Inbar 06 by InBar

oktobar 2016

“Enjoy Apartmans“

www.inbar.ba

oktobar 2016

“Enjoy Apartmans“

Piše: Rešid Muratović, glavni i odgovorni urednik InBar magazina

a se kod nas dešava velika promjena kada je turizam u pitanju vidljivo je na svakom koraku. Otvaraju se novi hoteli, gdje god da krenete možete naići na neki hostel, a kombije sa turistima možete sresti na svakom koraku. Polako, ali sigurno se ostvaruje predviđanje da smo zakasnili na sve osim za turizam i proizvodnju hrane. Naravno nisu ovi zaključci plod neke velike strateške analize već logičan slijed iz onog „zakasnili“.

Dok je pisao studenti su se komešalli i podsmjehivali, ali on nije obraćao pažnju na to. Kad je zvršio okrenuo se i obratio se studentima: danas ćemo ponoviti osnovne stvari koje su bitne, jer je ponavljanje majka znanja, ali i naučiti jednu važnu životnu lekciju. Kao što vidim pored devet tačnih i dobro napisanih matematičkih izračuna vama je zapala za oko samo jedna netačna. Tako je i u životu, možete napraviti devet ispravnih, a samo jednu neispravnu i pogrešnu gestu i ljudi će vam zapamtiti samo tu koju ste napravili pogrešno.

Nedavno sam bio na kaﬁ kod mog prijatelja koji je svoj inžinjerski posao zamijenio sa poslom hostelijera i iznenađen sam, moram priznati, veoma prijatno. “Enjoy Apartmans“ u centru grada sa dobrim parkingom i pravom uslugom je nešto što se baš dobro uklapa u ovu ekspanziju u turizmu tako da ne sumnjam da je to dobar poslovni potez. Ako imate sličnih ideja ne čekajte već ih prenesite u djela. Booking je sasvim dovoljan, kao marketing, za uspješan rad. Trebate proći malu školu na internetu, imati računar i pametni telefon i business počinje.

Posao kojim se počeo baviti moj prijatelj zahtijeva stalno vraćanje i ponavljanje na bazne osnove, bez pravljenja grešaka, jer ako napravimo barem jednu samo će nas po njoj mjeriti. Gosti žele uvijek i iznova naš osmijeh, besprijekornu uslugu i proizvod, jer ako je ne dobiju potražit će drugo mjesto. Možda i zato što sve ovo imamo negdje u našom DNK kodu. To da smo nasmijani, gostoprimljivi i da smo uvijek spremni našem gostu ponuditi ono najbolje je činjenica u kojoj leži sav naš potencijal a to je turizam. Tako da s pravom možemo ovaj naredni period okarakterisati kao „Turizam i renesansa“.

Uz kafu sa mojim prijateljem i razgovor o onom drugom dijelu realizacije ideje ,koliko je sve koštalo, kakvih je sve problema bilo sa inspekcijama, susjedima, dobavljačima i izvođačima ispričao mi je jednu priču koji možemo usvojiti kao poslovnu ﬁlozoﬁju za sve nas koji smo na bilo koji način uključeni u turističku industriju. Profesor matematike na tabli na početku časa napiše 1X9 =7, 2x9=18, 3x9=27, 4x9=36, 5x9=45, 6x9=54, 7x9=63, 8x9=72, 9x9=81, 10x9=90

Nadam se da i mi bar malo doprinosimo ovom turističkom zamahu kroz „InBar“ magazin, a od sljedećeg mjeseca i kroz novi magazin „InHoReCa“ pokušat ćemo za sve vas donijeti malo informacija i podijeliti malo novog znanja iz ove industrije kako bismo vam olakšali da ne napravite grešku po kojoj će vas mjeriti i cijeniti. Podsjećamo vas da je pred nam još jedan Sarajevo wine weekend, InBar magazin je ekskluzivni medijski partner. Čekamo vas na čaši odličnog vina.

www.inbar.ba

oktobar 2016

DIREKTOR Samira Muratović samira.muratovic@altermedia.ba GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK Rešid Muratović resid.muratovic@instore.ba PRODAJA Samir Hodžić samir.hodzic@instore.ba IZVRŠNI UREDNIK/LEKTOR Edina Mizić edina.mizic@instore.ba STRATEGIJA RAZVOJA Haris Kulović haris.kulovic@altermedia.ba

Novi objekti

Fotopriča

Na čašici razgovora

Najavljujemo Wine Weekend

MARKETING/LOGISTIKA Alma Guberinić alma.guberinic@instore.ba ART DIRECTOR Harun Kahriman harun.kahriman@instore.ba DESIGN&DTP Sanel Prazina sanel.prazina@instore.ba WEB Lea Uzunović redakcija@instore.ba KOORDINATOR SVIH IZDANJA Maksim Đurović maksim@instore.rs NOVINARI Adis Brdarić, Igor Đurović, Marko Hrastar, Tomislav Ciliga, Jelena Domović, Iva Zlatar, Milica Milutinović, Ana Filipović, Alma Rastoder, Nataša Atanasova STRUČNI SARADNICI Nataša Gaon-Grujić, Vedrana Seksan, GfK, IPSOS, AC NIELSEN , EUROMONITOR ŠTAMPA Radin print d.o.o. Sveta Nedjelja, 10000 Zagreb, Hrvatska IZDAVAČ Altermedia d.o.o. Hasana Brkića 2 71000 Sarajevo Bosna i Hercegovina Tel: +387 33 710 616 Fax: +387 33 710 615 E-mail: redakcija@inbar.ba Web: www.inbar.ba

Novi objekti BiH

Novi objekti regija

Domaće vijesti

Regionalne vijesti

Svjetske vijesti

Aktuelno

Na čašici razgovora 20

Na licu mjesta Međunarodni dan kafe

InCaﬀe - Savršen esspresso - Euromonitor

28 Edukacija Restorani za najmlađe 30 Baromanija Priprema koktela u baru Preporučujemo

InBar magazin je mjesečni, specijalizirani magazin za HoReCa tržište. Besplatno se distribuira ciljnoj skupini: ugostiteljima, proizvođačima, distributerima u industriji alkoholnih i bezakloholnih pića i duhanskih proizvoda kao i pratećoj industriji. Izdavač zadržava pravo da odredi ciljnu grupu. InBar magazin se ne distribuira osobama mlađim od 18 godina. Za članke, fotograﬁje i oblikovanje, magazin zadržava sva prava. Tiraž: 5000 primjeraka

www.inbar.ba

oktobar 2016

BAR 06 Na licu mjesta

InFokus

Edukacija InDizajn

Trendovi

Gastro kutak Nove tehologije 34 Kako fejsom privući goste InFocus

InBar panorama

52 Savjetovanje Zaposleni su ambasadori brenda InDizajn Ambijent dostojan okruženja

Predstavljamo Restoran Libertas

Širom planete Brouwerij ‘t IJ

Trendovi Pametne boce i tipograﬁja 70-ih

Foto priča Objektivom kroz BiH

Predstavljamo Rutmap

Periskop BiH Granap

Gastro kutak Sake maki

Periskop regija

Pivski kutak Novi pivski okusi Lambic Oktoberfest

Vox populi

www.inbar.ba

oktobar 2016

NOVI OBJEKTI BIH

Mrvica Tip objekta: café-pekara Adresa: Jelića 17, Sarajevo Facebook: Mrvica Cafe Pekara

Mrvica donosi Sarajlijama jedan eklektičan spoj međunarodnih i domaćih slastica. Ta je pekara pravi primjer kako se slatki snovi mogu ostvariti uz upornost i posvećenost bez kompromisa. Mrvica Old Town na svojih 150m2 može primiti oko 90 gostiju. Posebnu pažnju privlači posebno osmišljen vrtni dio. Prodajni je prostor odvojen, rezerviran za nepušače koji će moći uživati i u mirisima iz peći koja će tom dijelu objekta dati posebnu toplinu. Kao novitet u tom se objektu nalazi i pokazna kuhinja, tzv. show-cooking, a zavodljivi će mirisi iz peći goste omamljivati već na samom ulazu.

Manolo Tip objekta: caffé i restoran

Na lokaciji nekad kultne sarajevske slastičarne Oloman, sada se nalazi Caffe u restoran „Manolo“.

Adresa: Titova 23, Sarajevo

desetih godina glasio je za mjesto gdje se pio najbolji espresso. Danas tu možete pojesti dobar

Facebook: Cafe & Restaurant „Manolo“

prošlo vrijeme ovo je mjesto za vas. Ugodan ambijent, odlična kuhinja, ekstra ljubazni domaćini.

Oloman je pripadao centralnoj gradskoj infrastrukturi i bio je znak Sarajeva, od početka osamdoručak, odličan ručak ili savršenu večeru. Ako želite pobjeći od ulične vreve i skloniti se u neko Posebno obratite pažnju na savršenu unutrašnjost objekta i zelenu baštu.

www.inbar.ba

oktobar 2016

Gastro Pub Vučko

Gastro pub Vučko je mjesto u epicentru grada u kojem ćete u specifičnom ambijentu uživati velikom izboru

Tip objekta: gastro pub

Ipak ukoliko pivo nije izbor, možete uživati u nekom od 50 vrsta vrhunskih vina ili drugom alkoholnom ili

pića i ukusnih jela koja će zadovoljiti ukuse svih gostiju. Vučko je pravi raj za ljubitelje piva i specifičan je po tome jer nudi više od 60 vrsta piva, od čega 15 craft. bezalkoholnom napitku.

Adresa: Radićeva 10, Sarajevo

Kako bi ugođaj bio potpun neizbježna su i ukusna jela, pa se gostima svakodnevno na raspolaganju dnev-

Facebook: Gastro PUB VUČKO

nom podmetaču koji će vas na trenutak vratiti u 1984. godinu i otvaranje Olimpijskih igara kada je Sarajevo

na jela iz bosanske kuhinje po izboru šefa ili bogati a la carte meni. Jela će vam biti poslužena na specijalbilo centar svijeta.

www.inbar.ba

oktobar 2016

NOVI OBJEKTI REGION Uredila: Aleksandra Karanﬁlovska

AURA

COFFEE LAB

Tip objekta: lounge bar Adresa: Ul. generala Vaska Karanđeleskog, br. 1, Prilep Facebook: Aura

Tip objekta: café bar Adresa: Ul. maršala Tita, bb, Štip Facebook: Coﬀee Lab

Café bar Coﬀee Lab u Gradskom trgovačkom centru je površine 100m2, a u zatvorenom dijelu i na vrtnoj terasi može smjestiti oko 100 gostiju. Na kružnom toku, kod zgrade Makedonija, u Prilepu niknuo je novi lounge bar s avangardnom strukturom. O tome govori i Aurina kuhinja iz koje dolazi tzv. nenasilna hrana. Riječ je o vegetarijanskom meniju sastavljenom s ljubavlju i prema životinjama. Na meniju su unikatni specijaliteti: čapati triple mljac, integralni tost Veganium, falafel burger, Aura tortilja, kao i umaci šrirača, tahini i humus. Auru su gradili 3 mjeseca i 90% svega napravljenog u lokalu je ručni rad. Prostor zaigrano i nijemo priča o energiji koja čini naše sveukupno postojanje, a svaki je gost dočekan s osmijehom, uslužen iz srca i ispraćen riječima budite sretni.

Koncept Coffee Laba je nešto drugačiji, nudi nešto više od koncepta običnog café bara. Ideja vlasnika bila je da spoje lijepu ambijentalnu muziku i moderno uređeni prostor s najrazličitijim okusima kafa, pića bez kafe, zdravih shakeova i slatkih zadovoljstava. Na meniju Coffee Laba nalazi se više od 30 specijaliteta od kafe, smoothieja, deserata, kao i sva standardna alkoholna i bezalkoholna pića. Dizajn enterijera djelo je tima arhitekta i grafičkog dizajnera iz studija Stamenić, koji preferiraju moderni industrijski trend baziran na čvrstini metala, grafitnoj nijansi i toplini prirodnog drveta.

COCOTTE BISTRO

AVIATOR

Tip objekta: bistro Adresa: Francuska 11, Beograd Facebook: Cocotte Bistro

Tip objekta: café bar Adresa: Batutova 1, Beograd Facebook: Aviator Coﬀee Explorer

Kako mu i samo ime govori, bistro je inspirisan Francuskom, pa se i nalazi u Francuskoj ulici u Beogradu. Inspiraciju za otvaranje lokala, vlasnik bistroa Milan Brašnjović pronašao je u malim pariškim kafanama i hotelskim barovima, u poznatim francuskim kuharima i barmenima, a prostor je uredio u saradnji s arhitekticom Lidijom Osmanovski. U dnevnoj varijanti naglasak je na kaﬁ, 100%-tnoj arabici, s plantaža Indonezije i Južne Amerike, svježe cijeđenim sokovima i doručku. Vinska karta nudi 25 etiketa malih srpskih butik vinarija i pokoju francusku.

Povodom otvaranja trećeg po redu Aviator caféa u Beogradu, na adresi Batutova 1, na Zvezdari, predstavnici medija imali su priliku uživati u umjetnosti pripremanja crnog napitka i u njegovom jedinstvenom okusu. Osim turske i espresso, u ponudi je i ﬁlter kafa, a u okviru brew bara gosti mogu naručiti i kafu pripremljenu različitim metodama, kao što su Dripper, Aeropressa, Chemex i Syphone. Osim raznih vrsta kafe, u ponudi su mnogobrojne kombinacije svježe cijeđenih sokova, vitaminskih bombi, salata, peciva i sendviča.

www.inbar.ba

oktobar 2016

Uredila: Iva Zlatar

NOSTALGIJA

PRUNK

Tip objekta: Vintage Cafe Bar&Shop Adresa: Krakovski nasip 4, Ljubljana Facebook: Nostalgija caﬀe

Tip objekta: restoran/pizzeria Adresa: Partizanski cesta 117, Sežana Web: www.mesarija-prunk.si

Za sve ljubitelje nostalgije i starine u starom dijelu Ljubljane otvoren je lokal koji će ih zacijelo oduševiti. Opremljen je u originalnom stilu pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeća, s pokojim još i starijim komadom namještaja. Lokal je istovremeno i vintage trgovina. Otvoren je svaki dan od 08:00 do 01:00 sat, a u unutrašnjosti vam se učini kao da ste zašli u muzej. Imaju i džuboks, a ako ne znate što je to, pitajte starije…

Veliki proizvođač mesa Marko Prunk, u čijem su vlasništvu brojne mesnice po Sloveniji i Italiji, a bavi se i trgovinom te ugostiteljstvom, 19. septembra u Sežani je istog dana otvorio hotel, restoran, pizzeriju i pivnicu. U tim je objektima zaposlio više od dvadeset ljudi. Radno vrijeme objekata je od ponedjeljka do petka od 8.00 do 23.00 sata, a subotom i nedjeljom od 10.00 do 23.00 sata.

CONFUSION BUDDHA BAR

TAKENOKO

Tip objekta: caﬀe bar Adresa: Tkalčićeva ulica 15, Zagreb Facebook: Confusion

Tip objekta: japanski restoran Adresa: Masarykova 22, Zagreb Web: www.takenoko.hr 15.9.2016. svoja vrata otvorio je novi 3u1 koncept: Confusion Buddha bar, Alcatraz i All saints. O atraktivnosti ovog novog ugostiteljskog koncepta svjedoči mnoštvo koje je pohrlilo na otvorenje. I sami smo se uvjerili u to kako je baš ovaj koncept nedostajao zagrebačkoj ugostiteljskoj sceni.

Prostori u koje odlazimo na kafu i druženje danas su postali mnogo više od običnog kaﬁća, bila je to misao vodilja Leggiero tima koji je prije nekoliko dana otvorio novu lokaciju na zagrebačkom Jarunu. Mjesta su to u kojima se posebna pažnja danas posvećuju enterijeru i njegovu uređenju, jer gosti se uvijek vraćaju onamo gdje im je ugodno. Osim uživanja u jedinstvenoj organskoj kaﬁ, u Leggieru možete uživati u svježe cijeđenim sokovima i mixevima, raznim smoothiejima ili proteinskim shakeovima. Dan je najbolje započeti uz svježe pečene kroasane ili toast, dok se tokom dana možete zasladiti vrhunskim slasticama.

Iako se još od prošlog ljeta među ljubiteljima zagrebačkog noćnog života šuškalo o otvaranju nove ugostiteljske atrakcije u Tkalčićevoj ulici u Zagrebu, ovog četvrtka nakon dugoga čekanja svoju priču je započeo Confusion Buddha bar, troetažni prostor od oko 300 kvadratnih metara, prvi takvog tipa u Hrvatskoj. Ivan Milinković, poznat kao osoba koja je pokrenula noćni život južno od Cvjetnog trga, stvaranjem kultnog kluba zagrebačkog noćnog života Alcatraz, zajedno sa Goranom Marasom, kreću u osvajanje prostora sjeverno od glavnog zagrebačkog trga.

www.inbar.ba

oktobar 2016

DOMAĆE VIJESTI

Sarajevska pivara stipendira učenike srednjih škola

Nazdravite sa Jackom u čast stoljeća i pol njegovog postojanja

Sarajevska pivara d.d. sklopila je ugovore o mjesečnom stipendiranju i izvođenju praktične nastave za predstojeću školsku godinu za učenike JU Srednja škola metalskih zanimanja Sarajevo i Srednje elektrotehničke škole Sarajevo.

Jack Daniel’s destilerija, iz koje izlazi najprodavaniji viski na svijetu, ove godine slavi 150 godina postojanja, a globalnoj proslavi pridružila se i Bosna i Hercegovina. Uspješno poslovati stoljeće i pol nije mala stvar, pa je Jack odlučio slaviti cijelu godinu.

Želimo se zahvaliti Sarajevskoj pivari koja je ukazala povjerenje našim učenicima da stečena teoretska znanja prošire i kroz obavljanje praktične nastave u postrojenjima ove kompanije. Posebno mi je zadovoljstvo istaći činjenicu da će učenici biti i stipendirani što će im u ovim teškim vremenima biti zaista od koristi. Sarajevska pivara pokazala se kao društveno odgovorna kompanija i želim da se ova saradnja nastavi i ubuduće, rekao je direktor Srednje elektrotehničke škole Fahrudin Alihodžić. Stipendije su dobili Hajdarević Adnan i Babović Hamza, učenici Srednje elektrotehničke škola, te Jamak Dženan i Gazibara Sead iz Srednje škole metalskih zanimanja.

Ovo je još jedan primjer uspostavljanja saradnje naše škole sa privrednim subjektima i drago nam je da ćemo našim učenicima omogućiti i ovakav vid sticanja znanja i vještina, a posebno nam je drago što je Sarajevska pivara d.d. prepoznala ispravan način planiranja kadrovskih potreba i odlučila se za direktnu saradnju s obrazovnim institucijama, rekao je direktor Srednje škole metalskih zanimanja Elmedin Lukač. Prilikom potpisivanja ugovora, direktor Sarajevske pivare Haris Kuskunović naglasio je značaj stvaranja kvaliﬁcirane radne snage u određenim proizvodnim zanimanjima te da učenicima želi mnogo sreće pri obavljanju prakse.

Kulinarski show u centru grada: Sarajlije pripremale slastice sa Rudolphom van Veenom

“Dobar dan Bosnia, dobar dan Sarajevo”, kazao je na našem jeziku holandski kuharpri izlasku pred mnogobrojne posjetioce ispred sarajevske katedrale i dodao je da je divno biti prvi put u BiH te da je od kolega čuo mnogo o bh. kuhinji. Spomenuo je Eminu Zorlak koja radi s njim za 24Kitchen. Djeca su mu poklonila crteže, a on je kazao da to voli više nego skupe poklone i da će

ih okačiti u svojoj radnji. Od Općine Stari Grad je dobio poklon, bosansku džezvu i ﬁldžane za kafu. Nakon pozdrava i poklona je uslijedio najzanimljiviji dio, kuhanje sa troje posjetilaca iz publike. Pripremali su tulipane od marcipana i brownie u malim saksijama. Rudolph je i sa Mrvica timom pripremao slastice koje će ostati u trajnoj ponudi ove cafe-pekare koja je 1.10.2016. otvorila svoja vrata u ulici Jelićeva.

Nakon lova na bačvu u 8. mjesecu, Jack organizira zabavu naziva D150 - i svi su u pozvani. Zabava se održala u četvrtak, 29. septembra u City Pub-u u Sarajevu, na lokaciji gdje se u toku lova i skrivala bačva Old No.7., a pozvan je i Emir Pleh koji je uspješno pratio tragove na Facebook stranici Jack Daniel’s-a i pronašao skrivenu bačvu. Ovo je bila prilika da se predstavi posebno izdanje Jack Daniel’s viskija koji je napravljen

posebno za 150. godišnjicu destilerije. Nije ni čudo što je upravo septembar mjesec kada je Jack odlučio nazdraviti sa svojim fanovima. Njegov rođendan se stoga proslavlja tokom cijelog septembra. Tim povodom, na party-u, koktel majstori su pravili popularni koktel Lynchburg lemonade, kao podsjetnik na način kako se limunada konzumira u Lynchburgu, Jackovom rodnom mjestu.

“Redesign of fun” na Jägermeister način Epicentar zabave proteklog ljeta u Sarajevu bio je Dom mladih, obojen u dobro znanu narandžasto-crnu boju najprodavanijeg likera na svijetu, Jägermeistera. Event “Redesign of fun”, za koji se sedmicama unaprijed tražila pozivnica više, opravdao je očekivanja i uspio u svom naumu, redizajnirati pojam zabave u Sarajevu. Jägermeister je i ovoga puta u stilu odličnog domaćina ponudio brojne sadržaje i priredio iznenađenja, koja će ostati urezana u sjećanju preko hiljadu i petsto uzvanika, s kojima je u ime brenda, redizajniranom izgledu Jägermeister boce, nazdravio ovogodišnji voditelj Nedim Malkočević. I u svojoj trećoj ispričanoj priči, reklo bi se prema navici, event je uspio nadmašiti očekivanja uzvanika. Nakon uvertire praćene odličnim svjetlosnim i vizualnim efektima, za koju se pobrinuo

Aleksander de Funk, DJ pult preuzela je posebno raspoložena DJ Miss Kay Dee, regionalno popularna house diva iz Novog Sada. Pravi plesni spektakl priredili su plesna skupina ‘Clique’ i akrobatski duo K-team iz Hrvatske, dok je atmosferu do usijanja dovela britanska house senzacija Freemasons. Najvećim partijanerima pri samom kraju eventa, pridružio se poznati njemački DJ Tom Novy, koji je uzvanike ispratio dobro znanim hitom ‘Lady’ od Mojo-a, stvarajući posebnu prijateljsku atmosferu s publikom. To je upravo ono što je Jägermeister i htio postići, prijateljsku atmosferu i odličnu zabavu.

www.inbar.ba Uredila: Edina Mizić Šaljite nam vaše vijesti edina.mizic@instore.ba

Red Bull Cliﬀ Diving: veličanstveno na Starom mostu Drugo takmičenje Red Bull Cliﬀ Diving Svjetskog prvenstva u našoj zemlji opravdalo je sva očekivanja - koja su bila prilično visoka, a sudeći po reakcijama publike mnoga je i nadmašilo. Preko 20.000 gledalaca uživalo je u preko dva sata spektakularnih skokova, u izvođenju najboljih svjetskih skakača i skakačica. Na kraju, kraljica i kralj Starog mosta postali su Lysanne Richard i Michal Navratil. U pauzi između dvije runde skokova, publiku je oduševio revijalni nastup jedne druge vrste skakača. Padobranci iz Red Bull Skydive Teama su se,

nakon kratkog kruženja visoko u zraku, sjurili naniže, prošli ispod luka Starog mosta i sletili u Neretvu, što je izazvalo prave ovacije. Poseban trenutak u toku takmičenja desio se nakon skoka Orlanda Duquea, kada je ovaj legendarni Kolumbijski skakač u ime Red Bulla uručio priznanje za 65 godina početka bavljenja skokovima jednoj drugoj legendi – Emiru Baliću, najčuvenijoj mostarskoj lasti. Bio je to dirljiv prizor: dvije skakačke veličine i stari prijatelji, dvije epohe i dva stila zajedno na čuvenom mostu, ujedinjeni u istoj velikoj ljubavi – skokovima.

oktobar 2016

www.inbar.ba

oktobar 2016

Uredila: Vojislava Pešić Šaljite nam vaše vijesti vojislava@instore.rs

REGIONALNE VIJESTI

Manji rod grožđa u “Topličkim vinogradima”

Novi direktor marketinga Carlsberga Srbija

Srbija: Kiša koja pada posljednjih dana zaustavila je berbu grožđa u “Topličkim vinogradima” u selu Gojinovac, najvećoj plantaži grožđa u topličkom kraju. Ova plantaža se prostire na površini od 35 hektara.

Srbija: Od septembra ove godine, Ana Milićević Vukoje novi je direktor marketinga i komunikacija kompanije Carlsberg Srbija. Kako je saopćeno, Ana je zaposlena u kompaniji od 2011. godine i do sada je radila na pozicijama brend menadžera za internacionalne brendove i menadžera za istraživanje tržišta. Osim rada na strategiji premijum brendova, Ana je u Carlsbergu učestvovala i na regionalnim projektima

Tokom prošlog mjeseca ubrano je oko 60 tona ranih sorti grožđa sa 18 hektara, a ako nam vrijeme dozvoli ubrat ćemo još toliko grožđa sorte Prokupac i Kaberne, izjavio je za agenciju Beta direktor “Topličkih vinograda” Dragan Kovačević. On je dodao da je važno da kiša ne potraje predugo, da ne dođe do pojave buđi na grožđu što bi umanjilo njegov kvalitet.

Sva vina proizvedena u vinariji “Toplički vinogradi” zaštićena oznakom geografskog porijekla i uglavnom namjenjena izvozu na zapadno tržište, rekao je Kovaćević. Prema njegovim riječima, ovogodišnji rod grožđa u topličkom kraju bitće za 20 do 30 posto manji nego prošle godine zbog proljetnih mrazeva i kišne godine.

razvoja brenda Tuborg. Prije dolaska u Carlsberg, radila je na menadžerskim pozicijama u kompanijama Henkel i Beiersdorf, navodi se u saopćenju i dodaje da će, osim Srbije, biti zadužena i za tržišta Crne Gore i Bosne i Hercegovine.

Donijet pravilnik o standardima za kategorizaciju ugostiteljskih objekata

VodaVoda uvodi nove standarde u komunikaciji sa korisnicima Srbija: Kompanija VodaVoda predstavila je novi city light-bilbord, u okviru kampanje Zauvek slobodni-Zauvek Mladi.

Srbija: Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija donijelo je, na osnovu Zakona o turizmu, Pravilnik o standardima za kategorizaciju ugostiteljskih objekata za smještaj.

Svojom inovativnim rješenjem, uspjeli smo da prenesemo duh čiste prirode, donoseći izvor VodaVode iz Banje Vrujci, u sam centar Beograda, poručili su iz kompanije. Želeći da svima prenesemo da je izvor VodaVode u Banji Vrujici naš najveći dijamant, odlučili smo se da se ne krijemo iza etiketa i naziva već da svima pokažemo koji su naši glavni kvaliteti. Isticanjem transparentnosti boce VodaVode na city lightu i prikazivanjem stalnog kretanja same vode u boci, željeli smo da svima kažemo da mi u sebi ne nosimo ništa vještački, da je naša prirodnost naš glavni adut, i da želimo cijelom svijetu da prenesemo jednu istinu koju smo spoznali, a to je kako da ostanemo zau-

vijek mladi, istakla je direktor marketinga VodaVode Monika Milinković

Ovim pravilnikom propisuju se standardi za kategorizaciju ugostiteljskog objekta za smještaj vrste hotel, motel, turističko naselje, kamp, pansion, kuća, apartman, soba, seosko turističko domaćinstvo i podvrste garni hotel i apart hotel, posebni standardi za specijalizaciju hotela, kategorije, kao i način sticanja i promjene kategorije ugostiteljskog objekta.

Svojim inovativnim rješenjem koje predstavlja uvertiru u novu kampanju, VodaVoda podstiče maštu i postavlja nove standarde u komunikaciji sa korisnicima, a kako su najavili, inovacija je tek počela.

Standardi za kategorizaciju ugostiteljskog objekta sadrže obavezne elemente i izborne elemente na osnovu kojih se određuje broj bodova utvrđenih za određenu kategoriju, u skladu sa ovim pravilnikom.

Izborni elementi su dio kriterija za određivanje kategorije i odnose se na usluge i prateće sadržaje ugostiteljskog objekta. Pravilnik određuje i da hotel koji je kategorisan sa tri i više zvjezdica može da se specijalizuje i po posebnim standardima za specijalizaciju hotela u zavisnosti od usluga koje pruža - poslovni hotel, kongresni hotel, porodični hotel, sportski hotel i spa-wellness hotel. Ovaj pravilnik primjenjivat će se od 15. decembra 2016., s tim što će se odredbe ovog pravilnika za ugostiteljske objekte za koje je do dana stupanja na snagu ovog pravilnika izdat akt o razvrstavanju u kategoriju primjenjivati od dana isteka roka važnosti akta o određivanju kategorije.

www.inbar.ba

oktobar 2016

Uredila: Iva Zlatar Šaljite nam vaše vijesti iva@inbar.hr

PPD Croatia osvojio nagradu za najbolju on trade aktivnost godine za pop-up Aperol bar

Hrvatska: U Aperol pop-up baru, koji je ovog ljeta putovao diljem Hrvatske nudeći popularno ljetno piće Aperol Spritz, uživali su brojni turisti i domaći ljudi. Ljubitelji ovog narandžastog osvježavajućeg napitka imali su priliku osvojiti super poklone te doznati recepturu Aperol Spritza zahvaljujući vrsnim barmenima i atraktivnim hostesama koji su bili dio turneje Aperol pop-up bara po najpopularnijim mjestima za druženje u Hrvatskoj.

Upravo je za ovu marketinšku aktivnost kompanija PPD Croatia osvojila nagradu BEST ON TRADE EXPERIENCE AWARD za najbolju on trade aktivnost godine koju svake godine dodjeljuje Gruppo Campari u regiji South Europe i u kojoj su osim Hrvatske sudjelovale i Slovenija, Srbija, Rumunija, Bugarska, Grčka, Cipar, Malta, Makedonija, Moldavija, Crna Gora, BiH, Turska te Francuska. Projekt je u Hrvatskoj ostvaren uz podršku marketinške agencije Alert.

Praško pivo broj jedan u svijetu predstavilo novi izgled Hrvatska: Duh zlatnog Praga osjetio se u samom srcu Zagreba, u Johannu Francku, gdje su se mnogobrojni uzvanici okupili na velikom Staropramen partyju na kojem se proslavio novi izgled praškog piva br. 1 u svijetu. Žongleri, mađioničari i plesači swinga bili su samo dio zlatnih trenutaka koji su obogatili ovo veliko slavlje na potpuno nov način, a do kasno u noć plesalo se uz zvukove benda Sciﬁdelity Orchestra i DJ-a Alda Morra. Najpoznatije praško pivo svojim će novim izgledom zasigurno izmamiti poglede. Pivoljupci odsada uz novi, osavremenjeni i elegantni

izgled boce mogu uživati i u redizajniranoj limenci. Iako se izgled promijenio nabolje, okus je ostao isti onaj koji već gotovo stoljeće i pol čini Staropramen praškim pivom br.1 u svijetu.

Nova prestižna priznanja za Vina Belje

Badel 1862 predstavio novi Svarog za novu eru na tržištu Hrvatska: Bogat i jedinstven portfolio proizvoda vrhunske kvalitete i dugovječnih brendova kompanije Badel 1862 od sada uključuje i novo lice Svaroga, koje je upotpunjeno osvježenim izgledom i poboljšanim okusom. Velikom broju poslovnih partnera, saradnika i osoba iz javnog života, voditeljice Iva Jerković i Vanja Halilović predstavile su next level Svaroga kroz zanimljiv program 19. septembra u prigodno uređenom prostoru Laube. Magična priča o staroslavenskom Bogu sunca Svarogu pretočena u redizajniranu bocu predstavljena je ekskluzivno po prvi put na klupskom programu Badelovog eventa.

Vrhunac večeri bilo je svečano otkrivanje nove boce i uzvanici su imali jedinstvenu priliku među prvima vidjeti novu, modernu i klupski atraktivnu bocu Svarog i isprobati poboljšan okus. Atraktivni voditeljski duo, Iva i Vanja ispunile su večer zanimljivostima, a party su uljepšale i plesačice na svili, kolutu, Bailando plesna skupina, performer s vatrom, saksofonist i DJ-i koji su zabavljali goste najvećim klupskim hitovima do kasno u noć.

Hrvatska: Vina Belje jedan su od najznačajnijih proizvođača graševine, najvažnije hrvatske vinske sorte čiju kvalitetu sve više prepoznaju i potrošači diljem svijeta što potvrđuje i nova medalja na najvećem svjetskom ocjenjivanju vina Mundus Vini u Njemačkoj. No osim graševine Vina Belje imaju izvrstan terroir i za crne sorte što potvrđuje zlatna medalja i titula najboljeg crnog vina iz Hrvatske koju je osvojio vrhunski Cabernet sauvignon Vina Belje berbe 2009. te vrhunski Merlot berbe 2012.

Nagrade za crna vina Belja stižu i s domaćih ocjenjivanja. Tako su na doktorskom skupu Europske federacije biotehnologa (EFB) u Bolu na Braču ugledni profesori vrednovali ponajbolja hrvatska vina, a u grupi crnih pinota, šampionom je proglašen Pinot crni Vina Belje, berbe 2012. Ova priznanja potvrđuju veliki potencijal Baranje i hrvatskog Podunavlja u proizvodnji izuzetnih i autentičnih vina koja oduševljavaju svjetske znalce pa ne čudi što pojedini ocjenjivači Baranju uspoređuju s Bordeauxom.

www.inbar.ba

oktobar 2016

Uredio: Igor Đurović Šaljite nam vaše vijesti igor.durovic@instore.si

REGIONALNE VIJESTI

Novi direktor grupe P&F Holding vino

Fontana iz koje teče pivo

Slovenija: Vlasnik P&F Holding vino d. o. o. Vladimir Puklavec u vinariji P&F Jeruzalem u Ormožu novinarima je najavio promjene u strategiji kompanije te predstavio novog direktora grupe, Jorna Pedersena (na slici u sredini). U najvećoj slovenskoj vinariji odlučili su se na veća ulaganja u cilju lakše prodaje svoje robne marke. Ormoški podrum inače već nekoliko mjeseci sarađuje sa Dancem Pedersenom, koji ima bogato iskustvo u sektoru hrane i pića, na polju stvaranja robnih marki. Svoje ideje Pedersen će od-

sad ostvarivati na čelu holdinga P&F Wineries, preko kojeg će operativno sarađivati s kompanijama unutar grupe. Pedersen je godinama bio zaposlen u kompaniji Carlsberg, a trenutno živi u Hrvatskoj, gdje je obavljao funkciju člana uprave Podravke.

Hotel Piva traži partnera

Slovenija: Fontana iz koje teče pivo otvorena je u slovenskom Žalecu, na dan općinskog praznika. Izgradnja fontane sa pet slavina koštala je 350.000 eura, od čega je polovina obezbjeđena od donatora. Općinari su uvjereni

Plantaže zaključile još jednu uspješnu berbu Crna Gora: Manifestacijom “Diplomatija u Vinogradu” zaključena je još jedna uspješna berba kompanije 13. Jul Plantaže. Završnoj svečanosti berbe, prisustvovali su članovi diplomatskog kora, međunarodnih organizacija, predstavnici Vlade Crne Gore, parlamentarnih političkih partija u Crnoj Gori, odbornici općinskog parlamenta i predstavnici medija.

Crna Gora: Hotel Piva, jedini objekat te vrste u Plužinama, mogao bi konačno da otvori vrata tokom zimske sezone. Hotel je u vlasništvu kompanije Budvanska rivijera, koja u svom sastavu ima hotele visoke kategorije. Za Vijesti u Budvanskoj rivijeri kažu da sa zainteresovanim partnerima intenzivno pregovaraju o mogućnostima unapređenja kvaliteta ponude u hotelu Piva, kao i o otvaranju već tokom predstojećih zimskih mjeseci.

Hotel je izgrađen prije 33 godine, a raspolaže sa 1.200 m2, 40 kreveta, restoranom, kafanom, kuhinjom... Zatvoren je 1. augusta 2011. godine. Budvanska rivijera je svojevremeno objekat kupila za 300.000 eura. Iz te kompanije su više puta najavljivali da će hotel, koji je funkcionisao u sklopu Ugostiteljsko-turističkog preduzeća Piva, biti rekonstruisan i otvoren još iste godine kada je i kupljen, ali se to nije dogodilo.

da će fontana biti značajna turistička atrakcija, pa su u Razvojnoj agenciji Savinja pripremili i besplatnu obuku za turističke vodiče. Lokalni vodiči upoznat će se sa pričom o fontani Zeleno zlato, historiji piva i hmeljskoj baštini.

Prisutne je pozdravila Verica Maraš, izvršna direktorica kompanije, rekavši da sada već može da konstatuje da je berba 2016. ostvarena u izuzetnom obimu i kvalitetu, te da je za čak 29% bila veća od prošlogodišnje i da je istovremeno prebačen plan za ovu godinu. Sve u svemu u berbi 2016. smo sa vinograda, pod vinskim sortama, površine oko 2.100 ha, ostvarili berbu od preko 21. milion kilograma grožđa. I ova godina će biti upamćena

kao godina vrhunske berbe sa sirovinama za najbolja vrhunska vina. U kojoj mjeri je ovako dobra berba značajna za nas u Plantažama, za crnogorsku poljoprivredu i Crnu Goru uopće govori i činjenica da je, tradicionalno, vino Plantaža jedini poljoprivredni proizvod od kojeg Država Crna Gora bilježi suﬁcit u robnoj razmjeni sa inostranstvom u iznosu od 12-16 miliona eura godišnje, zaključila je Maraš.

www.inbar.ba

oktobar 2016

Uredila: Vojislava Pešić Šaljite nam vaše vijesti vojislava@instore.rs

SVJETSKE VIJESTI

MillerCoors preuzeo dvije kraft pivare

Skočila dobit Carlsberga

SAD: Kompanija MillerCoors kupila je udio u poslovanju kraft pivare Hop Valley, sa sjedištem u Oregonu. Prethodno je divizija kompanije MillerCoors za kraft i uvoz, Tenth and Blake, kupila i kraft pivaru Terrapin Beer Co, čime je nastavila trend velikih pivskih proizvođača koji preuzimaju manje pivare.

Danska: Prodaja danske pivare Carlsberg smanjena je u prvom polugodištu zbog pada tražnje, posebno u istočnoj Europi, ali i valutnih ﬂuktuacija.

Hop Valley, sinonim za IPA piva, koji će također poslovati u okrilju divizije Tenth and Blake, uskoro će pridružiti kraft porodici koju čine Blue Moon, Leinenkugel, Terrapin i Saint

Archer. Hop Valley započeo je poslovanje u Springfildu, država Oregon, 2009. godine, i ubrzo postao sinonim za kvalitetna IPA (Indian Pale Ale) piva, sa proizvodnjom koja je prošle goidine premašila 6 miliona litara. U okviru divizije Tenth and Blake posluju i kraft pivareBlue Moon Brewing Company i Jacob Leinenkugel Brewing Company. Kraft pivare u SAD-u bilježe dvocifreni količinski rast osmu godinu zaredom - samo prošle godine ostvarile su rast od 13%.

Kina sve značajnije tržište Starbucksa

Globalna prodaja je pala za 4%, na 31,2 milijarde kruna, ali je neto dobit porasla za 25%, na

Coca-Cola lansirala premijum kafu u Brazilu Južna Amerika: U susret Olimpijskim igrama u Riju, Coca-Cola Brazil lansirala je Café Leão, kvalitetnu kafu lokalnog porijekla koja će biti dostupna samo u Brazilu. Café Leão je 100% napravljena od zrna arabike, uzgajane, pržene i pakovane u Brazilu. Brend Leão je poznat u Brazilu po kvalitetnim čajevima i portfoliju koji broji desetine proizvoda pod brendovima Leão Fuze i Matte Leão. Kompanija će se fokusirati na “high-end” konzumente pošto ima u planu da ponudi ukuse

SAD: Starbucks Corp., najveći svjetski lanac coﬀee-shopova, izvijestio je o prihodima u trećem fiskalnom tromjesečju koji nisu dostigli predviđanja analitičara zbog slabije prodaja u Americi, njegovom najvećem tržištu. Ukupna prodaja je porasla za 7,3%, na 5,24 milijarde dolara, ali je rast prodaje na američkom tržištu zabilježio pad u odnosu na prethodno tromjesečje, sa 7% na 4%. U ogranku kompanije koji uključuje Europu, Bliski istok i Afriku, prodaja je u datom periodu

pala za 1%. U Britaniji lanac posluje na 870 lokacija, a na vrijednost prodaje je dodatno utjecala neizvijesna ekonomska situacija i politički nemiri u vezi sa izlaskom Britanije iz EU. Uporediva prodaja u Kini i pacifičkoj Aziji, gdje lanac posluje kroz 6.100 objekata i u procesu je ekspanzije, porasla je za 3 posto. Izvršni direktor kompanije Howard Schultz smatra da bi Kina u narednim godinama mogla da postane veće i značajnije tržište za Starbucks od SAD.

1,86 milijardi kruna (281 milion dolara). Zahvaljujući dosadašnjem zadovoljavajućem sprovođenju naših planova, uspijevamo da zadržimo naše prognoze cjelogodišnjeg organskog rasta operativnog proﬁta, izjavio je generalni direktor kompanije Ces Hart.

napravljene isključivo od arabike, premijum kafe koju preferiraju lanci poput Starbucksa. Iako je Brazil jedan od najvećih svjetskih proizvođača arabike, najveći dio ubrane količine se plasira u izvoz i vrlo rijetko je namijenjena domaćim potrošačima.

Diageo briše Guinness iz imena SAD: Diageo je najavio promjenu fokusa svog poslovanja u pivskom segmentu na američkom tržištu izostavljanjem riječi Guinness iz imena kompanije. Kompanija, koja je prethodno poslovala pod imenom Diageo-Guinness USA (DGUSA) promijenila je naziv u Diageo Beer Company koji, kako kažu u kompaniji, bolje predstavlja čitav portfolio premijum proizvoda koje ova kompanija ima u svom pivskom sektoru. Guinness će, naravno, ostati jedan od ključnih brendova u našem

pivskom portfoliju, ali novim nastupom na tržištu želimo da stavimo fokus na doprinos i potencijal i naših drugih velikih brendova, poput Smirnoﬀ Ice, Smithwick’s i Harp, izjavio je Tom Day, predsjednik Diageo Beer Company USA.

www.inbar.ba

oktobar 2016

Pernod Ricard smanjuje troškove

Francuska: Kompanija Pernod Ricard SA, jedan od najvećih svjetskih proizvođača žestokih pića, najavila je globalno smanjenje troškova za 400 miliona eura nakon što su dva vodeća brenda, Apsolut i Chivas Regal, izvijestila o oslabljenom poslovanju na tržištima Azije. Pernod Ricard je u fazi reorganizacije poslovanja u Kini jačanjem prodajnog tima za premijum brendove i formiranjem nove prodajne strukture u SAD, saopćeno je iz kompanije uz obrazloženje da je visina godišnjeg profita dostigla

Izraelski viski prvi put na američkom tržištu

očekivanja analitičara, ali da je organska prodaja dva najznačajnija brenda, Apsolut votke i Chivas viskija pala za 4%. Pernod Ricard je kupio nekoliko manjih brendova u razvoju, poput džina Monkey 47 usljed pada prodaje Apsolut votke na tržištu SAD posljednjih godina. CEO kompanije, Alexandre Ricard, treća generacija Ricardovih na čelu kompanije, u potrazi je za strategijom povećanja prodaje Martell konjaka i Chivas Regal viskija kineskim potrošačima u srednjoj klasi, koja je u razvoju.

SAD: Golan Heights Distillery (Destilerija Golanska visoravan) nalazi se u planinama uz granicu sa Sirijom i nema tradiciju dugu koliko i domaći telavivski rival Milk & Honey, ali je uspjela da plasira svoj proizvod u New Yorku godinu dana prije planiranog roka.

Njujorški distributer kupio je 600 boca viskija, koji će se prodavati po cijeni od 35 dolara. U kompaniji kažu da im je kao inspiracija poslužio nedavni uspjeh izraelskog izvoznika vina, čija je proizvodnja smještena uz destileriju.

oktobar 2016

www.inbar.ba

AKTUELNO

Utvrđen nacrt zakona o turizmu FBIH Izradi ovog zakona prethodili su analiza stanja na turističkom tržištu i sagledavanje problema s kojim su se suočavaju svi oni koji se bave turizmom i drugi subjekti koji obavljaju s njim povezane djelatnosti

www.inbar.ba

oktobar 2016

Pripremio: Adis Brdarić redakcija@inbar.ba

Vlada Federacije BiH je, na sjednici održanoj krajem septembra u Mostaru, utvrdila i Parlamentu FBiH uputina Nacrt zakona o turizmu Federacije BiH.

biti privredno društvo utemeljeno za obavljanje djelatnosti u oblasti turizma, odabrano na temelju postupka javnog oglašavanja.

Izradi ovog zakona prethodili su analiza stanja na turističkom tržištu i sagledavanje problema s kojim su se suočavaju svi oni koji se bave i drugi subjekti koji obavljaju s njim povezane djelatnosti. Među razlozima za donošenje Zakona je i potreba smanjenja sive ekonomije. Jedan od razloga za donošenje novog federalnog propisa iz ove oblasti je i to što je Ustavni sud FBiH presudom od 3.7.2014. godine Zakon o turističkim zajednicama i unapređenju turizma u FBiH proglasio neustavnim.

Turističku djelatnost obavljaju privredna društva, druge pravne osobe, obrtnici i ﬁzičke osobe upisane u odgovarajuće registre za obavljanje te djelatnosti koje ispunjavaju uslove propisane Zakonom i na temelju njega donesenih propisa. Turistički subjekat mora osigurati poslovni prostor, uređaje i opremu i ispuniti uslove u pogledu zaposlenih osoba.

Uređenje odnosa u ovoj oblasti zasnovano je, uz ostalo, na načelima sveobuhvatnog i održivog razvoja turizma i pratećih djelatnosti, usaglašavanju razine usluga u cilju osiguravanja jedinstvenih standarda, zaštiti korisnika turističke usluge, osiguravanju javne, jedinstvene elektronske evidencije registriranih subjekata i podataka, kao i na planiranju i ostvarivanju politike razvoja turizma u skladu sa strategijskim dokumentima. Planski dokumenti za ovu oblast u FBiH su Strategija razvoja turizma, Plan promocije turizma Federacije BiH, Master plan, Marketing plan i Program razvoja turističkih proizvoda. Strategija razvoja turizma FBiH određuje srednjoročne ciljeve planiranja i razvoja turizma u skladu s ukupnim ekonomskim, socijalnim i ekološkim elementima, te kulturno-historijskom razvoju, a ovaj dokument, za najmanje petogodišnje razdoblje, donosi Vlada FBiH na prijedlog Federalnog ministarstva okoliša i turizma. Federalna vlada donosi i Plan promocije turizma za razdoblje od pet godina, koji sadrži istraživanje i identiﬁkaciju ciljnih grupa na tržištu, pozicioniranje marketinškog programa i druge bitne elemente za planiranje promocije turizma koji se deﬁniraju projektnim zadatkom. Prostor koji zbog svojih karakteristika, vrijednosti i prioritetne turističke namjene zahtijeva poseban režim organizacije, uređenja, korištenja i zaštite, ili je na njemu predviđena izgradnja objekata od općeg interesa, Vlada, na prijedlog nadležnog ministarstva, proglašava kao turistički prostor. Upravljač turističkog prostora može

Ukoliko organizator turističkog paket-aranžmana ili izleta otkaže aranžman, obavezan je korisniku turističke usluge, najdalje u roku od 15 dana, vratiti uplaćena sredstva. U slučaju djelimičnog ili nepotpunog izvršenja usluga obuhvaćenih programom putovanja, organizator je dužan, u istom roku, korisniku turističke usluge vratiti razliku između ugovorene i cijene putovanja, snižene srazmjerno neizvršenju, djelimičnom ili nepotpunom izvršenju usluga. Kada je riječ o turističkim vodičima, oni moraju na vidljivom mjestu nositi iskaznicu i zastavicu, te pri obavljanju poslova kod sebe imati rješenje za obavljanje djelatnosti. Zakon deﬁnira Turističku organizaciju Fe-

deracije BiH, turističke organizacije kantona, gradova, općina, te međuopćinske turističke organizacije. Federacija BiH osniva Turističku organizaciju FBiH, sa sjedištem u Sarajevu, radi stvaranja i unapređenja identiteta i ugleda turizma FBiH, planiranja i provedbe zajedničke strategije i koncepcije promocije turizma, predlaganja i izvedbe promotivnih aktivnosti u Federaciji BiH i inostranstvu od zajedničkog interesa za sve subjekte u turizmu, te podizanja razine kvalitete cjelokupne turističke ponude. Turistička organizacija (TO) FBiH podnosi ﬁnansijski izvještaj o poslovanju za prethodnu godinu Vladi FBiH najkasnije sa istekom krajnjeg roka za usvajanje ﬁnansijskog izvještaja o poslovanju javnih ustanova utvrđenim posebnim propisima. Organi TO FBiH su nadzorni odbor i direktor, koje, na prijedlog nadležnog ministarstva, imenuje i razrješava Federalna vlada. Federalno ministarstvo okoliša i turizma vodi elektronski Registar turizma u kojem se registriraju turističke (putničke) agencije i organizatori putovanja i turističke agencije-posrednici, upravljači turističkih prostora, turistička mjesta, ugostitelji i ugostiteljski objekti, osobe koje pružaju usluge u domaćoj radinosti, i ostali koji pružaju turističke usluge.

Federalna vlada donosi i Plan promocije turizma za razdoblje od pet godina, koji sadrži istraživanje i identiﬁkaciju ciljnih grupa na tržištu, pozicioniranje marketinškog programa i druge bitne elemente za planiranje promocije turizma koji se deﬁniraju projektnim zadatkom.

www.inbar.ba

oktobar 2016

NA ČAŠICI RAZGOVORA SAŠA PETROVIĆ, DIREKTOR PRODAJE, RUBIN

Tradicija duga 60 godina Rubin je sedamdesetih godina prošlog stoljeća postao najveći i najpoznatiji proizvođač vinjaka u tadašnjoj Jugoslaviji, ali i jedan od najvećih proizvođača ove vrste pića u našem dijelu Europe. I danas je na ovim prostorima sinonim za vinjak, sa kojim je riječ “Rubinov” gotovo srasla, postala generičko ime za piće iz porodice konjaka, koje nastaje destilacijom vina i njegovim starenjem u hrastovim buradima. O tradiciji i imidžu kompanije, ali i planiranim aktivnostima u budućem periodu, koje neće zaobići ni HoReCa kanal, razgovarali smo sa Sašom Petrovićem, direktorom prodaje u kruševačkom Rubinu, koji posluje u okrilju kompanije Invej. Ono što je zadržano je prije svega postojan kvalitet. Iz godine u godinu se vrijedno radi na održavanju kvaliteta proizvoda, receptura se ne mijenja i to je ono po čemu je Rubin prepoznatljiv, a potrošači to znaju da cijene, započinje razgovor naš sagovornik, osvrćući se na tradiciju dugu šest decenija - jubilej osnivanja kompanije. Uzimajući za primjer Rubinov najpoznatiji brend - vinjak, Petrović kaže da današnji konzument ovog proizvoda ima istu privilegiju kao i onaj koji ga je krajem pedesetih godina prošlog stoljeća probao i postao vjerni potrošač. Kvalitet i dosljednost za nas nemaju kompromis, poručuje on. Kao neko čiji je zadatak da prati promjene i trendove na tržištu - kreira ih ili im se prilagodi, Petrović veliki potencijal za dalji razvoj kompanije vidi u potrebama i željama

novih generacija, ali i u promjeni percepcije domaćih brendova od strane potrošača. Jedna od inovacija koju je, kao odgovor, kompanija plasirala na tržište su pjenušava vina Vronsky, koja se, po riječima našeg sagovornika, prave tradicionalnom metodom i ostavljaju da odleže minimum 3 godine na talogu. Kompanija je prije nekoliko godina kreirala i jednu novu kategoriju i način ispijanja špricera - špricer u limenci, bijeli i rose, čijim su rezultatima prodaje u kompaniji, kako kaže, veoma zadovoljni. Rubin je izbacio na tržište liniju kvalitetnih vina koja su nam sada u fokusu. Riječ je o tri bijela i tri crvena vina. Cilj nam je da približimo ova vina što većem broju potrošača, da povećamo kulturu ispijanja vina kod nas, kao i da pokažemo da nije kvalitetno samo ono što je skupo. Odnos cijena i kvaliteta ovih vina je fantastičan i cilj nam je da svaki prosječan građanin može to sebi da priušti, objašnjava naš sagovornik i dodaje da Rubin, kao proizvođač sa 1.200 hektara sopstvenih vinograda i veoma velikim otkupom grožđa od kooperanata ima bazu za proizvodnju velikih količina vina, a da se od poštovanja tradicionalnog kvaliteta nikada ne odstupa. Petrović smatra da ovo tržište nema dovoljno poverenja u domaće proizvode i ističe da je osnovni zadatak srpskih proizvođača da rade na stvaranju uslova za ponosno isticanje geografske oznake vinskog podneblja na način na koji to rade zemlje koje su postavile visoke standarde.

Ugostitelj u vinogradu Plan je da nastavimo još intenzivnije da radimo na promociji, da ugostimo prezentera vinske karte u restoranu - u ovom slučaju somelijera, menadžera ili vlasnika restorana, da prvo njemu približimo način proizvodnje vina i srpskog konjaka, da ga odvedemo u vinograd, pružimo stručnu edukaciju u vezi sa specifičnošću podneblja, sorti i slično i pokažemo put i način na koji se može doći do gotovog proizvoda u boci.

Barrique vina, Kasne berbe i Rizling proizveden od grožđa sa plemenitom plijesni koji prave naši tehnolozi nijednog enologa nisu ostavili ravnodušnim, a na domaćim i svjetskim sajmovima su visoko ocjenjivani. Srpska vina imaju ozbiljan potencijal i perspektivu, a kada imate postojanost i kontinuitet u kvalitetu, vrijeme radi za vas. Mi, za početak, moramo da pokažemo potrošaču da kvalitetno vino ne znači i apriori skupo - istovremeno može da bude i kvalitetno i pristupačno, sa cijenom od 3 do 5 eura. Nakon toga ćemo da nastavimo sa edukacijom potrošača, da pokažemo šta su najveći dometi i da i mi imamo ozbiljne takmace za sam top po kvalitetu, poručuje Petrović. Kompanija Rubin često organizuje sajamske nastupe, kako u zemlji tako i u inostranstvu, zatim promocije vina, vinjaka i ostalih proizvoda iz svog portfolija (ukupno ih je 85), kao i degustacije u Rubinovoj vinoteci, koja se nalazi u sastavu fabrike u Kruševcu. Interesovalo nas je šta Rubin planira da uradi u narednom periodu kako bi stavio veći akcenat na svoje brendove na mjestu prodaje.

www.inbar.ba

juli 2016

Rubin u brojkama Rubinov Rose pokriva gotovo 2/3 tržišta (u kategoriji rosea) Od plasiranja Vinjaka na tržište 1957. godine do danas – prodato je više od 300 miliona litara Vinjak zauzima 75% tržišta (u kategoriji konjaka) Vinjak i Rose, kao dva najprepoznatljivija Rubinova brenda, zastupljeni su u 90%, odnosno 60% ugostiteljskih objekata u zemlji. tivne nastupe na festivalima koji okupljaju mlađe generacije, kao što je naprimjer Exit. Za kraj razgovora, pitali smo našeg sagovornika i šta smatra svojim najvećim izazovom na funkciji direktora prodaje. Više od 60 godina kvaliteta je put kojim su prethodne generacije naših kolega marljivim Plan je da nastavimo još intenzivnije da radimo na promociji, da ugostimo prezentera vinske karte u restoranu - u ovom slučaju somelijera, menadžera ili vlasnika restorana, da prvo njemu približimo način proizvodnje vina i srpskog konjaka, da ga odvedemo u vinograd, pružimo stručnu edukaciju u vezi sa specifičnošću podneblja i sorti i pokažemo put i način na koji se može doći do gotovog proizvoda u boci. Kad odete u Bordoux ili Toskanu, obiđete vinograd, imate potpuno drugu sliku kada sljedeći put birate vino u restoranu. Pozdravljam trend i svih ostalih vinarskih kuća u Srbiji, treba da primimo potrošača u vinograd, pokažemo mu postupak proizvodnje, da vidi kako mi to radimo i da nije možda neko uvozno vino bolje od našeg, srpskog, smatra naš sagovornik i dodaje: Konzument vina je prilično zahtjevan, pa mu moramo prići veoma pažljivo. Moramo svi zajedno, da se potrudimo da približimo vino potrošaču.

Jedan od ciljeva kompanije je da vinjak približi prije svega mlađoj populaciji, da ih edukuje da je riječ o krajnje prirodnom proizvodu od grožđa koji slijedi recepturu

najpoznatijih svjetskih konjaka, a po daleko pristupačnijoj cijeni. U nastojanju da tradicionalan proizvod učine atraktivnim i za takozvane milenijalse, koji danas svakako predstavljaju najveću marketinšku snagu nekog brenda, Rubin razmatra i promo-

i predanim radom dostigli najveće visine i uspjehe. Sačuvati tradiciju, a sa druge strane, stalnim inovacijama i ulaganjem ne samo zadržati i učvrstiti se još više na liderskoj poziciji, već i stalno ići naprijed u korak sa vremenom, poručuje Petrović.

oktobar 2016

www.inbar.ba

NA LICU MJESTA

Obilježen Međunarodni dan kafe

Povodom Međunarodnog dana kafe, ekskluzivne promocije u Sarajevu, Mostaru i Banja Luci Povodom Međunarodnog dana kafe, 1. oktobar 2016. Franck je u Sarajevu, Mostaru i Banja Luci, organizovao ekskluzivne promocije svoje kafe. Ljubitelji ovog toplog napitka mogli su uživati u bogatstvu njenog okusa i mirisa, te u zabavnom dijelu programa osvojiti i prigodne poklone. Promocije su održane povodom 1. oktobra, službenog Međunarodnog dana kafe, koji je posvećen svim ljubiteljima ovog napitka. Kafa je kroz historiju poprimila svjetski značaj i donedavno su zemlje svijeta slavile Dan kafe na različite datume tokom godine, zbog čega je Međunarodna organizacija za kafu prošle godine odlučila 1. oktobar proglasiti jedinstvenim praznikom za sve ljubitelje kafe, što su spremno prihvatile zemlje članice organizacije širom svijeta uključujući i Bosnu i Hercegovinu. Slijedeći primjere država i da bi se prvi službeni Međunarodni dan kafe što dostojnije proslavio, kafoljupcima su na ovaj dan u Sarajevu, Mostaru i Banja Luci pripremljena brojna iznenađenja. Gosti su tako mogli besplatno uživati u Franck kaﬁ i različitim Franck cappuccinima, a kafu su tokom promocije u Sarajevu mogli naručiti i kod poznatog chefa Nihada Mameledžije, koji je zajedno s Franckovim profesionalnim baristom Nikolom

Drakulićem predstavio najbolji način pripreme Franck kafe i cappuccina. Posjetioci su na ovaj način imali priliku da uživaju u savršenim okusima i nevjerovatnim Latte art kreacijama. Za ugodno druženje i atmosferu tokom promocije u Sarajevu, pobrinule su se uvijek raspoložene voditeljice Almasa Lazović i Tanja Đurović. U skladu s ciljevima Međunarodnog dana kafe – Franck podržava uzgajivače kafe Međunarodni dan kafe ima za cilj podizanje svijesti javnosti o važnosti osnaživanja i pružanja podrške malim uzgajivačima kafe u primjeni održivih praksi koje im omogućuju povećanje prinosa, bolju kvalitetu usjeva, veću konkurentnost, učinkovitiji pristup tržištu te poboljšanje radnih i životnih uslova. Kao vodeći proizvođač kafe Franck djeluje u realizaciji ovih ciljeva kroz društvo International Coﬀee Partners čiji je punopravni član od 2014. godine. Franck tako aktivno sudjeluje u provedbi inovativnih razvojnih projekata s ciljem osnaživanja i pružanja podrške malim uzgajivačima kafe.

www.inbar.ba

oktobar 2016

Međunarodna organizacija za kafu prošle godine odlučila 1. oktobar proglasiti jedinstvenim praznikom za sve ljubitelje kafe, što su spremno prihvatile zemlje članice organizacije širom svijeta uključujući i Bosnu i Hercegovinu.

www.inbar.ba

oktobar 2016

INCAFE

5 L-OVA

Zlatna pravila za savršeni cappuccino

Cappuccino koji potpuno odražava italijansku tradiciju započinje s pripremom izvanrednog espressa, a nastavlja se minucioznom izradom pjene od mlijeka. U nastavku pogledajte preporuku za spravljanje ovog napitka i svakako primijenite u praksi

www.inbar.ba

oktobar 2016

Posuda za mlijeko – Lattiera

Jednostavna formula za spravljanje savršenog cappuccina 5 L-ova: Latte Lattiera Lancia Lavorazione Latte Art

Cappuccino koji potpuno odražava italijansku tradiciju započinje s pripremom izvanrednog espressa, a nastavlja se minucioznom izradom pjene od mlijeka. S obzirom na poznatu korist od kratice 6 M – zlatnih pravila caffeterie na profesionalnoj razini – braća Bazzara, italijanski pržitelji kafe, pisci i eksperti za kafu, osjetili su potrebu da ih prošire na najdraži i najpopularniji od svih recepata na bazi espresso kafe. Godine 2012. u svojoj knjizi Umjetnost izrade i italijanskog cappuccina, skovali su jednostavnu formulu 5 L-ova: Latte, Lattiera, Lancia, Lavorazione, Latte Art. Mlijeko – Latte Kao što kaže stara poslovica, dobra priprema je pola posla. Dakle, ako je za espresso kafu prvi M neosporno sirovina – miscela ili mješavina – iz toga slijedi da je za cappuccino prvi L latte ili mlijeko. Izbor toga važnog elementa traži pomno razmatranje kad je riječ o vrsti i o znalačkoj upotrebi. Organoleptička ili osjetilna svojstva cappuccina te gustoća i trajanje pjene, prilično variraju ovisno o upotrijebljenoj vrsti mlijeka. Najbolje mlijeko za pripremu cappuccina je svježe, visokokvalitetno ili organsko mlijeko (kao i mlijeko posebno pripremljeno za sektor cateringa), a to se odnosi i na okus i na gustoću. Mlijeko s visokim udjelom bjelančevina (3,2-3,3%) i masnoća (3,5-3,8%) daje gustu, kremastu pjenu fine, baršunaste teksture.

Drugi L za italijanski cappuccino je lattiera, odnosno posuda za mlijeko. Doista, baristi često previde važnost toga neophodnog instrumenta. Kad se uporedi s drugim materijalima, nehrđajući čelik nesumnjivo garantuje izvrsnu trajnost, higijenu, provođenje topline i izgled. Tanke stijenke (zajedno s primjerenim hlađenjem) produžuju vijeme nastajanja pjene, što znači da će se mlijeko grijati sporije nego u limenoj posudi. S funkcionalnog gledišta, posuda u obliku krnjeg stošca je idealna jer pomaže pridružiti pjenu, tako da istodobno razvija i sadrži pjenu. Profesionalna posuda mora imati uski kljun, ne previše izražen. No, treba biti dobro izrađen, tako da barist može kontrolisati različite aspekte – smjer, gustoću, kvalitetu, brzinu i preciznost – dok ulijeva mliječnu pjenu. Mlaznica za paru – Lancia Ako snaga i vrsta pare nisu pravilne, zapjenjivanje će biti neadekvatno. Kako bi se postigao obilan, postojan mlaz suhe pare, mješavina vode i pare u kotlu (u omjeru 70:30) mora se proizvoditi pod tlakom od 1 atmosfere. To znači da bi temperatura vode u kotlu u prosjeku trebala iznositi 120°C. Idealan mlaz pare mora biti snažan i suh. Uvijek treba isprati i očistiti mlaznicu za paru – i prije i poslije upotrebe. To se nikad ne smije preskakati. Posebno kad je riječ o malim količinama, ako ne propustite paru kroz aparat neposredno prije novog

pripremanja pjene, rezultat će biti razrijeđeno i manje kremasto mlijeko. Ne samo da očisti eventualne nakupine zgusnute unutar cjevčice nego ispiranje usput i zagrijava mlaznicu i priprema je za ispuštanje suhe pare. Priprema – Lavorazione Četvrti L italijanskog cappuccina, lavorazione ili priprema, obuhvaća sve one temeljne radnje koje su potrebne za izradu najboljeg cappuccina, poput zapjenjivanja mlijeka, stapanja i ulijevanja pjene. Cilj zapjenjivanja mlijeka nije pretvoriti hladno, bijelo mlijeko u prozračnu pjenu, nego u ugodno toplu, glatku, gustu mliječnu kremu. Po našem je mišljenju, u tome najfunkcionalnija i najpraktičnija tehnika koju zovemo stabilan vrtlog. Tu se, za cijeloga trajanja procesa, vrh mlaznice za paru drži sa strane, malo ispod površine mlijeka. Dalje, mlaznica za paru mora biti zakrenuta pod uglom od 20°, kako bi se mlijeko u posudi vrtjelo praveći vir. Kako bismo preduhitrili problem vidljivog razdvajanja toplog mlijeka i pjene, posudu moramo energično vrtjeti malim kružnim pokretima. Umjetnost ukrašavanja – Latte Art Preciznom tehnikom i kreativnošću cappuccino može postati visoko profesionalan umjetnički izražaj. Za profesionalnog baristu to je krunski trenutak cijeloga treninga: puta koji se u početku sastoji od teoretskih podataka nakon čega slijedi vrlo mnogo praktičnog iskustva.

oktobar 2016

INCAFE ISTRAŽIVANJE EUROMONITOR

Kafa u Bosni i Hercegovini

TRENDOVI Instant kafa bez kofeina imala je najdinamičniji rast maloprodaje u iznosu od 6% u 2015. godini. Rast u ovoj kategoriji pokrenut je kontinuiranim razvojem trenda zdravlja i wellnessa, prije svega među mlađim kupcima. Tradicionalne sorte kafe će i dalje imati pad prodaje, zbog nedostatka privlačenja mlađih potrošača. Postoji mala konkurencija između kafe i čaja u Bosni i Hercegovini, ali ne do te mjere da jedna kategorija utječe na učinak druge. Kafa je imala manje dinamičan maloprodajni obim i vrijednost rasta prodaje nego čaj u 2015. godini, sa prošlim viđenim padom od 1 i 5% respektivno, dok je kasnije imala stagnaciju maloprodajnog volumena prodaje i pozitivni maloprodajni volumen prodaje od 1%. Tokom preglednog perioda, trenutna vrijednost prodaje i kafe i čaja je pala na ukupnu godišnju stopu rasta od 1%. Međutim kafa je dominantna u kategoriji toplih napitaka u Bosni i Hercegovini računajući maloprodajni volumen i vrijednost prodajnog udjela od 98% i 93% u 2015. godini. U BiH najvećea borba za potrošče se vodi između korisnika instant kafe i svježe mljevene kafe. On-trade espresso varijacije odgovaraju više mlađim potrošačima nego svježa mljevena kafa, koja je imala maloprodajni udio prodaje od 86% među kafom u Bosni i Hercegovini.

www.inbar.ba

oktobar 2016

www.inbar.ba

oktobar 2016

EDUKACIJA

Restorani prilagođeni za najmlađe potrošače

Uredila: Arnela Hondžo

Sigurno se pitate kako, ako uzmemo u obzir da jedno prosječno dijete, zavisno od dobi, jede dva do tri puta manje od odrasle osobe? Jednostavno. Prva činjenica je da djeca imaju snažan utjecaj na navike svojih roditelja, pa roditelji idu da jedu na ona mjesta gdje se njihova djeca osjećaju sretno i ugodno. Porodice sa djecom često ne ostaju dugo u restoranima ili ne dolaze nikako, ukoliko isti nije prilagođen djeci. Danas se restorani često koriste za svečanosti kao što su rođendani ili za porodična okupljanja. Djecu, kao ciljanu skupinu, ne treba potcjenjivati. Oni spadaju u najbolje potrošače, poslije žena, samo ako roditelji prepoznaju vaš restoran kao mjesto idealno za njih. Današnje restorane možemo podijeliti na porodične i one koji to nisu, a najbitnija stavka u tome je što će svaki roditelj znati gdje da ide sa svojim najmlađima, a gdje ne. Roditelji vole da se opuste, vole mjesta gdje osoblje posvećuje pažnju njihovoj djeci i gdje im se pruža odlična atmosfera. Ukoliko im se to omogući, oni će postati vaši lojalni gosti.

www.inbar.ba

Kako prilagoditi svoj restoran djeci u par jednostavnih koraka? 1. Meni za djecu Potrebno je kreirati posebnu ponudu koja uključuje ukusne i zdrave obroke. Danas, roditelji sve više paze na hranu koju daju svojoj djeci i velika se pažnja posvećuje zdravim obrocima. To ne znači da trebate ukloniti nezdrave sastojke iz menija, ali svakako morate uključiti zdravu hranu u istom, poput povrća, voća, integralnog hljeba, tjestenine, nemasnog mlijeka ili ribe. Roditelji će to sigurno cijeniti. Neki od primjera su sljedeći: Grilovani karﬁol sa istopljenim sirom na vrhu Mala pizza sa mozzarellom, brokulom i paprikom Voćni frapei (borovnica, jagoda, šumsko voće, mango) Riža sa povrćem Supa od mrkve, bundeve ili špinata sa tostom od sira Tjestenina u paradajz sosu sa miješanim povrćem Dodatni savjeti: Obratite pažnju kako hrana izgleda na tanjiru. Djeca će jesti i sirovo povrće ukoliko je posluženo na zanimljiv način. 2. Izgled menija Meni za djecu se treba posebno istaknuti. Učinite ga šarenim sa što više slika ili kratkih priča koje će zabaviti djecu dok čekaju hra-

oktobar 2016

nu. Stavite fotograﬁje jela na tanjiru za najmlađe koji ne znaju čitati, kako bi se mogli najlakše odlučiti. Ili jednostavno napravite crno - bijelu verziju na običnom papiru i omogućite djeci da ga boje. Budite kreativni sa nazivima. 3. Kutak za djecu Djeca vole da se igraju i da izražavaju svoju kreativnost. Omogućite im takav kutak gdje će oni moći da crtaju ili čitaju. Za to vam ne treba veliki budžet, samo odredite dio restorana koji ćete izdvojiti za to. I pazite da bude vidljiv iz svakog ugla, kako bi roditelji mogli paziti na svoju djecu. Postavite šarene jastuke, kockice, papir i bojice. Sve ovo će privući djecu da se igraju i ostanu što duže. 4. Osoblje koje sa lakoćom uslužuje vaše najmlađe goste Vaše osoblje treba da poštuje djecu i da bude strpljivo, u suprotnom ovaj koncept nema smisla. Trenirajte ih kako da se ponašaju prema njima, a rezultati će biti vidljivi odmah. Djeca vole da ih tretirate kao odrasle, vole se ponašati kao odrasli i stoga im se treba posvetiti pažnja kao i prema odraslima. Svaki roditelj će cijeniti ljubaznost osoblja prema njihovoj djeci. I ne zaboravite, ukoliko se djeca ne osjećaju ugodno u vašem restoranu, neće ni roditelji. Ključ je u pronalasku sredine u kreiranju ponude za odrasle i ponude za djecu i bit ćete zadovoljni rezultatima.

www.inbar.ba

oktobar 2016

BAROMANIJA PRIPREMA KOKTELA U BARU

Priprema, pozor, miksaj!

Autor: Vjenceslav Madić Kishoni, Professional program manager, MixyFlair

ČAŠE Čaše moraju biti čiste i suhe, te odabrane za svaku pojedinu vrstu pića u njima. (npr. za pivo pilsner, za Pina coladu Hurricane itd.) Iz higijenskih razloga nužno je da su čaše čiste, suhe, te da se rub čaše (vrh) prilikom posluživanja nikada ne dodiruje prstima. Topla, mokra ili prljava čaša utjecat će na okus i prezentaciju samog pića, jer kao što znamo, ljudi kupuju ono što vide (očima). Sama prezentacija pića (izgled, posluživanje, prezentacija) povećat će prodaju pića u baru. Dobra kvaliteta čaše i raznolikost čaša pokazuje koliko se pažnje posvećuje gostu i baru, a sve skupa kreira pozitivan dojam o baru. Vrste čaša: čaša za bijelo vino, Martini, Hurricane, Pousse caﬀe, Highball, Brandy/ Cognac, čaša za šampanjac, za koktel, Krigla za pivo, čaša za desertna vina, Marga-

Nakon što imamo pripremljenu koktel stanicu, čaše i svu ostalu potrebnu opremu, sljedeći je korak detaljno čišćenje radne stanice i tek onda pristupamo izradi dekoracija, pripremi premixa, leda i sl.

rita, čaša za crno vino, čaša za liker, Libbey long/Large American, Whiskey rock, čaša za shootere. POPIS INVENTARA ZA KOKTEL BAR Osim čaša, u nastavku donosim popis inventara koji bi svaki bar trebao sadržavati: shaker trodijelni, čaša za miješanje, mikser, barsko cjedilo, mjerač, barski nož, otvarač konzervi ili boca, otvarač za boce, barska kašika, zatvarač za šampanjac, drveni ili plastični bat, boca, plastična za sokove, posuda za dekoracije, barski nož za dekoracije, mlinac za led, nož za trake, kašika za drobljeni led, stalak za slamčice, kibla za led, lopatica za led, prihvataljka za led, iscjeđivač voća, ribež ili posip, drvena ili plastična daska za rezanje, slamke: kratke, srednje, duge, tanke..., istakači: metalni, plastični, miješalice, palmice, nabadači, salvetice. Nakon što imamo pripremljenu koktel sta-

nicu, čaše i svu ostalu potrebnu opremu, sljedeći je korak detaljno čišćenje radne stanice i tek onda pristupamo izradi dekoracija, pripremi premixa, leda i sl. VOĆE I POVRĆE Dekoracije radimo od svježeg voća, povrća, ali i cvijeća. Obavezno ih moramo oprati prije upotrebe zbog pesticida i raznih bakterija. Voće koje najčešće koristimo u baru su limeta, limun, narandža, ananas, banane, jabuke, grožđe i kandirane trešnje. Međutim, koristimo i sezonsko voće koje je uvijek svježe i atraktivno, primjerice jagoda, dinja, kupina, malina, brusnica, kiwi, ribizl, lubenica, breskva, itd. Voće je važno istaknuti u atraktivnoj posudi na vidljivom mjestu. Rezanje voća vrši se čistim noževima na čistoj dasci za rezanje. ZAČINI I MIRODIJE Osim voća, koristimo i začine i mirodije. Za-

oktobar 2016

ranog ili šećera u kocki, nikad ne ostavlja komadiće i treba razumjeti razliku između omjera šećernog sirupa (1:1, 2:1...) kako bi stvorili percepciju o tome koliko šećera sadrži i kako bi mogli supstituirati nedostatak nekog sastojka ili prilagoditi recepturu sastojcima s kojima raspolažemo i modiﬁcirati ju, po slatkoći gledano 5g šećera = 1 šećerna kocka = 10ml šećernog sirupa. SLATKO I KISELO Koristi se također iz razloga kao prva dva premixa i nezaobilazan je u baru. U blender ulijemo jedan bjelanjak, 175g šećera, 10cl soka od narandže, ½l limunovog soka

i ½l vode. Miksamo oko 30 sekundi i pospremimo u staklenu bocu. Čuvati u frižideru do tri dana. Led je jedna od najvažnijih stavki za izradu koktela. Najčešće koristimo led u kockicama i drobljeni led. Led treba tretirati kao hranu i pohranjivati ga na higijenski čista mjesta (kible i frižideri za led) i nikad ga ne dodirivati rukama niti čašama, već specijaliziram čistim priborom (lopatica ili hvataljka za led). Kad imamo sva pića, premixe, dekoracije, led, pribor i čistu koktel stanicu možemo smatrati da smo spremni za rad.

čini i mirodije su tvari organskog i neorganskog (biljnog i mineralnog) porijekla, koje se dodaju koktelima u manjim količinama kako bi poboljšali okus, miris, boju jer te organoleptične pozitivne osobine nemaju u dovoljnoj mjeri namirnice i jela. Prema sirovinskoj osnovi začini mogu biti: 1. Mineralnog porijekla (kuhinjska sol) 2. Biljnog porijekla (svi ostali začini) ŠEĆERNI SIRUP Zbog uštede i kvalitete većina barmena priprema svoj šećerni sirup. Priprema: U zdjelu za kuhanje ulijte 2:1 količinu smeđeg šećera i vode (npr. 2 čaše od 30cl šećera i 30cl vode), zagrijte dok se ne otopi šećer i kuhajte 1min. Ostavite da se ohladi (ne u hladnjak) i spremite ga u jednu praznu bocu od 0,70l. Šećerni sirup miješa se bolje od granuli-

Sama prezentacija pića (izgled, posluživanje, prezentacija) povećat će prodaju pića u baru. Dobra kvaliteta čaše i raznolikost čaša pokazuje koliko se pažnje posvećuje gostu i baru, a sve skupa kreira pozitivan dojam o baru.

oktobar 2016

www.inbar.ba

BAROMANIJA NASLOVI KOJE BARMENI ČUVAJU U SVOJOJ KUĆNOJ BIBLIOTECI

Kokteli sa pričom Rad u baru podrazumijeva vještinu miksologije, ali gostima nije naodmet ponuditi i dodatnu vrijednost. Sljedeći put im ispričajte nešto o nastanku vašeg omiljenog koktela, ili načinu na koji su se kokteli pravili tridesetih godina prošlog stoljeća - to će ih sigurno zainteresovati, ali i zabaviti

oktobar 2016

Malo smo istražili, posjetili blogove i pitali barmene da nam preporuče naslove koje oni čuvaju u svojoj kućnoj biblioteci. Izdvajamo nekoliko izdanja koja čuvaju djelić historije o kulturi spravljanja i ispijanja koktela i njihovoj evoluciji, ali i praktičnih vodiča kroz svijet miksologije: The Savoy Coctail Book, autor Harry Craddock Knjiga je od izlaska iz štampe, davne 1930. godine, postala prava enciklopedija koktela. Obiluje odličnim ilustracijama i, uz činjenicu da je štampana prije nekoliko decenija, sadrži recepture mnogih koktela koji su postali klasici.

Imbibe, autor David Wondrich Wondrich se smatra historičarem koktel renesanse, a Imbibe obiluje tehnikama, znanjem i recepturama za koktele u historijskom kontekstu. Bartenderi je smatraju klasikom, na čijim osnovama se i danas gradi koktel kultura. Knjiga sadrži neke od osnovnih postulata miksologije - korištenje bitera, upotreba sastojaka u određenoj proporciji, itd.

PDT Cocktail Book: The Complete Bartender’s Guide from the Celebrated Speakeasy, autor Jim Meehan Recepture u ovoj knjizi djeluju jednostavno, ali rezultat su kokteli kompleksnih nota. U knjizi ćete pronaći i dosta klasika, među kojima se izdvaja The Lion’s Tooth (lavov zub), za koji se koristi Rittenhouse ražani viski sa primjesom korijena maslačka, šeri, Yellow Chartreuse i St. Germain. Osim recepata, sama knjiga je malo umjetničko djelo, sa lijepim ilustracijama. Pronaći ćete i mnogobrojne savjete ukoliko planirate da otvorite bar, jer je autor podijelio svoje iskustvo otvaranju kultnog njujorškog speakeasy bara, Please Don’t Tell.

The Flavor Bible, autori Karen Page i Andrew Dornenburg Iako je riječ o kuharu, knjiga otvara mnoge kreativne mogućnosti u smislu kombinacije okusa i balansiranju različitih sastojaka u kreiranju kompleksnih mikseva. Mnogi barmeni joj se često vraćaju.

The Craft of the Cocktail, autor Dale Degroff Ovo je jedna od prvih knjiga koju mnogi profesionalni barmeni - ili oni koji to žele da budu - pročitaju. Knjiga sadrži mnoštvo uputstava za one koji nikad nisu pravili koktele, ili za barmene koji nisu prošli profesionalnu obuku. Degroff pažljivo vodi čitaoca kroz tehnike miješanja, garniranja i dodavanja okusa.

A History of the World in Six Glasses, autor Tom Standage Knjiga kroz koju autor nije samo želio da predstavi historiju pića, već historiju čitave ljudske civilizacije viđenu kroz pivo, vino, kafu, čaj, žestoka pića i Coca-Colu.

The Joy of Mixology, autor Gary Regan Mnogi je smatraju pravim draguljem miksologije, a najviše zbog Reganovog sistema kategorizacije pića koja barmenima kako profesionalnim, tako i amaterima - pomaže ne samo da zapamte recepte koktela, već i da izmišljaju nove. Autor jasno klasifikuje koktele i reći će vam da, pošto je Margarita član New Orleans Sour Family, to automatski znači da je Kamikaze u stvari Margarita sa votkom - isto važi i za Cosmopolitan, sa dodatkom soka od brusnice koji je boji u crveno. Slično je i sa koktelima Manhattan i Rob Roy - oba su člana francusko-italijanske porodice i predstavljaju varijacije formule viskija, vermuta i bitera.

Cosmopolitan: A Bartender’s Life, autor Toby Cecchini Većina barmena ovu knjigu izdvaja kao obavezno štivo kako za one koji su već u biznisu, tako i za one koji samo flertuju sa profesijom ili planiraju da joj se posvete. Priča o svakodnevnom životu barmena sa kojom će se mnogi poistovijetiti.

www.inbar.ba

oktobar 2016

NOVE TEHNOLOGIJE VODIČ ZA PAMETNO KORIŠTENJE FACEBOOKA

Kako Fejsom privući goste Skapiraj ko je tvoja ciljna grupa! Ako naprimjer imaš kaﬁć, da li je to neki lokalni kaﬁć u koji dolazi ekipa iz kraja, ili je mjesto gdje vikendom dolaze mladi iz svih dijelova grada, prije nego što nastave dalje u neki od klubova? Od toga mnogo zavisi način na koji ćete pozicionirati vaš objekat!

Autor: Petar Vasić, vlasnik i CEO VasićMedia

Targetiraj pametno! Okej, kada ste skontali koja je vaša klijentela, morate da se pridržavate dvaju bitnih stvari: a. Prilagodite joj sadržaj koji postujete! Ako su klijentela mladi, neka i vaš sadržaj bude u tom duhu. Ako je porodično mjesto, gdje dolaze ljudi s djecom, pružite im sadržaj koji će biti prijemtljiv i zanimljiv roditeljima. b. Kada plaćate reklamne postove, a bez toga ne možete ozbiljno da se pozicionirate na Facebooku, obavezno targetirajte ljude po kriterijima koji odgovaraju vašem lokalu.

Budite ažurni! Ne budite lijeni i ne zapostavljajte stranicu. Ako mislite da će vam neki boljitak donijeti to da jednom u tri sedmice izbacite nešto na stranicu, varate se.

Komunicirajte! Vaš sadržaj treba da sadrži takozvane „conversation startere“, koji će ljude uvesti u komunikaciju s vama. Oni mogu biti od nekih najjednostavnijih poput: „Kako se osjećate danas“, do toga da ih pitate šta da ubacite ili izbacite s menija.

Uvijek odgovarajte na pitanja ljudi na stranici i njihove sugestije. Dobar odnos s mušterijama donijet će vam besplatan i najbolji marketing, na isti način kao i kada izađu zadovoljni iz vašeg lokala.

Skockajte stranicu! Ako vaša stranica i sadržaj „prijaju za oko“, mnogo lakše ćete izgraditi dobar odnos sa potencijalnim mušterijama. Tu prvo treba početi od cover fotograﬁje. Nemojte kačiti neke slike slučajnih dimenzija koje će Facebook poslije loše cropovati. Zna se – 828x315 piksela je dimenzija u kojoj fotograﬁja treba da bude, i tu nema kompromisa.

Uvijek možete da pravite mala takmičenja i nagrađivanja fanova sa stranice. To je uvijek dobar način da se povežete s njima. Nemojte im samo dati nešto, eto tako, natjerajte ih da se malo potrude oko, naprimjer, besplatnog ručka, u vašem lokalu, jer će to poslije mnogo više cijeniti, nego da ste im, eto tako, samo dali, jer su se prvi javili. Opet, nemojte ih prisiljavati ni da besomučno dijele sadržaj i lajkuju, jer je to isto pogrešan pristup, kojim se mnogi vode, već smislite aktivaciju koja će od njih tražiti kreativnost i istovremeno im biti zabavna.

O autoru Za sebe kaže da je surovi realista sa već dvije ﬁrme iza sebe i dugim iskustvom u društevnim medijima. Trenutno živi u Berlinu, Ljubljani i Beogradu i predaje na konferencijama o marketingu, internet-marketingu i startap poslovima. Također je vlasnik i CEO u preduzeću VasićMedia.

Vino

oktobar 2016

INFOKUS VINO ISTRAÅ½IVANJE EUROMONITOR

Vino u Bosni i Hercegovini

www.inbar.ba

oktobar 2016

Retail Vrijednost RSP | BAM m

Potrošnja po stanovniku

Zapremina

Rast

TRENDOVI Dugo, toplo ljeto koje smo doživjeli u Bosni i Hercegovini tokom 2015. godine povećalo je potražnju za većinu bezalkoholnih pića, također kao i za pivo i vino. Ipak, bijelo vino se većinom koristi kao osvježenje tokom ljeta, često pomiješano sa gaziranom vodom, koje je nazvano u državi kao „Gemischt“. Kada uporedimo 2015. godinu sa istom kategorijom u zadnjih 5 godina, u 2015. godini rast totalnog obima u vinu je bio 13% i znatno snažniji od prethodnih godina kada je godišnji rast totalnog obima bio 3%. Pogodni vremenski uslovi zabilježeni u državi tokom godine su bili zaduženi za snažan učinak zabilježen u vinu 2015. godine. Ipak, bijelo vino je zabilježilo najveći rast volumena u vinima tokom 2015., rastući do 20%. Bijelo vino je izbor vina kod mnogih bosanskih potrošača kada biraju osvježavajuće ljetno piće. Međutim, kvaliteta bijelog vina koje se prodaje u Bosni i Hercegovini je općenito vrlo niska u usporedbi sa ponudom crnog vina. Vermouth je zabilježio snažan pad ukupne prodaje tokom 2015. godine, koji je iznosio

15%. Vermouth nema dobro razvijenu potrošačku bazu na koju se može sa sigurnošću osloniti, dok su utvrdili da vino obično konzumiraju samo žene u potrazi za slatkim pićem. Šampanjac također proživljava slične probleme u Bosni i Hercegovini. Oﬀ – trade kanal je ostao dominantan u prodaji vina tokom 2015. godine, računajući 90% totalne prodaje vina tokom godine. Vino je prilično skup trend za prosječnog bosanskog potrošača u on-trade poslovnicama. Pjenušavo vino nije toliko popularano u Bosni i Hercegovini. Pjenušac se najčešće koristi u posebnim prilikama. Šampanjac, u drugu ruku, je vrhunski proizvod i simbol statusa. Vina „starog svijeta“ su deﬁnitivno popularnija u Bosni i Hercegovini od vina „novog svijeta“. Međutim, tradicionalno najpopularnija vina su domaće i regionalne varijante kao što su Vranac, Žilavka, Blatina, Krstac, Smederevka i Temejanika. Tokom posljednjih 5 godina, varijante vina „starog svijeta“ su postala popularnija među domaćim potrošačima i regionalnim i domaćim vinarijama, posebno Cabernet, Sauvignon, Merlot i Chardonnay.

PROSPEKTI Tokom nadolazećih 5 godina, očekuje se da će vina biti jedno od najbrže rastućih alkoholnih pića u Bosni i Hercegovini. Domaće i regionalne vinarije sve više proizvode visoko kvalitetna vina i privlače veću pažnju potrošača, koji obično gledaju ispijanje vina kao dio lijepog načina života. Očekuje se da će vino zabilježiti znatno bolji učinak tokom sljedećih 5 godina, sa projektovanih 6% totalnog volumena CAGR, očekuje se da će biti superioran na odnosu od 3% totalnog volumena CAGR zabilježenog u kategoriji tokom posljednjih 5 godina. Poboljšanja u izboru i dostupnosti vina u ponudi su glavni razlozi za pozitivna očekivanja, iako će poboljšanje ekonomske klime vjerovatno biti još važniji faktor upravljanja rasta u kategoriji u narednom periodu od 5 godina. Ipak crveno i bijelo vino zajedno čine 99% obima prodaje vina, tokom 2015. godine su određeni da će ostati dominantna vina u Bosni i Hercegovini u periodu od predviđenih 5 godina, sa očekivanjem da će svako od njih proizvesti totalni CAGR volumen od 6%.

oktobar 2016

www.inbar.ba

INFOKUS VINO FOCUS ISTRAŽIVANJE

Za osvježenje Autor: Marko Havaši, Focus Market Research, m.havasi@hr.focusmr.com

Historičari kažu kako su Grci vino pili iz školjki, a Rimljani su se prvi poslužili staklenim čašama. Neki povijesni dokumenti govore o čaši kao antičkoj mjeri za tekućinu. Isto tako, svaki put kada nazdravljamo poželimo zdravicu, a nekada je to imalo svrhu privući pozornost peharnika da napuni čaše.

FOCUS ispitivanja tržišta je jedna od vodećih agencija u Europi koja se bavi ispitivanjem tržišta i savjetovanjem. Prate sve proizvode u svim kategorijama koji se naravno oglašavaju u lecima. Pokrivenost letaka je lokalna, regionalna i nacionalna. Leci koje prate su različiti npr.: U prvom grafu je sezonalnost po mjesecima. Dok novo vino odležava u bačvama, starije berbe se bore za nepce svakog kupca. Vrhunac oglašavanja u lecima bilježimo po broju promocija u martu i aprilu ove i prošle godine, a juni 2016. godine ima veći udio nego prošle, što znači da je ljeto bilo isto aktivno.

Kad to analiziramo na proizvođačima, tada to u drugom grafu izgleda ovako; najveći skok udjela po broju promocija bilježe Plantaže, sa 5% udjela u 2015. na 14% u 2016. Vodeći igrači i dalje slične udjele za obje godine, dok Hepok i Vino Župa bilježe pad u 2016.

vikend akcije, sedmični, tematski (otvorenja, rođendani prodajnih mjesta, akcije oko blagdana itd.). Nakon obrade i analize svi unešeni podaci prolaze kroz platformu Action Focus Online.

www.inbar.ba

oktobar 2016

Elementi FOCUS metoda su broj promocija i GAV – bruto oglasna vrijednost.

Naravno, borba se odvija između trgovačkih lanaca, proizvođača i distributera. U trećem grafu analize je pogled na top trgovce, te slika udjela za obje godine u prvih 6 mjeseci. Best se očito posvetio drugim kategorijama kroz letke s obzirom na pad udjela po broju promocija. Dok Konzum i Bingo kao vodeći lanci imaju slične udjele, ali gledano u totalu, svi ostali trgovci su povećali svoje aktivnosti.

Za kraj gledamo u četvrtom grafu tip promocije, odnosno komunikacija prema potrošačima. Tip promocije jeftinije bilježi porast od 3% u 2016. Za sam kraj nam ostane želja da nam 2017. još bolja vinska godina. Živjeli!

GAV je bruto oglasna vrijednost, a čine ga osnovni parametri: pozicija u letku, veličina objave u cm², format letka i bruto domet. Na temelju toga se radi tržišna procjena povrata uloženih sredstava u oglašavanje kroz letke.

www.inbar.ba

oktobar 2016

INFOKUS VINO ŠIROM SVIJETA

Najbolji vinski barovi u Majamiju CHIBO WINE BAR Bar sa najipresivnijom vinskom kolekcijom, a italijanskom kuhinjom. Nakon Toronta, otvoren i na dvije lokacije u Majamiju – Coral Gables i South Beach. Ne samo da nude oko 3.500 etiketa, već ih drže nasred prostorije, u kojoj se ruča, u staklenim vitrinama na dva sprata. Vinski „anđeli“, u čijim ulogama se nalaze konobarice ovog bara, „vise“ sa plafona i donose ﬂaše vina koje su gosti naručili.

BIN 18 Pionir među vinskim barovima u Majamiju, donosi posjetiocima više od 20 vina na čašu, a više od 50 različitih vina se može kupiti, jer je Bin 18 i vinski šop. Cijene ovako kupljenjih vina su onda niže nego u restoranu. Ovo mjesto se, također, može pohvaliti i impresivnom listom piva i menijem dobre hrane.

www.inbar.ba

oktobar 2016

LA CAVE D’AZUR Konobarice nose prskalice, gosti igraju na stolovima, možda vlada suviše intenzivna atmosfera, ali ipak La Cave D’Azur je pravo mjesto za sve one koji vole tu francusku ljubav prema vinima. Ovaj bar se, zapravo, nalazi ispred restorana Vila Azur, gdje posjetioci mogu da se druže na otvorenom platou dok isprobavaju vina uz lake zalogaje hrane. Također, moguće je i kupiti ﬂaše vina za ponijeti.

EL CARAJO Pitate se kome bi moglo da padne na pamet da otvori španski vinski bar u okviru benzinske stanice? Porodica Fonseca je prije tridesetak godina otvorila benzinsku stanicu u dijelu Majamija koji se zove Shenandoah, a onda je jedan od nasljednika, u međuvremnu, došao na ideju da svoju ljubav prema vinu pretvori u posao. I ovo mjesto ne samo da ima vjerovatno najveći izbor španskih piva u cijelom Majamiju, nego nudi i hladan i topao tapas.

LAGNIAPPE Bar koji na prvi pogled djeluje kao da ste u nečijem dvorištu. Velika bašta na travnjaku sa rasparnim namještajem, djelimično osvijetljena. Ipak, jedno od mjesta u gradu na kojima je najteže naći slobodan sto. Džez svrike i dobra kolekcija vina sigurno su krivi za to. Inače, od strane nekih ozbiljnih vinskih analitičara, poglašen za jedan od najboljih američkih vinskih barova. Baru pripada, također, sprat kuće, koji je vlasnik uredio kao stan sa plišanim namještajem.

oktobar 2016

www.inbar.ba

INFOKUS VINO KAKO DA SUVERENO VLADATE POSLOVNIM RUČKOM ILI VEČEROM

Somelijer kao saveznik

Autor: Jelena Šimić Valentić, somelijer i konsultant, osnivač Pupitresa (prvog boutiquea vinske kulture u Hrvatskoj), jelena@pupitres.hr

Radeći godinama kao somelijer u restoranima, posmatrala sam reakcije gostiju, pogotovo stranih, koji bi se veoma neprijatno iznenadili ili čak i nasmijali kada bi im domaćin stola preporučio za aperitiv rakiju

www.inbar.ba

oktobar 2016

Nemojte nuditi gostima rakiju za aperitiv Na našim prostorima veoma je popularno naručiti za aperitiv viljamovku, šljivovicu, medovaču ili neko drugo žestoko alkoholno piće prije samog obroka. Do naručivanja alkohola prije jela dolazi djelimično zbog needukovanosti osoblja restorana koje ga uporno nudi, a djelimično i zbog nekih loših navika. Radeći godinama kao somelijer u restoranima, posmatrala sam reakcije gostiju, pogotovo stranih, koji bi se veoma neprijatno iznenadili ili čak i nasmejali kada bi im domaćin stola preporučio za aperitiv rakiju, odnosno neko drugo žestoko alkoholno piće. Jedan od razloga zašto se žestoko alkoholno piće ne pije kao aperitiv jeste to da će takvo jako piće uništiti i paralizovati receptore na jeziku i gosti neće moći kasnije da uživaju ni u jelima koje naručuju, ni u vinu koje će naručiti. Koji aperitiv je najbolji? Najbolji aperitiv je voda ili pjenušavo vino, bez obzira na to da li se radi o šampanjcu, prosjeku ili nekom drugom pjenušavom vinu. Ono je lagano, nema mnogo alkohola, osvježavajuće je i sjajan je uvod u tok obroka. Nažalost, nema svaki restoran zaposlenog somelijera koji bi gostima mogao da pomogne oko izbora vina i posluži ih tako da sve bude besprijekorno - od odabira aperitiva, pa sve do dižestiva. Ipak, u onim ugostiteljskim objektima u kojima rade i somelijeri, konobari bi trebalo da, nakon što gosti naruče jelo, pozovu somelijera da gostima preporuči odgovarajuće vino. Tok posluživanja vina Nakon što su se gosti odlučili za određeno vino ili im ga je preporučio somelijer u skladu sa onim što su odabrali za ručak, važno je ispoštovati još nekoliko pravila. Prije nego donese vino za sto, somelijer će postaviti čaše u zavi-

snosti od toga koje vino su gosti odabrali. Vrlo je važno da vino bude posluženo i natočeno u čaše prije nego što dođe naručena hrana. Čaše od pjenušca tada treba skloniti i postaviti čaše za odabrano vino. Somelijer će i za sebe pripremiti jednu čašu kako bi analizirao vino i utvrdio da je sve u redu s njim. Somelijer će predstaviti etiketu vina - ime vina, godinu proizvodnje, proizvođača, region iz kojeg dolazi. Nakon toga, treba da je otvori i da u mali tanjir ispred gosta stavi čep. Sam miris čepa će proveriti somelijer i nakon što on utvrdi da je sve u redu, stavit će čep ispred vas. Čep mora da miriše na plutu i vino, i to da budu prirodni ugodni mirisi. Tada će somelijer natočiti vrlo malu količinu vina za sebe, okrenut će se malo sa strane i probat će vino, a zatim gostima dati znak da je vino ispravno. Ukoliko nije ispravno, somelijer će kratko objasniti o kojem defektu se radi i donijet će drugu ﬂašu. Često se dešava da se gost zapriča i da ne obrati pažnju na somelijera koji natoči vino za degustiranje. To nije pristojno. Gosti bi trebalo da kada isprobaju vino daju znak somelijeru, klimajući glavom ili potvrdnim odgovorom da je vino u redu. Svakako, gosti bi trebalo, u slučaju da smatraju da vino nije u redu i da je okus vina neobičan, slobodno da prokomentarišu to sa somelijerom. U vinu treba uživati i zato svaki somelijer koji utvrdi da gosti uistinu nisu zadovoljni vinom ne bi trebalo da ulazi s njima u dugu konverzaciju, već bi trebalo da otvori novu bocu ili predloži neko drugo vino. Somelijer pazi da je vino servirano na optimalnoj temperaturi, u pravilnoj čaši i garantuje da je vino koje je natočeno u čašu vaših gostiju ispravno vino. Za to je treniran i zato mu se treba prepustiti. Somelijer je sposoban obično i da prepozna platežnu moć gostiju, pa će u skladu s tim i sugerisati vina. Prepoznat će kakve su volje gosti, koliko su raspoloženi, upoznat će ih tokom usluživanja i vidjet će koje vino bi moglo da bude idealno za vaše goste.

U vinu treba uživati i zato svaki somelijer koji utvrdi da gosti uistinu nisu zadovoljni vinom ne bi trebalo da ulazi s njima u dugu konverzaciju, već bi trebalo da otvori novu bocu ili predloži neko drugo vino.

oktobar 2016

www.inbar.ba

INFOKUS VINO VINSKA REGIJA FRIULI VENEZIA GIULIA

Prijestolnica bijeloga vina Zajedno s vinorodnim pokrajinama Trentino i Veneto, Friuli je posljednjih 20 godina uspio doÄ&#x2021;i od gotovo nepoznate do ultrapopularne regije eno-gastronomske industrije.

www.inbar.ba

Autor: Aleksandar Vučkovski, predsjednik Udruženja sommeliera u Makedoniji, aleksandar.vuckovski@fantinel.com

U Italiji, zemlji koja proizvodi najviše vina na svijetu, sigurno ćete naći hiljade vinarija koje se međusobno razlikuju na puno načina. Međutim, zajedničko im je to što dijele strast i ljubav prema vinu i hrani, te interakcija sa svojim prijateljima/vinarima. Tradicija, navike, životni stilovi, ali i moda – sve je ovo prisutno kod Italijana, koji se ipak često drže svog davno izgrađenog brenda – vina. Od mnogih regija u Italiji, neke se zasigurno izdvajaju po svojoj posebnosti, kulturi, tradiciji, kao i po kvaliteti vina i autohtonim sortama. Friuli Venezia Giulia svakako je jedna od triju najpoznatijih vinskih regija u Italiji, zajedno s Toskanom i Pijemontom. Zajedno s vinorodnim pokrajinama Trentino i Veneto, Friuli je posljednjih 20 godina uspio doći od gotovo nepoznate do ultrapopularne regije eno-gastronomske industrije. Mentalitet ljudi i kultura u regiji Friuli više su povezani s Austrijom, nego s Rimom i ostatkom Italije. Razlog za ovo je blizina s Austri-

oktobar 2016

Ovdje se prave jedna od najkvalitetnijih bijelih vina na svijetu, sa prepoznatljivom oštrinom, skladom, ali i svježinom, preciznošću i rekao bih individualnošću. Baš takvi su i ljudi koji žive u ovoj pokrajini. jom, Slovenijom i Švicarskom, ali i neizbježna razmjena kulturoloških veza. Friuli se nalazi na savršenoj poziciji što se tiče klimatskih faktora. Na sjeveru su Alpe, koje tu počinju svoj dugi niz, na jugu je Jadransko more, iz čijeg pravca puše topli morski zrak. Veliki dio vinograda zasađeni su na južnoj strani Alpa, gdje ih sunce grije tokom cijeloga dana, a navečer ih hladi svježi planinski zrak, stvarajući vina odličnog sklada i voćnog okusa. U zemlji u kojoj se samo crno vino smatra dobrim vinom, ljudi iz pokrajine Friuli uspjeli su stvoriti prepoznatljiv brend kvalitetnog bijelog vina. Friuli je rodno mjesto popularnog prosecca. Malo istoimeno selo sjeverno od Trsta početak je svjetske ture, koje je ovo pjenušavo vino prošlo kako bi danas postalo jedno od najprodavanijih vina svijeta. Svježe, limunasto i izazovno, prosecco je pravi užitak za sve vinopije, pa je zato već sastavni dio svih vinskih karata u svijetu.

Od ukupno devet podregija, u Friuli su najznačajnije Grave i Colli Orientali. Odavde potječu i dva najpoznatija slatka vina Italije: Verduzzo di Ramandolo i Picolit. Ipak, najpoznatije vino i sorta bez sumnje je Tocai Friulano, autohtona sorta koja je zajedno s odličnim proseccom, donijela slavu pokrajini Friuli. U ovoj regiji, također, možete probati najbolji sauvignon bijeli, pinot sivi, ali i chardonay i pinot bijeli. Savršeno balansirani, svježi, voćni, ali i jako precizni. Ova su vina ogledalo discipline, racionalnosti i truda ljudi koji žive na ovom prostoru. Iako je to područje bijelih vina, proizvodnja crnih vina uopće nije zapostavljena. Naprotiv, 35% proizvodnje pripada crnim vinima, s nekim brendovima koji diljem svijeta bude uzbuđenje i strast. Merlot je najčešća sorta zajedno sa sortama Cabernet Franc, Cabernet Sauvignon, ali i drugim autohtonim sortama.

www.inbar.ba

oktobar 2016

NAJAVLJUJEMO

SARAJEVO – GRAD VINA NAJAVLJEN 12. SARAJEVO WINE WEEKEND – ART OF WINE 2016

12. Sarajevo wine weekend – art of wine 2016

Predstavljanjem ovogodišnjeg kreativnog rješenja i potpisivanjem ugovora s medijskim partnerima u restoranu 4 sobe gospođe Saﬁje u Sarajevu 6.10. 2016. najavljeno je održavanje ovogodišnjeg, dvanaestog po redu Sarajevo Wine Weekenda – Art of Wine 2016. Manifestacija je u proteklih 12 godina izrasla iz okvira lokalnog događaja u jedan od najvažnijih festivala u Bosni i Hercegovini i svakako najvažniju vinsku i gastro smotru u zemlji. Festival je do danas ugostio oko 600 izlagača, a ove godine će se predstaviti oko 55 vinara, vinarija i gastro izlagača u dva dana trajanja festivala. Sarajevo Wine Weekend nije samo festival. Projekat traje cijelu godinu i koncentrisan je na promociju vinske i gastro kulture – bosanskohercegovačke prema regionu, a regionalnih i europskih vina u Bosni i Hercegovini.

Edukacija je neodvojivi, veliki dio festivalskih aktivnosti. Redovno, naime, u sklopu festivala organizujemo i radionice za ugostitelje i ljubitelje vina. Ove godine su nam se pridružila velika i poznata imena u enologiji, Mira Šemić, Đurđa Katić i Tihomir Prusina, koji će govoriti o senzoričnim analizama vina, servisu mirnih i pjenušavih vina i vinskim cestama Hercegovine, kazao je Amir Beširević iz kompanije Fina Vina d.o.o., organizator festivala. Lokacija održavanja Sarajevo Wine Weekenda ove godine je Dom Armije u Sarajevu. Festival je prerastao prostor u kojem se ranije održavao. Eksponencijalan je rast broja izlagača iz godine u godinu, što nas uistinu veseli, kaže Najra Krvavac iz organizacijskog tima i dodaje: Već krajem prošlog mjeseca smo zatvorili opciju prijavljivanja za učešće i sada intenzivno radimo na pripremama za održavanje Art of Wine 2016. Ovo je deﬁni-

tivno najveći i najzahtjevniji festival koji smo organizovali do sada. Vizual je „udruženi kreativni pothvat“ Jasmina Fazlagića, koji je uradio fotograﬁju, i agencije BBDO Sarajevo i njihovog dizajnera Almira Kurta – Kugle. Partneri festivala su Audi BH i Porsche Sarajevo, dok Ambasada Rebublike Slovenije, Turistička zajednica BiH i Kanton Sarajevo već tradicionalno podržavaju manifestaciju. Medijski partneri su InBar, BHRT, Antena Sarajevo, RSG, Radio Mix, MetroMedia i Klix. Na samom događaju glavni i odgovorni urednik InBar magazina Rešid Muratović i Amir Beširević direktor kompanije Fina Vina pored potpisivanja ugovora, govorili su o oktobarskom izdanju InBar magazina, koji je gotovo u potpunosti posvećen vinu. Sarajevo Wine Weekend – Art of Wine se održava 28. i 29. oktobra.

juni 2016

Dugoro훾ni uspjeh mo탑e se o훾ekivati kada se kreira jedinstvena atmosfera koja se samo u tom ugostiteljskom objektu mo탑e osjetiti.

www.inbar.ba

oktobar 2016

INBAR PANORAMA

Mostar od prirode povlašteni grad Kad čovjek prenoći u Mostaru, nije zvuk ono što ga probudi ujutru, nego svjetlost. To znam iz iskustva. Svjetlost me je dočekala pri dolasku u Mostar, pratila za vrijeme mog boravka od jutra do večeri, a docnije, po odlasku, ostajala u meni kao glavna karakteristika moga sjećanja na Mostar, zapisao je Andrić o Mostaru, a svi koji su ga posjetili tvrde isto

Mostar je središte Hercegovine kako kulturno, tako i politički. Još od antičkog doba na ovom prostoru postoje svejdočenja o kontinuiranom životu. Različitost civilizacija koje su se sretale na ovom području dala su poseban duh ovom gradu, i sve ga to čini posebnim i drugačijim. Arhitektonska zdanja u kombinaciji sa prirodnim ljepotama, mnoštvom gostoljubivih domaćina tvori od njega prepoznatljivu tačku na karti Europe. Za Mostar vole reći da je grad mostova, mladosti i grad ljubavi. Sa ugodnom mediteranskom klimom, cvijećem, zelenilom, i beharom koji se često pojavljuje već u februaru, Mostar daje nestvarnu sliku. Blizina Jadranskog mora ovom gradu omogućava još bolju turističku poziciju. Stari most je najveća atrakcija koja spaja dvije obale bisera zvanog Neretva. Dao ga je izgraditi Sulejman Veličanstveni, a za

ovo prelijepo zdanje bio je zadužen Mimar Sinan najpoznatiji graditelj tog vremena. Kada je završen, most je bio najveća lučna građevina na svijetu. Tokom posljednjih nemilih događaja bio je srušen, a nakon obnove 2004. sija još većim sjajem. Kompletan Stari grad u kojem dominira visoki luk ima poseban šarm i zarobi vas na jednom mjestu da uživate u pogledu i upijate smirujuće zvuke. Mnoštvo malih radnji još uvijek čuva stare zanate, uz nekoliko antikavranica, svaki turista može naći adekvatan poklon. Pored starog grada u Mostaru se mora vidjeti Sinagoga – Templ, Stara pravoslavna crkva – Crkva rođenja Bogorodičina, Mitropolija - Vladikin dvor ili Episkopska palata, Biskupska rezidencija, Trg hrvatskih velikana, na Španskom trgu nalazi se zgrada stare Gimnazije sagrađena 1898., Nacionalni spomenik “Muslibegovića kuća”, Ka-

rađoz-begova džamija i mnogo toga još. Kao i u drugim bh. gradovima hoteli, moteli, hosteli nude turistima ugodan i cjenovno prihvatljiv smještaj. Za svakog turistu pažljivo birana ponuda, napravit će jedinstven osjećaj i dovesti nove posjetitelje, jer Hercegovinu godišnje posjeti oko milion turista. U skorijoj budućnosti očekuje se otvaranja dodatnih linija sa mostarskog aerodroma, koji će omogućiti lakši dolazak i posjetu Mostaru, koji je do sada povezan sa gradovima: Bar, Napulj i Rim, a tokom sezone i sa cijelom Italijom. U ovom atraktivnom gradu postoji mnoštvo važnih događaja tokom cijele godine: Večernjakov pečat, Mostarsko proljeće, Melodije Mostara, Mostarska liska, Skokovi sa Starog mosta, Mostar Blues & Rock Festival, Calamus Jazz Festival, Dani ﬁlma Mostar...

www.inbar.ba

oktobar 2016

Prirodna bogatstva

planina Velež i Prenj, dvije Mostar se nalazi u očaravajućoj dolini, u podnožju Neretva, koja se rađa iz rijeka ga ca zone od velikog prirodnog značaja, a presije sko more. U blizini Jadran u se jući ulijeva planinskih dubina a završava svoj tok na planini Čvrsnici e Blidinj e prirod Park vni: atrakti Mostara nalaze se izuteno m i Park prirode Hutovo (između 1150-1300 m) sa prekrasnim planinskim jezero zemlji. Blato, poznati rezervat ptica, možda i najznačajniji u

Manastir Žitomislići Nalazi se južno od Mostara u istoimenom selu, na lijevoj obali rijeke Neretve, uz magistralni put M-17 od Mostara prema Čapljini. Izgrađen je 1566. godine i jedan je od najznačajnijih pravoslavnih manastira Hercegovine iz 16. stoljeća, a posvećen je Blagovještenju Presvete Bogorodice.

Skokovi sa Starog mosta u Mostaru Tradicionalno su takmičenje u skokovima u vodu koje se organizira svake godine krajem jula. Tradicija je da mostarski mladići skaču sa Starog mosta u Neretvu. Budući da je rijeka vrlo hladna, ovo je dosta rizičan poduhvat i na skok. Skokovi datiraju samo najvještiji i najspremniji skakači odvažit će se žen je 1664. Formalno zabilje iz vremena gradnje samog mosta, ali prvi skok ljeta. svakog a održav se takmičenje ustanovljeno je 1968. i otad

Red Bull Cliﬀ Diving Mostar 2016 je I ove godine krajem septembra Stari most ponovo tva. prvens og Svjetsk Diving Cliﬀ Bull bio domaćin Red U Svjetska skakačka elita drugi put 24.9. stigla je u BiH. i Mostaru uz elitne skakače, ove godine nastupale su

Gastro ponuda: Tradicionalna jela ovih prostora su japrak, sarma u lozi, janjetina ispod sača, bamija, izljevača, pura i baklava. Pored ponude ovih jela, blizina mora utjecala je i na gastronomsku ponudu te se u mnogim mostarskim restoranima mogu naći izvrsno spremljeni plodovi mora i razne vrste riba. Na području Hercegovine uzgoj vinove loze potiče još iz ilirskog doba. Najpoznatije sorte koje se proizvode su žilavka (bijelo grožđe) i blatina (crno grožđe), po kojima su nazvana i vina koja se prave od ovog grožđa, bijelo - nezamijenjivog mirisa i crno – jako i bogato. Vruća i suha klima pogoduje uzgoju vinove loze. Osim vina, u Hercegovini se proizvode i odlične rakije, poznate pod nazivom lozovača ili loza. Posebno su cijenjene dvije vrste rakije, travarica, koja se dobije miješanjem sa ljekovitim biljem i medovača, odnosno rakija od meda.

najbolje svjetske skakačice!

jeg vijeka

Stećci - bosanski nadgrobni spomenici iz sredn

Čapljina-Stolac U blizini Mostara nalazi se Nekropola Radimlja, na putu i najznačajnidnijih koja je po svojim likovnim odlikama jedna od najvrije pola se Nekro ito. jih nekropola stećaka u Bosni i Hercegovini, ali i općen ploče, stubne jedan sastoji od 133 stećka, od kojih 36 ima oblik ploče, ka, 5 visokih sandu27 sanduka, 24 sanduka na postolju, 4 visoka sandu njak s postoljem i ka na postolju, dva sljemenjaka (na zabat), 31 sljeme spomenici koji se bni tri u obliku križa. Stećci su najmisteriozniji nadgro mogu naći u cijeloj BiH.

60.000 stećaka, njih Sa sigurnošću se ne može reći odakle potiču, ali od avljaju sunce predst lično simbo koje cije dekora oko 10.000 posjeduju je muška slika natija najpoz ples; ili rat lov, , i mjesec, porodicu, zemlju ajućih očarav ovih dio mali Samo . rukom m desno ﬁgura sa podignutom e. natpis ima sebi na nadgrobnih spomenika XIV i XV stoljeće. Stećci su se pojavili tokom XII stoljeća i proširili kroz

www.inbar.ba

oktobar 2016

SAVJETOVANJE STVARANJE KVALITETNOG TIMA POČINJE DOBRIM OGLASOM

Zaposleni su ambasadori brenda U oblasti ugostiteljstva je možda najvidljivije koliko imidž i reputacija zavise od samih zaposlenih i njihovog odnosa prema krajnjim korisnicima usluga i koliko utječu na rast proﬁta

Ugostiteljstvo je oblast koja je poznata po velikoj fluktuaciji zaposlenih. U uslovima kada postoji deficit kvalitetnog kadra, jedan od najvećih izazova za poslodavca je kako privući i zadržati kvalitetne ljude. Iz iskustva web stranice Poslovi.infostud.com veliku ulogu u ovom procesu ima atraktivnost samog poslodavca i reputacija koju o sebi gradi u javnosti. Iako je bitno šta poslodavac traži od svog budućeg zaposlenog, još je bitnije šta mu zauzvrat nudi.

Najtraženije pozicije u oblasti ugostiteljstva U oblasti ugostiteljstva je možda najvidljivije koliko imidž i reputacija zavise od samih zaposlenih i njihovog odnosa prema krajnjim korisnicima usluga i koliko utječu na rast profita. Jedno od najtraženijih zanimanja tokom prošle godine bila je pozicija kuhar, drugim riječima, poslodavci su mnogo češće raspisivali konkurse za ovu poziciju, nego što su kandidati na njih aplicirali.

Pozicije za koje se najčešće raspisuju konkursi u ugostiteljstvu • • • • •

konobar kuhar šanker recepcioner menadžer ugostiteljstva

www.inbar.ba

oktobar 2016

Poznato je da firme koje važe za atraktivne poslodavce, lakše plasiraju svoje usluge na tržištu, imaju manju fluktuaciju zaposlenih, i lakše dolaze do kvalitetnih zaposlenih. Zato se postavlja pitanje kako doći do kvalitetnih ljudi i zadržati ih u svom timu. Prvi utisak počinje oglasom. Zašto je oglas bitan Oglas je brend poslodavca, to je prilika da se predstavi svim kandidatima i privuče one najbolje. Na tržištu rada kod nas, mnogo je onih koji nemaju posao ili traže bolji. Ipak, dobrih kandidata nema mnogo, a treba imati na umu da se mnogi bore za njih. Nijanse odlučuju za koga će se kandidati odlučiti. Mnoge kompanije smatraju da je dovoljno napisati 2-3 rečenice u tekstu i očekivati da im se prijave najbolji kandidati, ali to se neće desiti. Kandidati neće konkurisati na

vaju da se što bolje upoznaju sa poslodavcem. Pretražuju internet, naloge poslodavaca na društvenim mrežama, pokušavaju da saznaju što više informacija o samom poslodavcu, raspituju se o uslovima rada kod bivših i sadašnjih zaposlenih, pokušavaju da shvate kakva je atmosfera u kolektivu. Šta sve utječe na brend poslodavca Iz iskustva u radu sa kandidatima znamo da na brend poslodavca u velikoj mjeri utječe: • Ono što poslodavac sam govori o sebi (kroz sajt, društvene mreže, PR i marketing kanale). Sajt poslodavca i njegovi nalozi na društvenim mrežama se najčešće pretražuju u potrazi za informacijama o poslodavcu. • Proces selekcije i regrutacije je ključan prilikom formiranja stava o poslodavcu.

Preporuke za poslodavce • Gradite sliku o sebi pri svakom kontaktu sa potencijalnim zaposlenima • Komunicirajte kroz sve kanale koje koristite da pokažete šta vas to čini dobrim poslodavcem • Ne potcenjujte važnost oglasa za posao • Pošaljite povratnu informaciju o ishodu konkursa oglas koji im neće dati jasnu sliku o tome šta se od njega očekuje, za kakvu firmu će raditi, i šta mu firma nudi.

Način na koji je intervju zakazan, susret

Uzimajući u obzir činjenicu da su mnogi kvalitetni ljudi u radnom odnosu i ne pristupaju aktivno pretraživanju oglasa, iako žele da posao mijenjaju, oskudan tekst oglasa bez mnogo detalja teško da može da ih pokrene na razmišljanje i zaintrigira da konkurišu za traženu poziciju. Zato se često i dešava da naši zaposleni kontaktiraju sa poslodavcima i sugerišu im da dopune svoj tekst oglasa.

govori o poslodavcu i predstavlja značajan

Također, ako poslodavac u kraćem vremenskom roku postavlja identične oglase, izaziva podozrenje kandidata i navodi na pomisao da se radi o radnom mjestu na kome se zaposleni često smjenjuju, što sigurno ne doprinosi formiranju dobrog stava o poslodavcu.

informacije o poslodavcu traže upravo

Važan je i pogled iznutra

svom poslodavcu i spremni su da podijele

Nakon pregleda oglasa kandidati pokuša-

u prostorijama poslodavca, slanje povratne informacije o ishodu konkursa mnogo komunikacioni kanal. Jedan od najgore ocijenjenih segmenata u procesu selekcije i regrutacije je izostanak povratne informacije o ishodu konkursa za posao. • Ono što zaposleni govore o poslodavcu. Najveći ambasadori svakog brenda su zaposleni, sa njima korisnici usluga dolaze u dodir, ali isto tako i budući zaposleni i prve od njih. Za privlačenje kvalitetnih i dobrih ljudi u timove, prvi preduslov je stvaranje zdrave atmosfere za rad, u kojoj poslodavac poštuje svoje obaveze i omogućava zaposlenima da napreduju i razvijaju se. U takvoj atmosferi zaposleni rado govore o svoja dobra iskustva.

www.inbar.ba

oktobar 2016

INDIZAJN PLANIRANJE OTVORENIH PROSTORA UGOSTITELJSKIH OBJEKATA

InDizajn Ukoliko je bašta orijentisana ka ulici ili drugom javnom prostoru, radnja ﬁlma treba da se smjesti u već postavljenu scenograﬁju. Sa druge strane, izolovani vanjski prostori - atrijumi, unatrašnja dvorišta ili krovne terase, pružaju mnogo više mogućnosti eksperimentisanja stilovima i formama

Ambijent dostojan okruženja

www.inbar.ba

Pažnja, snima se... akcija! Jedan od dana u godini koji nam nepogrešivo ostaje urezan u pamćenje je dan “kada smo prvi put sjedeli napolju”. Na taj način ritualno slavimo kraj hladnih dana, kao zmija mijenjamo odjeću i opsjedamo bašte omiljenih kafića i restorana. Postajemo glavni glumci filma koji se snima svake godine. Duboko udišemo svjež vazduh, šeretski stavljamo sunčane naočale i naručujemo pivce, ili kafu ako je suviše rano. Endorfin lumpuje, osmjehujemo se i uživamo u novom početku. Scenografija Prilikom planiranja otvorenih prostora ugostiteljskih objekata, veoma je bitno uklapanje u okruženje. Ukoliko je objekat orijentisan ka ulici ili drugom javnom prostoru, radnja filma treba da se smjesti u već postavljenu scenografiju. Potencijalni gosti, samim tim što se nalaze u blizini objekta, pokazuju određene želje i očekivanja u tom trenutku. S druge strane, izolovani vanjski prostori, naprimjer atrijumi, unutrašnja dvorišta ili krovne terase, pružaju mnogo više mogućnosti eksperimentisanja stilovima i formama. U tom pravcu treba planirati sve elemente koji čine baštu ugostiteljskih objekata, a u propisima i pravilnicima stoji da su to: stolovi i stolice, po potrebi sjenilo, podna platforma, ograda, žardinjera, rasvjeta, pano za izlaganje menija i cjenovnika, i drugi. Svi ti elementi i materijali moraju da budu pažljivo odabrani i otporni na vanjske utjecaje. Osim estetskih, neophodno je da se ispoštuju

oktobar 2016

i mnogobrojni propisani uslovi koji se tiču bezbjednosti gostiju, neometanja pješačkog i automobilskog saobraćaja, kao i nesmetanog rada komunalnih službi. U posljednje vrijeme, posebnu pažnju privlači pitanje sjenila, bilo da su u pitanju suncobrani, tende ili nadstrešnice. Praksa je pokazala da raznolikost boja i formi, gdje je sve prepušteno slučaju, ličnoj savjesti i smislu za estetiku, ne funkcioniše i jednostavno ne stoji našim kontinentalnim gradovima, dok na drugim meridijanima šarenolikost, koja se često graniči sa kičom, djeluje veoma šarmantno i uzbudljivo. Pa kad je već tako, neka onda svod studija bude svijetlosivkastobeškastošućmurasto. Tu barem nema greške! Kada je u pitanju vanjska rasvjeta, ona treba da bude takva da ne ometa saobraćajnu, stambenu ili drugu namjenu objekta. Nepoželjni su jaki izvori svjetlosti i farovi sa raznobojnim filterima. Treba se osloniti na zvjezdano nebo, mjesečinu i uličnu rasvjetu. Tako ćemo imati mekše sjenke na licima. Ostaje da se gosti udobno smjeste u stolicu, šank ili separe i dobro odigraju ulogu, dok ketering tim obavlja svoj dio posla. Naravno, uvijek će biti onih koji više vole da samo prošetaju, posmatraju i uživaju u filmu sa strane. Nekoliko tipova bašta ugostiteljskih objekata Najčešće srećemo bašte postavljene u gradskom jezgru u zoni trotoara, gdje najveću vrijednost predstavlja samo okruženje,

oktobar 2016

www.inbar.ba

odnosno ritam grada. Takvi objekti predstavljaju srce i dušu grada, gdje svako nalazi svoje mjesto, bilo da je umorni turista ili zaposleni u obližnoj zgradi koji koristi predah od posla. Jedan do dva reda gusto postavljenih stolova, pri čemu je sjedenje uglavnom orijentisano ka ulici. Kod ove vrste objekata, posebna pažnja treba da se posveti vizuelnom identitetu i svim pratećim rekvizitima, budući da je sve izloženo pogledima prolaznika i potencijalnih gostiju. Cjelokupno brendiranje, dizajn loga, menija, cjenovnika, treba da bude pažljivo osmišljeno kako bi nedvosmisleno oslikavalo ponudu i žanr vašeg filma, te tako privuklo ciljnu grupu posjetilaca. Bašta smještena na gradskom trgu pruža nešto više mogućnosti u smislu oblikovanja i funkcije. Café Trussardi je smješten u prizemlju stare milanske palate, u okviru koje se također nalazi i Trussardi concept store. Jednostavnom arhitektonskom formom, savršeno se uklapa u okruženje i obogaćuje ga primjenom ekološki održivog sistema “zelene” gradnje. Odabirom namještaja svedenog dizajna, u kombinaciji sa drvenim detaljima, postiže se željeni nivo prefinjenosti i stila. Bašta je zatvorenog tipa te radi tokom cijele godine.

U posljednje vrijeme, posebnu pažnju privlači pitanje sjenila, bilo da su u pitanju suncobrani, tende ili nadstrešnice. Praksa je pokazala da raznolikost boja i formi, gdje je sve prepušteno slučaju, ličnoj savjesti i smislu za estetiku, ne funkcioniše i jednostavno ne stoji našim kontinentalnim gradovima, dok na drugim meridijanima šarenolikost, koja se često graniči sa kičom, djeluje veoma šarmantno i uzbudljivo.

Bašte ugostiteljskih objekata smještenih u atrijum ili unutrašnje dvorište, ušuškane sa svih strana, odišu intimnošću i toplinom. Smješten u Sevilji, restoran El Pinton je divan primjer harmonije starog i novog. Arhitekte su upotrebom drveta i metala u pastelnim bojama stvorile ambijent koji je dostojan okruženja, jedinstvene tradicionalne andaluzijske arhitekture, kulture, gitara, flamenka... Krovne terase su možda i najatraktivnija mjesta za bašte. Mogućnosti su beskonačne u oblikovnom i funkcionalnom smislu, budući da ima malo ograničavajućih faktora okruženja. Samo je nebo granica. Bilo gdje u svijetu, posjetioci jednostavno mogu da se popnu u bar na posljednjem spratu, naruče omiljeno piće, udobno se smjeste i uživaju u pogledu... Globalno zagrijevanje u službi ugostiteljske djelatnosti Ukoliko i dalje ne vjerujete da se događaju klimatske promjene, dovoljno je da pogledate kroz prozor. Grubo zvuči, ali čini se da je globalno zagrijavanje u službi ugostiteljske djelatnosti. U samo nekoliko dana grijalice zamjenjujete ventilatorima sa prskalicama, pa tako veći dio godine gosti mogu da uživaju u baštama i terasama vaših kafića i restorana.

www.inbar.ba

oktobar 2016

www.inbar.ba

oktobar 2016

Tajne Mediterana u srcu Sarajeva Mjesto gdje će uživati sva Vaša čula, „Čarobna bašta“ u srcu Sarajeva. Restoran LibertAs, savršen spoj boja, okusa i mirisa kojem je nemoguće odoliti. U samom srcu Sarajeva smješten je restoran LibertAs, prvi riblji restoran otvoren još davne 1986. godine i od samih početaka privlačio je istinske zaljubljenike u mediteransku kuhinju i morska prostranstva. Trajno opredjeljeni pripremi hrane i kulinarskih specijaliteta koristeći orginalne metode,a pri tome birajući samo najbolje, najsvježije i najkvalitetnije namirnice, LibertAs je mjesto uživanja u koje se svi rado vraćaju. Nenametljivo luksuzan, stari, a opet novi, sa udobnim i prijatnim ambijentima uz meni vrhunskog standarda, bojama i okusima redeﬁnira poimanje dobre ponude za sladokusce. Pratiti trendove u gastronomji nameće obavezu i praćenja trendove u estetici , enterijerima. Danas restoran nudi potpuno novi ugođaj, a ambijent u ‘’Čarobnoj bašti’’ evocira duh antičkog i neoklasičnog stila. Prema riječima stvaraoca ovog čarobnog ugođaja, osjećaj za ravnotežu i proporcije unutar prostora daju udobnu i intimnu atmosferu, odiše jednostavnošću ali ipak i blagim dodirom ekstavagancije. Bašta je prozračnog kolorita, obogaćena dodatkom mediteraske vegetacije , te modrenog pokretnog krova koji daje iluziju širenja prostora prema nebu. Umijeće i speciﬁčan talenat naših kuhara i profesionalno osoblje omogućava da na meniju ponudimo ukusna i mirisna jela od morske ribe, plodova mora ali i vrhunske mesne i vegetarijanske specijalitete. Desertne kombinacije po vašoj želji i najslađe delicije pripremljene sa mnogo mašte zadovoljit će i najinstačanija čula, a bogata vinska karta obogaćena najkvalitetnijim renomiranim domaćim i svjetskim vinima pružit će potpun užitak. Prostor restorana odiše posebnošću i sa ukupno 90 sjedećih mjesta predstavlja idealno mjesto za okupljanje, bilo za poslovne ili obiteljske trenutke. Radno vrijeme restorana je svakim danom od ponedeljka do nedelje od 10 do 24 sata. Uz restoran se nalazi parking namijenjen gostima. Vaš dolazak ćemo učiniti posebnim doživljajem, vrijednim sjećanja. Dobrodošli u Vaš LibertAs!

www.inbar.ba

Adresa: Restaurant LibertAs Logavina 9, 71000 Sarajevo, BiH. Rezervaciju možete izvršiti na 033 447 -830, mobitel 061/ 030 - 050, 061/049 – 333, 061/049 -333 na e-mail – rezervacije@libertas.ba Ili putem online rezervacije na www.libertas.ba. Pratite nas na www.libertas.ba,

oktobar 2016

www.inbar.ba

oktobar 2016

TRENDOVI THE DRINKS BUSINESS: AMBALAŽA KAO NAČIN INTERAKCIJE SA POTROŠAČIMA

Pametne boce i tipografija sedamdesetih Bilo da je riječ o neobičnoj ilustraciji, poigravanju sa retro motivima ili iskorištenom potencijalu savremenih tehnologija, mnogi će se složiti da je dobro pakovanje jedan od najjačih aduta svakog brenda i pola puta do njegovog uspjeha

Potrošački trendovi, naročito u Velikoj Britaniji i Americi, mijenjaju se nevjerovatnom brzinom. Stoga stara izreka da „slika vrijedi hiljadu riječi“ ništa nije manje relevantna ni u svijetu dizajna i pakovanja alkoholnih pića. Uspješan brend koristi svoj vizuelni identitet kako bi, elegantno i sa željenim efektom, informisao potrošače ne samo šta je unutar boce, već i kakav je njegov personality, odnosno u kom kontekstu komunicira sa konzumentom. Zato i ne iznenađuje činjenica da se proizvođači često oslanjaju na dizajn kako bi pozicionirali brend u odnosu na konkurenciju. Bilo da je riječ o neobičnoj ilustraciji, poigravanju sa retro motivima ili iskorištenom potencijalu savremenih tehnologija, mnogi će se složiti da je dobro pakovanje jedan od najjačih aduta svakog brenda i pola puta do njegovog uspjeha.

www.inbar.ba

oktobar 2016

Kad boce postanu pametne

Diageo nije jedini veliki brend koji se po-

Kombinovanje tehnologije sa tradicionalnim pakovanjem je način da brendovi izgrade nov način interakcije sa potrošačima, ali istovremeno i prikupe vrijedne podatke o tržištu na kom nastupaju i iskoriste ih za unapređenje poslovanja. Jedan od pionira ovog trenda svakako je Diageo, koji je prošle godine predstavio prototip pametne boce za viski Johnnie Walker Blue Label. Koristeći OpenSense tehnologiju, tanani elektronski senzori pokazuju da li je boca otvorena i koja je njena trenutna pozicija u dobavljačkom lancu. Sve što komunikacija zahtijeva od potrošača je da skenira bocu svojim pametnim telefonom. Impresivno, zar ne? Senzori omogućavaju Diageu da pošalje promotivnu ponudu potrošaču dok je boca još uvijek u radnji, ali i recept za koktel kada senzori registruju da je boca stigla na krajnje odredište i da je otvorena. Uvijek biramo tehnologiju koja na najbolji način omogućava ono što naši potrošači žele, objašnjava Venky Balakrishnan, globalni potpredsjednik digitalnog razvoja u kompaniji.

igrava tehnologijama. Belvedere votka,

Svjedoci smo fenomenalne količine digitalne interakcije koja se dešava sa našim brendovima, pa smo pomislili - kako bi bilo da našim bocama damo malo „pameti“? Flaša zna kada je kupljena i kada je otvorena. Mogućnosti koje nam ovo otvara su fenomenalne i tek smo zagrebali po površini šta sve može da se uradi, poručuju iz kompanije.

ative, opisuje pomamu za retro dizajnom

poznata po svojoj „zaleđenoj“ boci sa slikom varšavske kraljevske palate je, nakon potpisivanja multimilionskog ugovora sa James Bond franšizom, lansirala dvije ograničene serije boca koje svijetle uz pomoć LED tehnologije. Urbani drvosječa Dok proizvođači žestokih pića, čini se, svoj marketing grade na novim tehnologijama i modernom nastupu, neki drugi brendovi

Dok se neki brendovi okreću prošlosti da bi gradili budućnost, druge su nove tehnologije tamo već odvele

okreću leđa digitalnom dobu i vraćaju se u prošlost. Milenijalsi - nova generacija potrošača koja nosi nevjerovatan marketinški potencijal - karakteristični su po tome što vole autentične, retro stilove. Oni sa cijelim svijetom dijele sve što rade - postuju, lajkuju, tvituju, šeruju, rigremuju - i virtuelni marketing prepustite njima, ali moraju za nešto da se zakače, smatraju stručnjaci za brending. Abigail Barlow, direktor agencije BD Crekroz efekat „urbanog drvosječe“ - hipstersku generaciju sa afinitetom prema zanatskim, unikatnim brendovima. U Velikoj Britaniji se naročito osjeća ta moderna interpretacija retro kulture. Na drugim tržištima je doživljavaju drugačije ili uopće ne shvataju, kao naprimjer u Rusiji ili Kini, kaže Barlow.

Kombinovanje starih ilustracija i tipografije sa savremenim elementima je antiteza visokoj rezoluciji i svemu što je lijepo fotografisano. To je neka vrsta buntovništva mladih generacija prema digitalnom dobu i vraćanje duha ranijih decenija, kada oni još nisu ni bili rođeni.

www.inbar.ba

oktobar 2016

PREDSTAVLJAMO

RutMap - Interaktivna mapa Pripremio: Adis Brdarić redakcija@inbar.ba

“RutMap - Interaktivna mapa” je projekat koji prati savremene tehnološke standarde u prikazu mapa, rutiranja i virtualnog prikaza ulica. Idejni nosilac projekta BetaTelStudio d.o.o., pristupio je izradi mape koja savremenim korisnicima interneta pruža sve potrebne informacije na način na koji su ti korisnici naviknuti. Ovo je prvi takav servis u Sarajevu i Bosni i Hercegovini koji omogućava virtualni prikaz ulica, pojedinih objekata od privrednog i turističkog značaja, omogućava interakciju između korisnika i servisa te jednostavniju orijentaciju u gradu i Kantonu Sarajevo. Po uzoru na slične projekte u svijetu, servis plasira korisne informacije i na savremen i inovativan način promovira Sarajevo kao turističku destinaciju. Međutim, autor projekta je otišao i korak dalje i uveo dodatni segment – sveobuhvatan prikaz glavnih turističkih atrakcija uz prikaz lokacije, virtualni prikaz, pisani opis i audio zapis o datom objektu (na više jezičkih varijanti). Prilikom kreiranja mape korištena su jedinstvena dizajnerska rješenja kako bi servis bio pristupačniji i zanimljiviji za krajnjeg korisnika. Krajnji cilj projekta jeste postaviti Sarajevo na svjetsku mapu korištenja savremenih tehnologija i inovacija u promociji, podići svijest lokalnog stanovništva o značaju usvajanja i razvoja savremenih tehnologija u promociji, unaprijediti imidž Sarajeva (kao turističke i investicione zone), olakšati orijentaciju stranih i domaćih turista. Priča RutMap počela je kao web verzija servisa koja se pojavila pod nazivom Sarajevo360. Sarajevo360 je vizuelno izgledao kao mapa, ali u pozadini cijelog sistema nije bila maping platforma sa kordinatnim sistemom kao što je to danas sa RutMap platformom. Servis Sarajevo360 dosta je dobro prihvaćen od strane korisnika te se počelo razmišljati o razvoju novog još boljeg za cijelu Bosnu i Hercegovinu, a možda i šire. Sarajevo360 je već u kratkom vremenskom roku dostigao milionske brojeve klikova korisnika iz cijelog svijeta, a slične trendove je nastavio novi servis koji je nazvan RutMap. RutMap kao web aplikacija postoji već godinu dana i kao takav bilježi milionsku aktivnost klikova korisnika, a mobilna aplikacija je nešto novo što je nedavno napravljeno, ali to će svakako u budućnosti biti jedan od prioritetnih dijelova servisa kada je razvoj u pitanju. U suštini mobilna aplikacija prati web aplikaciju sadržajno sa funkcionalnostima koje mobitel pruža. Mobilna aplikacija je dostupna već 2 mjeseca i skoro ima 5.000 korisnika. Ako uzmemo u obzir da je RutMap jedina mapa za grad Sarajevo sa street view-om, virtual tour-om, većinom ulicama s brojevima, mobilnom aplikacijom s navigacijom...te još mnogo detaljnijih servisnih informacija, dolazimo do zaključka da je od velikog značaja kako za domaće stanovništvo tako i za

www.inbar.ba

turiste. Turisti doslovice mogu iz svoje hotelske sobe da virtualno prošetaju do određene lokacije (restorana, bara, kurtuloroškog, vjerskog ili historijskog objekta od značaja za grad, te mnogim drugim željenim lokacijama) te na taj način, bez lutanja mogu što kvalitetnije iskoristiti boravak u gradu. Ukratko, sve što im treba od servisnih informacija je u njihovom džepu, ističe naš sagovornik Elvir Salčinović. Bitno za istaći jeste da ugostitelji imaju velike koristi od aplikacije. Korisnik preko aplikacije može dobiti sve informacije o lokalu, od ulice, kontakt telefona, maila pa sve do virtualnog prikaza lokala i detaljnog opisa. Aplikacija omogućava da vam se izlistaju lokali u vašoj blizini, tako naprimjer ukoliko želite da pojedete nešto, aplikacija učita vašu trenutnu lokaciju te izlista najbliže lokale gdje možete nešto pojesti i sve to možete koristiti bez internet konekcije odnosno u oﬄine modu što je jako bitno za strane turiste. RutMap ima kategoriju dešavanja koja također omogućava promociju dešavanja na servisu. Ukratko, ugostitelji dobiju mini web site na servisu. Materijale mogu koristiti i u druge online marketinške svrhe. O tome ko može biti uvršten na RutMap Salčinović ističe: tu mogu

oktobar 2016

biti svi, imamo besplatne pakete koji uključuju lokaciju objekta i osnovne informacije. Korisnici sami mogu dodati svoj objekat na servis. Pored besplatnog paketa imamo i komercijalne pakete koji ukljkučuju izradu detaljnijeg prikaza vitual tour, fotograﬁje, logo na pinu i sl. i bolju vidljivost odnosno isticanje prilikom korištenja aplikacije. Svakodnevno se radi na bazi, tako da je pitanje vremena kada će se svi naći na servisu. RutMap trenutno ima samo grad Sarajevo, ipak cilj je da se proširi na ostale bh. gradove, te gradove regiona. Radi se na tome da u budućnosti cijela BiH bude na servisu. Prateći trendove stvara se bolja promocija turističke zajednice, na ovaj način sve se podiže na veći nivo, u skladu sa očekivanjima na tržištu. RutMap ni po čemu ne zaostaje u odnosu na svjetske servise, tako da svi oni koji dolaze u Sarajevo bilo turistički, bilo poslovno mogu preko Rutmapa dobiti sve servisne informacije na isti način kao i preko servisa koje koriste u svojim matičnim razvijenim zemljama.

oktobar 2016

GASTRO KUTAK

Sake Maki Sushi role, ili ‘makizushi’ na japanskom, je ono što većinu ljudi asocira kada misle o sushiju. Makizushi se pravi tako što se nadjev umotava u rižu i nori algu. Ovaj recept pokazuje kako napraviti osnovni makizushi, koji se potom može puniti s bilo kojim nadjevima. Ovladajte tehnikom i budite kreativni.

www.inbar.ba

oktobar 2016

Sastojci: 100g sushi riže 1 list nori alge 2 kašičice sushi sirćeta umak od soje wasabi đumbir Da bi se dobila Sushi riža, japanska bijela riža se miješa s posebnim sushi sirćetom. Nakon što ste pripremili sushi rižu, morat ćete početi postavljanje pripremnog prostora. Stavite list Nori alge na prostirku za valjanje te pokrite dvije trećine na jednoj strani nori alge sa sushi rižom cca 1cm debljine. Dodajte svoje sastojke u liniji na vrhu sa rižom u sredini. Možete odabrati bilo koju kombinaciju sastojaka. Koristeći drveni valjak počinjemo valjati sastojke. Vlaga iz riže će pomoći da se sastojci drže zajedno. Kada završite sa valjanjem možete izrezati svoje role u 6-8 komada i poslužiti sa soja sosom, wasabi, sushi đumbir i šoljicom Sencha zelenog čaja.

www.inbar.ba

oktobar 2016

GASTRO KUTAK

Najčudniji restorani na svijetu Postoje restorani u svijetu koji, za zahtjevnije mušterije, nude mnogo više od dobre hrane i brze usluge. Svi ovi restorani su u svakom slučaju veoma speciﬁčni. Pri tome se prvenstveno misli na strukturu i lokaciju samih restorana, koja je sve, samo ne tradicionalna. Tako možete večerati u toaletu, da vas poslužuju nindže ili čak pod vodom. Njihov adut ne leži isključivo u ukusnoj hrani i ljubaznom osoblju, već i u utisku da ste proživjeli nešto do tada neviđeno.

Redwoods Treehouse, Warkworth, Novi Zeland Ovaj restoran je bukvalno izgrađen u prelijepom parku Sekvoja u Aucklandu. Koncept gradnje ovog restorana je u početku bio promotivni pošto je sagrađen za samo 66 dana. Veoma kratko je bio otvoren za javnost, a sada je isključivo otvoren za privatne i unaprijed zakazane svečane događaje i večere. Sagrađen je 2008. na 40 metara visokom drvetu sekvoje, sa kapacitetom 30 mjesta.

The Bubble Room – Otok Captiva, Florida Otvoren 1979., ovaj restoran ukrašen je klasičnim igračkama iz 1930. god. i 1940. god. Počeo je kao mali restoran, a danas je izrastao u multi-tematski restoran. Osoblje je je ovdje poznato kao „bubble skauti“ i svako od njih nosi različite lude šešire. Električni vozići igračke nalaze se posvuda i fotograﬁje scena starih ﬁlmova ukrašavaju zidove ovog restorana. Za vrijeme Božića tu je i Deda Mraz kao i vilenjaci. Muzika koja se pušta u ovom restoranu je ona od 1920. do 1940. Omiljena jela su ona još od vremena kad se restoran tek otvorio, kao što je socra sir.

O.Noir - Toronto, Kanada

Večera na nebu, Montreal, Kanada Imate apetit za velike nadmorske visine? Porijeklom iz Belgije, koncept uključuje dizalicu koja podiže goste koji su čvrsto vezani za stol i stolice. Jedino se osoblje može slobodno kretati i to samo u ograničenom prostoru. Danas su ovakvi restorani internacionalna pojava.

Večera u mraku postoji već duže vrijeme, ali koncept je prvi put predstavljen u Kanadi 2006. godine sa otvaranjem restorana O.Noir u Montrealu, a onda i na drugoj lokaciji u Torontu 2009. godine. Filozoﬁja ovog restorana je da se jede u mraku čime se povećavaju ostala čula, okusa i mirisa. Baterijske lampe, mobiteli i svjetlosni satovi su zabranjeni. Večera počinje u baru gdje gosti naruče jelo, a onda ih konobar odvede do njihovog stola, gdje dvosatna večera počinje s tim da vam objasne gdje se šta nalazi na stolu.

www.inbar.ba

oktobar 2016

Sigurna kuća - Milwaukee, SAD Ovaj restoran ima poprilično neopis i v eksterijer, ali se čini da je upravo u tome stvar. Sve je vezano za špijunske teme i baziran na CIAinoj deﬁniciji sigurne kuće. Nigdje nećete naći znak za oglašavanje ovog restorana, a čak morate znati i lozinku da biste ušli. Ako se ikada nađete u Milwaukeeu, ovaj restoran vrijedi pronaći, ali pssst, niste ovo čuli od nas.

De Kas, Amsterdam, Holandija Manje čudno nego zadivljujuće. Zamislite restoran koji samo nudi jela od najsvježijih namirnica. Kada kažemo najsvježijih mislimo na to da su ubrani netom prije nego što su servirani. Dobrodošli u „De Kas“, stari staklenik u Amsterdamu koji je trebalo da bude srušen 2001. godine, ali ga je spasio ambiciozni šef Gert Jan Hageman koji je pretvorio ovaj stari staklenik u restoran. Mediteransko povrće, bilje i jestivo cvijeće se uzgaja u stakleniku i vrtu blizu restorana, a šef Hageman se može naći kako uzgaja, sadi, zalijeva povrće i bilje.

Ithaa restoran pod vodom, Rangali ostrvo, Maldivi Ovaj restoran nalazi se na Ostrvu Rangali, na Maldivima. Ovo je predivni podvodan i intimni restoran (kapacitet 14 sjedećih mjesta), smješten 16 metara ispod razine mora. Otvoren 2005. godine, ovaj restoran je kompletan u staklu, a njegov meni se sastoji od plodova mora, rebarca, teletine, i drugih jela. Sa akrilnim krovom, u restoranu imate pogled na morske životinje i kristalno čisto more. Dok cink premaz štiti od korozije, morske izrasline prijete da unište ovaj restoran. Rezervišite svoje mjesto dok još možete.

Nindža New York, New York, SAD U pregledu za New York Times Frank Bruni opisuje ovaj restoran kao podzemni labirint. Tamo vas dočekuju nindže. Dizajniran tako da izgleda kao iz 15. stoljeća kao iz malog feudalnog sela. Ukoliko odlučite da posjetite ovaj restoran nemojte se prepasti kada iz zidova počnu da iskaču nindže, koje će vam prikazati svoja umijeća sa noževima i vatrom.

Moderni toalet – Taipe, Tajvanska oblast, Kina Ova čuvena ideja nastala je od vlasnika koji je čitao dok je sjedio na wc šolji. U početku je samo prodavao sladoled od čokolade u posudama u obliku wc šolje, ali kasnije je čitav restoran uređen u stilu kupatila. Udobnost mu baš i nije na naročitom nivou, obzirom da gosti sjede na toalet šoljama, a cijela dekoracija je u simbolima mjesta na koje “i car ide pješke”.

Kayabukiya Tavern, Ucunomija, Japan Bio je to još jedan tradicionalan japanski restoran. Sve do 2008. godine kada je doživio internacionalnu popularnost zahvaljujući radu svoja dva konobara. Ništa ne bi bilo čudno da to nisu bile dvije makake, vrsta majmuna koja pretežno živi u Japanu. Sve je počelo onog trenutka kada su životinje, inače ljubimci bračnog para koji drži restoran, počele samoinicijativno da ponavljaju ono što je osoblje radilo. Oduševljeni reakcijom mušterija i spretnošću kojom su makake obavljale svoj novi posao, vlasnici su odlučili da im za stalno prepuste ulogu konobara. Majmuni imaju zaduženja da preuzimaju papiriće sa narudžbama, donose naručeno i da prinesu peškire mušterijama kako bi ovi obrisali ruke. Za svoj rad, umjesto napojnice dobijaju sjemenke soje, svoju omiljenu hranu. Vremenom, broj majmuna-konobara povećao se na pet, što uslugu u ovom restoranu čini jedinstvenom u cijelom svijetu.

www.inbar.ba

oktobar 2016

PIVSKI KUTAK PREDVIĐANJA

Novi pivski ukusi za manje novca? Iako smo već u destom mjesecu 2016., nije zgoreg da predstavimo aktuelne pivske trendove i pogledamo kako se oni razvijaju u svijetu.

Autor: Konstantin Milutinović, vlasnik i urednik web stranice www.gdenapivo.rs

Novi talas voćnih piva Kada se pomenu voćna piva, prva asocijacija su radleri. Ipak, u ovom slučaju, riječ je o pravim voćnim pivima. Prema predviđanjima, očekuju nas piva sa lubenicom, bobičastim i koštunjavim voćem... Ono što je još interesantnije, to neće biti samo klasični ejlovi ili pilsneri, već stilovi poput IPA, pšeničnog piva i čak stauta obogaćenih voćem.

Pivska tehnologija Razvoj pivske scene je nemoguć bez pivopija, a u današnjem digitalnom svijetu imperativ je doći do ljubitelja piva i van pabova. Pivske društvene mreže, poput Untappda ili popularnog servisa za dostavu piva širom SAD-a Drizly, najbolji su primjer kako pronaći pivopije i komunicirati sa njima daleko od šanka. Također, pivarima su bitni podaci svojih mušterija, a ko će im to bolje dati od digitalnih tehnologija.

www.inbar.ba

oktobar 2016

Utjecaj kafe Molim vas, jedno kratko pivo sa mlijekom i čašu vode – iako karikirano, ovako nekako bi trebalo da izgleda poručivanje piva u narednim mjesecima. Utjecaj kafe, odnosno popularnost kafeterija i kraft kafenisanja, doveo je do logične sinergije kafe i piva. Naravno, kafeni staut ili čak porter nije nikakva novina, ali jeste povećano interesovanje za ove stilove uz eksperimentisanja sa kvalitetnim kafama. Kad pogledate da se i velike pivare interesuju za ove “kafene” stilove jasno je da ćemo ih uskoro sve više viđati u pabovima.

Kiselkasta piva Belgijske pivare, poput briselskog Cantillona, poznate su po kiselim (sour) pivima, koja odležavaju u buradima ili u otvorenim fermentorima (takozvana divlja piva). Kako bi se dobila ova prijatna kiselina, pivo često leži mjesecima i zbog toga se prodaje u ograničenim količinama i sa višom cijenom. Kako se interesovanje za ovaj stil rasplamsava, tako su mnogi pivari odlučili da malo ubrzaju proces i dobiju kiselinu na drugi način – korištenjem mliječne kiseline. Na ovaj način, kiselo pivo je spremno za samo nekoliko sedmica.

Kraft pivo će biti jeftinije Da li je ovo samo „pivska patka“ ili realno stanje na tržištu, saznat ćemo do kraja godine. Ali ono što je sigurno je da je tim sa Univerziteta Pensilvanija pronašao način da ubrza fermentaciju piva čak devet puta. To bi trebalo da znači da će male pivare biti u stanju da ubrzaju svoju proizvodnju i povećaju količine bez velikih ulaganja u opremu. Također, logično bi bilo da i cijene tada krenu dolje i da se kraft pivare još više uključe u borbu za pivsko tržište.

www.inbar.ba

oktobar 2016

PIVSKI KUTAK LAMBIC: VRHUNAC PRIRODNOG PIVARSTVA

Divlje i neobuzdano, a tako dobro Craft pivarstvo je pokret nastao u SAD-u prije tridesetak godina kojim ljudi, koji kuhaju pivo u kućnim uslovima, žele pokazati i dokazati kako mogu napraviti bolje pivo od velikih industrija

Pripremila: Antonia Bošnjak, redakcija@inbar.hr Izvor: www.allaboutbeer.com

Ako bi se koncept terroira mogao primijeniti na pivo, onda bismo to svakako učinili kad govorimo o divljem lambicu koji spontano fermentira. Pravi lambic proizvodi se samo u Bruxellesu i dolini Seine (Pajottenland Zennevallei) u Flamanskom Brabantu. U tom se kraju pivari strogo pridržavaju kraljevskog dekreta iz 1965. godine u kojem stoji da to pivo mora sadržavati najmanje 30% domaće neslađene pšenice, mora vreti spontano, uz dodatak staroga hmelja (surennés) i mora se kuhati u Bruxellesu ili najdalje u krugu od 15 kilometara. Samo tako striktno proizveden lambic može dobiti etiketu oude, potvrdu tradicionalne metodologije u proizvodnji. Lambici su neﬁltrirani, vrlo suhi i mogu biti pohranjeni godinama. Samo rijetke vrste piva prolaze tako zanimljivo i raznovrsno putovanje od rođenja do zrelosti. Svaki je zavoj neobičan, a najvažniji su poštivanje uvriježene metodologije i dodir s prirodom. Osim što je samosvojno pivo, lambic je i osnova za miješani lambic, tzv. gueuze, voćni lambic ili pak zaslađeni faro. Pivo se kuha samo u hladnim mjesecima, a starost mu se mjeri ljetima. Proizvodnja Proizvodnja započinje s otprilike jednom trećinom domaće neslađene pšenice i dvije trećine svijetlog ječmenog slada. Samljeveno se žito miješa s vrućom vodom, zatim se dio te guste komine odvaja i nakon prokuhavanja ponovno se vraća u glavnu smjesu. Proces odvajanja/prokuhavanja/ vraćanja ciklički se ponavlja sve dotle dok smjesa ne postane dovoljno prerađena.

www.inbar.ba

oktobar 2016

Vrste Osnovni čisti lambici uglavnom su rezervirani za cafée u okolici Bruxellesa, a punjeni su u bačvice ili boce, mladi (jonge) ili stari (vieux). Cantillon je jedina iznimka, samo on izvozi Grand Cru, čisti nemiješani lambic. Gueuze je miješani lambic koji se najčešće sastoji od tri različita ljeta (godišta). Svaka je serija lambica unikatna, pa je miješanje gueuzea djelo vrlo vještog umjetnika zvanog steker (stručnjak za miješanje). Katkad se za željeni karakter piva uzima više berbi. Za voćne verzije jednoljetni se lambic pretače u bačvu s voćem i potakne se sekundarna fermentacija. U proizvodnji voćnih lambica najčešće se koriste višnje (kriek), maline (framboise), crni ribiz (cassis) i breskve (pêche). Pivovare lambica čuvarice su tog piva, divljeg i neobuzdanog, ali održavanog pod budnom paskom svojih vlasnika. Lambic je popularniji no ikad, a u Sjevernoj Americi potaknuo je vrlo rasprostranjeni pokret varenja divljeg, kiselkastog, u bačvama čuvanog napitka. Ipak, nema nam do originala, istančanog djela majstora Staroga svijeta, pivarstva kakvo je zamislila priroda.

Taj prolongirani proces postupno vodi smjesu kroz kritične točke enzimske temperature i pretvara sastojke u jednostavnije spojeve koji ne uništavaju mikrobe. Kuhanje traje 6 do 8 sati, pri čemu nastaje vrlo koncentrirana sladovina i dolazi do daljnje razgradnje škroba i bjelančevina i produbljivanja boje od blijedozlatne do svjetlojantarne. Stari hmelj, bez okusa i mirisa, ali vrlo učinkovit antiseptik, dodaje se tokom kuhanja. Vruća se sladovina zatim premješta u tzv. koelschips – plitke bazene u višim prostorijama pivovare, na hlađenje preko noći. Prozori se otvore i sladovina je izložena mozaiku domaće mikroflore koja struji iz okoliša. Propuh uskomeša i mikrobe u unutrašnjosti zgrade, koji su se ondje možda i stoljećima taložili. Nakon noćnog hlađenja, nabujala se sladovina pretače u drvene bačve, kako bi i dalje fermentirala te dozrela. Sladovina se dalje prepušta kvascu i bakte-

rijama, oko 100 njihovih sojeva neprekidno se prevrtljivo bacaka, jer uslovi poput pH vrijednosti te rezidualnih ili metaboličkih nusproizvoda, više odgovaraju čas jednima čas drugima. Svi ostavljaju svoju jedinstvenu posjetnicu i rade u simbiozi. Najjače su upregnuti sojevi kvasaca Saccharomyces i Brettanomyces te bakterije poput Enterobacter, Lactobacillus i Acetobacter. Vrenje i dozrijevanje traje od nekoliko mjeseci do nekoliko godina, ovisno o sudbini lambica. Sojevi Saccharomyces omogućuju normalnu fermentaciju i razrjeđivanje. Acetobacter (vinska bakterija) potiče upotrebu etanola iz osnovne fermentacije kao hranjive tvari. Poslije nekoliko mjeseci bakterije mliječne kiseline, Pediococcus i Lactobaccilus imaju svoju priliku i zakiseljuju lambic. Konačno, Brettanomyces lambicus i bruxellensis (nazvane po pivu odnosno gradu) trude se da mu tokom dozrijevanja zajedno s oksidacijskim sojevima daju onu zavidnu pljesnivost.

Samo ime lambic ima zagonetnu i dvosmislenu etimologiju. Može se odnositi na grad Lembeek u dolini Seine (Flandrija) ili Lembecq (Francuska), što je došlo od riječi alembic, koja označava vrstu sprave za destiliranje ili, pak, od latinskog lambere, što znači pijuckati.

oktobar 2016

www.inbar.ba

POSLOVANJE

The Oktoberfest: “O’zapft is” – Čemu tolika uzbuna? U mjesecima septembru i oktobru, odjednom se na sceni pojave Lederhosen i Dirndl haljine. Ljudi iz čitavog svijeta se sastaju kako bi uživali u nekim od omiljenih stvari: hrana, piva, i muzika. Gdje? Na Oktoberfestu!

www.inbar.ba

oktobar 2016

Piše: Jan-Peter Stölken

Putovanje u prošlost: Porijeklo Oktoberfesta Sve je počelo 1810. i to u oktobru. Kad je bavarski princ Ludwig oženio princezu Therese iz Saxony-Hildburghausen, kraljevska slavlja su trajala nekoliko dana i uključivala su konjske trke za javnost. Nakon toga, odlučeno je da će se slični festivali održavati svake godine od početka oktobra. Oktoberfest je rođen. Vjerovali ili ne, ispijanje piva se dodalo kasnije – kao i produžetak festivala. Nije samo postao 16-dnevni event, nego je također pomjeren naprijed do početka septembra – u nadi za boljim vremenskim uslovima. Moderni “Weisn’n” i šta “O’zapft” ustvari znači? Münchenski Oktoberfest je svjetski poznat. Više od 6 miliona lokalnih i stranih posjetilaca iz čitavog svijeta pređu put to “Wies’n”. “Wies’n” je skraćenica za lokaciju Oktoberfesta, Theresienwiese. Tu su se održale konjske trke tokom vjenčanja princeze Therese. To je jednostavna bilo polje ispred gradske kapije. Danas, Wies’n leži u centru Münchena. Moderni Oktoberfest u Münchenu sadrži zabavne vožnje, mnogobrojne standove hrane sa ukusnim bavarskim specijalitetima i – najvažnije od svega – velike šatore sa pivom i prostorom za hiljade gostiju i sa bendovima koji sviraju tradicionalnu, kao i parti muziku. Posjetioci vole da se oblače u Dirndl haljine i Lederhosen. Ne samo da vole to, nego se to manje-više očekuje od svakog Wies’n posjetioca. Ali festivali ne počinju prije nego što gradonačelnik Münchena otvori prvo burence piva i izjavi “O’zapft is!” (“Otvoreno je!”). Tradicija nikad ne stari. Nakon zvanične ceremonije otvaranja, svi se mogu pridružiti, dići čaše i reći “Prost” (“Živjeli”). Oktoberfest putuje svijetom Uspjeh Oktoberfesta ne završava u Münchenu. U septembru se održalo nekoliko Oktoberfesta širom Njemačke. Ovaj festi-

val održava se i u Americi, ali također i u Australiji, Aziji i Africi. Oktoberfest može trajati jedan dan, 16 dana (kao originalni München Oktoberfest) jednu sedmicu ili tri sedmice. Može se održati u baru, restoranu, pivskom šatoru, ili na festivalskom području sa nekoliko šatora. To je najveći narodni festival na svijetu. Oktoberfest u Qingdao (Kina) privlači više od 3 miliona posjetilaca, oko 500.000 posjetilaca bude u Cincinnatiju u Sjedinjenim Američkim Državama. Ukoliko imate priliku da posjetite ove festivale nemojte to propustiti. Pijte njemačko pivo i uživajte tipičnoj Oktoberfest hrani: Hendl (pržena piletina), kobasice i pereci, i ovo su samo neka od jela. Pored muzike, njemačke hrane i odličnog njemačkog piva, igre su također veliki dio autentičnog Oktoberfest partija. Muškarci i žene podižu pivske čaše, pokušavaju pobijediti u vuci konopca, ili igri zvanoj Ringthe-Bell (Hau den Lukas) Ljudi vole bavarsko pivo Ljudi vole bavarsko pivo koliko vole i bavarske tradicije. Noć na Oktoberfestu čini se kao povratak u prošlost i putovanje u Bavarsku. Sarajevo Oktoberfest Sarajevo je proslavilo svoj sopstveni Oktoberfest ove godine 15. septembra u Pivnici HS. Organizovali su ga AHK/Delegation der Deutschen Wirtschaft u Bosni i Hercego-

vini u Sarajevu koji su ponudili njemačku hranu, igre i naravno njemačko pivo. Njemački ambasador u Bosni i Hercegovini Christiane Hohmann, prihvatila je čast otvaranja prvog burenceta. Atmosfera je bila fantastična i to je očigledno bila noć koja će se pamtiti. Njemačka piva dostupna na Sarajevskom Oktoberfestu proizvedena je pod licencom Sarajevske Pivare. Loklana pivara počela je sa proizvodnjom Oettinger piva u januaru 2016. Oettinger Weissbier prvi put je proizveden ove godine u aprilu. Lokalni Oktoberfest je bila idealna prilika da se Oettinger pivo ponudilo publici. Iskrena tradicija Šta je zapravo Oktoberfest? Šta ga čini tako posebnim i privlačnim za naša srca? Zašto privlači toliko ljudi širom svijeta, godinom za godinu? Oktoberfest je mnogo više od festivala piva. To je više event ukorijenjen u tradiciji. A ljudi slave i vole tradicije. Tradicije su konstante u promjenjivim vremenima. One su kao sigurna luka. Oktoberfest je također mjesto gdje ljudi dolaze zajedno. Gdje plešu i piju sa strancima. Zaboravljaju na razlike i imaju isti cilj, a to je da se dobro zabave, da zaborave na svoje problem, i da budu ujedinjeni. Svi nose istu tradicionalnu odjeću tj. Lederhosen i Dirndl haljine koje ih čine jednakima. Sve ovo stvara osjećaj zajedništva. I na kraju ljudi zaborave na svoje svakodnevne problem i na razlike, budu otvorenog srca i brižni. Na Oktoberfestu svi slave momenat. Da budu zajedno. Da ostave svakodnevni život. Da sklope nova prijateljstva-preko granice. Bosanci koji su slavili zajedno sa svojim njemačkim prijateljima su veoma dobar primjer ovoga. I ova tradicija nikada neće zastariti.

www.inbar.ba

oktobar 2016

PIVSKI KUTAK ISTRAŽIVANJE NIELSEN

e m e j i r v Pravo

A J I P O V I P te e d u b a d

Da će 2016. biti dobra godina za pivsko tržište pokazuje porast prodaje od 4,6% u odnosu na prošlu godinu Izvor: Nielsen, www.nielsen.com

Sudeći prema sprovedenoj Nielsen anketi, u posljednjih 12 mjeseci, zaključno sa 19. martom ove godine, devet od 10 (88%) američkih konzumenata piva smatra da je odličan trenutak biti pivopija. Kada se vratimo činjenici o rastućem broju dostupnih piva konzumentima, shvatit ćemo da je njihova pasija potpuno opravdana.

Uprkos tome što vino i žestoka pića predstavljaju izazov za kategoriju piva, ovo piće nastavlja da raste količinski, ostvarujući godišnju prodaju od 36 milijardi dolara u trgovačkim lancima koje Nieslen skenira (nisu uključeni restorani i barovi). Zasada, izgleda da će se ovaj trend nastaviti. Da će 2016. biti dobra godina za pivsko tržište pokazuje porast prodaje od 4,6% u odnosu na prošlu godinu. Također, različiti segmenti, u okviru ovog tržišta, pokazuju porast: prodaja kraft piva je porasla za 14%, dok je prodaja uvoznih piva „skočila“ na 10,7%, u poređenju sa istim periodom u 2015. (zahvaljujući visokom porastu prodaje uvoznih meksičkih piva). Inovacije u kategoriji, također, doprinose njenom općem rastu. Dakle, ko su ove pasionirane pivopije koje doprinose ovom rastu? Iako bi mnogi pomislili da se radi o milenijalsima, koji su u životnom razdoblju od 21. do 29. godine, zapravo samo njih tridesetak anketiranih zaista sa entuzijazmom je govorilo o pivu. Nevjerovatnih 95% ispitanika, uzrasta od 30 do 39 godina, izjavilo je da je odličan trenutak biti pivopija. Vjerovatno da je ova starosna grupa dovoljno stara da cijeni raznovrstan izbor piva, koji

www.inbar.ba

oktobar 2016

im je dostupan, za razliku od mlađih i manje iskusnih. Naprimjer, oni više uživaju u isprobavanju novih vrsta piva i veoma cijene domaća piva.

ljena. Oni koji su nešto stariji (25-29 godina) manje je vjerovatno da će promijeniti svoje navike u ispijanju piva sa promjenom sezone (njih 46% hoće).

vo su zanatske pivare te koje predvode tržište piva. U Sijetlu, naprimjer, četiri od top pet najpopularnijih kraft pivara su iz tog regiona.

Sezonska piva - kao što je, naprimjer, pivo sa budevom - tu su da “pomognu” u ponudi konzumentima da rotiraju stilove i okuse, ali ne okreću se sve pivopije sezonskim ponudama kao omiljenim pivima. Samo 40% regularnih pivopija je reklo da im se omiljena piva mijenjaju sezonski. Kako bilo, mlađi konzumenti se više slažu sa ovom izjavom. Pivopije koje su u tridesetim (59%) najčešće prisvajaju sezonske ukuse kao omiljene i mlađi (21-24 godina) imaju slične preferencije – 56% njih kaže da su im sezonska piva istovremeno i omi-

Generacija bumersa (rođeni između 1946. i 1964.) uglavnom favorizuje cjelogodišnju ponudu – samo njih 26% kaže da im se omiljeno pivo mijenja sezonski. Tako je vjerovatno, jer su oni ustanovili svoje favorite ranije, u vremenima kada je kraft scena bila manje razvijena.

Sa svim navedenim sklonostima potrošača i obiljem ponude u trgovinama i barovima, nema sumnje da je vrijeme za zaljubljenike u pivo odlično. To istovremeno znači i da je pogodno vrijeme biti distributer ili prodavac piva. Mogućnosti su mnogobrojne za sve one koji se uklapaju u ove trendove – od milenijalsa koji tek počinju da se zaljubljuju u pivo, onih konzumenata sa “dužim stažom”, stalnih posjetilaca pabova i neprestanih “istraživača” lokalnih zanatskih piva ili onih koji su već sad uzbuđeni zbog ljetnjeg piva sa grejpfrutom koje stiže.

Kada govorimo o zanatskim pivima, lokalna piva su u centru pažnje. Dok 64% od svih konzumenata piva kaže da su fanovi lokalnih piva, ta brojka je znatno viša kada govorimo o kraft pivima – 86% konzumenata. I na mnogim lokalnim tržištima, upra-

www.inbar.ba

oktobar 2016

ŠIROM PLANETE

Jedno tek napravljeno, molim!

IN: Šta pivnicu čini tako posebnom? ‘t IJ: Brouwerij ‘t IJ je posebna zato što je među prvim kraft pivnicima u Holandiji. I, naravno, zato što pravimo najbolje pivo u Holandiji (smeh) IN: Vaša pivnica je na “morate posjetiti” listi mnogih svjetskih turističkih vodiča, ali i omiljeno mjesto Amsterdamaca. Kako vam to polazi za rukom? ‘t IJ: Zato što je mnogo lijep osjećaj kada možete da pijete pivo u istoj zgradi u kojoj je proizvedeno. A i lokacija nam, priznat ćete, ide u prilog. Nema baš svaka pivnica u svom “dvorištu” najveću vjetrenjaču (‘de Gooyer) u Holandiji. IN: Da li su sva piva u ponudi proizvedena na licu mesta? Koliko različitih vrsta služite?

‘t IJ: Sva piva u ponudi su lokalna. Tokom cijele godine nudimo sedam vrsta piva. Nekoliko, kao na primer PaasIJ, IJbok i IJndejaars, sezonska su, a povremeno imamo i specijalnu, limitiranu ponudu. IN: Najpopularnije pivo je...? ‘t IJ : Zatte je deﬁnitivno najpopularnije tokom cijele godine, a tokom ljeta se najviše pije IJwit. IN: Prije 30 godina ste donijeli kraft pivarstvo u Amsterdam. Šta danas izdvajate kao trend? ‘t IJ : Primjećujemo da ljudi sve više piju zanatska, domaća piva, kao i da se sve češće i sami upuštaju u proizvodnju. Drugi trend je uparivanje piva sa hranom. To je sada baš popularno, dok se u prošlosti uglavnom razmišljalo o kombinaciji hrane i vina.

www.inbar.ba

Brouwerij ‘t IJ proizvodi kraft pivo od 1985. Sve je počelo kada je muzičar Kasper Peterson došao na ideju da proizvede domaće pivo. Kao zaljubljenik u kraft piva, koja je imao priliku da proba nastupajući sa svojim bendom po susjednoj Belgiji, odlučio je da nešto slično pokrene i u Amsterdamu. Kasper u tom trenutku nije ni slutio da će postati jedan od pionira kraft pivarstva u Holandiji, a njegova pivnica jedan od zaštitnih znakova Amsterdama i neizbježno „morate posjetiti“ mjesto u gotovo svim turističkim vodičima. Tražeći idealnu lokaciju za svoj novi hobi, slučajno je došao na ideju da bi za to mogla da mu posluži zgrada starog gradskog kupatila, u tom trenutku napuštena i van upotrebe. Objekat je još uvijek imao vodu i očuvan kanalizacioni sistem,

oktobar 2016

sakupljač pare je funkcionisao, a pločice su bile u odličnom stanju. Ukratko, bilo je to savršeno mjesto za proizvodnju piva. A kao bonus, tik uz zgradu, stajala je najveća drvena vjetrenjača u Holandiji, kao ultimativni zaštitni znak pivnice! Ekperiment se, kako će se ispostaviti, isplatio i ‘t IJ je tokom prethodne tri decenije postepeno izrasla u najveću i najpoznatiju pivnicu u Amsterdamu, čija većina piva u ponudi je proizvedena upravo tu, u istoj zgradi. Nakon više od 20 godina, Kasper je vođenje pivnice prepustio Bartu Obertopu i Patriku Hendriksu, zahvaljujući kojima pivnica danas proizvodi jedinstvene ukuse po kojima je nadaleko poznata. Pivnica je samouslužna, tako da gosti po piće idu sami, prije nego što se udobno smjeste između zidova nekadašnje sau-

ne ili, kada je vrijeme lijepo, za jednim od stolova uz Funenkade bulevar. Otvorena je svakog dana u godini, uključujući praznike, od 14 do 20h. Nema rezervacija! Zbog sve veće potražnje za ‘t IJ pivima, vlasnici su 2013. godine, na svega 700 metara od prvobitne lokacije, otvorili još jedan mali pogon za proizvodnju i punjenje flaša koje se dalje distribuiraju. To znači da gosti dobro Zatte pivo mogu popiti i na drugim lokacijama, mada će tako ostati uskraćeni za svježinu tek pripremljenog, svježeg piva idealne temperature i okruženja koje odaje utisak „da, ovo je zaista nešto posebno“. Zainteresovane pivopije, ali i proizvođači imaju mogućnost da po cijeni od 5 eura po osobi obiđu proizvodnju tokom ture koja traje 20 minuta. Gratis pivo je uključeno u cijenu!

www.inbar.ba

oktobar 2016

FOTOPRIČA HARIS ČALKIĆ, FOTOGRAF

Objektivom kroz Bosnu i Hercegovinu Haris Čalkić

www.inbar.ba

Haris Čalkić fotografijom se profesionalno bavi od 2006. godine. Prvi značajan angažman imao je kao fotograf/saradnik u magazinu START BiH. Fokus njegovog fotografisanja su prije svega socijalne teme i društveni fenomeni i običaji. Godinama se specijalizirao za reportaže, tj. serije fotografija koje zajedno daju odgovor na neku temu. Njegove fotografije pišu posebne priče i svaka ima dušu na sebi svojstven način. U početku svi mislimo da ima tajna za dobru fotografiju i onda shvatimo da tajne nema. Da bi fotografija bila „ta“ ona mora biti skup svega onoga što jedan fotograf jeste. Njegove ličnosti, znanja, osjećaja za kadar i kompoziciju te ono što je najbitnije da ta fotografija ima neki smisao, tj. da priča priču. Podrazumijeva se da u nekom nivou svi znamo napraviti tehnički korektnu fotografiju, ono što je sljedeći korak je reći nešto fotografijom. Fotografija koja komunicira, ima i „dušu“, ističe ovaj fotograf. Obilazeći zemlju, ali i regiju vidio je mnogo zanimljivih fenomena, ali su mu najupečatljivija iskustva iz rudnika, obrade sekundarne sirovine te naravno jedan nadnaravni prizor, a to je krdo divljih konja kod Livna. Sa prijateljem Nedimom Krdžalićem poželio je da na domaćoj sceni napravi portal preko kojeg će se razmjenjivati radovi

oktobar 2016

i ideje te je tako nastao portal Fotografija.ba. U tome su definitivno uspjeli, a pored jake zajednice fotografa, portal je i medij gdje se objavljuju vijesti i članci, a sve je više naglasak i na reportažama. Portal Fotografija.ba je danas najveća fotografska zajednica koja okuplja preko 2500 registrovanih članova, a godišnja produkcija autorskih fotografija iznosi blizu 18.000 fotografija. Entuzijazam ovih mladih ljudi se ne zaustavlja, te organizuju i Balkan Photo Festival koji je nasljednik festivala Fotografija godine BiH, a nakon sedam godina može se reći da je postao jedan od najznačajnijih regionalnih fotografskih festivala. Cilj Festivala je prikazati najbolje fotografske radove iz protekle godine, ali isto tako okupiti sve fotografe iz regije koji su spremni za razmjenu ideja i iskustava i dobro druženje. Festival je zamišljen kao mini praznik fotografije od tri dana. Putujući domovinom shvatio je da Bosna i Hercegovina ima mnoštvo prirodnih ljepota, da se ovdje nudi dobar provod i super hrana, a sve po jako prihvatljivim cijenama... ipak turistima bi savjetovao kako on kaže da što više komuniciraju sa lokalnim stanovništvom, jer tako mogu otkriti neke lokacije i ponude do kojih nema putokaza...

www.inbar.ba

oktobar 2016

PERISKOP REGION

Autor: Momčilo Jorgačević – Momo

Cviček iz vinograda usred Ljubljane Slovenija je poznata po vinu i zato sam ideju o vlastitom vinogradu usred Ljubljane ostvario još 2006. godine i kraj kaﬁća Portal posadio četiri vrste grožđa. Odlučili smo se za cviček, iako on geografski ne pripada ljubljanskoj regiji, već je ograničen na područje oko Šentjerneja na Dolenjskoj. Odluka za cviček pala je, između ostalog, zato što je iz Šentjerneja bio moj veliki prijatelj Miloš Kovačič, koji je postao i prvi kum vinograda, a s njim sam se družio i dan prije njegove prerane smrti. Zašto sam se odlučio za vinograd? Pa, zato što je to temelj ugostiteljstva – bez vina nema pravog ugostiteljskog objekta. Od svih glavnih gradova bivše države, samo se mi ugostitelji u Ljubljani možemo pohvaliti vlastitim vinogradom, i to na površini od 1.600 kvadratnih metara. Inače, naša je najrodnija godina bila upravo prošla, kada smo imali 1.650 kilograma grožđa. Imamo 500 čokota ili trta, kako kažu Slovenci, iz sorti: žametna crnina, laški rizling i modra frankinja, koje daju vrlo popularno slovensko vino – cviček. To što neki kažu da ovdje nije riječ o pravom vinu, naravno, velika je neistina. (O cvičeku su prvi zapisi zabilježeni krajem 17. stoljeća, kada je o njemu pisao Janez Vajkard Valvasor, a na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, cviček je doživio pravi preporod, op. uredništva). Mene podsjeća na naše vino koje se zove Ružica iz Leskovca, ali to je vino, nažalost, nestalo s tržišta zbog prepotencije i sličinih pričica o tomu kako to zapravo nije vino, a tvrdim vam, da bi bilo najprodavanije, kao što je ovdje cviček. S obzirom

Autor: Miloš Blagojević, national HoReCa manager, Coca-Cola Hellenic Srbija

da je naša kuhinja srpsko-leskovačkog porijekla, vjerujte mi da baš cviček najviše odgovara specijalitetima koje poslužujemo našim gostima. Što se tiče našeg vinograda, sada je već dokazano da je ovdje zemlja vrlo kvalitetna i Ljubljana ima dovoljno sunčanih dana za proizvodnju vina. Dokaz tome je i činjenica da je nedavno istu ideju dobio i naš gradonačelnik Zoran Janković, koji će na gradskoj utvrdi iznad Ljubljane također posaditi vinovu lozu i stvarati Ljubljansko vino. Uspio sam uvjeriti najpoznatijeg novopečenog Cvičkara, posavskg enologa i vinara Zdravka Mastnaka iz Sevnice, koji mi je pomogao svojim stručnim savjetima, a, kada je vinograd već počeo rasti, realizirao sam ideju o podjeli certiﬁkata i medalja stotini uglednih Slovenaca, odnosno Ljubljančana. Oni su tako stekli status kumova te imaju posebne kupone koji ih obavezuju da ponekad navrate kod nas, a iz toga vinograda onda dobivaju boce s našim vinom, koje se inače ne prodaje.

Bez vina nema pravog ugostiteljskog objekta.

HoReCa je vrlo zahtjevan i dinamičan kanal prodaje. Svaki objekt želi biti drugačiji i jedinstven, a tržište je sudac. Također, svaka je velika kompanija u radu s HoReCa kanalom imala uspone i padove, probala razne koncepte, s više ili manje uspjeha, uzalud pokušavajući pronaći one-size-fits-all pristup. Još je jedna stvar jasna kada je HoReCa u pitanju, a to je da će ovaj sektor biti sve značajniji u privredi naše zemlje. Volimo izlaziti, društveni mediji sve to potiču, sve je više stranih turista u zemlji i sve to predstavlja veliku priliku za HoReCa sektor. Još jedna stvar čini HoReCu zanimljivom, a to je da u Srbiji pratimo svjetske trendove. Već smo naveliko apsolvirali francuske bistroe, kefeterije, craft pivnice, imamo i seviche... Jasno je da svaka kompanija mora strateški definirati svoj pristup HoReCa kanalu kako bi postigla uspjeh. HoReCa će sigurno sve više doprinositi rastu i razvoju u zemlji. Dolazi vrijeme kada će sve kompanije, osim možda duhanske industrije, gledati vrlo detaljno return on investment za svaki HoReCa objekt, kao što se taj isti parametar gleda u svakom drugom dijelu poslovanja. Investirat će se tamo gdje postoji vrlo jasan i kvantificiran prodajni interes. Dalje, investicije će biti više usmjerene ka bonus rabatima, čiji je cilj stimulirati lokal da preuzme aktivnu ulogu u promociji određene kategorije pića zbog unosnijeg bonusa koji će dobiti. Na ovakav će način objekti postati aktivni sudionici na tržištu i tu će ulogu moći puno bolje unovčiti. Vrijeme standardnih HoReCa marketinških alata također je prošlost. Tende, suncobrani, namještaj, aktivacije na stolu, sve je to odavno trebalo biti zaboravljeno. Budućnost je u tailor-made pristupu lokalu, gdje će se brendovi morati pri-

Budućnost je u tailor-made pristupu ugostiteljkom objektu. lagođavati vizualnom identitetu HoReCa objekta i soﬁsticirano prenositi poruke krajnjem potrošaču. U vremenu pred nama, direktne će promocije imati još veću ulogu, kako za proizvođače tako i za HoReCa objekte, jer će unaprijediti ambijent, ali i prodaju, što je zajednički interes. Budućnost pristupa HoReCa kanalu je, kad se sve zbroji, u partnerskom odnosu u kojemu će se kompanija aktivno baviti unapređenjem svoje kategorije u svakom HoReCa objektu tako što će osigurati sve dostupne alate, od marketinških pa do komercijalnih. S druge strane, objekt će imati partnere koji će unapređivati svaku od najvažnijih kategorija, što će rezultirati većim prometom. Ruka ruku mije, zvuči vrlo jednostavno i logično, zar ne?

www.inbar.ba

oktobar 2016

Tekst: The Westin Zagreb Hotel, westin.zagreb@westinzagreb.com

Kongresni turizam u hrvatskoj Sam pojam kongresnog turizma ne postoji u svijetu, budući da je to industrija za sebe koja koristi ponešto od turističke infrastrukture. U Hrvatskoj su, u njegovu realizaciju mahom uključeni subjekti iz turističkog sektora pa se zato i smatra dijelom turističke industrije. PwC izvještava da kongresna industrija u svijetu okrene preko 360 milijardi US dolara prometa, a Oxford Economics Report govori da se na svaki uloženi 1 dolar vraća novih 9,5 dolara. Osim privrednog faktora, kongresna industrija utječe na okolinu i na puno drugih pozitivnih načina – od obrazovanja, reputacije, zapošljavanja, investicija, kvalitete života itd. U Hrvatskoj, nažalost, nije prepoznata istinska vrijednost ove industrije od strane institucija pa zato ona nije ni približno dostigla potencijale svog razvoja koji su izuzetno veliki – ponajprije zahvaljujući geografskom položaju, prirodnim ljepotama, bogatoj baštini, stručnosti i iskustvu osoblja. Dok neke druge zemlje tek formiraju nacionalni kongresni ured – kao centralno mjesto okupljanja cijele industrije – Hrvatska je, bez ikakvog suvislog objašnjenja, svoj ukinula 2013. godine, iako je postojao od 1971. godine, kao Jugokongres sa sjedištem u Zagrebu! Unatoč tome, rezultati su jako dobri i to isključivo radom i zalaganjem privatnog sektora, uz nesebičnu podršku gradova koji imaju kongresne urede pri turističkim zajednicama – Zagreba, Dubrovnika, Opatije i Splita. Hrvatska udruga profesionalaca kongresnog turizma – iako

Autorica: Valentina Todorovska

dobrovoljna i neprofitna organizacija koja se finansira iz članarina, a djeluje bez prostora i bez zaposlenog osoblja – postala je središnje mjesto okupljanja hrvatske kongresne industrije. Osnovana 2011. godine Udruga stavlja najveći naglasak na edukacije i certificiranja što je prepoznato i od svjetskih institucija u ovoj branši. Izazovi pred kongresnim turizmom su brojni, a posebno bih istaknuo one na koje se uopće ne može utjecati – danas je to prije svega terorizam i percepcija sigurnosti neke zemlje. Ako izuzmemo pitanje sigurnosti, u samoj bismo struci mogli izdvojiti neke trendove koji će nas pratiti u narednom razdoblju. Slijedom svjetske privredne situacije, klijenti postaju sve više svjesni maksime vrijednost za novac i nastoje smanjiti troškove istovremeno optimizirajući svoj očekivani rezultat. Streloviti razvoj tehnologije, sveprisutne društvene mreže i pojednostavljena komunikacija, s jedne strane olakšavaju čitav posao, ali ga, s druge strane, i otežavaju jer se očekuje da sve bude odmah i sada. Poslovno je okruženje u Hrvatskoj svakim danom sve teže, usprkos suprotnim najavama, a nerazumijevanje institucija već je poslovično, što sve zajedno otežava ionako vrlo stresan i zahtjevan posao. Da bi se uspjelo i opstalo u nesmiljenoj konkurenciji – kako domaćoj tako i onoj europskoj i svjetskoj – potrebno je stalno prilagođavanje i učenje, umrežavanje i usvajanje novih znanja i vještina iz industrije i njihova primjena u svakodnevnom životu.

I bez poslovice Život je kao pijan konobar – uvijek donese pogrešno i naplati dvostruko, odavno u praksi postoje brojni stereotipi o zaposelnicima ugostiteljskog objekta. Konobar, vodič kroz restoran ili običan čovjek... Pojavljuje se u različitim oblicima – nizak, debeo, ćelav, visok... i to je osoblje, koje, da se ne lažemo, stvara atmosferu u ugostiteljskom objektu. A, bogami, utječe i na raspoloženje gostiju. Konobarima najviše nedostaje osmijeh, taj univerzalni jezik, koji otvara baš sva vrata lijepe, a ponekad i prešutne komunikacije. Vrlo je ugodno kada se, na ulasku u restoran, osoblje nasmiješi, to je dodatni znak dobrodošlice, ali i poziv na ponovni dolazak. Ova me pomisao često navodi da se zapitam jesmo li i sami, na bilo koji način skloni ovoj vrsti emocionalne komunikacije. Ja jesam, i zato osmijeh smatram važnim dijelom komunikacije.

Inače, imam crno-bijela iskustva s konobarima – ili su previše ljubazni, pa čak i nametljivi ili neraspoloženi i depresivni. Često se događa da ugostiteljski objekti s puno dobrih predispozicija za uspjeh – fantastična lokacija, pogled, stalni ugledni gosti i gužva, padnu na trivijalnosti – čekanju konobara. Čekaš ga da preuzme narudžbu. Pritom se zabavljaš gledajući ljude kako bi smanjio nepotrebnu nervozu zbog čekanja narudžbe. U internom raspoznavanju konobara, spomenula bih one nervozne. One koje, kada ih pitate, odgovaraju rečenicom To mi nije posao, i pritom je zaista mistično što podrazumijeva ta rečenica, odnosno što zapravo ulazi u opis njihovog radnog mjesta. Možda sam detektor za samoproglašene doktore, docente i magistre konobare. To su oni konobari koji gledaju svijet iz ptičje perspektive – prema narudžbi se ponašaju kao da trebaju razmatrati molbu za posao i nedajbože da budete neodlučni pri izboru. Podižu desnu obrvu i kao s neodobravanjem odu. Ne vole pričati, objašnjavati i jedva otvaraju usta. Ovo pišem iz negativnih iskustava, ali u obratnim situacijama – kada je osoblje ljubazno, kada ima lijepu i čistu odoru, kada je dobro informirano, kulturno, nekako odmah osjetim potrebu ostaviti mu napojnicu. Dodatak na cjelokupni priču je ljubazni konobar (ne znaš ko je ljepši, on ili kolač), koji ne samo što vam pridrži sako na ulazu, nego i žonglira s jelovnikom, brzo odlazi sa primljenom narudžbom, još brže se vraća... To je prava vrsta u izumiranju njegovog veličanstva, nazvanog konobar.

www.inbar.ba

oktobar 2016

VOX POPULI

Piše: Vedrana Seksan

Nisam jednom prisustvovala tako tipičnoj bh. raspravi o tome gdje je najbolja pita, ćevapi, hamburger…. To je zapravo, uz onu čuvenu za koji od dva gradska rivala navijaš, jedina stvar u kojoj se prijatelji kod nas mogu potpuno neslagati i ostati prijatelji. Iako imaju sasvim različite favorite. Nekada će se priča do te mjere zaoštriti da imaš osjećaj da ugasiš ton i ostaviš samo sliku kako bi se doimalo da ljudi za stolom raspravljaju o najvažnijim svjetskim pitanjima. Ozbiljnost sa kojom se pristupa branjenju stavova zašto je jedna pita ili ćevap bolji od drugog nadilazi sve političke rasprave, kojih kod nas, hvala na pitanju, ne manjka. Rasprave o tome kod koga treba naručiti pitu da nije masna i da je u njoj dobro meso i tanka jufka, kod koga se jedu najbolji ćevapi i gdje je najukusniji hamburger mi je uvijek presmiješna. Moj argument je da nigdje ne može biti kao kod kuće. Najbolju pitu uvijek pravi mama ili nana, ponekad tetka, a u konkurenciji o kojoj se može raspravljati se pojavi i pokoja punica ili svekrva. I to je tako. Najčešće ljudi potpuno nesvjesno biraju one ćevabdžinice u koje su išli još kao djeca. Ako si sa tatom išao na jedno mjesto, teško da ćeš priznati da je od tada do danas na tom mjestu apsolutno sve drugačije

Lista najboljih – od enterijera do kvaliteta mesa. Odlazak na isto mjesto kod nas se baštini kao tradicija. Tamo gdje su tebe vodili, ti vodiš svoju djecu i to je tako. Poštujem tradiciju, ali nisam neki ovisnik. Blasfemično za Sarajevo, meni su najbolji ćevapi u Travniku. I kad mi se jedu ćevapi, a to je baš urijetko, ja sjednem u auto i odvezem se na ćevape. Dok se vratim do Sarajeva svarila sam ih bez potrebe za kašikom sode bikarbone. Nemam mjesto sa omiljenom pitom. Ne znam opskurne traﬁkolike fast foodove u kojima se prave najbolji hamburgeri koji se mogu pojesti u sred dana i noći. Zapravo nisam neki čovjek od restorana i jedenja vani. Moja je logika da ako jedem van kuće onda hoću da jedem nešto što kod kuće ne mogu napraviti. Naravno da dok radim i dok mi, kako se zeza moj muž, milje stoji na šporetu, jedem van kuće, ali mi je tada apsolutno svejedno šta. Jer nekog baš velikog izbora i nema. Istina je da se kod nas stvarno može jesti kad god hoćeš. I da je to stvar koja nije baš uobičajena svugdje. Teško je opisati moj šok kada sam shvatila da se u devet sati navečer u Minhenu recimo može večerati samo čokoladica ili čips iz automata u podzemnoj željeznici jer su prodavnice zatvorene, a restorani su već primili posljednje narudžbe. Nisam jednom otišla gladna u hotel u nekom europskom gradu zato jer je vrijeme večere prošlo i nije mi se jednom desilo da me u četiri obavijeste kako je ručak zavr-

šen,a večera još nije počela. Dakle, kod nas se neće desiti da ostaneš gladan. Ali da se baš razvaljujemo ponudom – suštinski ne. Svi ljudi koji rade i koji naručuju hranu u neko doba shvate kako ti je na izboru zapravo pet stvari. Koje, ako dovoljno često vrtiš, počinju da ti izlaze na uši. S druge strane, nije da nije bilo ekscentričnih pokušaja uvođenja egzotičnih kuhinja, ali ne znam da je i jedan uspio. Kineski, tajlandski, japanski, marokanski i ostali restorani otvarani su i zatvarani ili su se pretvarali u restorane sa ponekim egzotičnim jelom na meniju u kojem preuzimaju omiljene teleće i pileće šnicle, jela sa roštilja i suštinski isti sendviči koji se drugačije zovu. Ne znam da sam ikoga čula da se gloži oko toga gdje se jede bolji suši. Ili na kojem mjestu možeš pojesti bolje originalne nudle od rižinog brašna. Da ni ne govorim o tome da mi je i dan danas fascinantno da ljudi doručkuju grah ili pače. Mi smo zapravo poteški na hrani. I ne volimo eksperimente. Zato me zadive oni koji pokušaju da unesu nešto novo. Naprimjer u gradu u kojem će ti najozbiljnije na primjedbu da si vegetarijanac ponuditi piletinu, jer se to kod nas ne računa kao meso, otvoriti veganski restoran. To ja zovem hrabrošću. Moji prijatelji to zovu biznisom za strance. Samo oni jedu te bobice i zeleniš. Da ni ne govorim o prodavnicama zdrave hrane u kojima je ponuda na početku uvijek stroga i selektivna, a kasnije krene i pakovano suho meso sa natpisom “organic” ili “po domaćoj recepturi” valjda da ti bude lakše kad kupuješ holesterolsku bombu. Najzanimljivije mi je zapravo u ovom periodu, kada nas posjećuju ljudi koji žive po inostranstvu. Oni što pričaju mješavinu našeg, odnosno svog starog i svog novog jezika. I koji redom čeznu za pitom i ćevapima. Kao primjercima domaće kuhinje. Za mene je domaća kuhinja miris bosankog lonca koji se satima krčka u zemljanoj posudi. Nikako miris ćevapa isprženih na plinu. Ali, istina, ja ne živim u inostranstvu. U kojem sam u jednom frižideru u skupoj samoposluzi prije nekoliko dana pronašla, kako je stajalo na etiketi, originalne “bosnishe chevapchich”. Zaleđene. I po cijeni od koje ti se zanesvijesti. Dok sam ih vraćala u ledaru pitala sam se šta bi na njih rekli oni koji se kunu u ovu ili onu ćevabdžinicu. I na kojem bi se mjestu našli na listi najboljih.