List Gospe Snježne - br. 12 by imota dinaroid

LIST UPE GOSPE

SNJE NE br. 12. 2007.

LIST UPE GOSPE

SNJE NE br. 12. 2007.

SADR AJ

UVODNA RIJEÈ

Don Stanko Vrnoga Uvodna rijeè

................................................... 2

Dr. Branko Iliæ

Je li Hrvatska spremna uæi u EU ................... 3

Don Stanko Vrnoga

Iz ivota na e upe ........................................... 5

Dr. Branko Iliæ

Izlazak iz ropstva u slobodu ......................... 16

Don Stanko Vrnoga Posveta oltara .............................................. 17 Marko Maru iæ

Jubileji i dogaðaji ......................................... 21

Branko Markota

Pregled zbivanja u 2006. godini .................... 24

Ivana Jakiæ

Zanemareno bogatstvo .................................. 29

Sreæko Iliæ Mome didu .................................................... 30 arko Markota

Boravak u planini ........................................... 32

Branko Markota

Maraton laða 2006. godine ........................... 33

Vicko Maru iæ 10. Memorijalni turnir «Ante Taslak» ... 35 MLADI ........................................................... 37 DJEÈJI KUTAK

......................................... 39

Vicko Maru iæ Temperature i padavine u 2006. god. ..... 42 arko Markota Pregled dnevnih temperatura ....................... 43

Izdaje: upni ured Vid Lektorirala: Katica Pejar Uredili: Don Stanko Vrnoga i Jakov Vuèiæ Izdaje upni ured Vid Fotografije: Ivo Veraja, Marko Maru iæ i Branko Markota Naslovnica: Mozaik s prikazom kr tenja Kristova, rad akademskog kipara Stjepana Skoke. Poleðina: Milenijska fotografija mje tana Vida, rad akademskog fotografa ime Strikomana. Tiskanje ovoga broja na ega lista podpomogli su: don Nedjeljko Ke ina i Tiskara Pleæa . SVI KOJI ELE SURAÐIVATI U LISTU MOGU SVOJE ÈLANKE, CRTE E I FOTOGRAFIJE POSLATI U UPNI URED VID! Tel/fax: 020/687-392 Adresa: upni ured Vid, Vid b.b., 20352 Vid

Lijepo je pisati o lijepim dogaðajima. Posljednje lijepo dogaðanje u na oj upi je bilo 18. veljaèe u na oj upnoj crkvi. Bila je posveta novoga oltara, blagoslov krstionice, ambona, kapele za Presveto, postolja za svijeæe i kipove. O tome, i o drugim dogaðanjima u na oj upi, u pro loj godini, pone to æete naæi u ovom broju na ega lista. Ako Bog dade pred nama je jedna godina. Godine se pamte po onome èime se ispune. Kakvim dogaðajima ih ispunimo takvima æe ih poslije nas i nazivati. Takvu sliku æe o nama i ostaviti. Za ovu godinu imamo mnogo planova i duhovih i materijalnih. Materijalne obnove su te ke, duhovne su va nije ali su jo te e. Ovu godinu planiramo u Prudu urediti prostor ispod crkve, u upnoj crkvi nabaviti klupe, a na upnoj kuæi promijeniti krov. Krov je dotrajao. Pokriven je sa vi e vrsta crjepova koji se vi e ne proizvode. Za krov upne kuæe je novac dala Nadbiskupija, a mi æemo pomalo skupljati za klupe u upnoj crkvi i ureðenje terena ispod crkve u Prudu. Duhovnu obnovu na e upe, koja je jo va nija od materijalne obnove, mo emo pomoæi svi. Od djece do staraca. Na poseban naèin je mogu pomoæi starije osobe i bolesnici prikazujuæi Bogu svoju bol, starost, samoæu i druge nevolje i patnje koje ih u ivotu prate. Bolest, samoæa, starost i druge nevolje onima koji nemaju vjere u Boga su suvi ne i besmislene. Za nas vjernike su izvori neizmjernih zasluga za nas same i za èitav ljudski rod. Isus na kri u nije molio, ali nam je ipak svojom patnjom i smræu otvorio vrata neba. Na taj naèin i mi mo emo pomoæi, da iz na e upe nestane psovke, droge i drugih poroka. Tako æemo najljep e proslaviti uskrsnuæe Isusovo. Sretan Uskrs svima eli upnik Raspored bogoslu je u Velikom tjednu: Cvjetnica: U 8 sati tiha misa u Prudu, a u 10 procesija i pjevana Muka u upnoj crkvi. Veliki èetvrtak: U 16 sati blagoslov vina, a u 19 misa veèere Gospodnje. Iza mise Gospin plaè. Veliki petak: Bogoslu je poèinje u 18,30. Na kraju je, po obièaju, procesija kroz selo. Velik subota: U 17,30 je u Prudu blagoslov uskrsnih jela, a u upnoj crkvi u 18,00 sati. Bogoslu je uskrsnuæa Isusova poèinje u 23,15. Uskrs: Misa u Prudu je u 8,30, a u upnoj crkvi u 10,30 sati. Iza mise je procesija.

LIST UPE GOSPE

SNJE NE br. 12. 2007.

JE LI HRVATSKA SPREMNA UÆI U EUROPSKU UNIJU? BRANKO ILIÆ DR. VET. MED. u mirovini METKOVIÆ, Ulica Norinska 6 Dana, 07. 10. 2005. biti po tovanja vrijedan partner EU-a? Ozbiljni ekonomski analitièari zabrinuti su ulaskom stranog kapitala u na turizam i privredu, koji æe od ovih prostora stvoriti veletrgovinu za proizvode svojih multinacionalnih kompanija. Domaæa radna snaga i na i resursi ostali bi neiskori teni. To bi izazvalo ekonomsko iseljavanje na ih najboljih kadrova. Ova je zemlja toliko zadu ena da mora u bescjenje prodavati svoja kapitalna dobra kako bi podmirila anuitete na prispjele strane kredite. Po uzoru na evropske zemlje Hrvatska je uvela jedinstveni sustav oznaèavanja i registracije domaæih ivotinja. U ovaj zama an posao ukljuèeno je Ministarstvo poljoprivrede i umarstva i Hrvatski stoèarski selekcijski centar. Oznaèavanje ivotinja i upis u jedinstveni registar su obavezni. Ovim sustavom osigurava se bolja kontrola ne samo u proizvodnji namirnica ivotinjskog podrijetla nego i u cijelom proizvodno prodajno potro aèkom lancu, to znaèi od « tale do stola». Sustav æe omoguæiti veterinarskim i stoèarsko selekcijskim slu bama praæenje ivotinja od okota i uvoza do klanja odnosno do uginuæa. Ova jedinstvena baza podataka o stoènom fondu znaèajno æe pomoæi sprjeèavanju irenja sive ekonomije u prometu ivotinja i proizvodnji namirnica ivotinjskog podrijetla. Sa zadovoljstvom pratimo prihvaæanje evropskih standarda, uz uvjet da ih to prije dostignemo i po broju grla stoènog fonda. Hrvatska se priprema za ulazak u EU kao za ispit zrelosti. Hrvatska je Vlada od Europske komisije dobila veæ dugo pripremani upitnik od dvije i pol tisuæe pitanja na koja treba odgovoriti u iduæa tri mjeseca. Komisija æe tijekom osam mjeseci ocijeniti odgovore i nakon toga dati svoje mi ljenje o sposobnosti Hrvatske glede stjecanja statusa slu benog kandidata. Do 2006. godine trebali bismo dostiæi standardne EU-a. Promjenom legislative, formalnim usklaðivanjem zakonodavstva, opredjeljenjem za globalne

Ovo pitanje u posljednje vrijeme postalo je «vjeèna tema« svih na ih elektronièkih i tiskovnih medija. Tema je i suvi e va na da bismo o njoj razmi ljali ishitreno ili bezbri no. O tome ne to elim reæi iz veterinarskog kuta. Na i skromni proizvodni rezultati u poljoprivredi i stoèarstvu zorno potvrðuju, da za svoje potrebe Hrvatska danas ima samo p enicu, kukuruz, jaja, piletinu i vino, dok sve drugo uvozimo. Godi nje uvezemo hrane, u vrijednosti vi e od milijarde dolara, umjesto da izvozimo. Trend krèenje stoèarstva i dalje se nastavlja, to nas dovodi u inferioran polo aj prema zemljama iz na eg okru enja, a posebno prema zemljama EU-a. Financijski poticaji o unapreðenju na eg stoèarstva nisu postigli eljene uèinke, jer i dalje uvozimo goleme kolièine namirnica ivotinjskog podrijetla i ivih ivotinja. Na a inferiornost prema zemljama EU-a, kojima te imo, posljedica je podbaèaja na planu proizvodnje, koja progresivno propada, sa slabim izgledima za oporavak. U razmjeni s inozemstvom imamo godi nji deficit robne bilance od 4 i pol milijarde dolara. U pro loj godini dr avni deficit robne bilance pre ao je 5 milijardi dolara. Na a domaæa ponuda ne zadovoljava ni umjerene domaæe potrebe. Turistièku potro nju namirujemo iskljuèivo iz uvoza. Samo jaèanjem domaæe robne ponude, na domaæem tr i tu, ali i u izvozu, mo emo rije iti svoj platno bilanèni problem. Uvoz nam je dvostruko veæi od izvoza. Okrenimo se od uvoza prema izvozu, stvorimo jedan prateæi izvozni lobi, sastavljen od sposobnih, vrijednih i èestitih ljudi. No, kod nas se uvijek isprijeèi onaj presudni «ali». Za to mi to ne ostvarujemo? Radi toga to bismo tada ugrozili neèije, pojedinaène ili skupne, sebiène interese. Ako se za dobrobit ove zemlje i naroda izborimo za proizvodnju i izvoz kao svoj spasonosni cilj, stvorimo izvozni lobi kao neophodni prateæi servis na ovome va nom zadatku. Pesimizmu nema mjesta. Mo e li Hrvatska na temelju ovih sumornih pokazatelja

LIST UPE GOSPE

SNJE NE br. 12. 2007.

neæe biti èvrsta ako se svede samo na geografske i ekonomske dimenzije. Vrijednost Unije treba biti prepoznatljiva, ne samo u zakonodavstvu i pravu veæ i u ivotu. Europa, stari kontinent na eg planeta, treba biti otvorena u promicanju globalizacije solidarnosti. Ne treba biti euroskeptik, ali osjeæamo laganu strepnju i bojazan pred tom Europom, koja nas beskonaèno ispituje, kako bi nas kroz odgovore uklopila u svoje veliko «ja«. Motivi stvaranja ujedinjene Evrope nisu utemeljeni u namjeri da se njezini narodi sjedine u svojim povijesnim, kulturnim i civilizacijskim razlièitostima. To se ujedinjenje temelji na strogo racionalnom poimanju ekonomije i trgovine. Tokovi novca i smisao njegova kretanja krvotok su EU-a (ujedinjene Evrope).

reformistièke poteze èinimo samo jedan korak ka EU-u. Mislim, da je u ovom trenutku najva nije, da mijenjamo sebe pojedinaèno i kao narod. Proèistiti svijest od taloga pro losti, tragiènih posljedica rata, pogre nih navika i nadzora, to bi preoblikovalo sliku Hrvatske na kojoj mogu i trebaju raditi svi hrvatski graðani. Globalizacija, prema pozitivnim tumaèenjima, treba donijeti dobro svim ljudima. Ona bi trebala biti univerzalna ljudska povezanost «jedinstva u razlièitosti«. Govoriti o humanoj globalizaciji u ovom svijetu je upitno, jer se broj ljudi uèetverostruèio u samo sto godina. Globalizacija se na kulturnom planu tek nazire tole-rancijom i razumijevanjem meðu narodima. Globalni boljitak i pozitivna dostignuæa znanosti èesto nisu dostupna veæini potrebitih. Jedan kineski filozof iz vremena Carstva ka e, da napredak jednog naroda ne ovisi o materijalnom napretku nego o pravednosti. U tom pro irenje EU-a po eljni su svi narodi koji dijele istu temeljnu ba tinu. Unija

Ovaj èlanak je tiskan u «Hrvatskom veterinarskom vjesniku« Zagreb br. 11 12 2003. god. Metkoviæ, 27. listopada 2006.

Vid, sredi te

LIST UPE GOSPE

SNJE NE br. 12. 2007.

IZ IVOTA NA E UPE Prva prièest 7. svibnja 2006. godine je

Prvoprièesnici su bili: 18 iz Vida, 4 iz Pruda i 1 iz Crniæa.

u na oj upi bila Prva prièest. Prvoprièesnika je bilo iz na e upe 22 i jedna curica iz Crniæa, upe Gabela Polje. Prvoprièesnici su bili ovi: Ivan Boras Perin, Ines Iliæ Antina, Kristijan Iliæ Josipov, Matea Iliæ Matina, Jelena Ke ina Zdravkova, Mihovil Ke ina Perin, Zrinka Ke ina Vlahina, Ante Markota Brankov, Marija Markota Ivanova, Anðela Maru iæ Andrijina, Ivan Maru iæ Voislavov, Ivana Matiæ Mirova, Karmen Petkoviæ Antina, Ana Prusac Nedjeljkova, Ana Ramiæ Ivièina, Nikola alinoviæ Nedin, Duje iljeg Antin, Josip iljeg Ivanov, Matea Suton Antina, Matko Taslak Brankov, Dragan Volareviæ eljkov, Sara Vuèiæ Josipova i Anamarija Zubac Mirova.

Vrijeme je bilo lijepo. U crkvi je bilo sveèano, kao i uvijek kad je Prva prièest. Prva prièest je uvijek i osobni i upni dogaðaj. Redovito se svatko sjeæa cijeli ivot svoje Prve prièesti. Starijima je zgoda, da se sjete svoje Prve prièesti i usporede svoju sada njost sa danom Prve prièesti. Sva djeca su svojim aktivnim sudjelovanje pridonijela da sveèanost bude lijepa. Svako dijete je u neèemu posebno nastupilo. Pojedina djeca su, na prikazanju Isusu na oltar, donijela napisane na papiriæe i svoje molitve. Mo emo ih proèitati u rubrici Djeèji kutak.

S lijeva na desno: Donji red: Kristijan Iliæ, Ivana Matiæ, Ines Iliæ, Nikola alinoviæ, Zrinka Ke ina, Matea Suton, Josip iljeg i Ivan Boras. Srednji red: Matea Iliæ, Duje iljeg, Ante Markota, Anamarija Zubac, Ana Ramiæ, Karmen Petkoviæ, Dragan Volareviæ i Ivan Maru iæ. Gornji red: Anðela Maru iæ, Sara Vuèiæ, Marija Markota, Matko Taslak, Ana Prusac, Mihovil Ke ina i Jelena Ke ina. Iza djece stoje uèiteljice: Maja Dujmoviæ Mustapiæ i Suzana Mustapiæ; upnik don Stanko Vrnoga i vjerouèitelji: Tomislav Medak i Kre imir Juriæ.

LIST UPE GOSPE

SNJE NE br. 12. 2007.

Blagdan sv. Leopolda 12. svibnja

polaganjem Va ih ruku primiti Duha Svetoga i postati bli i Bogu. I zavr avam neèijim stihovima upuæenim na em krizmatelju: «O, dobro nam do li u crkvu na u, pod sveti ovaj velebni krov, èitava upa otvara Vam vrata i na ih Vas zvona zove zov.»

Domaæih vjernika i hodoèasnika iz drugih upa je bilo kao i drugih godina. Sveèanu misu je predvodio i propovijedao fra Domagoj Volareviæ, kapelan u Kninu. Otac mu je iz Pruda. Ovo je bila njegova prva misa u upi svojih korijena. Prisutni su bili jo ovi sveæenici: don Marinko Juri in upnik Dobranja (Bijeli Vir), don Mate karièiæ kapelan u upi sv. Nikole, te domaæi upnik don Stanko Vrnoga.

Ana-Marija Petkoviæ

Blagdan svetoga Vida krizma u upi.

Nadbiskupova delegata je pozdravio i upnik: «Krizmanica Ana-Marija je nadbiskupova delegata, don Pavla, lijepo pozdravila. Meni je posebno drago, da je nadbiskup delegirao njega, biv ega upnika ove upe, kojega se vi stariji dobro sjeæate. Sjeæate se njegovih propovijedi, ivota, rada i posebno gradnje zvonika koji se izdaleka vidi. Ovaj zvonik je sada simbol ove upe. Don Pavao je danas do ao zbog neèega jo va nijega, zbog krizme. Ujedno æe krstiti i malu Anu Brnas. Ona je, u svojih roditelja Marine i Sreæka, peto dijete. Nakon èetiri sina, rodila im se curica Ana. Njezin najstariji brat Marko æe danas primiti sakramenat svete krizme. Kr tenje je prvi i najva niji sakramenat. Po njemu se zovemo i jesmo kr æani. Krizma je ne to drugo, ne to posebno. Krizma u upi je posebni pohod Duha Svetoga. Nekome se mo e èiniti to i neva no. Tako je sigurno bilo i u Jeruzalemu. to je nekome predstavljala ona aèica ljudi u prostoriji Posljednje veèere! Upravo tim dogaðajem, silaskom Duha Svetoga nad apostole, poèelo je i postalo ovo to danas imamo u cijelome svijetu od Sjevernoga do Ju noga pola, po svim kontinentima. Sve je to poèelo u Jeruzalemu sa aèicom ljudi. Ovdje je danas spremna za krizmu isto aèica mladiæa i djevojaka. Mo da ih je i vi e nego to ih je bilo ono u Jeruzalemu. to je Isus oèekivao od aèice u Jeruzalemu, to on oèekuje od ove i svake grupe i grupice krizmanika. Kao to su svijetu bili potrebni oni u Jeruzalemu, potrebni su i ovi danas dana njem nara taju. Sotona se razmahao i preko nekih mraènih sila eli pokvariti i uni titi èovjeka. U nekim stvarima i uspijeva. Kardinal Ratzinger, sada nji Papa Benedikt XVI. pi e: «Slabljenjem vjere dru tvo je postalo grublje, razdra ljivije, nasilnije i ratobornije. Klima meðu ljudima postala je zloæudnija » Sotona upire sve sile, ali Bog dr i sve konce u svojim rukama. to æe biti ovisi i o ovim krizmanicima. Duh Sveti eli preko njih djelovati u svijetu kao to je to uèinio i preko prvih Isusovih sljedbenika. Neka Duh Sveti od njih uèini prave svoje suradnike! Tako æe biti oni u sebi najsretniji i najkorisniji Crkvi i svome narodu. To elim njima, a tebi elim topli pozdrav.»

Ovu godinu na blagdan sv. Vida je i zapovjedni blagdan Tijelovo. Po svim upama su i tijelovske procesije. Procesije su veæinom na veèer u isto vrijeme kad je i kod nas bila krizma. Zbog toga se oèekivalo, da æe vjernika biti osjetno manje nego drugih godina. Meðutim, po procjeni prisutnih sveæenika, nazoènih je bilo vi e nego ijedne godine. Nadbiskup je za krizmavanje delegirao Mons. don Pavla Baniæa upnika i dekana upe sv. Marka u Makarskoj. Don Pavao je bio u ovoj upi i upnik od 1. listopada 1969. do 1. rujna 1975. godine. Na e slavlje su uvelièali svojom nazoèno æu: don Marinko Juri in upnik Dobranja (Bijelog Vira), fra Frane Laco upnik Pline Stabline, don Sreæko Majiæ upnik Gabela Polja, don Bari a Pleæa upnik Vidonja i don Mario Luburiæ koji je s don Pavlom Baniæem do ao iz Makarske. Preko mise su bili na raspolaganju za ispovijed: don Drago Bevanda upnik Gorice Struga i don Petar Perleta upnik Komina. Na poèetku dana njeg slavlja je upnik don Stanko Vrnoga blagoslovio novi kip Srca Isusova, potom je bila procesija. Prije poèetka svete mise krizmanica Ana-Marija Petkoviæ je u ime krizmanika pozdravila nadbiskupova delegata don Pavla Baniæa: Dragi na don Pavle! Posebna mi je èast pozdraviti Vas i kao na eg krizmatelja i kao nekada njeg upnika u ime sviju krizmanika i za eljeti Vam dobrodo licu. Pripremajuæi se na vjeronauènim sastancima, uèili smo nekim posebnim arom i s velikom, iskrenom eljom da bismo upoznali Boga to vi e. Sakramentom svete Potvrde Krizme postat æemo zreli èlanovi Crkve, te na poseban naèin primiti Duha Svetoga. On æe nam biti Branitelj, Prosvjetitelj, Tje itelj i Posvetitelj. Odluèimo li poæi Kristovim stopama i slijediti Njegov primjer, Duh Sveti bit æe nam putokaz i trajni izvor mira, sreæe i ljubavi. Po njegovu æemo zagovoru biti u milosti Bo joj. Ali za tu milost smo uvelike zahvalni Vama, Oèe, jer æemo tek

LIST UPE GOSPE

SNJE NE br. 12. 2007.

Sakramenat svete krizme su primili: 15. Ante Suton Lukin 16. Marin Suton Nedjeljkov 17. Vinka Suton Mijina 18. Marijana Taslak Markova 19. Antonija Volareviæ Antina 20. Ivan Volareviæ Mirov 21. Marijana Volareviæ Markova 22. Mateja Volareviæ Zdravkova 23. Petar Volareviæ Zlatkov 24. Vida Volareviæ Perina 25. Josip Vuèiæ Ivièin 26. Josipa Vuèiæ Josipova 27. Marin Ljubièiæ Antin - krizmanik iz upe sv. Nikole Metkoviæ.

1. Ivana Bjelopera Vickova 2. Marko Brnas Sreækov 3. Vinka Èamber Mariova 4. Ivana Ke ina Perina 5. Zvonimir Ke ina Ivanov 6. Iva Maru iæ Petrova 7. Ivan Maru iæ Markov 8. Martin Maru iæ eljkov 9. Ana Pejar Marinkova 10. Ana-Marija Petkoviæ Jurina 11. Andrea Petkoviæ Tomina 12. Katarina Petkoviæ Marinova 13. Petar Petkoviæ Radin 14. Ante Ramiæ Ljubin

S lijeva na desno - sjede: Marijana Volareviæ, Ana Pejar, Andrea Petkoviæ, Vinka Èamber, Mateja Volareviæ, Antonija Volareviæ, Marijana Taslak, Josipa Vuèiæ, Marko Brnas i Vinka Suton. Srednji red: Katarina Petkoviæ, Ante Suton, Ivan Maru iæ, Iva Maru iæ, Ivana Bjelopera, Msgr. don Pavao Baniæ, Ivana Ke ina, Vida Volareviæ, Ana-Marija Petkoviæ i upnik don Stanko Vrnoga. Gornji red: Martin Maru iæ, Zvonimir Ke ina, Petar Petkoviæ, Ivan Volareviæ, Josip Vuèiæ, Marin Suton, Petar Volareviæ, Marin Ljubièiæ i Ante Ramiæ.

LIST UPE GOSPE

SNJE NE br. 12. 2007.

Ledena Gospa

19. kolovoza 2006. godine, okru eni svojom djecom i unuèadi, do li su u upnu crkvu Vice i Iva Maru iæ, da zahvale Bogu za 50 godina vjernosti i ljubavi. Zlatni pir ili pedesetgodi njica zajednièkog ivota je lijepa godi njica, lijepa proslava. Troje djece i sedmero unuèadi je s njima pedesetgodi njicu radosno proslavilo i djedu i baki po eljeli jo mnogo sretnih zajednièkih dana i godina.

Od 15. svibnja do 29. srpnja smo ureðivali unutra njost upne crkve. Kroz to vrijeme je misa bila nedjeljom i blagdanima u crkvi sv. Vida, a dnevna misa je bila u dvorani pastoralnoga centra. U nedjelju 30. srpnja je upnik u oglasima, na kraju mise, rekao: «U subotu je Ledena Gospa. Uoèi blagdana æe biti u veèer trodnevnica, a sutra bi trebalo desetak ena doæi i oèistiti crkvu i okolo crkve, a u crkvu vratiti sav namje taj blagdan je na , ali dolaze i hodoèasnici iz susjednih upa » upnik je po elio, da doðe desetak ena, a sutra u jutro, veæ u 7 sati, su do le 23 ene i tri mu karca. U roku od par sati sve je bilo oèi æeno u crkvi i okolo crkve. Na sam blagdan, rano u jutro, do li su pomoæi ispovijedati: don Bari a Pleæa , don Marinko Juri in, don Nedjeljko Ke ina, don Jure Marasoviæ i don Sreæko Majiæ. Malo kasnije se pridru io i don Nikola Bodro iæ. Procesija i sveèana pjevana misa je bila u 9,30. Predvodio je i propovijedao don Mario Volareviæ. U 7 sati je, kao i svake godine, bila misa za poginule branitelje. Mo da je ova misa bila jo posjeæenija nego upna misa u 9,30.

ZLATNI PIR Filipa i Vinke Suton

ZLATNI PIR Vice i Ive Maru iæ

8. listopada 2006. godine, Filip i Vinka Suton, okru eni svojom obitelji i prijateljima, proslavili su 50 godina braka. Pedesetu obljetnicu braka proslavili su mnogo ljep e i bogatije nego vjenèanje prije 50 godina. Filip i Vinka su roðeni davne 1930. godine. Naime, upoznali su se prije 50 godina kad su trupinom i li po travu. Tada je planula ljubav izmeðu njih dvoje i dovela ih do dana nje radosti, a mogla bih slobodno reæi onu njihovu: «Da ne bi trupine, ne bi bilo ni ljubavi». Baka Vinka je radila u O u Vidu kao èistaèica, a dida Filip u metkovskoj luci. U to vrijeme su oba roditelja morala raditi da bi prehranili svoju djecu. Do novca je bilo doæi jako te ko. Danas su njih dvoje umirovljenici, oslabljenog vida, ali ponosna srca na svoju obitelj. Baka Vinka i dida Filip su u skladnom ivotu odgojili sedmero djece. Od njih sedmero do sada imaju dvadeset unuèadi i troje praunuèadi. U ovih pet desetljeæa, njih dvoje su teret ivota zajednièki podnosili. Ako je i bilo kakvih problema, oni su ih rje avali meðusobnim razgovorom, jer uvijek obièavaju reæi: «Lijepa rijeè i eljezna vrata otvara.» Dida i bako, puno sreæe! Unuka Ana

LIST UPE GOSPE

SNJE NE br. 12. 2007.

DAN KRUHA

Belser, a za Nizozemsku Ludion. Autorica knjige, Amy Dempsey, prigodom prezentacije svoje knjige, pozvala je kipara Skoku u goste, u London, osam dana. Prezentacija je bila 2. listopada. Za kipara Skoku je to bilo veliko priznanje i znaèajan dogaðaj i prigoda upoznati mnoge ljude, posebno kipare èija su djela zastupljena u istoj knjizi.

Blagoslov kruha u djeèjem vrtiæu

Nekada se zvao «Dan zahvalnosti Bogu za ljetinu». Slavio se u cijeloj Hrvatskoj isti dan, u prvu nedjelju mjeseca studenoga. Na kraju mise se, gotovo u svim upama, pjevalo TEBE BOGA HVALIMMO. Imamo i za to Bogu reæi HVALA! Na kugli zemaljskoj je veliki broj gladnih, a mi gladni nismo. Dapaèe, posljednjih mjeseci se èe æe èuje preko radio valova, da nam prijeti pretilost, veæa debljina nego to je za èovjeka zdravo. Posljednjih godina se DAN ZAHVALNOSTI slavi u listopadu pod nazivom DAN KRUHA. Kako god se ovaj dan zvao, ako nismo za kruh zahvalni onome koji nam ga dao, onda nikakva proslava nema smisla. Posebno se veselo ovaj dan slavi u kolama, pred kolama i u djeèjim vrtiæima. Ovo je prigoda, da majke poka u svoje umijeæe peèenja kruha i kolaèa. Ukra ene stolove je lijepo vidjeti. Mo da bi bilo bolje djeci uvijek napominjati, da se ne smije bacati ni najmanji komadiæ kruha. Kako bi taj baèeni komadiæ kruha slasno pojeli mnogi gladni??!!

U knjizi se na lo jo jedno hrvatsko ime, ime hrvatskoga kipara Ivana Klape a. On je svome bratu, misionaru u Tanzaniji, Dra enu Klape u uèinio kip bl. Alojzija Stepinca.

MOZAIK SV. IVANA KRSTITELJA Umjetnik Stjepan Skoko je za na u upnu crkvu izradio mozaik, koji prikazuje Ivana Krstitelja kako na rijeci Jordanu krsti Isusa. Postavljen je prije blagdana Ledene Gospe. Mozaik je postavljen u pozadinu iza krstionice. Visok je 3,64 m, a irok je 1,58 m. Tako, samim svojim sadr ajem svakoga odmah podsjeæa to se tu, u krsnom zdencu, zbiva.

DOMAGOJEVA LAÐA MEÐU DVJESTO NAJPRIZNATIJIH Ovaj naslov se mogao proèitati 12. listopada u Veèernjem listu. Sliène naslove prije Veèernjaka donijeli su i drugi dnevni listovi. O èemu je rijeè? Spomenik knezu Domagoju, pokraj na e upne crkve u Vidu, to ga je izradio Stjepan Skoko, akademski kipar, prof. na Likovnoj akademiji u irokom Briegu, ugledni britanski izdavaè Thames & Hudson u knjizi «Destination Art», namijenjenoj skulpturama na otvorenom, uvrstio je meðu dvjesto najpriznatijih spomenika na svijetu. Tako je autorica, spomenute knjige koja je pristupaèna cijelom svijetu, Amy Dempsey, uvrstila u svoju knjigu sliku i biografiju hrvatskog kipara Stjepana Skoke. Knjigu su, za svoje zemlje i èitatelje, u isto vrijeme tiskale izdavaèke kuæe: za USA University of California Press, za Njemaèku

LIST UPE GOSPE

SNJE NE br. 12. 2007.

PLEMENITOST U NASTAVCIMA Novinarka Jadranka Buliæ je u Dubrovaèkom vjesniku, pod ovim naslovom napisala o nama èlanak, kojega malo skraæena prenosimo: «Blagdani su kao stvoreni za iskazivanje pozitivnih osobina kod èovjeka, pa ne èudi da se upravo u tim danima bilje e najljep e akcije. Jedna takva dogodila se na blagdan sv. Ivana u mjestu Prud kod Metkoviæa. Na inicijativu mje tana organizirana je zabava s koje je sav prihod uplaæen za ureðenje upne crkve Gospe Snje ne u Vidu U dru tvenoj prostoriji sela Prud su mali i veliki, ple uæi i pjevajuæi, obilje ili blagdan Uz to su uèinili i plemenitu gestu. Ali ne samo oni. I èlanovi sastava Gusari: Maja Jerkoviæ, Miæe Volareviæ i Mate Musulin odrekli su se honorara za svoj nastup i slika vesele veèeri zaokru ena je! Zanimljivo je kako su neki mje tani Vida i Pruda zbog zauzetosti samo do li kupili ulaznice i potom odmah oti li. Naime, htjeli su sudjelovati u dobrobiti i uspjeli su. Tako su dva sela Vid i Prud pokazali povezanost ne samo upnom crkvom, nego i plemenito æu »

3. Karlo Jakiæ, sin Tonija i Kristine r. Atanackoviæ. Karlo je roðen u Dubrovniku 15. sijeènja 2006. godine. Kr ten je u Prudu 16. travnja 2006. godine. 4. Matea Boras, kæi imina i Ivane r. Zloiæ. Matea je roðena u Metkoviæu 8. veljaèe 2006. godine. Kr tena je u Vidu 21. travnja 2006. godine. 5. Petar Ke ina, sin Dragin i Dijane r. arac. Petar je roðen u Metkoviæu 19. travnja 2006. godine. Kr ten je u Vidu 4. lipnja 2006. godine.

KR TENI U 2006. GODINI

Petar Ke ina

U na oj upi u pro loj 2006. godini su kr teni: 1. Katarina Neda Bukovac, kæi Du kova i Marijane r. Æeliæ. Katarina Neda je roðena u Dubrovniku 3. studenoga 2005. godine, a kr tena je u Vidu 15. sijeènja 2006. godine. 2. Kristijan Volareviæ, sin Petrov i Matilde r. Crnjac. Kristijan je roðen u Dubrovniku 18. sijeènja 2006. godine, a kr ten je u Prudu 26. veljaèe 2006. godine.

6. Ana Brnas, kæi Sreækova i Marine r. Suton. Ana je roðena u Dubrovniku 4. o ujka 2006. godine. Kr tena je 15. lipnja 2006. godine. 7. Matej Taslak, sin Petrov i Elvedine r. Hebib. Matej je roðen u Metkoviæu 24. sijeènja. Kr ten je 24. lipnja 2006. godine. 8. Petra Volareviæ, kæi Mirkova i Spomenke r. ariæ. Petra je roðena u Var avi 19. travnja 2006. godine. Kr tena je u Prudu 6. kolovoza 2006. godine.

Kristijan Volareviæ, Petar i Matilda

Petra Volareviæ, i cijela obitelj

LIST UPE GOSPE

SNJE NE br. 12. 2007.

9. Sara Volareviæ, kæi Igorova i Ane r. Crnèeviæ. Sara je roðena u Metkoviæu 9. kolovoza 2006. godine. Kr tena je u Prudu 10. rujna 2006. godine.

11. Ivana Vuèiæ, kæi Markova i Jadranke r. Ristiæ. Ivana je roðena u Metkoviæu 18. srpnja 2006. godine. Kr tena je u Vidu 24. rujna 2006. godine.

12. Vjeko Grgiæ, sin Antonijov i Danijele r. Curiæ. Vjeko je roðen u Dubrovniku 24. srpnja 2006. godine. Kr ten je u Vidu 8. listopada 2006. godine.

Sara Volareviæ sa obitelji

10. Ante Kristijan Maru iæ, sin Damira Kristijana Maru iæa i Drage r. Bulum. Ante Kristijan je roðen u Dubrovniku 15. srpnja 2006. godine. Kr ten je u Prudu 17. rujna 2006. godine.

Vjeko Grgiæ

13. Roko Volareviæ, sin Mijin i Ane r. Ku iæ. Roko je roðen u Metkoviæu 1. rujna 2006. godine. Kr ten je u Vidu 12. studenoga 2006. godine. U pro loj godini je bilo u na oj upi trinaest kr tenja. Roditelji od deset kr tenika stanuju u na oj upi, a roditelji od troje kr tenika stanuju izvan na e upe.

Ante Kristijan Maru iæ

LIST UPE GOSPE

SNJE NE br. 12. 2007.

VJENÈANJA U 2006. GODINI U na oj upi su se u 2006. godini vjenèali ovi zaruènici: 1. Boris Kapoviæ Dinkov i Selme r. Nikoliæ, mladiæ iz Opuzena i Ivona Ramiæ Ivanova i Mladenke r. Herceg, djevojka iz na e upe. Vjenèali su se u upnoj crkvi u Vidu 18. veljaèe 2006. godine. 2. Marko Bebiæ Davorov i Albine r. Popiæ, mladiæ iz Metkoviæa upa sv. Nikole - i Nikolina Vuèiæ Josipova i Nedjeljke r. Suton, djevojka iz na e upe. Vjenèali su se u Vidu u upnoj crkvi 26. veljaèe 2006. godine.

Ivana iljeg i Jakov Matiæ

5. Goran-Josip Markoviæ Zvonkov i p. Ljubice r. tefanèiæ, mladiæ roðen u Osijeku i Daniela Volareviæ Perina i Grazyne r. Franasik, djevojka iz na e upe, vjenèali su se 26. kolovoza 2006. godine u Prudu u crkvi sv. Ivana Krstitelja.

Nikolina Vuèiæ i Marko Bebiæ

3. Ante Ujdur Jozin i Anke r. Obrvan, mladiæ iz upe Bagaloviæi i Jelena Petkoviæ Radina i Marije r. Brnas, djevojka iz na e upe. Vjenèali su se u Vidu u upnoj crkvi 23. travnja 2006. godine. 4. Jakov Matiæ Antin i Anke r. Matiæ, mladiæ, roðen i nastanjen u Münchenu i Ivana iljeg Jakovljeva i Tonke r. Volareviæ, djevojka roðena u na oj upi, a sada nastanjena u Münchenu, vjenèali su se u upnoj crkvi u Vidu 19. kolovoza 2006. godine.

Daniela Volareviæ i Goran - Josip Markoviæ

LIST UPE GOSPE

SNJE NE br. 12. 2007.

6. Vjekoslav Kozina Ivanov i Mirjane r. Bandur, mladiæ iz upe sv. Nikole Metkoviæ i Milena Taslak Velinkova i Dijane r. Mediæ, djevojka iz na e upe, vjenèali su se 2. rujan 2006. godine u Prudu u crkvi sv. Ivana Krstitelja.

Ovu godinu su se u upama zaruènica vjenèali i ovi mladiæi iz na e upe: 1.Damir Kristijan Maru iæ Veljkov i Jele r. Petkoviæ, mladiæ iz na e upe i Draga Bulum imina i Nade r. Gagro, djevojka iz upe sv. Ilije Metkoviæ - vjenèali su se 22. travnja 2006. godine u upnoj crkvi sv. Ilije u Metkoviæu.

Milena Taslak i Vjekoslav Kozina

2. Nikica Or uliæ Dragin i Nede r. Iliæ, mladiæ nastanjen u na oj upi i Nikolina Vi tica Jakovljeva i Kate r. e elj, djevojka iz upe Slivno Ravno vjenèali su se 20. svibnja 2006. godine u upi Slivno Ravno. 3. Toni Jakiæ Nikolin i Zore r. o iæ, mladiæ iz na e upe i Tajana Zovko Mirkova i Marije r. Ere , djevojka iz Metkoviæa upa sv. Ilije vjenèali su se 22. srpnja 2006. godine u upi sv. Ilije Metkoviæ.

7. Denis Jerkoviæ Petrov i Stanislave r. Jerkoviæ, mladiæ iz upe Bagaloviæi i Marija Maru iæ Tomina i Nedjeljke r. Taslak, djevojka iz na e upe, vjenèali su se u Prudu u crkvi sv. Ivana Krstitelja 23. rujna 2006. godine.

Marija Maru iæ i Denis Jerkoviæ

Tajana Zovko i Toni Jakiæ

LIST UPE GOSPE

SNJE NE br. 12. 2007.

Katje r. Kovaèeviæ, djevojka iz Metkoviæa upe sv. Ilije - vjenèali su se u Metkoviæu u upi sv. Ilije 2. prosinca 2006. godine.

4. Ante Volareviæ Radin i p. Sofije r. Pejar, mladiæ iz na e upe i Zorica Skoko Filipova i Kate r. Zlopa a iz upe Humac, vjenèali su se na Humcu 17. rujna 2006. godine. 5. Ante Ke ina Ivanov i Jasminke r. Jurkoviæ, mladiæ iz na e upe i Andrea Kleèak p. Mihe i Ane r. Klièan djevojka iz Cavtata, vjenèali su se u Cavtatu 30. rujna 2006. godine. 6. Tomislav Iliæ Markov i Matije r. Ostojiæ, mladiæ iz na e upe i Ivana Milièeviæ Ivanova i

Jo se iz na e upe o enio mladiæ, ali, barem za sada ne misli stanovati u na oj upi: 1. Jakov Vuèiæ Matin vjenèao se 9. rujna 2006. godine u upi Sv. Sto ije, Zadar sa Marijanom Birtiæ.

UMRLI U 2006. GODINI U pro loj 2006. godini oti li su pred nama u vjeènost ovi èlanovi na e upne zajednice: 1. Mila Volareviæ ud. Zvonka. Roðena je u Gabeli 24. sijeènja 1925. godine, a umrla je u Prudu 11. sijeènja 2006. godine.

5. Ivan Boras p. Mate. Roðen je 24. kolovoza 1925. godine u Vidu, a umro je u Makarskoj 30. lipnja 2006. godine.

2. Mate Pejar p. Ivana. Roðen je u Prudu 4. lipnja 1922. godine, a umro je 28. sijeènja 2006. godine.

6. Mladenko Brnas p. Ante. Roðen je 11. listopada 1939. godine, a umro je u Metkoviæu 6. srpnja 2006. godine.

7. Lucija Prusac ud. Mate. Roðena je 22. listopada 1925. godine u Vidu, a umrla je 5. kolovoza 2006. godine u Metkoviæu.

3. Vladimir-Ante Maru iæ p. Joze. Roðen je u Prudu 4. kolovoza 1934. godine, a umro je 1. o ujka 2006. godine.

8. Mara Iliæ ud. Ivana. Roðena je na Dragoviji 16. prosinca 1914. godine, a umrla je u Vidu 8. kolovoza 2006. godine.

4. Matija Pavliæ ud. Ante. Roðena je u Otriæ-Seocima 27. sijeènja 1922. godine, a umrla je 26. svibnja 2006. godine.

LIST UPE GOSPE

SNJE NE br. 12. 2007.

9. Vida Juri in ud. Ivana. Roðena je u Prudu 6. svibnja 1925. godine, a umrla je u Metkoviæu 8. rujna 2006. godine.

10. Kata Volareviæ ud. Andrije. Roðena je u Prudu 14. svibnja 1924. godine, a umrla je u Metkoviæu 13. rujna 2006. godine.

11. Vinka Volareviæ ud. Stanke. Roðena je u Prudu 3. listopada 1935. godine, a umrla je u Dubrovniku 24. rujna 2006. godine.

12. Josip-Ante Bukovac p. Petra. Roðen je u Vidu 21. kolovoza 1933. godine, a umro je u Dubrovniku 4. studenoga 2006. godine.

Ovu godinu su umrli, pokopani u na oj upi, upnik ove upe je vodio sprovod i ubilje eni su u MATICE UMRLIH ove upe, a iselili su se iz ove upne zajednice: Ivan-Josip Brnas sin p. Vinka. Roðen je u Vidu 29. kolovoza 1952. godine, a ivio je u Stablini gdje je i umro 22. travnja 2006. godine. Mate Bukovac p. Mije. Rodio se u Vidu 6. svibnja 1924. godine, a ivio je na Tasmaniji gdje je i umro 12. rujan 2006. godine.

Jaka Ramiæ ud. Nedjeljka. Roðena je u Otoku kraj Sinja.

Kajanje i zahvala Ponizno pred kri em, kao obièni smrtnik, sam stao, A On mi reèe: «Za to me psuje kad sam za tebe ivot dao? Ustani, sine, vjeruj i moli, svaka tvoja rana i suza me boli. Vjeruj i moli i naæi æe srce koje te voli. Srce koje te voli i ljubi, jer Bog je ljubav koja se nikad ne gubi. Uzljubi Boga kao to On ljubi tebe i nikada ne æe izgubiti sebe. Pokaj se i ne grije i vi e, da Duh Bo ji u tebi di e. Svjetlo æe ti uvijek u tami sjati, a ja æu ti vijenac i ivot vjeèni dati!» Niz obraz tada poteko e suze. Hvala ti, Isuse, to grijehe mi uze! Peccator

LIST UPE GOSPE

SNJE NE br. 12. 2007.

IZLAZAK IZ ROPSTVA U SLOBODU BRANKO ILIÆ DR. VET. MED. u mirovini METKOVIÆ, Ulica Norinska 6 Dana, 07.10. 2005. Postoji mi ljenje, da se mi Hrvati, kao narod poletom duha i sna nih emocija, lako odu evimo k uzvi enim ciljevima. Ali, na alost, lako «splasnemo» i padnemo kao ptica podrezanih krila. Znam, da su mnogi s pravom razoèarani, jer su prevareni od onih kojima su najvi e vjerovali. Primjetno je, da na licima ljudi na ega grada nema osmjeha, vedrine, a oèi posebno izra avaju tugu, zabrinutost i beznaðe. Nestalo je zanosa, odu evljenja koje je narod izra avao tijekom priznavanja neovisne i slobodne dr ave Hrvatske. Ljudi, puni gorèine i razoèaranja, se prestaju u sebi i izvan sebe boriti za na e bolje sutra. Kad sretnem takve ljude doðe mi na pamet apostol Petar. U predveèerje Isusove muke, s odu evljenjem je bio spreman poginuti za Isusa, da bi iste noæi pred zoru slomljena duha, skrivajuæi se zatajio svog uèitelja. Suosjeæamo s mnogima koji su ulo ili mnogo od svog zdravlja i ivota ili izgubili svoje najdra e, a ne osjeæaju i ne vide plodove svoje rtve. Znamo, da se vrijednost ideala ne mo e usporeðivati s brojem padova na putu slobode ili brzinom toga hoda. Sve ovo mo emo izmjeriti samo mukom koju treba podnijeti za ostvarenje na ih ciljeva. Sna nu potvrdu za ove spoznaje daje nam sudbina Sina Bo jega, Bogoèovjeka . U sudbonosnim i najte im èasovima Krista su svi ostavili sama. Bio je izdan i zatajen od najbli ih. Unatoè svemu Krist nije odustao od svog cilja, spasiti svijet. Na pjesnik S. S. Kranjèeviæ je pjevao, u te im vremenima nego li je ovo na e: «Mrijeti ti æe kad poène u ideale svoje sumnjati» . Postavlja se temeljno pitanje: Smje li kr æanin odustati od svoga puta, uza sve padove, izdaje i razoèaranja u sebe i druge? Ako odluèi suprotno odustaje od ivota i ne mo e se zvati Isusovim uèenikom. Izgradnja boljeg svijeta treba biti na a du nost. Ako se istinski zalo imo za pravednost i solidarnost, u na em dru tvu neæe izostati blagostanje i prosperitet na ega naroda. Èesto èujemo oko sebe: «Prije sam imao puno bolju plaæu, sigurno radno mjesto, ivjelo se bolje, mogli smo ne to i u tedjeti, a danas ?» Lako je razumjeti èovjeka koji jedva pre ivljava, i uzdi e s krikom i boli za onim to je nekad imao, a sada vi e nema. Ako dru tvo ne mo e rije iti «preko noæi« bijedu i siroma tvo u koju postupno tonemo, mi kao kr æani smo du ni svojom solidarno æu i konkretnim djelima ljubavi ubla iti ove nevolje. Èesto se podsjetim na izlazak izabranog naroda ( idovskog) iz egipatskog ropstva u obeæanu zemlju Kanaan. U tom muènom hodu kroz pustinju oskudijevali su u svemu. Prigovarali su Mojsiju za to ih je poveo

iz Egipta, kad su tamo pod faraonom imali svega pa èak i mesa na pretek? Zaboravili su, da su bili robovi u Egiptu, da su jadno i bijedno ivjeli. To jo jednom potvrðuje, kako je èovjek uvijek u isku enju, da ono to je pro lo vrednuje boljim od onog to danas ivi. Taj isti puk je kasnije u razgovoru s Isusom tu pustinju, «siroma no jelo i manu« pripisao Mojsiju. Velièali su ga kao uzor dobrog voðe. Znakovito je, da ono, za to su Mojsija u pustinji optu ivali, sada pred Isusom hvale, zato to je to pro lo. Od Isusa oèekuju da im On sada dade besplatnu hranu pa æe ga slijediti. Govorahu Mu: «Koji znak dakle èini da Ti vjerujemo? Koje je tvoje djelo?« Isus im otvara oèi i ispravlja ih: «Nije vam Mojsije dao kruh s neba, naprotiv, Otac vam moj daje pravi kruh s neba». Mnogi od nas prepoznat æe se u ovim idovima, jer se mi na poseban, nama svojstven naèin, nalazimo na stazi izlaska iz ropstva u slobodu. Nitko ne smije i ne mo e podcijeniti pakleni izazov, koji zovemo, nostalgija za «egipatskim loncima«. Prihvaæamo èinjenicu, da su mnogi ljudi prihvatili pun stol i pretil trbuh te da im je to va nije od duhovne slobode. Opredijelili smo se za slobodu i dostojanstvo èovjeka, koje su vrjedniji od «egipatskih lonaca«. Svjesni smo, da to ima i svoju cijenu. Isus je tu cijenu platio kao i tisuæe na ih prijatelja - hrvatskih branitelja. Oslobodimo se sindroma spomenutih idova, koji su kukali dok su bili u ropstvu, a kasnije i na svom putu u slobodu. Moramo naglasiti èinjenicu, da se veæina na ih ljudi svjesno opredijelila za slobodu. Kako vidimo to se èesto lako zaboravi, kad nas pritisnu te koæe na tom uspinjanju do slobode. Imamo li dovoljno snage za cilj koji smo sebi postavili? Svemoguæi Bog je htio da idovi kroz pustinju idu i lutaju 40 godina, dok stignu u obeæanu zemlju. Objektivno su to mogli prevaliti u mnogo kraæem vremenu. Bo ji plan i providnost ovdje se oèituju na djelu. Oni koji su roðeni u egipatskom i faraonovu ropstvu umrijet æe u pustinji. Samo mlaði nara taji idova roðenih u pustinji, oskudici i siroma tvu, ali i slobodi, predodreðeni su stiæi u obeæanu zemlju. Oni zapravo imaju iskustva slobode, dostojanstvo èovjeka i kao takvi mogu graditi zemlju slobodnih ljudi. Isus zna, da èovjeka ne mo e potpuno uèiniti sitim nikakva fizièka hrana, niti «lonci« u ropstvu ili slobodi. On nudi èovjeku hranu od koje neæe nikada ogladnjeti : «Tko vjeruje u Me sigurno neæe nikada o ednjeti.» AKO NAM JE VRJEDNIJA SLOBODA OD ROPSTVA - PRIHVATIMO ISUSOVU PORUKU! Metkoviæ, 24. listopada 2006.

LIST UPE GOSPE

SNJE NE br. 12. 2007.

POSVETA OLTARA sama po sebi, podsjeæa ljude na molitvu, isto tako je u crkvi oltar opet ne to posebno, mjesto na koje preko svake svete mise, pod prilike kruha i vina dolazi Isus. Za svjesnog vjernika oltar, kruh i vino su ne to posebno, jer se od toga kruha iva Crkva raða, raste i ivi. Mi smo u na oj upi na ovo mjesto posebno ponosni. Ova crkva je na ovome mjestu, to znamo, po redu treæa, ali kr æanska zajednica koja se ovdje okuplja vuèe korijene i vezu od prvih kr æanskih vremena. Èovjek svih vremena je bio potreban, ne samo kruha i ruha, nego je bio jo potrebniji Kruha i Duha Bo jega. Danas posebno! eljeli bismo da nas na a upna crkva i zvonik uvijek pozivaju na molitvu, a novi oltar da bude izvor svih obnova u na oj upi, duhovnih i materijalnih. Radosni smo i ponosni, da je ovo to je uraðeno, uraðeno ovako lijepo Bogu na èast, a nama na ponos. Zato nam je svima drago, da smo se danas ovdje ovako svi okupili oko oltara kojega æete posvetiti. Vas i sve na e drage goste, u ime cijele na e upne zajednice, od srca pozdravljam». U obrede je uvodio i nazoènima ih tumaèio dr. don Marin karica, a pjevaèi su skladnom pjesmom sve pratili. Na kraju je upnik don Stanko Vrnoga izrekao rijeèi zahvale:

Posveta novoga oltara u svakoj upi je sveèani i rijetki dogaðaj. Kod nas se zbio 18. veljaèe 2007. godine. U 10,30 u upnu crkvu, iz upne kuæe, u pratnji sveæenika i vjernika, je u ao nadbiskup Msgr. Marin Bari iæ. Za ovu prigodu sa nadbiskupom su do li iz Splita: Don Miroslav Vidoviæ nadbiskupov tajnik, dr. don Marin karica i mr.sc. fra Marko Babiæ liturgièari, akademski slikar fra Branko Ante Peri a, Tomislav Ba iæ i Mario Popoviæ bogoslovi. Do ao je biv i upnik don Jure Marasoviæ i sveæenici rodom iz Vida: don Marinko Juri in i don Bari a Pleæa . Na poèetku sveèanosti, nadbiskupa, sveæenike i sve nazoène je, u ime upne zajednice, pozdravila djevojka Melani Tolj: «Oèe nadbiskupe! Posebno sam radosna, to me jutros zapala du nost i èast, da Vas, na e biv e upnike, sveæenike iz na e upe, sveæenike i bogoslove koji su do li s Vama i sve drage goste, pozdravim u ime cijele na e upe. Vi ste svi jutros do li, ovdje u na u upnu crkvu, radi posebne zgode posvete novoga oltara, blagoslova nove krstionice, ambona i kapele za Presveto. Sama zgrada crkva u upi je posebno mjesto. To je mjesto molitve. I Isus je na to upozorio idove: «Pisano je, dom moj je dom molitve » Kao to crkvena zgrada,

Posveta oltara

LIST UPE GOSPE

SNJE NE br. 12. 2007.

ZAHVALA «Oèe nadbiskupe i svi dragi gosti! Neobièno mi je drago, da mogu sada, na kraju dana nje sveèanosti, reæi HVALA! Da smo mi sada ovdje, ovako okupljeni, zaslu ni su mnogi. Svatko na svoj naèin. Nekoliko puta sam rekao upljanima, a sada to ponavljam svima vama: «Nisam ni sanjao, da æemo pro lu godinu, u na oj upi, i u crkvi sv. Ivana u Prudu, i ovdje u upnoj crkvi, uèiniti ovoliko posla». Da je ovoliko uèinjeno, zaslu ni su u prvom redu ovi ovdje pred vama, nazoèni u ove tri crkvene laðe. Najprije njima svima ide HVALA! Svakome od njih na svoj naèin. Kad je netko od njih donio 200,00 kn, pa se isprièavao da mu je neugodno to je malo, uvijek sam odgovarao: «Nije malo! Svaka pomoæ je pomoæ. Netko æe pomoæi novcem, netko molitvom, a

netko radom. Sve je to vrijedno i svakome hvala! Tko eli pomoæi, ako nema novaca neka izmoli «Zdravo Mariju», pa æe Bog naæi naèina, da se ovo to elimo uraditi, uradi!» Tako sam redovito odgovarao na takav smo naèin radili sve to smo uradili. Kad smo, prije nekoliko godina poèeli graditi pastoralni centar, a znao sam, da su majstori koji rade u poduzeæima za bo iæne blagdane do li svojim kuæama, u nedjelju pred Bo iæ, na kraju mise, sam rekao: «Temelji za pastoralni centar su naliveni, izolacija stavljena, imamo blokove, pr inu i cement, kad bi sutra do lo 15 majstora i 15 pomoænika mogli bismo sutra ozidati zidove!» I sutra je do lo 15 majstora i 14 pomoænika i svi zidovi, vanjski i nutarnji pregradni, su bili ozidani do tarace! Na isti naèin je raðena elektroinstalacija, voda i ostali majstorski poslovi.

Pjevaèi sa nadbiskupom Marinom S lijeva: Stana Kaleb, Ante Kaleb, Ru ica Ke ina, Manda Vuletiæ, Zdenko Bezer, Nedo Pleæa , Matko Suton, Mate Vidoviæ, Mirjana Maru iæ, Mario Maru iæ, Miro Volareviæ, Danijela Vidoviæ, nadbiskup Marin, Ivana Ke ina, Jure Petkoviæ, Zdenka Bezer, Petar Vuèiæ - D ida, Mijo Maru iæ, Vera Maru iæ, Ivan Ramiæ, Senka Ke ina, Grgo Volareviæ, upnik don Stanko, Miro Volareviæ - Vinkin, Marica Maru iæ, Anka Èamber, Anka Volareviæ i Karmela Volareviæ

LIST UPE GOSPE

SNJE NE br. 12. 2007.

A novac! Novac se skupljao, doslovno, po onoj narodnoj : «Zrno do zrna pogaèa, kamen do kamena palaèa!» I drugih godina, a posebno ovu godinu, uz osobne darove, kad se organizirao nogometni turnir, ma kare, maraton laða to bi organizatorima ostalo novca, davali su ga za radove u upi. U Prudu su, na blagdan sv. Ivana apostola, organizirali veèer pjesme, a novac je unaprijed bio namijenjen za tro kove radova u upnoj crkvi. Èista prihoda je bilo 7.040,00 kn. U pro lu nedjelu sam samo napomenuo da bi trebalo oèistiti teren oko crkve, pastoralnog centra i upne kuæe, a jedna osoba iza mise dolazi u sakristiju, smije se i govori: «Mi smo se veæ dogovorile kada æemo èistiti.» I u dva popodneva je do lo po dvadesetak osoba. Zar nisu zaslu ili, da se sve ovo zapi e za buduæe nara taje i da im se javno reèe HVALA! U lipnju smo bili odluèili, ovdje u upnoj crkvi, zaustaviti radove, a bio je ureðen samo prostor oko oltara, bez oltara, ambona, krstionice Nestalo je novaca. Tada su uskoèili neki iz upe i Nadbiskupija sa 100.000,00 kn. Kolega don Marin karica me upozorio, kad se budem zahvaljivao, da ne spominjem imena i da ne govorim dugo. Poslu at æu ga. Ipak ne mogu ne spomenut neka imena, koja nisu nièim vezana uz na u upu, a uèinili su nam mnogo dobra. I na a upa i ja smo im posebno zahvalni: Hvala gosp. Anti Bogdanoviæu. On je sa svojim ljudima, sve to je od kamena postavljeno, izradio i postavio. Kad smo odluèili u lipnju zaustaviti radove, on je rekao: «Ne! Mi æemo uraditi sve, a Vi æete platiti kad budete mogli!» Meni je bilo neugodno, jer u svom ivotu tako nisam nikad radio. On je, sve to je u crkvi od kamena uraðeno, uradio sa svojim ljudima. Da on nije tako postupio sad mi ne bismo bili ovdje. Od srca mu hvala! Hvala in enjeru Miru Vrnogi. On je poèev i od restauracije upne kuæe, gradnje pastoralnog centra i ureðenja upne crkve sve vodio, nadgledao i dolazio kad je god trebalo bez ijedne lipe i kune.

Hvala arhitektu Nikoli Brbori iz Dubrovnika koji je projektirao pastoralni centar, plafon i unutra njost upne crkve isto bez ikakve nagrade. Hvala na im liturgièarima dr. don Marinu karici i mr. sc. fra Marku Babiæu. Oni su zajedno sa arhitektom Brborom odredili kako æe ova crkva iznutra biti ureðena prema liturgijskim propisima. Hvala akademskom slikaru fra Branki Anti Peri i. On je odredio boje crkve u Prudu, iznutra i izvana, boje upne crkve i napravio nacrt oltara, ambona, krstionice, svijeænjaka Hvala i akademskom kiparu Stjepanu Skoko koji je uèinio mozaik kod krstionice.. Hvala majstorima koji su izvodili radove i radnicima koji su radili. Hvala kolegama, biv im upnicima, sveæenicima i sestrama iz upe to su danas s nama, jer je ljep e vidjeti nas ovako zajedno. Hvala È PV koji su najveæi dio tereta iznijeli na svojim leðima. Hvala pjevaèima, zboru i Maji koja ih je vje bala. Oni su ovo slavlje svojim trudom i glasom uvelièali. A posebno opet moram zahvaliti: È PV, pjevaèima, onima koji su èistili ovih dana oko crkve, pastoralnog centra, upne kuæe i u kuæi, i jo nekim osobama za ovo to æe sada slijediti u dvorani za ruèak. Neke su osobe pekle kolaèe i kruh, neke poslale vino, salatu , a neki su za ruèak pomogli novèano. I ruèak je dio ovoga slavlja. Oni su to sve organizirali, darovali i spremili. Ja se o nièemu nisam brinuo. Na kraju hvala ocu nadbiskupu koji je do ao, posvetio oltar i blagoslovio to je trebalo blagosloviti. Svaka upa je njegova upa i u svakoj upi je on kao u svojoj kuæi. On je zapravo pravi upnik svake upe, a mi, koje se obièno naziva upnicima, mi smo samo biskupovi delegati ili zamjenici. Mi ga uvijek tako primamo i elim, da se tako kod nas uvijek osjeæa. I danas! Oèe nadbiskupe, HVALA! Najposlije HVALA Bogu, a Njemu HVALA ide prvome, da je ovo sve uèinjeno i to nam je danas dao za ovu proslavu ovako lijepi dan!» upnik

×Ø 19

LIST UPE GOSPE

SNJE NE br. 12. 2007.

Èlanovi upnog pastoralnog vijeæa: S lijeva: Marko Maru iæ, Josip Brnas, Miro Volareviæ, Veljko Maru iæ, Vlaho Ke ina, Zoran Volareviæ, Vlado Klobuèiæ, nadbiskup Marin, upnik don Stanko, Ivanka Boras, Ivica Ramiæ, Ante Ere , Mario Maru iæ i Ljubo Volareviæ

U upnikovim rijeèima zahvale, kratko i jasno, sve je reèeno. Ruèak je bio u upnom pastoralnom centru. Na i vrijedni suradnici su, veæ isti dan, sveèanost popraæenu slikom i rijeèju stavili na Internet. Iz Norve ke je odmah nakon par dana stigao odgovor: Nikola Vuèiæ, Jure Markota i Pero Suton su za daljnje radove poslali 3.000 norve kih kruna. Sad je na redu narud ba novih klupa.

LIST UPE GOSPE

SNJE NE br. 12. 2007.

JUBILEJI u 2007. godini U ovoj godini bismo se morali sjetiti dva va na jubileja:

DESET GODINA OD OTKRIVANJA SPOMENIKA KNEZU DOMAGOJU je izgradio monumentalni spomenik koji je postao jedno od znaèajnijih turistièkih odredi ta. Spomenik je uvr ten meðu 200 najmonumentalnijih spomenika u cijelom svijetu. U knjigu uspomena dr. Franjo je zapisao:

Prvi hrvatski Predsjednik dr. Franjo Tuðman je 13. lipnja 1997. otkrio spomenik knezu Domagoju. Devet godina, nakon ideje, koju je dao don Jure Marasoviæ, velikog truda organizacijskog odbora za izgradnju spomenika, akademski kipar Stjepan Skoko

Zadivljen sam arheolo kim nalazima, ovdje na hrvatskom tlu, u drevnoj Naroni. Treba uèiniti sve da se to prije izgradi muzen u kojemu bi se ovo povijesno blago moglo dostojno prezentirati hrvatskoj i svjetskoj javnosti. 13. lipnja 1997.

predsjednik Hrvatske dr. Franjo Tuðman

LIST UPE GOSPE

SNJE NE br. 12. 2007.

STOPEDEST GODINA KOLSTVA U UPI VID Za vrijeme upnikovanja don Nikole Ve iæa 1857. godine odr ana je prva kolska godina na podruèju na e upe za koju postoji pisani trag. Don Ante Juriæ najmlaði, na tu temu je pisao u na em upnom listu u brojevima 6 (travanj 2003) i 7 (prosinac 2003). Naime, u Nadbiskupijskom arhivu u Splitu, postoji dokument kojim dalmatinska vlada u Zadru 07. kolovoza 1859. odobrava isplatu don Nikoli 20

fiorina kao nagradu to je u Vidu, u upnoj kuæi, DR AO KOLU U KOLSKOJ GODINI 1857. / 58. Isplatnicu su potpisali glavni nadzornik don imun Zuppaneo i biskup Alojzije Marija Pini. Danas u upi imamo dvije osnovne kole sa po èetiri odjeljenja. U Vidu u èetiri prva razreda ima 54 djece, a u Prudu 27 djece.

DOGAÐAJI KOJI ÆE OBILJE IT 2007. godinu TJEKOM OVE GODINE ZAVR IT ÆE SE DVA KAPITALNA OBJEKTA U NA OJ UPI ·

U veljaèi 2007. godine zavr it æe se radovi na ureðenju upanijske ceste 6218 kroz Prud. Radi za tite izvora rijeke Norin, odakle vodovod crpi pitku vodu, izgraðena je nova prometnica irine 6,5 metara, duga oko 1000 metara, od Ramiæa ograde do Jakiæa kuæe na Strani. Prije ureðenja povr inskog dijela ceste polo ene su glavne cijevi za kanalizacijski sustav sa izvodima za sekundarnu mre u i sustav odvodnje oborinskih voda. Sustav je izveden, cijelom du inom, od sjeverozapadne toèke zahvata do Martinova jaza gdje je smje ten biolo ki proèistaè. Ugraðene su: nove instalacije vodovodne mre e, telefonije, srednje naponska elektrièna mre a, nisko naponska i javna rasvjeta. Pripremljeni su svi izvodi za izgradnju graniènog

prijelaza A kategorije na lokalitetu Klaèinska draga. ·

Negdje u proljeæe bit æe u Vidu otvoren ARHEOLO KI MUZEJ - NARONA. Nakon dvije godine intezivnih radova graðevina je zavr ena. Sada æe se vratiti eksponati na svoja mjesta gdje su naðena ili gdje æe biti izlo ena. Predviða se, da æe ti radovi biti zavr eni do Uskrsa i u to vrijeme Muzej æe biti otvoren za javnost. Muzej nije najveæi niti najbogatiji ali je zasigurno najinteresantniji po tome to je izgraðen nad samim nalazi tem to je jedinstven sluèaj u Hrvatskoj a znaèajan je i u svjetskim razmjerima.

Arheolo ki muzej u Vidu

LIST UPE GOSPE

SNJE NE br. 12. 2007.

VIDONJAC BUÆAMA OSVOJIO BELI MANASTIR Proteklih Bo iænih blagdana u na em mjestu boravio je Bari a Boras Antin koji ivi u Belom Manastiru. Sve dane provedene u svom rodnom mjestu utro io je obilazeæi cijelu upu uzdu i poprijeko. Inaèe je zahvalni sugovornik. Sjeæa se svega to je do ivio u mladosti. Rado prièa kako mu je u novoj sredini gdje se zaposlio i osnovao obitelj.

i Po e ko Slavonske. Prvu sezonu su dobili 5.000,00 kn financijske pomoæi od grada. Tada su osvojili kup i garnituru natjecateljskog kompleta buæa. Uz redovno natjecanje u ligi, kupu i turnirima nastupaju i na Olimpijadi starih sportova u Broðancima gdje meðu 28 sudionika osvajaju 4. mjesto. Posebno se sjeæa turnira u Vinkovcima gdje su nastupile prvoliga ke i

Zastavica i èlanska iskaznica Boæarskog kluba VID iz Belog Manastira

U razgovoru nam je otkrio jednu zanimljivost: naime, u srcu Baranje osnovao je Boæarski klub, koji se natjeèe u meðu upanijskoj ligi. Najzanimljivije je, da se klub zove VID. Grb kluba je slika kipa sv. Vida iz na e crkve. Bari a je u poèetku zatra io od direktora svoje tvrtke prostor za zog i dobio ga. Sam je svakodnevno kopao, ravnao i nasipao dok ga nije i zavr io. Svojom uporno æu kod znanaca i prijatelja, tijekom 2004. godine, uspio je skupiti petnaestak èlanova i klub je registrirao. Poèeli su sa drvenim buæama, a nakon pola godine nabavili su i 12 metalnih buæa i posebne buæe za precizno izbijanje. Natjeèu se u III. meðu upaniskoj ligi. Nastupaju na podruèju tri upanije: Osjeèko -Baranjske, Vukovarsko - Srijemske

drugoliga ke ekipe i u takvoj konkurenciji su osvojili drugo mjesto. Nije ba sve kao «podmazano», jer sredstva koja dobiju od grada im pokriju samo putne tro kove i tro kove organizacije susreta kad su oni domaæini. Nedostaje im jo buæa i, kao svima, osnovnih sredstava. Bare nam je ostavio broj iroraèuna kako bi svi koji imaju elju i moguænost da pomognu to uèinili uplatom na raèun :234009-1110160243. Svaka èast, Bare! Ti si primjer kako se vr i promid ba svog rodnog kraja. Svi koji se ele javiti Bari mogu to uèiniti na adresu: Bari a Boras, Matije Gupca 23, 31 300 Beli Manastir, ili na klub: Boæarski klub VID, Trg Slobode 23, 31300 Beli Manastir.

LIST UPE GOSPE

SNJE NE br. 12. 2007.

Pregled zbivanja u upi Vid tijekom 2006. godine SIJEÈANJ

VELJAÈA

Sijeèanj-prosinac: preureðivala se upanijska cesta kroz Prud. Dio ceste, kroz sredi te mjesta, je nanovo sagraðen. Tom prilikom je postavljena nova kanalizacija. 5. sijeènja - autobus makarskog PROMETA sletio sa ceste na Jadranskoj magistrali kod autokampa Èiste u ivogo æu. Dvoje poginulih i vi e te e i lak e ozlijeðenih. Ozlijeðena 14-godi nja Maja Matiæ Cvitina iz Vida. 6. sijeènja Bogojavljanje, sveta Tri Kralja, svete mise u Vidu i Prudu. 6.-15. sijeènja odr an 9. memorijalni malonogometni turnir "Ante Taslak" uz sudjelovanje 30 ekipa. Poredak: 1. Narona Vid, 2. MNK Vid Marelo, 3. Krvavac-Vukovi, 4. Desne. Glavni organizator turnira je Mate Vuèiæ- upan. 26. sijeènja najni a izmjerena temperatura u godini, u 7 sati -4 stupnja. Druga polovica sijeènja najhladnija u godini s temperaturama ispod ni tice. Pao prvi snijeg 1 cm. 15. sijeènja - u Crkvi svetog Frane u Zagrebu odr ano je reðenje fra Josipa Ke ine. Zaredio ga za sveæenika biskup Vlado Ko iæ. Nazoèilo je nekoliko èlanova na e upne zajednice, brojni kolege i prijatelji mladomisnika. 20. sijeènja Vid posjetio Predsjednik predsjedni tva Republike Bosne i Hercegovine Ivo Miro Joviæ. Domaæin mu je bio gradonaèelnik Grada Metkoviæa magistar Stipo Gabriæ, a predsjednik Joviæ je u Metkoviæu boravio povodom otvaranja likovne kolonije kojoj je glavni pokrovitelj. 20. i 21. sijeènja dvije veèeri prije mlade mise, u Vidu i Prudu je bila duhovna obnova koju je predvodio fra Rozalijo-Rozo Brkiæ, duhovnik mladomisnika. 22. sijeènja - nakon vi e od dvadeset godina u Vidu bila Mlada misa. Mladomisnik fra Josip Ke ina roðen je i odrastao u Australiji. Roditelji, Martin i Neda roðena Taslak, rodom su iz Vida. Sveèani ruèak odr an u restoranu Dalmata Jura Shop u Gabeli polju kod Metkoviæa. 29. sijeènja mladomisnik fra Josip Ke ina odr ao svetu misu u upnoj crkvi koju je namijenio za sve ive i mrtve upljane i na taj naèin zahvalio na im upljananima za sve to su uèinili prilikom organizacije Mlade mise i zajednièkog ruèka. Prigodom Mlade mise upa je darovala mladomisniku computer, a mladomisnikova obitelj je darovala upi: kale i ciborij.

2. veljaèe blagdan: Svijeænica. U upnoj crkvi odr ana je sveta misa i blagoslov svijeæa. 4. veljaèe u upnoj crkvi vodièke udije predstavile svoje uskr nje obièaje. 12. veljaèe - Fra Josip Ke ina u svojoj drugoj domovini - Australiji odr ao Mladu misu gdje mu ivi obitelj. 18. veljaèe zapoèeli radovi na vanjskom ureðenju mrtvaènice. 18. veljaèe na krov muzeja Narone postavljeni 4 tone te ki èelièni nosaèi na koje su postavljeni betonski elementi i zaliveni betonom. 19. - 22. veljaèe odr ane tradicionalne Poklade. 24. veljaèe u Piliæari odr an maskenbal. 25. veljaèe - u koli don Mihovil Pavlinoviæ u Metkoviæu, u èijem je sastavu i vidonjska kola, organizirana prodaja raznih djeèjih uradaka. Djeca iz Vida izradila su prigodne aran mane od materijala pokupljenih ili ubranih u prirodi. Cijela akcija organizirana je radi prikupljanja sredstava za lift koji bi omoguæio lak e kretanje invalidnim ðacima kroz prostore kole.

O UJAK 2. o ujka - na temelju Zakona o Vladi Republike Hrvatske i Uredbe o osnivanju Muzeja Narona, Vlada Republike Hrvatske donijela Rje enje kojim se za privremenog ravnatelja Muzeja Narona u Vidu imenuje Hrvoje Manenica, arheolog i povjesnièar iz Dr avnog arhiva u Zadru. 6. i 9. o ujka Padao snijeg visine 2-3 cm. Brzo se otopio. 18. o ujka U Borovcima odr an Put Kri a za mlade neretvaskog dekanata na kojem je nazoèila i mlade iz na e upe. 15. o ujka - gradski komunalni redar odpilao grane velikih vi egodi njih platana na Velikoj rivi u Vidu. 20. o ujka postavljena hidroizolacija na krovu mrtvaènice i o bukana iznutra i izvana. Do kraja mjeseca betonirana staza od mrtvaènice do platoa ispred crkve. Travanj: donacijom Stipe Gabriæa-Jambe, kod sestara Karmeliæanki u Splitu, kupljen je novi kip Srca Isusova. Naime, stari kip Srca Isusova je netko iz crkve sv. Vida ukrao.

LIST UPE GOSPE

SNJE NE br. 12. 2007.

TRAVANJ 3. travnja iz tiska izi ao 11. broj Lista upe Gospe Snje ne. 3. travnja - mlade djevojke iz Vida osnovale humanitarnu udrugu Livija" i posjetile Dom za starije i nemoæne u Metkoviæu darovav i tiæenike prigodnim darovima (kolaèima i raznim poklonima). Tom prilikom posjetile su i na eg upljanina Mladena Brnasa. I on stanuje u domu. 3. travnja - protekli tjedan nasipavale su se i asfaltirale neke cesta u Vidu i Prudu. 8. travnja- u Metkoviæu, preko puta po te, uèenici iz O Vid i èlanice humanitrne udruge "Livija" iz Vida prodavali radove koje su sami izradili, a èiji prihod ide za izgradnju dizala u O don Mihovila Pavlinoviæa - Metkoviæ za potrebe invalidne djece. 9. travnja - odr ani izvanredni izbori za skup tinu Dubrovaèko-neretvanske upanije. Rezultati: u Vidu od 659 upisanih glasala 382 glasaèa (58%). Nezavisna lista Jambo je dobila 218 glasova, HDZHSLS -132 glasa, HSS-7, HSP -6, HNS-SHUS 5, SDP-HSU 4, DC i NL Bogdanoviæ -0 glasova. U Prudu od 447 upisanih glasala 263 glasaèa (59%). Nezavisna lista Jambo je dobila 128 glasova, HDZHSLS -87 glasa, HSS-24, HSP -4, HNS-SHUS 7, SDP-HSU 10, DC -1 i NL Bogdanoviæ - 2 glasa. 9. travnja - svetom misom i procesijom s maslinovim granèicama proslavljena Cvjetnica, spomen na Isusov ulazak u Jeruzalem. 16. travnja U upi proslavljen najveæi kr æanski blagdan Uskrs uz tradicionalne udije. 17. travnja - udije, dio upljana i puèki pjevaèi u dva autobusa gostovali u Vodicama na tradicionalnoj smotri udija gdje su predstavili uskr nje obièaje na e upe. 20. travnja - poèela sa radom prva galerija suvenirnica Ave Arte Atelieu u Vidu. Otvorio ju je Jure Taslak u kuæi svojih predaka i izlo io svoje foto uradke koje je uèinio za vrijeme svojeg boravka u Parizu. 25. travnja svetom misom i blagoslovom polja u upnoj crkvi proslavljen blagdan svetog Marka. 23. travnja Mali Uskrs, tradicionalna sveta misa u crkvi svetog Ivana na Dragoviji. Ova nedjelja poznata je i kao Bijela nedjelja.

SVIBANJ Tijekom mjeseca svibnja u upnoj crkvi su se po projektu izvodili ovi radovi: pod oltarom su skinute tri stepenice i kamene ploèe te se taj dio izravnao. Skinuta je lamperija sa zidova i stupova, sve-

tohrani te je premje teno u kapelicu, kapelica ureðena, prag ispred lijeve i desne sakristije je skinut i izravnan u razini poda. Dok se u crkvi radilo mise su odr avane u crkvi svetog Vida, a sprovodi su i li iz mrtvaènice na groblje. Nakon sprovoda je bila misa za pokojnika u crkvi svetog Vida. 1. svibnja Nakon èetiri ki na dana Norin je nabujao i promijenio boju iz modrozelene u smeðu. Vodostaj se podigao na prvu stepenicu ispod razine Velike rive. 7. svibnja Prva sveta prièest za 23 prvoprièesnika. 13. svibnja u Ave Arte Atelieu otvorena izlo ba grafike i manjih kola a umjetnièkog i braènog para Dre njak-Naletiliæ pod nazivom Otoci . 17. svibnja - grupa na ih mje tana kod ureðene ploèe-kapelice svetom Pa ki podno Ograða proslavila ovaj blagdan. To je njihov zavjet iz Domovinskog rata. 20. - 28. svibnja - odr an 7. memorijalni turnir Jo ko Be . Poredak: 1. Vid Marelo, 2. Narona Vid, 3. Adrenalin, 4. Rogotin. 21. svibnja na HTV objavljen prilog o izlijevanju fekalija iz proèi æivaèa u blizini izvora Norina u Prudu. 24. svibnja - sveta misa na Dragoviji, tzv. Vuèjak , zavjetna misa protiv vukova. 25. svibnja - u crkvi svetog Vida, na blagdan Uza a æa, sveta misa i blagoslov polja. 27. svibnja - Ante Vuèiæ-Miki na nepoznatoj lokaciji ispod Vida ulovio je ovaj tjedan u jendeku arana 100 cm dugog, 19 kg te ine i 45 cm iroka. 28. svibnja na ulazu u svoje mjesto mje tani Pruda odr ali prosvjed. Razlog je nebriga nadle nih da uredi izvor rijeke Norin i prekid radova na ureðenju prometnice kroz mjesto.

LIPANJ 3. lipnja Nakon restauracije, kip Sv.Vida je postavljen na svoje mjesto u istoimenoj crkvi. Radove na restauraciji izvela je Ana Radiæ dipl. konzervator-restaurator iz Splita. 3. lipnja - Konoba Vrilo, vlasni tvo obitelji Ante i Stoje Taslak, preseljeno u novi prostor pokraj njihove obiteljske kuæe. Interijer je ureðen u autohtonom stilu dalmatinske konobe. Konoba «Vrilo» sprema neretvanske specijalitete i sve druge delicije. 4. lipnja u Ave Arte Atelieu otvorena je izlo ba slika i skulpture akademske slikarice eljke Vrdoljak i akademskog kipara Nikole Vuèkoviæa.

LIST UPE GOSPE

SNJE NE br. 12. 2007.

13. lipnja svetom misom kod kapelice svetog Ante na Ograðu proslavljen blagdan Svetog Ante. Jedan dio vjernika tradicionalno je hodoèastio pje ice u 20 km udaljeno sveti te svetog Ante na Humcu kod Ljubu kog. 15. lipnja proslavljen, nakon Uskrsa i Bo iæa, treæi najveæi katolièki blagdan Tjelovo, ujedno i dr avni praznik, te blagdan svetog Vida. U crkvi svetog Vida bila je i krizma. Umjesto biskupa, krizmu je obavio njegov izaslanik don Pavo Baniæ, nekada nji upnik Vida, a sada na upi u Makarskoj. 23. lipnja - svetom misom i procesijom u crkvi svetog Vida proslavljen blagdan Srca Isusova. Bila je to prva procesija s novim kipom Srca Isusova. 24. lipnja - svetim misama na Dragoviji i u Prudu proslavljen blagdan svetog Ivana Krstitelja. 23.-25. lipnja. najtopliji dani u godini. Najvi a temperatura sva tri dana u 14 sati je bila 36 stupnjeva. 26. lipnja Branko Markota i Ivica Maru iæ popeli se na najvi i vrh u Hrvatskoj - Sinjal na Dinari, visok 1831m.

SRPANJ Tijekom mjeseca srpnja u upnoj crkvi su izvedeni mnogi radovi: poploèan je prostor kapele, oltara i sakristije. Postavljen cjevovod za klimatizacijski sustav, obraðene ni e za Fan-coile, izvedene instalacije ozvuèenja (mikrofonski razvod), instalacije za web kamere i instalacija za upravljanje klimatizacijom. Postavljena je hidroizolacija, termoizolacija i estrih u sve tri crkvene laðe. Nakon toga je cijeli pod u crkvi poploèan. Krajem mjeseca je postavljen i mozaik Ivan krsti Isusa, rad akademskog kipara Stjepana Skoke. U mjesnoj mrtvaènici dobrovoljnim prilozima upljana kupljene su sanitarije, osposobljen vanjski sanitarni èvor i ugraðena je klima. 12. srpnja - Domagojevi gusari sudjelovali u umjetnièkom projektu vezivanja kravate oko Hrvatske, razvlaèeæi crveni konac laðom niz Neretvu od Metkoviæa do Krvavca. Ideja projekta jest povezivanje svih regija u Hrvatskoj postavljanjem crvenog konca (vrpce). Crvenim koncem, duljim od 4.000 kilometara, polo enim uz kopnene i morske granice, zaokru ena je Hrvatska te se na taj naèin istaknula prirodna bogatstva Hrvatske, njezin kulturni identitet i ujedno promovirala Hrvatska kao domovina kravate. Nakon ezdeset dana projekt je zavr en u mjestu polaska - Dubrovniku gdje je 8. rujna konac simbolièno svezan u èvor hrvatske kravate.

15. srpnja Domagojevi gusari osvojili prvo mjesto na 2. kupu upe Bagaloviæi. 30. srpnja - kod upne crkve odr ano je natjecanje u pjevanju djeèaka i djevojèica pod nazivom Glas Norina .

KOLOVOZ Nakon zavr etka graðevinskih radova, za blagdan Ledene Gospe, unutra njost muzeja je noæu osvijetljena. Uz muzej zapoèelo se s postavljanjemvraæanjem restauriranog mozaika koji je odatle maknut uoèi poèetka radova. 1. kolovoza - po zavr etku graðevinskih radova, muzej Narone, obi ao je sa suradnicima ministar kulture u vladi RH Bo o Bi kupiæ. Do sada je potro eno 17 milijuna kuna za muzej koji se prote e na 2000 èetvornih metara povr ine. 2. - 4. kolovoza - povodom glavnog upnog blagdana Ledene Gospe, za titnice mjesta, u upnoj crkvi je odr ana trodnevnica. 4. i 5. kolovoza u Piliæari odr an party uz glazbu i ples. 4. kolovoza na Norinu, kod mosta u Vidu, odr ana je drugi put utrka laða pod nazivom kup Kneza Domagoja. Poredak: 1.Domagojevi gusari-mladi, 2. Domagojevi gusari I, 3. Vidonje, 4. Krvavac. 5. kolovoza proslavljen blagdan za titnice mjesta Gospe Snje ne. Tijekom jutra odr ane su tri svete mise: prva u 5 sati, druga u 7,3o za poginule hrvatkse branitelje i sveèana sveta misa s procesijom u 9,30. Sveèana misa je za domovinu, jer se ovaj dan slavi kao Dan domovinske zahvalnosti. Misu je predvodio i propovijedao don Mario Volareviæ. 6.kolovoza - u Vidu kod spomenika Knezu Domagoju odr ano je snimanje milenijske fotografije Domagoj i Vidonjski strijelci u nazoènosti nekoliko stotina mje tana i gostiju sa lukovima i strijelama. Snimatelj je bio akademski fotograf iz Vodica ime Strikoman. 6. kolovoza u Opuzenu odr ane utrke za startne pozicije maratona laða 9. kolovoza HTV u Vidu je snimala Domagojeve gusare kako se pripremaju za maraton laða. 12. kolovoza uz sudjelovanje 33 ekipe odr an 9. maraton laða od Metkoviæa do Ploèa. 13. kolovoza u Ave Arte Atelieu otvorena izlo ba fotografija Ivana Kapoviæa na temu: Mongolija. 15. kolovoza Velika Gospa. Svetim misama u Vidu i Prudu, u na oj upi, proslavljen je blagdan Uznesenja Bla ene Djevice Marije na nebo.

LIST UPE GOSPE

SNJE NE br. 12. 2007.

Tradicionalno, velik broj upljana pje ice hodoèasti u 25 km udaljeni Veliki Prolog kod Vrgorca. 15. - 17. kolovoza - mladi gusari nastavili staru tradiciju vidonjskih gusara. U laði su krenuli na gusarenje nizvodno do u æa gdje su logorovali. Krajem kolovoza obojana je upna crkva i crkva svetog Ivana u Prudu. Poèetkom mjeseca, nakon tridesetak godina, u Vidu otvoren kiosk Tiska gdje se mogu kupiti dnevne i druge novine. Kiosk je otvoren u kuæi Bukovac, do Zavale. Krajem mjeseca na muzej su postavljene ploèebrisoleji na prozore tako da unutra njost muzeja nije vidljiva izvana. Ureðuje se nogostup ispred muzeja.

RUJAN 3. rujna prva sveta misa u upnoj ckrvi u novom ruhu nakon ureðenja i bojanja. 8. rujna - Svetom misom u upnoj crkvi proslavljen blagdan Male Gospe. 16. - 24. rujna na mjesnom buæali tu u Vidu odr an turnir u buæanju u trojkama. Pobjednici su: Mate Vuèiæ - upan, Sreæko Brnas - Æiæak i Ante Ke ina - Mi . 21. rujna postavljene internet stranice Konobe Narona: 22. rujna - Voda iz regionalnog vodovoda NeretvaPelje ac-Korèula-Lastovo (NPKL) nije bila zdravstveno ispravna za piæe. 22. rujna spomenik Knezu Domagoju u Vidu uvr ten meðu 200 najskulptura na svijetu. U knjizi Destination Art , namijenjenoj land artu i skulpturama na otvorenom, koju je tiskao ugledni britanski izdavaè Thames & Hudson, uvr tena su dva djela hrvatskih autora. Prva je skulptura Alojzija Stepinca u Tanzaniji, a druga kneza Domagoja u borbi s Mleèanima u Vidu kod Metkoviæa. Krajem mjeseca na upnoj crkvi su postavljena troja nova drvena ulazna vrata. Na dar upi ih je izradio Frane iljeg sa sinovima. upni ured je platio materijal.

LISTOPAD 1. listopada protekli tjedan zavr ena berba gro ða. 8. listopada - seizmografi Seizmolo ke slu be RH zabilje ili su tri potresa sa epicentrima kod Metkoviæa. Prvi i najjaèi potres dogodio se u 4 sata i 15 minuta. Magnituda mu je iznosila je 3,7 prema Richteru, a intenzitet u epicentru V (peti stupanj) MCS ljestvice. Ubrzo nakon prvog potresa, osjetio

se drugi potres, umjerene jaèine, u 4 sata i 25 minuta, magnitude 3,1 (prema Richteru) sa intenzitetom IV (èetiri stupnja) MCS ljestvice u epicentru. Treæi, najslabiji potres zabilje en je u 6 sati i 21 minutu. Imao je magnitudu 2,7 prema Richteru i intenzitet (u epicentru) III-IV (treæeg do èetvrtog stupnja) MCS ljestvice. Potresi su se osjetili u iroj okolici Metkoviæa. Materijalne tete nije bilo. 8. listopada -50-tu godi njicu braka, zlatni pir , proslavili su Filip i Vinka Suton iz Vida. 26. listopada - U Prudu, pri izvoðenju radova na ureðenju upanijske ceste i za titi izvori ta, ulovljena je èovjeèja ribica. Kod mjesta Martinov jaz stroj, dubeæi kanal, je izbacio na povr inu. Na ovom mjestu, i kad se gradilo vodocrpili te, naðeno je nekoliko èovjeèjih ribica. Radnici su ovu stavili u bazen i obavijestili odgovorne ustanove u Dubrovniku i Zagrebu. Krajem listopada je saniran lijevi trak ceste, popularni cener od Metkoviæa do Vida. Dio ceste, koji je pro iren prije nekoliko godina, ulegao se od tereta, pa se skidao povr inski sloj ispucalog asfalta i nanosio novi kojim se izravnao kolnik. Listopad je bio ugodan i topao. Iako je na pragu studeni jo su se nosili kratki rukavi, a na moru je bilo i kupaèa. Jutra su bila maglovita i rosna. Nakon unutra njeg ureðenja crkve u Prudu, obojana je crkva i izvana. Iza upne crkve, ispred pomoænog ulaza, izgraðene su stepenice. Stepenice je isklesao i izgradio Boro Ramiæ.

STUDENI Sa muzeja je skinuta graðevinska ograda, ureðen okoli , skinuta privremena nadstere ica iznad mozaika, klima sustav je pu ten u rad i rasvjeta se automatski pali. I u objektu dovr eni graðevinski i zanatski radovi.. Prema podacima metkovskog Gradskog kulturnog sredi ta, spomenik knezu Domagoju i arheolo ki lokalitet Naronu, tijekom ove godine, je posjetilo devet tisuæa turista. 1. studenoga svetom misom u upnoj crkvi je proslavljen blagdan Svih svetih. Cijeli dan je mno tvo ljudi obilazilo grobove svojih najmilijih donoseæi cvijeæe i paleæi svijeæe. 9. studenoga - Ivo Doneli namjestio je obnovljenu staru krstionicu u crkvi sv. Vida. Krstionica je postavljena uz ju ni zid crkve. 28. studenoga. JUTARJI LIST pi e: Nakon dvogodi njih radova Muzej Narona u Vidu dobio

LIST UPE GOSPE

SNJE NE br. 12. 2007.

je konaèni izgled. Sveèano otvaranje oèekuje se na proljeæe 2007. Ministarstvo kulture utro ilo je 20 milijuna kuna, a Metkoviæ za zemlji te, objekte i druge potrebe oko 4 milijuna kuna. U Muzeju æe biti izlo ene skulpture èlanova carskih obitelji, mozaici i drugi nalazi. Muzeji u Zadru, Splitu i u Puli ustupit æe arheolo ku graðu iz Narone novom muzeju. 29. - 30. studenoga - u Hrvatskoj Odvjetnièkoj Komori i Hrvatskom Slovu u Zagrebu odvjetnik Sreæko Iliæ odr ao promociju svoje druge knjige. Kao i prva knjiga Smijeh na svagda nji ova knjiga pod naslovom Zgode s kamena i vode svojevrsna su aljiva kronika na eg mista, upe i neretvanskog okru ja. Osim autora knjigu su predstavljali knji evnik dr. Antun Pave kov (vidonjac po majci Iliæu i) i knji evnik i novinar Mladen Vukoviæ. Izvadke su èitali dramski umjetnici Vlasta Knezoviæ i Tomislav Martiæ.

PROSINAC 6. prosinca u upnu crkvu postavljeni: oltar, krstionica, ambon, postolja za kipove, svetohrani te, svijeæe i vjeèno svjetlo.

17. studenoga 3. nedjelja do a æa - Materice. Svete mise su u upnoj crkvi i na Dragoviji. Bo iæna ispovijed u Vidu i Prudu je bila 14. prosinca. U tjednu uoèi Bo iæa je postavljen prvi sloj asfalta na dijelu upanijske ceste kroz Prud. 25. prosinca - na Badnju veèer u cijeloj upi, na mnogim mjestima, su gorjeli badnjaci. Svetom misom ponoækom u prepunoj upnoj crkvi proslavljen je Bo iæ. Nakon mise prireðen je vatromet koji su financirali sami upljani dobrovoljnim prilozima. Kako i prilièi Bo iæu sve je bilo mirno i dostojanstveno, bez pucnjave. Bilo je hladno. U 1 sat je temperatura bila +1 stupanj C. 26. prosinca - svetim misama u Prudu i Vidu proslavljen je blagdan svetog Stjepana. 27. prosinca - svetim misama u Vidu i na Dragoviji proslavljen je blagdan svetog Ivana. 27. prosinca - u koli u Prudu odr ana je zabava i ples. Nastupila je grupa Gusari u kojoj pjeva i svira Miæe Volareviæ, Maja Jerkoviæ i Mate Musulin. Pjevali su i svirali besplatno. Sav èisti prihod 7.040 kn je dan upniku za ureðenju crkava u Vidu i Prudu.

Vid iz zraka

Branko Markota

LIST UPE GOSPE

SNJE NE br. 12. 2007.

ZANEMARENO BOGATSTVO Hrvatska kulturna tradicija bogata je usmenoknji evnom poezijom i prozom koju su stvarali na i stari. Sela u na oj upi su takoðer utjecala na razvoj hrvatske usmene knji evnosti. Iako su mladi nara taji takvu vrstu knji evnosti zanemarili ona je korisna i bogata, jer nam otvara vrata u ono vrijeme kad su ivjeli na i stari, u vrijeme kad nisu postojali mediji koji zaokupljuju na u pozornost veæ kada su ljudi bili prepu teni sebi i zabavu tra ili u stvaranju hrvatske kulturne tradicije. U tada nje vrijeme èovjek je ivot posvetio obitelji i rodnoj zemlji. U takvim trenucima je i èekivao duge veèeri, koje su bile odreðene za zabavu, koja je ujedno bila i zabava za djecu, jer su djeca u prièama i legendama stvarali svijet ma te. Tako su se prièale legende, predaje, pripovijetke te lirske i epske pjesme. Legende su dobile ime po latinskoj rijeèi legendus, to znaèi- ono to treba èitati. One sadr e elemente èudesnog, nevjerojatnog i natprirodnog, a najuèestalije teme su o nastanku i povijesti nekih sela i gradova. Èitajuæi literaturu o svom zavièaju susreæem se s legendom o izgradnji na e upne crkve:

PÈELE SAGRADILE KAPELU OD SNIJEGA - U Vidu na vr(h) briga bila je jedna mala crkvica (a onda su ka nje nagradili veliku). Prièali su stari ljudi, da su od sniga èele sagradile malu kapelicu. To je bilo u osmom misecu, na petog osmoga onda slave Gospu Ledenu. I di su ljudi na li crkvicu od sniga, napravili su od kamena malu kao kapelu. Pa su oni onda tili opet pravit i veæu, a kad su razvalili pokrov, do la krupa i otukla sve, i gudine koji su bili na dvoru i drugu ivinu ubila krupa. I onda su oni tako dugo godina stali, nisu drugu napravili, nego bit æe lani dovr ena. To je bilo to Gospa Sni na nije dala da se njezino razvali, da se di u njezina zvona i pokrov od te male crkve. Osim legendi zanimljive su i narodne pripovijetke jer se u njima prièa o snala ljivosti pojedinaca u raznim ivotnim okolnostima, o podvalama i manama. Evo jedne takve:

BI I, BI I, KUGA MORI! E donak, bili su neki radnici, negdi radili i stisla noæ, i zaæutili da ima negdi ovako povræa nekoga: bi i, kukumara, dinja

-Hajdemo ka e- ukras tute. -Hajdemo æa! Tri partije. Do li tute, jamili brati nako oni. Jedan do o, na o bi i i kukumara. I onda on govori njiman: -A-a-a, bi i, kukumara, bi i, kukumara! A oni bi , bi ! A on za njima: -Kud ste -ka e- utekli? -Kako neæemo-ka e-uteæ kad govori «Bi i, bi i, kuga mori»! -Nije-ka e-istina to da kuga mori, nego na a san bi i i kukumara da ukrademo! Djeci su bile zanimljive legende i predaje, a ene su pjevale pjesme o ljubavi, o majèinstvu, pjesme o radu koje velièaju rad pretvarajuæi ga u zadovoljstvo. Zatim su pjevale uspavanke i tu balice, a èeste su bile pjesme na svadbama gdje se mlada opra ta od roditelja. No, posebne su bile junaèke pjesme, koje su uz gusle pjevali mu karci. Najuèestaliji likovi u junaèkim pjesmama su: Marko Kraljeviæ i sestriæ mu Marijan, Mijat Tomiæ i Senjanin Ivo.

RANO RANI KRALJEVIÆ MARKO Rano rani Kraljeviæ Marko u lov, u planinu u nedjeljicu mladu ne bi li kakva lova ulovio ili kunicu ili kunu dublju, ili zelenog medvjeda u planini. Kad je Marko ugleda zelenoga medvjeda u brdu okrenia je pu ku prema njemu. Pu ka neæe da upali. Kraljeviæ Marko zove nedjeljicu mladu, da mu pomogne da mu upali pu ka. Javila se nadjeljica mlada: «Nije bija zeleni medvjed u brdu, nego sam bila ja nedjeljica mlada. Ti si Marko jutros rano urania, u lov, u planinu, niti si se umija nit si se Bogu pomolia, nego si oti a u lov u planinu ne bi li kakva lova ulovia!» Tako reèe nedjeljica mlada i utvorila mu se kuna koja u dublju spava. Poèela ga oko pasa stezat Ona ga ste e, a on moli da ga pusti. «Nisam ja kuna koja u dublju spava nego sam ja nedjeljica mlada.

LIST UPE GOSPE

SNJE NE br. 12. 2007.

Ti si jutros rano urania, a nisi se Bogu pomolia.» Ona ste e, a on vape da ga pusti. On zada tvrdu vjeru da neæe vi e nikada iæ u lov u planinu u nedjeljicu mladu, a ona njemu: «E, Marko da si besidu da neæe iæ u nedjeljicu mladu u lov u planinu. Ako poreèe to i ode u lov u planinu to æe ti biti zadnji put!» Kazivaè: TOMA VOLAREVIÆ , 90 godina, pjevalo se na Dragoviji.

U onda nje vrijeme na i su stari provodili veèeri uz prièe, pjesme i plesove. To je bio obièaj u ovom kraju, ali ipak je nestao u pro losti, jer su ljudi u dana nje vrijeme dobili drugi oblik zabave. U susretu sa starijim ljudima te ko da æe itko htjeti otpjevati pjesmu ili isprièati koju prièu, ali bi ipak bilo lijepo sjetiti se tog vremena i nauèiti mlade kako je to nekad bilo. Iz knjige M. Bo koviæ Stulli, U kralja od Norina , Metkoviæ Opuzen 1987. godine IVANA JAKIÆ

MOME DIDU Dida Stanka nisam nikada zvao imenom. Jednostavno zvao sam ga dida. Dida je bio remeta u upi Vid vi e od 60 godina. Prije njega remeta je bio njegov otac Mate. Didu je bilo 15 godina kada mu je otac umro i tu odgovornu zadaæu dida je naslijedio od svoga oca. Malo je dana bilo u njegovom ivotu a da nije oti ao u crkvu, ponekad samo i na pet minuta pa èak i onda kada je bio bolestan. S didom sam èesto i ao u crkvu Sv. Vida zvoniti kada se pripremala ili je bila nevera, kako bi se zvukom zvona rastjeravali oblaci i tako izbjegavala tuèa i spa avala intrada. Sjeæam se da bi dida, kada smo noæu zajedno povlaèili konop po obièaju on mu kog te eg, a ja enskog ne to lak eg zvona, ispod tezuna crkve Sv. Vida, uvijek kada bi jako zasjevnulo i kada bi puknuo grom znao reæi: - Bo e, usmiri u pravoga! Sjeæam se i danas dobro kada je jednom prilikom, zbog izlizanosti pukla ko a koja dr i klatno zvona, klatno te ine 10-tak kilograma, palo s kampanela, probilo kupu na krovu tezuna i padlo pokraj dida. Dida se samo prekri io, zahvalio Bogu i kazao: - Da sam pravi, o Bo e, ovo klatno me ne bi mimoi lo. Ovako me Ti ostavi, u ovoj dolini suza da i nadalje okajavam grije svoje. O, Svevi nji, meni je biti voliti. Tada tu didovu besidu i nisam shvaæao. Danas se njegovih rijeèi sjetim èesto. Nikada nije be timao. Ponekad, kad je bio ljut zabe timao bi dida Bo ijega. Kada bi ga pitali za to be tima dida Bo ijega, znao je odgovoriti. Bog nema dida! ena mu Iva nerijetko je ðavlekala. To je didu jako smetalo. Pod stare dane, kad bi Iva nekoga, onako kako je ona to znala, pridala vragu, znao je reæi: Najveæi gri nik, u mojoj kuæi, je moja ena?! O Bo e, nemoj je ka tigat, oprosti joj jer ne zna to èini.

Pogledao bi je pa bi rekao: - iveæi s tobom, na ovoj zemaljskoj baloti, zaslu ija sam raj. Uvijek je govorio eni Ivi: - Molim se Bogu da priselim u amatorje, barem pet minuta prije tebe. Ne bi to moga pre ivit! Bog mu je usli ao molitvu i umro je pola godine prije nje. Nekoliko puta mi je rekao da bi volio umrijeti subotom ili dan prije nekog blagdana. Jednom prilikom mi je, kad sam ga upitao za to tada, odgovorio: Buduæi da je sprovod uvik sutradan, tada æe mi cilo misto doæ na sprovod, jer ljudi neæe morat radit na intradi. Bog mu je molitvu usli ao. I odista, Svevi nji mu je obrisao svaku suzu s njegovih oèiju, na Badnjak 1977 godine, tako da mu je sprovod bio na Bo iæ. Dida je najvi e smetalo kad bi netko psovao Isusa ili Gospu. Svaki put bi se prekri io i rekao uvijek, ba uvijek, dvije iste rijeèi «JAAADAN ÈOVIK». Neka neodgojena mularija , koja su znala da be tima didu smeta, namjerice bi zabe timala Boga i èesto bi prije dida, odmah nakon be time, izgovorila rijeèi»jaaadan èovik». Tada dida ne bi izgovorio gore reèene dvije rijeèi, nego bi rekao: Barabo pogana, jaaadna ti majka, koja te rodila. O Bo e, stavi im katanac na usta! I danas u Vidu, kad je netko neèim nezadovoljan ka e: - Jaaadan èovik, to je govorija pok. Stanko Bukovac. Dida je cijeli radni vijek proveo u Duhanskoj stanici u Metkoviæu, na otkupu duhana . Slobodnog vremena nije imao puno, jer je osim profesionalnih obveza u «Duvanskoj», slobodno vrijeme koristio i kao remeta ili pak na intradi. Kuæni bud et uveæavao je i kao vidonjski brijaè. Generaciji Vidonjaca i ire, roðenih do polovice 60-ih godina pro log stoljeæa dida je bio osobni frizer. Sva su djeca u imala istu frizuru tzv. «stanku u». Dida nije volio duge frizure. On nije

LIST UPE GOSPE

SNJE NE br. 12. 2007.

nikada mu teriju pitao koju frizuru eli. Znalo se unaprijed, ako si do ao kod dida na i anje da æe biti o i an na «stanku u», tj. nazad o i an po vojnièki , a naprijed bi visila franzeta. Djeca, na didovom brijaèkom stolcu nisu smijela zanovijetati i plakati kao to se to danas rade ova izvicijana djeca. Kada bi dida zapoèinjao i anje, rukama bi uhvatio za glavu, tako bi jako stisnuo prstima, gurajuæi glavu prema dolje, da bi se crveni tragovi na djeèijoj glavi vidjeli slijedeæa tri dana. I kada ste pomislili da je i anje gotovo, jer je dida skidao brijaèki baverin, uvijek bi rekao: - Jo samo zabrijat vrat i gut kamarat. Roditeljima djece koja su bila dovedena na i anje ta je frizura bila idealna, jer se dijete barem sljedeæih pola godine ne bi moralo i ati. Moja majka, jedne subote popodne, nekoliko je puta molila dida da me o i a, jer bih sutradan, za Ivandan i ja trebao iæi s njom i ocem kod kumova Musulina u Podgrede. Dida je nekoliko puta govorio mojoj majci da ima puno posla i da neæe stiæi. Kako je majka bila uporna, dida je popustio i odluèi me ipak o i ati. Posjedne me on, nekako ljutito, na svoju brijaèku katrigu, uzme ruènu makinju za i anje, napravi mi preko cijele glave kri i ka e: - Idi sada doma i pitaj majku je li dobro. U ogledalo se nisam ni vidio, jer ga dida u svojoj brijaènici nije ni imao. Doðem doma i kad me majka ugleda reèe: - Ajme, ta ti napravi! Otiðem do ogledala, pogledam se i prestra im se samog sebe. Istrèim brzo vanka i oko didova brijaèkog stola pokupim svoju kosu, pobjegnem u spavaæu sobu i zaplaèem nad ostri enom kosom kao Isus nad propa æu Jeruzalema. Majka doðe u sobu, uzme me za ruku i povede didu pa ga srdito upita: ta si, æaæa, ovo Zeli napravija? Odgovori dida: - Reka sam ti Jele da nemam vrimena. Ti navalila, ka bos u draèu. Eto sad ti mali mo e u kri are! Jedino to mi je preostalo da me dida o i a na «pelu» - pri glavi. I dida uèini tako. Izgledao sam kao Jyl Brynner. Sutradan sam i ao kumovima u posjete s kapom francuzicom drugog dida Mije, koju je on donio kad se vratio iz neke strane zemlje, kako ju je on naziva, iz Arðentine, iako je temperatura toga dana bila iznad 35 stupnjeva Celzijevih. Kako je moj dida Mijo imao gustu ricavu kosu i poveæu glavu, djedova kapa je bila tri broja veæa od moje i stalno mi je padala. Sjeæam se da se

kod kumova prije ruèka molio oèena , a po uputi majke kapu nisam skidao. Ona mi je èak nekoliko puta rekla da mi ba esno stoji. O tempora, o mores! Najvi e je dida i ao ili brijao subotom popodne i nedjeljom ujutro izmeði dviju misa. Susjed Pa ko, koji je najprije bio u domobranima, pred kraj rata pre ao u partizane, a poslije rata ortodoksni komunistièki kadar pa u crkvu nikad nije ni i ao, prijavio se didu i za i anje i za brijanje, jedne svibanjske nedjelje prije velike mise. Dida izbacio svoj brijaèki stolac ispred kuæe pod murvu i i a drugog susjeda Nik u. Nekoliko Vidonjaca èeka u redu za i anje u hladovini didove murve, sjedeæi na starom banku. Kad je dida shvatio da neæe stiæi o i ati i obrijati Pa ka, jer mora u 10 sati iæi u crkvu odnijeti upniku tolu, veliko kandilo i eravu za kandionik, okrene se Pa ki, koji je sjedio ispod svojih skalina na kanju, pa mu ka e: - Pa ko, a mi je, moram u crkvu, neæu te stiæi srediti. Danas je Kandalora, moram popu odnit kandilo. Odvrati ljutito Pa ko: - Koja je pri a Stanko. Molaj malo! Bija si jutros na maloj misi, sada ide na veliku misu. Uvik u crkvu trèi . Li e oltare. Ko da si u nekoj utakmici i s popom i s Bogom. A isuprstati Stanko, to ako Boga uopæe nema? Odvrati Stanko: - Evo, gledam te veæ 30 godina, ivi ko da nikada neæe umrit, a bojim se da æe umrit ko da nikada nisi ni ivija! Dobro me poèuj. Ja nisam sritan to si ti nesritan. Ako Boga nema, ja sam onda kvito! A to, Pa ko, ako Boga ima? Ajme tebi! Kad æe ti izkvitat? Neæe se doèepat ni purgatorja! Od svih politièara najvi e je volio Stjepena Radiæa i Vlatka Maèeka. Po stare dane, jedna èa a vina mu je bila malo, a druga puno pa kad bi popio drugu, znao je zapjevati razne pjesme o Radiæu i Maèeku. Kad sam veæ bio u srednjoj koli, znao mi je vi e puta reæi: - Zelo, neæe ovo dugo, nema dr ave bez Boga! Na koncu onaj farabut Puni a Raèiæ minira je most izmeðu Zagreba i Beograda, i na na u sriæu taj most neæe vi e nikad bit sagraðen. I odista, bio je u pravu! Na alost, nije doèekao stvaranje neovisne hrvatske dr ave. Siguran sam da nam negdje gore priprema pute, jer za ivota mirovao nije pa sam uvjeren da ne miruje niti gore. Neka mu je laka hrvatska gruda! Sreæklo Iliæ

¡¡¡¡¡¡¡¡ 31

LIST UPE GOSPE

SNJE NE br. 12. 2007.

BORAVAK NA PLANINI Nekada su obitelji ivjele u velikim zajednicama. U jednoj kuæi stanovalo je zajedno vi e generacija: djed i baka, sinovi sa svojim enama i djecom. ivjelo se od zemlje i stoke. Zato je svaka obitelj dr ala domaæe ivotinje: svinje, koko i, krave, magarce, ovce Redovito su imali najvi e ovaca. Ovce su bile najkorisnije domaæe ivotinje. Od njih se sve koristilo: meso, mlijeko, sir, vuna Posebno je bio cijenjen ovèji gnoj. Od vune se izraðivalo sve: odjeæa, pokrivaèi, torbe, konopi Tko je imao dosta ovaca smatrao se sam svojim gospodarom. Zato je za ovce u narodu bio drugi izraz: blago, a to æe reæi bogatstvo. Ovce su se i ale svake godine iza Jurovdana (Sveti Jure je 23. travnja). Nakon i anja vunu bi prali, su ili i na kraju èepukali tj. razdvajali rukama. Potom se izvlaèila na garga e ili grebene. Garga e su bile, ne to kao èe ljevi, èelièni, sitnih zubaca, prièvr æeni na dvije daske izmeðu kojih se provlaèila vuna. Tako bi pripremili vunu za ljep a prediva i tkanja. Grebene su bile èelièni èe ljevi, èiji zupci su bili dugi desetak centimetra. Kroz njih se provlaèila vuna za grublja tkanja, kao na pr. za u a, torbe, vreæe Ovce su ponekad obolijevale od raznih bolesti. Zbog toga bi, kad je bilo potrebno, do ao veterinar iz Metkoviæa. Kod mosta bi u jednom biguncu trebalo okupati sve ovce. Na abaru (prema Ljubu kom) bila je jedna betonska "kada" u kojoj su se ovce deratizirale. Ovce su se zimi dr ale u torovima, odakle bi ih pastiri preko dana gonili na ispa u u ograde i po okolnim brdima. Na ljeto, kad bi se trava osu ila od ege, ovce bi se gonile u planinu gdje su bili veliki pa njaci. Obitelji, koje su u planini èuvale ovce, nazivali su se "gazde". Poznate planinarske obitelji su bile iz Bijaèe: Tomiæi, Galiæi, Primorci; iz Stubice: Jelèiæi i Pejari, Mumini sa Jasenice, Skoke od Duvna... Najèe æe su ovce gonili u planine: Vran, Ljubu u i Visoèicu (sve u Bosni).. Za ovce se plaæala naknada umariji -"pa arina", a platio bi vlasnik ovaca ili "gazda". Bez te potvrde se nije moglo goniti ovce na planinu. Za svaku ovcu koja se dala na èuvanje, plaæalo bi se "gazdama" odreðen iznos u tada njim dinarima. 1956.g. za ovcu se plaæalo 7 dinara, a zauzvrat bi vlasnici dobili, za svaku ovcu koja se janjila i muzla po jedan kilogram sira iz mi ine i kvarat masla. Ovce se gonilo u planinu odmah po Duhovma, a povratak je bio po Mihovilu ( 29. rujna). Svatko bi svoje ovce obilje io nekom bojom ili ih zarezao po u ima ili oznaèio na neki drugi naèin. S ovcama su i li i mladi janjci. Dogaðalo se da putem nestane po koja ovca, a gazda bi se opravdao, da su ih pojeli vukovi. Planinarska stada su brojila po nekoliko stotina ovaca (uglavnom od 300-600). Put je trajao tri dana do Ljubu e, a dva dana na Vran. Prvu noæ bi odmorili

kod Gorice (kraj Imotskog), drugu noæ kod Rakitna, a pred treæu noæ stizali bi na planinu. Za ovcama se i lo pje ice. Planinari su svoje potrebne stvari putem vozili u kolima (kabliæe za mlijeko, sir i druge stvari). Gonièa stada bilo bi po 5-6. Na planini bi svako stado èuvalo od dva do 6 pastira (ovisno o velièini stada). "Gazde" su na planini imali svoje doce gdje su svake godine dolazili. Zimi bi u mjestima pod planinom dr ali stvari kod svojih obitelji ili prijatelja. Jedno takvo selo gdje se ostavljala slama je Tribi evo. Kad bi stigli s ovcama na planinu, najprije bi u ograðenim docima, gdje je bilo plodne zemlje, plugom uzorali zemlju i posadili krumpir, kupus, p enicu Na tim oranicama, kad ne bi bilo ni ta posaðeno i posijano, dr ale su se ovce koje bi dobro pognojile zemlju. "Sidnice", malene privremene, trokutaste nastambe, su se izraðivale od p eniène slame. Na pod bi se stavljale daske. U jednim bi se spavalo, a u drugim dr ao sir i druge stvari. Slama je bila gusto zbijena tako da nije proki njavalo. Kad zavr i sezona, to bi se dizalo i nosilo u selo pod planinu, kod gazdine rodbine ili prijatelja. Polovicom ljeta mladi janjci bi se vraæali vlasnicima, uglavnom nakon dva mjeseca provedena na planini. Rad s ovcama nije bio nimalo lagan, prije bi se moglo reæi, uljevit. Ovce su se muzle dvaput na dan. Ujutro oko 8-9 sati i poslijepodne oko 3 sata. Stado od 300 ovaca, dvije osobe su trebale musti oko dva sata.. Ovce su se dr ale preko noæi u ograðenom prostoru, tako i po danu kad ih je trebalo musti. Uz taj ograðeni dio, nalazio se jo jedan ograðeni prostor. Oba prostora su bila povezana prolazom u kojem su planinari muzli ovce. Dvije osobe sjele bi na jednu klupu, meðusobno udaljene oko metar, te bi prva osoba pomuzla glavninu potom bi predala ovcu osobi do nje koja bi izmuzla ostatak. Kako je koja ovca bila pomu ena, pustila bi je u drugi ograðeni dio. To se radilo bez stanke, dok cijelo stado ne bi pomuzli. Na kraju bi ruke bile pune uljeva. Zbog toga su najtra eniji pastiri bili oni koji su brzo muzli. Mlijeko bi skuhali u velikim kazanima i razlili u manje kabliæe. Skorup se kupio u jedan kabliæ. Jedan dio mlijeka bi ukiselili i meli u stapima. Tako se pravilo maslo. Ostalo mlijeko bi se usirilo. Tako se dobivao sir koji se cijedio zatim su io i takav stavljao u (kozje ili ovèije) mi ine. U planini je bilo vukova koji su èesto napadali ovce. Radi toga su pastiri po noæi stra arili, a spavali su na smjene. Psi su im bili velika pomoæ, jer bi oni prvi osjetili vuka i lajanjem upozorili pastire. Ovo je napisano po sjeæanju Jele Markota (roð. Volareviæ), koja je i sama, kad je imala 17-18 godina, bila pastirica na planini.

arko Markota, svibanj 1999. g.

LIST UPE GOSPE

SNJE NE br. 12. 2007.

9. MARATON LAÐA 12. kolovoza 2006. godine Veæ poèetkom lipnja smo se poèeli pripremati za Maraton laða. U poèetku smo i mi i mladi vje bali na Norinu. Na Neretvi smo poèeli vje bati 18. lipnja. U subotu, 15. srpnja, u Krvavcu smo imali utrku prigodom blagdana Gospe Karmelske pod nazivom 2. laðarski kup upe Bagaloviæi . Sudjelovalo je ukupno 10 laðarskih posada. Na a mlaða ekipa veslala je u oldtajmerici SVETI VID, staroj 111 godina. Sa tako starom i te kom laðom nisu se mogli ravnopravno takmièiti s ostalim ekipama koje su veslale u novim laðama. Vozilo se od Kule, nizvodno do ispod Krvavca, pa natrag do centra mjesta. Za nas je ovo bio tek jedan malo jaèi trening, a na cilj smo stigli prvi. U nedjelju 23. srpnja imali smo zajednièku veèeru u konobi Narona u Vidu. Napravili smo i nova vesla. Krajem srpnja na pripremama nam se pridru io Dario Botica iz Slavonskog Broda, na lanjski veslaè. Treninge smo radili po uputama Tomislava Glavine, veslaèa kanua koji nam je struèno isprogramirao treninge. Sam je stigao krajem srpnja i pratio na e treninge. On nije imao pravo nastupa. Udruga laðara je, u to vrijeme, plastificirala nove laðe izvana, radi lak eg odr avanja, pa u njima nismo mogli veslati, zbog èega su mladi morali trenirati u staroj laði. U petak 4. kolovoza odr avao se 2. kup Kneza Domagoja u Vidu. Nastupile su 4 posade: na e dvije, Krvavac i Vidonje. U prvoj utrci bili smo bolji od mlade ekipe Vidonja. Na i mlaði za metar su dobili Krvavac. U borbi za treæe mjesto Vidonje su bile bolje od Krvavca. Prije glavne vo nje revijalnu utrku odr ali su mali vesliæi, djeèaci od 10-13 godina. Na cilj su stigli prije ekipe Metkovki. To se vidjelo na fotofini u. Pobjedu su proslavili kupanjem u hladnom Norinu. Pripao im je pokal Kneza Domagoja kojega je od kovanog eljeza izradio profesor Tomislav Zupèiæ. Pokal je u obliku dviju savinutih strijela koje na postolju dr e laðu. U nedjelju 6. kolovoza, u Opuzenu, su odr ane utrke za startnu poziciju. Takmièilo se 29 posada. Mi smo nastupili predzadnji. Utrku smo dobro poveli, napravili odlièan okret i zavr ili utrku. Na na u alost voditelj programa nam je kazao, da nam je utrka poni tena, jer je jedan na veseli navijaè pao s mosta u rijeku i omeo laser za mjerenje vremena. Morali smo ponoviti utrku. Na i navijaèi su nas buèno bodrili i bengalke palili to je davalo impresivnu sliku. Nakon ponovljene utrke zauzeli smo 12. mjesto, a mladi su bili 17. To i nije bilo pogubno, jer su ekipe od 2. do 13. mjesta skoro sve bile u pola sekunde razlike, to je zanemarivo. Ni uvjeti vo nje nisu bili posve regularni, jer je laser, koji je mjerio vrijeme, bio

postavljen visoko, pa nije mogao sve toèno zabilje iti. U srijedu 9. kolovoza nas je, na Norinu, snimala HTV. eljeli su uèiniti dokumentarni film o maratonu pod nazivom Rivalstvo to nas ve e-Maraton laða na Neretvi . Uz nas su snimali ekipe Rogotina i Komina, ljute rivale i najtrofejnije ekipe, a nas su snimali kao najstariju laðarsku udrugu. Tu veèer Noæ laðara u Metkoviæu nije odr ana, jer je okrenuo pljusak i rastjerao sve. Ki a nije prestajala padati. Radi toga planirani program prvi put nije odr an. U subotu 12. kolovoza, na dan maratona, cijelu noæ i dobar dio dana je padala ki a. Prestala je padati oko 14 sati. U 14 sati ispred hotela Narona odr an je izbor startnih pozicija i drijeb zastava sponzora. Nakon toga su se izvlaèili brojevi novih laða. Kako se zbog ki e nije uspio nabaviti razglas nije bilo moguæe voditi program, pa je sve bilo gluho . Nakon dugog i èekivanja i prozivanja ekipa, otisnuli smo se i zagrijavali na Neretvi. Tako smo èekali oko 40 minuta. Zbog brodova, koji nisu i li ispred zapovjednog broda Palagru a, start se otegao. Jedva èujno èuo se znak sirene za start. Krenuli smo kao i svi drugi, jako. Negdje u pravcu robne kuæe stajala je Palagru a i nekoliko brodova desno od nje. Ostao nam je samo jedan uski prolaz uz lijevu obalu kamo su zaveslale sve laðe. Tu je do lo do sudaranja laða. Mi smo bili uklije teni izmeðu Vlake s lijeva i krape s desna. Uspjeli smo se izvuæi i nastaviti dalje. I li smo prvo s lijevu stranu broda Palagru a pa onda iza njega. Par puta kad bi brod dao gas, mlaz vode bi nas gotovo zaustavio i vratio natrag. Kako smo i li br e od broda, a da bi se izvukli, skrenuli smo lijevo od njega. Negdje kod veletr nice u Metkoviæu izdvojili smo se na vrhu zajedno s Rogotinom i Zagrebom. Rogotin je bio ispred nas za laðu, pa smo ga mi pretekli i neko vrijeme vodili. Negdje blizu u æa Norina su nas pre li. Iza nas je bio Zagreb koji nas je u nekoliko navrata poku ao preteæi ali nisu uspjeli. Kad smo pro li bovu ispred Opuzena, opet su krenuli i pretekli nas. Veslali su cijelo vrijeme u istom ritmu. Takav poredak zadr ao se do kraja. U Crnoj rijeci za petama nam je bila Stablina koja je vozila u bolidu Komina. Vi e puta su poku ali da nas preteknu ali nisu uspjeli. Pratio ih je njihov èovjek na skuteru, koji ih je prema izjavama oèevidaca èak i gurao, a pred ulazom u kanal, ispred Ploèa, nam je u jednom trenutku pro ao namjerno na dva metra od prove laðe u punoj brzini da nas zaustavi i omete. Na cilj smo stigli kao treæi to je odlièan rezultat. Medalja je medalja. I drugi treniraju. Rogotin je ponovio pro logodi nji uspjeh. Zauzeli su prvo mjesto, ali ovog

LIST UPE GOSPE

SNJE NE br. 12. 2007.

puta mnogo te e. Imali su dobrog trenera, ujedno i veslaèa Ivana abjana, biv eg svjetskog i olimpijskog prvaka u kajaku, kojeg su bezpogovorno slu ali i veslali kratkim kaja kim zaveslajima, kako im je naredio. Laðari Zagreba su stigli drugi. Posadu su im èinili uvje bani sporta i, veslaèi koji su u laði trenirali 3 mjeseca na Jarunu i dr ali su u dlaku isti ritam veslanja od starta do cilja, bez ikakva glasa tijekom èitave vo nje. Bilo je onih koji su podrugljivo komentirali stil vo nje, kojeg su nama i ekipama Rogotina i Zagreba pokazivale struène osobe. Za sve natjecatelje na cilju je poslu ena okrijepa od gula a na SRC Moèvara to je financirala upanija. Na a mlaða ekipa je stigla na cilj devetnaesta. To je najbolji rezultat meðu vr njacima. Nakon podjele medalja zajedno smo u koloni uz zastave i sirene stigli u Vid. Stali smo ispred konobe Narona gdje nam je vlasnik iznio stol i piæe, a poslije i ampanjac. Poslije smo pre li na Veliku rivu gdje je u restoranu Ðuða i Mate bio na najpopularniji pjevaè Thompson sa svojom ekipom motorista. Malo smo poprièali te se slikali s njim i poklonili mu osvojenu medalju. U ponedjeljak 14. kolovoza imali smo zajednièku veèeru u restoranu Ðuða i Mate . Novac od nagrade za osvojeno treæe mjesto, to jest 5.000 kn, poklonili smo za ureðenje crkve. Iako je maraton zavr io nastavili smo dru enje u nedjelju 20. kolovoza na ranèu Ðuða i Mate gdje smo profe tali. Za dva tjedna i li smo u Rogotin na Noæ prvaka . Branko Markota

Poredak maratona laða - 12. kolovoza 2006. g.

Bronèani tit Domagojevih gusara za osvojeno 3. mjesto na maratonu laða

Popis veslaèa-èlanova ekipe (prema prijavama ekipa):

DOMAGOJEVI GUSARI-VID:

Ivan Boras, Augustin Brnas, Dario Botica, Ante Bukovac, Frane Juri in, Branko Markota, eljko Markota, Ivica Maru iæ, Marko Maru iæ, Cvito Matiæ, Miro Matiæ, Josip Pejar, Kre imir Ramiæ, Ranko iljeg, Mato Volareviæ i Ante Vuèiæ.

DOMAGOJEVI GUSARI-VID mladi:

Poredak 9. maratona laða: 1. Rogotin, 2. Zagreb, 3.Domagojevi gusari-Vid, 4.Stablina, 5.Donjani Donji-Slivno, 6.Baæina 7.Plina Stablina, 8.Gospa od Zdravlja-Vlaka, 9.IV korpus OS TH, 10.Sta evica, 11. SPG Fort Opus-Opuzen, 12. portska udruga Ploèe, 13.Krvavac II, 14.Prud, 15.Gusari Komin, 16.Ju njak-Ploèe, 17. krapaMomiæi, 18.Krvavac I, 19.Domagojevi gusari Vidmladi, 20.Sveti Roko-Podrujnica, 21. ariæ Struga, 22.Baæina-juniori, 23.Komin, 24. Èeljevo, 25.Vidonje, 26.MOLLISSE-Italija, 27. Primorskogoranska upanija, 28. Gospa od Zdravlja-Vlakajuniori, 29.Sisak, 30. Gusarice Zagrebaèkog sveuèili ta, 31. Norin-Matijeviæi, 32. Sveti Nikola Metkoviæ, 33. Metkovke-Metkoviæ

Pero Bezer, Kre imir Boras, Mario Krstièeviæ, Ivan Maru iæ, Petar Petkoviæ, Antonio Ramiæ, Ante Ramiæ, Kristijan Ramiæ, Tomislav Ramiæ, Vlado Ramiæ, Ante Suton, Damir Suton, Filip Suton, Josip Suton, Marin Suton, Ivan Volareviæ, Ante Vuèiæ, ÊJosip Vuèiæ i Zoran Taslak.

PRUD:

Dominko Crnèeviæ, Mario Èarapina, Mihovil Dru ijaniæ, Mate Jakiæ, Vice Jakiæ, Stipe Jakiæ, Goran Maru iæ, Damir Maru iæ, Mario Maru iæ, Mario Maru iæ (2), Mijo Maru iæ, Jo ko Maru iæ, Davor Petkoviæ, Rudolf Petkoviæ, Denis Planiniæ, Andrija utalo, Marin Volareviæ, Tonæi Volareviæ, Petar Volareviæ, Nikica Volareviæ, Slobodan Vladimir i Tihomir Zubac.

Branko Markota

LIST UPE GOSPE

SNJE NE br. 12. 2007.

10. Memorijalni turnir u malom nogometu "Ante Taslak" Deseti po redu memorijalni turnir "Ante Taslak" zavr io je u nedjelju 21. sijeènja, pobjedom Desana. Oni su u finalnoj utakmici pobijedili ekipu Krvavca rezultatom 8:4. Za ovogodi nji turnir su se pijavile, iz doline Neretve i okolnih sela, 32 ekipe. Kao i pro le godine, organizatori turnira «Ante Taslak» (Mate Vuèiæ i Marko Maru iæ), odgodili su turnir za sijeèanj 2007. godine zbog odr avanja Bo iænog turnira u Metkoviæu. Ove godine ekipe su bile podijeljene u dvije skupine: crvenu i plavu. U svakoj skupini je bilo 16 ekipa. Turnir je zapoèeo u subotu 13. sijeènja u 15 sati. Prvu utakmicu su odigrali Hladno pivo i Krvavac. Pobijedilo je Hladno pivo rezultatom 7:2. Od 6 domaæih ekipa, na ovogodi njem turniru, u drugi krug nisu pro le 2: Norin i Tatari. Drugi krug turnira se igrao u veèernjim satima od 16.-19. sijeènja. Od 4 preostale vidonjske ekipe, 2 su pro le u treæi krug natjecanja: Marelo - Vid i Narona. Od daljnjeg natjecanja su se oprostile: Ptice i Potok -Tuzbelj.

Takoðer bih naglasio, da su Pruðani pro li u drugi krug, ali nakon utakmice protiv Krvavca elja za daljni nastup na turniru nije im se ostvarila, jer je ekipa Krvavca uvjerljivo pobijedila Prud rezultatom 7:2. Treæi, ujedno i posljednji krug prije polufinala, igrao se 20. sijeènja. Odigrane su 4 utakmice. Prolaz u polufinale osigurali su: Desne, Narona-Vid, MareloVid i Krvavac. U nedjelju, 21. sijeènja, odigrano je polufinale i finale memorijalnog turnira. Domaæi predstavnici: Narona i Marelo su pora eni istim rezultatom 2:3. Nakon pomalo iznenaðujuæeg raspleta polufinala pora ene ekipe igrale su utakmicu za 3.mjesto. Gotovo cijelu utakmicu dominirala je Narona èime je osigurala treæe mjesto pobijediv i Marelo 5:3. Pred oko 150 gledatelja odigrano je finale u kojem su snage odmjerili Desne i Krvavac. Ekipa Desana prva je povela veæ u 6.minuti susreta. Nakon prvog pogotka Desne zabijaju i 2. gol. Nako samo 2 minute Krvavac smanjuje na 2:1, i kada se èinilo, da

Marelo-Vid 4. mjesto

LIST UPE GOSPE

SNJE NE br. 12. 2007.

Narona-Vid 3. mjesto

se ekipa Krvavca polako budi, Desne daju jo dva gola i time imaju uvjerljivu prednost pred Krvavcom 4:1. Dominacija Desana i dalje je vidljiva bez obzira to Krvavac posti e pogodak i time smanjuje na 4:2. U finalnoj utakmici vidjeli smo jo 5 golova. Od toga 4 gola daju Desne, a 1 gol Krvavac. Time je postavljen konaèni rezultat finala 8:3. Pobjednièkoj ekipi (Desnama) pripao je pehar u trajno vlasni tvo i veliki prijelazni pehar sponozora Marelo. Pehar za osvojeno 2. mjesto pripao je Krvavcu, a pehar za 3. mjesto pripao je domaæoj ekipi Naroni-Vid. Pojedinaèni pokali dodijeljeni su: najbolji igraè je Vlado Roso iz Desana. Najbolji vratar je iz pobjednièke ekipe Desne. Najbolji strijelac je Darko Jerkoviæ iz Krvavca. Postigao je 9 pogodaka. Pehar za fair-play igru dobila je ekipa Dalmata Jura Shopa. Rezultati: Polufinale: Marelo Vid-Desne 2:3, Narona VidKrvavac 2:3

Sastavi pobjednièkih momèadi: DESNE: Ðani Vukoviæ, Ivan Vuèkoviæ, Dane Jelèiæ, Ivan Batinoviæ, Ljubo Roso, Lionelo Jerkoviæ, Neno etka, Denis etka, Vlado Roso, Goran Barbir, Mi o Krstièeviæ (manager). KRVAVAC: Ivica Papac, Nikola Krstièeviæ, Perica Krstièeviæ, Darko Jerkoviæ, Tomislav Zlomisliæ, Damir Martinoviæ, Maro Obradoviæ, Kre o Petroviæ, Orlando Glamuzina, Antonio Kuran, Drago Krstièeviæ. Suci: Jo ko Volarevic, Zoran Be i Damir Suton. Sponzori memorijalnog turnira su: Radio Delta Metkoviæ, Grad Metkoviæ, Trgovina Jeliniæ Gabela polje, Komunalno Metkoviæ, Boro Iliæ-Bombo, Tiskara Pleæa , Trgovina Lenjak, Ivan iljeg-Pivac, Ivica Gabriæ, Pekara Dolina" Metkoviæ, Konoba Narona, Cuni shop, Mesnica Begiæ Gabela Polje, Jambo, Ðuða i Mate, Konoba Vid, MB Platex, Dalmata Jura shop, Marelo i Cafe bar Zavala .

Finale: Desne-Krvavac 8:3

Vicko Maru iæ

LIST UPE GOSPE

SNJE NE br. 12. 2007.

MLADI Za to ne bismo mogli i mi?

enu, prijatelj na prijatelja. Jedinstveni smo ali ne mo emo ivjeti sami, nego s drugim biæima.

Po vjerskim èasopisima je pisalo o Pjevaèima betlehemske zvijezde. Pitala sam se to je to. Negdje sam proèitala, da je hrvatski Nacionalni misijski ured pokrenuo akciju pod nazivom Pjevaèi Betlehemske zvijezde. Naime, grupa djece se odjene u Tri kralja, anðele i pastire i na blagdan Tri Kralja obilaze po kuæama, u svojoj ulici ili u svome dijelu sela, pjevaju bo iæne pjesme i mole pomoæ za gladnu djecu svijeta. Kod nas je to najprije poèelo u Ðakovu. Ove godine s tim je poèelo i u Zagrebaèkoj nadbiskupiji. U Njemaèkoj se ova akcija provodi odavno u 12.3oo upa. Pro le godine su djeca u Njemaèkoj prikupili 37 milijuna eura. Tim novcem su misionari u Africi, Aziji i Oceaniji mnoge nahranili. Pitam se: zar ne bismo tako mogli i mi? Ima nas, znamo i mo emo! Odrediti pojedine skupine za pojedina podruèja. Na pr. Prud podijeliti u 3 ili 4 podruèja, Vid u 5 ili 6 podruèja. Dvanaesti mjesec iskoristiti za uvje bavanje pjevanja i pripreme odjeæe. Nadamo se, da æe nam i upnik pomoæi u pripravi. Tako æemo najbolje iskoristiti svoje bo iæne praznike.

Andrea Petkoviæ III. a srednja kola

Mojoj majci.

D.V.

Pro la su vremena kad si me ljuljala u zagrljaju i pogledom mi blagim milovala kosu vremena kad si sjedila dugo u noæi pored peæi i viðala me bosu kako se kradom uljam u postelju tebi. Sada je sve zamrlo, majko to se dogodilo s nama? Nisam vi e ona malena curica Ni ptice nisu kao to su bile prije dok si me budila u proljetna jutra i donosila mi prvu rosu. I to si dalja to mi bli a biva . I elja se sve veæa javlja u zagrljaj da ti padnem, pa da tako sve do jutra le im u tome krilu Da te sanjam kao vilu to u oblake me nosi, da ti tra im ja u kosi zvijezde to su nekad sjale

Prijatelj i brat.

Iva Maru iæ III. srednje

Majka

U ivotu nam je vrlo va no prijateljstvo. Ono nas prati od djetinjstva do smrti. Prijatelje imamo kao djeca, kao odrasli ljudi, prijatelje imamo i u starosti. S prijateljem mora biti u dobru i u zlu, u zdravlju i u bolesti. Pravi prijatelj je iskren i zna pronaæi i reæi pravu rijeè u nevolji. Da bi imao prave i iskrene prijatelje treba se i ti potruditi. I ti treba biti spreman pomoæi u nevolji i kad treba pronaæi pravu rijeè. Pravi prijatelj se pozna u nevolji. Zato trebamo tra iti prave prijatelje koji æe nam u nevolji i bratom postati.

Njena mirisna kosa sijeda, duboke, tople Oèi kojima me gleda O, kako su samo Njene prièe dobre bile, rijeèi njene dobrotu Su krile. Po licu bore i suzne oèi, Krile su ljubav i mnoge neprospavane noæi. Pro la je ivot cio kroz razoèaranja i muke, A sad je spustila svoje umorno sidro u Sigurnost mirne luke. Znala je najljep e Prièe koje nitko nikad èuo nije, vidjela sam Kad mi prièa, vidjela sam kad mi se smije. Mirno je èekala A sunce ivota zalazilo Je lagano, prolazile su noæi te ke i duge Èesto se sjetim bake i suze polete same, Vraæaju se uspomene na nju, na te Divne pro le dane.

Andrea Petkoviæ III. a -srednja kola.

Jedinstveni s drugima. Svatko od nas je jedinstveno, neponovljivo biæe od Boga stvoreno. Bog nam je podario ivot pun sreæe i radosti. Ipak, postoje i te ki trenuci koje ne mo emo prebroditi sami nego se obraæamo drugima. Zato i ivimo, da poma emo drugima i oni nama. Ljubav prenosimo na druge na pr. roditelji na djecu, mu na

Iva Maru iæ III. srednje

LIST UPE GOSPE

SNJE NE br. 12. 2007.

Sanjala sam staru majku

Danas se svi mo emo diviti ovim i drugim ljepotama na e doline, ali ih treba i èuvati.

Lipo nam je nekad bilo, Jo o tome du e sniva, Lipo nam je nekad bilo, Dok je majka bila iva, Lipo nam je nekad bilo, Jer je majka ivjet znala, Svaku veèer svoju djecu, Lipom prièom uspavala.

Ana-Maria Suton VIII. a

Natjecanje u atletici Dana 26.10.2006. odr alo se upanijsko natjecanje u atletici za djevojèice i djeèake. Natjecanje se odr alo u Makarskoj, a mogle su sudjelovat sve kole Dubrovaèko-Neretvanske upanije. Bilo je 15 kola sa svojim predstavnicima. Natjecanje je poèelo u 12 sati a zavr ilo u 15 sati. Pobjednica i pobjednici tog natjecanja bili su predstavnici Osnovne kole Don Mihovila Pavlinoviæa. Progla eni su pobjednici i pobjednice te im je uruèen pehar i diplome.

Sanjala sam staru majku, Ali majke vi e nema. Nam svanu zora ja se spremam, Tu no mi je sve, jer ja nemam Majke voljene.

Moja dolina Neretva Ta divna dolina prostire se na ju nom dijelu na e lijepe Hrvatske. Bistre rijeke, polja bogata mandarinama, prostrane livade sve je to dio te prelijepe doline. Na u dolinu okru uju mnoga stara sela po okolnim brdima i nova sela u samoj dolini. Dolina Neretve je jako poznata po mandarinama i drugom voæu i povræu. Kad bi se popeli na jedno od okolnih brda, vidjeli biste kako je ta dolina èarobna. Vidjeli bi mnoga polja, male bare, rijeku Neretvu, Norin U prirodnim ljepotama Neretve krije se i bogata povijest. Najvi e, u malom selu Vidu. Ispod sada njih kuæa, vrtala i ograda le i nekada slavni grad Narona. Kroz njega protjeèe rijeka Norin. Legenda ka e da je dobio ime po caru koji je tu nekada vladao. U blizini je grad Metkoviæ, poznat po Ornitolo koj zbirci ptica koje su ivjele u ovom kraju. Grad posebno njeguje folklor i stare obièaje. Kula Norinska je simbol ratova s Turcima i elje na ih starih za slobodom. Mislim, da svoju tradiciju treba èuvati i prenositi «s koljena na koljeno», kako bi rekli na i stari. O na oj lijepoj dolini moglo bi se jo to ta govoriti i pisati, ali ovo je za sada dovoljno

Gabrijela Vidoviæ 8b

«Glas Norina» GLAS NORINA je odr an 30. srpnja 2006. godine pokraj upne crkve Gospe od Sniga. Pismom su nas zabavili: Antea Juri in i Ru ica Bunoza (duet), Kristina Taslak i Martina Matiæ (duet), Ivana iljeg i Ivana Vuèiæ (duet), Emanuel-Zavala Volareviæ, Martina Taslak, Danijela Mareviæ, Antea Boras, Matea Suton i Mirko Medak. Najbolje pivaèe amatere, izabrao je na cijenjeni iri: Ivana Ke ina, Josipa Vuèiæ, braæa Ivan i Marko Brnas i Ivan Ramiæ. Prvo misto: Antea Boras Drugo misto: Antea Juri in i Ru ica Bunoza. Treæe misto: Emanuel-ZavalaVolareviæ Èetvrto misto: Matea Suton. Zahvaljujemo se na im sponzorima, koji su, nas poèetnike, poduprli. Nadamo se da ovo nije zadnji GLAS NORINA i da æe nas i slijedeæe godine pismom zabavljati na i mladi poèetnici. Antea & Ana

éééééééééééééééééééééééééé 38

LIST UPE GOSPE

SNJE NE br. 12. 2007.

DJEÈJI KUTAK (Za svoju Prvu prièest neki su prvoprièesnici napisali Isusu svoje molitve i odluke. Neki su se potpisali, neki nisu. Lijepo ih je èuti!) **** Isuse! Isuse, hvala ti za dana nji dan kad te primam u posveæenoj hostiji. Obeæavam ti da æu biti dobra, slu ati starije, svoje roditelje, redovito dolaziti na svetu misu i iriti glas Bo ji. Isuse od danas tra iti æu pomoæ tvoju da krenem pravim Bo jim putem kojeg mi samo ti mo e pokazati. Moje molbe neka budu usli ane. Jelena Ke ina III. r.

Dragi Isuse! Ti me voli i ja tebe nedopusti da se odvojim od tebe. Èuvat æu te u mom malom srcu i ne æu dopustiti da te drugi ljudi vrijeðaju, molim te svaku veèer da èuva moju obitelj. Kada doðe dan moje smrti reci mi da doðem k tebi i da te s drugima slavim jer si za nas bio raspet na kri u i bio bièevan pod Poncijem Pilatom. I radi nas si uskrsnuo treæi dan na Uskrs

**** Dragi Bo e! Hvala ti za moj ivot, obitelj i prijatelje koje volim. I za moje blago u meni! Hvala ti!!! *** Odluèio sam svaki dan sjetiti se Boga, t.j. malo vi e moliti, biti dobar prema svima tako mlaðima i starijima. Poku ati æu vi e sudjelovati na sv. misi, ispovijedi i prièesti. *** Odluèiti æu da æu svake nedjelje iæi u crkvu i da ne æu iæi samo kad budem jako bolestan. *** Dragi Bo e ti si za nas na kri raspet bio, i tvoja majka rasplakana kraj tebe stala i gledala. Bo e daj da na ovaj dan na moju prvu svetu prièest ljudi sveg svijeta omek aju srca i da se vole. Pomozi mi da me ne bude strah pjevati. *** Isus je sve na svijetu. On je na Gospodin koji sve opra ta i za sve ima vremena, pa je svugdje oko nas, i kad smo u te koj nevolji, kao kad smo tu ni kad nas ne to boli. Ma Isuse ti si mi sve, volim te i voljet æu te u vijeke vjekova. ***

Petra Maru iæ, 2. razred Prud SVETA KATARINA - olovka

MOJA NEBESKA MAJKA Kad sam tu na I u mraku sama S puno ljubavi tje i me Moja nebeska mama. Ona me uvijek u boli tje i I sve moje probleme rije i. elim ti reæi: Majko, ja te volim I uvijek se tebi molim. Vidim ti osmijeh u ru i, Molim te, ljubav svem Svijetu pru i! Matea Iliæ III. r.

LIST UPE GOSPE

SNJE NE br. 12. 2007.

Isus. Isus je dobar i zato mu zahvali On te èuva i zato mu se moli, On te voli i zato èini dobro. Nikad nikome ne reci zlu rijeè. Jer on te èuje. Ako æe ga voljet i on æe tebe voljet Pomozi drugome i on æe tebi pomoæi. Ivan Petkoviæ, Prud V. b.

Vanesa Maru iæ, 2. razred Prud ROÐENJE ISUSOVO - olovka

Majka Stoji djeèak na groblju Svijeæe gore, ja htjede èuti to djeèak govori: Ru e sam opet brao I umjesto tebe najdra a majko, Drugoj ih majci dao. Rekla je ona meni hvala I sa smije kom primila cvijeæe, Al ona nije plakala Kao to si ti znala. I ona nikad neæe plakati Èuje li majko zov iz daljine, Taj zov to srce slama. Nitko me vi e ne zove sine, Osim tebe majko jedina Sanja Jakiæ, Prud 7.c

Barbara Tolj, 4. razred Prud SVETICA - tu

Kad me moja majka gleda

Molitva za pokojne.

Kad me moja majka gleda, Slaða je od meda. Smeðe oèi moje majke, Mene uvijek budno prate.

Molim te, Bo e, uvijek ih èuvaj I svjetlo vjeèno ti njima daj. Anðeo sveti neka im pjeva, Nek im je miran tvoj sveti raj.

To je najljep i pogled na svijetu, Kao pèela na cvijetu!

Ivan Petkoviæ, Prud V. b.

Antonela Ramiæ, Vid 7.a

LIST UPE GOSPE

SNJE NE br. 12. 2007.

SVI SVETI Svi Sveti i Dan mrtvih je dan kad se sjeæamo svojih dragih, koji su na nebu. Volim dan Svi Sveti, ali Mrtvi dan ba ne volim Uvijek kad doðem na groblje, suze poteku kao ki a, a u du i se prisjetim svih onih koji mi nedostaju, a posebno jedne osobe. Mog djeda!!! On je osoba koja je jo uvijek u mom srcu i koja æe ostat tu na jednom mjestu, jednom posebnom mjestu mog srca! Antea Juri in,Vid, 6. b Renata Taslak, r. razred Prud ISUS USKRSNUO LAZARA olovka

Mrtvi dan i Svi Sveti Kao mala voljela sam ova dva dana, a to su Mrtvi dan i Svi Sveti. Jer tada bi svi oti li na groblje i molili se za njih. Sjeæali bi se svojih dragih i suze bi mi do le na oèi, ali svatko jednom mora umrijeti. Bog nas je stvorio besmrtnima i rekao je da mislimo na to. Svi Sveti je blagdan koji nas podsjeæa na ljude koji su postali sveci. Ima ih mnogo, koji za nas mole i èuvaju nas. Ja se osobito molim bla enoj Djevici Mariji koja je rodila Isusa i koja je na a majka. Preko nje na e molitve doðu do Isusa, koji nam ih usli ava. Da postanemo sveci trebamo po tovati deset zapovijedi. Bog ih nije dao uzalud, veæ nam ih je dao da ih po tujemo, jer æemo tako doæi u kraljevstvo nebesko. Svetac se postaje na zemlji, a ne na nebu. Trebamo se moliti svecima na dan Svih Sveti, jer æe nas oni èuvati, a na dan Mrtvih se molimo za svoje pokojne i za du e u èistili tu. Martina Matiæ, Vid 6. c

Svi Sveti i Mrvi dan Ovo su dani kada ljudi svojim bli njima nose na grob cvijeæe i svijeæe. Tada smo tu ni, jer na ih najmilijih nema s nama. Molimo se za pokojne osobito za najbli e. Molimo se za njih, ali i oni se mogu moliti za nas. Crkva se uvijek molila za mrtve i preporuèivala molitva za njih. Najbolja molitva za mrtve je sveta misa i sveta prièest. Crkva daje i oproste vezane uz molitve za pokojne. Tako se na Mrtvi dan mo e dobiti potpuni oprost za du e pokojnih ako se ispovijedi, prièesti, pohodi crkva i izmoli 6 Oèe na a i Zdravomarija na odluku sv.Oca. Kolikogod puta se taj dan pohodi crkva mogu se ove molitve izmoliti za neku du u u èistili tu. Cijeli mjesec studeni je posveæen molitvama za pokojne.

Renato Maru iæ, 4. razred Prud KRI - olovka

PISMO SVETOM NIKOLI Dragi Sveti Nikola! Stani pred moja vrata. Tiho polako otvori vrata i otiði do prazne èizmice. Ako se zadr i malo kraj nje, ona æe se pretvoriti u punu vreæu slatki a. Sveti Nikola ne zaboravi i na ostalu djecu i na gladne koji me uvijek brinu! Voli te tvoj Ivana! Ivana Matiæ, IV razred O Vid

Silvija Bezer, Vid 6. c

LIST UPE GOSPE

SNJE NE br. 12. 2007.

Min i Max temperature u 2006. godini Prosinac 2006: Datum:

Minimalna temperatura

15.12.2006 16.12.2006 17.12.2006 18.12.2006 19.12.2006 20.12.2006 21.12.2006 22.12.2006 23.12.2006 24.12.2006 25.12.2006 26.12.2006 27.12.2006 28.12.2006 29.12.2006 30.12.2006 31.12.2006

Maksimalna temperatura

-1,0°C -1,2°C +0,8°C +6,5°C +5,0°C +6,2°C +2,2°C +1,8°C -1,7°C -2,5°C -2,4°C +0,9°C -3,0°C -4,7°C -2,9°C -2,7°C -2,0°C

11,4°C 10,8°C 8,2°C 10,0°C 6,9°C 9,1°C 10,3°C 10,1°C 10,6°C 7,5°C 11,0°C 11,1°C 8,2°C 7,1°C 8,4°C 9,9°C 5,8°C

Minimalna temperatura u 12 mjesecu bila je -4,7°C dana 28. 12. 2006. u 05 h, maksimalna temperatura bila je 15,8°C dana 09. 12. 2006. u 13 h. Napomena: Svi podaci mjereni su u meterolo koj kuæici s digitalnim termometrom tako da ostupanja nema ili je minimalno, najvi e do 0,3°C!!! Vicko Maru iæ

Statistika padavina u 2006. godini Studeni: 01.-02. 11. 2006. ukupno 10 mm oborina 12.-13. 11. 2006. ukupno 4 mm oborine 20.-23. 11. 2006. ukupno 32,5 mm oborina Ukupno oborina u 11. mjesecu 46,5 mm ili 46,5 l/m2 Prosinac:

07.-09. 12. 2006. ukupno 25 mm oborina 10.-11. 12. 2006. ukupno 5 mm oborina 17.-19. 12. 2006. ukupno 46 mm oborina

Ukupno oborina u 12 mjesecu 76 mm ili 76 l/m2 Vicko Maru iæ

LIST UPE GOSPE

SNJE NE br. 12. 2007.

LIST UPE GOSPE

SNJE NE br. 12. 2007.