključno pitanje neće biti treba li upotrjebiti internet i nove tehnologije u svrhu promidžbe i komunikacije s potencijalnim biračima već kako i na koji način to učiniti. U svijetu digitalne tehnologije internet je postao moćno marketinško sredstvo, a svakom korisniku omogućeno je da sudjeluje u kreiranju javnog mnijenja, pa se samim time internet približio punoj

demokratičnosti, kakvoj i teži. Konzumenti sadržaja postaju aktivni pojedinci koji sve više stupaju u interaktivan odnos s davateljem informacije. Pobjeda Baracka Obame označila je prekretnicu u ulozi društvenih mreža u političkim kampanjama. Facebook i druge mreže poslužile su za prikupljanje sredstava, organiziranje i provedbu kampanjske strategije te, najvažnije, za dobivanje glasova. Utjecaj američke predsjedničke kampanje na internet i internetske medije postigao je svoj odjek i u našim krajevima. U prilog tome idu brojne analize koje su sastavni dio ovoga rada, a koje pokazuju kako su online timovi kandidata za predsjednika Republike Hrvatske 2009./2010. nastojali graditi online zajednice istomišljenika na trenutno dostupnim alatima digitalne komunikacije kao što su Facebook, Twitter, YouTubem Google Maps, Vimeo, Flickr, Digg... MeĎutim, nijedan online tim nije iskoristio sve mogućnosti koje pružaju Web 2.0 servisi. Svi kandidati imali su sličnu online strategiju, izostala je dvosmjerna komunikacija bez koje egzistiranje na društvenim mrežama nema smisla, nitko nije pokušao prikupiti volontere putem interneta. Službene stranice predsjedničkih kandidata nisu bile dizajnirane za dvosmjernu komunikaciju nego su uglavnom bili u službi emitiranja poruka. Mnoge su pretvorene u portale, a nijedna službena stranica naših predsjedničkih kandidata nije imala karakter društvene mreže Nitko od kandidata u predizbornoj kampanji nije uspio uspostaviti kvalitetnu online vezu na relaciji političar-birač koja bi trebala trajati pune četiri godine koliko traje mandat. Da bi ta veza bila „produktivna“ mora postojati interaktivna komunikacija koja spaja predstavnike i predstavljene, koja je smislen i moderirana i kod koje postoje mehanizmi mjerenja rezultata, da se zna što će se dogoditi poslije rasprave. U tu svrhu mora postajati sve više materijala koji su dostupni biračima i graĎanima i koji omogućuju informiranje o općepolitičkim prilikama. Sve to omogućuju novi internetski mediji zbog čega egzistiranje na njima od strane političara i političkih stranaka postaje nužnost. Pri tome treba uzeti u obzir činjenicu da stari kanali komunikacije ne izumiru, unatoč društvenim mrežama koje samo proširuju načine komunikacije.

MeĎutim, predsjednički kandidati u Hrvatskoj moraju zatvoriti svoje stranice i profile na društvenim mrežama jer se po zakonu političari ne mogu oglašavati izvan kampanje što je po mišljenju autora krajnje oportuno. Svi su prepoznali važnost egzistiranja na društvenim mrežama koje su korjenito promijenili način komunikacije i oglašavanja na relaciji političar-birač kakav smo do sada poznavali. Shvatili su kako se društvene medije ne može kontrolirati ili ignorirati, kako se svi njihovi potezi komentiraju u relnom vremenu te kako moraju voditi računa o ovom novom obliku komunikacije jer osim što mogu kobno utjecati na njihov imidž i reputaciju i klasični mediji „preselili“ su na društvene mreže i sve ih više koriste kao sredstvo informiranja. Zbog svega toga je online imidž posta vrlo važna karika u lancu izborne pobjede. Web 2.0 servisi tek su zakoračili na područje političkih kampanji i u kratko vrijeme postali moćno oružje političke propagande. Slijedom navedenih analiza u ovome radu može se zaključiti kako su se, po kriteriju internetske prisutnosti i popularnosti, Web 2.0 servisi pokazali kao relevantan i točan prognozer krajnjeg izbornog rezultata na izborima za predsjednika Republike Hrvatske 2009./2010. Na temelju svega iznesenog u ovom radu zaključuje se kako su online timovi predsjedničkih kandidata na izborima za predsjednika Rebublike Hrvatske 2009./2010. nedovoljno kvalitetno i nedovoljno profesionalno iskoristili sve mogućnosti koje pruža današnji internet i dostupna tehnologija.

LITERATURA

Popis knjiga: 1. Šiber, I., 2003. Politički marketing, Politička kultura, Zagreb 2. Zetter, L., 2010. Priručnik za političke kampanje – Lekcije s bojišnice, nakladnik Dubravka Jusić, Zagreb Popis članaka: 1. Grbeša, M., Bebić, D., 1999. Internet – novo poglavlje predizbornih kampanja, Politička misao, 36 (4), str. 179-191 2. Haramija, P. 2010. Gaj Julije Cezar, majstor političkog marketinga (Politička promidžba nekoć i danas), Obnovljen život, 65 (2), str. 151-172 3. Bebić, D., 2007. Uloga interneta u predizbornoj kampanji, Vijenac, Vol. 20, br. 360-361 4. Šiber, I., 2000. Politički marketing i politički sustavi, Politička misao, 37 (2), str. 149-167, 5. Tanta, I., Glavaš, D., Krznarić, M., Klarić, D. 2010. prilog predsjednički izbori, madeIN, 2 (19), str. 1-23 Popis internetskih stranica: 1. Best marketing, http://hr.best-marketing.com/index.php?lang=est&main_id=118&id=57 (20.11.2009.) 2. Dr. sc. Zoran Tomić blog, http://www.zorantomic.net/index.php?option=com_content&view=article& id=153:politiki-marketing&catid=44:politiki-marketing&Itemid=83 (8. 6. 2009.)

3. GFK Hrvatska, http://www.gfk.hr/public_relations/press/press_articles/006361/index.hr. html (srpanj 2010.) 4. Jutarnji list, http://www.jutarnji.hr/web-2-0--nema-vise-potrosaca--sada-su-svisudionici/274976/ (20.9.2010.) 5. Manjgura.hr, http://manjgura.hr/politika/politicari-jos-nisu-svjesni-mogucnosti-novihmedija/ (15.2.2010.) 6. Manjgura.hr, http://manjgura.hr/tag/novi-mediji/ (27.5.2010.) 7. Monitor.hr, http://www.monitor.hr/clanci/kampanja-na-internetu-bila-je-vaznija-oddrugih-medija/27787/ (15.1.2010.) 8. Monitor.hr, http://www.monitor.hr/clanci/uloga-interneta-u-marketingu-ipredizbornoj-kampanji/517/ (4.2.2010.) 9. Nacional.hr, http://www.nacional.hr/clanak/76745/webdvanula-radionica-mozemo-liignorirati-milijun-hrvata-na-facebooku (29.1.2010.) 10. Netokracija.com, http://www.netokracija.com/zasto-facebook-2801 (29.4.2010.) 11. NoviList.hr, http://www.novilist.hr/2010/05/28/hrvatski-politicari-facebook-kor.aspx (27.5.2010.) 12.Poslovni dnevnik, http://www.poslovni.hr/vijesti/u-pitanju-online-oglasavanja-hrvatska-josna-niskoj-razini-91376.aspx (4.9.2010.) 13.Poslovni dnevnik, http://www.poslovni.hr/vijesti/tweetaj-vladu-zbog-problema-161356.aspx (20.10.2010.)

14.Rep.hr, http://www.rep.hr/vijesti/internet/sve-vise-ljudi-u-hrvatskoj-cita-vijestina-internetu/1265/ (1.2.2010.) 15. Rep.hr, http://www.rep.hr/vijesti/internet/na-facebooku-1-125-460-hrvatskihkorisnika/1499/ (11.4.2010.) 16. SeekandHit internet marketing, http://www.seekandhit.com/blog/google/google-hrvatska/ (16.7.2010.) 17. T-portal, http://www.tportal.hr/vijesti/svijet/46119/Obami-su-najvise-doniraliumirovljenici-i-studenti.html (23.12.2009.) 18.T-portal, http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/47706/Predsjednicki-kandidatikupuju-fanove-na-Facebooku.html (15.12.2009.) 19.VeÄ?ernji list, http://www.vecernji.hr/vijesti/istrazivanje-josipovicev-imidz-najboljivesna-pusic-druga-clanak-35781 (17.10.2010.) 20. Zadarski internet portal, http://www.ezadar.hr/clanak/gfk-53-posto-ili-185-milijuna-hrvata-koristiinternet (18.8.2010.) 21. Wikipedia, http://hr.wikipedia.org/wiki/Internet_marketing (26.9.2010.) 22. Wikipedia, http://hr.wikipedia.org/wiki/Web_2.0 (23.10.2010.) 23. Wikipedia, http://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatski_predsjedni%C4%8Dki_izbori_2009. (24.10.2010.) 24. Liderpress.hr, http://www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=107409 (18.10.2010.) 25. Egos-image, http://egos-image.hr/imidz.html (12.10.2010.)

POPIS TABLICA I SLIKA

1. Tablica 2.1. Popis svih predsjedničkih kandidata na izborima za predsjednika Republike Hrvatske 2009./2010. i njihovih službenih web stranica. 2. Tablica 2.2 Blogovi kandidata koji su imali vlastite blog servise na predsjedničkim izborima 2009./2010. 3. Slika 2.1. Google Trends screenshot na kojem je paralelno usporeĎen rejting pretraživanja na tražilici Google kandidata Ive Josipovića i Milana Bandića dana 1.1.2010. Pojam je pretraživan na temelju regije (Hrvatska) i vremena (zadnjih 30 dana). 4. Slika 2.2. Screenshot plaćenog Google AdWords oglasa predsjedničkog kandidata Ive Josipovića. 5. Slika 2.3. Screenshot plaćenog Google AdWords oglasa predsjedničkog kandidata Milana Bandića 6. Slika 3.1. Broj poslanih poruka svih predsjedničkih kandidata kao i broj sljedbenika koji su imali na društvenoj mreži Twitter datuma 25. prosinca 2009. 7. Slika 3.2 Rejting svih predsjedničkih kandidata na njihovim službenim stranicam na društvenoj mreži Facebook, na temelju broja Facebook fanova dana 23. prosinca 2009. 8. Tablica 4.1 YouTube službeni kanali svih predsjedničkih kandidata, broj videa koji su upunjeni i broj pretplaćenih osoba na kanal dana 12.12.2009. 9. Tablica 4.2. Dvanaest predsjedničkih kandidata u prvome krugu izbora za predsjednika Republike Hrvatske 2009./2010. i internetskih Web 2.0 servisa koje su koristili za slanje svojih predizbornih poruka i komunikaciju s biračima.

10. Tablica 4.3. Rejting i popularnost predsjedničkih kandidata Ive Josipovića i Milana Bandića na društvenoj mreži Facebook u domeni Facebook page (stranica), sa razlikom u postotku rejtinga i popularnosti za oba izborna kruga dobivenog na temelju broja Facebook prijatelja. 11. Tablica 4.4. Službena prisutnost i aktivnost kandidata: Ive Josipovića i Milana Bandića na društvenoj mreži Twiter datuma: 27.12.2009. (prvi izborni krug) i 10.1.2010. (drugi izborni krug) 12. Tablica 4.5. Usporedba službenih kanala Ive Josipovića i Milana Bandića na servisu za razmjenu video sadržaja – YouTube na izborni dan 10.1.2010. u 15:40h 13. Tablica 4.6. Ukupan broj podržavatelja na službenoj Facebook stranici predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića 14. Tablica 4.7. Broj članova na službenoj Facebook grupi predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića 15. Tablica 4.8. Broj ostvarenih interakcija na službenom Twitter profilu predsjendika Republike Hrvatske Ive Josipovića 16. Tablica 4.9. Broj ostvarenih interakcija predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića na službenom YouTube kanalu

PRILOZI

Prilog A (str. 17) Google Trends screenshotovi deset predsjedniĉkih kandidata koji su participirali na izborima za predsjednika Republike Hrvatske 2009./2010. U prvome izbornome krugu.

Google Trends screenshot prikazuje paralelnu usporedbu rejtinga na traţilici Google sljedećih predsjedniĉkih kandidata: Nadana Vidoševića, Andrije Hebranga, Dragana Primorca i Vesne ŠkareOţbolt na izborima za predsjednika Republike Hrvatske u prvome izbornome krugu. Kriteriji pretraţivanja u screenshotu su regija: Hrvatska i godina: 2009.

Google Trends screenshot prikazuje paralelnu usporedbu rejtinga na traţilici Google sljedećih predsjedniĉkih kandidata: Damira Kjina, Miroslava TuĊmana, Borisa Mikšića, Josipa Jurĉevića i Slavka Mikšića na izborima za predsjednika Republike Hrvatske u prvome izbornome krugu. Kriteriji pretraţivanja u screenshotu su regija: Hrvatska i godina: 2009.

Prilog B (str. 22)

Presjek tablica koje prate stanje aktivnosti i komuniciranja na sluţbenim Twitter profilima svih predsjedniĉkih kandidata u prvome izbornom krugu od 25.11. do 25.12.2009. praćenih u razmacima od deset dana.

Sluţbena prisutnost, aktivnost i rejting predsjedniĉkih kandidata na društvenoj mreţi Twitter datuma: 25.11.2009. KANDIDATI

LINK

TWEETS

FOLLOWING

FOLLOWERS

1.Milan Bandić

http://twitter.com/milanbandic

101

152

2. Ivo Josipović

http://twitter.com/ivojosipovic

170

573

435

3. Nadan Vidošević

http://twitter.com/NadanVidos evic

111

495

442

4. Dragan Primorac 5. Vesna Pusić

http://twitter.com/DraganPrim orac http://twitter.com/vpusic

124

122

104

255

253

6. Vesan ŠkareOžbolt 7. Damir Kajin

http://twitter.com/skare_ozbolt

111

8. Andrija Hebrang 9. Miroslav Tuđman 10. Boris Mikšić

LAŽNI PROFIL

http://twitter.com/MiroslavTud jman -

686

208

11. Josip Jurčević

https://twitter.com/josipjurcevi c -

12. Slavko Vukšić

Sluţbena prisutnost, aktivnost i rejting predsjedniĉkih kandidata na društvenoj mreţi Twiter datuma: 5.12.2009

KANDIDATI

LINK

TWEETS

FOLLOWING

FOLLOWERS

1.Mialn Bandić

http://twitter.com/milanbandic

267

218

2.Ivo Josipović

http://twitter.com/ivojosipovic

210

736

602

3. Nadan Vidošević

http://twitter.com/NadanVidos evic

117

621

548

4. Dragan Primorac

http://twitter.com/DraganPrim orac

151

147

5. Vesna Pusić

http://twitter.com/vpusic

115

255

272

6. Vesna ŠkareOžbolt

http://twitter.com/skare_ozbolt

115

7. Damir Kajin

8. Andrija Hebrang 9. Miroslav Tuđman

LAŽAN PROFIL

http://twitter.com/MiroslavTud jman

100

685

212

10. Boris Mikšić

11. Josip Jurčević

https://twitter.com/josipjurcevi c -

12.Slavko Vukšić

Sluţbena prisutnost, aktivnost i rejting predsjedniĉkih kandidata na društvenoj mreţi Twiter datuma: 15.12.2009.

KANDIDATI

LINK

TWEETS

FOLLOWING

FOLLOWERS

1.Mialn Bandić

http://twitter.com/milanbandic

267

265

2. Ivo Josipović

http://twitter.com/ivojosipovic

244

872

731

3. Nadan Vidošević 4. Dragan Primorac 5. Vesna Pusić

http://twitter.com/NadanVidos evic http://twitter.com/DraganPrim orac http://twitter.com/vpusic

221

795

647

154

128

170

150

254

322

6. Vesna ŠkareOžbolt 7. Damir Kajin

http://twitter.com/skare_ozbolt

653

291

8. Andrija Hebrang 9. Miroslav Tuđman 10. Boris Mikšić

LAŽAN PROFIL

http://twitter.com/MiroslavTud jman -

106

681

228

11. Josip Jurčević

https://twitter.com/josipjurcevi c -

12.Slavko Vukšić

Sluţbena prisutnost, aktivnost i rejting predsjedniĉkih kandidata na društvenoj mreţi Twiter datuma: 15.12.2009.

KANDIDATI

LINK

TWEETS

FOLLOWING

FOLLOWERS

1.Mialn Bandić

http://twitter.com/milanbandic

267

265

2. Ivo Josipović

http://twitter.com/ivojosipovic

244

872

731

3. Nadan Vidošević 4. Dragan Primorac 5. Vesna Pusić

http://twitter.com/NadanVidos evic http://twitter.com/DraganPrim orac http://twitter.com/vpusic

221

795

647

154

128

170

150

254

322

6. Vesna ŠkareOžbolt 7. Damir Kajin

http://twitter.com/skare_ozbolt

653

291

8. Andrija Hebrang 9. Miroslav Tuđman 10. Boris Mikšić

LAŽAN PROFIL

http://twitter.com/MiroslavTud jman -

106

681

228

11. Josip Jurčević

https://twitter.com/josipjurcevi c -

12.Slavko Vukšić

Sluţbena prisutnost, aktivnost i rejting predsjedniĉkih kandidata na društvenoj mreţi Twiter datuma: 25.12.2009.

KANDIDATI

LINK

TWEETS

FOLLOWING

FOLLOWERS

1.Mialn Bandić

http://twitter.com/milanbandic

265

280

2. Ivo Josipović

http://twitter.com/ivojosipovic

249

902

778

3. Nadan Vidošević 4. Dragan Primorac 5. Vesna Pusić

http://twitter.com/NadanVidos evic http://twitter.com/DraganPrim orac http://twitter.com/vpusic

247

801

670

165

128

170

159

254

340

6. Vesna ŠkareOžbolt 7. Damir Kajin

http://twitter.com/skare_ozbolt

650

291

8. Andrija Hebrang 9. Miroslav Tuđman 10. Boris Mikšić

LAŽAN PROFIL

http://twitter.com/MiroslavTud jman -

106

679

234

11. Josip Jurčević

https://twitter.com/josipjurcevi c -

12.Slavko Vukšić

Prilog C (str. 23) Presjek tablica koje prikazuju sluţbenu aktivnost svih predsjedniĉkih koji su participirali u prvome izbornome krugu (27.12.2009.) na izborima za predsjednika Republike Hrvatske 2009./2010. u domeni Facebook stranica. Stanje je praćeno u razmacima od šest dana od 23.11. do 23.12.2009. Prva tablica prikazuje stanje datuma 23.11.2009.

1.Milan Bandić

7.102

2. Ivo Josipović

2.943

3. Nadan Vidošević

3.263

4. Dragan Primorac

2.170

5. Vesna Pusić

1.840

6. Vesna ŠkareOžbolt

1.817

7. Damir Kajin

3.202

8. Andrija Hebrang

911

9. Miroslav Tuđman

1.883

10. Boris Mikšić 11. Josip Jurčević

309

12. Slavko Vukšić

23:17h http://www.facebook.com/pages/MilanBandic/72438495988?ref=search&sid=638247203.7533 45991..1#/milan.bandic.hrvatska?ref=ts 23:19h http://www.facebook.com/home.php?#/ivojosipovicsd p?ref=ts 23:19h http://www.facebook.com/home.php?#/trecipredsjedn ik?ref=ts 23:18h http://www.facebook.com/home.php?#/pages/DraganPrimorac-hrvatski-predsjednik/176819055756?ref=ts 23:17h http://www.facebook.com/home.php?#/vpusic?ref=ts 23:18h http://www.facebook.com/home.php?#/pages/VesnaSkare-Ozbolt/170135937781?ref=ts 23:24h http://www.facebook.com/home.php?#/damir.kajin?re f=ts 23:26h http://www.facebook.com/home.php?#/pages/AndrijaHebrang/132367519590?ref=ts 23:26h http://www.facebook.com/pages/MiroslavTudman/59957803809?ref=search&sid=638247203.127 1701602..1 23:28h http://www.facebook.com/pages/Prof-dr-JosipJurcevic/116937027972?ref=mf -

U tablici je prikazana sluţbena prisutnost i aktivnost predsjedniĉkih kandidata na društvenoj mreţi Facebook u domeni Facebook page (stranica) dana 29.11.2009.

1.Milan Bandić

7.478

2.Ivo Josipović

3.212

3. Nadan Vidošević 4. Dragan Primorac

3.675

5. Vesna Pusić

1.938

6. Vesna ŠkareOžbolt

1.875

7. Damir Kajin

3.450

8. Andrija Hebrang

988

9. Miroslav Tuđman

1.956

10. Boris Mikšić 11. Josip Jurčević

357

12. Slavko Vukšić

2.327

21:30h http://www.facebook.com/pages/MilanBandic/72438495988?ref=search&sid=638247203.7533 45991..1#/milan.bandic.hrvatska?ref=ts 21:31h http://www.facebook.com/home.php?#/ivojosipovicsd p?ref=ts 21:32h http://www.facebook.com/trecipredsjednik?ref=ts 21:32h http://www.facebook.com/pages/Dragan-Primorachrvatski-predsjednik/176819055756?ref=ts 21:33h http://www.facebook.com/vpusic?ref=ts 21:34h http://www.facebook.com/pages/Vesna-SkareOzbolt/170135937781?ref=ts 21:35h http://www.facebook.com/damir.kajin?ref=ts 21:36h http://www.facebook.com/pages/AndrijaHebrang/132367519590?ref=ts 21:37h http://www.facebook.com/pages/MiroslavTudman/59957803809?ref=search&sid=638247203.127 1701602..1 21:39h http://www.facebook.com/pages/Prof-dr-JosipJurcevic/116937027972?ref=mf -

U tablici je prikazana sluţbena prisutnost i aktivnost predsjedniĉkih kandidata na društvenoj mreţi Facebook u domeni Facebook page (stranica) dana 5. 12. 2009.

PREDSJEDNIČKI KANDIDAT 1.Milan Bandić

BR. PODRŽAVATELJA 7.937

2.Ivo Josipović

3.418

3. Nadan Vidošević 4. Dragan Primorac

3.999

5. Vesna Pusić

2. 060

6. Vesna ŠkareOžbolt

1.902

7. Damir Kajin

3.548

8. Andrija Hebrang

1.124

9. Miroslav Tuđman

1.979

10. Boris Mikšić 11. Josip Jurčević

386

12. Slavko Vukšić

2.429

VRIJEME GLEDANJA I LINK NA FACEBOOK PAGE 14:39h http://www.facebook.com/pages/MilanBandic/72438495988?ref=search&sid=638247203.7533 45991..1#/milan.bandic.hrvatska?ref=ts 14:40h http://www.facebook.com/ivojosipovicsdp?ref=ts 14:41h http://www.facebook.com/trecipredsjednik?ref=ts 14:42h http://www.facebook.com/home.php?#/pages/DraganPrimorac-hrvatski-predsjednik/176819055756?ref=ts 14:43h http://www.facebook.com/vpusic?ref=ts 14:44h http://www.facebook.com/pages/Vesna-SkareOzbolt/170135937781?ref=ts 14:45h http://www.facebook.com/damir.kajin?ref=ts 14:45h http://www.facebook.com/pages/AndrijaHebrang/132367519590?ref=ts 14:46h http://www.facebook.com/pages/MiroslavTudman/59957803809?ref=search&sid=638247203.127 1701602..1 14:48h http://www.facebook.com/pages/Prof-dr-JosipJurcevic/116937027972?ref=mf -

U tablici je prikazana sluţbena prisutnost i aktivnost predsjedniĉkih kandidata na društvenoj mreţi Facebook u domeni Facebook page (stranica) dana 11.12.2009.

PREDSJEDNIČKI KANDIDATI 1.Milan Bandić

BR. PODRŽAVATELJA 8.607

2.Ivo Josipović

3.653

3. Nadan Vidošević 4. Dragan Primorac

4.321

5. Vesna Pusić

2.210

6. Vesna ŠkareOžbolt

1.932

7. Damir Kajin

3.669

8. Andrija Hebrang

1.209

9. Miroslav Tuđman

2.033

10. Boris Mikšić 11. Josip Jurčević

478

12. Slavko Vukšić

2.631

VRIJEME GLEDANJA I LINK 23:17h http://www.facebook.com/pages/MilanBandic/72438495988?ref=search&sid=638247203.753 345991..1#/milan.bandic.hrvatska?ref=ts 23:18h http://www.facebook.com/home.php?#/ivojosipovics dp?ref=ts 23:18h http://www.facebook.com/trecipredsjednik?ref=ts 23:19h http://www.facebook.com/pages/Dragan-Primorachrvatski-predsjednik/176819055756?ref=ts 23:19h http://www.facebook.com/vpusic?ref=ts 23:20h http://www.facebook.com/pages/Vesna-SkareOzbolt/170135937781?ref=ts 23:21h http://www.facebook.com/damir.kajin?ref=ts 23:21h http://www.facebook.com/pages/AndrijaHebrang/132367519590?ref=ts 23:22h http://www.facebook.com/pages/MiroslavTudman/59957803809?ref=search&sid=638247203.1 271701602..1 23:23h http://www.facebook.com/pages/Prof-dr-JosipJurcevic/116937027972?ref=mf -

U tablici je prikazana sluţbena prisutnost i aktivnost predsjedniĉkih kandidata na društvenoj mreţi Facebook u domeni Facebook page (stranica) dana 17.12.2009.

PREDSJEDNIČKI KANDIDATI 1.Milan Bandić

BR. PODRŽAVATELJA 9.801

2.Ivo Josipović

3.937

3. Nadan Vidošević 4. Dragan Primorac

4.663

5. Vesna Pusić

2.447

6. Vesna ŠkareOžbolt

2.172

7. Damir Kajin

3.814

8. Andrija Hebrang

1.315

9. Miroslav Tuđman

2.079

10. Boris Mikšić 11. Josip Jurčević

524

12. Slavko Vukšić

2.804

VRIJEME GLEDANJA I LINK 22:31h http://www.facebook.com/pages/MilanBandic/72438495988?ref=search&sid=638247203.753 345991..1#/milan.bandic.hrvatska?ref=ts 22:32h http://www.facebook.com/home.php?#/ivojosipovics dp?ref=ts 22:32h http://www.facebook.com/trecipredsjednik?ref=ts 22:33h http://www.facebook.com/pages/Dragan-Primorachrvatski-predsjednik/176819055756?ref=ts 22.33h http://www.facebook.com/vpusic?ref=ts 22:34h http://www.facebook.com/pages/Vesna-SkareOzbolt/170135937781?ref=ts 22:34 http://www.facebook.com/damir.kajin?ref=ts 22:35h http://www.facebook.com/pages/AndrijaHebrang/132367519590?ref=ts 22:36h http://www.facebook.com/pages/MiroslavTudman/59957803809?ref=search&sid=638247203.1 271701602..1 22:36h http://www.facebook.com/pages/Prof-dr-JosipJurcevic/116937027972?ref=mf -

U tablici je prikazana sluţbena prisutnost i aktivnost predsjedniĉkih kandidata na društvenoj mreţi Facebook u domeni Facebook page (stranica) dana 23.12.2009.

PREDSJEDNIČKI KANDIDATI 1.Milan Bandić

BR. PODRŽAVATELJA 10.377

2.Ivo Josipović

4.836

3. Nadan Vidošević 4. Dragan Primorac

4.967

5. Vesna Pusić

2.678

6. Vesna ŠkareOžbolt

2.251

7. Damir Kajin

4.012

8. Andrija Hebrang

1.425

9. Miroslav Tuđman

2.224

10. Boris Mikšić 11. Josip Jurčević

566

12. Slavko Vukšić

2.878

VRIJEME GLEDANJA I LINK 17:38h http://www.facebook.com/pages/MilanBandic/72438495988?ref=search&sid=638247203.7533 45991..1#/milan.bandic.hrvatska?ref=ts 17:39h http://www.facebook.com/home.php?#/ivojosipovicsd p?ref=ts 17:40h http://www.facebook.com/trecipredsjednik?ref=ts 17:40h http://www.facebook.com/pages/Dragan-Primorachrvatski-predsjednik/176819055756?ref=t 17:41h http://www.facebook.com/vpusic?ref=ts 17:42h http://www.facebook.com/pages/Vesna-SkareOzbolt/170135937781?ref=ts 17:43h http://www.facebook.com/damir.kajin?ref=ts 17:44h http://www.facebook.com/pages/AndrijaHebrang/132367519590?ref=ts 17:45h http://www.facebook.com/pages/MiroslavTudman/59957803809?ref=search&sid=638247203.127 1701602..1 17:46h http://www.facebook.com/pages/Prof-dr-JosipJurcevic/116937027972?ref=m -

Prilog D (str. 24) Screenshot prikaz sluĹŁbenog Twitter profila Ive JosipoviÄ&#x2021;a.

Screenshot prikaz sluĹŁbenog Twitter profila Milana BandiÄ&#x2021;a.

Prilog E (str. 39) Mnijenje je aplikacija za istraţivanje trţišta i javnog mnijenja hrvatskih korisnika Facebooka kreirana od strane tportala. Ova je aplikacija bavi se raznim istraţivanjima, a za vrijeme predsjedniĉke kampanje omogućila je Facebook korisnicima uvid u biraĉki puls njihovih prijatelja odnosno njihova Facebook okruţenja, kao i uvid u ukupni rezultat kretanja popularnosti predsjedniĉkih kandidata svih sudionika ankete. Prvi screenshot pokazuje izgled ankete, drugi pokazuje ukupni rezultat svih koji su sudjelovali u anketi, a teći, pored ukupnog rezultata, pokazuje i rezultat autorovog Facebook okruţenja tj. koga bi autorovi Facebook prijatelji, na temelju virtualnih glasova, izabrali za novog predsjednika RH. Autor je predoĉio razvoj situacije na aplikaciji Mnijenje samo za drugi izborni krug.