ŠTO JE ZDRAVLJE? „Zdravlje predstavlja tjelesno, duševno, socijalno i ekonomsko blagostanje, a ne samo odsutnost bolesti“ – prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije. Samo bih se djelomično složila sa ovom definicijom zdravlja. Probajmo analizirati ovu definiciju dio po dio. U svakidašnjem životu definicija zdravlja se najčešće veže samo uz odsutnost bolesti. Vrlo dobro znamo da pojedini ljudi bez obzira na svoje tjelesne nedostatke kažu da su zdravi te isto tako da ljudi koji se uvriježeno smatraju zdravima žive kao teški bolesnici ili osobe sa tjelesnim „hendikepom“. Naučili su nas i sada se učimo međusobno kako je osoba zdrava samo onda kada nije bolesna. Smatram da nije dobro da nam bolest bude polazišna točka po kojoj definiramo zdravlje. Naviknuli smo da od bolesti stvaramo dramu i da se prema bolesti odnosimo kao prema najvećem neprijatelju. Čula sam za izreku koja kaže: „Nije problem u problemu nego u tvom odnosu prema problemu.“ Smatram da nije dovoljna samo činjenica da si bolestan pa bi to sada trebalo izlječiti, nego je važna i činjenica zašto je došlo do bolesti. Zašto? Što bi značilo duševno blagostanje? Da li se netko od Vas smatra duševno zdravim? Vjerujem da će većina Nas reći: „Pa naravno da sam duševno zdrav!“. Vrlo je pomodno i aktualno govoriti o stresu kao o jednom od najvažnijih uzročnika bolesti, no baš puno i ne razmišljamo o tome zašto smo u stresu. Točnije rečeno nemamo se vremena baviti pitanjem „zašto?“, nego smo skloniji pribjegavati jednostavnijim rješenjima poput tableta očekujući da će one riješiti sve naše probleme. Prethodno spomenuto „zašto“ ostaje bez odgovora koji jako dobro znamo, ali si ga ne želimo priznati i tako tableticama gomilamo stvari unutar sebe. Vrlo često imamo razne izgovore, kada nam se ne da baviti sobom, a teoretski (a i instiktivno) znamo da je to u korist našeg zdravlja. Nakon određenog vremena kod nekih prije, a nekih kasnije dogodi se eksplozija. Može se manifestirati na razne načine kao npr. fizička bolest (hipertenzija, gastritis, bolesti kože i dr.)
Glavobolja(migrena)
nemir
agresivnost (usmjereno na sebe ili na druge)
psihički poremećaji
mnoge druge pojave koje globalno nazivamo bolest
Slijedeći dio definicije je socijalno i ekonomsko blagostanje. Da li smatrate da živite u ekonomskom pa i socijalnom blagostanju? Što bi to značilo? To znači da imate sve one stvari koje su Vam potrebne da bi pristojno živjeli. Kada kažem pristojno pritom ne mislim na prosječnu hrvatsku plaću koja Vam je dovoljna da eventualno pokrijete troškove režija, prijevoza i da kupite nešto malo najjeftinije hrane. Pri tome mislim na uvjete koji će Vam omogućiti da imate dovoljno za režije, prijevoz, kvalitetnu hranu, da imate dovoljno da
možete Vaše dijete upisati na neku vanškolsku aktivnost, te da si omogućite dobar i kvalitetan odmor najmanje jedan put godišnje. To se zove pristojan život. Sve drugo jedva da se može nazvati pukim preživljavanjem. Po tom pitanju zdravstveno stanje nam je zabrinjavajuće, zar ne? Ovo su samo neke od stvari koje su važne za zdravlje pojedinca, a kojima ne posvećujemo previše pažnje. Po ovoj definiciji velika većina Nas se može smatrati bolesnima. A, što se događa sa bolesnima? Bolesni se trebaju liječiti, zar ne? Programirani smo tako da veliku važnost pridajemo bolesti, a ne zdravlju. Zabrinjavajuća je činjenica da se iz proračuna za zdravstvo izdvaja samo 2% za preventivnu medicinu, a ostalih 98% se izdvaja na liječenje bolesti, odnosno na kurativnu medicinu. Sama ta činjenica nam govori kako previše pažnje ne posvećujemo sprečavanju pojave bolesti, nego više na liječenje bolesti. Drugim riječima više ulažemo u bolest nego u zdravlje. Danas preventivne mjere pretjerano ne zanimaju mnoge ljude u zdravstvu i politici jer sporo donose rezultate. Zato je danas lakše otvoriti neki novouređeni odjel u bolnici, kupiti skupocjeni uređaj i slično, nego snažno i beskompromisno poduprijeti i aktivno sudjelovati u nekom preventivnom programu. Na samom kraju ovog materijala ću vam ponuditi svoju definiciju zdravlja.
Izvor: izvadak iz predavanja „Cijepljenje i cjepivo protiv svinjske gripe“ Mirjane Barbarić, bivše medicinske sestre i člana osnivača udruge „Život ili Cijepljenje“