Nautička Hrvatska

Jadransko more

Jadransko more dio je Sredozemnoga mora koji se najdublje uvukao u europsko kopno, a podruËje koje pripada Hrvatskoj rese atraktivni i raznoliki obalni krajolik te Ëak 1185 otoka, otoËiÊa, grebena i hridi. Hrvatska obalna crta dugaËka je 5951 kilometar.

Jadranski otoci idealno su rasporeeni za nautiËare.

Pruæaju se, ponegdje s manjim prekidima, uzduæ najveÊega dijela obale, u nizu, sve od Rijeke pa do Dubrovnika.

Meusobno udaljeni, uglavnom ne viπe od deset nautiËkih milja, zatvaraju brojne kanale izmeu kopna i otoka te meu sobom. Na otocima i kopnu mnogo je zaljeva i luka u kojima se moæe vezati ili sidriti. To su idealna mjesta za plovidbu pod jedrima, ali i za krstarenja motornom jahtom ili barkom za sportski ribolov. Niπta nije toliko udaljeno, pa ako æelite, moæete cijeli dan provesti u plovidbi. Okrene li loπe vrijeme ili jako zapuπe, uvijek je u blizini neko mjesto gdje Êete se skloniti.

Glavne vjetrove Jadranskoga mora nautiËari uglavnom dobro poznaju. To su - od sjevera u smjeru kazaljke na satu - tramontana (N), bura (NE, moæe biti ciklonska i anticiklonska), levanat (E), zimski levanat, jugo (SE, moæe biti ciklonsko i anticiklonsko), oπtro (S), lebiÊ/garbin (SW), pulenat (W), maestral (NW) i burin (ljetni termiËki kopnenjak). Tijekom nautiËke sezone prilike za plovidbu uglavnom su povoljne. Maestral kao najËeπÊi ljetni vjetar i stabilna tramontana izrazito su ugodni vjetrovi za jedrenje.

SliËno je s levantom, a povoljno je i ne pretjerano jako jugo, no ono ljeti rjee puπe. »ak i bura pomalo smanji svoju snagu, iako na nju, kao i na ljetne nevere, koje obiËno dolaze sa zapada i jugozapada, treba dobro paziti.

Razvedenost obale, struje i lokalni vjetrovi navigaciju Ëine zanimljivom. Na brodu se uvijek neπto dogaa. Na jedrilici Ëas jedrite niz vjetar, zatim valja skrenuti u vjetar, pa proÊi nekim uskim kanalom ili vratima. Ta raznolikost vrijedi i kad plovite motornim brodom.

Dok plovite, krajolik se stalno mijenja. MjestimiËno je obala gotovo nenaseljena i pusta, tuËena zimskim burama, poput one sa sjeverne strane Krka, Raba ili Paga. Juæne strane obiËno su bogate vegetacijom. Na trenutke Êete ploviti uz gustu borovu πumu koja se spuπta sve do mora, kao na Lastovu ili Jakljanu, Ëas Êe vam pogled zaklanjati makija ili krπ. Prolazit Êete i pristajati uz mediteranske

korice_HR_kraca.indd 1

gradove, ali i mala ribarska naselja. OtoËna mjesta su raznolika, zanimljiva i vrijedi ih upoznati. Mnoga, poput KorËule, Staroga Grada ili Visa, potjeËu joπ od antiËkoga doba. Druga su mjesta mlaa, nastala kao ribarske luke ili luke velikih otoËnih naselja podalje od mora.

Jadran se moæe podijeliti na razliËite naËine. Hrvatski meteorolozi cijelo Jadransko more dijele na sjeverni, srednji i juæni Jadran po crtama Ancona - Zadar i Monte Gargano - Dubrovnik. Kada je rijeË o hrvatskome dijelu Jadrana, meu nautiËarima je uobiËajena podjela na dva podruËja, s prijelomnicom kod rta PloËa ili Planka (punta Planka) izmeu Rogoznice i Primoπtena, a to ima uporiπte kako u geografiji (pred rtom PloËa postoji prekid u niski otoka), tako i u klimatsko-vremenskim obiljeæjima. Za potrebe plovidbe i ove edicije, razdijelit Êemo ga na: Istru, kvarnerske i podvelebitske otoke i obalu, te zadarski, πibenski, splitski i dubrovaËki arhipelag i obalu.

11/13/08 3:40:05 PM

Jadransko more

Jadransko more dio je Sredozemnoga mora koji se najdublje uvukao u europsko kopno, a podruËje koje pripada Hrvatskoj rese atraktivni i raznoliki obalni krajolik te Ëak 1185 otoka, otoËiÊa, grebena i hridi. Hrvatska obalna crta dugaËka je 5951 kilometar.

Jadranski otoci idealno su rasporeeni za nautiËare.

Pruæaju se, ponegdje s manjim prekidima, uzduæ najveÊega dijela obale, u nizu, sve od Rijeke pa do Dubrovnika.

Meusobno udaljeni, uglavnom ne viπe od deset nautiËkih milja, zatvaraju brojne kanale izmeu kopna i otoka te meu sobom. Na otocima i kopnu mnogo je zaljeva i luka u kojima se moæe vezati ili sidriti. To su idealna mjesta za plovidbu pod jedrima, ali i za krstarenja motornom jahtom ili barkom za sportski ribolov. Niπta nije toliko udaljeno, pa ako æelite, moæete cijeli dan provesti u plovidbi. Okrene li loπe vrijeme ili jako zapuπe, uvijek je u blizini neko mjesto gdje Êete se skloniti.

Glavne vjetrove Jadranskoga mora nautiËari uglavnom dobro poznaju. To su - od sjevera u smjeru kazaljke na satu - tramontana (N), bura (NE, moæe biti ciklonska i anticiklonska), levanat (E), zimski levanat, jugo (SE, moæe biti ciklonsko i anticiklonsko), oπtro (S), lebiÊ/garbin (SW), pulenat (W), maestral (NW) i burin (ljetni termiËki kopnenjak). Tijekom nautiËke sezone prilike za plovidbu uglavnom su povoljne. Maestral kao najËeπÊi ljetni vjetar i stabilna tramontana izrazito su ugodni vjetrovi za jedrenje.

SliËno je s levantom, a povoljno je i ne pretjerano jako jugo, no ono ljeti rjee puπe. »ak i bura pomalo smanji svoju snagu, iako na nju, kao i na ljetne nevere, koje obiËno dolaze sa zapada i jugozapada, treba dobro paziti.

Razvedenost obale, struje i lokalni vjetrovi navigaciju Ëine zanimljivom. Na brodu se uvijek neπto dogaa. Na jedrilici Ëas jedrite niz vjetar, zatim valja skrenuti u vjetar, pa proÊi nekim uskim kanalom ili vratima. Ta raznolikost vrijedi i kad plovite motornim brodom.

Dok plovite, krajolik se stalno mijenja. MjestimiËno je obala gotovo nenaseljena i pusta, tuËena zimskim burama, poput one sa sjeverne strane Krka, Raba ili Paga. Juæne strane obiËno su bogate vegetacijom. Na trenutke Êete ploviti uz gustu borovu πumu koja se spuπta sve do mora, kao na Lastovu ili Jakljanu, Ëas Êe vam pogled zaklanjati makija ili krπ. Prolazit Êete i pristajati uz mediteranske

korice_HR_kraca.indd 1

gradove, ali i mala ribarska naselja. OtoËna mjesta su raznolika, zanimljiva i vrijedi ih upoznati. Mnoga, poput KorËule, Staroga Grada ili Visa, potjeËu joπ od antiËkoga doba. Druga su mjesta mlaa, nastala kao ribarske luke ili luke velikih otoËnih naselja podalje od mora.

Jadran se moæe podijeliti na razliËite naËine. Hrvatski meteorolozi cijelo Jadransko more dijele na sjeverni, srednji i juæni Jadran po crtama Ancona - Zadar i Monte Gargano - Dubrovnik. Kada je rijeË o hrvatskome dijelu Jadrana, meu nautiËarima je uobiËajena podjela na dva podruËja, s prijelomnicom kod rta PloËa ili Planka (punta Planka) izmeu Rogoznice i Primoπtena, a to ima uporiπte kako u geografiji (pred rtom PloËa postoji prekid u niski otoka), tako i u klimatsko-vremenskim obiljeæjima. Za potrebe plovidbe i ove edicije, razdijelit Êemo ga na: Istru, kvarnerske i podvelebitske otoke i obalu, te zadarski, πibenski, splitski i dubrovaËki arhipelag i obalu.

11/13/08 3:40:05 PM

Marine 1. ACI UMAG 2. MARINA NAUTICA NOVIGRAD 3. MARINA »ERVAR PORAT / PORE» 4. MARINA PORE» 5. MARINA PARENTIUM / PORE» 6. MARINA FUNTANA 7. MARINA VRSAR 8. MARINA VALALTA 9. ACI ROVINJ 10. ACI PULA 11. TEHNOMONT MARINA VERUDA / PULA 12. ACI POMER 13. ACI CRES 14. ACI OPATIJA / I»IΔI 15. MARINA ADMIRAL / OPATIJA 16. MARINA PUNAT 17. ACI SUPETARSKA DRAGA

korice_HR_kraca.indd 2

18. ACI RAB 19. Y/C MARINA MALI LO©INJ 20. ACI ©IMUNI 21. MARINA BORIK /ZADAR 22. TANKERKOMERC MARINA ZADAR 23. MARINA VELI RAT / DUGI OTOK 24. OLIVE ISLAND MARINA / UGLJAN 25. MARINA PREKO 26. MARINA DALMACIJA / BIBINJE-SUKO©AN 27. MARINA VELI IÆ 28. MARINA KORNATI / BIOGRAD 29. MARINA ©ANGULIN /BIOGRAD 30. ACI ÆUT 31. ACI PI©KERA 32. MARINA HRAMINA / MURTER 33. MARINA BETINA 34. ACI JEZERA 35. MARINA TRIBUNJ 36. ACI VODICE 37. ACI SKRADIN 38. MARINA MANDALINA / ©IBENIK 39. YACHT MARINA SOLARIS / ©IBENIK 40. MARINA KREMIK / PRIMO©TEN 41. MARINA FRAPA / ROGOZNICA 42. MARINA AGANA / MARINA 43. ACI TROGIR 44. MARINA KA©TELA 45. ACI SPLIT 46. MARINA LAV 47. MARINA BRELA 48. MARINA BA©KA VODA 49. MARINA TU»EPI 50. ACI MILNA 51. ACI VRBOSKA 52. ACI PALMIÆANA 53. MARINA OREBIΔ 54. ACI KOR»ULA 55. MARINA LUMBARDA 56. ACI DUBROVNIK

IzdavaË HRVATSKA TURISTI»KA ZAJEDNICA www.hrvatska.hr Za izdavaËa mr. sc. NIKO BULIΔ Urednici SLAVIJA JA»AN OBRATOV BRASLAV KARLIΔ Asistentica urednice IVA PU–AK Tekst BRASLAV KARLIΔ Dizajn DIZAJN LAB Fotografije IVO PERVAN BRASLAV KARLIΔ DAMIR FABIJANIΔ MILAN BABIΔ JURAJ KOPA» IVAN HRELJANOVIΔ NINO MARCUTTI RENCO KOSINOÆIΔ ZLATKO RAMNI»ER SMILJAN STRIHIΔ MIRO ANDRIΔ SERGIO GOBBO LJUBO GAMULIN i MLADEN ©»ERBE. Tisak RADIN REPRO I ROTO, Zagreb Zagreb, 2008.

IzdavaË ne jamËi apsolutnu toËnost ovdje objavljenih informacija i ne snosi odgovornost uslijed eventualne netoËnosti ili promjene tih informacija.

11/13/08 3:40:22 PM

Kada ploveÊi iz TrπÊanskoga zaljeva usmjerimo provu prema savudrijskom svjetioniku, Ëije se svjetlo za lijepa vremena vidi s 32 kilometra udaljenosti, znamo da nas Ëeka najljepπa avantura. Plovit Êemo hrvatskom obalom sve do njezinoga najjuænijega rta - Oπtra, meu viπe od tisuÊu otoka, hridi i grebena. Vezat Êemo na stoljetnim rivama jadranskih gradiÊa, sidriti u uvalama gdje Êe naπ brod ponekad biti usamljena jedrilica u potrazi za romantikom, a negdje jedna od nekoliko desetaka sliËnih barki πto je u velikom zaljevu naπla spokoj i sigurnost, uplovljavat Êemo u moderne marine, katkad vez naÊi u luËici sportskoga kluba. Jedriti od otoka do otoka, katkada otvorenim morem, a gdjegod tek koju milju πirokim kanalima. Ukratko, pred nama je ono πto nautiËari iπËekuju svih onih dana kad ih hladna zima i poslovne brige odvedu daleko od najdraæega nam okoliπa - mora.

HTZ_NautHrv_FIN_KB_01.indd 3

11/13/08 3:36:16 PM

HTZ_NautHrv_FIN_KB_01.indd 4

11/13/08 3:36:29 PM

Istra

NajveÊi hrvatski poluotok nautiËaru pokazuje dva lica.

Zapadnu obalu Istre, od Kanegre na sjeveru pa sve do rta Kamenjaka na krajnjemu jugu, rese stoljetni gradiÊi, koje obiljeæavaju visoki zvonici πto se diæu nad morem.

To je obala vjekovne komunikacije sa sjevernojadranskim talijanskim lukama. IstoËna obala Istre, sve gore do Preluka, mistiËnija je, manje nastanjena i rjee posjeÊena.

Tuda se i manje plovi jer uobiËajen nautiËki put od krajnjega juga Istre vodi k Cresu i Loπinju te dalje niskom otoka prema jugoistoku.

VraÊamo se opet pod svjetionik Savudriju. Kada proemo svjetionik, obiËno otplovimo ravno u Umag, zaobilazeÊi u velikom luku pliÊine πto se proteæu viπe od pola milje od obale.

Umag i Novigrad Dva graniËna prijelaza, na lukobranu marine i na gatu na umaπkoj rivi, ljeti rade punom parom. U Umagu je i jedna od najveÊih i najboljih marina iz lanca ACI (Adriatic Croatia International Club), najveÊega lanca marina na Sredozemlju.

Doplovite li ovdje krajem srpnja, ostanite koji dan i pogledajte najbolje svjetske tenisaËe na zemlji kako se bore na ATP turniru na πkoljkastome stadionu tik uz obalu. Æelite li, pak, doæivjeti ambijent tipiËne istarske ribarske luke, najbolje je uploviti u Novigrad, samo sedam nautiËkih milja juæno od Umaga. MandraË πto se uvukao u srediπte mjesta prepun

je ribarskih brodova. Te su barke opremljene za lov πkoljki, kojima je more ovdje bogato, i ribe, najËeπÊe listova. Brod Êe vam biti na sigurnome, vezan u marini Nautica, jednoj od najluksuznijih na Jadranu, ili na lukobranu πto πtiti novigradsku luku od juænih vjetrova.

Volite li sidrenje, priliku za to naÊi Êete juæno od Novigrada u uvali Tar, na istoËnoj strani luke Mirne, u kopno uvuËenoga zaljeva u koji se ulijeva istoimena rijeka. Zaljev je zahvaljujuÊi mijeπanju slatke vode i mora bogat ribom, osobito lubinima (brancinima) i ciplima, koji se jedanput godiπnje, u prosincu, izlovljavaju, pa je to prava ribarska feπta.

PoreË i Vrsar Dalje se niz obalu sve do Vrsara smjenjuju ubavi gradiÊi, turistiËka naselja i kampovi. NautiËari tu mogu uploviti u viπe marina. Prva, na koju Êemo naiÊi, marina »ervarPorat jedna je od najstarijih u Hrvatskoj. U PoreËu su Ëak dvije, u samom gradiÊu i u uvali Mulandarija. Lijepo je vezati i na rivi toga grada, proπetati njegovim kalama, Ëiju smo geometriju naslijedili joπ od starih Rimljana, te obiÊi znamenitu Eufrazijanu.

Prilika za zastanak opet se pruæa u Funtani i Vrsaru. Dvije lijepe, moderne i dobro voene marine smjestile su se u dva posve razliËita gradiÊa. Funtana, kao da se skrila od mora, povukla se u unutraπnjost, ostavivπi na moru samo ribarske brodove, jahte i kupaËe, dok se Vrsar, gradiÊ u 5

HTZ_NautHrv_FIN_KB_01.indd 5

11/13/08 3:36:32 PM

kojem se Casanova takoer ogledao na ljubavnom polju, nadvio nad zaljev u kojemu je sagraena jedna od najljepπih i najbolje voenih marina na Jadranu. Sve obale toga porta zauzele su jahte, brodice i ribarski brodovi, a kamene kolone uz obalu prava su mala umjetniËka djela - svaku je kipar isklesao na svoj naËin. Vrsar je, inaËe, i ljetni dom najveÊega æivuÊega hrvatskoga kipara Duπana Dæamonje, oko Ëijega ateljea se nalazi veliki park skulptura.

Rovinj Do Rovinja, sljedeÊega, po mnogima najljepπega istarskoga obalnoga gradiÊa, tek je pet milja plovidbe. Na pola puta duboko u kopno uvukao se Limski kanal. Uzak i gotovo deset kilometara dugaËak morski zaljev πto ga je nekada davno izdubla moÊna prarijeka, danas je jedinstvena geomorfoloπko-bioloπka sredina kakvoj nema sliËne u ovome dijelu svijeta. Na juænim mu stranama raste sjeverna, a na sjevernima juæna vegetacija, u podmorju mu vrije æivot. Limskim kamenicama, znamenitima po okusu, teπko da ima premca.

Svaki nautiËar koji je ikada bio u Rovinju znade ga izdaleka prepoznati. Vizura staroga grada, koji se s niskom otoËiÊa pred sobom otkida obali i nad kojom se visoko nad morem uzdiæe zvonik crkve sv. Eufemije, jedinstvena je u svojoj nenametljivoj strukturi. Gdje god se naemo, pogled se odmara na kuÊama πto izlaze iz mora, na zelenilu Sv. Katarine, πumovitoga otoka πto je nekada bio utoËiπte poljskome grofu Karolu Milewskome, a danas turistima πto tu bjeæe i nalaze mir od globalizacijske svakodnevice.

A πto tek reÊi za otoËiÊe koji se od rta Kurent pruæaju put puËine! Sv. Andrija, Maπkin, Sturag, Sv. Ivan i Sv. Ivan na PuËini te joπ pokoja hrid, Rovinju daju πarm juænih dalmatinskih otoka, a nautiËare mame da u njihovoj zavjetrini bace sidro. I ti su otoci puni priËe. Sv. Andrija, danas turistiËko podruËje, nekada je bio dom plemiÊke

obitelji Hütterott, a na Sv. Ivanu je crkvica koju su dugo odræavali rovinjski ribari. Taj niz zavrπava Sv. Ivanom na PuËini, velikom hridi na kojoj je sagraen impresivni kameni svjetionik.

Brijuni Kako se ide put juga Istre, nastavlja se niska obala a nautiËari obiËno pramac usmjere put Brijuna, koje je krajem XIX. stoljeÊa austrijski industrijalac Paul Kupelwieser od zapuπtenoga i malariËnoga otoËja pretvorio u oazu odmora, sporta i mondene zabave. Tu je moguÊe vezati u glavnoj luci ili usidriti u luci Sv. Mikule na Malome Brijunu. Arhipelag je nacionalni park, turistiËko podruËje, a dio njegove juæne i zapadne obale s otoËiÊem Vangom zauzele su rezidencijalne dræavne vile. Brijuni su i danas svijet za sebe. Tu imate priliku obilaziti otoËje na kojem su uæivale europske okrunjene glave i bogataπi. Nekadaπnji jugoslavenski predsjednik Tito ljetovao je ondje gotovo trideset i pet godina.

Kad krenete otoËjem, naiÊi Êete na prostrane parkove s livadama i egzotiËnim drveÊem, guste πume crnike, staniπta nevjerojatne mjeπavine æivotinja, terene za golf i polo, arheoloπke ostatke dvora Gaja Lekanija, rasute vile…

Brijuni su u XIX. stoljeÊu imali i vaænu vojnu ulogu. Tvrava Minor na Malome Brijunu i danas podsjeÊa na ta vremena samo πto njome umjesto strogih K. u. K. oficira πeÊu glumci teatra Ulysses kojima je ona ljetna pozornica i dom.

Usidriti se u luci Maloga Brijuna i odvesti se bajbotom do njih, sjesti u improvizirano gledaliπte i prepustiti se Ëaroliji glume dobra je ideja, zar ne?!

Pula Samo je nekoliko milja plovidbe od Brijuna do Pule, velike luke smjeπtene u dubokome zaljevu, koju i danas πtiti stari lukobran. Od te prostrane luke nautiËarima je sada

6

HTZ_NautHrv_FIN_KB_01.indd 6

11/13/08 3:36:34 PM

HTZ_NautHrv_FIN_KB_01.indd 7

11/13/08 3:36:37 PM

namijenjeno nekoliko vezova na rivi i marina, u kojoj ste na vezu tik pod blistavo oËuvanom Vespazijanovom Arenom, jednim od najljepπih antiËkih spomenika uopÊe. Ostatak zauzimaju poznato hrvatsko brodogradiliπte Uljanik, nekadaπnji Arsenal, vezovi ribarskih brodova i brojna bivπa vojna postrojenja, koja Êe se u buduÊnosti prenamijeniti za nautiËare. ©etnja po uskim pulskim ulicama, koncerti u Areni i filmski festival dat Êe sadræaj vaπem boravku.

No pravi nautiËki æivot pulsira koju milju juænije. Proπavπi pulska kupaliπta, æala i kamene ploËe pod vilama i hotelima, stiæemo do otoËiÊa Veruda i FraπkeriÊ, koji kriju ulaz u luku Verudu, PjeπËanu uvalu (Valsabion) i Soline. Veruda je sigurna luka Ëiju su zapadnu obalu zauzeli vezovi pulskih jedriliËarskih klubova, a istoËna sva pripada marini Veruda, jednoj od najveÊih na Jadranu. U Ëitavoj je luci æivo, a rijetko Êete se tamo zateÊi da tkogod ne uplovljava ili

isplovljava. Tu je sjediπte mnogih Ëarter flota, a odavde do otoka jadranskoga niza tek je dvadesetak nautiËkih milja.

Blaguje se u nekoliko izvrsnih restorana. Æelite li pobjeÊi od vreve marine, ne trebate daleko. Kupati se moæete u zavjetrini otoka Fraπkere, a æelite li provesti mirnu noÊ na sidru, dovoljno je uploviti u susjednu uvalu Soline.

Veruda i Soline, uz joπ dvije manje, ali zaπtiÊene uvale Paltanu i Valmiæeju, najjuæniji su nautiËki toposi Istre.

Odavde do rta Kamenjak, krajnje juæne toËke istarskoga kopna, samo su tri ili Ëetiri milje. No, juæno od Kamenjaka Ëeka nas joπ jedna ljepota - svjetionik Porer. On nas upozorava na opasne hridi, otoËiÊe i pliÊine πto se milju pruæaju od kopna. ProÊi ispod njegove trideset pet metara visoke kule znaËi da smo uplovili u prostor jadranskih otoka. Plovidba uz njih ono je o Ëemu veÊina nautiËara sanjari Ëitave duge zime. Zato se od Porera obiËno uzima

8

HTZ_NautHrv_FIN_KB_01.indd 8

11/13/08 3:36:43 PM

HTZ_NautHrv_FIN_KB_01.indd 9

11/13/08 3:36:47 PM

kurs k dvadesetak milja udaljenim Unijama ili kreÊe prema tek neπto bliæem Cresu. Za ovu Êemo priliku odabrati razliËit put. Plovit Êemo uz istoËnu obalu Istre put sjevera, sve do najveÊe hrvatske luke, Rijeke.

IstoËnom obalom Istre Tik iza rta Kamenjaka dvije su lijepe uvale, PortiÊ i Debeljak, ugodne za kupanje i sidrenje noÊu, osim po buri. Malo sjevernije od njih pravi je mali labirint otoka, otoËiÊa i hridi πto skrivaju ulaz u Medulinski zaljev, koji je nazvan po mjestu na njegovoj sjeveroistoËnoj obali. Velik, viπe od milje protegao se u kopno, te jednako toliko πirok, sigurno je zakloniπte za mnoge brodove. Tu je, u Pomeru, smjeπtena joπ jedna ACI-jeva marina. Svuda naokolo slikovita su istarska mjestaπca - Premantura, Liænjan, ©iπan - gdje se joπ moæete druæiti s domaÊim stanovniπtvom i popiti bukaletu vina, ali do tamo Êe vam trebati prijevoz.

Isplovljavamo iz Medulinskoga zaljeva put sjevera.

Obilazimo nisku puntu Marlera, prolazimo izvan ribarske luke Kuje i plovimo prema luci Budava. Ubrzo, pejsaæ se mijenja. Nestaju plodna polja πto se spuπtaju do mora. Sve je viπe stjenovite obale, obrasle makijom ili crnogoricom.

Ovdje smo veÊ u vodama Kvarnerskoga zaljeva. Daleko prema sjeveru nazire se masiv UËke. U Kvarneru je ËeπÊa bura nego ljetni maestral, pa kad se njime plovi, valja biti

na oprezu. Prva velika uvala ispred prove je luka Budava.

Gotovo milju duboka, danas zbog ribogojiliπta viπe sluæi ribarskim brodovima negoli nautiËarima. Nekoliko milja put sjevera je uvala Vinjole s tri kraka, od kojih najduæi po obliku nazivaju i Dugom uvalom. Nastavljamo plovidbu do luke Krnica. Tu se usidrila brojna flota πto ribari ovim dijelom Jadrana.

NajveÊi zaljev na ovoj obali Istre - Raπki, koji nautiËari neopravdano zanemaruju, pruæit Êe mnogo onome tko u nj uplovi. Prije svega, moguÊnost da pobjegne od ljetne guæve i nae se na osami. U njegovih πest i pol milja, koliko se uvukao u kopno, ima mjesta za sidrenje, usamljenih plaæa, divljih stjenovitih obala, a tu su i dva mjestaπca, stariji Trget, na samom kraju zaljeva, i Tunarica, novijega datuma, Ëije su se kuÊe svile u lijepoj uvali na sjeveroistoËnoj obali zaljeva.

Plovimo dalje prema Crnoj punti, jednom od poznatih kvarnerskih rtova, obiljeæenim skladnim svjetionikom πto izranja iz mora i nad kojim se nadvija gusta tamnozelena πuma. Obala prema sjeveru sura je i nenastanjena, pa nam do Rapca, izuzmemo li lijepu pustu uvalu Prklog i naseljenu Sv. Marinu, valja broditi sedam milja. Rabac, prvi od gradiÊa na koje Êemo naiÊi u plovidbi do Preluka, joπ Ëeka da ga nautiËari otkriju. Vez na rivi, sidriπte u uvali i marina u planovima, to je ono πto se nudi. Do

10

HTZ_NautHrv_FIN_KB_01.indd 10

11/13/08 3:36:52 PM

HTZ_NautHrv_FIN_KB_01.indd 11

11/13/08 3:36:57 PM

MoπÊeniËke Drage, s kojom poËinje niz Ëuvenih ljetovaliπta istoËne obale Istre, joπ je deset milja. ProÊi Êemo uz Plominsku luku, dubok zaljev u kojem se smjestila velika termoelektrana, i Brestovu, trajektnu luku, pa uploviti u vode RijeËkoga zaljeva.

12

HTZ_NautHrv_FIN_KB_01.indd 12

11/13/08 3:37:03 PM

HTZ_NautHrv_FIN_KB_01.indd 13

11/13/08 3:37:08 PM

HTZ_NautHrv_FIN_KB_01.indd 14

11/13/08 3:37:14 PM

Kvarner

Kvarnerski i podvelebitski otoci - Krk, Cres, Loπinj, Unije, Srakane, Ilovik, Rab, Pag te mnogi manji, ali takoer i obala, imaju dva lica. Sve do Preluka, gdje kopno naglo, pod pravim kutom zavija prema jugoistoku, carstvo je bogate vegetacije, ali Ëim proemo Rijeku obala postaje oporija, izbrazdana uvalama u koje su vododerine nanijele blistave oblutke i oblikovale osamljena æala. Sjeverne strane Cresa, Krka, Raba i Paga ogoljele su zbog udara bure, dok juæne imaju mnogo viπe vegetacije, a tu su uglavnom i otoËna naselja. No, do Loπinja i manjih otoka Suska i Ilovika, dalje na puËini, taj vjetar stiæe oslabljen, pa su im i sjeverne obale zelenije...

Kanalima izmeu ovih otoka u sezoni brodi puno jedrilica i jahti koje hitaju k jugu ili se odande vraÊaju. Ta je obala prepuna zaljeva i sidriπta. Dovoljno je reÊi Punta Kriæa, MaraËol, Artatore, Ilovik, Krivica, Δifnata da se pred oËima pojavi slika niza sigurno ukotvljenih brodica. Tu je i nekoliko modernih marina. Na kopnu one u IËiÊima i Opatiji, a na otocima u Puntu, Cresu, Malome Loπinju, Rabu i Supetarskoj Dragi. Velebitski kanal posvemaπnja je suprotnost. Gotovo posve gola obala strmo se spuπta u more i nije naklonjena nautiËaru, ali i tu je moguÊe naÊi ljepotu i osamu.

Opatija i Rijeka No, vratimo se plovidbi. Niz bijelih æala zove na zastanak i kupanje dok polako uplovljavamo u prostrani RijeËki zaljev.

Pred nama je na kopnu niz mjesta - MoπÊeniËka Draga, Lovran, Ika, IËiÊi, Opatija i Volosko. Smjenjuju se plaæe, mandraËi, marine, hoteli i vile... Naπ Êe izbor za vez biti ACIjeva marina u IËiÊima, jedna od najboljih koje ovaj lanac ima. »ekaju nas duge πetnje uz opatijski lungomare, æivost tih gradiÊa u ljetno doba plovidbe ili buenje prirode u proljeÊe te smiraj nakon ljeta i sezone krajem rujna i u listopadu.

Put bi nas lako mogao odvesti i do Rijeke, najveÊega hrvatskoga luËkoga grada, osobito ako smo se ovdje zatekli poËetkom lipnja kad se odræava Fiumanka, najveÊa regata ovoga kraja, ili u rujnu kad je na rasporedu Galiola, regata u kojoj, Ëesto i po teπkom moru, valja dosegnuti hrid Galiolu, πto se usidrila usred Kvarnera, i vratiti se. Rijeka je i mjesto poznato po dobrim jedriliËarima i ribolovcima. Tu su njihove luËice i klubovi.

Iz RijeËkoga zaljeva rijetko se plovi uz obalu put juga.

Glavni nautiËki putevi vode juænom obalom Krka pa dalje do Raba ili uz Cres pa Loπinj. Od Rijeke prema jugu uz obalu niæu se gradiÊi bogate povijesti. Bakar, u dubokome i dobro zaπtiÊenome Bakarskome zaljevu, staro je pomorsko srediπte i uËiliπte. Na jugoistoËnome kraju Bakarskoga zaljeva je Kraljevica i njezino brodogradiliπte. Tu su i Crikvenica, Selce i Novi Vinodolski, moderna turistiËka srediπta iz kojih brojne brodice i gliseri svakoga dana kreÊu do uvala i plaæa na sjevernoj obali Krka. Senj, najveÊa podvelebitska luka, mjesto je nataloæene povijesti. To 15

HTZ_NautHrv_FIN_KB_01.indd 15

11/13/08 3:37:17 PM

srediπte senjskih uskoka, na koje podsjeÊa kula Nehaj, nastalo je joπ u antiËko doba, a u XIX. stoljeÊu bilo je luka jedrenjaka. Iako ta mjesta nemaju komercijalnih marina, moæe se naÊi vez na njihovim rivama. Ovo je podruËje najjaËe bure na Jadranu, ali ako se prati prognoza i ako se znaju uoËiti njezini predznaci, i u tom se akvatoriju moæe uæivati. Od Senja pa sve do Novigradskoga mora nastavlja se relativno rijetko naseljena i negostoljubiva obala s jednim gradom, Karlobagom, pa Êemo se vratiti u neku od opatijskih marina i zaploviti put juga. Oplovit Êemo najprije Krk, a tada se zaputiti oko Cresa i Loπinja.

Krk Napuπtamo opatijski kraj i po jutarnjoj tramontani stiæemo do Glavotoka na otoku Krku. Sjeverno od nas ostao je zaljev Omiπalj, koji ravnopravno dijeli industrijske terminale i vezove te lijepe omiπaljske kuÊe. Tu su i Njivice, turistiËko mjesto, s malom luËicom i dobrim restoranima, pa Malinska, koju sve ËeπÊe posjeÊuju nautiËari i u kojoj je sagraena manja luËica, i naposljetku Porat i VantaËiÊ, nekada ribarska sela koja sve viπe postaju gradiÊi. Od Glavotoka, gdje smo doplovili, poËinje za plovidbu najugodniji dio Krka. Tu se niæu uvale oiviËene gustom πumom u kojima se moæe sidriti na osami, a ponegdje i pronaÊi mjesto za vez. Pristati se moæe i na samome rtu Glavotok pod samostanom i crkvom svete Marije, ali uglavnom se plovi do Vele i Male Jane, Torkula ili Sv. Fuske i tamo traæi mjesto za brod. Iz sljedeÊe uvale - Valbiske, gotovo bez prekida plove trajekti prema Meragu na Cresu. Zna se sidriti i u uvalama Lagdimor i Sv. Juraj izmeu Valbiske i grada Krka pa otploviti odatle do glavnoga otoËkoga mjesta.

Krk, staro glagoljaπko srediπte, mjesto je prebogate proπlosti, pa ako pronaete vez u njegovoj luci, ostanite tu bar jedan dan, obiite grad, njegove crkve i zidine. Premda je Krk najveÊi grad na otoku, nautiËarima je najvaæniji tri

milje istoËniji Punat. U gradiÊu na istoËnoj obali potpuno zaπtiÊene, plitke Puntarske drage nalazi se jedna od najstarijih i najboljih hrvatskih marina s bogatom ponudom i vlastitim brodogradiliπtem. I u Puntarskoj dragi nalazi se mjesto koje se mora posjetiti. Na otoËiÊu Koπljunu su benediktinci joπ u XII. stoljeÊu osnovali samostan. Vrijedi osjetiti taj ugoaj mira i kontemplacije, posjetiti vrijednu samostansku biblioteku. Naravno, u zaljevu se moæe i sidriti.

Najljepπe krËke plaæe su na krajnjemu jugu otoka podno Stare Baπke i na putu prema Senjskim vratima, jednom od mitskih mjesta bure na cijeloj istoËnoj obali Jadrana.

Bijela æala uvuËena u obalu koja je opet gola, bez drveÊa, do kojih se dolazi brodom, slikovita su i lijepa za kupanje.

Kada proemo Senjska vrata, uplovit Êemo u Baπku dragu, veliki zaljev grada Baπke u kojem je najveÊa plaæa na otoku.

Uz plaæu su moderne zgrade i hoteli, a stari dio gradiÊa

16

HTZ_NautHrv_FIN_KB_01.indd 16

11/13/08 3:37:19 PM

HTZ_NautHrv_FIN_KB_01.indd 17

11/13/08 3:37:22 PM

svio se oko lukobrana koji πtiti gradsku luku. Dalje prema sjeveru i cijelom sjevernom stranom otoka nastavlja se negostoljubiva obala πibana burom. Vela i Mala Luka jedine su dvije uvale koje Êe nam sve do Vrbnika, πto se smjestio na sredini sjeveroistoËne obale Krka, pruæiti zaklon. Nekad su u njemu stolovali knezovi Frankopani, uz Zrinske najmoÊniji hrvatski feudalni velikaπi. Uplovite li u malu vrbniËku luku i veæete iza visokoga lukobrana koji Êe vas zaπtititi od bure, ugledat Êete taj gradiÊ doslovno nad sobom. I sigurno uæivati u njegovom ugoaju, odliËnoj vrbniËkoj ælahtini i nekoliko izvrsnih restorana ili konoba, s Ëijih terasa puca pogled na Vinodolski kanal. U njemu je na krËkoj obali joπ jedno veÊe naselje, ©ilo, nekadaπnja glavna trajektna luka za otok. Nedaleko od ©ila je zaljev Soline, poput Punta posve zatvorena i za nautiËare vaæna draga. To je jedino sigurno sidriπte sjeverne strane Krka, pa su u njemu na vezu i sidru brojne barke i jahte. Iz Solina do krajnje sjeverozapadne toËke otoka mora se joπ proÊi Tihi kanal i zaploviti ispod KrËkoga mosta, Ëijom je izgradnjom Krk spojen s kopnom.

Cres i Loπinj Doplovivπi do rta ©ilo, oplovili smo Krk i mogli bismo se vratiti u naπu luku polaska na obali podno UËke. Nas, meutim, Ëekaju uvale i luke Cresa i Loπinja, pa Êemo, preplovivπi RijeËki zaljev, stiÊi do Jablanca, krajnje sjeverne toËke otoka Cresa i proπavπi Porozinu nastaviti plovidbu uz nenaseljenu obalu sve do Creskoga zaljeva, do gradiÊa Cresa i Valuna. Dok tuda plovimo, podsjeÊamo se da su Cres i Loπinj nekada bili spojeni niskom prevlakom kod gradiÊa Osora. Kasnije je prokopan kanal koji danas koriste mnogi vlasnici manjih barki i jahti kada æele skratiti put. Nama se nigdje ne æuri, naprotiv, tek smo zaplovili uz otok i stigli do mjesta Cresa. ZahvaljujuÊi odliËno zaπtiÊenoj uvali, vezovima na rivi i prostranoj ACIjevoj marini s mnogo sadræaja, Cres je i po pomorskome prometu æivahno mjesto.

NautiËar Êe u njemu zapaziti jedan od najljepπih mandraËa na Jadranu, lutati kalama s mnogim zgradama renesansne puËke arhitekture, razgledati katedralu, obiÊi muzej, gradska vrata ili se odvesti do nekoga sela na otoËkim visovima, poput Loznata, uæivati u pogledu i creskoj janjetini… A sutradan, ako je vrijeme lijepo, vratiti se Valunskome zaljevu, jer to je jedan od razloga zaπto smo ovdje. »itava njegova istoËna i juæna obala niz je predivnih plaæa. Usidrite se pred njima, uronite u plavetnilo prije nego πto otplovite do Valuna. S mjestom za vez tek nekoliko jahti, i to ako se ne oËekuju nevere, saËuvao je intimu. Æupna crkva s Valunskom ploËom, jednim od znaËajnih glagoljaπkih spomenika, gostionica u starom toπu (mlinu), mandraË i πetnja do ni dva kilometra udaljenih Lubenica na 378 metara visokoj stijeni nad morem tjeraju nas da i ovdje ostanemo πto dulje moæemo.

Dalje plovimo oko rta Pernata pa prema Malome Loπinju, udaljenome tridesetak milja. I tim putem imamo se Ëemu diviti. IspoËetka Êemo ploviti uz strmu obalu, joπ jedanput 18

HTZ_NautHrv_FIN_KB_01.indd 18

11/13/08 3:37:26 PM

promotriti Lubenice s mora, proÊi uz nekoliko manjih uvala i doploviti do MartinπÊice, naselja u dnu πiroke uvale s pogledom na nenastanjeni otoËiÊ ZeËu. Vrijedi zastati i u uvali Ustrine pod istoimenim mjestaπcem visoko na obodu padine. Odatle do Osora u tri milje plovidbe niæu se uvalice a gotovo u svakoj je divno æalo.

Osor se rasprostire na oba otoka, leæi na padinama creskih breæuljaka i niskoj prevlaci podno OsorπÊice na loπinjskoj strani. U sezoni uz obalu druπtvo nam prave barke πto Ëekaju na otvaranje prolaza kako bi uplovile u Loπinjski kanal. Ovaj put im se neÊemo pridruæiti, nego Êemo usidriti u jednoj od uvala sjevernoga dijela Loπinja πto se niæu sve do najsjevernijega loπinjskoga rta. Odatle pa sve do Maloga Loπinja plovit Êemo uz slabo razvedenu obalu, osim uvale Liski, dobre za sidrenje, nastaviti sve do rta Kurila pa okrenuti kormilo prema luci Mali Loπinj. No, prije nego πto tamo uplovimo, zastat Êemo u uvali Artaturi. Ta velika uvala s nekoliko krakova, odliËno je zakloniπte od tramontane i neverina i samo Ëetiri milje udaljena od rive u Malome Loπinju.

Za mjesta na jadranskim otocima Mali Loπinj je relativno velik gradiÊ. Vidi se to dok uplovljavate u njegovu gotovo tri milje dugaËku luku. Graanske zgrade s obje strane luke, dugaËka riva, πiroki trg u dnu rive... U XVIII. i XIX. stoljeÊu bio je to jedan od najjaËih pomorskih centara na Jadranu. Pojavom parobroda Loπinj se preorijentirao na turizam. NautiËarima

Mali Loπinj nudi vrevu jadranskoga gradiÊa, puno vezova u marini na sjeveroistoËnoj obali i u samome dnu luke te na rivi. Mnogi se u Malome Loπinju zadræe nekoliko dana isplovljavajuÊi svaki dan do kakve uvale na juænoj obali otoka ili do otoËiÊa Unija i Srakana te Suska, Ilovika i Velikih i Malih Orjula. Do tih otoka neπto Êemo kasnije, a sada zaplovimo uz uvale do krajnjega juga otoka.

Velika luka »ikat, na koju Êemo naiÊi kad se otputimo prema jugu, istodobno je i najveÊe gradsko kupaliπte i izvrsno sidriπte. Slijede pak uvale, poput Veloga æala ili Sunfarnije, ostavljene na volju uglavnom samo onima koji do njih doplove. To joπ viπe vrijedi za Krivicu i Balvanidu, uz uvalu Plijeski, posljednje na zapadnoj strani otoka. Krivica je jedna od najsnimanijih naπih uvala. Brojni su plakati na kojima se pojavljuje iz zraka snimljen motiv pod borove privezanih brodica u uvali koja izgleda poput svoga imena i zavija u kopno u obliku slova S. Zastat Êemo malo u svom obilasku Loπinja i Cresa i otploviti do okolnih otoËiÊa. Idemo najprije do Unija, sasvim osobitoga otoka. Sjeverna mu je strana, na kojoj je nekoliko velikih i za sidrenje odliËnih uvala, kamenita i prekrivena gustom makijom i πumom, a s jugozapada otoËiÊ je nizak, prekriven laporom. Ta je zemlja iznimno plodna i nekada su je Unijani svu obraivali. Jedino otoËno naselje, s tristotinjak kuÊa, nalazi se tik uz ovo polje. Da bi se posjetilo, valja se

19

HTZ_NautHrv_FIN_KB_01.indd 19

11/13/08 3:37:28 PM

vezati uz dugaËak mjesni mol, koji se koristi i za odræavanje redovnoga brodskoga prometa, ili se usidriti u uvali koja je otvorena za sjeverozapadne vjetrove. Plaæa se proteæe Ëitavom obalom, dobro se jede u lokalnim gostionicama u kojima moæete naÊi jela spravljena po staroj otoËkoj recepturi i od namirnica iz vlastitoga polja i stada. Ako zapuπe sjeverozapadnjak ili vam se jednostavno sidri u uvali izvan mjesta, otplovit Êete do istoËne strane otoka u uvale MaraËol, Podkujni ili VogniπÊa. Najviπe brodova uvijek bude u MaraËolu. Tu dobro zaπtiÊenu i duboko u kopno uvuËenu uvalu biraju oni koji vole biti na osami pa na sidru ili na bovi Ëitav dan uæivaju u kupanju i pogledu na susjedne brodice. Kada u MaraËolu nema mjesta, ostaje moguÊnost otiÊi u dvije susjedne, manje i neπto slabije zaπtiÊene uvale - Podkujni i VogniπÊa.

Pet milja juæno od Unija nalazi se otok Susak. PloveÊi do njega moramo proÊi joπ i uz Vele i Male Srakane. Pod Suskom Êemo moæda samo usidriti u uvali Bok, okruæenoj pjeπËanim plaæama, kakve su po Ëitavom ovom pjeπËanom otoku na kojem je stalno nastanjeno svega dvjestotinjak æitelja, ili pristati u jedinome susaËkome portu u uvali DragoËa. Ako smo to uËinili u kolovozu, kada brojni iseljenici koji su odavde otiπli u Ameriku i njihovi potomci dou u posjet svome otoku, naiÊi Êemo na osobit kolorit.

SuπËani se iz svijeta tu dolaze vjenËavati pa se u svadbenim povorkama joπ moæe vidjeti kiÊena susaËka noπnja.

I najjuæniji otoci loπinjskoga arhipelaga, Ilovik i Sveti Petar, iznimno su slikoviti, a Ilovik je najpopularnije sjevernojadransko sidriπte. Prolaz izmeu otoka Ilovika i Svetoga Petra bio je poznato sidriπte na vaænome pomorskome putu joπ u doba Venecije. Mjesta je u prolazu mnogo, ali u sezoni i ovdje zna biti guæva. Svejedno, osobito ako ste usidreni pod Svetim Petrom, moæete uæivati u jutarnjem buenju na sidru. Brodica mjesne pekare oko osam sati obiÊi Êe brodove i ponuditi toplo pecivo i kroasane,

a u brojnim konobama i restoranima naÊi Êe se svjeæe ribe.

Od Ilovika otplovljavamo ponovno put Osora, najprije uz nenastanjene otoke Vele i Male Orjule, uz koje se ljeti sidri veliki broj brodica, pa uz nekoliko uvala. Kad ih oplovimo, stiÊi Êemo do luke Rovenska. To je juænija luka Veloga Loπinja, najstarijega i najljepπega otoËkoga mjesta. Vrijedi iskoristiti priliku te uploviti u njegovu malu luku i vezati se pod baroknom crkvom na obali. Kad isplovite, prema sjeveru Êete naiÊi naprije na uvalu Baldarke, zatim na luku Sv. Martin, pa potom na prolaz Privlaka, koji kada je otvoren, omoguÊava uplovljavanje u luku Maloga Loπinja. Dalje nema boljih zakloniπta pa plovimo ravno put Nerezina, dobro zaπtiÊene i prostrane luke. Mjestom je ugodno proπetati, a oni s planinarskim nagnuÊima mogu otpjeπaËiti do vrha OsorπÊice, odakle se pruæa pogled na Ëitavi arhipelag kojim upravo plovimo. Joπ su nam ostale nepune dvije milje da Osoru doplovimo s juæne strane i opet smo na Cresu.

Za razliku od loπinjske strane kanala, creska je pitomija, obrasla gustim zelenilom, a uvale su sve uske, prema kraju plitke.

Najljepπe su Sonte i Jazi. Odavde se u sljedeÊe tri milje plovidbe prema jugoistoku sve do uvale Kaldonta niæu prelijepe valice i pokoje æalo u njima. Uvala Kaldonta sigurno je sidriπte.

U malome kraku, pred juænom obalom uvale, bazeni su uzgajaliπta ribe. Susjedna uvala MartinπÊica najveÊa je u nizu prema najjuænijoj creskoj punti, rtu Suha. Tu je i JadriπÊica, koja se viπe od milje uvukla u kopno, pa se naziva i lukom. Prema kraju uvale svilo se seoce Pogana s pedesetak ribarskih kuÊa.

Od kraja JadriπÊice do jedinoga naselja na ovome dijelu otoka, sela Punta Kriæa, cestom je samo kilometar i pol. Tu je glavno zanimanje mjeπtana bilo ovËarstvo, pa Êete odmah uoËiti razliku spram ribarske Pogane uz more. Na juænoj obali Cresa joπ su dvije uvale, Baldarin i Meli, ali mi plovimo u luku Pod sv.

Kriæ, poznato cresko sidriπte.

Luka Pod sv. Kriæ, u kojoj uz uvale Kolorat i Majiπku, ali i Ul i VrË te nekoliko manjih, pruæa ugoaj kakav je na

20

HTZ_NautHrv_FIN_KB_01.indd 20

11/13/08 3:37:30 PM

HTZ_NautHrv_FIN_KB_01.indd 21

11/13/08 3:37:35 PM

Jadranu vladao prije nekoliko desetljeÊa. Uvale su zadræale prirodni izgled, nailazimo tek na pokoji moliÊ, nema bova, koncesionara i pomodnih nautiËara. Ovamo uglavnom dolaze sidriti oni koji bjeæe od guæve i æele uæivati u netaknutoj prirodi.

VeÊini nautiËara najomiljenija su sidriπta u dvjema valama pod rtom Kolorat. Prva se kao i rt zove Kolorat, a do nje je uvala Majiπka. Kako je Ëitav taj dio Cresa obrastao crnikom, a uz to je i loviπte, πuma je prepuna divljaËi, osobito srna i jelena koji se spuπtaju do mora. Najdublje se u kopno na ovoj strani Cresa uvukla uvala Ul, druga, sjeverna luka sela Punta Kriæa. U mjestu je i gostionica pa moæete otiÊi u veËernji izlazak. Ako u Ulu nema mjesta, sidri se i u susjednoj, neπto sjevernijoj uvali VrË.

Iz luke Pod sveti Kriæ otplovit Êemo na Rab jer je istoËna obala Cresa sura, s malim brojem uvala i naselja. Ipak, tko tuda æeli ploviti, naiÊi Êe na ljepotu TovernaπÊice, niskoga otoËiÊa Trstenika, Velikoga i Maloga Δutina, sigurne uvale KruπÊica, otoka Plavnika πto se usidrio izmeu Krka i Cresa, uæurbanosti Meraga, druge otoËke trajektne luke, i Ëarobnu sliku Belog, mjesta na vrhu stijene πto se nadvila nad morem, ponad malog æala i luke. Beli, poput Lubenica na zapadu, stoji kao na kakvoj mrtvoj straæi nad istoËnom obalom Cresa koji polako napuπtamo.

Rab Otok Rab je za nautiËare, pogotovo kada popusti najveÊa ljetna guæva, idealno mjesto da se do njega doplovi i u njegovim vodama ostane viπe dana. Grad Rab sa svoja Ëetiri zvonika, πto mu vizuru Ëine jedinstvenom, po renesansnom se nasljeu moæe usporediti s Hvarom i KorËulom.

Ako do Raba doplovljavamo sa sjevera, uplovit Êemo najprije u Kamporsku i Supetarsku Dragu. U krajevima tih zaljeva svugdje je plitko, ima Ëak i bara, a zavrπavaju prostranim i djelomiËno obraenim poljima. Dok je jugozapadna obala

poluotoka kamenita, sjeveroistoËna je sasvim drugaËija, sazdana od lapora crvenkaste nijanse u kojem su valovi izdubli najrazliËitije oblike. U Supetarskoj Dragi velika je i dobro zaπtiÊena marina. Kao i cijeli sjeverni dio otoka, Loparski zaljev, treÊi u ovom nizu, najmanje podsjeÊa na uobiËajene jadranske pejsaæe. Sa sjeverne obale Raba puca pogled i na PrviÊ, Goli i Grgur, tri gola, nenastanjena otoka. Za ljubitelje kupanja na pijesku ovaj dio Raba je raj, pa su tako i nazvali veliku pjeπËanu plaæu pod hotelskim naseljem San Marino u uvali Crnika. Tu je i marina, dobro zaπtiÊena lukobranima od nabacana kamenja.

Dalje se nastavlja burna strana otoka, gotovo gola i bez uvala. Jedina na toj strani otoka je uvala Mag. Taj pejsaæ traje sve do trajektne luke Miπnjak, a poËinje se gubiti kad uplovimo u pet milja dug Barbatski kanal s brojnim manjim pristanima. Rapsku jugozapadnu obalu gotovo do samoga grada, kao ukotvljen prirodni lukobran, πtiti izduæeni nenaseljeni otok Dolin.

Naπ cilj je rapska luka. Vrh poluotoka rezerviran je za putniËke brodove, dok rivu u nastavku uglavnom zauzimaju mjesni barkarijoli i brodovi s turistiËkim voænjama. Najviπe nautiËara veæe u marini na sjeveroistoËnoj strani luke.

Najljepπe je u gradu noÊiti spustivπi sidro s druge strane poluotoka, u dugome i prostranome zaljevu Sv. Eufemije.

Najbolje je baπ tamo gdje prestaje kvartet zvonika, nadomak valice Palit, gdje su mnogi moliÊi. Na sjevernoj strani te uvale franjevaËki je samostan iz XIII. st., po kojemu je i ime zaljevu.

Od zaljeva Sv. Eufemija do najzapadnije punte Kalifronta niz je od sedam veÊih i nekoliko manjih uvala, a sve su odreda svakome tko krstari jako primamljive. Cijeli taj πiroki, joπ jedan rapski poluotok prekriven je gustom πumom, koja Êe vas okruæivati i u spomenutim uvalama. One bliæe Fumiji zaposjeli su hoteli, no kako se pribliæavate Kalifrontu graevina je sve manje. Gotovo sve uvale zavrπavaju

22

HTZ_NautHrv_FIN_KB_01.indd 22

11/13/08 3:37:42 PM

HTZ_NautHrv_FIN_KB_01.indd 23

11/13/08 3:37:44 PM

pjeπËanim plaæama ili æalima od sitnoga πljunka. Najbolje zakloniπte u uvalama ovoga niza je u prvoj uvali, Sv. Mari.

Pag Otploviti iz Sv. Mare do Paga, odnosno do njegovoga krajnjega sjeverozapadnoga rta Luna, u ljetno poslijepodne znaËi tek πest milja ugodnoga jedrenja po maestralu.

Premda je Pag veÊim svojim dijelom izvan glavne nautiËke rute - to se ponajviπe odnosi na njegovu sjevernu i jugoistoËnu obalu - i uza nj se popriliËno plovi. Svakako Êemo proÊi pored otoËiÊa Veli i Mali Laganj i Dolfin, koji su nam na ruti za Novalju ili joπ juænije ©imunima, ali i uz taj deset milja dugaËak i uzak paπki rt naÊi Êemo mjesta i uvale vrijedne zaustavljanja. Tovarnele, Jakiπnica ili uvala PotoËina neke su od njih.

Sasvim je drugi ugoaj u Novalji, ljetovaliπtu mladoga mondenoga svijeta æeljnoga cjelonoÊne zabave. Iako se ona odvija ponajviπe na plaæi ZrÊe, na drugoj obali otoka, i u Novalji se osjeÊa ta pomalo razuzdana atmosfera, pa raËunajte s time ako ste se usidrili u πirokoj, zapadu i neverama otvorenoj uvali ili ste se uspjeli vezati na pristan na rivi. Mnogo sigurniji bit Êete otplovite li do osam milja udaljene marine ©imuni. Usput Êete proÊi uz gole i nenaseljene otoËiÊe ©kradu i Maun. Marina u ©imunima nije puno izmijenila izgled u kopno duboko uvuËene uvale. Arhitekti su poπtivali konfiguraciju i njezine su rive sagradili slijedeÊi izgled zaπtiÊenoga kraka.

Iz ©imuna se moæete odvesti na drugu stranu otoka do grada Paga. Taj gradiÊ iznimnoga urbanizma, Ëipke, paπkoga sira i soli morate doæivjeti kada ste doplovili do otoka. Do njega Êemo stiÊi neπto kasnije kada otplovimo jugoistoËni dio otoka. PloveÊi dalje prema jugoistoku, Pag Êe postupno bivati sve niæi, osobito kad proemo Koπljunski zaljev i stignemo do Povljane. Ovdje smo ponovno u podruËju snaæne bure, a i jugo je jako u kanalu

24

HTZ_NautHrv_FIN_KB_01.indd 24

11/13/08 3:37:47 PM

koji se proteæe izmeu Paga i Vira, pa valja ploviti oprezno.

Zaklon moæemo naÊi u uvalama Stara Povljana i Dinjiπka, nasuprot Ninskome i LjubaËkome zaljevu na sjevernoj obali Ravnih kotara. Pag je s kopnom spojen mostom ispod kojeg uplovljavamo u Velebitski kanal. Po buri je kanal vrlo opasan za plovidbu, osobito zimi i u rano proljeÊe.

I to je jedan od razloga da se gradiÊ Pag razvio u dnu dobro zaπtiÊenoga zaljeva. Kada se veæemo na vezove na rivi, moæemo se spokojni uputiti ulicama grada koji Ëuva bogatu proπlost, a i danas pruæa sliku prostora oblikovanoga po ljudskoj mjeri. Pag je i veseo gradiÊ, pun æivota, u kojem se paπka Ëipka rasula i nadvila nad gradom, u kojem se Êuti miris sira i mlade janjetine u konobama... Ujutro, pak, neizostavno zaplovite po zaljevu pa usidrite pred jednom od usamljenih plaæa ili pod Metajnom, ZuboviÊima, Caskoj, a kad izaemo iz Paπkoga zaljeva, valja do Luna, odakle smo i zapoËeli ovu paπku plovidbu, ploviti opet duæ kamenite, sjeverne obale otoka, gdje su nam na putu joπ samo trajektna luka Æigljen i Stara Novalja.

25

HTZ_NautHrv_FIN_KB_01.indd 25

11/13/08 3:37:53 PM

HTZ_NautHrv_FIN_KB_01.indd 26

11/13/08 3:37:55 PM

Dalmacija

Zadarski akvatorij

Kada u plovidbi prema jugu doplovimo do Premude, Silbe i Oliba, uπli smo u zadarski arhipelag, koji obuhvaÊa joπ brojne druge otoke. Njemu pripada i juæni dio otoka Paga, ali smo ga zajedno sa sjevernim dijelom otoka upravo oplovili. Ponovno se susreÊemo s niskom i plodnom obalom i s nekima od najstarijih gradskih aglomeracija na Jadranu. Tu su Nin, Zadar i Biograd, prepuni povijesnih tragova. Pred njima je opet niz otoka: Dugi otok, Iæ, Ugljan, Paπman, Vrgada itd. Zanimaju li nas mala otoËna mjesta ili traæimo zabit, æelimo li sidriti u zaljevima poput Pantere ili TelaπÊice, koja ima status parka prirode, sve Êemo to naÊi meu ovim otocima. Ovdje ponovno nailazimo na brojne moderne marine.

Silba i Olib ObiËno se u zadarski akvatorij doplovi iz Ilovika. Uzme se kurs prema Silbi, pa nastavi dalje prema Premudi, ©kardi, Istu i Molatu. Silba je stari kapetanski porat na istoimenome otoku. ObiËno se veæe u luci Mul, istoËnome silbanskom portu, dobro zaπtiÊenom od sjevernih vjetrova visokim lukobranom. Moæe se doduπe vezati i s druge strane otoka u luci ÆaliÊ, koja je glavno otoËno pristaniπte, ali zbog prometa putniËkih brodova i otvorenosti na sjeverozapadne vjetrove bolji je prvi izbor. Silba se nalazi na niskoj prevlaci posred otoka. Stari kapetani gradili su tu svoje kuÊe, Ëiji su veliki parkovi puni biljaka πto su ih donosili sa svih strana svijeta. Sagradili su i πest zavjetnih

crkava. Osim pod mjestom, na Silbi se moæe sidriti i sjeverno u uvali Pernastici te juæno u luci Sv. Ante. »ine je dvije uvale, zapadniji Sv. Ante i juæniji Porat. U zapadnoj je na obali kapelica po kojoj je uvala i dobila ime, dok je u Portu lijepa pjeπËana plaæa.

IstoËno od Silbe je Olib, nizak otok koji veÊina nautiËara neopravdano zaobie. Moæda i zato πto je za razliku od kapetanske Silbe bio otok teæaka pa je manje poznat.

Olibljani su se nekada bavili sjeËom i prijevozom ogrjevnoga drva u Veneciju i Zadar. Kako se od drva i poljoprivrede teπko æivjelo, mnogi su s otoka iselili u Ameriku. Danas se njihovi potomci vraÊaju i na otoku provode pokoji ljetni mjesec. Uæivaju, kao πto moæemo i mi, na njegovim pjeπËanim plaæama, koje su razliËite od onih s bijelim oblucima na okolnim otocima.

Premuda i ©karda Iz Silbe se najËeπÊe plovi k Premudi, puËinskom otoku s jednim od najljepπih sidriπta, Krijalu. Luka Krijal je prolaz izmeu Premude i niza grebena πto se proteæu paralelno s obalom i tvore zaπtiÊenu lagunu, duboku najviπe pet metara, u kojoj se more prelijeva u svim moguÊim nijansama modroga. Uz to, sidriπte je priliËno sigurno, jer nas grebeni dobro πtite od valova. Mjesto Premuda, nalazi se malo ponad mora na sljemenu otoka. Samo dvije milje odavde na πezdesetak metara dubine jedan je od najpoznatijih potopljenih brodova Szent Istvan. S Premude uz juænu 27

HTZ_NautHrv_FIN_KB_01.indd 27

11/13/08 3:37:59 PM

obalu pored uvala Premuda, Zaporat i ©iroka plovimo put ©karde. Kada doplovimo do najjuænijega premudskoga rta Lopata, sjeverno od nas ostat Êe Grebeni, tri gole visoke hridi oko kojih Êe se uvijek naÊi kakav ribarski brodiÊ.

Na opustjeloj ©kardi dvadesetak je kuÊa na sjeveroistoËnoj obali uz uvalicu Trate. Posljednji stalni stanovnici napustili su je prije nekoliko godina i u kuÊe se dolazi samo ljeti.

Jednako kao i u uvalu Griparica, u kojoj je obnovljena stara zapuπtena kuÊa s kulom. Uvala je pogodna za sidrenje kada puπe maestral pa se obiËno nae pet-πest brodova na sidru.

Ist i Molat Na ©kardu se prema jugoistoku nastavljaju dva za nautiËare vaæna otoka, Ist i Molat. Pristajemo najprije u uvalu ©iroku na Istu, koju bismo mogli nazvati i lukom istoimenoga mjestaπca πto se smjestilo na prevlaci izmeu dvije uvale

HTZ_NautHrv_FIN_KB_01.indd 28

posve razliËitih lica. Sjeverozapadu okrenuta KosiraËa s mandraËima, moliÊima i kuÊicama uz more joπ je saËuvala ugoaj ribarskoga porta, dok je jugoistoku okrenuta ©iroka ljeti prepuna jedrilica i jahti svake vrste, a na obali su velike kuÊe za smjeπtaj turista. Mjesta za vez je dosta, s unutarnje i s vanjske strane mola te na brojnim usidrenim bovama.

Uvala je sigurna, osim po jugu. Po danu Êete se kupati na miru, a predveËer zaputiti bajbotom put kraja. Nemojte odmah sjesti u koji od iπÊanskih restorana. Iza mjesta poËinje staza koja Êe vas za dvadesetak minuta dovesti na 175 metara visoki vrh Straæa i do crkvice Gospe od Sniga odakle se pruæa krasan pogled na prolaz Zapuntel, kroz koji ljeti prolaze brojni brodovi, a okolni otoci ©karda, Premuda, Silba, Olib i Molat pred vama su kao na dlanu.

Ako ste u nedoumici, ostati ili ne na Istu ili otploviti na susjedni Molat, rjeπenje moæe biti i sidrenje u Zapuntelu, tjesnacu izmeu ta dva otoka. U prolazu kroz koji ljeti prolaze

11/13/08 3:38:00 PM

brojni nautiËari, dva su uobiËajena mjesta za sidrenje. Prvo je u iπkoj uvali Mljake na sjevernome dijelu prolaza, a drugo je prekoputa u uvali Porat na Molatu. Mljake, nenastanjena i lijepa uvala, odliËno je zakloniπte u svim uvjetima, osim po buri. Ako vam je do neπto drukËijega ugoaja, otplovite u Porat, uvalu koja pripada Zapuntelu, mjestu kojih kilometar i pol u unutraπnjosti otoka. Tu je nekoliko kuÊa, porat s molom, nekoliko muringa i, πto je najvaænije, dvije gostionice pa s broda moæete na “izlet” u civilizaciju.

Iz Zapuntela valja ploviti gotovo Ëetiri milje uz juænu obalu otoka da bi se zaobiπao rt Bonaster i uplovilo u dvije milje dubok Brguljski zaljev, na Ëijoj je sjevernoj strani glavno otoËko mjesto Molat. Do njega je od pristana i vezova uz more pet minuta hoda. Na sjevernoj strani zaljeva su dva sidriπta. Prvo, manje i ne toliko Ëuveno, u uvali je Pod garbe, a drugo i mnogo razvikanije je ono zaπtiÊeno otoËiÊem Brguljce. InaËe, moæe se sidriti po Ëitavome zaljevu, a lijepo je

HTZ_NautHrv_FIN_KB_01.indd 29

poÊi i prema njegovome samome kraju koji se zove Luka pa tamo biti u druπtvu znatno manjega broja brodova. Na prvi pogled u Brguljama nema nekoga posebnoga sadræaja, ali oni koji ovdje sidre moæda baπ to i traæe. Nekoliko je uvala na sjevernoj strani Molata, a najveÊa je luka Jazi.

Molat zatvara sjevernu stranu prolaza SedmovraÊe, koji nas vodi prema manjim i slabo naseljenim otocima - Zverincu, Tunu, Sestrunju ili Rivnju, veÊ nadomak otoku Ugljanu, najbliæem Zadru, ali tamo Êemo kasnije. Ti otoci su uglavnom i iskusnijim nautima slabije poznati, a u naravi su zanimljivi.

Nema na njima velikih nautiËkih instalacija, marina i riva, osim na Zverincu i Sestrunju, ali baπ je u tomu njihova Ëar. Mala naselja na Zverincu, Sestrunju i Rivnju (Tun je nenaseljen) odiπu ugoajem kakav je to nekad bio, u njihovim mandraËima joπ Êete naÊi ribare koji su taman izvukli mreæu, a po teracama u ljetno doba suπe se smokve. No, mi s Molata kreÊemo uz Dugi otok.

11/13/08 3:38:09 PM

Dugi otok I obale Dugoga otoka posve su razliËite. Jugozapadna, okrenuta puËini, nema niti jedne znaËajnije uvale osim krasne uvale Sakarun, tirkizne boje mora i pjeπËane plaæe.

Uz slabo razvedenu obalu, s pokojim osamljenim æalom, okrenutu otvorenome moru, plove uglavnom ribari i tek rijetka jahta. Ako ste odabrali tu rutu, kada doplovite do visa Mrzlovica, stiÊi Êete pod Ëuvene dugootoËke strmce.

Tu se viπe od stotinu pedeset metara visoke stijene ruπe okomito u more.

Sva otoËka naselja su na sjevernoj strani 45 milja dugoga Dugoga otoka. Otok poËinje i zavrπava velikim zaljevima. Na sjeverozapadu je to SoliπÊica, a na jugoistoku TelaπÊica, park prirode na samom ulazu u Kornate. Uplovljavamo najprije u SoliπÊicu i to u onaj njezin dio koji se naziva zaljev Pantera, jedno od najveÊih sidriπta na Jadranu. Tu na plutaËama i

sidru znade biti i stotinjak brodova, ali ne bojte se, zaljev je prostran i neÊete biti u guævi. Uæivat Êete u pogledu na najviπi jadranski svjetionik Veli rat, koji se smjestio s vanjske strane zaljeva. Uz svjetionik su æala na koja se dolaze kupati nautiËari. Na kraju zaljeva su naselja Veli Rat i VeruniÊ, iza kojih se prostire posve zatvorena uvala Δuna.

U oba mjestaπca ima dobrih gostionica, pa se rijetko tko odavde otputi, a da se nije najeo dobre ribe. U Velom Ratu je sagraena i mala marina. Na kraju drugoga, sjevernijega zaljeva SoliπÊice malo je naselje Soline.

Plovidba uz sjevernu obalu otoka zapoËinje ZverinaËkim kanalom, gdje su se Dugi otok i Zverinac pribliæili na samo pola milje. Prvo mjesto na ovoj obali je Boæava. Zaklonjeno iza πumovitoga rta Muljkovac, skrilo se u maloj uvali. Veæete li iza lukobrana, iz kokpita Êete uæivati u πarmu maloga otoËkoga mjesta. Kada iz Boæave zaplovimo prema jugu,

30

HTZ_NautHrv_FIN_KB_01.indd 30

11/13/08 3:38:17 PM

meu brojnim uvalicama naiÊi Êemo na uvalu Dumboka, luËicu mjesta Dragove, uvuËenoga u kopno (Dragovama pripada i luËica Bokaπin), a potom Êemo stiÊi do LuËine.

To je veÊ neπto veÊa uvala koju dodatno πtiti otoËiÊ Utra.

U LuËinama pristaje trajekt, a uvala je dovoljno velika i sigurna da u njoj usidri veliki broj brodova. Iskrcamo li se u LuËini, moæemo preko niske prevlake stiÊi u naselje Brbinj, do kojega nautiËari inaËe doplovljavaju. To je jedno od najljepπih sidriπta na Dugome otoku, mnogo manje od Pantere ili TelaπÊice, ali romantiËno, osobito kad se sidri pod rtom Koromaπnjak. Tu treba provu vezati za bovu, a krmu za kraj, pa se kupati ili Ëitati u kokpitu te bajbotom otiÊi do mjesta, proπetati, popiti kavu pred gostionicom na rivi ili kupiti πtogod u duÊanu, koji je i mjesna poπta. I neπto juæniji Savar je pitoreskno mjestaπce. Usidrimo li u njegovoj luci, πtitit Êe nas πumoviti rt Pelegrin na kojem je crkvica s grobljem. Obala od Savara pa do uvale Luka uglavnom je

Da bismo stigli do uvale i naselja Zaglav, proÊi Êemo kanalom izmeu Dugoga otoka i Krknate, joπ jednoga otoËiÊa πto se pruæio usporedo. Krknata je pravi mali raj, prepuna maslinika, sa samo desetak kuÊica. Zaglav πtiti viπe od tri stotine metara dugaËak valobran koji se proteæe od kopna pa sve do hridi Pohlib. Lijepa uvala s tri kraka i novosagraenom rivom na sjevernoj strani vrlo je æiva. Tu pristaje trajekt i nalazi se jedina benzinska crpka za brodove na otoku.

Joπ je æivlje u Salima, najveÊemu mjestu na Dugome otoku.

Nekada centar ribarstva u ovim krajevima, danas se sve viπe okreÊe nautiËarima i turizmu. Za namjernike, koji ovamo doplovljavaju, prije koju godinu sagraena je nova riva na juænoj strani luke, pa uz onu staru ima mjesta da se na miru i sigurno veæe sedamdesetak brodova. Sali su slikovito mjesto.

Tri mala mandraËa u samom dnu luke puni su domaÊih barki. »esto se tu od ribara moæe kupiti riba kada se vrate s mora.

Kako bismo kroz Malu Proversu, uzak prolaz koji dijeli otok

nenastanjena, a nema, osim male uvale OvËa, niti mjesta gdje bismo se sidrili, pa Êemo se za Ëas udaljiti od Dugoga otoka i otploviti put Rave.

Utisnuta izmeu Iæa i Dugoga otoka, Rava je otoËiÊ na kojem vrijedi zastati. Niπta ovdje nije æurno, zato veæite u maloj Ravi, usidrite u Paladinici ili pak pristanite u uvali Marinica, luci Vele Rave, te πetnjom obiite otok. Proπetajte kroz njegova mjesta, popnite se na vrh brda u Velu Ravu, selo koje se iz dana u dan obnavlja, gdje se ljeti vraÊaju njegovi negdaπnji stanovnici, raseljeni danas od Zadra pa do Amerike.

S Rave plovimo natrag put Dugoga otoka ravno u uvalu Luka, koju πtiti otoËiÊ Luπki. Ispod njega je lijepo usidriti, a ako nemate duboki gaz, moÊi Êete pristati i na rivi. SljedeÊe nam je dugootoËko naselje ÆmanπÊica podno sela Æman πto se smjestilo pet stotina metara uzbrdo i saËuvalo negdaπnji izgled.

Katinu i Dugi otok, doplovili do TelaπÊice, drugoga velikoga zaljeva na otoku, joπ nam je proÊi uz otoËiÊ Lavdaru sjeverno od Dugoga otoka. Park prirode, luka TelaπÊica veliko je i sigurno sidriπte na juænoj strani Dugoga otoka, tik uz Nacionalni park Kornati. »ini je nekoliko uvala povoljnih za sidrenje. Najpoznatija od njih je uvala Mir, tik uz istoimeno jezero. Odlazak do njega i penjanje do klifova na juænoj strani otoka dio je nautiËkoga rituala. U ovom dijelu TelaπÊice dosta je plutaËa i popriliËna je guæva. Posljednjih godina postavljeno je mnogo plutaËa i po ostalim uvalama, najviπe u najdubljemu i najsigurnijemu dijelu luke. S obzirom na broj uvala, u TelaπÊici Êete po svakom vremenu i vjetru naÊi neku koja Êe vam pruæiti zaklon.

Iæ Iz TelaπÊice neÊemo naprijed prema Kornatima nego Êemo se, ako ne gazimo viπe od 2 metra, vratiti kroz Veliku 31

HTZ_NautHrv_FIN_KB_01.indd 31

11/13/08 3:38:20 PM

Proversu i otploviti natrag put Iæa, otoka πto se smjestio na pola puta izmeu Dugoga otoka i Ugljana. I iπka naselja su na sjevernoj obali, koja je razvedenija, izuzmemo li uvalu Soline i otoËiÊe pred njom. Glavno otoËko mjesto i najvaæniji nautiËki centar je Veli Iæ. Razvio se oko luke u kojoj je marina s pedesetak vezova. Nema li sluËajno mjesta u luci, moæete se vezati i u susjednoj uvali Drage.

Veli Iæ, ili kako ga domaÊi nazivaju Zmoraπnje selo, bio je nastanjen joπ u doba Liburna. Iæ je otok maslinara, ribara i pomoraca, pa joπ uvijek ima timbar pravoga otoËkoga mjesta, iako se i u njega turizam naveliko probija. Provesti tu dan ili dva, isploviti na kupanje u susjedne uvale ili pod otoËiÊ Rutnjak, svakako je dobar izbor. I ostala iπka mjesta su slikovita, osobito Mali Iæ, ali u njih Êemo teπko pristati osim ako nismo na manjem brodu, pa ih valja obiÊi pjeπice. Æelimo li sidriti negdje uz Iæ, najbolje Êe to biti na juænome dijelu sjeveroistoËne strane u uvali Vodenjak koju πtite otoËiÊi Temeπnjak i ©koljiÊ.

Ugljan i Paπman Iz Iæa Êemo opet rutom kojom Êe ploviti rijetko koji ljetni naut. Idemo put otoka Ugljana, πto zajedno s Paπmanom πtiti nisku obalu oko Zadra i Biograda od juænih vjetrova.

Otplovit Êemo najprije put Male i Vele Lamjane, dvije uvale na juænoj obali Ugljana koje zajedno sa SabuπÊicom

i otoËiÊima Koπara i ©kolj Ëine krajnju juænu obalu Ugljana vrlo razvedenom. Æelimo li se ovdje zaustaviti i usidriti, najbolje je to uËiniti u Maloj Lamjani ili u SabuπÊici. U Veloj Lamjani su brodogradiliπte, ribarska luka i uzgajaliπta zauzeli Ëitavu uvalu. Niti milju juæno od SabuπÊice prolaz je Ædrilac, gdje su se otoci Ugljan i Paπman pribliæili na manje od pedeset metara. U prolazu je uvijek æivo pa prolazeÊi valja biti oprezan, a i podiÊi pogled uvis, jer na mostu koji ga nadsvouje velika je brojka 16,5. Tolika mu je, naime, visina. Dakle, ako imate jedrilicu s viπim jarbolom, do Zadarskoga kanala izabrat Êete neπto dulji put. Proπavπi uski prolaz, obale Ugljana i Paπmana se naglo razdvajaju pa opet pribliæavaju, tvoreÊi morsko jezero sigurno za sidrenje. No, tu se ne zaustavljamo, nego idemo put Kukljice, koja privlaËi ugoajem ribarskoga porta, s kojim Êemo se na Ugljanu Ëesto susretati. U dubokoj i zaπtiÊenoj luci, uvijek se nae poneki vez, a iako se tamoπnji svijet sve viπe bavi turizmom umjesto ribolovom, po kukljiËkim konobama ima dobre ribe.

Ribarska flota stanovnika Kalija, sljedeÊega mjesta do kojega doplovljavamo, tolika je da ne stane u dvije njihove luke, Kali i Batalaæu, niti na rivu u Lamjani. Uspijete li se ipak vezati uz dozvolu ribara na neki njihov brod ili na mol, bit Êete u ribarskom epicentru Jadrana: mreæe plivarice rasprostrte su po lukobranu, posade koje i kada su na vezu

32

HTZ_NautHrv_FIN_KB_01.indd 32

11/13/08 3:38:22 PM

HTZ_NautHrv_FIN_KB_01.indd 33

11/13/08 3:38:25 PM

uvijek neπto na brodovima rade, a doete li za punoga mjeseca u srpnju, oko vas Êe se dogaati kaljska ribarska feπta, koju Ëini ne samo ditirampsko ljetno slavlje nego i ozbiljan hrvatski ribarski skup. Kaljani nisu samo na Jadranu vrsni ribari. Love i po Pacifiku. Spremaju se i na proπirenje luËica, kako bi u njima bilo mjesta za sve njihove brodove, ali i za nautiËare, koji bi i radi ugoaja i radi ribe sigurno dolazili.

Ono πto Kaljani imaju u planovima, u Preku veÊ ostvaruju.

Mjesna luËica se proπiruje. Preku, lijepome otoËkome mjestu, dodatan πarm daju i dva otoËiÊa. VeÊi Oπljak i manji Galovac kao da straæare pred njim s istoËne i zapadne strane. »esto odrediπte je posljednje dvije godine postala i SutomiπÊica. U uvali u kojoj se nekada moglo samo sidriti i vezati na malome molu, sagraena je nova marina. Njezini vlasnici su osmislili Ëitav projekt utemeljen na maslinarskoj tradiciji Ugljana. Usto, kad æelimo posjetiti brodom Zadar, a izbjeÊi gradsku guævu, moæemo uploviti ovdje, a brzi gliser iz marine zaËas nas prebaci preko Zadarskoga kanala. Sa sjeverne strane Ugljana plovit Êemo uz joπ dva veÊa naselja, Veli Lukoran i Ugljan, a potom tjesnacem Veli Ædrilac doploviti i do njegove jugozapadne obale. Ona je mnogo manje naseljena, a dvije uvale na ovome dijelu otoka vrijedne zaustavljanja, Pavleπina i Prtljug, otvorene su prema jugu, pa uz tu stranu Ugljana nastavljamo prema Paπmanu.

Paπman je otok mirniji od Ugljana, njegova naselja uz more su manja, ali baπ mu to daje Ëar. Njegovom juænom stranom plovimo kad æelimo biti uz gotovo pustu obalu te zastati i provesti noÊ na sidru u nekoj zaπtiÊenoj uvali.

Takvih je nekoliko. U Kablin se viπe ne uplovljava, jer su u njemu bazeni ribogojiliπta te nastavljamo do Kobiljaka i uvale Sveti Ante, u kojima zna biti dosta brodova. Joπ ih je viπe u tri sljedeÊe uvale - Solinama, najboljem sidriπtu na otoku, ÆinËenoj i Laninu. Sve su te uvale do prije koje

desetljeÊe bile puste, s ponekom kuÊicom za ljetni boravak.

Danas viπe nije tako, ima tu ljudi, kuÊa, ali i konoba i duÊana, koji dobro dou kad se na sidru zaæelimo kopna.

Iz Lanina, pored pravoga maloga arhipelaga πto ga Ëine otoËiÊi Koπara, Maslinjak i Æiæanj, na koje se nastavljaju Gangaro i Kotula, plovimo prema sjevernoj strani otoka i Paπmanskome kanalu.

Uz sjevernu obalu Paπmana je plitko, a kanalom se rasulo ravno trinaest otoËiÊa i joπ pokoja sika, pa ploviti treba oprezno, no naπe je jedrenje tako zanimljivije. Æivost na sve strane - brojne brodice kojima se odlazi na kupanje, brodovi koji isplovljavaju iz biogradske i sukoπanske marine…

Najprije Êemo do Tkona do kojega su od najjuænije toËke otoka ravne dvije milje. Tu se moæe pronaÊi vez na gatu mjesne luke, izaÊi na kraj, proπetati i posjetiti dva samostana u blizini - benediktinaca iz XII. stoljeÊa s gotiËkom crkvom na brdu »okovac i gotovo tri kilometra udaljen franjevaËki uz more u selu Kraj. Odatle se veÊ dobro vide kuÊe Paπmana, glavnoga otoËkoga srediπta. Plovimo li do njegove luke, moramo biti oprezni i proÊi sjeverno od maloga otoËnoga niza koji Ëine Veliki i Mali Duæac i Muntar. Samo tako imat Êemo dovoljno mora pod kobilicom. Od Paπmana pa sve do Ædrelca niz je malih mjesta: Barotul, Mrljane, Neviane, Dobropoljana, Banj i Ædrelac. U svakome od njih moæe se pronaÊi kakav vez i uæivati u osamljenosti i intimi koju takva mjestaπca pruæaju.

Zadar Od Ædrelca do Zadra ravnih je πest milja. NeÊemo u ovoj plovidbi iÊi sjevernije, posjetiti PetrËane, Zaton, Privlaku pa oko Vira stiÊi do Ninskoga i LjubaËkoga zaljeva i do najjuænijega dijela Velebitskoga kanala, joπ jedanput u carstvo bure.

Odatle bismo, pristajuÊi u luËice Raæanca i Vinjerca kroz Novigradsko ædrilo mogli uploviti u Novigradsko i Karinsko more, zatvorene morske bazene, usidriti ispred Posedarja i

34

HTZ_NautHrv_FIN_KB_01.indd 34

11/13/08 3:38:29 PM

kupiti neki od vrhunskih prπuta koji se tamo rade ili uploviti u malu novigradsku luku meu poznate ribare. Ostavit Êemo to za neku drugu priliku i uploviti u Tankerkomercovu marinu u srcu drevnoga grada Zadra. Mogli bi jednako tako vezati i u marini Borik na zapadnoj obali grada, u susjedstvu luËice najpoznatijega jedriliËarskoga kluba u ovome kraju, Uskoka. Te su dvije marine uz razne luke i luËice srediπte ovdaπnjega nautiËkoga æivota.

Zadar je posljednjih godina postao veliko nautiËko srediπte.

U njegovom akvatoriju odræavaju se mnoge regate, tu pristaju velebne jahte, sjediπte je brojnih Ëarterskih kompanija, tu su i tri brodogradiliπta πto proizvode jahte i jedrilice. U Zadru moæete ostati danima i nikada vam neÊe biti dosadno. To je grad bogate povijesti, ruπen i osvajan, prolazio je iz ruke u ruku i od svakoga je razdoblja poneπto

saËuvao: ostatke foruma rimske Jadere, crkvu svetoga Donata, romaniËku katedralu… Zadar je Kalelarga, Foπa, njegove betule i kafiÊi, vjeËni razgovore o koπarci i moru, jer to je ono za πto ovi ljudi æive.

Odavde plovimo u marinu Dalmacija, najveÊu na istoËnoj obali Jadrana, toËno na pola puta izmeu Bibinja i Sukoπana.

Nastala na nekada neuglednome dijelu plitke obale, danas je nautiËka baza iz koje se brzo stiæe do najljepπih otoka srednjega Jadrana. Samo devet nautiËkih milja prema jugu dijeli ovu marinu od staroga hrvatskoga kraljevskoga grada Biograda.

I Biograd je vaæan nautiËki centar. Tu su marine Kornati i ©angulin, u kojima je vezano gotovo tisuÊu brodova. Lijepo je u Biogradu lutati njegovim kalama, sjesti u konobe, πetati rivom.

Uvijek moæete sresti koga poznatoga pa Êe krenuti priËa o 35

HTZ_NautHrv_FIN_KB_01.indd 35

11/13/08 3:38:34 PM

Visu, Hvaru, Kornatima ili o jeseni u Biogradu kad se odræavaju brojne regate i simpatiËan biogradski nautiËki sajam.

Juæno od Biograda zadarskom akvatoriju pripada joπ uski obalni pojas izmeu Vranskoga jezera i kopna, otoci Vrgada i Murvenjak te dva otoËiÊa, Arta Velika i Mala. I premda se obiËno iz Biograda otplovi put Paπmana i Vrgade, lijepo je poÊi i uz nisku obalu do Pakoπtana ili se zavuÊi u uvale Vela i Mala luka. Gdje god doπli, nadohvat ruke nam je Vransko jezero, park prirode i najveÊe prirodno jezero u Hrvatskoj.

Proteglo se usporedo s morskom obalom. U njemu je vaæan ornitoloπki rezervat.

A mi se upuÊujemo Vrgadi, malom otoku s ubavim naseljem Lukom, uvalom Luka i sidriπtem u prolazu izmeu otoËiÊa Artine i Vrgade, gdje bacamo sidro na posljednjem kupanju u plovidbi zadarskim akvatorijem. Dalje plovimo obalom i otocima koje nazivamo πibenskima.

36

HTZ_NautHrv_FIN_KB_01.indd 36

11/13/08 3:38:37 PM

HTZ_NautHrv_FIN_KB_01.indd 37

11/13/08 3:38:43 PM

HTZ_NautHrv_FIN_KB_01.indd 38

11/13/08 3:38:50 PM

Dalmacija

©ibenski akvatorij

©ibenska obala i otoci razlikuju se od onih na podruËju Zadra kojim smo upravo plovili. I dalje je to niska obala, ali mnogo razvedenija, s mnoπtvom luka i zaljeva πto su se uvukli u kopno. Tu su i brojne moderne marine. Najbliæi otoci spojeni su s kopnom ili ga gotovo dotiËu i imaju velika naselja, a na onima udaljenijima od obale nalazimo uglavnom tek nekoliko kuÊa s povremenim stanovnicima ili male ribarske luËice i sela u polju. ©ibenskome akvatoriju pripadaju i Kornati, arhipelag za sebe, radi kojega bi ovamo, Ëak i kad niËega drugoga ne bi bilo, mnogi plovili.

Murter Murter, prvi otok na koji nailazimo, zovu i prijestolnicom Kornata. Murterini su posjednici najveÊega dijela tamoπnjih kuÊa i zemlje. Ljeti presele u svoje kornatske rezidencije na nekoliko mjeseci, odlaze tamo u ribolov ili u kasnu jesen beru masline. Gajete, kojima tamo odlaze njima su najvaænija stvar na svijetu. Rijetko gdje Êete ih naÊi toliko, tako lijepih i dobro odræavanih. Vezane su u desecima malih, za njih sagraenih mandraËa.

Nekad se u Kornate iπlo pod jedrima i na vesla i ta tradicija ne umire. A prilike za jedrenje ima ne samo u Kornatima nego i u pravom malom arhipelagu ispred Murtera. Izmeu otoËiÊa Radelja, Æminjaka, Velikoga i Maloga Vinika plovimo oprezno, jer pliÊina je mnogo, ali kad ih proemo imamo siguran vez u velikoj murterskoj marini Hramini te se moæemo okrijepiti dobrim zalogajem u jednom od brojnih restorana. Mogli 39

HTZ_NautHrv_FIN_KB_01.indd 39

11/13/08 3:38:53 PM

bismo, kad ovdje doplovimo, odabrati i drugi siguran vez, onaj u susjednoj Betini, starom brodograditeljskom mjestu, u kojem se jednako kao i u Murteru joπ saËuvao zanat gradnje drvenih brodova. Iz Betine se dugaËkim, posve zaπtiÊenim zaljevom upuÊujemo put Tisnoga, mjesta na kojem je otok mostom spojen s kopnom. Odatle se moæe i do Pirovca, na kraju neπto sjevernijega PirovaËkoga zaljeva, ali æelimo oploviti otok. Zato moramo proÊi most u Tisnom koji se podiæe dva puta na dan. Od Tisnoga, u kojem moæemo vezati na rivi, tek milju udaljena ostaju Jezera, sigurna luka u kojoj je i treÊa marina na otoku. Kad isplovimo iz Jezera i nakon milju i pol plovidbe proemo rt Rat, mogli bismo nastaviti juænom obalom Murtera na kojoj nas Ëekaju uvale Sv. Nikola, Kosirina, VuËigrae i Slanica ili se otputiti dalje.

Biramo prirodni put. Idemo u Nacionalni park Kornati.

Kornati Oploviti ih, san je svakog nautiËara. Upijati prelijepe vedute za plovidbe Kornatskim ili Æutskim kanalom, bordiæati izmeu Raπipa i Piπkere, Gustaca i Lavse, zavuÊi se brodom u uvalu dostatnu tek za jedrilicu i pokoju kurnatarsku barku, druæiti se s ljudima koji nastanjuju kuÊice nad mandraËem s leutom, a u rosno jutro popeti se na Toretu i pustiti pogled Ëas da plovi Kornatskim kanalom ili luta Tarcem, moæda poÊi s nekim ribarom diÊi mreæe... - u Kornatima je Ëovjek doista stopljen s prirodom, ali oni nisu posvemaπnja divljina, kako bi se brzajuÊi moglo pomisliti.

Kornatski otoci posve su razliËiti od svih drugih jadranskih otoka. Tu ne dohodimo u primorske gradiÊe koji koliko god mali ili napuπteni bili zraËe urbanitetom i ljeti pulsiraju ditirampskim raspoloæenjem, nego stiæemo u prostor u

40

HTZ_NautHrv_FIN_KB_01.indd 40

11/13/08 3:38:57 PM

HTZ_NautHrv_FIN_KB_01.indd 41

11/13/08 3:39:02 PM

kojem se Ëovjek skrio u zaπtiÊenim uvalicama i kakvom stanu u polju, ostavljajuÊi sve ostalo na volju suncu, ovci πto skaËe po stijenama uz more, magarcima u hladu i nama πto doplovismo.

Moglo bi se Kornatima ploviti bez prestanka. ProÊi prolazima Malom ili Velikom Proversom pa vezati na Katini ili pak, ostavljajuÊi zdesna moÊni svjetionik na Veloj Sestrici, uploviti u Kornatski kanal s nebrojenim mjestima gdje moæemo zastati i usidriti se ili vezati pred kurnatarskim kuÊama, kao πto su uvala ©ipnate ili otoËiÊ Levrnaka s nekoliko kuÊa i jednom od najljepπih plaæa na Jadranu u uvali Lojena, pa mali ribarski porat LuËica... Valja zastati pod crkvom Gospe od Tarca, gdje se svi Kornatari poËetkom srpnja skupe na njezin blagdan, i popeti se do Turete, tvrave odakle se joπ u VI. stoljeÊu nadzirala plovidba okolnim morem. Tu je i uvala Striænja, gdje Êe nas opet doËekati ribari ispred svojih kuÊa ili Êemo sidriti

ribari dovozili ulov, a danas na gat pred restoranom veæu nautiËari. Vratimo li se put Kornata, joπ nam je ostala uvala Opat podno kamenoga brijega s opatovom kapom na sljemenu, poznata po svojim betulama jednako kao i ona na Smokvici Veloj.

Mislite li da smo vidjeli sve, varate se. Ostala nam je joπ sjeverna strana Kornata s uvalama Statival, LupeπÊina i Stiniva, a lako Êemo otploviti i do susjednoga Æuta i do marine u Æutskoj luci ili kojega od sidriπta toga otoka.

Tamo smo, iako viπe ne u nacionalnome parku, joπ uvijek u pravome kornatskome ugoaju. I marina se doimlje kao da je ovdje oduvijek. Ima na Æutu joπ lijepih mjesta: Bizikovica, zapadno od Æuta, prava mala laguna Sabuni i Pristaniπte u drugoj æutskoj luci HiljaËi. RazliËito je ploviti i juænom obalom Æuta, gotovo pustom, tek s pokojom kuÊom i dvije-tri uvale, a napuπtajuÊi Æut i Kornatski arhipelag rijetko tko ne pomisli: “Kad Êu se opet vratiti?”

pod otoËiÊem Striænjakom. Slijedi prijestolnica ovoga arhipelaga Vrulje, gdje postoje Ëak tri uliËice, toliko je kuÊa i ljudi da ljeti sve vrije od æivota. Pa dalje plovimo do uvale Gujka ponad koje su stanovi s blagom πto pase rijetku i suhu travu u slobodi, omeenoj ipak suhozidima koji se proteæu “od mora do mora”, poprijeko dijeleÊi zemlju.

Jednako mami vanjski otoËni niz. ProÊi Kornate, a ne doæivjeti njihovu juænu stranu, gdje se klifovi Mane i Raπipa strmoglavljuju u more, ostavilo bi nas prikraÊenima za doæivljaj sraza moÊi mora i opstojnosti kamena. Kad po utihi zaplovimo dalje, moæemo vezati u marini Piπkera, jedinoj u ovome nacionalnome parku ili uploviti u zaljev usred otoËiÊa Lavse s desetak kuÊa, tipiËnu kornatsku idilu s mandraËima i moliÊima pred njima te jedrilicama na sidru.

Malo dalje, pazeÊi na pliÊine i “kalahatine”, grebene na kojima je nastradao ne jedan brod, doplovit Êemo i do Ravnoga Æakna, nekadaπnje otkupne stanica do koje su

Æirje, Kakan, Kaprije i Tijat IstoËno od Kornata pa sve do obale pred ©ibenikom rasulo se osam veÊih i gotovo Ëetrdeset manjih otoka i otoËiÊa. Na njima nema veÊih naselja osim na onima najbliæim kopnu, PrviÊu, Zlarinu i Krapnju. Tako je i na Æirju, od kopna najudaljenijemu otoku ovoga dijela πibenskoga arhipelaga. Kada se tu doplovi iz Kornata, najËeπÊe se proe s njegove juæne strane i pored duboke i za sidrenje dobre Tratinske uvale otplovi do njegovih krajnjih juænih uvala Vele i Male Stupice, usput bacajuÊi pogled na tri milje prema puËini udaljen svjetionik Blitvenicu. NajËeπÊe se sidri u Veloj Stupici, gdje je mnogo sigurnije pa se vrijeme provodi u kupanju i odmoru. Tri naselja su sa sjeverne strane: u uvali Koromaπna, gdje se moæe sidriti, u maloj uvali Mikavica na sjeverozapadnoj obali i u Muni, glavnoj luci, u koju pristaje brod πto otok povezuje sa ©ibenikom. Onaj tko tu veæe moæe proπetati i do Æirja, sela πto se uvuklo u malu kotlinu u sredini otoka, koje i danas, pomalo napuπteno, æivi starim ritmom.

42

HTZ_NautHrv_FIN_KB_01.indd 42

11/13/08 3:39:08 PM

Odavde nije daleko do Kakana i Kaprija, dva otoka πto su se jedan drugome pribliæili na pola milje. Kakanski kanal viπe sliËi malom zatvorenome moru jer ga πtite i Veliki i Mali Borovnjak, pa je tu uvijek mnogo jahti na sidru. Æelite li biti u mjestu, morate samo otploviti dvije milje dalje u luku Kaprije, πto se duboko zavukla u otok. Kaprije su malo mjesto do kojega dolazi brod iz ©ibenika, pa u njemu ljeti ima æivosti i turista.

Susjedni Zmajan, neπto bliæi kopnu, potpuno je nenastanjen, ali na njemu nema dobrih sidriπta, tek uvale Bok i ZakloπÊica na sjevernoj i Smetnja Vela na juænoj obali otoka, ali zato je veselo na malenome Obonjanu, gdje ljetnih mjeseci radi kamp.

Nenastanjen je i kopnu joπ bliæi Tijat, Ëija je uvala TijaπÊica veliko sidriπte i omiljeno izletiπte za brodove iz svih okolnih mjesta.

PrviÊ, Zlarin i Krapanj Tri obali najbliæa otoka su naseljenija te izuzetno zanimljiva.

Na PrviÊu, milju udaljenom od kopna, Ëak su dva slikovita

naselja, ©epurine i PrviÊ Luka. Iako su se ©epurine, mjesto lijepih kamenih kuÊa koje kao da se diæu iz mora, raπirile preko uske otoËke prevlake i imaju dvije luËice, za imalo veÊi brod teπko je naÊi mjesto za vez. Ima ga na molu juæno od mjesta, ali na njemu nekoliko puta na dan pristaje brod iz ©ibenika. Zato Êete mjesta mnogo lakπe naÊi u PrviÊ Luci, gdje se motorne jahte i jedrilice veæu iza lukobrana koji uvalu πtiti od juga.

Zlarin, otok samo milju udaljen od kopna saËuvao je ugoaj negdaπnjih vremena. U doba Austro-Ugarske bio je vaæna luka u koju su pristajali i najveÊi bojni brodovi. Za njih je i sagraen sto Ëetrdeset metara dugaËki kameni mol na kojem uvijek ima mjesta i za prugu πto dolazi iz ©ibenika i za izletniËke brodove te za brojne nautiËare πto doplove. Nekoliko manjih uvala ima na sjeveroistoËnoj obali otoka, na koju se nadovezuje πest otoËiÊa, od kojih je nastanjen samo Krapanj, najbliæi kopnu. Kolikogod bio mali, povrπina mu je manja od pola kvadratnoga kilometra, njegova slava je velika. Proslavili

43

HTZ_NautHrv_FIN_KB_01.indd 43

11/13/08 3:39:09 PM

su ga krapanjski ronioci, znameniti po svojem umijeÊu branja, prerade i oblikovanja spuævi i koralja. Nekad je to bilo jedino zanimanje na otoku, a danas na njega podsjeÊa mali muzej u samostanu sv. Kriæa.

luci. Iako su Vodice turistiËki centar s brojnim hotelima, baπ mu marina u kojoj su vezane i brojne Ëarter brodice daje nautiËko obiljeæje.

©ibenik Tribunj i Vodice Pristajanjem na Krapnju oplovili smo sve πibenske otoke, pa se ©ibenskim kanalom vraÊamo kopnu, u osam milja udaljeni Tribunj, joπ jedno slikovito mjesto Ëiji je stari dio na otoËiÊu mostom povezan s kopnom. Otkad je tu sagraena moderna marina, ono je postalo veliki nautiËki centar. Tribunjska marina odliËno je ureena, organizira brojna dogaanja, od regata do maloga nautiËkoga sajma svake jeseni.

Joπ je viπe æivosti u susjednim Vodicama, u kojima je velika ACI-jeva marina, a popriliËno mjesta za vez ima i u gradskoj

Takav postaje sve viπe i ©ibenik, drevni hrvatski grad na obali zaπtiÊenoga zaljeva. Kad god se plovi viπe od milju dugaËkim i uskim Kanalom sv. Ante, istoimena tvrava i brojne druge negdaπnje vojne utvrde u kanalu i nad gradom podsjeÊaju da je taj grad oduvijek imao veliko strateπko znaËenje. Danas umjesto ratnih brodova u πibensku luku uplovljavaju nautiËari. Jedno od ljepπih mjesta za vez je na samoj πibenskoj rivi, podno katedrale sv. Jakova, renesansnoga remek-djela majstora Jurja Dalmatinca i Nikole Firentinca. U ©ibeniku je prije koju godinu ureena i marina

44

HTZ_NautHrv_FIN_KB_01.indd 44

11/13/08 3:39:12 PM

HTZ_NautHrv_FIN_KB_01.indd 45

11/13/08 3:39:18 PM

Mandalina, u blizini remontnoga brodogradiliπta. ©ibenik je grad pjesme, veselja, Festivala djeteta, dobre hrane πto stiæe i iz mora, ali i πibenskoga polja, pa dok ste tu, iskoristite sve to. ©ibenik je i jedini grad na hrvatskoj obali odakle se pruæa moguÊnost uploviti duboko u kopno, sve do Skradina u donjemu toku rijeke Krke. Na obalama tri milje dugaËkoga ©ibenskoga zaljeva, zapravo potopljenoga uπÊa rijeke Krke, brojna su uzgajaliπta πkoljaka, a pri kraju gradiÊ Zaton. Visoko nad nama nadvija se elegantni most, a mi skreÊemo u Prokljanski tjesnac, milju i pol dugaËak, sa strmim liticama s obje strane, i plovimo do Prokljanskoga jezera. Do marine u Skradinu joπ valja ploviti dvije milje rijekom Krkom. Nad nama Êe se ponovno nadviti most, ovaj put autoceste πto od Zagreba vodi prema jugu Dalmacije, a mi uplovljavamo u pravi rijeËni ambijent. Naokolo trska, πaπ, bistra voda. I Skradin je stari grad, povijest mu seæe u doba Liburna, a bio je vaæna luka joπ u XIII. stoljeÊu. Veæemo u marini ili sidrimo pod obalom, veËeramo skradinski riæot, a sutradan izletniËkim brodom (jer dalje se ne plovi) odlazimo do slapova Krke i franjevaËkoga samostana na Visovcu u Nacionalnome parku Krka.

Primoπten i Rogoznica Zaπavπi duboko u kopno, vraÊamo se moru i isplovljavamo iz Kanala sv. Ante uz obalu prema Primoπtenu. Prolazimo ponovno uz Zlarin i otoËiÊe juæno od njega. Sjeverno ostaju duboki zaljev Grebaπtica i Tmara, a pred nama je Primoπten, gradiÊ na dva poluotoka. Na sjevernome, bliæem nama, u gustoj borovoj πumi su hoteli, a crkva i kuÊe staroga dijela naselja su na juænijem.

Primoπten ima dva pristana: onaj podno samoga poluotoka gdje su gradska riva i dugaËki lukobran ljeti je pun jahti na vezu, a uz drugi u uvali Porat su vezani izletniËki brodovi i ribarice.

Meu nautiËarima Primoπten je nadaleko poznat po marini Kremik u luci Peleπ, joπ milju juænije. Velika i dobro opremljena marina zauzela je Ëitav sjeverni krak ove luke. Svugdje naokolo, i oko marine i ponad Primoπtena, u kamenoj Ëipki raste loza od

46

HTZ_NautHrv_FIN_KB_01.indd 46

11/13/08 3:39:26 PM

koje se dobiva slavno vino BabiÊ. Nemojte ga propustiti kuπati kad doplovite.

Odavde pa do Rogoznice, luke Ëija su se dva kraka duboko uvukla u kopno, nepune su tri milje. Rogoznica je od davnina dobro i vaæno sidriπte i luka za koju su znali i nautiËari πto su naπom obalom plovili i dok nije bilo brojnih marina. Gusta borova πuma na Koparu i stare kamene kuÊe na njegovoj obali, pod kojima su Ëesto vezani ribarski brodovi, starom dijelu Rogoznice daju kolorit ribarskoga gradiÊa. Prije desetak godina na zapadnoj obali rogozniËke uvale Soline podno jezera Zmajevo oko sagraena je marina Frapa, jedna od najbolje opremljenih i s mnogim sadræajima koje nautiËarima boravak Ëine ugodnijim, a odræavanje brodova lakπim. Kada isplovimo iz Rogoznice pa proemo uz otoËiÊ Smokvicu i uvale Movar i StivanËicu, stiÊi Êemo do rta PloËa, poznatijega kao punta Planka, razdjelnice Jadrana, odakle poËinje splitsko podruËje dalmatinskoga akvatorija.

47

HTZ_NautHrv_FIN_KB_01.indd 47

11/13/08 3:39:28 PM

HTZ_NautHrv_FIN_KB_01.indd 48

11/13/08 3:39:33 PM

Dalmacija

Splitski akvatorij

Obalu i otoke koji okruæuju Split mnogi smatraju najljepπima na Jadranu. Sloæili se s njima ili ne - jer i drugi dijelovi naπega primorja odistinski su prepuni ljepota otoci ©olta, BraË, Hvar, Vis i mnoπtvo manjih te obala od rta PloËa pa do uπÊa Neretve nautiËaru pruæaju brojne izazove za plovidbu, a pred njim su i mnogi zanimljivi gradiÊi, nastali joπ u antiËko doba.

Plovidba ovim dijelom obale, osobito u ljetnim mjesecima, vrlo je ugodna. Na ovome dijelu Jadrana nekoliko je velikih i kvalitetnih marina, uglavnom u Splitu i okolici, te veÊi broj dobrih luka. Udaljenost do otoka nije velika. Do onih najbliæih, Drvenika, ©olte i BraËa, od obale je ponegdje manje od pet nautiËkih milja. Do Hvara, ako se plovi iz Splita ima dvadesetak milja, a do Visa trideset. Kanali izmeu otoka i obale pruæaju se uzduæno i ugodna su mjesta za plovidbu, osobito jedrenje za stabilnih ljetnih vjetrova.

Vremenske prilike na ovome dijelu Jadrana u doba najËeπÊih plovidbi u razdoblju od svibnja do listopada preteæno su povoljne i odlikuje ih stabilnost u izmjenama. U prvome dijelu nautiËke sezone, najËeπÊe u travnju, prevladavaju juæni vjetrovi, potom nastupa vrijeme stabilnih vjetrova iz sjeverozapadna smjera, a krajem ljeta uobiËajen je rujanski smiraj. Paænju valja obratiti na buru, najsnaæniju podno planinskih masiva uz obalu, na ljetne kratkotrajne neverine, koji su ovdje rjei nego na sjevernome dijelu Jadrana, i na prolaze ciklona.

Na ovim dalmatinskim otocima Ëetiri su marine, ali nautiËare privlaËe i rive i duboki i sigurni zaljevi i uvale. Rive Visa, grada Ëiji korijeni seæu 2400 godina unatrag, ribarske Komiæe, osunËanoga i ditirampskoga Hvara, pa Staroga Grada, Ëije ime govori i o njegovim antiËkim korijenima, u dno dubokoga zaljeva uvuËene Vrboske ili Milne na BraËu, pa PuËiπÊa, mjesto najveÊih majstora kamena, samo su dio onih gdje od ranoga proljeÊa do kasno u jesen hrle nautiËari. A tek koju milju dalje od njih lijepo je sidriti u uvalama koje su joπ saËuvale izgled i miris vremena kad je malo koja jahta tuda brodila. StonËica i laguna Budihovca na Visu, uvale Paklinskih otoka ili Starogradske luke na Hvaru, BoboviπÊa, Povalja ili LuËica na BraËu, NeËujma na ©olti pripadaju meu najljepπe na Mediteranu. A nabrojili smo tek dio onoga πto ova obala pruæa.

Vrijedi ovdje spomenuti unutraπnjost otoka s naseljima koja su se u doba gusarenja razvijala dalje od obale i u kojima se joπ zrcali teæaËki naËin æivota. ©krip, Dol, LoæiπÊa i NereæiπÊa na BraËu, Brusje, Velo i Malo Grablje ili Gdinj na Hvaru, Grohote na ©olti… samo su neka od mjesta do kojih vrijedi protegnuti noge i osjetiti njihov duh.

Na drugoj su pak strani gotovo nenastanjeni otoËiÊi poput Biπeva, ©Êedra, Sveca ili mitske Palagruæe, usamljene u srediπtu Jadrana sa svojim svjetionikom πto se stotinu metara uzdiæe nad puËinom. Na Biπevu i ©Êedru brojne su uvale u kojima se joπ moæe sidriti u potpunoj osami ili u 49

HTZ_NautHrv_FIN_KB_01.indd 49

11/13/08 3:39:36 PM

blizini kakve ribarske kuÊice, dok Svetac i Palagruæa pruæaju moguÊnost ostanka samo u zavjetrini i za mirna vremena.

Kakvi su to tek izazovi nautiËaru!

Split i okolica Kada se zaæeli predah u plovidbi meu otocima, tu su Split, Trogir, Makarska ili brojna manja mjesta poput Omiπa ili Brela na obali, nad koju su se nadvili masivi Kozjaka, Mosora i Biokova, a borova πuma i maslinici dotiËu more.

Split, grad cara Dioklecijana, Ëija je palaËa joπ i danas srce grada, mjesto je iznimne pomorske, nautiËke i jedriliËarske tradicije. Uploviti u njegove luËice i marine ili usidriti u portu s pogledom na Dioklecijanovu palaËu pa obilaziti njegove uske kale ili osunËanu rivu, dio je programa plovidbe koji bi trebao biti upisan u svaku nautiËku rutu ovim akvatorijem. NautiËar Êe obiËno izabrati veliku ACI-jevu marinu u samoj splitskoj luci, ali u tom ih je gradu joπ nekoliko koje pripadaju sportskim druπtvima, a u kojima se takoer moæe naÊi vez. Split je, naime, najveÊi jedriliËarski centar u Hrvatskoj i sjediπte poznatih hrvatskih jedriliËarskih klubova Labuda, Mornara, Zente, Splita… koji su rasadnici vrsnih jedriliËara. Iz Splita kreÊu najveÊe jadranske regate krstaπa, pred njim se odræavaju europska i svjetska prvenstva u olimpijskim klasama. Split je i najveÊi centar hrvatske nautiËke industrije.

Sjeverozapadno od Splita tri su vaæna nautiËka mjesta Kaπtel Gomilica, Trogir i Marina. Kaπtel Gomilica, jedno od sedam naselja πto se u nizu proteæu obalom Kaπtelanskoga zaljeva, prije nekoliko godina dobilo je veliku i odliËno ureenu marinu, opremljenu i za prihvat megajahti. Za Trogir nautiËari znaju odavno. U taj gradiÊ, spomenik pod zaπtitom UNESCO-a, veæe se na rivi podno renesansnih palaËa i katedrale sv. Lovrinca, najznaËajnijega romaniËkoga spomenika u Dalmaciji, ili u ACI-jevoj marini na otoku »iovu πto se naslanja na grad.

Gdje god vezali, osjeti se ugoaj tog gradiÊa, æivost njegovih uskih ulica i osunËane rive, a kad se posada zaæeli malo mira, ne treba uËiniti niπta drugo doli otploviti naokolo »iova i usidriti pod otoËiÊem Sv. Fumija, na jednom od najljepπih sidriπta u ovome kraju. I u Marini, mjestaπcu koje se zbilo u dno duboko uvuËenoga zaljeva, marina postoji odavno, a tko viπe voli sidrenje, na volju mu je duboki zaljev ViniπÊa samo koji milju zapadnije ili neka od uvala na putu do rta PloËa.

Zaplovimo li uz obalu juæno od Splita, nad nama Êe cijelo vrijeme bdjeti planinski masivi Mosora i Biokova. »im proemo uπÊe rijeke Ærnovnice i marinu Hotela Lav, najprije Êe se poËeti uzdizati neπto niæi Mosor, a potom vrletno visoko Biokovo. Pod njima na obali svila su se brojna mjestaπca, svako obiljeæeno na neki svoj naËin.

U Krilu Jesenice najveÊa je flota turistiËkih trabakula na Jadranu. Svoje su brodove preuredili u ploveÊe hotele i njima obilaze Jadran od ranoga proljeÊa do kasne jeseni.

Omiπ, gradiÊ na uπÊu rijeke Cetine, nekada je bio jedno od sjediπta gusarenja na Jadranu. Bilo je to doba nadmudrivanja s moÊnom mletaËkom flotom u nastojanju stanovnika toga kraja da ostanu neovisni. No, gusarski su obiËaji prije pet stoljeÊa napuπteni i danas Êe vas ljubazno doËekati veæete li na njihovom gatu.

Makarska Iako nema velikih zaljeva osim makarske luke, obala makarske rivijere od Brela pa sve do Zaostroga pruæa mnogo. Posljednjih dvadesetak godina tu je uz stare rive sagraeno i nekoliko modernih porata i marina. Krenemo li sa zapada, najprije nailazimo na marinu u Brelima, mjestu s najljepπim plaæama u ovome kraju, pa onu u Baπkoj Vodi, potom marinu u Krvavici. U Makarskoj se veæe u luci poznatoga turistiËkoga odrediπta, a gradnja marine joπ se Ëeka. Dalje prema jugu vezat Êemo se u TuËepima ili

50

HTZ_NautHrv_FIN_KB_01.indd 50

11/13/08 3:39:38 PM

HTZ_NautHrv_FIN_KB_01.indd 51

11/13/08 3:39:42 PM

Podgori, poznatom ribarskom mjestu podno spomenika Galebova krila, koji oznaËava da je tu za Drugoga svjetskoga rata osnovana partizanska mornarica. I dalje sve do Gradca moæemo pronaÊi kakav vez na gatovima podbiokovskih mjesta. Joπ jedna vaæna stvar prije negoli otplovimo odavde: plaæe πto ih nanose biokovski potoci te kruni hladovina bora, a pruæaju se unedogled, po mnogima su najljepπe na cijelome Jadranu! Ali, vratimo se na naπ vez u Splitu i isplovimo najprije na neπto dulji vikend put Drvenika i ©olte, otoka koji su najbliæi Splitu sa zapadne strane.

Drvenici i ©olta Iz splitske luke do Drvenika ravnih je dvanaest milja.

Plovi se uz juænu obalu »iova, a obiËno je cilj laguna na jugoistoËnoj obali Drvenika Velog, koju πtite otoËiÊi Veliki

i Mali Krknjaπ. To je izrazito lijepo i fotogeniËno mjesto.

A najljepπe je odozgo, iz zraka. Tada do izraæaja dolazi bistrina mora i sva ljepota plitke lagune. Zbog toga je ovdje po danu sva sila brodova s kupaËima, najviπe iz Trogira, koji uæivaju u kupanju i dobrom objedu. NaveËer laguna utihne. VeÊina brodova otplovi u okolne marine, a samo ih dio ostane na sidru.

S druge strane otoka, na zapadnoj obali, jedino je otoËko mjesto, istoga imena kao otok. Smjestilo se u dnu milju uvuËene luke a u njemu je lukobran, riva i kratak gat na kojem se moæe vezati. Na otoku je joπ nekoliko uvala, neke su zauzela ribogojiliπta, a u ostalima se moæe sidriti.

Susjedni Mali Drvenik iako bez velikih uvala i luke ipak moæe biti privlaËan onima koji plove manjim brodovima. Mjesta mogu potraæiti u luËici Borak, a sidriti u uvali Vela Rina.

52

HTZ_NautHrv_FIN_KB_01.indd 52

11/13/08 3:39:48 PM

©olta nam pruæa mnogo zaklona, pa zaplovimo prema njezinoj zapadnoj obali, pred kojom je πest otoËiÊa te usidrimo meu njima. Stipanska, Balkun, Saskinja, Polebrnjak, Grmej i Radula idealni su za cjelodnevno kupanje jer koji god vjetar puπe uvijek Êe nam pruæiti zaklon. NaveËer moæemo birati sidrenje u ©eπuli ili vez u Maslinici. Odaberemo li dugu i usku uvalu ©eπulu, u njezinom najveÊem dijelu bit Êemo na osami. Maslinica je ribarska luka, Ëuvena po vrsnim panulaπima, s vezom na rivi, s dvije-tri gostionice. Sve to miriπe po otoku pa kad isplovimo, zove da se opet vratimo. A mi plovimo sjevernom obalom ©olte, na kojoj su glavna naselja, prema πoltanskoj luci RogaËu, u kojoj pristaje trajekt πto otok povezuje sa Splitom. RogaË je u proπlosti bio luka Grohota, mjesta u unutraπnjosti otoka, a prostran zaljev ima tri kraka te nam ostaju dva gdje moæemo pobjeÊi od uæurbanosti trajektnoga pristana.

zaplovit Êe juænom obalom otoka. I ta strana, otvorena jugu, ima nekoliko lijepih i dubokih uvala, preteæno nenastanjenih.

Prva na koju Êemo naiÊi je Livka, u kojoj ima dosta mjesta za sidrenje, Ëesto u druπtvu ribarskih brodova. Sidriti se moæe i u StraËinskoj, treÊoj u nizu, nalik dubokome fjordu, s nekoliko kuÊa uz obalu. SljedeÊih nekoliko uvala je nenastanjeno, litice im se spuπtaju strmo u more, a trag civilizacije naÊi Êemo ponovno u Tatinji, najveÊoj i najposjeÊenijoj uvali juæne strane ©olte. Najpitomija je ipak Poganica, posljednja uvala prije nego πto smo obiπli oko otoka, oplovili Maslinicu i njezin mali arhipelag te se ponovno vratili u Split.

SliËno je i u susjednoj luci NeËujmu, najveÊoj na ©olti.

Njezine uvale Piπkera, Maslinica i Podkamenica meu omiljenim su sidriπtima SpliÊana veÊ punih sedamnaest stoljeÊa. Na tom je mjestu car Dioklecijan imao ribnjak u kojem su za carsku trpezu Ëuvali najbolju ribu pa su vjerojatno i njegovi ribari tu znali provesti noÊ. ObiËaj su nastavili i danaπnji stanovnici osam milja udaljene dalmatinske metropole.

NeËujam se posljednjih godina izgradio i vikendice su zaposjele Podkamenicu, zaπle su i u Maslinicu, a ugoaj prirodnosti saËuvala je tek Piπkera, s dvije kuÊice.

Sa sjeverne strane otoka joπ je jedno mjesto, Stomorska, pa ako se u svakome od spomenutih mjesta zadræimo samo dan, na Drvenicima i ©olti moæemo uæivati gotovo Ëitav tjedan.

Stomorska je vjerojatno najljepπe πoltansko mjesto. Stara kamena riva, iste takve kuÊe uz nju i tridesetak mjesta za nautiËare obiËno su dovoljni jedrilicama i jahtama koje ovdje uplove. Do krajnjega istoËnoga rta ©olte joπ je jedno naselje, Gornja Kruπica, a oni koji bi htjeli viπe osame pa i surovije prirode,

brodica i jahti πto prolaze Splitskim vratima, mjestom najguπÊega nautiËkoga prometa na Jadranu. Sjevernome, na kojoj su gotovo svi braËki gradiÊi, otputi se malo koji nautiËar, izuzmemo li one πto brodove veæu u Omiπu i Makarskome primorju. InaËe, od Splita do BraËa doplovi se jedrilicom ili klasiËnim motornim brodom za nepun sat vremena, a gliserom i mnogo bræe. Juæna mu je strana rijetko naseljena, ali tu su neka od nautiËarima najatraktivnijih mjesta, ukljuËujuÊi jedino veÊe naselje Bol. Kada se prema BraËu krene iz splitske ACI-jeve marine, moæe to biti tek vikend-plovidba ili prva etapa velike ljetne “ite”. »im se dohvati rt Gomilica, Êuti se bilo otoka. Lijepo je tamo zastati na kupanju u uvalama Stipanskoj i Stinivi, ali obiËno su cilj BoboviπÊa, mjestaπce braËkoga pjesnika Vladimira Nazora i luka teæaËkoga naselja LoæiπÊa, πto se sa svojom puËkom arhitekturom i kiÊenim zvonikom nalazi koji kilometar ponad mora. Vezati na rivi ili usidriti pa πetati mjestom i uspevπi se do sela ponad njega zaÊi

BraË BraË kao da ima tri posve razliËite obale. Zapadna strana dobro zaπtiÊenih uvala privlaËi stotine jedrilica, motornih

53

HTZ_NautHrv_FIN_KB_01.indd 53

11/13/08 3:39:51 PM

u unutraπnjost otoka, obiËaj je koji se ponavlja gotovo svugdje na BraËu. Jer na otoku mjesta u unutraπnjosti je jednako toliko koliko na obali.

Ako ne uplovite u BoboviπÊa ili ne usidrite u njihovoj uvali ViÊa, onda prva braËka luka moæe biti Milna. Ta nekadaπnja glavna otoËka luka, kojom su se sluæili æitelji NereæiπÊa i pustinje Blaca, danas je nautiËki centar otoka. »ak dvije marine, gradska riva i riva pred tvornicom sardina dovoljne su da prime flotu πto petkom i subotom isplovi iz splitskih i okolnih marina. Pred Milnom je i otoËiÊ Mrduja, veliËinom posve suprotan opÊoj Ëuvenosti. Slavu duguje najveÊoj hrvatskoj regati koja se oko njega vozi, ali i zidinama stare gradine, pa i folklornoj priËi o svai ©oltana i BraËana oko toga kojemu otoku pripada.

Kada se proe prolaz izmeu BraËa i ©olte zvan Splitska vrata, zapoËinje niz uvala πto Êe u nizu teÊi sve do Farske sljedeÊih πest milja. Osibova, LuËice, Maslinova, Smrka, KruπÊica, uvala Blaca i Farska tek su najveÊe i najljepπe.

Poneku od njih, poput Maslinove, privremeno je zauzelo uzgajaliπte ribe, ali veÊina je dostupna nautiËarima.

Najpoznatije su dvije. Prva su LuËice, uvala s pet prostranih krakova. Druga je uvala Blaca, odakle se uskim kanjonom Ëetrdesetak minuta pjeπaËi do najpoznatije braËke pustinje, one u Blacama, samodostatnom mikrokozmosu u kojemu su redovnici naπli sklad rada, mudrosti i kulture.

Otploviti poslije mistiËnoga iskustva do Bola, promatrajuÊi s mora usamljena æala podno vinograda Ëuvenoga braËkoga plavca, prava je promjena svjetova. Deseci brodica usidreni oko Zlatnoga rata, plaæe istodobno i naturalne i mondene, surferi πto paraju morem kao da hoÊe poletjeti, vez na rivi,

HTZ_NautHrv_FIN_KB_01.indd 54

veËernja i jutarnja vreva, kafiÊi uz mandraË, brojni restorani i hoteli - sve to Ëini Bol atraktivnim turistiËkim odrediπtem.

Jedrite li, ovo je mjesto za vas. U lijevku Hvarskoga kanala vjetrovi su barem za bofor jaËi, pa priliku da zaglisirate pod spinakerom ili zavezete oπtru orcu ne treba propustiti. Od Bola pa sve do Sumartina, istoËnoga ulaza na otok, gdje pristaju trajekti iz Makarske, neÊemo naiÊi na naselja.

Sumartin, mjesto ribara i brodograditelja, nekad je bilo uporiπte ljutih hajduka πto su se zalijetali preko kanala na tursko kopno. Veæete li na onih nekoliko vezova na rivi, nemojte propustiti da proπetate do dva kilometra udaljenih Selaca, mjesta πto ga sagradiπe braËki kamenoresci koji ga uglavnom i nastanjuju.

Do Povalja na sjevernoj obali joπ je jedna veÊa uvala, Rasotica, kamenih obala, velika taman toliko da u njoj nae sidriπte i vez nekoliko srednje velikih jahti. No, u plovidbi ovim dijelom braËke obale valja biti na oprezu, jer bura πto se sunovraÊuje niz Biokovo i ovdje snaæno puπe. SreÊom, najavit Êe je ples bijelih oblaËiÊa πto se kidaju i lete nebom, taman da nam omoguÊe potraæiti zaklon. A njega ima u prostranome Povaljskome zaljevu. Moæemo ga naÊi na rivi toga gradiÊa πto ga je nekad davno odabrao neki Paulus za svoju vilu i tako mu dao ime i gdje kasnije u VI. stoljeÊu sagradiπe impozantnu starokrπÊansku baziliku ili u uvali Luke. Sigurni vezovi, dobra riba, domaÊa janjetina, πkoljke, vrhunsko vlastito maslinovo ulje, povrÊe iz dvora pravi su izbor.

PuËiπÊa, sljedeÊe mjesto na koje nailazimo, jedan je od dojmljivijih jadranskih ambijenata. Skrivena u dnu zaljeva, koji Êemo prepoznati po najveÊem braËkome kamenolomu Veselje πto mu na istoËnom rtu otkida tijelo da bi ga po

11/13/08 3:39:52 PM

cijelom svijetu rasuo u dijelovima blistavih bijelih graevina, PuËiπÊa su neopravdano nautiËarski zanemarena. Lijepa i sigurna uvala, mnogo mjesta na rivi, bijele kamene kuÊe, kaπteli! A tek kamenoklesarska πkola iz koje izlaze najbolji meπtri, Ëija je radionica i ljeti otvorena, to je zaista atrakcija koja se ne propuπta.

Joπ su nam Ëetiri braËka obalna gradiÊa preostala da zatvorimo krug oko otoka. A gotovo svaki od njih ima i pandana u unutraπnjosti do kojega se mora poÊi. Veæete li u ubavoj Splitskoj, odakle su rimski graditelji odvozili kamen za gradnju Dioklecijanove palaËe u Splitu, morate otiÊi do ©kripa, najstarijega mjesta na otoku. NaiÊi Êete tu na kiklopske ilirske zidove, antiËki mauzolej, predromaniËku crkvicu, kulu RadojkoviÊa u kojoj je danas BraËki muzej i palaËu Cerineo. Vrijedi truda.

Svoga kopnenoga dvojnika imaju i Postira, mjesto poznato po ribarima i preradi ribe. To je Dol, najbliæi moru od svih naselja u unutraπnjosti, kuÊa ukopanih u stijene brda, sa πpiljama u kojima su æivjeli prapovijesni ljudi. I s tri konobe u kojima se odliËno jede, pije i pjeva.

Supetru, najveÊem mjestu na otoku, glavnoj trajektnoj luci, turistiËkome naselju i centru svega na BraËu, gdje se moæete vezati ili u starom portu ili u novosagraenoj trajektnoj luci, ako vam ne smeta buka i uæurbanost otoËke spone s kopnom, prirodno odgovaraju NereæiπÊa, najveÊe naselje u unutraπnjosti otoka, nakad najveÊe naselje na otoku te njegovo upravno srediπte. Iz mjesta vode putovi prema Vidovoj gori, najviπem vrhu jadranskih otoka, te prema Selcima i Bolu. Valja i ovdje doÊi.

Jedino se Sutivan, bajan u svojoj ljepoti, nekako usamio prema ovome kraju otoka. Teπko Êemo vezati u njegovom portu, ali ako ima mjesta zastanite. Njegov vitki zvonik s crvenom lukovicom πto se diæe odmah ponad vaπeg veza, divan ljetnikovac obitelji IliÊ, pa barokni ljetnikovac pjesnika Jerolima Kavanjina samo su dio ljepote koja Êe vas opiti. Joπ malo i oplovili smo BraË. Idemo joπ jedanput kroz Splitska vrata, put Hvara.

HTZ_NautHrv_FIN_KB_01.indd 55

11/13/08 3:40:01 PM

Hvar Hvar je otok osunËane obale πto je s jugozapada resi arhipelag Paklinskih otoka, a podno visokoga brda Huma usamljeno ©Êedro. Hvatamo kurs prema rtu Pelegrin i polako uplovljavamo u Pakleni kanal. Kada se plovi uokolo Hvara, uzduæ osamdeset nautiËkih milja njegove obale, mijenjaju se slike i pejsaæi. Ditirampski i uzavreli grad Hvar sa svojim Paklinskim otocima ljetni je centar svijeta. Tu sve vrca od æivota, a dvije milje πirokim kanalom πaraju stotine brodica. Hvarsku rivu napuÊile su velike jahte. One malo manje naguravaju se sidreÊi posred luke. Svi su u potrazi za ljetnom magijom Hvara, vrevom na njegovim pjacama i u kalama, mistiËnim ozraËjem njegovih crkvi i samostana, lukulovskim gozbama i opojnim vinima od groæa s juænih padina otoka. Danju se hvarske brodice i jahte presele u uvale otoËiÊa preko puta. Ædrilca, Stipanska, Vloka, TarπÊe, VinogradiπÊe samo su neke od njih, koje povezuje bistro more i betule u kojima se guπta u ribi i vinu.

Napuπtamo arhipelag i pored otoËiÊa Pokonji dol plovimo put istoka. Prolazimo uz nenastanjenu obalu, ispresijecanu æalima i isturenim rtovima i stiæemo do osunËanih uvala Milne i Dubovice s bijelim djeviËanskim æalima πto mame na kupanje.

Dalje ploveÊi prema SuÊurju, mjestu na istoËnome rtu otoka, obala je negostoljubiva. NautiËaru neÊe pruæiti zaklona, ali pogled Êe mu zaËarati strme padine Svete Nedije, Ivan Dolca i Zavale gdje vinogradi kao da stoje okomito i streme put neba. Zaklon se moæe naÊi samo na nedalekom ©Êedru. S lukom LoviπÊe i uvalom Mostir na sjevernoj obali, pa uvalama Borovom i »arnjenim na juænoj, ©Êedro je bilo vaæna toËka na ruti antiËkih plovidbi, jedino utoËiπte za jaka juga. Popriπte je to i bitke izmeu Pompeja i Cezara 49. godine prije Krista. U XVI. stoljeÊu dominikanci na ©Êedru sagradiπe samostan. Stanovnika viπe na otoku nema. Dolaze tek ljeti kad mu sve uvale okupiraju jedrilice, motorne jahte i male ribarske brodice.

Plovimo dalje uz ubave uvale u kojima se svilo po nekoliko kuÊa, Srhov Dolac, Torac, Smarska… Hvarske gore nestaju i spuπtaju se prema SuÊurju, koje kao da se zaputilo prema kopnu i uπÊu Neretve. To je uæurbana i vaæna otoËna luka u koju trajekti dovoze sve one πto na otok stiæu s juga ili istoka. Ipak, nae se mjesta i za nautiËara na pred koju godinu sagraenim pontonima.

Iz SuÊurja plovimo uz sjevernu obalu otoka. Sve do Jelse u posve smo drugome vidokrugu. Ni brodova nema previπe.

Umjesto puËine, ovdje nam pogled zatvara masiv Biokova, a stuπte li se s njega sjeveroistoËni vjetrovi teπko Êemo naÊi zaklona prije dvadeset dvije milje udaljene Jelse. U usamljenim uvalama Bristova, Pokrivenik i Stiniva na tom putu æitelji su viπe okrenuti zemlji i poljima nego moru, a ni mjesta za vez i sidrenje nema previπe. To moæete uËiniti tek u Pokriveniku.

Opet sasvim druga slika oko Jelse i Vrboske. I Jelsa sa svojom lukom i Vrboska s jedinstvenim, gotovo milju i pol uvuËenim zaljevom mame de se u njih uplovi. Oba pruæaju siguran vez na rivama i u ACI-jevoj marini u Vrboskoj. U Vrboskoj, otoËkoj Veneciji, je crkva sv. Marije πto je uz duhovnu ulogu imala i obrambenu snagu tvrave pa je bila opremljena i topovima. Treba prohodati i ona tri mosta πto Malu povezuju s Velom bandom i posjetiti Ribarski muzej, mjesto πto priziva trud i muku otoËkih ribara koji su æivjeli æivot bez sondera, elektriËnih vitla i fishfindera, s mreæom, luËi i ostima.

Plovidba do Staroga Grada duga je punih petnaest milja, a usput Êemo ploviti uz Ëetrdesetak uvala. Meu njima je i Æukova, do koje strelovitom brzinom za jakih ljetnih maestrala dohode surferi sa Zlatnoga rata na BraËu.

Razvedenost, koja oblikuje neke od najljepπih jadranskih veduta, dopunjava i otoËiÊ ZeËevo, pola milje sjeverno od izlaza iz VrbovaËke luke.

Starogradski zaljev, gotovo pet milja uvuËen u kopno, budi osjeÊaj uplovljavanja u kakav sjevernjaËki fjord. Tek njegove brojne uvale, vegetacija i mjesto u samom dnu zaljeva

56

HTZ_NautHrv_FIN_KB_01.indd 56

11/13/08 3:40:10 PM

HTZ_NautHrv_FIN_KB_01.indd 57

11/13/08 3:40:12 PM

kada se veæete na njegovoj rivi vratit Êe vas u stvarnost Mediterana, ali i daleku proπlost kada je prije gotovo dvije tisuÊe i Ëetiristo godina utemeljen ovaj gradiÊ. Teπko je kazati πto ovdje viπe privlaËi: Starogradsko polje u kojem se joπ vidi antiËka parcelizacija zemlje, gradske kamene kale, HektoroviÊev Tvrdalj ili glazba πto se za ljetnih koncerta razlijeva gradom kada padne noÊ.

Dalje prema rtu Pelegrin opet bijela æala i mala naselja na moru. »ekaju nas GraËiπÊe i LuËiπÊe, Stiniva. Pogled prema vrhovima brda otkrit Êe vam da su to tek luke nekadaπnjih velikih naselja Grablja i Brusja. Malo prema zapadu je i stara trajektna luka, Vira, danas dobrodoπla ribarima za vez. Punta Pelegrina i natrag u grad Hvar. Krug je zatvoren.

Obilazak oko otoka je napravljen.

Vis Vis je oduvijek bio magiËni i daleki otok. Vaæna antiËka luka, renesansno ladanje hvarskih plemiÊa, vaæno trgovaËko srediπte, popriπte najvaænijih pomorskih bitki XIX. stoljeÊa πto su odreivale tko Êe vladati Jadranom. Sve to vrijeme bio je Vis i dom komiπkih ribara, uvijek spremnih braniti svoje more i pravo na ribolov, i teæaka πto su Ëesto usprkos prirodi obraivali svoje vinograde. Dijelio ga je od kopna i davao mu snagu Viπki kanal, kojim je nekada bilo teπko ploviti starim trabakulima i parobrodima i za ljetnih tramuntana, a kamoli po zimskim burama i levantarama.

A onda se sve izmijenilo. Doπli su nautiËari u novim, sve veÊim, bræim i boljim brodovima. Viπki kanal, makar i dalje zna uzavreti, prestao je biti bauk. Ljeti ga svakoga dana preplove stotine brodova. Kada do njega doplovite, posvetite mu vrijeme koje zasluæuje - barem desetak dana. Tek tada Êete otok doæivjeti u njegovoj punoj ljepoti i uploviti u neke od pedeset i Ëetiri uvale koliko ih je uokolo Visa.

Ostavivπi brod u sigurnosti luke Sv. Jurja, prepustite se uæivanju u Visu, gradiÊu rijetke ambijentalnosti, lutanju

58

HTZ_NautHrv_FIN_KB_01.indd 58

11/13/08 3:40:17 PM

kalama Kuta i πetnji rivom na Luci, obiite groblje na poluotoku Prirovu gdje se usred velikoga zaljeva spajaju smrt i æivot, mir Ëempresa i æagor plaæe i kupaliπta, razgledajte ostatke stare Isse i antiËkih termi, engleske i austrougarske utvrde, proπetajte muzejima, zaite u konobe kuπajuÊi bugavu i plovac i uæivajte u slastima moæda najveÊe koncentracije vrhunske gastronomske ponude.

Juæna je strana otoka jedinstvena u svojoj nepatvorenoj ljepoti. Niæu se uvale StonËica sa svjetionikom na rtu pred njom, Smokova, Milna, Zaglav, ribarsko naselje Rukavac, pa Srebrena, a pred njima otoËiÊi Greben, Paræanj Veliki i Mali, pa hridi Pupak, Æuberka i PloËica, Budihovac (Budikovac) Veli i Mali te Ravnik πto ih zatvaraju i πtite, hraneÊi njihove ribare joπ uvijek obilnim ulovima ribe. Budihovac, otoËiÊ s jednom od najljepπih laguna na Jadranu, i Ravnik sa svojom Zelenom πpiljom u kojoj svjetlost prodire kroz otvor na vrhu i lomi se u moru, priËe su za sebe.

Niæu se uvale, svaka sa svojom povijeπÊu i ljudima danaπnjim - Ruda, Velika i Mala Travna, smjenjuju se s nizovima kamenih ploËa kao da ih je kakav divovski graditelj poslagao jedne na drugu. Tu je i Stiniva. Visoki poluotoci s obje strane ljevkasto se pribliæavaju, a kad se prie kraju, visoke se litice poput dva megalita izdiæu i gotovo se spajaju ostavljajuÊi tek nekoliko metara πirok ulaz. Unutra se prostor πiri tvoreÊi mali svijet za sebe. Kao da smo se spustili na dno nenadsvoene πpilje. U njoj æalo, Ëetiri kuÊice i osjeÊaj potpune zaπtiÊenosti. Niæu se dalje, sve do Komiæe, meu stijenama bijela æala s pokojom kuÊicom na pustoj kamenitoj obali. Na vrhovima valovima podlokanih stijena carstvo je najveÊih jadranskih galebova.

Komiæa, Ëuveno ribarsko naselje Dalmacije, zbila se u sjeveroistoËnome kutu zaljeva, pod crkvom Muster i visokim brijegom Humom. Stjenovita obala strmo se spuπta u more, skrivajuÊi djeviËanska æala koja zovu da bajbotom, poπto ste se vezali u Komiæi, doplovite do njih i

59

HTZ_NautHrv_FIN_KB_01.indd 59

11/13/08 3:40:19 PM

za taj dan osigurate plaæu samo za sebe. Komiπki su ribari i danas Ëuveni po svom ribolovnom znanju, odvaænosti i ulovima. Njihova je flota usidrena u portu, a na slavno doba podsjeÊa jedinstveni ribarski muzej u kuli i replika gajete falkuπe πto se ljuljuπka u portu. Namjeri li vas ovdje put u kasnu jesen, za blagdan Svetoga Nikole, prisustvovat Êete drevnom obiËaju ærtvenoga spaljivanja stare barke πto onima koji plove i ribare donosi sigurnost i spokoj i osigurava naklonost i zaπtitu Ëasnoga biskupa iz Mire.

S komiπke rive gleda se Biπevo, a kad se isplovi iz zaljeva preko vulkanskoga otoËiÊa Brusnika vidi se Sveti Andrija ili kako ga Komiæani nazivaju - Svetac. Oba su otoka pupkovinom vezana za Komiæu. Slabo naseljeno Biπevo i Svetac, koji je zadnja stanovnica napustila prije koju godinu, ljeti ipak æivnu. U biπevske uvale Porat, Salbunaru i Mezoprat usidre brojne jahte, a pred znamenitu Modru πpilju, u kojoj igra svjetlosti πto se probija kroz podvodni otvor stvara Ëudesni light show, stignu deseci turistiËkih brodica i nautiËara ne propuπtajuÊi priliku da se okupaju u njezinoj srebrnastoj modrini.

Sjeverna je strana otoka velikim dijelom surova, πibana burom i opasna kad zapuπe. Ipak, i ona ima tajne i lijepe strane, uvale, æala i naselja. NaiÊi Êete tu na OkljuËnu, u koju navrati tek pokoji turist avanturist traæeÊi spokoj u potpunoj tiπini, ali i prostoru bez blagodati civilizacije. Uz ubave valice Tiha, Slatine i Gradac polako Êemo doploviti do otoËiÊa Hosta, pred lukom Sv. Jurja, πto ime nosi po pobjedonosnome engleskome kapetanu Hosteu koji je u bitki pod Visom 1811. godine porazio francusko-talijansku eskadru.

60

HTZ_NautHrv_FIN_KB_01.indd 60

11/13/08 3:40:22 PM

HTZ_NautHrv_FIN_KB_01.indd 61

11/13/08 3:40:26 PM

HTZ_NautHrv_FIN_KB_01.indd 62

11/13/08 3:40:31 PM

Dalmacija

DubrovaËki akvatorij

DubrovaËkome moru pripadaju obala juænije od uπÊa Neretve, poluotoka Peljeπca te sva obala do poluotoka Prevlake, ukljuËujuÊi zapadnu stranu ulaza u Boku kotorsku, a zatim brojni, a svakome nautiËaru izazovni otoci KorËula, Lastovo, Suπac i Mljet te Elafitski arhipelag, bliæi kopnu i Dubrovniku, koji Ëine Jakljan, ©ipan, Lopud, KoloËep, Daksa, Sveti Andrija i Lokrum.

Daleko u more, ali gotovo paralelno s obalom, pruæio se drugi po veliËini jadranski poluotok Peljeπac, a na obali je Dubrovnik - grad koji je bio srce DubrovaËke Republike, πto je stoljeÊima zadræala samostalnost i slobodu izmeu Otomanskoga Carstva i Venecije. Grad u kojemu su zahvaljujuÊi pomorstvu i trgovini cvjetali znanost i umjetnost.

To je podruËje u kojemu prevladavaju juæni vjetrovi, otvoreno prema Otrantskim vratima, ali u nautiËkoj sezoni ugodno za plovidbu. Krenut Êemo od PloËa i uπÊa Neretve, joπ jedne rijeke πto nosi bistru vodu u naπe more. Tu se susreÊu uglavnom manje domaÊe barke, koje se znaju zavuÊi i u rukavce te velike rijeke, pa plove njima od PloËa do MetkoviÊa, dolaze do Opuzena i Komina, veæu u Blacama, Dubokoj i Kleku. Uz morsku obalu se pored Neuma, bosanskohercegovaËkoga izlaza na more, i uvale Bistrina ide put Maloga Stona i dolazi meu najveÊa uzgajaliπta πkoljki na Jadranu. Dotle se moæe doploviti motornom barkom ili jedrilicom manjega gaza, pa se vezati za trenutak na rivi Maloga Stona, gdje ima mjesta i dubine tek za dva, tri veÊa broda.

Peljeπac Mali Ston su izgradili DubrovËani u XIV. stoljeÊu i opasali ga visokim obrambenim zidom s tvravom. U svoje doba Mali Ston bio je vaæna luka s brodogradiliπtem i skladiπtem soli.

GradiÊ je zadræao negdaπnji izgled, a poznat je danas po restoranima u kojima se jede odliËna riba i svjeæe πkoljke, kamenice i muπule. Njihovim uzgajaliπtima, ardinima, prekriven je Ëitav Malostonski zaljev, a njihov okus je meu Ëuvenijima u svijetu.

Iz Stona nastavljamo plovidbu do Maloga mora, koje je i dalje carstvo uzgajaliπta πkoljki, i desetak otoËiÊa rasutih izmeu Brijeste na istoËnoj i Sresera na zapadnoj obali.

Prilika je to za sidrenje i kupanje u zavjetrini kojega otoËiÊa. NaveËer je najbolje sidriti u Brijesti, prethodno kupivπi πkoljke u kojemu ardinu, pa ujutro isploviti prema Trpnju, zastavπi na kupanju u Luci, njegovoj istoËnoj uvali.

Nekada jedno od srediπta slavnoga peljeπkoga pomorstva i ribarstva, Trpanj danas uglavnom æivi od turizma i veæe se u dobro zaπtiÊenom portu. Oko ovoga dijela Peljeπca mnogo je dobrih ribolovnih poπta, pa se Ëesto moæe pojesti dobra, svjeæa i jeftina riba. Iako je i u mjestu joπ jedna lijepa plaæa, nakon dana provedenoga uz rivu plovimo dalje uz Peljeπac i kupamo se usidreni pred jednom od najljepπih plaæa Jadrana, u uvali Divna dvije milje zapadnije.

NoÊ bismo mogli provesti u Dubi, prekrasnome mjestaπcu podno najveÊega peljeπkoga vrha Svetog Ilije. Ipak, odlazimo do zaljeva Loviπta, jednoga od najboljih i najposjeÊenijih 63

HTZ_NautHrv_FIN_KB_01.indd 63

11/13/08 3:40:39 PM

sidriπta u ovom akvatoriju. Sidrimo u sjeverozapadnome kraju luke, uvali Runce. Iako ovdje zastane i po Ëetrdesetak brodova, jedni drugima ne smetaju. Za veËernji izlazak valja otiÊi gumenjakom u pola milje udaljeno mjesto. U dijelu uvale koji morate prijeÊi ostane joπ mora od maestrala pa nerijetko donde stiæete mokri, ali to je mala ærtva prema uæitku kuπanja cipla bataπa, ribe koja se lovi potkraj ljeta, a koja je specijalitet ovoga kraja.

Odatle uplovljavamo u Peljeπki kanal. To je obiËno dobra prilika za jedrenje, jer, πtogod puhalo, maestral, tramontana ili jugo, vjetar u kanalu pojaËava snagu, a zato ovo podruËje vole i surferi, pa dok jedrimo prema OrebiÊu uz Viganj i KuËiπÊe, deseci daskaπa jure oko nas. U OrebiÊu vezujemo u marini i odlazimo u πetnju uz more. Tu sve pokazuje da je gradiÊ do kraja XIX. stoljeÊa bio jedno od najvaænijih kapetanskih srediπta: stare kapetanske kuÊe, s vrtovima egzotiËnih biljaka koje su donosili s putovanja, pomorski muzej i franjevaËki samostan s grobljem ponad mjesta, odakle se kao na dlanu vidi Ëitav kanal. Stari su kapetani i u smrti ostali dosljedni. Za svoje poËivaliπte odabrali su mjesto s pogledom kao s brodskoga komandnoga mosta.

KorËula Napuπtamo mirni i sjetni OrebiÊ i poluotok Peljeπac, kojemu Êemo se uskoro opet vratiti, i plovimo put dvije milje udaljene KorËule. Kanali koji ju oplakuju, Peljeπki i KorËulanski sa sjevera te Lastovski s juga, ugodni su za plovidbu i jedrenje. Jedni Êe kazati da je najljepπa njezina istoËna obala, gdje je pred gradom KorËulom pravi mali arhipelag. Mnogi Êe kazati da je jednako lijep i VeloluËki zaljev s otocima Proizdom i Oπjakom. Oni πto vole jedriti odabrat Êe Peljeπki kanal, a osamljenicima preporuËujemo juænu obalu, sve od uvale Tri luke do Brne... KorËula je i otok zanimljive unutraπnjosti. Ærnovo, Pupnat, »aru, Smokvicu i Blato, najveÊe naselje u unutraπnjosti naπih otoka, treba posjetiti i proÊi pored znamenitih korËulanskih vinograda.

U gradu KorËuli vez se moæe naÊi u zapadnoj luci, u marini ACI ili u uvali Luka. Najsigurniji je, naravno, onaj u marini, potom sidriπte u uvali Luka, a vez u zapadnoj luci valja odabrati kad se ne spremaju nevere ili sjeverozapadni vjetrovi. Gdje god pristanete u KorËuli, uæivat Êete u tom gradu skladne arhitekture, Ëija je stara jezgra na poluotoku opasana bedemima, s ulicama πto se pruæaju od mora do mora u rasteru riblje kosti. KorËulani, nekad vrsni kamenari i brodograditelji i svoje novije gradnje gradili su s osjeÊajem za mjeru pa Ëitav gradiÊ odiπe skladom i ljepotom. Tu je katedrala sa zvonikom majstora Marka AndrijiÊa, potom rodna kuÊa svjetskoga putnika Marka Pola, pa palaËa Arneri, pa Moreπka, viteπki ples πto se izvodi i njeguje poradi dubljega smisla πto je za KorËulane ima. U KorËuli se jede dobra riba i piju znamenita korËulanska vina, slasni Grk, snaæan kao med, svjeæi i bistar Poπip, pa Rukatac, Cetinka i Plavka. Tako se poslijepodne i veËer provodi u KorËuli, a koliko god imamo dana, otoËiÊa pred njom toliko je da se uvijek iznova moæe naÊi svoj æal i sika. Spomenut Êemo tek dva, Badiju, poznatu po franjevaËkom samostanu i Vrnik, poslije Badije najveÊi otok od devetnaest πkoja pred istoËnom obalom, meu kojima su brojni prolazi, ali i pliÊine i hridi.

Na ovoj strani otoka joπ je i velika uvala Bufalo. Kada isplovimo iz nje put juga, ispred nas je Lumbarda, znana po kiparima i vinogradima s pjeπËanih polja. Tu je i marina Ëiji je najduæi gat namijenjen nautiËarima. Mnogi tu ostanu koji dan, kupajuÊi se danju na lijepim æalima pod rtom RaænjiÊ ili u uvali Præina s juæne strane otoka, a naveËer obilazeÊi dobre lumbardske konobe, provjeravajuÊi onu da riba pliva tri puta - u moru, ulju i vinu.

Okrepljeni vraÊamo se ponovno na sjevernu stranu otoka i plovimo kroz Peljeπki kanal do RaËiπÊa. Usput prolazimo pored Ærnovske banje i Vrbovice, dvije dobro zaπtiÊene uvale i sidriπta, te uz otoËiÊe Veliki i Mali Kneæak u Ëijemu je zaklonu u maloj pjeπËanoj laguni odliËno usidriti za ljetnih

64

HTZ_NautHrv_FIN_KB_01.indd 64

11/13/08 3:40:41 PM

HTZ_NautHrv_FIN_KB_01.indd 65

11/13/08 3:40:44 PM

maestrala. Stiæemo tako do RaËiπÊa, stare luke za trabakule, u kojoj je nekada vezalo i po Ëetrdesetak brodova u posjedu RaËiπÊana. Na to doba podsjeÊaju πezdeset metara dugaËak mol s lukobranom i lijepa kamena riva πto se pruæa uz najveÊi dio luke. Trabakula viπe nema, ali tradicija je ostala. RaËiπÊani su poznati pomorci, plove po svim morima. SljedeÊi nam je cilj Prigradica, luka mjesta Blata, odakle se izvozilo vino i ulje πto su ga proizvodili blajski teæaci. Do nje plovimo uz kamenitu obalu proπaranu æalima. Danas u nju, ne raËunajuÊi nautiËare ljeti i poneku ribaricu, rijetko uplovi brod, a mjesta ima popriliËno.

Zapadni dio otoka do kojeg Êemo doploviti uz joπ desetak manjih, slabo naseljenih uvala zavrπava velikim zaljevom, po starinski velom lukom, odakle ime i mjestu i zaljevu.

Obale zaljeva su razvedene, a tri toponima za onoga tko u nj uplovljava imaju osobito znaËenje. Proizd je otoËiÊ na sjeverozapadnome kraju zaljeva. Ondje se VeloluËani odlaze kupati i uæivati na njegovim æalima i kamenim ploËama.

Lijepo je ploviti pjeskovitim prolazom Vraca izmeu Proizda i kopna. Dubina je u njemu 3 m, ali zbog prozirnosti mora imate osjeÊaj da je mnogo pliÊi. U VeloluËkom zaljevu moæe se sidriti u uvali Gradina. Oπjak, opjevani otok ovog zaljeva, s gustom borovom πumom πto dolazi sve do mora, mjesto je na kojemu se zastaje radi kupanja.

Vela Luka se raπirila oko dva kraka istoËne obale zaljeva.

To naselje je poznato po ljekovitom blatu, brodogradiliπtu i dobroj pjesmi. U mjestu je i galerija s umjetninama velikih kipara XX. stoljeÊa, ukljuËujuÊi i Henryja Moora. S obzirom na veliËinu luke, za nas nautiËare nema previπe mjesta, tek dvadesetak vezova na rivi pa Ëesto valja sidriti u sjeveroistoËnome kraku. Tu Ëitavo jutro brodice krcaju one πto idu na kupanje na Proizd i Oπjak. Barkarijoli ljeti voze i na drugu stranu zaljeva, a pored nas Êe uplovljavati i ribarice πto se jutrom vraÊaju iz ribolova. IsplovljavajuÊi iz Vela Luke prema juænoj obali otoka, do koje stiæemo kada oplovimo rt Velo Dance, proÊi Êemo pored joπ nekoliko uvala.

66

HTZ_NautHrv_FIN_KB_01.indd 66

11/13/08 3:40:48 PM

Kada nakon milju plovidbe stignemo do otoËiÊa Trstenika, koji zajedno s Parænjakom Velim i Malim i Lukovcem πtiti ulaz u Tri luke, stigli smo do najljepπega dijela juæne obale otoka.

Sve do Brne, sedam milja istoËnije protezat Êe se niz otoËiÊa paralelnih s obalom, koji nam omoguÊavaju zaklon po skoro svakom vremenu i πtite manja naselja nastala na obali.

Brnu, najveÊu luku na Ëitavoj juænoj strani otoka, Ëine dvije uvale, Istruga, potpuno zaklonjena od svih vjetrova, ali bez ozbiljnijega pristana, i Brna, s mnogo viπe moguÊnosti za vez i sidrenje. Brna je luka Smokvice, poznatoga vinogradarskoga mjesta, pa Êete krajem ljeta Ëesto na njezinoj rivi vidjeti baËve koje se na starinski naËin pripremaju za jematvu. Odavde pa sve do istoËnoga kraja otoka niæu se tek brojne uvale, naselje Zavalatica, luka krasnoga mjesta »ara, poznatoga po vinu, te Pupnatska luka, pet stotina metara u kopno uvuËena najljepπa uvala na ovome dijelu otoka. SljedeÊih sedam milja plovit Êemo

uz kamenitu obalu s dosta uvala i malih naselja. Smolva, BaËvica, Orlanduπa, Pavja luka, Rasohatica… u svaku od njih moæe se uploviti, a kad doemo do Præine znaËi da smo oplovili i ovaj otok pa hvatamo kurs prema Lastovu.

Lastovo Dan kada se kreÊe iz KorËule za Lastovo, otok uronjen u modrinu jadranske puËine podijeljen je u dvije etape.

Izjutra najprije valja potegnuti dvadeset dvije milje do pod otoËiÊ MrËaru, a onda slijedi cjelodnevno sidrenje i uæivanje u prolazu izmeu MrËare i Preæbe. Najljepπe je zastati pod otoËiÊima Rutvenjacima, gdje se s obje strane prolaza visoka i gusta borova πuma spuπta sve do mora.

Odavde do Veljeg laga na Lastovu tek su dvije milje, a tamo su na izbor tri moguÊnosti. Ako trebate vodu i struju i æelite se baciti u lastovski “æivot”, veæite se na vezove pod hotelom. Ako se æelite usidriti i biti potpuno sigurni,

67

HTZ_NautHrv_FIN_KB_01.indd 67

11/13/08 3:40:51 PM

odaberite Jurjevu luku, uvalu u kojoj je nekad bila vojna baza. Moæda je najljepπe prenoÊiti u uvali Kremena. Baciti sidro i vezati dvije cime s krme na kraj pod stoljetne borove, pa uæivati kao da je cijela vala vaπa. Gumenjakom do rive kod hotela samo je koja minuta, a odatle pa do naselja Ubli vodi cesta duæ zapadne obale Veljeg laga. Sigurno sidriti moæete i u Malom lagu, koji zatvara s jedne strane Lastovo, a s druge otok Preæba, povezan s Lastovom mostiÊem koji ujedno dijeli i Velji od Malog laga. Isploviti iz Veljeg laga se moæe put Kopiπta, otoËiÊa zapadno od Lastova, ili slabije razvedenom juænom obalom otoka kojom dominira prostrana i relativno sigurna Skrivena luka, Ëiji Êemo uski ulaz lako prepoznati po svjetioniku Struga. ©to Êete raditi, odaberite sami - kupati se, zabavljati udicom, sjesti u gostionicu u uvali ili pak naÊi kakav prijevoz i otiÊi do Lastova, slikovitoga mjesta koje se s vrha brda spuπta prema svome polju. Iz Skrivene luke valja otploviti do Lastovnjaka, skupine desetak otoËiÊa πto tvore prekrasne lagune i zakloniπta. Provesti tu dan, a ponekad i noÊ, na posvemaπnjoj osami usred mora pod otocima »eπvinicom i ©tomorinom ili u laguni otoËiÊa Sapluna, doæivljaj je koji se ne zaboravlja.

Na sjevernome dijelu otoka miran san u usidrenome brodu nudi Zaklopatica. No, ako je vrijeme lijepo i æelite biti najbliæe glavnome otoËkom mjestu Lastovu, veæite na gat luËice Sv. Mihovil i proπetajte. U povratku svratite do LuËice

u susjednoj uvali, slikovitoga ribarskoga sela. U Zaklopatici, glavnome otoËkome naselju na sjevernoj obali, moæe se vezati pod otoËiÊem koji je πtiti, na rivi ili ispred jednoga od tri dobra restorana. Jelovnikom lastovskoga ugostiteljstva, treba li uopÊe naglaπavati, vladaju svjeæa oborita riba i jastozi. Odavde do Maloga laga joπ su niti dvije milje, a negdje na pola puta je uvala KruËica.

OdlazeÊi, joπ jednom sebi potvrujemo da je Lastovo jedan od otoka koji napajaju oËi i hrane duπu. Ima neku Ëaroliju skrivenu u πaputanju brodova s morem, uronjenu u tjesnace izmeu otoËiÊa... tamo u sjeni visokih maslina æivot buja joπ od pravremena.

Mljet Okrijepljeni plodovima mora i sunca isplovljavamo prema sedamnaest milja udaljenoj Pomeni, velikoj i prostranoj luci na zapadnim vratima Mljeta. Zeleni i mistiËni otok Mljet jedan je od veÊih juænodalmatinskih otoka, a nacionalni park obuhvaÊa njegovu zapadnu treÊinu. U Pomenu uplovljavamo oprezno, puno je pred njom hridi i grebena, a potom moæete birati vez na lijepo ureenoj rivi ili ostati na sidru pod otokom PomeπÊakom ili u uvali Lokva.

Vezali ili usidrili, svejedno, ovdje vam neÊe biti dosadno.

Posjet Velikome i Malome jezeru i otoËiÊu Sv. Marije u nacionalnome parku je obvezan dio boravka. Gusta πuma spuπta se sve do obale, kameno dno prekriveno je

68

HTZ_NautHrv_FIN_KB_01.indd 68

11/13/08 3:40:54 PM

plaviËastim pijeskom, sve miruje, Ëuju se tek cvrËci. S juæne strane Velikoga jezera je otoËiÊ i na njemu benediktinski samostan. Ne propustite sjesti u brodiÊ πto donde vozi.

Povratak u Pomenu obiËno zavrπi u jednom od nekoliko dobrih restorana, pred kojima su vezovi. Doda li se tome joπ i kupanje, gdje Êete traæiti viπe. Iz Pomene ne treba otploviti daleko, nepune su Ëetiri milje do luke PolaËe.

PloveÊi donde, prolazimo pored otoËiÊa Glavata i pliÊina ispred istoimenoga rta, a æelimo li, moæemo stati i u dobro zaπtiÊenoj uvali Maslinovac.

Luka PolaËe s istoimenim mjestom na jugozapadnoj obali najsigurnija je mljetska uvala i najpoznatije juænodalmatinsko sidriπte, a uvala RogaË na njezinom zapadnom kraju je i sigurno sidriπte. Kako je uvala posve sigurna ako ste se valjano usidrili, nakon kupanja moæete gumenjakom do mjesta u obilazak rimske palaËe i bazilike ili do jednog od brojnih ljetnih restorana. Imate li vremena i volje, moæete unajmiti bicikl ili pak pjeπice otiÊi do tri kilometra udaljenih mljetskih jezera. Predah u voænji moæe biti kupanje u Solinama gdje se Veliko jezero spaja s morem.

Ako vam se posreÊi da nema jakog vjetra, jednu noÊ obavezno provedite na sidru u uvali Tatinica pod otoËiÊem Kobrava.

A onda otplovite dalje sjevernom obalom otoka do Proæure.

Usput Êete proÊi uz Kozaricu, ubavu luËicu, s dvadesetak kuÊa, i uz Sobru, glavni trajektni pristan. Proæura je ribarska luka zaπtiÊena otoËiÊima Planjak, Borovac i Senjevac i hridi GoliÊ.

Ovdje treba usidriti i popeti se kojih dva kilometra do starog sela Proæura i vidjeti kako se na Mljetu nekada æivjelo. Premda u njemu stalno æivi tek pokoji stanovnik, selo je saËuvalo izgled, a iz πtala joπ Êe glavu izviriti magarac, u proπlosti uz mazgu i mulu glavno prijevozno sredstvo na jadranskim πkojima. Do istoËnoga rta Mljeta joπ nam je uploviti u Okuklje, zaπtiÊen porat gdje veæemo na rivi ili sidrimo u sredini uvale. Okuklje je postalo metom nautiËara pa je u njemu uvijek puno brodova, a domaÊi svijet se dosjetio otvoriti nekoliko restorana kako bi im bili na usluzi.

Kada oplovimo rtove Debeli i Gruj i doemo pod juænu obalu otoka, pred nama je joπ jedan prizor iz arkadije, uvala Blaca.

PjeπËana plaæa potpuno zaπtiÊena grebenima ispred kojih sidrimo nalikuje krajoliku juænih mora. Blaca predstavlja jedinstveno pjeπËano staniπte na cijeloj hrvatskoj obali i otocima.

Vjeruje se, naime, da se glavata æelva (Carreta carreta) - jedna od najugroæenijih æivotinjskih vrsta na svijetu - povremeno gnijezdi na pjeπËanim plaæama otoka Mljeta, a Jadransko more je za tu vrstu vaæno hraniliπte i zimovaliπte.

Kada smo stigli dovde, noÊenje u Saplunari, uvali na jugoistoËnoj obali Mljeta, spada u nezaobilazni ritual. I Saplunara je pjeπËana uvala, pa je za navikle na uobiËajene jadranske oblutke kupanje na sitnom pijesku pomalo neobiËan doæivljaj. Na tom pijesku i sidro dobro dræi, a uvala je odliËno zaπtiÊena od bure i juga. Odavde pa do Pomene, gdje smo doplovili do otoka, mljetska je obala gotovo nepristupaËna, a more je odmah nedaleko od obale duboko, pa se usidriti ponegdje moæe tek za bonace i uz velik oprez. Ako se na to odluËite kad je sunce u zenitu, uËinite to ispred Odisejeve πpilje podno Babinoga Polja u kojoj zrake πto dopiru kroz otvor na stropu stvaraju razigrane svjetlosne efekte. Do luke Gonoturske, zaljeva ispred Solina i spoja s jezerima gdje se moæe sa sigurnoπÊu sidriti ili uploviti u dugaËku uvalu Blaca joπ nam je osam milja. Usput Êemo proÊi uz nekoliko uvalica i ribarskih naselja na juænoj obali: Sutmiholjska, Ropa, Grabova… A onda opet nepristupaËnom obalom do Pomene.

Peljeπka juæna obala i Ston Iz Pomene Êemo ponovno put Peljeπca. SjeÊate se, ostala nam je joπ njegova juæna obala. NeÊemo doduπe ploviti uz gotovo nepristupaËnu obalu desetak milja istoËno od OrebiÊa, a gdje se nad morem diæu vinogradi Postupa i DingaËa, ponajboljih sorti plavca maloga, nego hvatamo kurs ravno k Trsteniku. Tu na zapadnoj obali Æuljanskoga zatona veæemo na rivi uz lukobran. U Trsteniku obavezno 69

HTZ_NautHrv_FIN_KB_01.indd 69

11/13/08 3:40:56 PM

kuπajte Poπip i Plavac mali. Æuljanski zaton je neprekinuti niz osamljenih plaæa, a do mnogih se moæe samo brodom. U smiraj dana mogli bismo vezati na lukobranu u Æuljani, mjestu na istoËnom kraju zatona, ali mi Êemo otploviti uz otoËiÊ Lirica i strmu obalu prema jugu. Malo je uz nju uvala i moæe se samo uz oprez ponegdje zastati, pa plovimo do Stonskoga kanala.

Na juænoj obali Stonskoga kanala je Kobaπ, popularno malo nautiËko odrediπte gdje na gatovima ispred dva restorana veæu deseci brodica u potrazi za mirom i dobrom spizom. Naπ cilj je riva Stona, do koje stiæemo kroz uski oznaËeni prolaz na kraju kanala, tek neπto viπe od kilometar udaljena od one Maloga Stona, odakle smo zapoËeli plovidbu oko Peljeπca. I Ston je poput Malog Stona opasan visokim, Ëetiri i pol metra dugaËkim zidom. Sagradila ga je DubrovaËka Republika u XIV. stoljeÊu nakon πto je doπla u posjed ovoga kraja. U Stonu je i danas u uporabi solana Ëija tradicija seæe joπ u doba Otomanskoga Carstva.

Elafiti Iz Stona plovimo prema Elafitima. Primamljivost toga najjuænijega jadranskoga arhipelaga je u mistiËnoj modrini u kojoj se odraæavaju kroπnje gustih πuma ponad stjenovitih obala. Elafiti su otoci iznimne ambijentalnosti koja opËini svakoga tko uz njih plovi. Kada ploveÊi sa zapada prema Dubrovniku uz jednoliËan krajolik nenaseljenoga juænoga dijela Peljeπca doplovimo do Maloga i Velikoga vratnika, odjednom se naemo u okruæenju koje je mnogim nautiËarima najljepπi dio Jadrana. UËini se kao da opet plovimo po nekom velikom jezeru, Ëije juæne obale obrasle gustom πumom mame da se pod njima zastane.

U Elafite se broje otoci πto zapoËinju Olipom, tik uz Peljeπac na zapadu, pa sve do Lokruma pod Dubrovnikom i ukupno ih je Ëetrnaest. Ime su dobili po grËkoj rijeËi elaphos, πto znaËi jelen. Zapisano je joπ u I. stoljeÊu, iako ni na jednom otoku nema vidljivih ostataka grËkih ili rimskih graevina, brojni

70

HTZ_NautHrv_FIN_KB_01.indd 70

11/13/08 3:40:58 PM

nazivi otkrivaju njihovo negdaπnje prisustvo. Mnogo je viπe na otocima hrvatskih tragova, malih predromaniËkih crkvica iz IX., X. ili XI. stoljeÊa. Ukupno ih je petnaest na ©ipanu, Lopudu i KoloËepu, smjeπtenih uz plodna polja i maslinike ili na brdima, a πetnja do njih nedirnutim krajolikom podsjetit Êe na doba kad je na ovim otocima bujao æivot.

Boca falsa i juæna strana Olipe svojim golim hridinama ukazuju da je ovo udarima valova iz juænih smjerova jedno od najizloæenijih mjesta na Jadranu. Ipak, na Olipi je sa sjeverozapadne stane lijepa uvala koja se naziva Lupeπka.

Odmah do Olipe nastavlja se Jakljan, dug i uzak otok, obrastao gustom borovom πumom πto se na sjevernoj strani spuπta do mora. Juæna mu je obala stjenovita i strma. Uz sjevernu obalu nekoliko je ubavih valica πto mame da se u njima spusti sidro.

Nekoliko stotina metara sjevernije od Jakljana je Tajan.

U podruËju izmeu njega i otoËiÊa Crkvine bilo je sidriπte na kojem su galije Ëekale bolji vjetar za nastavak plovidbe prema zapadu. Danas ovaj predio nautiËari izabiru za sidrenje i noÊenje. NajveÊa uvala na Jakljanu naziva se Veli Jakljan i u njoj su nekada boravili benediktinci. Jakljan je sada nenaseljen, a ono malo maslina πto uspijevaju u njegovoj unutraπnjosti obrauju stanovnici ©ipana.

Otoke Jakljan i ©ipan dijeli prolaz Harpoti, na Ëijoj je istoËnoj strani velika uvala i mjesto ©ipanska Luka. Prostor je to s ladanjskim kuÊama dubrovaËke vlastele i kneæevim dvorom, obitavaliπtem kneza ©ipanske æupe, sigurnim sidriπtem i mjestima gdje se dobro jede. U πipanskim restoranima i gostionicama zahvaljujuÊi domaÊim ribarima uvijek se nae svjeæe ribe. ©ipanske πkrpine i barbuni (trlje) izrazitoga su okusa i veliËine.

Ni na sjevernoj ni na juænoj strani ©ipan nema uvala prikladnih za duæi boravak. Moæe se zastati na kupanju u uvalama Tiha i Pakljena. Suura na istoku u doba DubrovaËke Republike bila je glavna πipanska luka. Uzduæ juæne obale vidljive su joπ velike kamene kolone koje su sluæile za privezivanje galijuna. U mjestu je dobro oËuvan dvorac pomoraËke

obitelji SkoËibuha iz XVI. stoljeÊa s dvije obrambene kule i crkvom-tvravom. Suura i ©ipansku Luku povezuje prava zelena oaza duga punih pet kilometara pa ne treba propustiti πetnju poljem uz koje se meu maslinicima i vinogradima ljetnikovci, πto Ëekaju obnovu, i izmjenjuju se s poljskim kuÊicama.

I nedaleki Lopud, osobito njegova istoimena, ne baπ naroËito zaπtiÊena uvala, veÊ na prvi pogled kazuje da se radi o mjestu kojemu je izgled dala DubrovaËka Republika.

Mnoge od kamenih palaËa πto se pruæaju uzduæ mjesta pripadale su najpoznatijim dubrovaËkim obiteljima, a tu je i ona Miha Pracata, velikoga brodovlasnika i trgovca iz XVI. stoljeÊa. U mjestu je i franjevaËki samostan sa zvonikom ponad luke. PjeπËana uvala ©unj, na istoËnoj strani Lopuda, najomiljenije je kupaliπte na Elafitskim otocima. Prepuna plaæa, restoranËiÊi pod strehama od palmina liπÊa u kojima se sluæe jednostavna riblja jela, a pred plaæom usidreno na desetke brodica kojima su DubrovËani doπli potraæiti spas od vreline grada. Slika se posve mijenja naveËer, uostalom kao i u uvali Lopud. VeÊina brodica i jahti odlazi, na otoku nastupa smiraj, a onaj nautiËar koji odluËi ostati svjedoËit Êe posve drukËijem ugoaju.

Na naπoj ruti do Dubrovnika ostao nam je joπ KoloËep, ili kako ga DubrovËani nazivaju, Kalamota, πto ima dvije luke, s naseljima Gornje i Donje »elo. Uvjeti vezivanja u oba porta su ograniËeni i nautiËar koji se doπao kupati ili objedovati najËeπÊe moæe samo sidriti. U davnini KoloËep je bio sidriπte jedrenjaka, a njegovi su ih stanovnici u XV. stoljeÊu imali 65. Bili su na glasu i kao koraljari. VeÊina kuÊa na obali Donjega »ela iz toga je doba.

Milju i pol udaljen od Lopuda put juga otoËiÊ je Sv. Andrija.

Iz daljine nalikuje velikom brodu. Na vrhu otoka pored svjetionika sagraenoga 1870. godine joπ su vidljivi zidovi nekadaπnjega samostana benediktinaca iz XII. stoljeÊa.

Obrambena kula kao i dijelovi crkve i samostana postojali su sve do gradnje svjetionika 1870. More oko otoka bogato

71

HTZ_NautHrv_FIN_KB_01.indd 71

11/13/08 3:41:00 PM

je ribom i koraljima. Vaenjem koralja bavili su se joπ redovnici, a danas ga vade ronioci na juænim padinama koje okomito poniru 100 metara u dubinu.

Tik pred ulaz u Gruπku luku i Rijeku DubrovaËku, otoËiÊ je Daksa, prekriven gustom borovom πumom i samo 500 metara udaljen od poluotoka Lapada, dok su malo dalje prema jugu Grebeni, impresivni niz hridi πto se pruæa u duljini 1200 metara od dubrovaËkoga rta Petka prema zapadu.

Jedini Elafitski otok juæno od Dubrovnika je Lokrum. On πtiti sidriπte pred Gradskom lukom na kojem, uz velike putniËke brodove πto se tu danju zaustave, posljednjih godina sidri sve viπe nautiËara. Onima koji noÊ provedu pred Gradskom lukom, najbolji odabir za jutarnje kupanje je Lokrum. NajËeπÊe se zastaje u uvali PortoË, gdje se sidri na pjeskovitome dnu u druπtvu brojnih dubrovaËkih brodica. ©etnja u tiπini drvoreda i maslinika, obilazak negdaπnjega benediktinskoga samostana, koju naruπava

HTZ_NautHrv_FIN_KB_01.indd 72

tek glasanje paunova, prilika je za podsjeÊanje na legende i tajne ovog otoka.

Dubrovnik Kada se doplovi do Dubrovnika, mjesto za vez, traæi se u luci Gruæ ili u ACI-jevoj marini Miho Pracat u Komolcu.

Gruæ, koji je i glavna dubrovaËka putniËka luka, odabrat Êe oni koji æele biti πto bliæe starome gradu. U Gruæu je i luËica jedriliËarskoga kluba Orsana. Do marine u Komolcu pak valja otploviti ispod novoga mosta, Ëija se elegantna konstrukcija nadvila nad poËetak dvije milje dubokoga zaljeva Rijeke dubrovaËke. Gruæ i Rijeka DubrovaËka bila su mjesta ladanja dubrovaËke vlastele, pa su uz njihovu obalu joπ brojni ljetnikovci. Ljetnikovac SorkoËeviÊ, moæda najljepπi, neposredno je uz marinu, koja je i sama jedna od najljepπih na Jadranu, smjeπtena na mjestu gdje rijeka Ombla utjeËe u more, pa proπetate li do Komolca,

11/13/08 3:41:02 PM

moæete doæivjeti i pravi rijeËni ugoaj. Koliko god dugo boravili u marini, Dubrovnika vam nikad neÊe biti dosta.

U njegovoj jedinstvenosti, skladu, cjelini koja je sam po sebi umjetniËko djelo, u njegovim Ljetnim igrama, moæe se uæivati bez kraja.

Iz marine se isplovljava prema Elafitima, koje smo veÊ obiπli, te duæ sjeverne i juæne obale slavne DubrovaËke Republike. Plovimo li prema sjeveroistoku, imat Êemo priliku usidriti ili vezati u dvije velike i sigurne uvale, Zatonu i Slanom. I u prvoj, osobito njezinom istoËnome dijelu zvanom Mali zaton, naiÊi Êemo na kuÊe dubrovaËke vlastele, vrhunske restorane i mnogo domaÊega svijeta. Na putu prema Slanom proÊi Êemo joπ mali pristan hotelskoga naselja Vrtova sunca, potom ispod Trstenoga, znanoga po znamenitome parku i arboretumu, te uz uvalu BrseËine.

Naæalost teπko Êemo se zaustaviti jer iako je u svakome tom mjestu i moliÊ s lukobranom, malo je mjesta. No zato u Slanom tu brigu viπe nemamo. Osim πto se u Ëitavom velikome zaljevu moæe sidriti, za prihvat jahti ureena je i mjesna riva. Slano je u sezoni æivo turistiËko mjesto u kojemu svakako valja posjetiti franjevaËki samostan.

Do Maloga Stona, u kojem smo veÊ bili, ostale su nam je

HTZ_NautHrv_FIN_KB_01.indd 73

joπ luËica mjesta Doli i uvala Janska, a mi se vraÊamo u marinu odakle smo i poπli na ovaj kratki izlet i plovimo prema jugu.

Oplovimo najprije zidine slavnoga grada Dubrovnika. Kada krenemo iz Marine Miho Pracat u Komolcu ili iz Gruπke luke, pa zaobiemo oznaËenu pliÊinu izmeu Grebena i hotela Palace, naÊi Êemo se pod strmim liticama Male i Velike Petke. Sada se veÊ dobro vide i zidine Grada s kulama. Lepezasta uvala DanËe dobila je ime po predjelu na kojemu je æenski samostan. Gospu od DanËa pomorci od davnina πtuju kao svoju zaπtitnicu i pozdravljaju u prolazu, a πvore im uzvraÊaju zvonjavom zvona. Sada smo veÊ pred tvravom Lovrijenac, koja je podignuta na kamenoj stijeni πto se okomito diæe iz mora. Tako smo zapoËeli plovidbu pod dubrovaËkim zidinama, jedinstvenim fortifikacijskim sustavom. Plovimo uz Bokar, dvije Buæe, kupaliπta podno zidina i doplovljavamo do tvrave Sv. Ivan. Kada obiemo valobran Porporelu, pred nama se otvara ulaz u Gradsku luku. Nju πtiti valobran Kaπe. U luci je mjesta malo i nema vezova za brodice u prolazu. Moæda se tek poneki uporan ili dovoljno spretan nautiËar naveËer uspije vezati, ostali sidre pred lukom u zavjetrini otoka Lokruma.

11/13/08 3:41:12 PM

Juæno od Dubrovnika Malo je nautiËara koji se odluËuju poÊi na krstarenje juænije od Dubrovnika prema Cavtatu i dalje k Prevlaci. Naime, obala juænije od Dubrovnika, osim Æupskoga zaljeva, Cavtata i jugoistoËnije Molunta, vrlo je strma i za nautiËara sasvim nepristupaËna. Æupski zaljev Êemo promatrati s broda, jer u njemu osim malih pristana u Kuparima, Srebrenom i Mlinima nema mjesta za vez. Moæda Êe nam zanimljivija biti tri nenaseljena otoËiÊa, nadomak Cavtatu.

Najmanji od njih je Supetar, niski otok sjeverozapadno od Cavtata. To je popularno kupaliπte do kojega ljeti plove barkarijoli iz okolnih mjesta pa i Dubrovnika. Mrkan je dug nenastanjeni otok s vanjske strane Cavtata, nautiËku milju udaljen od obale. Podmorje mu je bogato i zanimljivo podruËje za ribare i ronioce. Petsto metara zapadnije od Mrkana nalaze se joπ grebeni RaænjiÊ, Hljeb, Trava i najveÊi

od njih Bobara, koji svi zajedno s Mrkanom nose i skupni naziv Cavtatski grebeni.

UplovljavajuÊi u Cavtat, kada se pred nama otvori uvala obrasla gustom πumom s brojnim vilama, ugledat Êemo sigurno barem nekoliko megajahti vezanih na rivi ili usidrenih pred uvalom Tiha, drugom cavtatskom lukom.

Cavtat je slikoviti gradiÊ, s lijepom rivom, kupaliπtima, kafiÊima, vrhunskim restoranima. U Cavtatu obavezno posjetite groblje, jedno od ljepπih na naπoj obali. S njega se pruæa pogled prema Mljetu. Odavde treba otiÊi i do Konavala, pobjeÊi od ljetne vreve, kuπati tamoπnju spizu i joπ jedanput zaploviti pogledom na ovaj akvatorij s visine.

Dalje do Molunta podruËje je strme obale, pogodno za podvodni ribolov. Iza nepristupaËnih stijena i strmaca nad vama, koji doseæu i viπe od sto metara, naroËito na predjelu zvanom Konavoske stijene, kriju se sela juæne strane Konavoskoga polja. Svako je probilo u okomitoj litici putove kojima se spuπtaju do mora radi kupanja ili ribarenja.

Proπavπi Konavoske stijene, veÊ dobro vidimo rt Lokvicu i ulaz u gotovo milju dubok zaljev Donjega Molunta, koji pruæa potpunu zaπtitu od juænih i istoËnih vjetrova, ali je opasan po neveri sa zapada. Zbog toga nautiËari radije uplovljavaju u juæniji Gornji Molunat, koji donekle πtite otoËiÊi Veliki πkolj i SupetriÊ. Juænije u pet nautiËkih milja prema rtu Oπtro moæemo po lijepom vremenu sidriti u uvali Prevlaka, najjuænijoj toËki hrvatske obale.

74

HTZ_NautHrv_FIN_KB_01.indd 74

11/13/08 3:41:17 PM

HTZ_NautHrv_FIN_KB_01.indd 75

11/13/08 3:41:20 PM

Vaæne informacije o plovidbi u Republici Hrvatskoj Svaka brodica ili jahta pod stranom zastavom koja plovi u Hrvatskoj mora ishoditi vinjetu kojom se dokazuje prijava dolaska, ispunjenje uvjeta za plovidbu unutarnjim i teritorijalnim morem Republike Hrvatske i potvruje plaÊanje potrebnih naknada. Brodice su plovila veÊa od 3 metra, odnosno manja od 3 metra s motorom koji ima snagu veÊu od 5 KW, a jahte plovila za sport i razonodu koja se mogu upotrebljavati za osobne ili gospodarske svrhe, koja imaju viπe od 12 metara i koja pored posade mogu prevoziti najviπe 12 putnika.

Postupak prilikom dolaska u Hrvatsku Brodice i jahte pod stranom zastavom nakon ulaska u hrvatske teritorijalne vode moraju najkraÊim putem doploviti do luke otvorene za meunarodni promet gdje Êe obaviti kontrolu osobnih dokumenata i carinske formalnosti te u uredima luËkih kapetanija ili ispostava pribaviti vinjetu koja vaæi godinu dana od dana izdavanja. Stalni graniËni morski prijelazi su: Umag, PoreË, Rovinj, Pula, Raπa-Brπica, Rijeka, Mali Loπinj, Zadar, ©ibenik, Split, PloËe, Vela Luka, KorËula, Ubli na Lastovu i Dubrovnik - Gruæ. Tokom ljeta u funkciji su i sezonski prijelazi: ACI marina Umag, Novigrad, Sali, Ugljan, Boæava (Dugi Otok), (Primoπten), Hvar i Stari Grad na Hvaru,Vis i Komiæa na Visu te Cavtat. U ove iste luke morate se obratiti i prije napuπtanja Hrvatske i najkraÊim putem napustiti hrvatske teritorijalne vode.

se takoer u luËkoj kapetaniji ili ispostavi mora ishoditi vinjeta.

Isto vrijedi i za plovilo pod stranom zastavom na stalnom vezu u Hrvatskoj. Prilikom prijave dolaska vlasnik mora predoËiti: odgovarajuÊu ispravu ili potvrdu kojom se dokazuje da je plovilo upisano u upisnik plovila dræave pripadnosti, dokaz o vlasniπtvu ili pravu posjedovanja plovila, vaæeÊe isprave osposobljenosti zapovjednika plovila, imena Ëlanova posade i putnika na brodu, dokaz o osiguranju od odgovornosti za πtetu priËinjenu treÊim osobama, ukoliko je snaga porivnog stroja iznad 15 KW. Pomorski zakonik i drugi propisi odreuju koliki se broj osoba moæe promijeniti (ukrcati i iskrcati) u Hrvatskoj bez naplate na plovilu za vrijeme trajanja vinjete. To je dvostruki broj osoba u odnosu na dozvoljeni broj osoba upisan u dokument o registraciji plovila uveÊan za 30%, a u njega se ne raËunaju djeca do 12 godina. »lanovi posade upisani u popis osoba mogu se za vrijeme trajanja vinjete mijenjati neograniËeno puta.

Osobe u tranzitu se ne upisuju u popis osoba. »arter djelatnost u marinama i lukama Hrvatske smije se obavljati iskljuËivo brodovima pod hrvatskom zastavom. Strana Ëarter plovila mogu uz valjanu vinjetu slobodno ploviti naπim morem pod uvjetom da ne mijenjaju posadu izmeu hrvatskih luka.

Prilikom registracije plovila u luËkoj kapetaniji, potrebno je izvrπiti uplatu odreenih naknada: za sigurnost plovidbe i za svjetlarinu te upravnu pristojbu.

Unajmljivanje plovila Prilikom prijave dolaska i boravka plovila u Republici Hrvatskoj, luËkoj kapetaniji ili ispostavi predaje se popis posade i putnika ili popis osoba prethodno ovjeren od graniËne policije. Ovjereni popis posade (crew list) ili popis osoba, od strane luËke kapetanije ili ispostave, mora se nalaziti na plovilu prilikom njegovog koriπtenja. U sluËaju nezgode iz njega je vidljivo tko se nalazi na plovilu. Izmjena popisa posade (crew list) se ovjerava samo u kapetaniji (ispostavi). Ukoliko se plovilo dovozi kopnenim putem, prije nego πto se zapoËne plovidba, za njega

Ukoliko unajmljujete plovilo, duæni ste provjeriti je li najmodavac registriran za obavljanje Ëarter djelatnosti, da se na brodu osim valjane dozvole za plovidbu nalazi i preslika koncesijskog odobrenja te jesu li Ëlanovi posade upisani u crew listu. VeÊina Ëarter kompanija ima moguÊnost prijaviti crew listu Internetom. Posjedovanje tih dokumenata je neophodno prilikom bilo kakve kontrole od strane ovlaπtenih osoba.

Ukoliko æelite unajmiti plovilo u Hrvatskoj, a Vi ste skiper na njemu, morate posjedovati uvjerenje o osposobljenosti za

76

HTZ_NautHrv_FIN_KB_01.indd 76

11/13/08 3:41:24 PM

upravljanje brodicom izdano u skladu s propisima o plovidbi u vlastitoj zemlji ili ovlaπtenje Republike Hrvatske (A,B,C).

Bez odgovarajuÊeg ovlaπtenja u Hrvatskoj nije dozvoljeno upravljanje plovilom. Ukoliko se na brodici nalazi pomorska UKV-RTF postaja (VHF), netko od Ëlanova posade mora imati i odgovarajuÊe ovlaπtenje za rad sa stanicom. Provjeru Vaπih dokumenata uËinit Êe u Ëarter kompaniji koja vam iznajmljuje brod, a rutinsku kontrolu povremeno obavljaju ovlaπteni djelatnici kapetanije i policije. Strani dræavljani mogu pri luËkim kapetanijama polagati ispit za voditelja brodice koji ukljuËuje i ovlaπtenje za rukovanje pomorskom radio-stanicom. U luËkim kapetanijama mogu se dobiti rasporedi termina za polaganje ispita. Dozvola o osposobljenosti za voditelja brodice omoguÊuje upravljanje plovilima do 30 GT, kao i koriπtenje UKV-RTF radiostanice na plovilu.

Pravovremene i potpune informacije o propisima za plovidbu u Republici Hrvatskoj, kao i eventualne izmjene do kojih moæe doÊi, mogu se naÊi na web stranici Ministarstva mora na adresi www.mmpi.hr na kojem treba odabrati engleski jezik, izbornik sea i u njemu podizbornik nautics.

telefonski broj 9155 za sve potrebe na moru (iz inozemstva +385 51 9155). Telefonski operater odgovara na pozive i u sustavu GMDSS. U Hrvatskoj funkcionira i jedinstveni telefonski broj za hitne sluËajeve 112 pa se u sluËaju potrebe pomoÊ moæe zatraæiti i putem tog broja. U sluËaju potrebe, na Vaπem ili tuem plovilu, neophodno je obavijestiti Ëim prije neku od ovih sluæbi zaduæenih za sigurnost na moru.

Pored deæurnog broja 9155, radio frekvencija i sistema GMDSS, dobro je znati i telefonski broj luËkih kapetanija. To su: Pula 052 222 037 Rijeka 051 214 031 Senj 053 881 301 Zadar 023 433 778 ©ibenik 022 217 214 Split 021 362 436 PloËe 020 679 008 Dubrovnik 020 418 989

Sigurnost plovidbe

Obavijesti o vremenu

U Hrvatskoj postoji sluæba traganja i spaπavanja na moru, koja Êe vam pomoÊi u sluËaju havarije, kvara ili druge potrebe. U takvim situacijama u potragu i akciju spaπavanja ukljuËuju se brodovi obalne straæe (kapetanija, policija, mornarica), plovila posebne namjene te avioni i helikopteri. Sluæbom traganja i spaπavanja rukovodi glavna nacionalna srediπnjica za traganje i spaπavanje (Maritime Rescue Cordination Centre) u Rijeci, koja provodi 24-satno deæurstvo. U sluËaju potrebe akcije spaπavanja vrπe se u koordinaciji sa sluæbama pograniËnih dræava. Pored nacionalnog Centra, neprekidno deæurstvo vrπe i osam luËkih kapetanija, njihove ispostave, obalne radio stanice, Ëuvani svjetionici te jedinica traganja i spaπavanja. Stalno deæurstvo je uspostavljeno na VHF kanalima 10 i 16, dok pri nacionalnoj srediπnjici za traganje i spaπavanje u funkciji je

Danas niti jedan nautiËar viπe ne plovi morem ukoliko nije prethodno posluπao meteoroloπku prognozu. Dræavni meteoroloπki zavod preko obalnih radio postaja izdaje prognoze za pomorce koje sadræe opÊe vremensko stanje, vremensku prognozu za Jadran i Otrantska vrata za 24 sata po podruËjima (sjeverni, srednji i juæni Jadran). Prognozu objavljuju tri puta dnevno, na hrvatskom i engleskom jeziku, Rijeka radio, Split radio i Dubrovnik radio i odnosi se na slijedeÊih 12 plus 12 sati od trenutka emitiranja. Rijeka radio emitira prognozu po UTC (vrijeme po Grenwichu) u 05:35, 14:35, 19:35 sati na kanalu 24; Split radio emitira prognozu u 05.45, 12.45 i 19.45 sati na kanalima 7, 21 i 28; dok Dubrovnik radio emitira u 06:25, 13:20 i 21:20 sati na kanalima 4 i 7. Stalne vremenske prognoze daju svakih petnaest minuta i luËke kapetanije,

Na ove telefonske brojeve se moæete obratiti ne samo za pomoÊ veÊ i za meteoroloπku prognozu.

77

HTZ_NautHrv_FIN_KB_01.indd 77

11/13/08 3:41:24 PM

na Ëetiri jezika (hrvatski, engleski, talijanski i njemaËki).

LuËke kapetanije Pula i Dubrovnik emitiraju na kanalu 73, Rijeka na kanalu 69 i Split na kanalu 67. Prognozu vremena emitiraju i radio i televizijske postaje, a mogu se dobiti i u marinama. Na cijelom Jadranu dobar je i signal talijanskih obalnih radio postaja Trst, Venecija, Ancona, Pescara i Bari. Prognozu je moguÊe konzultirati i na portalu Dræavnog meteoroloπkog zavoda, na adresi http://meteo. hr, ili http://prognoza.hr/aladin-prognoza.html

Plovidba u lukama i uz plaæe Iz sigurnosnih razloga nije dozvoljena plovidba u podruËjima ulaza u luke, u uskim podruËjima plovnih putova, na udaljenosti manjoj od 50m od obale, odnosno kupaliπne sigurnosne mreæe i na 200 metara od prirodne plaæe.

Gliseri, brodice na mlazni pogon i brodice na zraËnom

jastuku mogu glisirati samo na podruËju na kojem je isto dozvoljeno, a koja ne smiju biti bliæe od 300 m od obale.

PreporuËamo da se ne uplovljava ili isplovljava brzinom kojom se stvara val koji bi mogao nanijeti πtetu drugim plovilima i naplavama u luci. U veÊini luka i prolaza brzina plovidbe je ograniËena i jasno istaknuta.

Sportski ribolov U ribolov se moæe samo uz dozvolu koju je moguÊe nabaviti u sportsko ribolovnim druπtvima i u luËkim kapetanijama.

Sve informacije se mogu dobiti u Vaπoj luci uplovljavanja.

Ribolovna dozvola se moæe kupiti za razdoblje od jednog, tri, sedam, trideset i godinu dana. Ribolovne dozvole se izdaju posebno za udiËarenje, a posebno za podvodni ribolov podvodnom puπkom. Sportski ribolov moguÊ je na Ëitavom Jadranu osim u nacionalnim parkovima Brijuni, Kornati, Mljet i Krka te na nekim manjim lokacijama.

Ronjenje U Hrvatskoj se moæe roniti s autonomnom ronilaËkom opremom (SCUBA diving) uz posjedovanje ronilaËke iskaznice koju izdaje Hrvatski ronilaËki Savez. Iskaznica vaæi godinu dana, a izdaje se roniocima koji posjeduju valjanu ronilaËku kvalifikaciju (CMAS, PADI, SSI, NAUI, NASDS, YMCA, MDEA, NASE, IDEA, IANDT, NSS-CDS, ANDI, TDI, NACI, PSA, PDIC, SDI, FIAS, ACUC, BSAC, VDST, BARACUDA i sliËno). Moæe se dobiti i Odobrenje za individualno ronjenje bez nadzora koje izdaju luËke kapetanije i Ëija je cijena znatno viπa.

Ronjenje je na Jadranu u pravilu slobodno, meutim posebnim pravilnikom su pojedini dijelovi akvatorija zabranjeni za ronjenje, dok se u nekim zonama moæe roniti samo s posebnom dozvolom.

Zabranjene zone su luke, prilazi lukama, sidriπta luka i podruËja gustog prometa. Za ronjenje su takoer zabranjeni i posebni rezervati u moru, parkovi prirode i zaπtiÊeni dijelovi mora i podmorja kao Malostonski zaljev, Limski kanal te Nacionalni parkovi Brijuni i Krka. Roniti se, osim toga, ne smije u krugu od 100 m oko usidrenih ratnih brodova i Ëuvanih vojnih objekata na obali.

Zone ronjenja s posebnom dozvolom su Kornati, Mljet te park prirode TelaπÊica, a dozvole izdaju uprave tih nacionalnih parkova. Na Brijunima je moguÊe organizirano ronjenje.

78

HTZ_NautHrv_FIN_KB_01.indd 78

11/13/08 3:41:25 PM

Opﾃ各 infomacije

79

HTZ_NautHrv_FIN_KB_01.indd 79

11/13/08 3:41:27 PM

Putne isprave Valjana putovnica ili neka druga isprava priznata meunarodnim sporazumom; za neke dræave i osobna iskaznica (isprava kojom se dokazuje identitet i dræavljanstvo nositelja).

Obavijesti: Diplomatske misije i konzularni uredi Republike Hrvatske u inozemstvu ili Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske (tel.: +385 1 4569 964, e-mail: stranci@mvpei.hr, www.mvpei.hr).

Carinske odredbe Carinski propisi Republike Hrvatske gotovo su u potpunosti usklaeni s propisima i standardima zemalja Europske unije, no u pogledu unosa predmeta nekomercijalne prirode za osobnu uporabu od plaÊanja carine i PDV-a osloboeni su predmeti vrijednosti samo do iznosa 300,00 kuna.

Unos mesnih, mlijeËnih i drugih proizvoda æivotinjskog podrijetla Ëija je ukupna masa veÊa od 1 kg podlijeæe veterinarskom pregledu inspektora na graniËnom prijelazu.

Unos vina ograniËen je na maksimalno 5 litara po putniku.

Unoπenje i iznoπenje stranog i domaÊega gotovoga novca i Ëekova slobodno je za strane i hrvatske dræavljane s boraviπtem u inozemstvu, ali uz obvezatno prijavljivanje cariniku svakog prijenosa svote iznad 40.000 kuna. Vrjedniju profesionalnu opremu i tehniËke ureaje takoer je potrebno prijaviti cariniku na graniËnom prijelazu.

Strani dræavljani mogu ostvariti povrat plaÊenog poreza na dodanu vrijednost ako su kupili robu u vrijednosti najmanje 500,00 kuna, i to samo na osnovi PDV-P-a odnosno Tax cheque obrasca ovjerenog od carinskog sluæbenika.

Za dodatne informacije molimo kontaktirati Carinsku upravu www.carina.hr.

Pravilnik o uvjetima za unos proizvoda æivotinjskog podrijetla u osobnoj prtljazi putnika Za dodatne informacije molimo kontaktirati Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja (tel.: +385 1 610 9749, 610 6703 i 610 6669, www.mps.hr).

veterinarstvo (tel.: +385 1 610 9749, 610 6703 i 610 6669, www.mps.hr).

Novac Kuna (kuna = 100 lipa). Valute se mijenjaju u bankama, mjenjaËnicama, poπtama, putniËkim agencijama i hotelima.

Poπta i telekomunikacije Poπtanski su uredi radnim danom otvoreni od 7 do 19 sati; u manjim mjestima od 7 do 14 sati, a neki rade i dvokratno.

U veÊim gradovima i turistiËkim mjestima deæurne poπte otvorene su subotom i nedjeljom.

Na svim javnim telefonima koriste se telefonske kartice koje se prodaju u poπtama i novinskim kioscima.

S bilo kojeg telefona moæe se izravno zvati inozemstvo. www.posta.hr

Radno vrijeme trgovina i javnih sluæbi VeÊina trgovina radnim je danom otvorena od 8 do 20 sati, subotom i nedjeljom do 14 sati; u sezoni i dulje. Javne sluæbe i poslovni uredi rade od 8 do 16 sati od ponedjeljka do petka.

Medicinska sluæba Bolnice i klinike u svim nalaze se u veÊim gradovima, a ambulante i ljekarne u svim manjim mjestima.

Strani turisti ne plaÊaju lijeËniËke usluge ako Hrvatska i dræava iz koje dolaze imaju sklopljen ugovor o socijalnom osiguranju, tj. ako imaju tim ugovorom predviene potvrde o pravu na zdravstvenu zaπtitu. Zdravstvena zaπtita (ukljuËujuÊi i prijevoz) koristi se za hitne sluËajeve na naËin i po propisima koji vrijede za hrvatske osiguranike, pri Ëemu se na jednak naËin sudjeluje i u troπkovima zdravstvene zaπtite (participacija i administrativna pristojba).

Osobe koje dolaze iz dræava s kojima nije sklopljen ugovor troπkove zdravstvene zaπtite snose osobno.

ElektriËni napon gradske mreæe: 220 V, Frekvencija: 50 Hz. Voda iz slavine pitka je u svim dijelovima Hrvatske.

KuÊni ljubimci

Blagdani i neradni dani

Kontrolu uvoza kuÊnih ljubimaca, do 5 æivotinja, za nekomercijalne svrhe u pratnji vlasnika ili od vlasnika ovlaπtene odgovorne osobe, sukladno navedenom pravilniku provodit Êe djelatnici Carinske uprave i vlasnici Êe sa svojim kuÊnim ljubimcima moÊi ulaziti u Republiku Hrvatsku preko svih graniËnih prijelaza na kojima postoji carina. Sukladno navedenom pravilniku usklaenom s Uredbom 998/2003/EZ, psi. maËke i pitoma vretica (Mustela putorius) koji se unose u Republiku Hrvatsku sada moraju biti oznaËeni elektroniËkim sustavom identificiranja (mikroËipom).

1. sijeËnja - Nova godina, 6. sijeËnja - Sv. tri kralja, Uskrs i uskrsni ponedjeljak, 1. svibnja - Praznik rada, Tijelovo, 22. lipnja - Dan antifaπistiËke borbe, 25. lipnja - Dan dræavnosti, 5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, 15. kolovoza - Velika Gospa, 8. listopada - Dan neovisnosti, 1. studenoga - Svi sveti, 25. i 26. prosinca - boæiÊni blagdani.

Za dodatne informacije molimo kontaktirati Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja - Uprava za 80

HTZ_NautHrv_FIN_KB_01.indd 80

11/13/08 3:41:29 PM

Benzinske crpke Otvorene od 7 do 19 ili 20 sati svaki dan; u ljetnoj sezoni do 22 sata.

Deæurne benzinske crpke u veÊim gradovima i na veÊim meunarodnim cestama otvorene su 0 - 24 sata.

Benzinske crpke prodaju Eurosuper 95, Super 95, Super 98, Super plus 98, Euro Diesel i Diesel, a u veÊim gradovima i na crpkama na autocestama i plin.

Informacije o cijenama goriva i popis plinskih postaja: www.ina.hr, www.omv.hr, www.hak.hr, www.tifon.hr

Vaæni telefonski brojevi Meunarodni pozivni broj za Hrvatsku: 385 Hitna pomoÊ: 94 Vatrogasci: 93 Policija: 92 PomoÊ na cesti: 987 (Ako zovete iz inozemstva ili s mobitela, birajte +385 1 987.)

Nacionalna srediπnjica za spaπavanje i traganje: 9155 Jedinstveni broj za sve hitne situacije: 112 OpÊe informacije: 981 Informacije o mjesnim i meugradskim telefonskim brojevima: 988 Informacije o meunarodnim telefonskim brojevima: 902 Vremenska prognoza i stanje na cestama: 060 520 520 Hrvatski autoklub (HAK): 01 4640 800, internet: www.hak. hr, e-mail: info@hak.hr

81

HTZ_NautHrv_FIN_KB_01.indd 81

11/13/08 3:41:29 PM

Popis predstavniπtava hrvatske turistiËke zajednice

Hrvatska turistiËka zajednica Iblerov trg 10/IV, p.p. 251 10000 ZAGREB HRVATSKA Tel.: +385 1 46 99 333 Faks: +385 1 45 57 827 E-mail: info@htz.hr www.hrvatska.hr Kroatische Zentrale für Tourismus 1010 Wien Am Hof 13 Österreich Tel.: +43 1 585 38 84 Faks: +43 1 585 38 84 20 E-mail: office@kroatien.at Kroatische Zentrale für Tourismus 60311 Frankfurt Kaiserstrasse 23 Deutschland Tel.: +49 69 23 85 350 Faks: +49 69 23 85 35 20 E-mail: info@visitkroatien.de Kroatische Zentrale für Tourismus 80469 München Rumfordstrasse 7 Deutschland Tel.: +49 89 22 33 44 Faks: +49 89 22 33 77 E-mail: kroatien-tourismus@t-online.de Ente Nazionale Croato per il Turismo 20122 Milano Piazzetta Pattari 1/3 Italia Tel.: +39 02 86 45 44 97 Faks: +39 02 86 45 45 74 E-mail: info@enteturismocroato.it

Chorvátske Turistické Zdruæenie 821 09 Bratislava TrenËianska 5 Slovakia Tel.: +421 2 55 562 054 Faks: +421 2 55 422 619 E-mail: infohtz@chello.sk Horvát Idegenforgalmi Közösség 1053 Budapest Magyar ut. 36 Magyarország Tel.: +36 1 266 65 05 Faks.:+36 1 266 65 33 E-mail: info@htz.hu Office National Croate de Tourisme 75116 Paris 48, avenue Victor Hugo France Tel.: +33 1 45 00 99 55 Faks: +33 1 45 00 99 56 E-mail: infos.croatie@wanadoo.fr Croatian National Tourist Office London W6 9ER 2 Lanchesters 162-164 Fulham Palace Road United Kingdom Tel.: +44 208 563 79 79 Faks: +44 208 563 26 16 E-mail: info@croatia-london.co.uk Narodowy Os´rodek Informacji Turystycznej Republiki Chorwacji IPC Business Center ul. Koszykowa 54 00-675 Warszawa, Polska Tel.: +48 22 828 51 93 Faks: +48 22 828 51 90 E-mail: info@chorwacja.home.pl

Ente Nazionale Croato per il Turismo 00186 Roma Via Dell’oca 48 Italia Tel.: +39 06 32 11 0396 Faks: +39 06 32 11 1462 E-mail: officeroma@enteturismocroato.it

Oficina de turismo de Croacia 28001 Madrid, Espana Calle Claudio Coello 22, ESC. B, 1°C Tel.: +34 91 781 5514 Faks: +34 91 431 8443 E-mail: info@visitacroacia.es

Chorvatské Turistické Sdruæení 110 00 Praha 1 Krakovská 25 »eská republika Tel.: +420 2 2221 1812 Faks: +420 2 2221 0793 E-mail: infohtz@iol.cz; info@htz.cz

Croatian National Tourist Office New York 10118 350 Fifth Avenue, Suite 4003 U.S.A. Tel.: +1 212 279 8672 Faks: + 1 212 279 8683 E-mail: cntony@earthlink.net

HTZ_NautHrv_FIN_KB_01.indd 82

Kroatiska Turistbyrån 11135 Stockholm Kungsgatan 24, Sverige Tel.: +46 853 482 080 Faks: +46 820 24 60 E-mail: croinfo@telia.com Kroatisch Nationaal Bureau Voor Toerisme 1081 GG Amsterdam Nijenburg 2F, Netherlands Tel.: +31 20 661 64 22 Faks: +31 20 661 64 27 E-mail: kroatie-info@planet.nl Office National Croate du Tourisme 1000 Bruxelles Vieille Halle aux Blés 38, Belgique Tel.: +32 255 018 88 Faks: +32 251 381 60 E-mail: info-croatia@scarlet.be Хорватское туристическое сообщество

123610 Moscow Krasnopresnenskaya nab. 12 office 1502, Russia Tel.: +7 095 258 15 07 Faks: +7 095 258 15 08 E-mail: HTZ@wtt.ru Hrvaπka turistiËna skupnost 1000 Ljubljana Gosposvetska 2, Slovenija Tel.: +386 1 23 07 400 Faks: +386 1 230 74 04 E-mail: hrinfo@siol.net Kroatische Zentrale für Tourismus 8004 Zürich Badenerstrasse 332, Switzerland Tel.: + 41 43 336 20 30 Faks: +41 43 336 20 39 E-mail: info@kroatien-tourismus.ch Danska 3460 Birkerød Aktivnosti obavlja agencija VAGABOND, Bregenrødvej 132; Tel.: +45 70 266 860 Faks: + 45 48 131 507 E-mail: info@altomkroatien.dk

Ark Hills Executive Tower N 613 Akasaka 1-14-5, Minato-ku, Tokyo 107-0052 Tel.: + 81 (0)3 6234 0711 Faks: + 81 (0)3 6234 0712 E-mail: info@visitcroatia.jp

11/13/08 3:41:31 PM

Marine 1. ACI UMAG 2. MARINA NAUTICA NOVIGRAD 3. MARINA »ERVAR PORAT / PORE» 4. MARINA PORE» 5. MARINA PARENTIUM / PORE» 6. MARINA FUNTANA 7. MARINA VRSAR 8. MARINA VALALTA 9. ACI ROVINJ 10. ACI PULA 11. TEHNOMONT MARINA VERUDA / PULA 12. ACI POMER 13. ACI CRES 14. ACI OPATIJA / I»IΔI 15. MARINA ADMIRAL / OPATIJA 16. MARINA PUNAT 17. ACI SUPETARSKA DRAGA

korice_HR_kraca.indd 2

18. ACI RAB 19. Y/C MARINA MALI LO©INJ 20. ACI ©IMUNI 21. MARINA BORIK /ZADAR 22. TANKERKOMERC MARINA ZADAR 23. MARINA VELI RAT / DUGI OTOK 24. OLIVE ISLAND MARINA / UGLJAN 25. MARINA PREKO 26. MARINA DALMACIJA / BIBINJE-SUKO©AN 27. MARINA VELI IÆ 28. MARINA KORNATI / BIOGRAD 29. MARINA ©ANGULIN /BIOGRAD 30. ACI ÆUT 31. ACI PI©KERA 32. MARINA HRAMINA / MURTER 33. MARINA BETINA 34. ACI JEZERA 35. MARINA TRIBUNJ 36. ACI VODICE 37. ACI SKRADIN 38. MARINA MANDALINA / ©IBENIK 39. YACHT MARINA SOLARIS / ©IBENIK 40. MARINA KREMIK / PRIMO©TEN 41. MARINA FRAPA / ROGOZNICA 42. MARINA AGANA / MARINA 43. ACI TROGIR 44. MARINA KA©TELA 45. ACI SPLIT 46. MARINA LAV 47. MARINA BRELA 48. MARINA BA©KA VODA 49. MARINA TU»EPI 50. ACI MILNA 51. ACI VRBOSKA 52. ACI PALMIÆANA 53. MARINA OREBIΔ 54. ACI KOR»ULA 55. MARINA LUMBARDA 56. ACI DUBROVNIK

IzdavaË HRVATSKA TURISTI»KA ZAJEDNICA www.hrvatska.hr Za izdavaËa mr. sc. NIKO BULIΔ Urednici SLAVIJA JA»AN OBRATOV BRASLAV KARLIΔ Asistentica urednice IVA PU–AK Tekst BRASLAV KARLIΔ Dizajn DIZAJN LAB Fotografije IVO PERVAN BRASLAV KARLIΔ DAMIR FABIJANIΔ MILAN BABIΔ JURAJ KOPA» IVAN HRELJANOVIΔ NINO MARCUTTI RENCO KOSINOÆIΔ ZLATKO RAMNI»ER SMILJAN STRIHIΔ MIRO ANDRIΔ SERGIO GOBBO LJUBO GAMULIN i MLADEN ©»ERBE. Tisak RADIN REPRO I ROTO, Zagreb Zagreb, 2008.

IzdavaË ne jamËi apsolutnu toËnost ovdje objavljenih informacija i ne snosi odgovornost uslijed eventualne netoËnosti ili promjene tih informacija.

11/13/08 3:40:22 PM

Jadransko more

Jadransko more dio je Sredozemnoga mora koji se najdublje uvukao u europsko kopno, a podruËje koje pripada Hrvatskoj rese atraktivni i raznoliki obalni krajolik te Ëak 1185 otoka, otoËiÊa, grebena i hridi. Hrvatska obalna crta dugaËka je 5951 kilometar.

Jadranski otoci idealno su rasporeeni za nautiËare.

Pruæaju se, ponegdje s manjim prekidima, uzduæ najveÊega dijela obale, u nizu, sve od Rijeke pa do Dubrovnika.

Meusobno udaljeni, uglavnom ne viπe od deset nautiËkih milja, zatvaraju brojne kanale izmeu kopna i otoka te meu sobom. Na otocima i kopnu mnogo je zaljeva i luka u kojima se moæe vezati ili sidriti. To su idealna mjesta za plovidbu pod jedrima, ali i za krstarenja motornom jahtom ili barkom za sportski ribolov. Niπta nije toliko udaljeno, pa ako æelite, moæete cijeli dan provesti u plovidbi. Okrene li loπe vrijeme ili jako zapuπe, uvijek je u blizini neko mjesto gdje Êete se skloniti.

Glavne vjetrove Jadranskoga mora nautiËari uglavnom dobro poznaju. To su - od sjevera u smjeru kazaljke na satu - tramontana (N), bura (NE, moæe biti ciklonska i anticiklonska), levanat (E), zimski levanat, jugo (SE, moæe biti ciklonsko i anticiklonsko), oπtro (S), lebiÊ/garbin (SW), pulenat (W), maestral (NW) i burin (ljetni termiËki kopnenjak). Tijekom nautiËke sezone prilike za plovidbu uglavnom su povoljne. Maestral kao najËeπÊi ljetni vjetar i stabilna tramontana izrazito su ugodni vjetrovi za jedrenje.

SliËno je s levantom, a povoljno je i ne pretjerano jako jugo, no ono ljeti rjee puπe. »ak i bura pomalo smanji svoju snagu, iako na nju, kao i na ljetne nevere, koje obiËno dolaze sa zapada i jugozapada, treba dobro paziti.

Razvedenost obale, struje i lokalni vjetrovi navigaciju Ëine zanimljivom. Na brodu se uvijek neπto dogaa. Na jedrilici Ëas jedrite niz vjetar, zatim valja skrenuti u vjetar, pa proÊi nekim uskim kanalom ili vratima. Ta raznolikost vrijedi i kad plovite motornim brodom.

Dok plovite, krajolik se stalno mijenja. MjestimiËno je obala gotovo nenaseljena i pusta, tuËena zimskim burama, poput one sa sjeverne strane Krka, Raba ili Paga. Juæne strane obiËno su bogate vegetacijom. Na trenutke Êete ploviti uz gustu borovu πumu koja se spuπta sve do mora, kao na Lastovu ili Jakljanu, Ëas Êe vam pogled zaklanjati makija ili krπ. Prolazit Êete i pristajati uz mediteranske

korice_HR_kraca.indd 1

gradove, ali i mala ribarska naselja. OtoËna mjesta su raznolika, zanimljiva i vrijedi ih upoznati. Mnoga, poput KorËule, Staroga Grada ili Visa, potjeËu joπ od antiËkoga doba. Druga su mjesta mlaa, nastala kao ribarske luke ili luke velikih otoËnih naselja podalje od mora.

Jadran se moæe podijeliti na razliËite naËine. Hrvatski meteorolozi cijelo Jadransko more dijele na sjeverni, srednji i juæni Jadran po crtama Ancona - Zadar i Monte Gargano - Dubrovnik. Kada je rijeË o hrvatskome dijelu Jadrana, meu nautiËarima je uobiËajena podjela na dva podruËja, s prijelomnicom kod rta PloËa ili Planka (punta Planka) izmeu Rogoznice i Primoπtena, a to ima uporiπte kako u geografiji (pred rtom PloËa postoji prekid u niski otoka), tako i u klimatsko-vremenskim obiljeæjima. Za potrebe plovidbe i ove edicije, razdijelit Êemo ga na: Istru, kvarnerske i podvelebitske otoke i obalu, te zadarski, πibenski, splitski i dubrovaËki arhipelag i obalu.

11/13/08 3:40:05 PM