Poroci - Sebib bin Ali

POROCI

Sarajevo, 2001 - 1422. G.H.

Naslov

POROCI

Autor

[EBIB BIN ALI EL - HADIRI (ALKOHOL BOLEST BOLEST,, A NE LIJEK) A, SV A\E) UBISTVA, SVA\E) KASIM DOBRA^A, (DUHAN, KOCKA, UBISTV

S arapskog preveo

Muhamed Mehanovi} (Alkohol)

Likovno - tehni~ki urednik

Ned`ad Kazi}, Fatih Farhat

Lektor i korektor

Sabina Deljkovi}, Omer Resulovi}

DTP

Kavazovi} D & T, Sarajevo, Mersad Mujagi}

[tampa

“OKO” - Sarajevo

Tira`:

30 000 KNJIGA BROJ 6

Tre}e izdanje

BESPLATNI PRIMJERAK

Izdava~

Sva prava {tampanja i izdavanja zadr`ava Visoki saudijski komitet za pomo} BiH i Kulturni centar “Kralj Fahd” u Sarajevu [TAMPANO POD POKROVITELJSTVOM ^UVARA “DVA HRAMA” KRALJA FAHDA BIN ABDUL-AZIZA AL-SAUDA, KRALJEVINE SAUDIJSKE ARABIJE

CIP - Katalogizacija u publikaciji NAcionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo UDK 179.8:297.15 UDK 297.15:179.8 El - HADIRI, [ebib Ali Alkohol bolest, a ne lijek/[ebib b. Ali el-Hadiri; (s arapskog preveo Muhamed Mehanovi}). Duhan, kocka, ubistva, sva|e / Kasim Dobra~a. - 3. izd. - Sarajevo: Visoki saudijski komitet za pomo} Bosni i Hercegovini, 1998. - 103 str.; 20 cm. (Visoki saudijski komitet za pomo} Bosni i Hercegovini; knj. 6) Prijevod djela: El-Hamru da’ve lejse bi deva. - Gl. stv. nasl.: Poroci ISBN 9958 - 880 - 12 =9 1. Dobra~a, Kasim COBISS - ID 581126

U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog

PREDGOVOR Hvala Allahu, Koji pou~ava peru, Koji ~ovjeka pou~ava onome {to ne zna. Hvala Allahu, Koji je one koji vjeruju iz tmina na svjetlo izveo i na pravi put ih uputio: “I doista, ovo je pravi put moj, pa se njega dr`ite i druge puteve ne slijedite, pa da vas odvoje od puta Njegova.” (El - En‘am, 153) Uzvi{eni Allah, tako|er, veli: “Reci: ‘Zar su isti oni koji znaju i oni koji ne znaju?‘” (Ez - Zumer, 9). Uzvi{eni, tako|er, veli: “Zato vjerujte u Allaha i Poslanika Njegova i u svjetlo koje objavljujemo.”

(Et - Tegabun, 8) Neka je Allahov blagoslov na U~itelja koji upu}uje najboljoj uputi: “Reci: ‘Meni je, doista, jasno ko je Gospodar moj‘” (El - En‘am, 57), na{eg vjerovjesnika Muhammeda, sallallahu alejhi ve selleme.

Najuzvi{enija znanost jeste spoznaja Allaha, a ona nas vodi spoznaji na~ina ispovijedanja vjere Njemu. [to se vi{e {iri vjerska znanost, smutnje je sve manje, a neznanje sve slabije.

U hadisu se spominje: “Vrijednost alima (znalca) u odnosu na abida - pobo`njaka jeste kao vrijednost punog mjeseca u odnosu na ostale zvijezde.” Jer, najvredniji je, najuzvi{eniji i najdostojniji da bude primljen onaj ibadet koji je uskla|en i podudaran s ~asnm [erijatom. A cilj i svrha egzistencije ~injenje je ibadeta Allahu: “D`ine i ljude stvorio sam samo zato da Mi se klanjaju.” (Ez - Zarijat, 56) Visoki saudijski komitet raduje i ~ini mu ~ast da, po preporuci njegove visosti predsjednika Visokog saudijskog komiteta, princa Selmana b. Abdulaziza, guvernera provinicije Rijad, ponudi ovu biblioteku sastavljenu od najvrednijih kniga potrebnih muslimanu, posebno u ovom vremenu. Akcenat smo stavili na moralne vrijednosti, u~vr{}enje vjerovanja, temelje islama, kompaktnost dru{tva i njegovu etiku, te uspostavljanje spona s prvom generacijom, najodabranijom i naj~estitijom zajednicom ashaba, koji su najbolje razumijevali i primjenjivali islam, nastoje}i valorizirati na{ iman, na{a djela i razmi{ljanje u svjetlu njihovog odnosa,

povezuju}i dunjaluk sa ahiretom, `ivot s onim {to slijedi poslije smrti. A to je istina koju nije mogu}e zanemariti, pogotovo uzimaju}i u obzir ~injenicu da smo izgubili hiljade na{e bra}e u bosanskoj tragediji. Kuda bi nas to onda vodilo?

U okrilju ~asnog tefsira, plemenitog hadisa i ~iste islamske misli, `ivimo s ovom odabranom skupinom knjiga iz serije “Biblioteka bosanske porodice”, koju nudimo odraslom i malom, mu{ku i `ensku. Svako od njih mo`e uzeti iz njih ono {to `eli, u skladu s obimom znanja koje mu je Allah dao, oboru`avaju}i se spoznajom i nalaze}i pravi put pomo}u Allahova svjetla.

“Ostavio sam vas na ~istoj stazi po kojoj je isto i}i no}u kao i danju, s nje skre}e samo onaj ko je propao”- veli Poslanik, a.s. “Ostavio sam vam dvije stvari: ako ih se budete pridr`avali, ne}ete zalutati nikada: Allahovu knjigu i moj sunnet” - veli Poslanik, a.s., tako|er.

Molim Allaha da ovo znanje bude od koristi, da ga u~ini blagoslovljenim i trajnim dobrim djelom i da nagradi svakog ko je u~estvovao u izlasku na vidjelo ove biblioteke, prevo|enju djela, pripremanju za {tampanje, distribuciji, kao i onog ko se njome okoristi, najboljom nagradom. On ~uje dove i odaziva se.

Direktor Regionalnog ureda Visokog saudijskog komiteta za Evropu Naser b. Abdurrahman es - Saeed

ALKOHOL

U ime Allaha, Svemilosnog, Milostivog!

PREDGOVOR PISCA Hvala Allahu, Koji nam je u~inio dozvoljenim lijepe stvari, a zabranio nam ru`ne.

Neka je salavat i selam na vjerovjesnika milosti, Muhammeda, s.a.v.s., koji o alkoholu ka`e: “Doista je on bolest, a nije lijek.”

I neka je salavat na njegovu porodicu, drugove - vjernike, koji su se odazvali Allahovoj zabrani alkohola u kojoj ka`e: “Pa, ho}ete li se okaniti?”, i koji su rekli: “Okanili smo se, na{ Gospodaru!”

Na po~etku svojih studija medicine, u jednoj evropskoj zemlji, vidio sam ~uda, i dok nisam do{ao tamo, nikad nisam svojim o~ima vidio pijanicu. O postupcima, rije~ima i djelima koje ~ini pijanica ne trebam ni pri~ati.

Prije nego {to po~ne piti, ~ovjek ti se obra}a razboritim i odmjerenim rije~ima, a samo {to po~ne piti, po~ne ~initi ~udne postupke koje pametan ~ovjek ne ~ini. On tada i bulazni, a da je pri svijesti, stidio bi se svojih rije~i, i ~ini postupke zbog kojih se pomisli da je to drugi ~ovjek.

Jo{ uvijek se sje}am kada bismo prolazili pored pijanica nakon {to su zavr{ili sa pijankama u studenskom domu. Jedan od njih bi bio onesvije{}en u toaletu sa glavom u wc - {olji. Drugi bi se umokrio, tre}i bi bio razbijene glave od posljedica pada.

Ovo sam vidio, a ono {to sam ~uo jo{ je ~udnije. ^uo sam kako je neki mladi} ispijao ~a{u iza ~a{e i kako je umro od posljedica trovanja alkoholom. Na samo nekoliko dana prije toga on je diplomirao na jednom od fakulteta i spremao se za povratak u svoju zemlju, a po imenu koje je pisalo na li~noj karti, bio je musliman.

Vidio sam kako se neki takmi~e u pijenju gajbe piva. Vidio sam jednog apsolventa medicinskog fakulteta koji nije u stanju da dr`i olovku u svojoj ruci, a da ne govorimo o hirur{kom skalpelu, zbog drhtavice i nemogu}nosti dr`anja ravnote`e nakon {to je

10

Poroci

konzumirao alkohol.

Sve sam to vi|ao i u sebi govorio: “Da nema druge svrhe od zabrane alkohola, osim za{tite najdragocjenije blagodati koju je Allah, d`.{., podario ~ovjeku, a to je razum, to bi bilo dovoljno.”

Allah me je, d`.{., Svojom milo{}u, dobrotom i plemeniti{}u spasio te zemlje i vratio me je tamo gdje vlada ~istota, me|u moju ~istu bra}u, muslimane.

Ipak sam kod nekih muslimana vidio nehaj i nemar u pogledu pijenja alkohola, koji zaboravljaju, svjesno ili iz neznanja, da je alkohol zabranjen {erijatom. [tavi{e, neke vlade islamskih zemalja grade tvornice za proizvodnju alkohola i za to ula`u sredstva iz dr`avne blagajne. I ne samo to, ve} raspravljaju o bud`etu tih tvornica pred o~ima muslimana, smatraju}i to “tekovinom revolucije” i potporom za ekonomiju zemlje.

Kad bi se samo ova stvar zaustavila na ovome...?

Naprotiv, stvar ide dotle da postoji veoma izra`ena negativna osobina kod nekih ljudi. Kada te ljude obavijesti{ o obimu negativnog utjecaja alkohola na pojedinca i na dru{tvo, odgovaraju ti rije~ima: “Veliki broj ljudi pije alkohol i ni{ta se ne de{ava!”

Tako|er su se me|u ljudima po~ele {iriti neosnovane tvrdnje vezane za alkohol, a koje poti~u neki ljudi kako bi kod drugih izazvali nedoumicu u pogledu zabranjenosti i majke svih zala (alkohola) s aspekta [erijata, nastoje}i da muslimansku zajednicu iskvare, a njoj je Allah, d`.{., htio da bude neporo~na i neiskvarena i ~ista od svega {to joj je On zabranio.

Savremena medicina otkriva neosnovanost i neistinitost ovih tvrdnji vezanih za alkohol i tako potvr|uje uzvi{enost Mudrog Zakonodavca, Koji je zabranio konzumiranje alkohola jo{ prije vi{e od 1400 godina.

Zbog svega spomenutog odlu~io sam, oslanjaju}i se na Allaha, d`.{., da se studioznije pozabavim prou~avanjem {tetnosti alkohola po ljudsko tijelo, du{u i um, dodaju}i tome dru{tveno - ekonomske opasnosti koje alkohol prouzrokuje.

Nisam se zapanjio kada sam, prou~avaju}i, otkrio da alkohol ne ostavlja ni jedan dio ljudskog tijela, a da u njega ne “zabada svoje kand`e”, upravo poput krvolo~ne zvijeri, koja ulovi svoju `rtvu nakon mnogo muke. Razlog ovoj mojoj nezapanjenosti bio je to {to sam ~vrsto bio uvjeren da je Onaj Koji je zabranio alkohol, ustvari, Sveznaju}i i Svepoznavaju}i, Koji je stvorio ~ovjeka i Koji zna {ta tom ~ovjeku donosi korist a {ta {tetu.

Ka`e Uzvi{eni: “A kako i ne bi znao Onaj Koji stvara, Onaj Koji sve potanko zna, Koji je o svemu obavije{ten.” (El - Mulk, 14) U ovo istra`ivanje ulo`io sam veliki trud, i pored zauzetosti studiranjem medicine nastoje}i i silno `ele}i da moje istra`ivanje bude potkrijepljeno znanstvenim ~injenicama.

Uzvi{eni Allah mi je, d`.{., olak{ao mnoge stvari i preda mnom otvorio mnoga vrata za

Poroci

11

koja mislim da ne bi bila otvorena da nije bilo Njegove pomo}i i upute, pa Njemu pripada zahvala prije i poslije.

Tako sam godine 1405. po Hid`ri sreo moga u~itelja, {ejha Abdul - Med`ida ez - Zindanija, Allah neka ga ~uva, u~vrsti na Istini i usmjeri pravim putem njegove korake, koji mi je napo~etku dao svoju podr{ku i bodrio me da nastavim svoje istra`ivanje.

On mi je predlo`io dvije stvari: da moja istra`ivanja budu odmah objavljena, ili da ne objavim svoja istra`ivanja dok ne zavr{im svoje studije medicine i tako se pove}a moje znanje, {to }e jo{ vi{e obogatiti temu. Allah me je, d`.{., uputio da odaberem ovaj drugi prijedlog i on je bio bolji, hvala Allahu.

Zahvaljuju}i Allahovoj, d`.{., uputi, za svoje istra`ivanje sakupio sam obimnu gra|u i literaturu i nadam se, mole}i Allaha, d`.{., da sam uspio, u svjetlu otkri}a savremene medicine, pojasniti neke mudrosti zbog koji je Sveznaju}i i Mudri Zakonodavac, Uzvi{en je On, zabranio konzumiranje alkohola. Tako|er, molim Uzvi{enog Allaha da ovaj moj posao u~ini da bude na vagi mojih dobrih djela na Sudnjem danu.

Knjigu sam podijelio na nekoliko dijelova, a svaki dio sadr`i nekoliko poglavlja. Knjigu sam po~eo sa definicijom alkohola, govorom o zabranjenosti alkohola i da li u alkoholu ima koristi.

U jednom zasebnom dijelu odgovorio sam na tvrdnje i zablude koje su ra{irene kod nekih ljudi o alkoholu, a ~iju je neosnovanost i zabludu otkrila savremena medicina.

Potom sam govorio o utjecaju alkohola na ~ovjeka i to s tri glavna aspekta: dru{tvenog, psihi~kog i zdravstvenog, i o svakom aspektu govorio sam u nekoliko poglavlja.

Svoje istra`ivanje zavr{io sam sa nekoliko priloga koji sadr`e nekoliko vrijednih istra`ivanja, i to: istra`ivanje dr. Mahmuda Nazima en - Nesimija, Allah mu se smilovao, o “Tretmanu lije~enja onim {to je zabranjeno”, istra`ivanje o “Na~inima otkrivanja alkohola u pi}ima”, i na kraju sam naveo nekoliko istra`ivanja koja su izlagana na konferencijama islamske medicine ili su objavljena u nekim stru~nim i znanstvenim ~asopisima, i njih sam naveo u posebnom prilogu pod naslovom: “Lijek koji ne sadr`i alkohol”.

Znanstvene sam ~injenice nastojao prona}i u njihovim izvorima i pri tome sam se pomogao velikim brojem djela koja su napisana na ovu temu. Najva`niji izvor od kojeg sam imao koristi prilikom istra`ivanja bila je knjiga “Alkohol izme|u medicine i fikha”, doktora Muhammeda Ali el - Berra, Allah neka ga ~uva, ~ovjeka te~nog pisanja, izvrsnog stila i {irokog znanja. Od knjige sam imao velike koristi, a naro~ito u ustrojstvu knjige, na~inu izlaganja i upu}ivanju na primarne izvore, i jo{ jednom, neka ga Allah, d`.{., nagradi dobrim.

Prevo|enje nekih medicinskih termina na arapski jezik bio je jedan od najve}ih problema koje sam imao prilikom istra`ivanja, i to je od mene zahtijevalo dosta vremena, jer mi muslimani, na`alost, ne u~imo svojim jezikom, argumentiraju}i to time da

12

Poroci

arapski jezik nije znanstveni jezik. Doista je ovo vid duhovnog defektizma od kojeg pate svi muslimani, a za koji ja molim Allaha, d`.{., da ubrzo pro|e. Trudio sam se i nastojao, uz Allahovu pomo}, da u prevo|enju tih termina, koliko god je to mogu}e, prijevod bude pribli`an zna~enju originala.

Ne smatram da sam uradio ne{to novo, osim {to se radi o poku{aju koji je inicirala moja briga o kr{enju Allahovim zabrana, tako {to se ono {to je On zabranio smatra dopu{tenim i da bi pojasnio {ta je to {to ~ovjek mo`e ubrati kao plod svoje neposlu{nosti i grijeha prema Uzvi{enom Allahu.

Uzvi{eni ka`e: “A onaj ko okrene glavu od Knjige Moje, taj }e te{kim `ivotom `ivjeti i na Sudnjem danu }emo ga slijepim o`iviti. ‘Gospodaru moj‘ - re}i }e - ‘Za{to si me slijepa o`ivio kad sam vid imao?‘ ‘Evo za{to - re}i }e On. ‘Dokazi su ti Na{i dolazili, ali si ih ti zaboravljao, pa }e{ danas ti isto tako biti zaboravljen.‘” (Ta - ha, 124 - 126) Koristim ovu priliku da zahvalim svima onima koji su me bodrili da dovr{im ovo istra`ivanje kad god bi se u moje srce uvukao osje}aj apatije i kad ne bih imao volje da nastavim dalje.

Zahvaljujem {ejhu Abdul - Med`idu ez - Zindaniju, Allah ga sa~uvao, mom dragom bratu, doktoru Mustafi Abdul - Varisu, profesoru Hasanu el - Be{ariju, koji je vr{io jezi~ku lekturu, na ~emu mu zahvaljujem, {ejhu Abdurahmanu el - Humejsiju, i zahvaljujem bra}i Vehidu Abdul - ‘Alimu, Muhammedu D`ebranu, Abdus - Selamu el - D`uhejmu, ‘Islamu es - Saianiju, Hunejdu el - Ka’adiju, Muhamedu e{ - [erefiju, Muhennedu Zejdanu i Fuadu [ebaneu na njihovoj pomo}i pri {tampanju ovog istra`ivanja.

Tako|er, zahvaljujem doktoru Muhammedu Ali el - Barru {to je ustupio svoje dragocjeno vrijeme u recenziji knjige i pisanju predgovora i {to mi je dao primjedbe, upute i vrijedne savjete, te mi ustupio neku literaturu novijeg datuma vezanu za ovu temu. Tako|er, zahvaljujem svakom onom ko mi je dao bilo kakav savjet, ideju ili mi{ljenje koje je doprinijelo objavljivanju ove knjige. Ne promi~e mi da, tako|er, zahvalim odgovornim ljudima u “Savjetu za nau~nu nadnaravnost Kur’ana i sunneta” na ~elu sa njegovim generalnim sekretarom, {ejhom i doktorom Abdullahom el - Muslihom i generalnim direktorom, doktorom Hajdarom es - Safihom, {to su omogu}ili {tampanje ove knjige. Neka ih Allah nagradi kako najbolje nagra|uje Svoje robove!

Davno je El - Asfahani rekao: “Uvidio sam da ~ovjek pi{u}i knjigu u jednom danu, sutra ka`e: ‘Da je zamijenjeno ovo, bilo bi bolje, da je dodato ovo, bilo bi bolje, da je ovo stavljeno prije, bilo bi bolje, da je ispu{teno ovo, bilo bi ljep{e!’, a ovo je jedna od najve}ih pouka i to je dokaz da nepotpunost preovladava cjelokupnim ljudskim bi}em.”

Molim one koji prona|u nedostatak ili imaju neku primjedbu da mi na to uka`u, a neka se Allah smiluje ~ovjeku koji uka`e na moje nedostatke! Na kraju, molim Allaha, d`.{.,

Poroci

13

da u~ini da ovo djelo bude samo radi Njega, da me za njega nagradi, da njime otvori zatvorena srca, slijepe o~i i gluhe u{i, a On je, doista, Onaj Koji je blizu, sve ~uje i usli{ava dove.

Neka na{a posljednja dova bude: “Hvala Allahu, Gospodaru svih svjetova.

Neka je salavat na na{eg poslanika Muhammeda, njegovu porodicu i ashabe!� [ebib bin Ali el - Hadiri 18. rebiul - evel, 1413. H.G. 15. septembar, 1992. godine

PR VI DIO PRVI RAZNI PROPISI O ALKOHOLNIM PI]IMA

PR VO POGLA VLJE: PRVO POGLAVLJE: DEFINICIJA ALKOHOLNIH PI]A POGLAVLJE: DRUGO POGLA VLJE: ALKOHOLNA PI]A SU HARAM, HARAM! VLJE: TRE]E POGLA POGLAVLJE: DA LI U ALKOHOLNIM PI]IMA IMA KORISTI?

PR VO POGLA VLJE PRVO POGLAVLJE ZNA^ENJE RIJE^I “EL - HAMR” PR VO: U JEZIKU PRVO: Er - Razi u “Muhtaru es - sihah” o alkoholnim pi}ima (ar. hamr) navodi sljede}e: “Ka`e Ibn - el A’rabi: ‘Ka`e se da su alkoholna pi}a dobila ime hamr jer su stajanjem fermentirala (uzavrela), a fermentiranje tih pi}a je, ustvari, mijenjanje njenih mirisa.’”

Ka`e se, tako|er, da su alkoholna pi}a dobila taj naziv (hamr), jer ona ovladaju (prekriju) ljudskim razumom. Za `enu koja stavi koprenu na lice ka`e se “ihtemeret”, a “tahmir” zna~i prekrivanje.

Ono {to opija (kamr) jeste ono {to ovladava (prekrije) razumom, bilo da je ono u te~nom ili ~vrstom stanju, bilo da je u vidu jela ili pi}a.

Er - Ragib el - Asbahani u djelu “Mufredat el Kur’an” ka`e: “Alkoholna pi}a (hamr) dobila su naziv “hamr” jer prekrivaju razum, a neki ljudi nazivaju ovim imenom sve {to opija.”

Neophodno je spomenuti da je rije~ “alkohol” u osnovi arapskog porijekla nastala od rije~i “el - gul”, ali je ona kasnije preina~ena u rije~ “el - kuhul”.

Rije~ “el - gul” spomenuta je u Kur’anu u rije~ima Uzvi{enog Allaha, Koji ka`e: “Od njega ne}e glava boljeti i zbog njega se ne}e pamet gubiti.” (Es - Saffat, 47) U ovom ajetu Allah, d`.{., negira od d`enetskog vina (hamr) svojstvo opijanja umova.

Komentiraju}i ovaj ajet, E{ - [evkani ka`e: “Ne uzima niti oduzima njihovu pamet niti od tog vina osje}aju bolest, a ni glavobolju. Allah, d`.{., od d`enetskog vina negira mogu}nost izazivanja nevolja, kao {to su glavobolja i opijanje, koje prouzrokuje alkohol (vino) na ovome svijetu.”

U djelu “Muhtaru es - Sihah”, o zna~enju rije~i “gavl”, Er - Razi ka`e: “Glagol ‘gale’ je na oblik ‘kale’, a ka`e se ‘igtalehu’ ako ~ovjeka ne{to zadesi ne znaju}i kako ni odakle.”

Rije~i Uzvi{enog: “La fiha gavl” zna~e: nema poslije pijenja toga vina glavobolje, jer u drugom ajetu ka`e: “La jusadda’une anha”.

Ebu - Ubejde ka`e: “’El - gavl’ zna~i da im vino oduzme razum, a za sve {to obuzme ~ovjeka i usmrti ga ka`e se ‘gavl’.”

18

Poroci

DRUGO: U FIKHU Rije~ “hamr” ozna~ava sve {to dovodi do opijanja, bilo da je osnova toga vo}e, kao {to je gro`|e, hurme, gro`|ice, ili da je osnova toga `itarice, kao {to su p{enica, je~am i kukuruz, ili da je od meda, i bilo da se to pe~e na vatri ili ne.

Iz ovoga vidimo da je razlog zbog kojeg je zabranjen alkohol opijanje, a ne osnova od kojeg je spravljen alkohol. O tome postoje sljede}i vjerodostojni dokazi: ♦ Omer b. el - Hattab, r.a., dr`ao je govor (hutbu) sa minbera Allahovog Poslanika, s.a.v.s., i rekao: “O ljudi, zaista je objavljena zabrana alkohola, a on se spravlja od pet stvari: gro`|a, hurmi, meda, p{enice i je~ma. Alkohol (hamr) jeste ono {to prekrije razum.”

(Ovo prenose El - Buhari i Muslim.) ♦ En - Nu’man b. Be{ir, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Zaista je od gro`|a alkohol, i od hurmi alkohol, i od meda alkohol, i od p{enice alkohol, od je~ma alkohol.”

(Prenose ga peterica osim En - Nesaija.)

TRE]E: U HEMIJI Neka znanstvena literatura spominje da su Arapi bili ti koji su prvi spravili alkohol, a ka`e se da je muslimanski u~enjak - hemi~ar, D`abir b. Hajjan, bio prvi koji je spravio alkohol 185. h. godine.

Alkoholna pi}a defini{u se kao pi}a ~iji je glavni sastojak alkohol. Ta pi}a u sebi sadr`e veliku koli~inu alkoholnih sastojaka, a najva`niji je etilni alkohol, ~ija je hemijska formula C2H5OH, i on se smatra kao tvar koja opija, prisutna u svim spravljanim alkoholnim pi}ima. Hemi~ari karakteri{u ovu tvar kao otrovnu, i ona je te~na, isparava se i nema boje, ali se rastvara u vodi i masno}ama i zapaljiva je.

Proces spravljanja alkohola de{ava se fermentacijom {e}ernih tvari i djelovanjem nekih fermenata (enzima). Spravljanje alkoholnih pi}a razlikuje se s obzirom na upotrebu razli~itih {e}ernih tvari, a iako se alkoholna pi}a razlikuju po imenima, zajedni~ko im je to {to sva sadr`e tvar zvanu alkohol.

Istinu ka`e Allahov Poslanik, s.a.v.s., kada je rekao: “Zaista }e ljudi iz moga ummeta piti alkoholna pi}a, a ne}e ih zvati njihovim imenima.” Prenosi Ahmed i Ebu-Davud.

Sljede}a tabela poja{njava nam neka od alkoholnih pi}a i izvor {e}erne tvari od koje se spravljaju, kao i procenat alkohola koji u sebi sadr`e.

Poroci

19

PROCENAT ALKOHOLA

IZVOR [E]ERNE TVARI

Pivo i njegove vrste: - lager - ales - stout

3 - 6% 3 - 6% 4 - 8%

4 - 6%

jabuke ili neko drugo vo}e

Cider

gro`|e

Vina: - lagahno - {ampanjac - jako: sherry, port, vermouth

8 - 10% 15 - 20% 40% 37 - 40%

40%

37 - 40%

VRSTA ALKOHOLNOG PI]A

- destilacija fermentirane rastopine gro`|a - destilacija fermentirane rastopine kukuruza - destilacija {e}erne trske fermentirana rastopina kojoj je dodat destilovani dud ili neko drugo vo}e - destilovane `itarice

- brandy - whiskey - rum

- gin

37 - 40%

20 - 55%

destilovana alkoholna pi}a uz dodatak arome

Slatka al koholna pi}a likeri: - kirsch - chatreuse

20

Poroci

Drugu grupu alkoholnih sastojaka ~ini metanol, koji se manje upotrebljava, ali je otrovniji od etil alkohola jer mo`e da prouzrokuje smrt, trovanje sr~anog mi{i}a i njegovu malaksalost.

Tako|er, on mo`e prouzrokovati iznenadnu sljepo}u. Neophodno je spomenuti da se ova vrsta alkohola, tj. metanol, nalazi u nekim plagijatima alkoholnih pi}a.

Koliko jedna jedinica sadr`i alkohola?

Jedna jedinica u sebi sadr`i 10 mililitara ili 8 grama ~istog alkohola, a to je otprilike jednako: - jednoj ~a{i viskija; - jednoj ~a{i {erija ili destilovanog vina; - jednoj ~a{i obi~nog vina; - jednoj krigli piva ili cidera zapremine 550 mililitara (Vidi sliku br. 1) S druge strane, jedna fla{a koncentriranih alkoholnih pi}a, kao {to su brendi, viski, d`in i druga, u sebi sadr`i 30 jedinica, {to je otprilike 300 mililitara ili 240 grama ~istog alkohola.

^ ETVR T O: U FFARMAKOKINETICI ARMAKOKINETICI ETVRT @eludac i tanka crijeva brzo apsorbuju alkohol ako je alkohol zastupljen u manjoj koncentraciji, ali ako koncentracija alkohola u pi}u bude ve}a od 20%, tada proces apsorpcije bude sporiji. Uzrok tome jeste to {to alkohol prouzrokuje prigu{ivanje crvolikog kretanja `eluca ( Gastric peristalis ), kao {to izaziva i gr~enje otvora dijafragme (Pylorospans), {to ima za posljedicu sporiji dolazak alkohola u crijeva kako bi alkohol bio apsorbovan.

Postoje i drugi faktori koji prouzrokuju usporavanje procesa apsorpcije, kao {to je pijenje mlijeka, razbla`ivanje alkohola vodom i hrana u `eludcu koja jo{ nije varena.

Nakon procesa apsorpcije alkoh se {iri po svim }elijama organizma velikom brzinom, a vrijedno je spomena da se oko 90% apsorbovanog alkohola metabolizuje u organizmu dok ostatak izlazi putem mokra}e, znoja i izdisanjem zraka. Najva`niji organ koji je specijaliziran za metabolizam alkohola jeste jetra, koja metabolizuje oko 90% apsorbovanog alkohola posredstvom nekih enzima koje sama proizvodi, kao {to je enzim koji odvaja hidrogen iz alkohola (Alcoholdehydrogerase - ADH) koji pretvara alkohol u Acetaldehyde, zatim u Acetat, koji se na kraju pretvara u ugljendioksid i vodu.

(Vidi sliku br. 2)

DRUGO POGLA VLJE POGLAVLJE ALKOHOLNA SU PI]A HARAM, HARAM! Uzvi{eni Allah ka`e: “O vjernici, vino i kocka i kumiri i strelice za gatanje, odvratne su stvari, {ejtanovo djelo; zato se toga klonite da biste postigli {to `elite.” (El - Maida, 90) Zabrana pijenja alkoholnih pi}a potvr|ena je Kur’anom, sunnetom i id`ma’om (konsenzusom).

Me|utim, i pored toga postoji jedna grupa ljudi koji smatraju da rije~ (fed`tenibuhu)- “klonite se toga“, koja je spomenuta u ajetu, ne upu}uje na jasnu i kategori~nu zabranu, kao {to je to slu~aj sa ostalim zabranama, a primjer za to su rije~i Uzvi{enog Allaha: “Zabranjuje vam se strv, krv i svinjsko meso, i ono {to je zaklano u ne~ije drugo, a ne u Allahovo ime, i {to je udavljeno i ubijeno; i {to je strmoglavljeno, i rogom ubodeno, ili od zvijeri na~eto - osim ako ste ga preklali.” (El - Maida, 3) Da bismo odgovorili na ovu neosnovanu tvrdnju, na{u pa`nju usmjerit }emo na sljede}e:

PR VO: ST AV ^ASNOGA KUR’ANA PRVO: STA NASPRAM ALKOHOLA RIJE^ (FED@TENIBUHU) - “KLONITE GA SE” SPOMENUT A U KUR’ANU SPOMENUTA Ova rije~ u arapskom jeziku zna~i “udaljavanje” i “ne pribli`avanje ne~emu” ili “granicama ne~ega”. Ta rije~ je, dakle, jedna od najizra`ajnih konstrukcija koja ukazuje na zabranu.

Onaj ko prostudira ajete ~asnoga Kur’ana vidjet }e da je rije~ (fed`tenibuhu) - “klonite ga se”, spomenuta u velikom broju drugih ajeta. Od tih ajeta su i ajeti u kojim se zabranjuje prihvatanje la`nih uvjerenja i ru`nih osobina, a neki od tih ajeta su sljede}i:

22

Poroci

- “Pa budite {to dalje od kumira poganih i izbjegavajte {to vi{e govor neistiniti.” (El - Had`d`, 30) - “Mi smo svakom narodu poslanika poslali: ‘Allahu se klanjajte, a kumira se klonite!‘” (En - Nahl, 36) - “Za one koji izbjegavaju da se kumirima klanjaju i koji se Allahu obra}aju njima su namijenjene radosne vijesti, zato obraduj robove Moje!” (Ez - Zumer, 17) - “A kada Ibrahim re~e: ‘Gospodaru moj, u~ini ovaj grad sigurnim i sa~uvaj mene i sinove moje klanjanja kumirima!‘” (Ibrahim, 35) U nekim ajetima spominju se uporedo nesretnici i oni koji se Allaha boje, kao npr.: “... u koju }e u}i samo nesretnik, onaj koji bude poricao i glavu okretao, a od nje }e daleko biti onaj koji se bude Allaha bojao.” (El - Lejl, 15 - 17) Onaj ko studiozno prou~i ajete o zabrani alkohola: “O vjernici, vino i kocka i kumiri i strelice za ga|anje odvratne su stvari, {ejtanovo djelo. Zato se toga klonite da biste postigli ono {to `elite. [ejtan `eli pomo}u vina i kocke unijeti me|u vas neprijateljstvo i mr`nju, i da vas od sje}anja na Allaha i od obavljanja molitve odvrati. Pa, ho}ete li se okaniti?”, vidjet }e da ti ajeti sadr`e brojne pokazatelje koji ukazuju na zabranu konzumiranja alkohola.

Neki od tih pokazatelja su sljede}i: 1. Ajet po~inje obra}anjem vjernicima rije~ima: “O vjernici”, {to skre}e pa`nju na to da je ono {to slijedi propis koji vjernici, koji se odazivaju svome Gospodaru i koji izvr{avaju Njegove naredbe i klone se zabrana, moraju izvr{avati.

2. Alkohol (vino) spomenuto je u kontekstu zajedno sa kockom, kumirima i strelicama za ga|anje, a sve spada u velike grijehe. Alkohol je prvi spomenut zbog velikog grijeha njegovog konzumiranja i {to je on klju~ svakog zla.

3. Alkohol je nazvan “odvratnom stvari” (rid`s), a rije~ “rid`s” u arapskom jeziku ozna~ava ogavne i prljave stvari. Ima mi{ljenja da ova rije~ zna~i srd`bu, kao da ima i zna~enje grijeha.

4. Ajeti poja{njavaju da je alkohol {ejtanovo djelo, a od {ejtana dolazi samo ~isto zlo, kao {to to ka`e E{ - [evkani. [ehid, Sejjid Kutb, Allah mu se smilovao, ka`e: “[ejtan je iskonski ~ovjekov neprijatelj, a dovoljno je vjerniku da zna da je neko djelo {ejtansko da bi se njegovo ~uvstvo toga klonilo, da bi njegova du{a osje}ala odvratnost od toga i da bi njegovo bi}e uzmicalo i udaljavalo se od toga i ~uvalo se iz bojazni od toga.”

5. Upotreba izraza “klonite se”, koji je najizra`ajniji, ukazuje na zabranu jer to zna~i udaljavanje od zabranjenog, a da se ne govori o ~injenju onog {to je zabranjeno.

6. Postizanje uspjeha i spas vezani su za Allahovo zadovoljstvo od klonjenja alkohola: “I zato se toga klonite da biste postigli ono {to `elite”, {to je podsticaj vjernicima da ga se klone. Ka`e E{ - [evkani: “Ako je u klonjenju od alkohola spas, onda je u konzumiranju

Poroci

23

propast i uni{tenje.”

7. Ajeti poja{njavaju zla i {tete koje nastaju konzumiranjem alkohola. Ka`e Uzvi{eni: “[ejtan `eli pomo}u vina i kocke me|u vas neprijateljstvo i mr`nju unijeti.” A Sejjid Kutb, Allah mu se smilovao, ka`e: “Ovim se muslimanovoj svijesti otkriva {ejtanova namjera i cilj njegove spletke i produkt njegove ne~istote. To je izazivanje neprijateljstva i mr`nje u redovima muslimana, pomo}u vina i kocke, kao i odvra}anje “onih koji vjeruju” od sje}anja na Allaha i od namaza, a kakva li je samo, u tom slu~aju, njegova spletka?!” Ovi ciljevi koje {ejtan `eli posti}i stvarnost su i muslimani ih mogu vidjeti u pojavnom svijetu. Ti ciljevi potvr|eni su Bo`anskim rije~ima, istinitim samim po sebi. Nije potrebno dugo istra`ivanje da bi ~ovjek uvidio da je {ejtan taj koji me|u ljude, putem alkohola i kocke, ubacuje neprijateljstvo i mr`nju. Alkohol oduzima razum i zagrijava krv i meso i izaziva hirovitost i `estinu. Kocka koja ide uz alkohol u du{ama izaziva osje}aj propasti i zlobe (mr`nje) jer onaj ko je izgubio u kocki mora osje}ati zlobu i mr`nju prema onome s kim se kockao, jer mu on oduzima njegov novac njemu nao~igled, odnosi ga kao dobitnik, a njegov partner ostaje kao gubitnik i kaharan. U prirodi ovih stvari, kocke i alkohola, jeste da izazivaju mr`nju i neprijateljstvo, koliko god one ujedinjavale partnere na polju svadljivosti i eksplozivnosti koje se povr{no doimaju kao prijaznost i sre}a. Odvra}anje od sje}anja na Allaha i od namaza nije potrebno razmatrati jer alkohol izaziva zaborav a kocka zaokuplja. Omamljenost kockara kockom nije ni{ta manja od omamljenosti alkoholom, a svijet je kockara poput svijeta pijanice i ograni~ava se na stolove, ~a{e i kocke (karte).

8. Za rije~i Uzvi{enog: “Pa, ho}ete li se okaniti?”, Ibn - Kesir ka`e: “U ovome je prijetnja i zastra{ivanje.” A E{ - [avkani ka`e: “U ovom je veliko korenje u vidu upitne forme koja ukazuje na gr|enje i prijekor, i zato je Omer, r.a., kada je ovo ~uo, rekao: ‘Okanjujem se!’”

9. Rije~i Uzvi{enog nakon ajeta kojim se zabranjuje alkohol: “I budite poslu{ni Allahu i budite poslu{ni Poslaniku, i oprezni budite! A ako glave okrenete, onda znajte da je Poslanik Na{ du`an samo da jasno obzani.‘” (El - Maida, 92) Ajet potvr|uje i nagla{ava nu`nost slije|enja Allahove naredbe tako {to se ne}e nastaviti sa pijenjem alkohola, te ukazuje na neophodnost slije|enja onoga {to }e Poslanik, s.a.v.s., u pogledu alkohola, objasniti.

10. Bojazan koja je obuzela ashabe za svoju bra}u koji su konzumirali alkohol, a poginuli su na Allahovom putu prije zabrane konzumiranja alkohola oko toga da li }e ih Allah kazniti?

Zato su objavljene Allahove, d`.{., rije~i kao umirenje du{ama: “Onima koji su vjerovali i dobra djela ~inili, nema nikakva grijeha u onom {to su oni pojeli i popili (prije zabrane) ako su se klonili onoga {to im je zabranjeno i ako su vjerovali i onda se grijeha klonili i dobro ~inili. A Allah voli one koji drugima dobro ~ine.” (El Maida, 93) Zabrana konzumiranja alkohola objavljena je u etapama, a prepustit }u prostor {ehidu

24

Poroci

Sejjidu Kutbu, Allah mu se smilovao, da nam objasni etape kroz koje je pro{ao propis zabrane konzumiranja alkohola. On ka`e: “Prva etapa bila je usmjereno odapinjanje strijele kada je Uzvi{eni Allah u mekanskoj suri En - Nahl rekao: ‘A od plodova palmi i loze pripremate pi}e i hranu prijatnu.‘” Tako je ona bila prvo {to je doprlo do osje}anja muslimana stavljaju}i pi}a (alkohol) nasuprot “hrane prijatne”, pa se ~ini kao da je alkohol jedno, a prijatna hrana ne{to drugo.

Zatim je bila druga etapa u kojoj je pokrenuta vjerska svijest u du{ama muslimana putem zakonodavne logike kada je objavljen ajet iz sure El - Bekara: “Pitaju te o vinu i kocki. Reci: ‘Oni donose veliku {tetu, a i neku korist ljudima, samo {to je {teta od njih ve}a nego korist.‘” U ovom je ajetu znak da je ostavljanje kocke i vina pre~e s obzirom da je {teta ve}a od koristi, a u malo kojoj stvari nema neke koristi; me|utim, dozvoljenost ili zabranjenost te stvari oslanja se na to da li u toj stvari preovladava {teta ili korist.

Potom je bila tre}a etapa u kojoj je razbijena navika pijenja i izazvani netrepeljivost i neslaganje izme|u alkohola i naredbe klanjanja namaza kada je objavljen ajet iz sure En - Nisa’: “O vjernici, pijani nikako namaz ne obavljajte, sve dok ne budete znali {ta izgovarate.”

Namaz se obavlja u pet vremenskih intervala i izme|u ve}ine tih intervala je mali vremenski razmak {to nije dovoljno da se ~ovjek opije, a zatim i otrijezni izme|u dva namaska vremena. Ovom odredbom su`avaju se prilike prakti~ne primjene navike pijenja alkohola, a naro~ito pijenje alkohola ujutro i poslije ikindije ili ak{ama, kako je bio adet ljudi u predislamskom periodu, d`ahilijetu. Ajet razbija i obi~aj konzumiranja alkohola koje je vezano za odre|ene vremenske termine u kojima je alkohol konzumiran. U ajetu se nalazi ne{to {to u du{i muslimana ima svoju te`inu, a to je nemogu}nost uskla|ivanja izme|u izvr{avanja naredbe klanjanja namaza u njihovom vremenu i pridru`ivanje navike pijenja alkohola u odre|enim vremenskim periodima. Potom je bila ~etvrta i odlu~uju}a etapa za koju su se du{e u potpunosti pripremile. Samo {to je do{la zabrana, slijedila je pokornost i poslu{nost bez oklijevanja. Od Omera b. el - Hattaba, Allah neka je njime zadovoljan, prenosi se da je rekao: “Allahu, objasni nam o alkoholu obja{njenje koje je dovoljno.” Tada je objavljen ajet iz sure El- Bekara: “Pitaju te o vinu i kocki. Reci: ‘Oni donose veliku {tetu, a i neku korist.‘” Omer je zatim pozvan (da do|e) i ovaj ajet mu je prou~en, a on je rekao: “Allahu, objasni nam o alkoholu stvari koje }e nas zadovoljiti.” Tada je objavljen ajet iz sure En - Nisa’: “O vjernici, pijani nikako namaz ne obavljajte...” Omer je ponovo pozvan i ovaj ajet mu je prou~en, a on je rekao: “Allahu, objasni nam o alkoholu ono {to }e biti dovoljno.” Zatim je objavljen ajet iz sure El - Maida: “[ejtan `eli da pomo}u vina i kocke unese me|u vas neprijateljstvo i mr`nju i da vas od sje}anja na Allaha i obavljanja namaza odvrati. Pa, ho}ete li se okaniti?”

Poroci

25

Omer je ponovo pozvan i ovaj ajet mu je prou~en, a on je rekao: “Okanili smo se, okanili!”

Ovo bilje`e autori “Sunena”.

Kada je objavljen ovaj ajet o zabrani alkohola tre}e godine nakon Bitke na Uhudu, nije bilo potrebno vi{e od jednog telala koji je u mjestima gdje su se ljudi u Medini okupljali, vikao: “O ljudi, alkohol je postao zabranjen (haram)!” Onaj u ~ijoj je ruci tada bila ~a{a - razbio ju je, onaj u ~ijim ustima je bio gutljaj - izbacio ga je i pocijepane su mje{ine za vino i razbijeni vr~evi. I tako se stvar okon~ala. [to se ti~e mudrosti koja se nalazi u postupnom zabranjivanju alkohola, nju nam je pojasnio Sejjid Kutb prilikom njegovog tuma~enja rije~i Uzvi{enog: “Pitaju te o vinu i kocki. Reci: ‘Oni donose veliku {tetu, a i neku korist ljudima; samo je {teta od njih ve}a od koristi.’” On ka`e: “Ovaj tekst koji je pred namabio je prvi korak zabrane. Stvari i djela ponekad nisu ~isto zlo. Dobro se mije{a sa zlom, a zlo se mije{a sa dobrom na ovome svijetu. Me|utim, ono od ~ega zavisi da li }e ne{to biti dozvoljeno ili zabranjeno jeste preovladavanje dobre ili lo{e strane. Ako je {teta u alkoholu i kocki ve}a od koristi, tada je to uzrok i razlog zabrane, iako ovdje nije zabrana jasno izre~ena.”

Ovdje nam se ukazuje jedna strana islamskog, kur’anskog, Bo`anskog i mudrog metoda odgoja, a to je metod koji je mogu}e prona}i u mnogim njegovim propisima, naredbama i usmjerenjima. Mi }emo ukazati ovdje na jedno pravilo ovoga metoda povodom govora o alkoholu i kocki.

Kada je naredba ili zabrana vezana za jedno od pravila imanskog koncepta ili za jedno pitanje uvjerenja (i’tikad), islam tada od prvog momenta donosi jasnu odredbu.

Me|utim, kada je naredba ili zabrana vezana za obi~aj ili opona{anje ili za dru{tvenu situaciju koja nije lahka, islam tada ~eka i pitanju prilazi polahko, blago i postupno i priprema realne i optimalne uvjete koji olak{avaju sprovo|enje i pokoravanje.

Kada se radilo o pitanju tevhida ili {irka, islam je od prvog momenta sproveo svoju naredbu, o{tro i odlu~no, bez oklijevanja i obaziranja, bez kurtoazije, nagodbe i susretanja na pola puta; to je zbog toga {to se ovdje radi o pitanju osnovnog pravila koncepta, bez kojeg nije ispravan iman niti se uspostavlja islam. [to se ti~e alkohola i kocke, radilo se o obi~aju i navici, a obi~aj zahtijeva lije~enje. Zbog toga se po~elo sa pokretanjem vjerske svijesti i zakonodavne logike u du{ama muslimana tako {to je re~eno da je {teta u alkoholu i kocki ve}a od koristi, a u tome je znak da je ostavljanje alkohola pre~e. Zatim je do{ao drugi korak povodom objavljivanja ajeta iz sure En - Nisa’: “O vjernici, pijani nikako namaz ne obavljajte, sve dok ne budete znali {ta izgovarate.”

Namaz se obavlja u pet vremenskih razdoblja i izme|u ve}ine tih razdoblja mali je vremenski razmak koji nije dovoljan za opijanje i otre`njavanje. U ovome je su`avanje prilika prakti~ne primjene navike pijenja i razbijanje navike konzumiranja alkohola koja je vezana za odre|eno vrijeme konzumiranja.

26

Poroci

Poznato je da onaj koji ne{to konzumira osje}a potrebu za onim {to redovno uzima, bilo da se radi o opojnim pi}ima ili drogama, u odre|enom vremenu u kojem je uobi~ajeno da to konzumira. Kada prekora~i ovo uobi~ajeno vrijeme i to se ponovi vi{e puta, oslabi `estina te navike i mogu}e ju je savladati. Nakon {to su se ta dva koraka ostvarila, do{la je odlu~no i posljednja naredba o zabrani alkohola i kocke: “Vino i kocka i kumiri i strelice za gatanje odvratne su stvari, {ejtanovo djelo, zato se toga klonite da biste postigli ono {to `elite.�

Na drugom mjestu Sejjid Kutb ka`e: “Alkohol (vino), kocka, kumiri i strelice za gatanje bili su osobitosti d`ahilijeta i duboko uvrije`ena tradicija u d`ahilijetskom dru{tvu. Sve to bilo je jedan sve`anj ~vrsto povezan upra`njavanjem tih stvari i time {to su te stvari bile osobenost i tradicija toga dru{tva. Alkohol su pili u velikim koli~inama i u njegovom se napijanju u svojim sjedeljkama natjecali u hvalisanju i nadmetali. Svoje hvalisanje i uzno{enje u poeziji vezivali su za alkohol. Uz pijanke i{lo je i klanje `ivotinja i od njih su jeli pe~enje oni koji su pili alkohol, koji su ga to~ili i oni koji su stalno bili prisutni na tim sjedeljkama, koji su u njima nalazili uto~i{te i oni koji su se oko njih okupljali. Ove `ivotinje su klane kod kumira (ensab), kipova koje su imali, i svoje `ivotinje klali su kod njih i njihovom krvlju ih mazali. Tako|er su kod kipova klali svoje `rtve koje su prinosili svojim bogovima, odnosno vra~evima koji su se brinuli o tim kipovima. Oko zaklane `ivotinje, na pijankama i drugim sli~nim dru{tvenim prilikama, kockanje se odvijalo pomo}u strelica (za gatanje), a to su strelice pomo}u kojih su dijelili zaklanu `ivotinju. Svaki od njih dobijao je svoj udio u `ivotinji prema onome {to mu je pokazala njegova strelica. Onaj ~ija je strelica bila ona koja donosi najve}i dobitak (sedma strelica), dobijao bi najve}i dio i tako su radili tako da je bilo i onih ~ija strelica nije dobijala ni{ta. Kada su spoznali njihovog Istinskog Boga, njihove du{e po~ele su slu{ati ono {to kod njih voli ovaj Istinski Bog, a {ta ne voli, a prije toga nisu tome obra}ali pa`nju niti se pokoravali naredbi, a niti klonili zabrane.

Nisu ostavljali svoje d`ahilijske navike, bez obzira koliko puta im ponavljana naredba ili dat savjet.

Sveza ~iste ljudske prirode jeste sveza uvjerenja (akide), i ako se prvo ne uspostavi ova sveza, u ljudskoj prirodi ne}e ostati ni{ta od ahlaka, etike ili dru{tvenog boljitka.

Klju~ ljudske prirode je ovdje. Ako se ona ne otvori svojim klju~em, njeni unutarnji tuneli ostat }e zatvoreni, a njeni putevi krivudavi, i kad god se neki njen tjesnac otkrije, sakrije se drugi; kad god se osvijetli jedan njen aspekt, zatamne se drugi, kad god se odve`e ~vor, zave`u se drugi i kad god se otvori neki njen put, zatvore se drugi putevi i prolazi, i tako bez kraja.

Zbog toga islamski metod nije po~eo u lije~enju poroka i devijacija d`ahilijeta od tih poroka i devijacija. On je po~eo od uvjerenja (akide). Po~eo je od svjedo~enja ({ehadeta) da nema boga osim Allaha, a period pozivanja u svjedo~enje da nema boga osim Allaha trajao

Poroci

27

je u vremenu sve dok nije pro{lo trinaest godina tokom kojih nije bilo drugog cilja osim ovoga; njihovo pokoravanje Njemu i Njegovoj vlasti. A kada su njihove du{e postale ~iste i iskreno predane Allahu, i kad su postali takvi da za sebe ne nalaze izbora osim {to za njih odabere Allah, tada su po~ela zadu`enja, me|u kojima su bili i ibadeti. Tada je, tako|er, po~elo pro~i{}avanje naplavina i sedimenata d`ahilijeta: dru{tvenih, ekonomskih, duhovnih, moralnih, eti~kih... Zadu`enja su po~ela u momentu kada je bilo tako da Allah naredi a robovi (ljudi) se pokoravaju bez pogovora, jer oni za sebe ne tra`e izbora u onome {to im Allah nare|uje ili zabranjuje, pa {ta god to bilo.

DRUGO: ST AV ^IST OG STA ^ISTOG VJEROVJESNI^KOG SUNNET A SUNNETA Poslanik, s.a.v.s., akcentirao je zabranu alkohola sa vi{e aspekata: 1 - OPISAO GA JE DA JE “KLJU^ SVAKOG ZLA” I DA JE “MAJKA SVIH ZALA” Od Ibn - Abbasa, r.a., prenosi se da je rekao: “Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.: ‘Klonite se alkohola jer je on klju~ svakog zla!’” (Bilje`i ga El - Hakim) A od Abdullaha b. ‘Amra, r.a., prenosi se da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: “Alkohol je majka razvrata i najve}i od najve}ih grijeha. Ko pije alkohol, ostavi namaz i (mo`da) obljubi svoju majku ili tetku po majci i tetku po ocu.”

(Bilje`i ga Et - Taberani u “El - Mu’d`em el - Kebir”) 2 - U^INIO JE ZABRANJENIM MALU KOLI^INU ALKOHOLA, A DA SE NE GOVORI O VELIKOJ Prenosi se od Ibn - Omera, r.a., da je rekao: “Rekao jeAllahov Poslanik, s.a.v.s.: ‘Ono {to opija u ve}oj koli~ini zabranjeno je i u manjoj.’”

Od Ai{e, r.a., prenosi se da je rekla: “Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.: ‘Sve {to opija zabranjeno je (haram), a ono {to opija u mjeri od jednog “ferka”, zabranjeno je i u mjeri od jedne {ake.’” (Bilje`e Ahmed, Ebu - Davud, Et - Tirmizi, koji ka`u da je hadis dobar (hasen).)

(Mjera zvana “el - ferk” ili “el - ferek”, ali je sa fethom poznatije, mjera je od 16 ratlova. Neki ka`u da ta mjera iznosi 16 ratlova ako se misli na “el - ferek” (sa fethom na slovu r), ali ako se misli na “el - ferk” (sa sukunom na slovu r), tada ta mjera iznosi 120 ratlova).

28

Poroci

3 - POJASNIO JE RAZLOG ZBOG ^EGA JE ALKOHOL ZABRANJEN, A TO JE OPIJANJE Od Ibn - Omera, r.a., prenosi se da je rekao: “Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.: ‘Sve {to opija jeste alkohol (hamr), a svaka vrsta alkohola je haram!?’” (Bilje`e Muslim, Ahmed, Ebu - Davud i drugi.)

Od Kajsa b. Sa’da b. Ubadea, r.a., prenosi se da je rekao: “^uo sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s., da ka`e: ‘Sve {to opija je alkohol (hamr), a svaki alkohol je haram, i klonite se vina od kukuruza!’” (Vino od kukuruza su pravili Abesinci i zvalo se “el - gubejra.”)

Od Ai{e, r.a., prenosi se da je rekla: “Upitan je Allahov Poslanik, s.a.v.s., o vinu od meda, a Jemenci su ga pili, pa je odgovorio: ‘Svako pi}e koje opija jeste haram!’” (Bilje`e Malik, Ahmed, E{ - [afi’i, El - Buhari, Muslim i Ebu - Davud.)

Ovdje }u, povodom ovoga, citirati ono {to je spomenuo Sejjid Kutb, Allah mu se smilovao, u svojoj vrijednoj knjizi “Fi zilali el Kur’an”, gdje ka`e: “Omamljenost pi}em, bilo kojim opojnim pi}em, u suprotnosti je sa stalnom budnosti (svijesti) koju zahtijeva islam od muslimanskog srca kako bi u svakom momentu ~ovjek bio vezan za Allaha.

Zatim da pomo}u ove budnosti bude pozitivan faktor u progresu i obnovi `ivota, ~uvanju `ivota od slabosti i iskvarenosti, ~uvanju sebe, svoga imetka i ~asti, kao i ~uvanja sigurnosti muslimanske zajednice, [erijata i poretka od bilo kakve agresije. Pojedinac musliman nije prepu{ten sam sebi niti svojim strastima, ve} zadu`en raznim obavezama, koje od njega zahtijevaju stalnu budnost. On ima obaveze prema svome Gospodaru, obaveze prema sebi, obaveze prema svojoj porodici, obaveze prema muslimanskoj zajednici u kojoj `ivi i obaveze prema cijelom ~ovje~anstvu, a to je da poziva i upu}uje u islam. Od muslimana se tra`i da bude u stalnoj budnosti kako bi mogao izvr{avati ove obaveze, pa ~ak se to od njega tra`i kada u`iva u lijepim, dozvoljenim stvarima i islam ga obavezuje da bude oprezan i budan prema tim u`icima i da ne bude rob u`itku ili strasti.

On stalno kontroli{e svoje prohtjeve, udovoljava im kao {to udovoljava onaj ko vlada svojom situacijom. Omamljenost (opijenost) ni u ~emu se ne sla`e sa ovim pravcem.

Osim toga, omamljenost je u svojoj su{tini samo bje`anje od `ivotne stvarnosti na odre|eni vremenski period i pribjegavanje imaginacijama koje podsti~u opijenost i mahmurluk. Islam negira ~ovjeku ovaj put i `eli od ljudi da vide ~injenice stvarnosti i da stanu pred njih, `ive sa njima, a da ne grade ovaj `ivot na imaginacijama i iluzijama.

Stajanje pred ~injenicama stvarnosti sr` je odlu~nosti i volje, a bje`anje od njih ka imaginacijama i iluzijama jeste put osloba|anja od obaveza, slabost odlu~nosti i taljenje volje. Islam stalno vodi brigu o odgoju volje i njenom osloba|anju iz stega dominantne navike, konzumiranja alkohola. Ovaj je aspekt sam dovoljan sa ta~ke gledi{ta islama da se alkohol i ostala opojna sredstva i druge u~ine zabranjenim, a one su ogavne stvari, {ejtansko djelo i uni{tavaju ljudski `ivot.

Poroci

29

4 - ZABRANIO JE DODATNE STVARI VEZANE ZA ALKOHOL MIMO KONZUMIRANJA Od Enesa, r.a., prenosi se da je rekao: “Allahov Poslanik, s.a.v.s., prokleo je deset osoba koji imaju veze sa alkoholom: onoga ko ga cijedi, kome se cijedi, ko ga pije, ko ga nosi, kome se nosi, ko ga to~i, ko ga prodaje, ko se zaradom od njega hrani, ko ga kupuje i kome se kupuje.” (Bilje`e Ibn - Mad`e i Et - Tirmizi.)

Od Ebu - Hurejrea, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Allah je, zaista, zabranio alkohol i zaradu od alkohola, i zabranio je strv i zaradu od nje i zabranio je svinjsko meso i zaradu od njega.” (Bilje`i ga Ebu - Davud.)

A od Ibn - Abbasa, r.a., prenosi se da je rekao: “~uo sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s., da ka`e: ‘Do{ao mi je D`ibril i rekao: - Muhammede, doista je Allah prokleo alkohol, onoga ko ga cijedi, kome se cijedi, ko ga pije, ko ga nosi, kome se nosi, ko ga prodaje, ko ga kupuje, ko ga to~i i kome se to~i.’”

(Bilje`e Ahmed, El - Hakim i El - Bejheki.)

5 - NEGIRAO JE IMAN (VJEROVANJE) ONOGA KO KONZUMIRA ALKOHOL: Od Ebu - Hurejrea, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: “U momentu dok ~ini blud, ~ovjek nije vjernik, kradljivac dok krade, nije vjernik i dok (~ovjek) pije alkohol, nije vjernik.” (Bilje`e El - Buhari, Muslim, Ebu - Davud, Et - Tirmizi i En - Nesai.)

Od Ebu - Hurejrea, r.a., tako|er se prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Od onoga ko ~ini blud ili pije alkohol bit }e odstranjen iman kao {to ~ovjek sa sebe preko glave skida ko{ulju.” (Bilje`i El - Hakim.)

Od Ibn - Abbasa, r.a., prenosi se da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: “Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan neka ne pije alkohol; ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan neka ne sjedi za stolom za kojim se pije alkohol.” (Bilje`i Et - Taberani.)

6 - PROPISAO JE [ERIJATSKU KAZNU (HADD) ZA ONOGA KO PIJE ALKOHOL Od Enesa, r.a., prenosi se da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., zbog pijenja alkohola izvr{avao bi~evanje palminim granjem i papu~ama, a Ebu - Bekr je bi~evao sa 40 udaraca.

(Muttefekun alejhi) 7 - PRIPRIJETIO JE BOLNOM PATNJOM NA AHIRETU ONOME KO PIJE ALKOHOL Od Ebu - Musa’a el - E{arija, r.a., prenosi se da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: “Trojica ne}e u}i u D`ennet: alkoholi~ar, onaj ko prekida rodbinske veze i onaj ko povjeruje u ~aroliju (sihr). Onoga ko umre kao alkoholi~ar, Allah }e napojiti iz rijeke zvane El - Gavta.” Re~eno je: “A kakva je to rijeka ‘El - Gavta’?” On je odgovorio: “To je rijeka koja te~e iz spolnih organa prostitutki (bludnica), a smrad njihovih spolnih organa uznemiravat }e stanovnike

30

Poroci

D`ehennema.” (Bilje`e Ahmed, Ebu - Ja’la, Ibn - Hibban u svom Sahihu i ovaj hadis smatra se vjerodostojnim.)

Od Ibn - Abbasa, r.a., prenosi se da je rekao: “Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.: ‘Ako umre alkoholi~ar kao takav srest }e Allaha kao da je obo`avatelj idola.’”

(Bilje`i Ahmed.)

A od Abdullaha b. Omera, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Trojici je Allah zabranio ulazak u D`ennet: alkoholi~aru, onome ko je neposlu{an roditeljima i mu`u koji svojoj supruzi odobrava nevaljalost.” (Bilje`i Ahmed i ovo je njegova verzija hadisa; En - Nesai, El - Bezzar i El - Hakim koji ka`e da je hadis vjerodostojnog seneda.)

Od Ibn - Abbasa, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Sve {to je fermentirano alkohol je, a sve {to opija haram je. Ko popije ono {to opija, njegov namaz }e biti krnjav ~etrdeset jutara (dana). Ako se pokaje, Allah }e mu primiti pokajanje, a ako to ponovi i ~etvrti put, Allah }e ga napojiti iz onoga {to izlazi iz tijela stanovnika D`ehennema tinetul habal.” Poslanik, s.a.v.s., upitan je: “A {ta je to (tinetul - habal), o Allahov Poslani~e?”

On je odgovorio: “Gnoj stanovnika D`ehennema.” (Bilje`e Ebu - Davud i Et - Tirmizi.)

Od Ibn - Omera, r.a., prenosi se da je rekao: “Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.: ‘Ko bude pio vino na ovome svijetu, a ne pokaje se za to (i ne ostavi to), bit }e mu uskra}eno vino na ahiretu.’” (Bilje`e svi autori Sunena osim Et - Tirmizija.)

Nakon svega izlo`enog mo`e se re}i da onaj koji negira da je alkohol zabranjen, ustvari poziva negiranje sunneta i zanemarivanje njegovog zna~aja u [erijatu, jer to nije u skladu s njegovim `eljama i strastima. Zbog toga }e{ ga vidjeti kako pribjegava poku|enom na~inu raspravljanja o vjerski neospornim stvarima udovoljavaju}i tako svojim hirovima i pravdaju}i svoje pogre{ke.

TRE]E: ST AV ASHABA O ZABRANI ALKOHOLA STA Niko pametan ne sumnja da su ashabi Allahovog Poslanika, s.a.v.s., najbolje razumijevali Kur’an i najbolje ga praktikovali, pa kakav je bio postupak ashaba nakon objave ajeta o zabrani alkohola?

Bilje`i El - Buhari prenose}i od Enesa, r.a., da je rekao: “Bio sam taj koji je ljudima to~io alkohol u ku}i Ebu-Talhe, a alkohol koji su tada pili bio je od datula. Allahov Poslanik, s.a.v.s., naredio je telalu da vi~e da je alkohol zabranjen. Ebu-Talha je rekao: ‘Izi|i i prospi ga!’ Ja sam izi{ao i prosuo alkohol i on je tekao Medinom. Ovako su postupili i svi ostali ashabi, neka je Allah njima zadovoljan!”

Prenosi se od Ebu - Seida, r.a., da je rekao: “Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.: ‘O ljudi,

Poroci

31

Allah, doista, mrzi alkohol i Allah }e (mo`da)o njemu objaviti objavu. Ko ima kod sebe alkohola neka ga proda i okoristi se njime.’” Ebu - Seid ka`e: “Nije pro{lo dugo vremena, a Poslanik, s.a.v.s., re~e: ‘Zaista je Allah zabranio alkohol, pa neka onaj kod koga se zadesilo alkohola prilikom objave ovog ajeta, ne pije alkohol i neka ga ne prodaje.’ Ljudi su sa onim {to su imali od alkohola izi{li na ulice Medine i prosuli ga.” Bilje`i Muslim.

^ ETVR T O: ETVRT ID@MA - KONSENZUS U~enjaci su se konsenzusom slo`ili oko toga da je alkohol zabranjen - haram, tako da je neko od njih rekao da Allah nije ni{ta `e{}e zabranio od alkohola. Zbog ovoga u~enjaci ka`u da onaj musliman koji zanije~e da je alkohol zabranjen nakon {to je to potvr|eno Kur’anom, sunnetom i id`ma’om, smatra se otpadnikom od islama jer je zanijekao ne{to od vjere {to je nu`no poznato.

TRE]E POGLA VLJE POGLAVLJE IMA LI U ALKOHOLU KORISTI? Neki ljudi tvrde da u alkoholu ima koristi uzimaju}i za argumenat rije~i Uzvi{enog Allaha o alkoholu: “Pitaju te o vinu i kocki. Reci: ‘Oni donose veliku {tetu, a i neku korist ljudima, samo je {teta ve}a od koristi.’” Oni zato govore: “Mi pijemo alkohol jer u njemu ima koristi na koju je ukazao ajet.”

Oslanjaju}i se na Allaha, ka`em: koristi koje mo`e ~ovjek imati od upotrebe alkohola ne opravdavaju smatranje dozvoljenim konzumiranje alkohola, kao i to da se {teta od njega ogleda u gubljenju vjere, ovoga `ivota i `ivota na ahiretu.

Vrijedno je spomenuti da najve}i procenat upotrebe alkohola jeste u vidu etilnog alkohola, a mogu}e ga je u ovom vidu upotrijebiti na vi{e na~ina, o ~emu }ebiti govora.

A kako se ne bi oni koji su na neistini hvalili neistinom, navest }emo neke vidove koristi koje ima ~ovjek od upotrebe alkohola.

Neke od tih koristi jesu: 1. materijalna korist koju ima grupa ljudi i to oni koji se bave prodajom alkohola; 2. momentalne koristi, kao {to je privremeni osje}aj topline i opijenosti, pospje{ivanja mokra}e, slasti, apetita i smionosti zbog nestanka stida, koji zbog alkohola brzo i{~ezne; 3. upotreba alkohola u medicini, farmaciji i drugoj hemijskoj industriji.

A sada }u dati priliku doktoru Feridu el - Muhtediju, koji je profesor - saradnik na Farmaceutskom fakultetu pri Univerzitetu Kralja Sauda u Rijadu da nam da najva`niji fragment o upotrebi etilnog alkohola u medicini i industriji.

Poroci

33

NJEGOV A UPOTREBA NJEGOVA U MEDICINI I FFARMACIJI ARMACIJI Etilni alkohol sa koncentracijom oko 70% upotrebljava se sa vodom kao dezinfekciono sredstvo. Najva`nija njegova upotreba jeste lokalno dezinficiranje ko`e, a naro~ito prilikom davanja injekcija, jer on uni{tava mikrobe. Na~in na koji djeluje alkohol u koncentraciji sa vodom jeste da izobli~ava protin u bakteriji i spre~ava formiranje energije u njoj.

Tako|er, alkohol se upotrebljava u sterilizaciji kao {to je sterilizacija hirur{kih pomagala, termometara i sli~no.

Ovaj alkohol najvi{e se upotrebljava kao razre|iva~ mnogih organskih i hemijskih tvari, kao i neorganskih, a smatra se za drugog svjetskog razre|iva~a poslije vode. Zato se upotrebljava za rastvaranje ~vrstih i eteri~nih (isparavaju}ih) ulja, balsama i boje.

On se, tako|er, upotrebljava u spravljanju nekih lijekova kao razre|iva~ mnogih tvari jer ulazi u sastav nekih smjesa, rastopina, tinktura, estrakata i drugog.

Tako|er se upotrebljava kao primarna (temeljna) tvar u spremanju nekih medicinskih materija, kao {to je “ether”, koji se upotrebljava za anesteziju, i “acetaldehyde” koji se upotrebljava za konzerviranje (~uvanje) nekih materija. Treba napomenuti da je ve}ina ovih na~ina upotrebe po~ela gubiti na svom zna~aju pojavljivanjem upozoravaju}ih povika od upotrebe alkohola u farmaceutskoj industriji i njegove zamjene sa vodom i nekim drugim razre|iva~ima.

UPOTREBA ALKOHOLA ARI TVARI U PROIZVODNJI MIRISA I MIRISNIH TV Alkohol se upotrebljava u spravljanju svih vrsta mirisa kao {to su: kolonjska voda, parfemi, koncentrirani (jaki) parfemi i sli~no. Tako|er, on ulazi u sastav mirisnih tvari kao {to je mirisni sapun, te drugih tvari koje se upotrebljavaju kao ukras.

DRUGE UPOTREBE ALKOHOLA Upotrebljava se u proizvodnji lakova, boja, plastike i drugo.

Tako|er se upotrebljava kao gorivo za unutra{nje sagorijevanje kod ma{ina i raketa, kao antifriz i za spravljanje velikog broja va`nih hemijskih jedinjenja, kao {to su organske kiseline i drugo, uz pomo} oksidacije.

34

Poroci

UPOTREBA ALKOHOLA KAO LIJEKA Od Vjerovjesnika, s.a.v.s., prenosi se vjerodostojno predanje da je zabranio alkohol Tariku el -D`a’fiju kada ga je o tome pitao i kada je rekao: “Ja alkohol spravljam radi lijeka.” Poslanik, s.a.v.s., odgovorio mu je: “Alkohol nije lijek, ve} je on bolest”, {to ukazuje na zabranu upotrebe alkohola kao lijeka.

Ja nisam otkrio da se alkohol tretira kao lijek osim, po mom znanju, u dva slu~aja: 1. Prilikom trovanja metanolom, koji mo`e prouzrokovati sljepilo, zatrovanje sr~anog mi{i}a ili smrt, pa makar bio uzet u neznatnim koli~inama. U tom slu~aju daje se etil - alkohol kroz venu u odre|enoj koli~ini kako bi oslabio ja~inu otrovnog utjecaja metanola usporavaju}i njegovo rastvaranje u tijelu, a zatim brzo izbacivanje iz tijela preko mokra}e i disanja.

Me|utim, zahvaljuju}i Allahu Uzvi{enom, do{lo se do otkri}a drugog na~ina otklanjanja zatrovanja krvi metanolom, tako {to se upotrebljava aparat za hemodijalizu krvi ili za peritonalnu dijalizu.

2. U lije~enju prijevremenog ra|anja tako {to alkohol spre~ava skupljanje materice.

Zahvaljuju}i Allahu, d`.{., na Njegovoj dobroti i milosti, Koji je od muslimana otklonio ovu pote{ko}u tako {to je omogu}io u~enjacima da 1980. godine otkriju novi lijek po imenu retodrin koji zamjenjuje etilni alkohol uz ve}u efikasnost i ne prouzrokuju}i druge posljedice koje prouzrokuje alkohol kod majke i embriona.

DRUGI DIO ALKOHOL, ILUZIJE, LA@I

DRUGI DIO ALKOHOL, ILUZIJE I LA@I! Ovaj dio knjige sadr`i u sebi nekoliko tvrdnji i iluzija koje su se ra{irile me|u ljudima, a ~iju je la` i plagijat razotkrila savremena medicina i tako potvrdila vje~nu istinu, a to je da je Onaj Koji je zabranio alkohol, Sveznaju}i, Mudri, Koji je o svemu obavije{ten, uzvi{en je i slavljen On, Koji ka`e u Kur’anu: “A kako i ne bi znao Onaj Koji stvara, Onaj Koji sve potanko zna, Koji je o svemu obavije{ten.” (El - Mulk, 14), i ka`e: “Mi }emo im pru`ati dokaze Na{e u prostranstvima svemirskim a i u njima samim, dok im ne bude sasvim jasno da je Kur‘an Istina. A zar nije dovoljno to {to je Gospodar tvoj o svemu obavije{ten?” (Fussilet, 53) Najzna~ajnije su sljede}e tvrdnje:

PR VA TVRDNJA PRV NEKI LJUDI IZ NEZNANJA TVRDE DA ALKOHOL (VINO) OTVARA APETIT, ZATO GA LJUDI KONZUMIRAJU PRILIKOM OBJEDA. MI[LJENJE MEDICINE: Neka su prou~avanja potvrdila i dokazala da koncentracija alkohola od 8% ili manje pospje{uje `eludac da izlu~uje `elu~ani sok, a jedna vrsta tog soka je hidrohlorna kiselina. U slu~aju da koncentracija alkohola dostigne procenat od 14 - 27%, tada strukturu kojom je oblo`en zid `eluca zahvati ranjavanje i razaranje kao posljedica izlaganja ovoj kiselini, a {to opet na kraju dovodi do `estoke upale `eluca uz krvarenje gornje strane probavnog kanala.

U slu~aju kada ~ovjek neprestano pije alkohol, `eludac oboli od atrofije, a koli~ina `elu~anog soka po~ne se smanjivati, {to na kraju rezultira da alkoholi~ar izgubi apetit.

Vrijedno je spomenuti da alkohol utje~e na pokretanje crijeva, a {to opet izaziva jake poreme}aje u probavi zbog kojih ponekad ~ovjek nije u stanju jesti.

38

Poroci

DRUGA TVRDNJA NEKI LJUDI IZ NEZNANJA TVRDE DA ALKOHOL ^OVJEKU KOJI GA PIJE, DAJE TOPLOTNU ENERGIJU KOJA GA [TITI OD HLADNO]E MI[LJENJE MEDICINE: Proces zagrijavanja tijela odvija se ~uvanjem njegove tjelesne temperature, koja mu je potrebna za odr`avanje vitalnih funkcija, ali ve}ina toplote raspr{i se u vazduh, koji okru`uje tijelo osim male koli~ine.

Alkohol proizvodi osje}aj trenuta~ne toplote koja brzo pro|e. Razlog tome jeste djelovanje alkohola na krvne sudove koji se nalaze ispod povr{ine ko`e, {to prouzrokuje njihovo {irenje koje opet dopu{ta da ve}e koli~ine krvi pritje~u do povr{inskih dijelova ko`e i to se manifestuje u vidu crvenila lica na primjer.

Zbog toga {to krv odr`ava unutra{nju toplinu tijela, pijanica u po~etku osje}a toplotu, ali se taj osje}aj brzo izgubi zbog osloba|anja tjelesne toplote izvan tijela. Tada ~ovjek osjeti hladno}u i obuzimaju ga trnci na hladno}i. Alkohol, tako|er, nije stvarna hrana koja mo`e nadoknaditi tijelu temperaturu (toplotu) koju je izgubilo. Zbog ovoga alkoholi~ari su najpodlo`niji gripi, prehladi, upali plu}a i drugim bolestima. Iznenadni i u~estali smrtni slu~ajevi u Evropi koji se de{avaju nakon proslavljanja Nove godine, tako|er, najbolji su svjedok prethodnoj tvrdnji. Naime, ljudi tada provode ve}i dio no}i piju}i alkohol, a zatim izlaze na o{tar i veoma hladan vazduh i padaju na zemlju jedan za drugim.

ISLAMSKI TRETMAN (OVE TVRDNJE): Islam je, potvr|uju}i ovu ~injenicu, pretekao savremenu nauku za vi{e od 1400 godina. Tako je, jednom prilikom, kada je Vjerovjesniku, s.a.v.s., do{la delegacija iz Jemena, ustao Dejlem el - Himejri i upitao Vjerovjesnika, s.a.v.s., rekav{i: “Allahov Poslani~e, mi smo iz hladnog predjela i mi u svojoj zemlji radimo te{ke poslove, te mi konzumiramo pi}e koje spravljamo od p{enice i njime se ja~amo u na{im poslovima i u podno{enju hladno}e u na{im krajevima.” Allahov Poslanik, s.a.v.s., upita ga: “A da li to pi}e opija?” “Da”, odgovori on, a Poslanik, s.a.v.s., re~e: “Onda ga se klonite!” “Ali ljudi ga se ne}e pro}i!”, re~e on. Tada Allahov Poslanik, s.a.v.s., re~e: “Ako ga se ne okane, borite se protiv njih!” Bilje`i ga Ebu - Davud.

Godine 1928. u belgijskom gradu Anversu, odr`an je deveti me|unarodni kongres za suzbijanje opojnih pi}a na ~ijem dnevnom redu je bila rasprava o raznim temama vezanim za alkohol. Na kongresu je ustao jedan veliki doktor, zaposlen u bolnici u Be~u, Austrija, i rekao: “Neki ljekari koji su savjetovali uzimanje nekoliko gutljaja alkoholnih pi}a kao za{titu od hladno}e ~inili su veliku nau~nu pogre{ku, jer se ~inilo iz vanjskog djelovanja, da alkohol pove}ava tjelesnu temperaturu kod onih koji ga konzumiraju.” Ovaj doktor je nastavio i rekao: “Osje}aj topline u ovoj situaciji la`an je osje}aj, jer poslije njega slijedi pad tjelesne temperature.”

Poroci

39

Zatim je otvorena rasprava i jedan je u~enjak rekao: “Stanovnici Islanda - a Island je jedna od najhladnijih zemalja - u za{titi od hladno}e pripomagali su se tako {to su konzumirali alkoholna pi}a. Zatim je broj smrtnih slu~ajeva me|u njima porastao do te granice da je zabrinuo odgovorne ljude i oni su formirali komisiju za ispitivanje ove pojave. Komisija je utvrdila da je uzrok pove}ane smrtnosti na ostrvu taj {to su konzumirali alkohol. Krv bi iz unutra{njosti tijela izlazila na povr{inu ko`e i nju bi hladno}a zraka postepeno hladila sve dok nebi svu krv ohladila i tako bi se `ivot gasio sa nestankom toplote. Ova pojava najerala je parlament Islanda da izda zakon kojim se u Islandu zabranjuje alkohol.”

Potom je ustao predstavnik [vedske i rekao: “@elim skrenuti pa`nju u~esnicima Kongresa na ono {to se desilo doktoru Skotu i njegovom dru{tvu kada su bili u ekspediciji za istra`ivanje Ju`nog pola. Skot je shvatio koliki je utjecaj alkohola na hladno}u pa je svojim drugovima savjetovao da ne konzumiraju alkohol kako njihova tijela ne bi izgubila sposobnost podno{enja hladno}e. Kada su njegovi drugovi zaboravili njegov savjet i latili se boca viskija, posljedica je bila, kako je to zapisao doktor Skot u svojim memoarima, da su izbjegli smrt oni koji su poslu{ali njegov savjet i nisu pili alkohol, dok su drugi podlegli.” Zatim je ustao predstavnik Egipta, doktor Ahmed Galva{ i rekao: “Muslimani su sa~uvani od `rtava ~ovje~anstva na koje su ukazali u~esnici Kongresa zbog toga {to slijede naredbe svoje vjere i svoga Poslanika, Muhammeda, s.a.v.s., jer ih je upozorio na pijenje alkohola i objasnio im da alkohol ne koristi u suzbijanju hladno}e.” Zatim im je pro~itao prijevod hadisa kojeg prenosi Dejlem el - Himjeri.

To je iznenadilo u~esnike Kongresa i odobravanjem i aplauzom primili su njegove rije~i, i tra`ili su od njega da im citira hadis, te su ga procijenili kao ispravan na~in u za{titi od hladno}e. [to se ti~e doktora Muhammeda Ali el - Bara, on ka`e: “Najva`niji faktor sni`avanja tjelesne temperature i izazivanja smrti i gubljenja svijesti jeste alkohol, kako to stoji u medicinskom ~asopisu Ju`ne Amerike u januarskom broju iz 1984. godine.” Doktor Ali el - Bar dalje ka`e: “Alkohol to izaziva na vi{e na~ina. Prvo, alkohol pro{iruje krvne sudove koji se nalaze na povr{ini ko`e i tako ~ovjek gubi velike koli~ine tjelesne toplote u hladnom zraku. Drugo, alkohol spre~ava proces transformacije akumuliranog {e}era u glukozu, te glukoze u energiju putem oksidacije. Tre}e, alkohol spre~ava drhtanje i tresenje tijela koje se de{ava na hladnom vazduhu, a to je veoma va`an proces jer se njime transformi{e velika koli~ina akumuliranog {e}era u energiju. ^etvrto, alkohol utje~e na dio mozga koji je odgovoran za reguliranje tjelesne temperature i parali{e ga. Peto, pijan ~ovjek gubi sposobnost poimanja i rasu|ivanja i nerijetko se na Zapadu pijani ljudi mogu vidjeti, a naro~ito za Bo`i} i Novu godinu, kako tumaraju po parkovima i ulicama, spavaju na otvorenom, a tamo se temperatura zraka spu{ta ispod nule.

Kao posljedica svih ovih faktora zajedno, pijanica gubi svoju svijest, a njegovo tijelo gubi svoju toplotu. Tjelesna temperatura opada i pijanica umire osje}aju}i la`nu toplinu. Zato

40

Poroci

savremena istra`ivanja ka`u da je alkohol najva`niji uzrok zbog kojeg se de{avaju slu~ajevi iznenadnog pada tjelesne temperature. Procenat smrti u ovim slu~ajevima kre}e se izme|u 30% i 80%, a to zavisi od brzine uklanjanja pijanice sa hladnog mjesta, stupnja hladno}e zraka i brzine i spretnosti (preciznosti) lije~enja.”

TRE]A TVRDNJA TVRDE NEKI LJUDI DA U ALKOHOLU IMAJU ZDRAVSTVENE KORISTI, A NARO^ITO ZA SR^ANE BOLESNIKE JER JE POTVR\ENO DA ALKOHOL [IRI KRVNE SUDOVE! MI[LJENJE MEDICINE: Prethodno smo vidjeli da alkohol pro{iruje krvne sudove koji se nalaze ispod povr{ine ko`e, dok djeluje suprotno na krvne sudove koji snabdijevaju sr~ani mi{i}, poznate kao koronarne arterije. Alkohol prouzrokuje zakre~enje arterija (arteriosklerozu) tako {to prouzrokuje pove}anje masno}a u krvi, kao {to je holesterol i glicerin - trihidroksilni alkohol - koji se, opet, talo`i na zidovima sudova i prouzrokuje njihovo zakre~enje i su`avanje, {to na kraju vodi do oskudice napajanja srca (krvlju) - IHD, a naro~ito vodi do stezanja grudi ili sr~anih gr~eva - Angina pectoris - a mo`da vodi do sr~anog za~epljenja - Myocardial infarcetion.

Doktor Adnan e{ - [erif u ~lanku objavljenom u ~asopisu “El - fikru el - islami” (Islamska misao), ka`e: “Neki ljekari, prije nego {to su u to bili sigurni i uvjereni sa stanovi{ta medicine, savjetovali su neke sr~ane bolesnike oboljele od mlitavosti koronarne arterije da svake no}i popiju ~a{u alkohola, ta~nije po ~a{u viskija, smatraju}i da alkohol pro{iruje koronarne arterije i spre~ava napade angine pectoris - sr~anih gr~eva.

Kakav je bio reztultat?

Rezultat je bio beskoristan, a u ve}ini slu~ajeva i opre~an (suprotan), jer se istim ovim ljekarima, koji su se pojavili sa ovom medicinskom novotarijom, potvrdilo da alkohol pro{iruje obi~ne arterije koje nisu su`ene usred arterioskleroze.

U ovoj situaciji, umjesto da se pove}a krv koja sti`e u sr~ana mi{i}na podru~ja, koja u svom snabdijevanju (krvlju) slijede zakre~ene koronarne arterije, krv se smanjuje prilikom konzumiranja alkohola koji samo pro{iruje ostale zdrave sr~ane arterije koje snabdjevaju mi{i}na podru~ja kojima u osnovi nije potrebna dodatna koli~ina krvi od one koju zahtijeva njihova funkcija, a ovo je u medicinskom rje~niku poznato kao “slu~aj kra|e”.

Zahvaljuju}i ovoj “savremenoj bar{unastoj dijagnozi”, a pod pla{tom bolesti i uputstava ljekara upu}enim alkoholi~arima, ~a{a alkohola pre{la je u dvije, zatim u tri, a na kraju u cijelu bocu, a potom u notorno pijanstvo.

Doktor Muhammed el - Hatib ka`e: “Od davnih vremena bilo je ra{ireno uvjerenje da

Poroci

41

alkohol pro{iruje koronarnu sr~anu arteriju. Savremena medicinska istra`ivanja potvrdila su da alkohol nema nikakvog direktnog utjecaja na koronarnu sr~anu arteriju, a da bolovi usljed angine pectoris - sr~anih gr~eva - popu{taju kao rezultat djelovanja alkohola kao anestetika na centre bola u mozgu.

Savremena istra`ivanja, tako|er, potvrdila su da alkohol, ukoliko se pove}a njegova koli~ina, izaziva zatrovanje i iznurenost sr~anog mi{i}a, jer alkohol u procentu od 1% u krvi prouzrokuje pove}anje sr~anih otkucaja za deset sr~anih otkucaja u minuti. Zbog ovih faktora bolesnik ponekad osje}a prestanak bolova i iluzornu ugodnost, i napusti postelju, te se tako izla`e smrti.

Zbog ovoga, ljekari u dana{nje (savremeno) doba preporu~uju svakom ~ovjeku oboljelom od angine pectoris ustezanje od alkohola i pu{enja.”

Doktor Muhammed Ali el - Barr, pak, ka`e: “Istra`iva~i su otkrili da 200 mililitara viskija,ako bi se dalo bolesniku koji pati od angine pectoris, to bi mu odmah aktiviralo tu bolest i pojavili bi se rezultati na EKG-u srca. Ovo ukazuje da je davanje alkohola kao lijek ~ovjeku oboljelom od ove bolesti smrtno opasna iluzija koja nema osnove. Naprotiv, alkohol prouzrokuje pove}anje ove bolesti,a ponekad prouzrokuje infarkt.”

On, zatim, ka`e: “Medicinska istra`ivanja pokazala su da 200 mililitara viskija ponekad prouzrokuje pad funkcije srca za 20%, kao {to je zapazio Reejan, da je 600 mililitara viskija prouzrokovalo kod lijeve sr~ane komore nemogu}nost pumpanja, {to je, opet, prouzrokovalo pove}anje pritiska u lijevoj komori u stanju opu{tanja (labavljenja - dijastole), a to je jedan od simptoma malaksalosti srca.

Drugi istra`iva~i zapazili su pove}anje priliva krvi u plu}ima nakon konzumiranja alkohola, a to je drugi simptom malaksalosti srca.”

Istra`iva~i Noot i Bird tvrde da alkohol ne samo da izaziva nego i pove}ava procenat oboljenja od angine i to “Prinzmetal angine”, a to su napadi bolova u prsima koji se de{avaju ~ovjeku u stanju mirovanja, a naro~ito no}u. Te napade prate privremene promjene ekg - a srca {to rezultira su`enjem jedne od glavnih koronarnih arterija koje snabdjevaju (krvlju) sr~ani mi{i}. Zbog toga ne postoji logi~ki opravdan razlog da se alkohol propi{e kao lijek bolesniku koji boluje od angine pectoris.

Ova vrsta bolesti smatra se opasnom jer pove}ava procenat iznenadne smrti (sudden death) i zbog toga nema opravdano - logi~kog razloga da se alkohol propi{e kao lijek ~ovjeku oboljelom od angine pectoris.

I pored toga {to su neka istra`ivanja pokazala da alkohol podi`e u krvi procenat masno}a visokog stupnja gusto}e (HDL), a koje se ubrajaju u preventivne faktore od zakre~enja arterija, a time i preventive od oboljenja od oskudice sr~anog napajanja (krvlju) - IHD - koji obuhvata i anginu pectoris i za~epljenje sr~anog mi{i}a, i pored toga postoji nekoliko indicija (pokazatelja) koje potvr|uju snabdjevanje alkohola u oboljenju zakre~enja arterija i oskudice sr~anog napajanja.

42

Poroci

Neki od tih pokazatelja su sljede}i: 1. Uporedno konzumiranje alkohola i pu{enje, a ovo drugo smatra se jednim od va`nih faktora koji poma`u u oboljenju oskudice sr~anog napajanja (krvlju); 2. uloga alkohola u pove}anju procenta oboljenja od povi{enog krvnog pritiska, a {to se smatra jednim od najva`nijih faktora oboljenja od oskudice sr~anog napajanja; 3. uloga alkohola u pove}anju masno}e krvi (Hyperlipidemia), {to poma`e u talo`enju masno}a na zidovima krvnih sudova, a {to, opet, dovodi do zakre~enja tih sudova, a potom oboljenja od oskudice sr~anog napajanja. [to se ti~e profesora Braunwalda, jednog od najpoznatijih specijalista sr~anih bolesti u svijetu i autora knjige “Bolesti srca”, on u svojoj knjizi ka`e: “I pored toga {to postoje neka istra`ivanja koja su pokazala da alkohol podi`e u krvi procenat masno}e velike gusto}e, ja nikako ne savjetujem upotrebu alkohola kao preventivni lijek za bolest oskudnog sr~anog napajanja (krvlju).”

Doktor Ahmed Taha, konsultant za sr~ane bolesti u Centralnoj bolnici u Rijadu, odgovaraju}i na pitanje: “Da li konzumiranje alkohola {titi od sr~anih udara?”, odgovara: “S vremena na vrijeme do|u nam medicinski periodi~ni ~asopisi sa studijom u kojoj njen autor tvrdi da mala koli~ina alkohola pobolj{ava stanje srca i da {titi od sr~anih udara. Da u alkoholu ima neke koristi to je ~injenica o kojoj nema spora, jer nas je Uzvi{eni, Mudri i Sveznaju}i Allah obavijestio da u njemu ima koristi, ali u okviru vje~nog ajeta koji potvr|uje da grijeh i {teta od alkohola prema{uje korist. Ka`e Uzvi{eni: ‘Pitaju te o vinu i kocki. Reci: - Oni donose veliku {tetu, a i neku korist ljudima, samo {to je {teta ve}a od koristi.’”

Ve}ina studija, ako ne i sve, koje tvrde da alkohol {titi od smrtonosnih i nesmrtonosnih sr~anih udara temelji se na usporedbi onih koji konzumiraju alkohol u malim, srednjim i velikim koli~inama i onih koji su prestali konzumirati alkohol nakon {to su to ~inili neko vrijeme i koji su do`ivjeli sr~ani udar, sa grupom ljudi iz spomenute ~etiri vrste, ali koji nisu pretrpjeli sr~ani udar. U ovoj vrsti istra`ivanja, koja su poznata pod imenom “Istra`ivanja horizontalnog presjeka”, mo`e se ponekad otkriti veza izme|u dvije stvari, ali se ne mo`e utvrditi, ve} to mo`e prou~avanje vertikalnog presjeka, a to je prou~avanje grupe ljudi tokom vi{e godina i kojim se bilje`e javljanja bolesti kao predmet istra`ivanja.

Da bismo dokazali veliku razliku izme|u smisla (zna~enja) vertikalnog i horizontalnog prou~avanja, navest }emo sljede}i primjer: Nekad neko mo`e upore|ivati one koji umru na ulici sa onima koji umru u postelji i vidjeti da je broj onih koji umru u postelji ve}i od onih koji umru na ulici. Tako zaklju~i da je ostajanje u ku}i opasnije od izlaska na ulicu. Ovo je horizontalno prou~avanje koje je dovelo do neta~nih rezultata, a da je istra`iva~ pratio neku grupu ljudi, uvidio bi da je mali procenat zdravih ljudi koji svaki dan umiru u svojoj postelji i da su oni koji umiru u postelji ljudi koje je njihova bolest sprije~ila da izlaze na ulicu i da su oni koji umiru u uli~nim nesre}ama zdravi ljudi koji su ve}inom u mladoj dobi. Ovaj nam primjer

Poroci

43

poja{njava da sami podaci i statistike, bez upotrebe razuma, ponekad vode do pogre{nih rezultata.

A sada da prou~imo na{u glavnu temu, a to je: da li alkohol {titi od sr~anih udara?

PRVO: Ne trebamo smetnuti s uma da prou~avanja koja su vr{ena na Zapadu vr{e usporedbu izme|u ljudi koji konzumiraju alkohol i koji su ga konzumirali u pro{losti. Ta prou~avanja ne uspore|uju izme|u onih koji su konzumirali alkohol, jer rijetkost je na Zapadu na}i nekoga, osim muslimana, ko nije konzumirao alkohol makar jednom u `ivotu. Da je izvr{ena usporedba izme|u onih koji konzumiraju alkohol u malim ili srednjim koli~inama i onih koji ga nisu konzumirali nikada, mo`da bi uporedba potvrdila da su oni koji nikad nisu konzumirali alkohol manje izlo`eni sr~anom udaru.

DRUGO: U skladu sa objavljivanjima (saop}enjima) istra`ivanja koja su izvr{ena na ovom polju, oni koji konzumiraju alkohol u malim ili srednjim (umjerenim) koli~inama jesu oni koji konzumiraju alkohol dva ili tri puta dnevno, a ta koli~ina, nema sumnje, {tetna je po druge tjelesne aparate, a naro~ito ako se konzumira du`i vremenski period.

TRE]E: Nekad razlika izme|u onih koji piju alkohol u malim ili umjerenim koli~inama i onih koji ga piju u velikim koli~inama bude ta {to oni koji konzumiraju alkohol u velikim koli~inama, umiru mladi od drugih bolesti koje prouzrokuje alkohol, a prije nego do`ive godine u kojima se de{avaju sr~ani udari, a ovo nije mogu}e potvrditi osim vertikalnim istra`ivanjima. ^ETVRTO: Nijedno vertikalno istra`ivanje nije potvrdilo da alkohol {titi od sr~anih udara, naprotiv, ovakva istra`ivanja potvrdila su da je procenat oboljenja od sr~anih udara kod onih koji konzumiraju alkohol ve}i, {to je rezultat pove}anja tjelesne te`ine, pove}anja masno}a i kiseline u krvi, pove}anja krvnog pritiska, neujedna~enog otkucaja srca i poreme}aj funkcije lijeve komore. ^ak, jedno prou~avanje u po~etku nije otkrilo postojanje ~vrste veze izme|u zakre~enja koronarnih arterija, koje snabdijevaju srce (krvlju). Me|utim, pra}enjem u toku nekoliko godina, potvr|eni su negativni razultati djelovanja alkohola na srce i koronarne arterije {to potvr|uje da je du`i vremenski period taj koji je otkrio utjecaj alkohola na srce, {to opet potvr|uje prednost vertikalnih prou~avanja nad horizontalnim.

PETO: Alkohol ne prouzrokuje samo iznenadnu smrt zbog zakre~enja i za~epljenja koronarnih arterija, a potom sr~anih udara, ve} prouzrokuje iznenadnu smrt kao rezultat neujedna~enih otkucaja srca, i pored zdravih koronarnih arterija, iz razloga od kojih su neki poznati kao oboljenje sr~anog mi{i}a kao i drugih koji jo{ nisu poznati.

[ESTO: Tvrde neki da alkohol, ako se pije u malim i srednjim koli~inama, umanjuje mogu}nost izlaganja, onoga ko ga pije, sr~anim udarima tako {to se pove}ava procenat holesterola visoke gusto}e u krvi koji se karakteri{e kao za{tita od zakre~enja arterija.

Me|utim, postoje drugi faktori koji prouzrokuju pove}anje procenta holesterola male gusto}e, a koji se karakteri{e kao {tetan po srce ili prouzrokuje opadanje procenta holesterola velike gusto}e, kao {to je psihi~ka i nervna napetost, a koje nije mogu}e vrednovati u ovakvim

44

Poroci

istra`ivanjima. Alkoholi~ar u zapadnim dru{tvima zapada u ovakvu situaciju bje`e}i od obaveza `ivota i tra`e}i slast svoga te{kog `ivota. Ponekad je popu{tanje ove napetosti uzrok odlikovanja alkoholi~ara visokim procentom holesterola visoke gusto}e.

SEDMO: Postoje studije koje ukazuju na to da je pove}anje procenta holesterola velike gusto}e kod alkoholi~ara rezultat ostataka (~estica) vo}a od kojeg je spravljen alkohol, a nije rezultat samog alkohola. Vo}e i povr}e sadr`e u sebi oksidirane tvari koje djeluju tako {to u krvi sni`avaju holesterol male gusto}e, a pove}avaju holesterol velike gusto}e. Ali, za{to se utjecaj toga ne pojavi kod onih koji konzumiraju alkohol u velikim koli~inama?

U ve}ini slu~ajeva utjecaj holesterola velike gusto}e u krvi kod ovih osoba suzbija pove}anje tjelesne te`ine i poreme}aj u funkciji jetre koji ima veoma va`nu ulogu u ustrojavanju masti.

U svojoj studiji pod naslovom “Utjecaj alkohola na srce�, a koju je izlo`io na Prvom islamskom kongresu o islamskoj medicini, odr`anom u Kuvajtu 1401. godine po Hid`ri, doktor Sultan Ahmed ka`e sljede}e: “I pored toga {to je otrovni utjecaj na srce i funkcije jetre veoma poznat, konzumiranje alkohola iz dru{tvenih ciljeva i medicinskih pobuda, postalo je veoma ra{ireno. Postojalo je shvatanje da male koli~ine alkohola ne izazivaju trovanje niti oboljenje organa, pa zbog toga nije dozvoljeno zabraniti alkohol. Zbog toga, ja sam izvr{io ovu studiju kako bi vrednovao (ocijenio) otrovni utjecaj na srce koli~ina alkohola koje nisu otrovne po zdravog ~ovjeka, te sam prou~avao utjecaj konzumiranja alkohola na bolesnike.

Konzumiraju}i alkohol u koli~ini od 600 mililitara, a ~ija je koncentracija bila 43%, u vremenskom periodu od jedan sat (prva grupa) i dva sata (druga grupa), kod obi~nih osoba od 23 - 30 godina starosti desio se poreme}aj u funkciji srca.

Kod prve grupe ljudi kod koje je nivo alkohola bio oko 74 miligrama na svaki mililitar krvi, pove}ao se period prije ispumpavanja krvi sa 90 na 96 stotinki.

Vrijeme nemijenjanja (postojanosti) zapremine pove}alo se sa 44 na 52 stotinke, a omjer izme|u toga dvoga pove}ao se sa 0,299 na 0,323.

Njegov pad pove}ao se dva sata nakon {to se alkohol u krvi pove}ao na 111 miligrama, a uve}avanjem brzine konzumiranja alkohola (druga grupa), desila se klonulost u funkciji lijeve komore nakon trideset minuta, budu}i da je omjer alkohola u krvi bio 50 miligrama na svakih 100 mililitara.

Tre}a grupa bila je grupa komparacije pet osoba kojima je data saharoza budu}i da se desio pad u sva tri spomenuta smjera.

Zbog toga, konzumiranje alkohola u koli~inama koje nisu otrovne, prouzrokovalo je klonulost (malaksalost) funkcije krvotoka kod obi~nih osoba koje nemaju naviku konzumiranja alkohola.

Da bi se vrednovalo funkcionisanje srca kod alkoholi~ara, izvr{ena je usporedba tri osobe od onih koji su poznati kao veliki alkoholi~ari sa obi~nim osobama.

I pored osjetnih razlika u indicijama i simptomima srca, kod svih njih pokazao se siguran

Poroci

45

pad sposobnosti dijastole (opu{tanja) i sistole (skupljanja) lijeve komore.

Klonulost je bila o~itija kod bolesnika kod kojih je dijastola bila dugotrajnija. Kod dvanaest bolesnika koji ne pate ni od kakvih simptoma ili pove}anja (pro{irenja) srca, obim lijeve komore i zapremina izba~ene krvi veoma su bili razli~iti kod zdravih osoba.

Kod jedanaest dodatnih bolesnika koji ne pate od pro{irenja (pove}anja) srca, pojavila se jasna razlika tako {to se kod njih obim (komore) pove}ao, a smanjila se zapremina upumpavanja krvi.

Kod 18 bolesnika koji pate od pro{irenja (pove}anja) srca bez simptoma, desio se osjetan pad funkcije pumpanja uz pove}anje obima, a smanjenje (izba~ene) koli~ine krvi.

Stoga, konzumiranje alkohola prouzrokuje neprestani pad po~ev{i od poreme}aja sr~anog ritma pa do etapa koje dolaze jedna za drugom, a to su slabljenje njegove sposobnosti pumpanja krvi, zatim pro{irenje (pove}anje) srca, a zatim pojavljivanje simptoma klonulosti (malaksalosti) srca. Podaci dobiveni iz pokusa sa psima potvr|uju ove ~injenice. Tako je prilikom opskrbe sedam pasa sa otprilike pet koli~ina toplotne energije koja im je potrebna, a koja im je davana putem alkohola tokom 18 mjeseci, postao jasan pad izba~ene koli~ine krvi iz lijeve komore i pad sposobnosti sistole (skupljanja) sr~anog mi{i}a. [to se ti~e pro{irenja komore i upale koronarnih arterija, ili njihovih promjena, to se nije primijetilo (pojavilo) prilikom seciranja (pasa), a potasijum u sr~anom mi{i}u ovih `ivotinja osjetno se snizio. I da rezimiram, konzumiranje alkohola u koli~inama koje nisu otrovne prouzrokovao je malaksalost u funkcionisanju krvotoka kod zdravih osoba koje imaju naviku konzumiranja alkohola. [to se ti~e notornog konzumiranja alkohola, on prouzrokuje pad funkcija, po~ev{i sa spre~avanjem funkcija sr~anog mi{i}a pa do etape koja se odlikuje slabljenjem sposobnosti pumpanja krvi, pro{irenjem srca i pojavljivanjem simptoma neujedna~enosti (funkcija). Stoga, upotreba alkohola u bilo kojoj koli~ini ili tokom bilo kojeg vremenskog perioda, ne samo da veoma {tetno uti~e na srce nego i utje~e na ispravnost vjerskog uvjerenja.”

Profesor Tomas [ehi (Sheehy), predava~ interne medicine na Univerzitetu u Birmingemu, u ~lanku “Alkohol, srce, kako koristi, a kako {teti?”, objavljenom u poznatom medicinskom ~asopisu “Post Graduate Medicine”, aprilski broj godine 1992., ka`e sljede}e: “Prvi koji je po~eo objavljivati preventivnu ulogu alkohola u spre~avanju sr~anog udara jeste istra`iva~ Rusk i njegovi saradnici, kada su 1956. god. objavili da konzumiranje ~a{e ili dvije viskija djeluje kao {to djeluju tablete koje spre~avaju anginu pectoris, poznate po tome {to sadr`e nitroglicerin.

Tako|er, bilo je u pro{losti ra{ireno uvjerenje da alkohol pro{iruje koronarne arterije koje snabdijevaju sr~ani mi{i}, a neki su rekli da alkohol ima ulogu u spre~avanja bolova u prijemnicima (centrima) bola u mozgu. Kasnija istra`ivanja su, me|utim, potvrdila da alkohol doista pro{iruje arterije, ali zdrave arterije koje opskrbljuju sr~ani mi{i}. [to se ti~e arterija koje su su`ene zakre~enjem koje je nastalo talo`enjem masti na

46

Poroci

zidovima arterija, one se ne {ire. To je otkrio istra`iva~ Fridman sa svojim saradnicima, 1981. god., kad je zapazio da, ako se procenat alkohola u krvi pove}a preko 200 miligrama, alkohol izaziva ono {to je poznato kao “koronarna kra|a” (coronary steal) u situaciji oskudnog napajanja (srca krvlju). On je uvidio da se zdrave arterije pro{iruju i time uzimaju ve}u koli~inu krvi i do su`enih arterija uop}e ne dolazi dovoljna koli~ina krvi, i tako se stanje pogor{a.”

Profesor [ehi dalje ka`e: “Ideja da alkohol spre~ava sr~ane udare kada je istra`iva~ Wilens tokom svojih zapa`anja iz 1947. god. prilikom seciranja tijela alkoholi~ara umrlih prije pedesete godine `ivota, na{ao da je kod njih procenat zakre~enja arterija manji nego kod onih koji ne konzumiraju alkohol. Ovo zapa`anje podstaklo je mnoge u~enjake i istra`iva~e da izvr{e niz istra`ivanja kako bi se potvrdila ta~nost ovih navoda.

U svojim statisti~kim istra`ivanjima istra`iva~i su se razi{li oko uloge alkohola u oboljenju od sr~anih udara. Jedna grupa smatra da alkohol pove}ava mogu}nost oboljenja koronarnih arterija, drugi smatraju da nema veze izme|u konzumiranja alkohola i pojave ovih bolesti, dok tre}i smatraju da konzumiranje alkohola u umjerenim koli~inama spre~ava sr~ane udare.

Neka ispitivanja izvr{ena su na nekim bolesnicima koji su pretrpjeli sr~ani udar, tako {to im je ispitivan EKG srca prilikom napora, i otkrila da se sa pove}anjem koli~ine konzumiranog alkohola pove}ava i mogu}nost slabljenja napajanja srca (krvlju). Ovi rezultati protuma~eni su kao posljedica uloge alkohola u skupljanju arterija (Vasospams) i ‘koronarnoj kra|i’.”

Profesor [ehi zatim ka`e: “Alkohol ima dovoljnu sposobnost da izazove skupljanje koronarnih arterija, potom podsticanje za~epljenja sr~anog mi{i}a (AMI), pa ~ak i u situaciji kada u sr~anim koronarnim arterijama nema nikakve bolesti...”

O vezi konzumiranja alkohola i iznenadne smrti (sudden death), profesor [ehi nam ka`e: “Stanja iznenadne smrti koja se de{avaju u SAD-u, procjenjuju se na 300 000 stanja godi{nje, a ve}ina tih slu~ajeva bila je zbog konzumiranja alkohola.

Vertikalnom istra`ivanju koje je je izvr{eno u [vedskoj, 1987. god., a koje je izvr{io istra`iva~ Lethel sa saradnicima i u kojem je u~estvovalo 2122 ~ovjeka u `ivotnoj dobi od 50 godina, otkriveno je da je oko 49% smrtnih slu~ajeva me|u njima bilo me|u alkoholi~arima.

U drugom ispitivanju oko 169 `ena Bird i njegovi saradnici su 1986. god. otkrili da je 40% slu~ajeva iznenadne smrti me|u njima bilo zbog konzumiranja alkohola.

Tako|er je ispitivanje koje je izvr{io Insitut za peteologiju u Moskvi potvrdilo da je oko 17% od ukupnog broja umrlih iznenadnom smr}u bilo kao posljedica konzumiranja alkohola...”

On dalje ka`e: “[to se ti~e javljanja iznenadne smrti kod alkoholi~ara, za to postoji vi{e zajedni~kih faktora: uloga alkohola u oboljenju od skupljanja koronarnih arterija (coronary vasospasm), poreme}aj regulacije srca (Arhythemias) i oboljenje sr~anog mi{i}a (Cardiomyopathy).”

Godine 1973. istra`iva~ Fernandez sa saradnicima otkrio je da alkohol prouzrokuje

Poroci

47

skupljanje koronarnih arterija koje opskrbljuju sr~ani mi{i}, {to, zatim, dovodi do angine pectoris ili za~epljenja sr~anog mi{i}a.

Neka su istra`ivanja potvrdila da se ovo skupljanje arterija de{ava 5 do 17 sati poslije konzumiranja alkohola u koli~inama koje se procjenjuju na oko 100 do 150 mililitara (3 do 5 unci).

Takiziwa sa svojim saradnicima je tako|er potvrdio da alkohol ima zna~ajnu ulogu u izazivanju sr~anih udara iz vrste ‘Variant angina’.

O poreme}ajima regulacije srca, profesor [ehi ka`e: “U~enjak Ettinger sa saradnicima potvrdio je 1978. god. da alkohol izaziva poreme}aje regulacije srca, kada su prou~avali grupu bolesnika kod kojih su se javili simptomi poreme}aja regulacije srca nakon {to su konzumirali alkohol. Toj pojavi dao je naziv “Sindrom oboljenja srca u dane vikenda” (Holiday heart syndrome), a tokom istra`ivanja otkrio je sljede}e: ♦ 12 bolesnika oboljelo je od AF - Atrial Fibrillation; ♦ 6 bolesnika oboljelo je tako|er od Af; ♦ 6 bolesnika oboljelo je od PVCs - Ventricular Estopic Beats; ♦ 4 bolesnika oboljelo je od ST - Sinus Tachycarida.

Tako je otkrio da 16 bolesnika ima potrebu za brzom intervencijom vra}anja regulacije srca bilo elektro{okom ili lijekovima, i pored toga {to su ovi bolesnici konzumirali alkohol u periodu du`em od deset godina i niko od njih nije bolovao ni od kakve bolesti srca ili arterija. [to se ti~e uzroka pojavljivanja tih poreme}aja, to je direktni otrovni utjecaj alkohola na sr~ani mi{i}. Jedno istra`ivanje koje je sprovedeno nad zdravim osobama, potvrdilo je da konzumiranje alkohola u koli~ini manjoj od 50 miligrama dnevno pove}ava mogu}nost pojave tih poreme}aja regulacije srca. Ako bi ta koli~ina bila 90 miligrama, mogu}nost pojave tih poreme}aja pove}ao bi se tri puta. Istra`iva~ Lujsentajn sa saradnicima otkrio je da je 12 od 19 bolesnika (ili 65%), od onih ~ija je `ivotna dob manja od 65 godina, oboljelo od drhtanja sr~anog u{}a - Af. Istra`iva~ Ri~ sa saradnicima je, pak, otkrio da je 40 od 64 bolesnika (62%) oboljelo, tako|er, od ove bolesti.

S druge strane, Kohen sa saradnicima objavio je da konzumiranje alkohola u prosjeku od 6 i vi{e puta na dan duplo pove}ava mogu}nost pojavljivanja poreme}aja regulacije srca...

Na kraju svog ~lanka, profesor [ehi rezimira: ‘Brojna istra`ivanja koja su vr{ena tokom zadnjih godina pokazala su da alkohol prouzrokuje pro{irenje obi~nih (zdravih) koronarnih arterija, ali u isto vrijeme priprema pojavljivanje za~epljenja sr~anog mi{i}a koji boluje od su`enja sr~anih arterija. Ta su istra`ivanja, tako|er, potvrdila ulogu alkohola u oboljenju od napada angine pectoris, poreme}aja regulacije srca, bolesti sr~anog mi{i}a i iznenadne smrti. I sve do ovog trena ne zna se na~in koji je omogu}io alkoholu da bude uzrok nastanka tih bolesti...’”

48

Poroci

ISLAMSKI STAV (TRETMAN OVOGA) Od Tarika el -D`a’fija, r.a., prenosi se da je upitao Vjerovjesnika, s.a.v.s., o alkoholu pa mu ga je on zabranio. Tarik je rekao: “Ja ga spravljam radi lijeka”, a Poslanik, s.a.v.s., re~e: “On, zaista, nije lijek nego bolest!” (Bilje`e Muslim, Ebu - Davud i Et - Tirmizi).

Od Tarika b. Suvejda el - Hadranija prenosi se da je rekao: “Rekao sam: ‘Allahov Poslani~e, u na{im predjelima ima gro`|a koje mi cijedimo i to pijemo.’ Poslanik je rekao: ‘Ne!’ (Ne radite to.) Ja sam mu se ponovo obratio i rekao: ‘Mi u njemu tra`imo lijeka za bolesnike’, a on re~e: ‘Doista to nije lijek, nego bolest!’” Bilje`i Muslim.

A od Ebu - Derda’a, r.a., prenosi se da je rekao: “Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.: ‘Zaista je Allah dao (spustio) bolest i lijek, i dao je za svaku bolest lijek. Lije~ite se, ali ne lije~ite se onim {to je zabranjeno (haram)!’” Bilje`i Ebu - Davud Od Ibn - Mesuda, r.a., prenosi se da je rekao: “Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.: ‘Allah vam zaista nije dao lijek u onome {to vam je u~inio haramom (zabranjenim).’”

Bilje`i El - Buhari.

Vratimo se sada ponovo Me|unarodnom kongresu da vidimo jednu drugu mud`izu Allahovog Poslanika, s.a.v.s. Naime, jedan u~esnik Kongresa ustao je i rekao: “Postoji veliki broj bolesnika kojima smo mi, skupino ljekara, propisivali i savjetovali ih da konzumiraju razne vrste alkohola da bismo ubrzali njihovo ozdravljenje. Istina je, me|utim, da smo mi ubrzali njihovu smrt.”

Predstavniku Egipta na ovom Kongresu nije preostalo ni{ta drugo nego da ustane i ka`e: “U ovome vas je pretekao Vjerovjesnik islama. On nam je pojasnio da alkohol nije koristan kao lijek.” Zatim im je preveo hadis koji bilje`i Muslim prenose}i od Tarika el - D`a’fija i koji je maloprije spomenut.

Predstavnik je Egipta, dodaju}i na ovaj hadis, rekao: “Na{ vjerovjesnik Muhammed, s.a.v.s., do{ao je sa ovom nau~nom istinom prije vi{e od 1400 godina i mi muslimani pridr`avamo se ovog skupocjenog savjeta, tako da vi{e volimo umrijeti nego piti lijek u kojem ima alkohola (droge), boje}i se kr{enja Allahovih naredbi i naredbi Njegovog Poslanika, s.a.v.s.” ^lanovi Kongresa za~udili su se podudarnosti svojih stavova i novih teorija sa rije~ima vjerovjesnika islama, Muhammeda, s.a.v.s., i shvatili su da ni{ta novo nisu otkrili.

I na kraju, pod naslovom “Strast za konzumiranjem alkohola”, objavljen je ~lanak u jednom od najpoznatijih medicinskih ~asopisa u svijetu “Lancent” (izlazi u Britaniji), a na po~etku ~lanka autor ka`e: “Ako ima{ strast prema alkoholu, ti }e{ zaista zbog njega i umrijeti!” U ~lanku je jo{ napisano: “Ono {to tvrde neki lije~nici da alkohol nekad mo`e biti koristan ako se uzima u malim koli~inama, doista je ~ista la` i buncanje.” Zatim dalje ka`e: “Prou~avanje na koje se oslanjaju ovi, neutemeljeno je prou~avanje na koje se nemo`e

Poroci

49

osloniti.” Na kraju on zavr{ava svoj ~lanak rije~ima: “Rezime svega re~enog jeste to da su ljekari du`ni dostaviti ljudima jednu poruku, a ona glasi: ‘Alkohol je {tetan po zdravlje!’”

^ ETVR TA TVRDNJA ETVRT TVRDE NEKI DA ALKOHOL IMA HRANJIVU VRIJEDNOST, IMAJU]I U VIDU DA PROIZVODI KALORIJE VISOKE VRIJEDNOSTI MI[LJENJE MEDICINE Hranjiva vrijednost hrane mjeri se po kalorijama koje hrana osloba|a prilikom sagorijevanja u tijelu. Istra`iva~i su otkrili da se prilikom sagorijevanja jednog grama alkohola osloba|a sedam kalorija i ta koli~ina otprilike je ista kao ona koja se osloba|a prilikom sagorijevanja iste koli~ine masti. A da li organizam ima koristi od ove energije kao {to je ima od druge hrane?

U~enjaci tvrde da organizam nema koristi od kalorija oslobo|enih sagorijevanjem alkohola, kao i to da organizam nije u stanju da te kalorije pretvori u energiju koja mu mo`e koristiti kada mu bude potrebna.

Bilo je za o~ekivati, kao {to je slu~aj sa ostalom hranom, da poraste unutra{nja tjelesna temperatura prilikom opskrbe organizma kalorijama nastale sagorijevanjem alkohola. Me|utim, ono rasipa tjelesnu temperaturu izvan tijela, kao {to smo to ranije vidjeli, {to ima za posljedicu pad tjelesne temperature. Tako|er, kalorije nastale sagorijevanjem alkohola vi{e {tete nego {to koriste, jer kod ~ovjeka proizvode osje}aj sitosti i umanjuju osje}aj gladi. Zbog toga, alkoholi~ar vrlo rijetko pose`e za hranom. Zato i vidimo da alkoholi~ari pate od bolesti slabohranosti (Malnutrition), a da niko od njih ne osje}a glad ili primje}uje pad tjelesne te`ine.

U uzroke {irenja bolesti slabohranosti kod alkoholi~ara spada sljede}e: 1. nezainteresiranost alkoholi~ara za odabiranjem dobre vrste hrane, jer njegova jedina briga postaje dolazak do alkohola bilo kojim sredstvima, pa ~ak do|e do toga da za to `rtvuje novac za svoju ishranu i ishranu svoje djece; 2. gubljenje apetita od kojeg oboli alkoholi~ar; 3. stalna upala jezika (Glossitis) od koje oboli alkoholi~ar zbog nedostatka sastojaka vitamina B kojeg prouzrokuje alkohol. Uno{enje hrane u organizam tada biva bolno, {to tjera alkoholi~ara da odbija hranu koja mu se nudi; 4. stalna oboljelost pijanice od mu~nine i povra}anja; 5. uloga koju alkohol ima u ispra`njivanju sadr`aja `eluca u crijeva, zbog ~ega alkoholi~ar oboli od probavnih poreme}aja koji ga mu~e i spre~avaju od jela; 6. poreme}aji u procesu metabolizma koje izaziva alkohol, s obzirom da oboljenje jetre koje je rezultat konzumiranja alkohola dovodi do pada procesa formiranja proteina i aminokiselina, te nemogu}nosti jetre da akumulira vitalne tvari, kao {to

50

Poroci

su cink, vitamini B6 i B12, kao i nemogu}nost jetre da transformi{e neke vitamine iz nepokretnog (inertnog) oblika u pokretan oblik, kao {to je vitamin D. Alkohol umanjuje sposobnost probavnog sistema da apsorbuje hranu (Malab- sorption), a to ovisi o direktnom utjecaju alkohola na tanka crijeva, kao i to da prouzrokuje upalu pankreasa i oboljenja jetre. Svi ti uzroci zajedno dovode do nedostatka nekih glavnih tvari u tijelu kao {to su: a) vitamini, a sastoje se od vitamina A, grupe vitamina B, vitamina C i vitamina D b) minerali, a sastoje se od:

Zbog svega ovoga u~enjaci ne ubrajaju alkohol u relevantni izvor hrane na koji se mo`e osloniti (u ishrani). I pored osloba|anja velike toplote prilikom sagorijevanja alkohola, on ne sadr`i va`ne hranjive elemente kao {to su proteini, minerali, vitamini, {tavi{e, on prouzrokuje smanjenje tih tvari u tijelu, a time direktno utje~e na mozak i jetru.

PET A TVRDNJA PETA TVRDE NEKI DA ALKOHOL IMA MO] POKRENUTI MOKRA]U I ZATO SE KORISTI U LIJE^ENJU OBOLJELIH OD BUBRE@NOG KAMENCA?!

MI[LJENJE SAVREMENE MEDICINE Uzvi{eni Allah dao je bubregu mo} pro~i{}avanja (tretiranja) krvi od otpadaka i otrova koji mogu {koditi ~ovjeku ako se natalo`e u tijelu kao i mo} o~uvanja tvari koje su potrebne organizmu.

Uloga alkohola u njegovom djelovanju na bubreg isti~e se kroz njegov utjecaj na stra`nji dio sluzne `lijezde {to je spre~ava da izlu~uje hormon protiv pokretanja mokra}e, te se

Poroci

51

zbog toga pove}ava pokretanje mokra}e. Me|utim, da li ovo poma`e organizmu da se oslobodi vi{ka soli, otrova i kamenaca? Odgovor je: ne! Naprotiv, {teta je velika, a posljedice koje izaziva alkohol mogu}e je svesti u sljede}e: 1. alkohol pove}ava procenat masti u krvi {to dovodi do te{ko}a u osloba|anju bubrega od tih masti. To na kraju vodi do slabljenja bubrega i paralisanja njihovih funkcija (Renal failure); 2. pove}ava se izbacivanje sa mokra}om tvari koje su potrebne organizmu, kao {to su: eritrociti, leukociti, trombociti, proteini i neke va`ne soli; 3. zbog konzumiranja alkohola, bubreg obolijeva od neke vrste hroni~ne upale, kao {to pivo uzrokuje granularnu atrofiju (Granular atrophy) i u tom slu~aju bubreg je poznat kao “alkoholni bubreg”. Mogu}e je tako|er da bubreg oboli od ciroze i zadebljanja zbog naslaganja masti na njemu; 4. alkohol, a naro~ito bijelo vino, uzrokuje bubre`ne gr~eve (`igove) uz postojanje kamenca u mokra}ovodima; 5. alkohol uzrokuje struganje sluzoko`e uretre kao rezultat dodavanja alkoholu konzervanasa kao {to je salicilna kiselina.

Ovdje }u navesti mi{ljenje doktora En- Nesimija, Allah mu se smilovao, koji ka`e: “Mnogi koji piju pivo tvrde da je ono zdravo pi}e koje koristi u lije~enju bubre`nog kamenca tako {to pivo izaziva mokra}u. Drugi tvrde da je pivo pi}e koje nije {tetno niti zabranjeno (po [erijatu), jer ~a{a ili dvije piva ne opijaju...”

On dalje ka`e: “U evropskim zemljama i Americi veoma se ra{irila upotreba piva tako da ispijanje piva oduzima jedan dio svakodnevnog `ivota. Ono se ispija umjesto vode, uz svako jelo, pije se na {etali{tima i konzumira se bez ikakvih povoda. Ta poku|ena navika raste u svijetu tako da se uvukla u luke arapskih zemalja, u neke glavne i velike gradove i u mnoga {etali{ta i izleti{ta u nekim sredinama. @alosno je to {to su mi neki islamski vjernici pri~ali da su vidjeli auto na ulicama jednog arapsko - islamskog grada kako vozi ne{to {to li~i na gajbe mineralne (kisele) vode. Oni su se svi zagledali u te gajbe i vidjeli da na njima pi{e: “Bezalkoholno pivo”.

Doktor En - Nesim potom nastavlja i ka`e: “Pivo koje nije jako sadr`i 2 -3% alkohola, a jako pivo sadr`i 6 - 7%, dok prirodno alkoholno pi}e, poznato kao vino, obi~no sadr`i procenat alkohola koji se kre}e od 8 - 10%, i nije ve}i od 17%. ^a{a alkohola jednaka je izme|u ~a{e i ~etvrt do ~a{e i po jakog piva ili izme|u dvije i po do ~etiri ~a{e slabog piva.

Stoga, mogu}e je da se ~ovjek opije kada popije veliku koli~inu piva, pa makar ono sadr`avalo malu koli~inu alkohola. Tako|er, koli~ina alkohola koja utje~e pri opijanju, razlikuje se od osobe do osobe, u zavisnosti od li~ne navike i podno{enja alkohola, prirodne sklonosti, zemlje, na~ina `ivota, vremena konzumiranja alkohola i stanja gladi ili sitosti u kojem se nalazi osoba prilikom konzumiranja alkohola, jer apsorbovanje alkohola

52

Poroci

u stanju gladi je br`e.

Pivo spada u opojna pi}a zbog toga {to u sebi sadr`i alkohol i ne postoji bezalkoholno pivo, pa i pored toga {to su neki zapadnjaci i Nijemci dali takvo ime blagom pivu.

To je zbog njihove velike strasti prema opojnim pi}ima i navike konzumiranja, pa ih blago pivo ne opija, koje ina~e opija osobu koja prvi put pije alkohol, i nazvali su ga bezalkoholno pivo. I pored toga, ovo pivo ih opskrbljuje koli~inom alkohola koja nadokna|uje izgubljenu koli~inu u krvi i spre~ava simptome li{avanja alkohola koji se javljaju kod alkoholi~ara kada naglo prekine konzumiranje alkohola, kao {to je slu~aj sa voza~ima kamiona na duge relacije. Tako|er, ovo pivo nealkoholi~aru daje osje}aj ekstaze (ushi}enja) ako ne pretjera u njegovom konzumiranju, u protivnom opija ga...”

Doktor En - Nesimi o {tetnosti piva dalje ka`e: “Ustrajnost u konzumiranju alkohola izaziva pretjeranu gojaznost, pro{irenje `eluca, albuminuriju, pove}anje srca koje priprema pogodno tlo za izlu~ivanje {e}era u mokra}i, artritis, uko~enje arterija, upalu mokra}ne be{ike, a potom upalu bubrega. Ove {tete ne nastaju samo od alkohola koji se nalazi u pivu, ve} i zbog salicilne kiseline koja mu se dodaje kao za{titna tvar, kao i to {to se hmelj, koji se dodaje pivu radi reskog okusa, upotrebljava protiv potentnosti, tj. smanjuje potrebu za seksom djelovanjem lupolina koji se u njemu nalazi.

Pivo i ceder umanjuju aktivnost rastvaranja fibrina koji pove}ava zakre~enje arterija, kao i to da konzumiranje alkhola, pa makar i blagih pi}a, kao {to je pivo, pa ~ak i u koncentraciji od 2%, slabi imunitet od infektivnih bolesti, a naro~ito bolesti plu}a. Konzumiranje alkohola slabi funkcije jetre i izaziva anemiju uz nedostatak vitamina kod 50% alkoholi~ara, {to zahtijeva davanje vitamina i folne kiseline. Ponekad konzumiranje alkohola uzrokuje hemoragiju (krvarenje) jer smanjuje broj trombocita kod 50% alkoholi~ara, kao i zbog smanjenja faktora koje proizvodi bubreg i koji u~estvuju u procesu tromboze (zgru{avanja) krvi.

Pukovnik Grin, direktor jednog osiguravaju}eg zavoda u Americi ka`e: “Jedno od mojih zadu`enja bilo je da priredim izvje{taje i izvr{im ispitivanje zadnjih slu~ajeva nesre}a, bolesti i smrti nekoliko hiljada nosioca `ivotnog osiguranja u svim dijelovima zemlje. Ja se suprotstavljam veoma ra{irenoj ideji koja se sna`no promovi{e, a to je da pivo nije {tetno.

Imao sam prilku da u jednom na{em velikom gradu, u kojem postoji dosta u`ivalaca piva, budem svjedok smrti velikog broja osoba koji su konzumirali pivo.”

Devet direktora osiguravaju}ih zavoda potvrdilo je istinitost Grinovog izvje{taja i objavili da je to poudarno sa situacijom njihovih klijenata.

Doktor Sabri el - Kabani, pak, ka`e: “Mnogi mladi}i ove generacije smatraju da je pivo pi}e koje najmanje uznemirava, najpitkije je i naj~i{}e, a ru`no li je to {to misle. Tako mom~i} skoro da i ne u|e u period puberteta i postane momkom, biva poveden u obila`enje mjesta zabave i vulgarnosti. On biva prisiljen silom opona{anja, imitiranja i prijateljstva da slijedi svoje drugove u konzumiranju makar male koli~ine alkohola. Ako njegova usta ne prihvate

Poroci

53

ukus vina ili viskija i njegova du{a ne prihvati konzumiranje opojnih pi}a bilo koje vrste, boje}i se za svoje zdravlje, svi oko njega se trude da doka`u neispravnost njegovog stava i uporno insistiraju da popije malo opojnog pi}a, a ako ga ne podnosi, neka proba pivo.

Tada se sagovornik pretvara u osobu iskusnog ljekara i nabraja ovom mladi}u koristi piva i uljep{ava mu ga. Zatim mu opisuje da ono izaziva crvenilo obraza, aktivira organizam, tjera mokra}u koja izbacuje kamenac. Ono pove}ava apetit i probavu, deblja onoga ko ga pije i poja~ava mu zdravlje. Ono spada u osvje`avaju}a pi}a, a ne u alkoholna. Poma`e znojenju zimi a ubla`ava ljetnu vrelinu. Preciznije (i konciznije) re~eno, on od piva pravi lijek za sve bolesti i odagnatelja svih patnji i umora.

I pored ru`nog i gorkog okusa alkohola, alkoholi~ar ga konzumira samo radi osje}aja ekstaze koji vlada njime uz pomo} njegovih osjetila. Kad god se uzburkaju njegova sje}anja ili njegove osje}aje pobude radosni ili tu`ni doga|aji, pose`e za ~a{om kako bi mu pove}ala ekstazu i u`itak ili da bi utonuo u zaborav svojih bolova i nesre}e.

Ekstaza nastaje od alkohola koji se nalazi u opojnim pi}ima zbog ~ega alkoholi~ari piju jaka alkoholna pi}a u malim ~a{ama, te s vodom ili sodom kako bi ih razbla`ili. Pivo koje sadr`i malo alkohola piju u velikim ~a{ama i bocama kako bi podmirili potrebnu koli~inu alkohola. Rezultat tako u oba ova slu~aja isti je, a to je uno{enje u organizam alkohola pribli`ne koli~ine na razli~ite na~ine.

Alkoholi~ar, dakle, nije {tedio u konzumiranju opojne tvari i njenom odabiranju, nego je punio svoj stomak i pove}ao i pro{irio svoj stomak velikom koli~inom pi}a, a stalnim konzumiranjem velikih koli~ina pi}a pro{iruje se stomak. U probavi nastaju poreme}aji, a kao rezultat konzumiranja i navike smanjuje se sagorijevanje hrane i usporava njeno asimiliranje i tako se kod alkoholi~ara pove}ava gojaznost i njegova tjelesna te`ina, a smanjuje se snaga, `ivahnost i aktivnost.

Postoji i tre}a {teta od piva mimo drugih alkoholnih pi}a, a to je {to se pivo ~uva (pakuje) u limenkama ili zape~a}enim bocama. Treba spomenuti i to da se u tvornicama pivu dodaje salicilna kiselina koja ga ~uva od kvarenja, ali kvari i razara bubrege.

I dok alkoholi~ar misli da pivo izaziva mokra}u i ~isti bubrege, ono ih razara poput razaraju}e krampe.

U tvornicama se, tako|er, sa pivom mije{a hmelj, koji pivu daje gorak okus koji je omiljen kod onih koji ga piju. Ova tvar - hmelj, koristi se i u medicini, a njen ekstrakt, lupolin, upotrebljava se u slabljenju seksualne potencije, te ubla`avanju njene snage i `estine.

Ja sam siguran da je ovaj posljednji razlog sam dovoljan, ako to shvati omladina, da se kloni piva i ostalih alkoholnih pi}a kako bi o~uvali vitalnost i aktivnost.”

U skladu govora o {tetnosti piva, navest }u vijest koju je objavio ~asopis “El - Islah” u broju 91, od mjeseca zul - hid`e 1405. godine po Hid`ri. U toj vijesti stoji: “Jedan broj ~lanova Senata socijalista u Rimu objavio je u slu`benoj anketi provedenoj u Senatu, da je pivo {tetno po ~ovjekovo zdravlje. ^lanovi Senata su ukazali da svjetska preduze}a za proizvodnju

54

Poroci

piva, trenutno u o~vr{}ivanju te~nog rastvora piva, upotrebljavaju opasan plin koji se upotrebljavao u Prvom svjetskom ratu za pravljenje suzavaca. Glavna optu`ba usmjerena je tvornicama piva iz Zapadne Njema~ke i ovi ~lanovi tra`ili su zabranu uvoza tog piva i po~etak slu`bene kampanje da bi se upozorilo na opasnost ovog pi}a.”

Na kraju, upu}ujem apel svojoj bra}i muslimanima da se prema ovom pi}u od je~ma, na kojem pi{e: “bezalkoholno pivo”, ne odnose olahko, jer ne postoji bezalkoholno pivo.

Neka istra`ivanja potvrdila su da ovo pi}e sadr`i procenat alkohola koji se kre}e izme|u 0,5 - 1,7%. Zato, svaki musliman du`an se kloniti sumnjivih stvari kako sebe ne bi bacio u Allahovu srd`bu.

U ~asopisu “Consumer” (Potro{a~), koji izdaje Ameri~ka organizacija za hranu i lijekove (FDA), u ~lanku objavljenom u svesku 20, br. 7, od septembra 1986. godine pod naslovom: “Pivo i vino bez alkohola - koliko je to blizu istini?”, autor ~lanka dr. Rod`er Miler ka`e: “Izraz ‘bezalkoholno pivo’ upotrebljava se za svako pi}e koje sadr`i manje od 0,5% alkohola uz usporedbu sa obi~nim pivom koje sadr`i 4% alkohola, blagim pivom koje sadr`i 3% alkohola i ve}ine vina koja sadr`e 12% alkohola.”

On zatim ka`e: “Pi}e za koje se ka`e ‘bezalkoholno pivo’, nije mogu}e da bude potpuno bez alkohola jer ne postoje hemijske metode pomo}u kojih se mo`e odstraniti alkohol iz nekog pi}a.”

Doktor Miler dalje ka`e: “Ameri~ka organizacija za hranu i lijekove (FDA) potvrdila je naziv ‘nealkoholna pi}a’ (non - alcoholic za pi}a koja sadr`e manje od 0,5% alkohola.

Me|utim, ta agencija usprotivila se nazivu bezalkoholna pi}a (alcohol - free) jer to zna~i da je odstranjen sav alkohol kojeg sadr`i to pi}e, a to je suprotno istini.”

[EST A TVRDNJA [ESTA TVRDE NEKI DA ALKOHOL AKTIVIRA UM I OMOGU]AVA ^OVJEKU DA RADI I DA USTRAJE U POSLU! MI[LJENJE MEDICINE Centralni nervni sistem, a u njega spada mozak, smatra se tjelesnim aparatom koji je prvi izlo`en utjecaju alkohola. Pri po~injanju konzumiranja alkohola, ~ovjek osje}a ushi}enje, zatim i aktivnost jer alkohol pro{iruje mo`dane vene i time se pove}ava koli~ina krvi koja dolazi u mozak {to dovodi do trenutne budnosti koja ubrzo nestaje i prelazi u apatiju i tromost. Posljedice toga trpe vi{i centri u mozgu koji su odgovorni za ~ovjekove vitalne tjelesne funkcije kao {to su centar za memoriju, ~itanje, govor, pona{anje, pokrete i drugo.

Alkohol uni{tava ljudskost kod ~ovjeka tako {to kod njega uni{tava stid i ru{i zid srama i on zbog alkohola ~ini postupke kojih bi se stidio da ih je svjestan. Alkohol, tako|er, direktno utje~e na mali mozak kojem je Uzvi{eni Allah dao funkciju koordiniranja pokreta mi{i}a i odr`avanje ravnote`e i zbog alkohola ~ovjek gubi ravnote`u i gubi kontrolu nad time.

Poroci

55

U slu~aju kada se pove}a procenat alkohola u krvi, to mo`e utjecati na centar za disanje u mozgu i dovesti do prestanka njegovog rada a zatim do smrti ~ovjeka.

Knjiga “Alkoholizam” (Alcoholism) spominje da se do danas ne zna precizna koli~ina alkohola od koje nastaje bolest alkoholizam. Me|utim, ono {to je sigurno jeste to da {to god alkoholi~ar du`e vremena pije alkohol, na tjelesne organe djeluje manja koli~ina alkohola.

U~enjaci smatraju da nema odre|ene koli~ine ispod koje bi ~ovjek bio siguran od opasnosti opojnih pi}a.

Ova knjiga potvr|uje da razaranje tkiva nastalog zbog konzumiranja alkohola samo jednom mo`e da bude kona~no (stalno) razaranje koje se ne mo`e povratiti.

Zato neki u~enjaci ka`u da konzumiranje ~a{e ili dvije bilo kojeg alkoholnog pi}a ponekad prouzrokuje odumiranje nekih mo`danih }elija.

Ova tvrdnja pobija mi{ljenja nekih ljudi da mala koli~ina alkohola ne {teti, jer alkohol, makar se pio u maloj koli~ini, uzrokuje slabljenje volje i rasu|ivanja i pove}avaju se du{evne reakcije. Zbog toga pijanica nije sposoban da se suzdr`i i obuzda od male koli~ine alkohola, pa kako je onda stanje kada postane notornim alkoholi~arem?!

Doktor ‘Umer el - Bakir Salih ka`e: “Nauka je potvrdila da je stanje ekstaze, sre}e i radosti koje izazivaju prve ~a{e alkohola, samo varanje. Alkohol nije stimulans nego je, ustvari, narkotik, a nauka poja{njava su{tinu la`ne ekstaze na sljede}i na~in: “Poznato je da se ljudski mozak odlikuje postojanjem centra koji se sastoji od nekoliko osjetljivih }elija koji vr{e funkciju ‘nadzornika’ nad svime {to dolazi iz ni`ih centara mozga i ~ini ih nje`nim i suptilnim i prikladnim ~ovjeku, ~uvaju}i kontinuitet `ivota.

Kada ~ovjek konzumira alkohol, uko~e se te osjetljive }elije, prestane njihovo djelovanje i kontrola i tako ni`i centri postaju slobodni i njihova se djelovanja ispoljavaju bez ograni~enja i kontrole.. To je uzrok da vidi{ nekoga ko je bio poznat kao {utljiv i stidljiv danju, kako mu se jezik pokre}e brzinom kompjutera nakon {to je pio alkohol. Tako debela osoba u|e u popri{te plesa i trese svoju pozadinu kao da je ~lan plesa~ke grupe, ~ovjek hrapavog glasa po~ne pjevati i nalazi prostora za ono {to ne bi trebalo da se ka`e ili uradi, i tako dalje.

Me|utim, kada se pove}a broj ~a{a, tada po~inje odbrojavanje i otkazuju mo`dani centri jedan za drugim i nastaju poreme}aji u hodu, te{ko}e u govoru i pove}ava se mokrenje, a ponekad pijanica zaspe na svom mjestu (stolici) kao oban|ijan.

ISLAMSKI TRETMAN Od Ai{e, r.a., prenosi se da je rekla: “Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.: ‘Sve {to opija haram je. Ono {to opija u koli~ini od jednog fereka, haram je; i u koli~ini od jedne pregr{ti {ake.’” Bilje`e Ebu-Davud i Et-Tirmizi.

I rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.: “Ono {to opija u velikoj koli~ini, haram je i u maloj” Bilje`e Ahmed, Ebu-Davud i Et-Tirmizi.

56

Poroci

SEDMA TVRDNJA TVRDE NEKI DA ALKOHOL IZAZIVA I JA^A POTREBU ZA SEKSOM! MI[LJENJE MEDICINE Alkohol pobu|uje strast za seksom (Aphrodisiac), ali smanjuje sam ~in seksa na sljede}i na~in: 1 - djeluje na testise, jer alkohol uzrokuje njihovu kr`ljavost (atrofiju) kod mu{karca a time: a) pad izlu~ivanja koli~ine mu{kog hormona - testosterona; b) smanjenje broja spermatozoida te smanjenje koli~ine mlijeka kod dojilje.

U izvje{taju Britanskog fakulteta za ljekare iz 1987. godine, pod naslovom “Veliko i opasno zlo”, stoji: “Kontinuirano konzumiranje alkohola uzrokuje poreme}aj u seksualnim funkcijama kod mu{karaca i `ene radi direktnog utjecaja alkohola na testise i jajnike, na dio mozga ispod sive komore (Hypothalamus) i na sluznu `lijezdu odgovornu za izlu~ivanje seksualnih hormona (Gonadotrophins), koji pobu|uju testise i jajnike.

Otkriveno je, tako|er, da prosjek lu~enja mu{kog hormona (Testosterone) kod mu{karaca alkoholi~ara opada, dok se u isto vrijeme kod `ene alkoholi~arke smanjuje `enski hormon (Estrogen).

U najve}e probleme genitalnog sistema kod mu{karaca spada sljede}e: gubljenje potrebe za seksom, impotencija, atrofija (kr`ljavost) testisa, smanjenje veli~ine spolnog uda, smanjenje sposobnosti ili nemogu}nost testisa da proizvode spermatozoide, te opadanje dlaka oko spolnog uda i promjena poznatog vanjskog izgleda (oblika) testisa. [to se ti~e onih ~ija je jetra oboljela od ciroze zbog konzumiranja alkohola, kod njih se de{avaju poreme}aji u ravnote`i hormona {to dovodi do pove}anja prsa (sisa) i drugo.

Statistike govore da je 40 - 90% alkoholi~ara oboljelo od gubitka potrebe za seksom, dok su testisi kod 10 - 75% oboljelih oboljeli od atrofije.”

U izvje{taju se dalje ka`e: “[to se ti~e najva`nijih problema koji se de{avaju na genitalnom sistemu `ene, kao rezultat alkohola, jesu sljede}i: poreme}aj u funkciji jajnika, gubljenje potrebe za seksom i poreme}aji u mjese~nom ciklusu koji se kre}u izme|u pove}anja koli~ine krvi ili potpunog nedostatka krvi. Tako|er, atrofija se ‘uvu~e’ u jajnike, dojke i spolja{ne genitalne organe, i prekida se lu~enje vaginalnih sekrecija. Jedno istra`ivanje potvrdilo je da je 75% alkoholi~arki obolilo od atrofije dojki.

Neka istra`ivanja pokazuju da se stanje kod 25 - 50% alkoholi~ara koji su potpuno prestali piti, popravilo, a naro~ito kod onih ~iji testisi nisu oboljeli i u ~ijim seksualnim hormonima nije bilo poreme}aja.”

Izvje{taj koji je pripremio (izdao) Kraljevski fakultet za psihijatre, 1986. godine, govori da je u novije vrijeme potvr|eno da konzumiranje alkohola u umjerenim koli~inama mo`e

Poroci

57

prouzrokovati sterilitet. Do ovoga je do{ao istra`iva~ Morgan, 1982. god., tako {to je ispitivao oko 100 mu{karaca koji su se obra}ali ordinacijama za lije~enje steriliteta, a nisu bili iz grada. On je otkrio da je kod 40% ovih mu{karaca uzrok steriliteta bio vidno smanjenje spermatozoida, a tokom ispitivanja otkrio je da su oni dnevno konzumirali alkohol u prosjeku od 30 - 50 grama, {to je otprilike 2 - 3 ~a{e piva, a ti ljudi nisu bili notorni alkoholi~ari. Kod polovine ovih mu{karaca stanje se popravilo nakon {to su prestali piti, a broj spermatozoida vratio se na uobi~ajeni prosjek.�

Doktor Morijer Kafitis ka`e: “Alkohol podsti~e seksualnu strast, ali sve ima svoju cijenu.

Konzumiranje alkohola, a on je narkotik, ima sposobnost da oslabi ili ograni~i osje}aje. S obzirom da je upra`anjavanje seksa proces koji je pun osje}aja i da su organi koji u~estvuju u tom ~inu, tako|er, osjetljivi, stoga alkohol, sa svojim osobinama koje smo naveli, mo`e prouzrokovati neuspjeh na obje strane.�

I na kraju, neko mo`e pitati i re}i: ako je alkohol {tetan po zdravlje, za{to je ra{iren u svim dijelovima svijeta, i ve}ina nemuslimana ga konzumiraju, a ne obolijevaju od mnogih bolesti koje spominju knjige iz medicine?

Oslanjaju}i se na Allaha, ka`em: ako ~ovjek ~ini ne{to {to je {tetno i od toga sam nema {tete, to nije argument da negiramo postojanje {tete u toj stvari.

Ljudi znaju kakve su {tete u pu{enju, ali i pored toga veliki procenat ljudi pu{i. Znaju i {tete od bluda, ali i pored toga ima onih koji to rade i podsti~u druge na to, i tome sli~no.

Postoji vi{e razloga zbog kojih vidimo da neki alkoholi~ari ne oboljevaju, a spomenut }u sljede}e: 1. Uzvi{eni Allah stvorio je ~ovjeka i dao mu sposobnost da se brani od svih bolesti.

Me|utim, sve ima svoju odre|enu granicu koja se mo`e podnijeti. Ako ~ovjek pre|e tu granicu, njegova snaga suprotstavljanja bolesti propast }e i on }e pasti kao `rtva bolesti.

Tako|er, sposobnost podno{enja (bolesti) razlikuje se od osobe do osobe i vidi{ da bolest koja je zadesila neku osobu tokom kratkog vremena zahtijeva du`i vremenski period da bi se pojavila kod druge osobe. Alkohol se odlikuje time da se ve}ina njegovog utjecaja na organizam pojavljuje tek nakon {to pro|e jedan vremenski period koji je nekad deset pa mo`da i vi{e godina. Tokom tog vremenskog perioda organizam se odupire svom svojom mo}i koja mu je podarena sve dok ne do|e do granice kada izgubi svoju snagu i tada se te bolesti po~inju pojavljivati; 2. ljudske }udi prilikom konzumiranja alkohola razli~ite su. Ima ljudi koji alkohol piju u malim koli~inama, a ima i onih koji ga prosto gutaju, a neki ga piju do granice trovanja. Nema sumnje da razli~itost ovih }udi igra va`nu ulogu u pojavljivanju simptoma koji ukazuju na to da je organizam pao pod utjecaj alkohola. [to god je koli~ina konzumiranog alkohola u kratkom vremenu ve}a, organizam vi{e pada pod utjecaj alkohola; 3. oni koji rade na polju zdravstva najbolje su upoznati sa veli~inom utjecaja koji alkohol

58

Poroci

ima na alkoholi~ara. Zato vidi{ da kod obi~nih ljudi nedostaje shvatanje veli~ine ovog problema, osim ako neko od njih ne pro~ita neka istra`ivanja ili statistike koje su vr{ene u vezi s ovim pitanjem.

TRE]I DIO DRU[TVENE I EKONOMSKE [TETE OD ALKOHOLA OBIM PROBLEMA KAKO SE SUPROTST AVLJAJU PROBLEMU? SUPROTSTA ULOGA ALKOHOLA U RASP ADU PORODICE RASPADU ALKOHOL I PROBLEMI NA POSLU VANJU ZLO^INA ULOGA ALKOHOLA U DE[A DE[AV A ULOGA ALKOHOLA U PORASTU PROCENT PROCENTA SAOBRA]AJNIH NESRE]A

TRE]I DIO DRU[TVENE I EKONOMSKE [TETE OD ALKOHOLA Utjecaj konzumiranja alkohola ne ograni~ava se samo na alkoholi~ara (pijanicu), nego se prote`e i obuhva}a cijelo dru{tvo. Zato je mudrost zabrane alkohola (po [erijatu) veoma velika, a propisivanje ({erijatske) kazne alkoholi~aru smatra se preventivnom mjerom o~uvanja zajednice kompletnom. Tome se mo`e dodati i za{tita zajednice od onih koji naru{avaju njenu sigurnost, stabilnost i ~istotu.

Dru{tvene i ekonomske {tete prouzrokovane konzumiranjem alkohola i dopu{tenosti njegovog {irenja u dru{tvu mogu se sagledati kroz sljede}e: - upoznavanje obima problema; - utjecaj alkohola na ekonomiju; - ulaganje napora nekih vlada u pravcu spre~avanja (ograni~avana) ovog problema; - ulogu alkohola u raspadu porodice; - ulogu alkohola u {irenju zlo~ina; - ulogu alkohola u porastu procenta saobra}ajnih nesre}a.

U ovom dijelu poku{at }u da svoj govor potkrijepim pouzdanim i vjerodostojnim statistikama iz stru~nih izvora, a te statistike ocrtavaju obim problema i veli~inu opasnosti koju neki, mo`da, smatraju privatnom stvari koja se ti~e samo alkoholi~ara.

62

Poroci

OBIM PROBLEMA Konzumiranje alkohola smatra se jednim od problema koji zaokupljaju brigu ve}ine vlada u svijetu u vidu veoma velike {tete po ekonomiju, pojedince, dru{tvo i zdravlje, a {to je podstaklo ove vlade da u~ine sve {to je u njihovoj mo}i u pravcu rje{avanja ovih problema.

Da bi se upoznao obim ovih problema, navest }u ove ~injenice izra`ene u brojkama: Svjetska organizacija za zdravstvo u svom izvje{taju iz 1982. god. spominje sljede}e: “Velika grupa bolesti prisutnih u svijetu rezultat je konzumiranja alkohola, a oko 50% saobra}ajnih nesre}a posljedica je konzumiranja alkohola. Tako|er, oko 86% slu~ajeva ubistava i drugih razbojni~kih djela rezultat je konzumiranja alkohola.”

Tajni izvje{taj Nau~ne akademije biv{eg Sovjetskog saveza, a ~iji su neki fragmenti dospjeli do Agencije Franspress, otkrio je sljede}e: ♦ prema slu`benim statistikama u Rusiji je u 1980. god. bilo 40 000 000 onih koji konzumiraju alkohol; ♦ votka svake godine ubije 1 000 000 ljudi, a broj oboljelih od alkohola je 17 000 000; ♦ ruski u~enjaci ka`u da je besmisleno govoriti o raketama i me|udr`avnoj zategnutosti nasuprot opasnosti od alkohola; ♦ 16% djece ro|ene u 1982. god bilo je s tjelesnim nedostacima; ♦ istra`ivanje je potvrdilo da Sovjetski savez dobije oko 45 000 000 000 rubalja (56 000 000 000 $) godi{nje od prodaje votke, dok su ekonomski gubici ({tete) prouzrokovane alkoholizmom 180 000 000 000 rubalja (225 000 000 000 $).

Vrijedno je spomenuti da su ove brojke bile prije raspada Sovjetskog saveza kada je rublja bila ve}aod dolara. Me|utim, sada je rublja osjetno pala. ♦ 99,4% mu{karaca i 97,6% `ena od kojih su 95% djevojke mla|e od 18 godina, u Sovjetskom savezu piju u kontinuitetu alkohol; ♦ konzumiranje alkohola bilo je uzrok oko 85% ubistava, silovanja i kra|e; ♦ novine “Seleskaja” ukazale su da je devet desetina onih koji su prvi put lije~eni od alkoholizma mla|e od 15 godina, a postoji i jedan procenat onih koji su mla|i od 10 godina; ♦ alkoholizam se smatra glavnim uzro~nikom rane smrti u Rusiji. U zadnjih deset godina alkoholizam je prouzrokovao pad prosjeka `ivota od 67 na 62 godine. (Preneseno iz ~asopisa “En - Nur”, broj od 20. maja 1985. god.);

Poroci

63

♦ profesor [akit (Shakeet) u Harisonovom priru~niku spominje sljede}e: “U SAD-u 90% ljudi pije alkohol, a 40 - 50% mu{karaca obolijeva od uobi~ajenih (prolaznih) bolesti koje su rezultat konzumiranja alkohola. 10% mu{karaca i 3 -5% `ena pate od hroni~nih bolesti i problema ~iji je uzrok alkohol; ♦ ~asopis Lanset (Lancet) iz 1987. god. u ~lanku jednog ljekara navodi njegove rije~i u kojima ka`e: “U Engleskoj zbog alkohola umire 200 000 osoba godi{nje, a potro{nja alkohola se u Britaniji udvostru~ila tokom pro{lih 30 godina, dok se procenat smrtnih slu~ajeva i komplikacija bolesti prouzrokovanih alkoholom pove}ao u sli~nom procentu.” Nedavno je ministar zdravlja Zapadne Njema~ke Renar Vesmot objavila da broj bolesnika koji imaju naviku konzumiranja alkoholnih pi}a u Njema~koj dosti`e 1 500 000 i da se konzumiranje alkohola postepeno smanjuje u cijeloj zemlji. Treba spomenuti da broj centara i bolnica za lije~enje alkoholi~ara u Njema~koj dosti`e 9 000; ♦ bilten koji je 1986. god. izdao Britanski kraljevski fakultet za ljekare op}e prakse, o alkoholu spominje sljede}e: “Kancelarija za zdravstvenu ekonomiju u Britaniji i Velsu otkrila je da 700 000 osoba (oko 2% od ukupnog stanovni{tva pate od problema proisteklih iz konzumiranja alkohola. S druge strane Kancelarija je otkrila da je 3 000 000 (8% od ukupnog stanovni{tva) konzumiralo alkohol u velikim koli~inama, {to je dovelo do stupnja da su zbog alkohola patili od problema i bolesti hroni~ne prirode.

Bofam i njegovi saradnici su 1984. god. otkrili da procenat (prosjek) smrtnih slu~ajeva raste me|u alkoholi~arima.

Samo u Britaniji, i pored toga {to se broj smrtovnica, koje se svake godine izdaju, procjenjuje na oko 3 000 smrtovnica, a uzro~nik smrti je alkohol, pa i pored toga broj smrtnih slu~ajeva koje nisu slu`beno registrirani, kre}e se 5 000 - 10 000 smrtnih slu~ajeva godi{nje.”

Blten dalje navodi: “Peterson i njegovi saradnici su u ispitivanju koje su izvr{ili 1974. god. na oko 7935 osoba u [vedskoj, u vremenskom periodu 3 - 7 godina, otkrili da je alkohol bio uzro~nik smrti 25% od ukupnog broja onih koje je obuhvatilo ovo ispitivanje.

Statistika iz 1976. god. govori da je procenat smrtnih slu~ajeva zbog alkohola u Engleskoj i Velsu dostigao 8 000 smrtnih slu~ajeva godi{nje.

Zadnji statisti~ki podaci govore da je alkohol uzro~nik 40 000 smrtnih slu~ajeva godi{nje u Britaniji, dok oko 100 000 umire godi{nje zbog pu{enja.

Sljede}i statisti~ki podaci poja{njavaju probleme koji nastaju zbog alkohola i koji su prouzrokovali smrt odre|enog broja osoba u 1984. god u Engleskoj i Velsu:

64

Poroci

[to se ti~e nov~anih izdataka koje je prouzrokovao alkohol, a kao rezultat smanjenja proizvodnje, izdataka lije~enja i drugih dru{tvenih problema zbog alkohola, ti izdaci dostigli su oko 1 600 000 000 funti sterlinga u jednoj godini. Tome se mogu dodati indirektni nov~ani izdaci za nesretne slu~ajeve, zlo~ine, po`are i prekide radnih odnosa zbog alkohola, a ~ije ko{tanje je te{ko procijeniti.

U drugoj statistici koju su izvr{ili Mak Donel i Mird 1985. god., oni su otkrili da su izdaci zdravstvenih usluga pru`enih alkoholi~arima dostigli 100 000 000 funti u jednoj godini.

Tako|er, brojne statistike ukazuju da jedan od svakih pet bolesnika koji su u{li u bolnicu pati od problema prouzrokovanih konzumiranjem alkohola.

Izvje{taj Kraljevskog fakulteta za ljekare u Britaniji iz 1987. god spominje sljede}e: “Opasnosti po zdravlje koje vrebaju zbog konzumiranja alkohola nisu u prvom redu rezultat toga {to mali broj ljudi konzumira velike koli~ine alkohola. Me|utim, opasnost je ve}a po op}e zdravlje, a kao rezultat toga {to veliki broj ljudi konzumira alkohol ravnomjerno i u kontinuitetu. Svakodnevno konzumiranje 60 gr. alkohola, odnosno dvije litre piva, prouzrokuje veliko pove}anje krvnog pritiska, mo`danih udara (strokes), bolesti jetre, sterilitet, slabljenje potencije i bolesti nervnog sistema. [to se ti~e `ena, polovina ove koli~ine, tj. jedan litar svakodnevno, dovoljan je garant izazivanja ovih kobnih bolesti.”

Izvje{taj pod naslovom “Veliko i rastu}e zlo” (A Great and Growing Evil) nastavlja dalje i ka`e: “Ovaj izvje{taj nije prvi koji je izdao Kraljevski fakultet. Naprotiv, veoma rano, ta~nije 1926. god., Fakultet je izdao izvje{taj o {tetnostima alkohola i iznio ga na britanski parlament

Poroci

65

(Donji dom). U tom izvje{taju stajalo je da je alkohol veliko i iz dana u dan rastu}e zlo i da konzumiranje raznih vrsta alkohola uni{tava op}e zdravlje i ~ini ljude nesposobnim za posao i proizvodnju. Alkohol uni{tava trgovinu i industriju, ~ovjeka koji konzumira alkohol ~ini opasnim po sigurnost i op}e zdravlje, razara porodicu... Tako|er, prouzrokuje ra|anje djece slabe tjelesne gra|e koje obuzimaju (napadaju) bolesti, a mnoga od njih pate od te{kih i kobnih tjelesnih nedostataka i tako postaju dru{tvu na teret, umjesto da budu sredstvo i faktor njegove izgradnje i prosperiteta.�

Izvje{taj dalje ka`e da je britanski narod u 1981. god. na alkohol potro{io 11 000 000 000 funti sterlinga i da Britanac na alkohol tro{i vi{e nego za odje}u, automobile, bolnice, {kole i fakultete zajedno, i da izdaci na alkohol predstavljaju 7,5% ukupnih op}ih izdataka u zemlji.

Izvje{taj tako|er ka`e da je nemogu}e procijeniti bilo kojom nov~anom svotom ekonomske i zdravstvene {tete u ljudstvu, i da se ekonomske {tete prouzrokovane automobilskim nesre}ama i problemima alkoholi~ara sa policijom, sudovima i sl., procjenjuju na oko 1 700 000 000 funti sterlinga.

U izvje{taju se spominje da je stanje u SAD-u mnogo gore od ovoga. Materijalne {tete u SAD -u 1971. god. prourokovane konzumiranjem alkohola procijenjene su na oko 30 000 000 000 $. U 1975. god. {tete su procijenjene na oko 43 000 000 000 $, a ubrzo se brojka popela na 113 000 000 000 $ u 1979. god.

U knjizi “Ekonomija i alkohol� (Economics and alcohol) ove {tete pojedina~no su navedene na sljede}i na~in:

66

Poroci

Knjiga “Hiljadu bolesti od alkohola”, koju je izdao Britanski medicinski `urnal (BMJ), 1977. god., spominje da je izme|u petine i tre}ine slu~ajeva primljenih na odjeljenja internih bolesti bilo zbog alkohola. Samo u Engleskoj, mimo Velsa, [kotske i Irske, godi{nje na odjele za interne bolesti zbog alkohola bude primljeno 300 000 - 500 000 osoba. Istra`ivanje koje je proveo Malmo potvrdilo je da je 29% od svih dana u kojima su bolesnici primljeni u bolnicu bilo zbog konzumiranja alkohola. Prou~avanja koja su vr{ena u Britaniji i SAD-u potvrdila su da 40% pacijenata op}ih bolnica pate od problema vezanih za konzumiranje alkoholnih pi}a. Istra`ivanja su, tako|er, pokazala da je kod tre}ine onih koji su se obratili hitnoj pomo}i, procenat alkohola u krvi bio ve}i od 80 mg na svakih 30 cm3 krvi. To je gornja granica alkohola koja je dozvoljena u Britaniji i SAD-u prilikom upravljanja automobilom, i pored toga {to se veliki broj nesre}a de{ava zbog konzumiranja male koli~ine alkohola, manje od 80 mg na svakih 100 cm3 krvi.

Potvr|eno je da se procenat saobra}ajnih udesa pove}ava vi{e puta kada nivo alkohola u krvi dostigne 50 mg na svakih 100 kubnih cm krvi. Me|utim, kada nivo alkohola dostigne 200 mg na svakih 100 kubnih cm, mogu}nost de{avanja saobra}ajnih udesa uve}ava se za vi{e od stotinu puta. Ured za zdravstvenu ekonomiju (Office of Health Economics) u Britaniji procjenjuje da godi{nje kod 8 - 15 miliona radnika propadne radni dan, i to zbog bolovanja ~iji je uzrok bilo konzumiranje alkohola.

Istra`ivanje koja su provedena Malmeu u [vedskoj poja{njavaju da osoba koja konzumira alkohol, makar i umjereno, prouzrokuju}i tako mali porast gornje prirodne granice enzima jetre (GGT), odsustvuje s posla u prosjeku od 60 dana godi{nje u odnosu na osobu kod koje je ovaj enzim na donjoj prirodnoj granici.

Knjiga “Hiljadu bolesti od alkohola” spominje da je 25% od ukupnih slu~ajeva trovanja bilo zbog konzumiranja alkohola, kao i da je 60% od svih starijih osoba u Britaniji, koji su bili u bolnici zbog klonulosti srca, ponovljenih upala plu}a, gubljenja pam}enja i poreme}eja uma, patilo od problema vezanih za konzumiranje alkohola, a koje nisu ustanovili ljekari op}e prakse koji su ih lije~ili. Ljekar op}e prakse u Britaniji lije~i otprilike 2 000 osoba, od toga 135 osoba konzumiraju alkohol u velikim koli~inama (vi{e od 6 ~a{a dnevno bilo koje vrste alkoholnih pi}a i u kontinuitetu), 40 osoba pati od dru{tvenih i zdravstvenih problema koji su produkt konzumiranja alkoholnih pi}a, dok 7 osoba, a oni su na dnu ljestvice, pate od potpune propasti njihovog `ivota.

Godine 1981. u bolnice za du{evne i mentalne bolesti u Engleskoj i Velsu, primljeno je 17 955 slu~ajeva i to zbog konzumitranja alkohola. Od toga 12 026 osoba bili su mu{karci, dok je `ena bilo 5929. K tome se mo`e dodati i 14 000 osoba koje su u{le u bolnice radi lije~enja od alkoholizma.

U Latinskoj Americi 1975. god. u pet velikih gradova izvr{eno je istra`ivanje o konzumiranju alkohola i potvr|eno je da od 35% alkoholi~ara - mu{karaca u dobi 15 - 64 godine starosti,

Poroci

67

pola ovog broja okru`uju dru{tveni i porodi~ni problemi kao i lo{e ekonomsko stanje zbog toga {to konzumiraju alkohol.

Statistike su pokazale da je izme|u 1 - 10% alkoholi~ara napustilo svoj posao zbog konzumiranja alkohola. Tako|er je otkriveno da se napu{tanje posla i mala produktivnost pove}ava dva puta me|u alkoholi~arima u pore|enju sa onim koji ne konzumiraju alkohol a iste su struke i bez obzira o kojem se poslu radi. Otkriveno je i to da notorni alkoholi~ar izostaje sa posla i nije sposoban da valjano izvr{i svoj posao.

Profesor doktor Emel el - ‘Alemi u svojoj studiji pod naslovom “Alkoholi~nost i otrovnost izme|u medicine i islama”, a koji je prezentirao na Kongresu islamske medicine u Pakistanu 1405. godine po Hid`ri, ka`e sljede}e: “Pod naslovom ‘Alkohol je otrov za centralni nervni sistem’, D`ak Lomanija, direktor za ispitivanja pri Dr`avnom centru za nau~na istra`ivanja i upravnik laboratorije za ispitivanje u Institutu (Koled` de France) u Francuskoj, napisao je u ~asopisu, broj 115 iz oktobra 1980. god, sljede}e: ‘Potro{nja alkohola pove}ava se u svim industrijskim zemljama. Francuska je, me|utim, sa potro{njom od 16,7 litara ~istog alkohola godi{nje po glavi stanovnika, ispred svih zemalja u kojima se u velikom procentu de{avaju saobra}ajne nesre}e. Broj Francuza koji u prevelikim koli~inama konzumiraju alkohol procjenjuje se izme|u 4 - 5 milona. Svake godine broj `rtava alkohola dosti`e 70 000 mrtvih, a za tro{kovi za alkohol dosti`u 70 000 000 000 francuskih franaka.’”

Poznati medicinski ~asopis (Medicine International) u svom februarskom broju iz 1989. god. spominje sljede}e: “Potro{nja alkohola veoma se pove}ala u svijetu pedesetih, {ezdesetih i sedamdesetih godina. Potro{nja alkohola u Britaniji pove}ala se u periodu izme|u 1949. i 1979. god., dok se u Zapadnoj Njema~koj i Bugarskoj u 1983. god. pove}ala za vi{e od jedanput u pore|enju sa 1950. god.

U Holandiji se potro{nja alkohola u odnosu na po~etak pedesetih godina utrostru~ila, dok se u istom periodu potro{nja alkohola u Isto~noj Njema~koj pove}ala osam puta.

Nasuprot ovome, zadnjih deset godina potro{nja alkohola u Francuskoj i Italiji po~ela je malo opadati.

Sljede}a tabela poja{njava prosje~nu godi{nju potro{nju alkohola po jednoj osobi u dvadeset zemalja kao i procenat smrtnih slu~ajeva u tim zemljama prouzrokovanih cirozom jetre. Tako|er se vidi da su se pove}anjem konzumiranja alkohola poslije Drugog svjetskog rata pove}ali problemi i bolesti koje uzrokuje alkohol i postoji ~vrsta veza izme|u prosjeka konzumiranja alkohola i procenta smrtnih slu~ajeva prouzrokovanih cirozom jetre.

68

Poroci

Poroci

69

Ovaj medicinski ~asopis potvr|uje da mu{karci piju alkohol u koli~ini koja je otprilie duplo ve}a od koli~ine koju konzunmiraju `ene. Zbog toga su problemi vezani za alkohol mnogo ve}i kod mu{karaca nego kod `ena, osim {to se otkrilo da je veliki procenat `ena po~eo pohlepno piti alkohol tako da se procenat mu{karaca i `ena u jednom broju zemalja izjedna~io. Zbog brojnih razloga `ene prema{uju mu{karce u brzini potpadanja pod utjecaj manje koli~ine alkohola.

UTJECAJ ALKOHOLA NA EKONOMIJU A sada da se upoznamo sa obimom problema ekonomske prirode kroz sljede}e statisti~ke podatke: ♌ tre}inu kapaciteta bolnica u industrijskim zemljama zauzimaju oboljeli od alkohola.

Dr`ava Teksas izdala je statistiku koja poja{njava da izdaci za lije~enje alkoholi~ara uz ekonomski gubitak, prouzrokovan gubitkom imovine, kompenzacijom i padom proizvodnje, u mnogome prema{uju profit ostvaren od prodaje alkoholnih proizvoda; ♌ {to se ti~e biv{eg Sovjetskog saveza, jedno istra`ivanje potvrdilo je da godi{nja zarada Sovjetskog saveza od prodaje votke dosti`e oko 45 000 000 000 rubalja (56 000 000 000 $), dok ekonomski gubici Sovjetskog saveza zbog konzumiranja alkohola dosti`u 180 milijardi rubalja (225 milijardi $); ♌ u Francuskoj je 1979. god. objavljena medicinska dru{tveno - ekonomska statistika u kojoj je navedeno da prosje~ni nacionalni dohodak Francuske od proizvodnje i prodaje alkoholnih pi}a dosti`e oko 20 milijardi francuskih franaka. S druge strane, nacionalni dohodak trpi {tete koje su rezultat konzumiranja alkohola, koji prouzrokuje gubitak radnih sati tako {to se koriste bolovanja, privremena ili stalna, kao i rezultat pla}anja ljekarskih usluga, pla}anja bolnic U drugom izvje{taju koji je objavio ovaj ~asopis u drugom broju stoji da se ukupni gubici nastali zbog konzumiranja alkohola procjenjuju na oko 2 000 000 000 funti sterlinga u jednoj godini.

KAKO SE SUPROTST AVLJAJU PROBLEMU? SUPROTSTA Zapadna civilizacija, sa svim svojim aspektima, `ivi u jednoj duhovnoj praznini tako {to predstavnici ove civilizacije `ive tumaraju}i u stanju nereda. Zato, nije nikakvo ~udo da se problem alkoholizma u odnosu na njih smatra najzamr{enijim problemom koji je te{ko

70

Poroci

razrije{iti. To je jasno prepoznatljivo iz njihovih suprotnih stavova o rje{avanju tog problema ~ijem se rje{avanju, u osnovi, nije pri{lo iz korijena.

Ovdje }u navesti poku{aje nekih dr`ava da rije{e ovaj problem.

SJEDINJENE AMERI^KE DR@AVE Prvi poku{aj SAD-a bio je takav {to su izdale o{tre zakone kojim se zabranjuje proizvodnja i trgovina alkoholom. Tako|er su propisale o{tre kazne, kao {to su zatvor i nov~ane kazne, za one koji kr{e te zakone. Ti zakoni su doneseni 1920. god, ali nedugo poslije toga, 1923. god., oni su i ukinuti, nakon {to se pove}ao broj onih koji konzumiraju alkohol tajno. Tako|er, pro{irila se tajna prodaja alkohola, a naro~ito prodaja lo{ih vrsta alkohola. Pogledaj samo kako su prvo zabranili alkohol, a zatim ga dozvolili i tako je problem ostao sve do dana{njih dana!

BIV[I SOVJETSKI SAVEZ U svom broju 787, izdatom u martu 1985. god., ~asopis “El - Belag” naveo je sljede}e: “Problem pove}anja procenta alkoholi~ara u Sovjetskom savezu po~eo je da podsti~e velike reakcije u zemlji. Prvi put vlasti dozvoljavaju da se objavi ~lanak koji poziva da se zabrani alkohol u zemlji u punom obliku kako bi se sprije~ili mnogi problemi koji nastaju kao rezultat konzumiranja alkohola.

Novine “Moskovski“ objavile su ~lanak, koji je napisao poznati sovjetski akademik, Fjodor Oglov u kojem zahtijeva zabranu proizvodnje i kupovine alkohola, suprotno onome {to je bilo za vrijeme Lenjina. Ono {to je zanimljivo u ovome jeste da je ovaj akademik optu`io slu`bene novine da pre{u}uju ovo zlo umjesto da pozivaju da se zaustavi prodaja alkohola. U skladu s izvje{tajem koji je na~inila Akademija nauka Sovjetskog saveza, alkohol je uzro~nik smrti milion Sovjeta godi{nje. S druge strane, od svakih {estero ro|ene djece jedno se ra|a sa nedostatkom kojem je uzrok to {to njegovi roditelji konzumiraju alkohol.

Dr`avljanin Sovjetskog saveza godi{nje potro{i 30 litara votke prosje~no, a broj pijanica dosti`e i do 40 miliona osoba. ^asopis “En - Nur”, br. 33, mjesec ramazan 1406. god. po Hid`ri, spominje da je Junadij Kolbin, prvi sekretar sovjetske partije u pokrajini Uljanovsk rekao da su nov~ane kazne koje su napla}ene od stanovni{tva zbog kr{enja zakona o zabrani konzumiranja alkoholnih pi}a dostigle milion rublji (1,2 milona $) nakon stupanja na snagu provo|enja novih mjera koje su odre|ene u pro{lom mjesecu junu.

Ovaj funkcioner je u svom govoru koji je objavio jedan ~asopis, a koji je zasnovan

Poroci

71

specijalno radi potpore kampanji suzbijanja konzumiranja alkohola, rekao da je obim prodaje alkohola u 1985. god. opao za 23 000 000 rublji (28 000 000 $) u odnosu na 1984. god. On je pojasnio da je ova brojka u pro{losti dostizala izme|u 7 - 8 milona rublji (10 000 000 $) godi{nje.

Novine “E{ - [erk el - Evsat”, u broju objavljenom 30. 04. 1407. god. po Hid`ri, spominju sljede}e: “Kako je mogu}e rije{iti se hiljade besku}nika u Sovjetskom savezu koje novine optu`uju da su pijanice, da prouzrokuju {irenje opasnih bolesti i da `ive na rubu zakonitosti.

Neki predla`u da se ponovo uklope u dru{tvo, a drugi se ne ustru~avaju preporu~iti njihovo pogubljenje strijeljanjem. S druge strane, ~asopis je zapo~eo raspravu u jednom drugom istra`ivanju koje je objavio, a odnosi se na uvjete `ivljenja ovih ljudi koji `ive na margini sovjetskog dru{tva. ^asopis je potvrdio da njihov broj dosti`e nekoliko hiljada, a mogu se na}i na svakom mjestu prostranog (biv{eg) Sovjetskog saveza, iako postoje mjesta gdje ih je vi{e, kao {to je jug, a naro~ito srednja Azija i krajnji istok.

Ovi besku}nici ne posjeduju li~na dokumenta i prakti~no ne posjeduju nikakva prava.

Oni ne mogu dobiti slu`beni posao niti se mogu obratiti ljekaru ili bolnici. Zajedni~ko im je to da su oni, ne4dvosmisleno, alkoholi~ari. ^asopis potencira to da su oni oppasna prijetnja po zdravlje u Sovjetskom savezu jer nose sve vrste genitalnih bolesti, pa ~ak i tuberkulozu koja izaziva zabrinutost kod vlasti, a naro~ito u srednjoj Aziji. ^asopis je postavio pitanje onima koji su u~estvovali u istra`ivanju oko na~ina suprotstavljanja ovoj pojavi, i jedan od njih, a bio je ~lan u omladinskom komunisti~kom savezu, rekao je: “Treba ih streljati!”

FRANCUSKA Francuske su vlasti 1940/41. god. usvojile nove zakone koji potvr|uju stare zakone, a neki od njih su: 1. zabrana alkoholnih pi}a u kojima je procenat alkohola ve}i od 18%; 2. zabrana upotrebe alkoholnih pi}a utorkom, ~etvrtkom i subotom; 3. zabrana prodaje alkoholnih pi}a adolescentima; 4. nesni`avanje kazne za zlo~ine koje po~ini pijani voza~; 5. zabrana propagiranja alkoholnih pi}a; 6. aktiviranje organizacija koje se suprotstavljaju opojnim pi}ima.

Tada je odlu~eno da se broj gostionica smanjuje iz godine u godinu i da se aktivira proizvodnja raznih vrsta vo}nih sokova.

Sprovo|enje ovog zakona dovelo je do smanjenja broja alkoholi~ara u bolnicama za pola ili dvije tre}ine u odnosu na broj koji je bio prije.

Visoka komisija za istra`ivanje i obavje{tavanje, u saop}enju koji je objavljen u Parizu,

72

Poroci

spomenula je da francuska vlada ne vodi ~vrstu borbu protiv konzumiranja alkoholnih pi}a.

Proglas je ukazao i na nehat koji vlada u dr`avi koja je oborila rekord u potro{nji alkohola.

Ova komisija koja je osnovana 1955. god., a ~iji ~lanovi bivaju imenovani od vlade, kritikuje trenutno pove}anje reklamiranja alkoholnih pi}a u Francuskoj kao i zadnje nedavno glasanje i usvajanje teksta zakona kojim se pru`a podr{ka otvaranju gostionica (barova) na mjestima koncentracije stanovni{tva. Ova komisija svoj stav argumentira potrebom ispravljanja gre{aka (savremene) civilizacije.

Alkohol i njegove posljedice smatraju se tre}im po redu uzro~nikom smrti (nakon sr~anih bolesti i raka) u Francuskoj jer zbog njega umre 18 000 osoba godi{nje.

Odgovaraju}i na ove kritike, ministar zdravstva izjavio je da je preventiva od alkoholizma i bolesti vezanih za alkohol bila i ostat }e jedan od va`nih preokupacija vlade. On je ukazao da se Francuska ubraja u mali broj zemalja kod kojih je zabilje`en konstantni pad potro{nje ~istog alkohola, jer potro{nja po osobi u 1982. god. spala je na 13 litara nakon {to je 1952. god. bila 18 litara. (Preneseno iz ~asopisa “En - Nur”, br. 25, mjesec muharem, 1406. god. po Hid`ri.)

Paralament je konsenzusom (jednoglasno) verifikovao prijedlog zakona vlade koji nala`e izvr{avanje najo{trijih kazni nad osobama koje u pijanom stanju voze svoje automobile.

U prijedlogu zakona koji je ponudio ministar pravde Aliban [alindoon, stajalo je da policijske i sudske vlasti imaju pravo odmah uhapsiti svakog voza~a ako se na licu mjesta otkrije da je pod dejstvom alkohola.

Prijedlog zakona predvi|a kaznu zatvorom od dvije godine kao i pla}anje nov~ane kazne koja dosti`e i 30 000 franaka protiv svakog voza~a koji u pijanom stanju ubije drugu osobu.

U ovom prijedlogu zakona spomenuto je i to da saobra}ajne nesre}e u Francuskoj svake godine prourokuju smrt 11 000 osdoba i to zbog toga {to voza~i konzumiraju alkohol (Preneseno iz novina “E{ - [erk el - Evsat”, 27.08.1407. god. po Hid`ri.)

KINA Kineske novine spomenule su da je izvr{ena smrtna presuda kod ~etiri osobe jer su spravljali alkoholna pi}a ~ije konzumiranje je prouzrokovalo smrt 25 osoba. Zu [in Gong i Li Jang Taj spravili su 8 000 litara alkoholnog pi}a i prodali vi{e od 1000 litara. Zbog konzumiranja ovog pi}a 15 osoba umrlo je, a 7 osoba je ostalo bez vida.

Sud Sing Do u jugozapadnoj Kini izdao je smrtne presude koje su odmah izvr{ene.

Drugi sli~an slu~aj koji se desio u drugoj pokrajini bio je povodom da se izrekne smrtna presuda drugom proizvo|a~u alkohola, po imenu Li Rong Vi, jer je njegovo spravljeno pi}e

Poroci

73

prouzrokovalo smrt 10 osoba. Smrtna presuda je izvr{ena i nad njegovim sau~esnikom, tako|er. (Preneseno i z ~asopisa “En - Nur”, mjesec muharem, 1406. god. po Hid`ri.)

BRITANIJA Britanski medicinski ~asopis “Lanset” (Lancet), izdat 1987. god, zahtijevao je od vlade Britanije da ulo`i vi{e novca u svrhu osvje{}ivanja ljudi u pogledu opasnosti od alkohola, kako to radi i u vezi s pu{enjem.

Autor ~lanka zahtijevao je od dr`ave da zabrani reklamiranje alkohola te da se na boce s alkoholom nalijepi upozorenje od opasnosti alkohola po zdravlje.

U [vedskoj je prodaja alkohola izme|u 1978. i 1983. god. opala zahvaljuju}i djelimi~no zabrani reklamiranja alkohola. Autor ~lanka pozvao je da se pove}aju porezi na alkohol te da se odrede ograni~enja i o{tre kazne za voza~e koji budu uhva}eni na djelu, tj. konzumiranju alkohola.

ULOGA ALKOHOLA U RASP ADU PORODICE RASPADU Nema sumnje da odanost alkoholu prouzrokuje brojne probleme koji uni{tavaju porodicu, kolika god bila njena kompaktnost, a najva`niji problemi koji dovode do raspada porodice alkoholi~ara jesu sljede}i: 1. pove}anje procenta razvoda brakova u porodicama koje imaju problema sa odano{}u pi}u jednog ili oba roditelja (supru`nika). Samo u Britaniji procenat razvoda brakova dostigao je 20%, a alkohol i problemi koje izaziva, bio je prvi uzro~nik razvoda brakova, dok je ovaj procenat u biv{em Sovjetskom savezu dostigao 67%. Doktor Malmo iz [vedske spominje da su mu{karci kod kojih je bilo malo pove}anje enzima GGT, {to upu}uje da umjereno piju alkohol, poduzeli mjere razvoda braka, dok je samo 3% mu{karaca koji nisu imali nikakav vi{ak enzima GGT (malo piju alkohol), pristupilo razvodu braka; 2. nezainteresiranost oca alkoholi~ara prema svojoj ku}i i porodici zbog njegovog stalnog odsustva od ku}e; 3. ra{irenost pojave upotrebe nasilja (sile) u opho|enju mu`a prema supruzi i djeci, {to pove}ava njihovu mr`nju prema njemu. Tako je istra`ivanje, koje je obuhvatilo oko 100 `ena koje su bile izlo`ene fizi~kom zlostavljanju (udaranju) od njihovih mu`eva, otkrilo da su 52 `ene bile izlo`ene udaranju od svojih mu`eva kada se oni bili u pijanom stanju. Brojni izvje{taji spominju da su 74% od onih koji su nanijeli bolne udarce svojim suprugama, bili alkoholi~ari. Tako|er se ve}i broj od ovoga, seksualnog i tjelesnog zlostavljanja djece vr{i pod utjecajem alkohola u Britaniji, dok procenat u SAD-u dosti`e do 80%;

74

Poroci

4. uskra}ivanje pa`nje i nje`nosti prema djeci, {tavi{e neki o~evi fizi~ki i seksualno zlostavljaju djecu, a mo`da im uskrate i neophodnu hranu jer sva briga oca - pijanice postaje dolazak do pi}a, pa makar djeci uskratio hranu; 5. {irenje du{evnih bolesti me|u ~lanovima porodice, a mo`da i {irenje moralnih devijacija, kao {to je odavanje drogama, utapanje u moru opojnih pi}a i ostalih poroka. To se de{ava kao reakcija na grubost koja se do`ivjela, nepru`anje ljubavi, nje`nosti i pa`nje od roditelja.

Nije ~udo da u novinama nalazimo objavljivanje sljede}ih vijesti: ^asopis “En - Nur”, broj 97, februar 1986. god. naveo je sljede}e: “Brojna nau~na istra`ivanja sprovedena u SAD-u i Njema~koj, a koje je spomenuo ~asopis ‘Die Schpiegel’ u ~lanku o djeci alkoholi~arima, pokazuju da oko 50 - 70% djece alkoholi~ara potje~e iz porodica u kojima je jedan od roditelja bio alkoholi~ar. ^asopis dodaje da broj onih koji kontinuirano piju alkohol dosti`e 12 000 000 u dobi izme|u 22 i 24 godine `ivota. Njihov se broj u Zapadnoj Njema~koj u zadnje dvije godine zastra{uju}e pove}ao.” ^asopis “En - Nur” je u svom broju 25, mjesec muharem, 1406. god. po Hid`ri, naveo sljede}e: “U ispitivanju koje je objavio mjese~ni ~asopis “Family circle” u svom septembarskom izdanju stoji da od svakih 5 u~enika u srednjoj {koli u SAD-u jedan je priznao da konzumira alkohol najmanje jednom u sedmici, dok se jedan od svaka ~etiri u~enika sla`e sa pu{enjem marihuane.

U ispitivanju koje je izvr{eno u saradnji sa Dr`avnim institutom roditelja za za{titu od droga, navedeno je da se konzumiranje alkohola, tako|er, {iri i me|u mla|im u~enicima.

Slijede najva`nije ta~ke koje su navedene u ispitivanju koje je po~elo 1981. god., tokom kojeg je ispitivano vi{e od 200 u~enika u dobi od 10 - 18 godina, u dvadeset i jednoj ameri~koj dr`avi, a ve}ina njih se nalazi u jugoisto~nom dijelu SAD-a: - vi{e od 3 000 000 srednjo{kolaca (25%) pu{i marihuanu, jedan od svakih deset u~enika pu{i u kontinuitetu, a vi{e od 500 hiljada (6%) iz osnovnog obrazovanja, pu{i marihuanu; - vi{e od 500 000 (5%) u~enika u dobi izme|u 10 i 13 godina priznaje da konzumira alkohol jednom u sedmici. Ova brojka ve}a je za 2 500 000 (25%) u slu~aju srednjo{kolaca, a vi{e od 500 000 srednjo{kolaca konzumira kokain; - 2 250 000 (18%) srednjo{kolaca koristi opojne lijekove, 12% koristi stimulativna sredstva, a 6% konzumira lijekove za umirenje.

U broju od 3.12.1986. god., novine “E{ - [erk el - Evsat” navode sljede}e: “Istra`ivanje koje su sprovele odgovorne strane u Britaniji pokazalo je da se broj maloljetne djece u Britaniji koja konzumiraju alkohol pove}ao u obliku koji zabrinjava odgovorne ljude za socijalnu za{titu i zdravstvo.

Ono {to zabrinjava ove ljude jeste mala `ivotna dob djece koja su postala polualkoholi~ari i rezultati su bili zapanjuju}i za odgovorne. Ve}ina djece koje je obuhvatilo ovo istra`ivanje bili su u dobi izme|u 12 i 13 godina i priznali su da su polualkoholi~ari i rekli su da piju alkohol

Poroci

75

tako da izgube svijest. Kada su djeci u starosnoj dobi izme|u 16 i 18 godina tokom ovog istra`ivanja postavljana pitanja, oni su ta pitanja primila sa dozom zbunjenosti, a u njihovim odgovorima bila je neka vrsta ~u|enja. Oni su odgovarali: “Naravno, pijemo alkohol, a ponekad ~ak i jake vrste, do te mjere da izgubimo svijest!”

Zbunjenost odgovornih ljudi za ovo istra`ivanje dostigla je veliki stupanj kada su ova djeca priznala da piju alkohol govore}i: “Ovo na{e stanje traje nekoliko godina i mi sada imamo navike i iskustva u konzumiranju alkohola.” A kada su ih odgovorni ljudi upitali koliko su imali godina kada su po~eli konzumirati alkohol, jedan od njih odgovorio je da je alkohol po~eo piti u jedanaestoj godini `ivota.

Ljudi odgovorni za socijalnu i zdravstvenu za{titu ka`u da je veliki procenat malodobne djece - alkoholi~ara u Engleskoj i Velsu. [to se ti~e djece u [kotskoj, istra`ivanje je pokazalo da oni malo kasnije po~inju konzumirai alkohol u odnosu na djecu u Engleskoj i Velsu.

Obi~no ova djeca u [kotskoj po~inju konzumirati alkohol u trinaestoj ili ~etrnaestoj godini `ivota, ali se oni nakon godinu ili dvije izjedna~avaju po koli~ini alkohola koji popiju. Istra`ivanje je tako|er pokazalo da se kod neke djece pojavljuju jasni simptomi bolesti zbog pretjeranog konzumiranja alkohola. Pretrage koje su obavljene nakon {to su ova djeca smje{tena u bolnicu radi lije~enja od posljedica jakog opijanja, pokazale su neke znakove oboljenja od ~ira u `elucu i crijevima. Pored ovoga, me|u ovom djecom pojavili su se opasni slu~ajevi delikvencija, kao {to je kra|a, tjelesno zlostavljanje, prevara i uni{tavanje tu|e imovine.

Ovo istra`ivanje koje je obuhvatilo 2519 malodobne djece i adolescenata u Engleskoj i Velsu i 2389 iz [kotske, nadzirao je Odjel za zdravstvo i socijalnu za{titu i Odjel za zdravstvo i hospitalizaciju iz [kotske. ^asopis “El - Islah”, broj 97, februar 1986. god. navodi sljede}e: “U izvje{taju koji je objavljen u Zapadnoj Njema~koj, spominje se da broj alkoholi~ara i narkomana prema{uje 1 500 000 osoba. Od toga broja, 25% su narkomani a ve}ina su alkoholi~ari. Ono {to uznemirava i {to je potaklo bojazan kod odgovornih ljudi i sociologa jeste ono {to je otkrio izvje{taj i to je da 27% od ukupnog broja mladi}a u `ivotnoj dobi izme|u 12 i 14 godina konzumira alkohol dva puta ili tri puta sedmi~no, dok 42% od onih ~ija je `ivotna dob izme|u 14 i 16 godina, konzumira alkohol vi{e od tri puta sedmi~no.”

Studija koju su 1986. god. izvr{ili istra`iva~i Brans i Velt sa Instituta u Njujorku, a ~iji je cilj bio upoznavanje obima ra{irenosti pojave konzumiranja alkohola u srednjim {kolama u dr`avi Njujork, obuhvatila je 27 335 u~enika srednjih {kola.

Ova dva istra`iva~a otkrila su da oko 71% u~enika pije alkohol. Od toga 13% u~enika po`udno pije alkohol, tj. najmanje jedanput sedmi~no.

76

Poroci

ALKOHOL I PROBLEMI NA POSLU Specijalna publikacija o alkoholu koju je izdao Kraljevski fakultet za ljekare op}e prakse navodi da je u Britaniji izvr{ena studija koja je obuhvatila veliki broj alkoholi~ara i da je otkriveno da je alkohol bio glavni uzro~nik razli~itih problema. Neki od tih problema su: - 63% od tih osoba izba~eno je sa radnog mjesta; - smanjene su beneficije kod 45% radnika; - 43% radnika pretrpjelo je nesre}u na radu. [to se ti~e Sovjetskog saveza, procenat radnika alkoholi~ara dostigao je 37%. [tete koje prouzrokuje alkohol poslodavcima, a koje su vezane za preduze}a i tvornice, radnike i administraciju mo`emo sa`eti u sljede}e: - stalno izostajanje s posla; - neaktivnost (neproduktivnost); - netemeljitost u poslu; - de{avanje nesre}a i povreda na radu; - de{avanje konflikata me|u radnicima i administratorima; - {irenje prevara i intriga me|u radnicima.

U izvje{taju koji je pripremio Britanski kraljevski fakultet za ljekare za 1987. god., o alkoholu stoji: “Dva istra`iva~a, Holtorman i Bortshel, procijenili su gubitke britanske vlade u Engleskoj i Velsu od ukupnih problema prouzrokovanih alkoholom na oko 650 000 000 funti sterlinga u 1977. god. i na oko 1 000 000 000 funti u 1984. god. [to se ti~e zadnjih procjena gubitaka u britanskoj industriji od posljedica problema vezanih za konzumiranje alkohola, gubici se procjenjuju na oko 641 000 000 funti sterlinga u jednoj godini.”

U izvje{taju dalje stoji: “U istra`ivanju koje je izvr{io Edvards i saradnici, prona|eno je da je 98 radnika, koji su ispitivani, zbog alkohola izostajalo s posla u prosjeku 68 puta u godini. Od tih radnika 66% su potvrdila da su izostajali s posla svakog ponedjeljka jer vikend provedu u pijan~enju i galami.”

Poroci

77

ULOGA ALKOHOLA U DE[A VANJU ZLO^INA DE[AV Veza izme|u alkohola i zlo~ina jeste ~vrsta veza i nije ~udo {to je Poslanik, s.a.v.s., okarakterisao alkohol kao “majku svih zala”, jer je alkohol, tako mi Allaha, upravo to zato {to je on klju~ svakog zla.

Od Osmana, r.a., prenosi se da je rekao: “Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.: ‘Klonite se alkohola jer je on majka svih zala! Me|u onima koji su bili prije vas bio je jedan pobo`an ~ovjek u koga se zaljubila jedna zaludjela `ena. Ona je njemu poslala svoju slu{kinju po kojoj je poru~ila: ‘Zovemo te da do|e{ radi svjedo~enja.’ On je krenuo sa njenom slu{kinjom i kad god bi u{ao na neka vrata, ona bi ih za njim zaklju~ala, sve dok nije do{ao do lijepe `ene kod koje je bio dje~ak i posuda s alkoholom. Ona mu tada re~e: ‘Ja te, tako mi Allaha, nisam zvala radi svjedo~enja, ve} da sa mnom blud u~ini{, popije{ ~a{u ovog alkohola ili da ubije{ dje~aka.’ On re~e: ‘U tom slu~aju, daj mi da popijem ~a{u ovog alkohola!’ Ona mu je dala ~a{u tog alkoholnog pi}a, a on re~e: ‘Dajte mi jo{!’ Tako je ~inio sve dok je nije obljubio i ubio dje~aka. Zato, klonite se alkohola, jer, tako mi Allaha, ne nalaze se zajedno iman (vjerovanje) i konzumiranje alkohola, a da ubrzo jedno ne potisne drugo.” (Bilje`i En- - Nesai.)

Ovdje }u sada navesti neke ~injenice izra`ene u brojkama koje otkrivaju sasu{enost i krhkost zapadne civilizacije i dekadenciju u koju je zaspala u dru{tvenom aspektu.

Publikacija (bilten) koju je 1986. god. izdao Britanski kraljevski fakultet za ljekare op}e prakse navodi sljede}e: “Istra`iva~ Smit je 1984. god. izvr{io istra`ivanje koje je obuhvatilo jedan broj zatvorenika u Engleskoj i Velsu. On je otkrio da je otprilike izme|u jedne polovine i jedne tre}ine mu{karaca i 15% `ena po~inilo zlo~ine dok su bili pod utjecajem alkohola.”

Jeffer i Saunders su 1983. god. otkrili da su oko 64% zatvorenika i onih koji su uhap{eni, konzumirali alkohol samo ~etiri sata prije nego {to su uhap{eni.

U broju 263, zul-kade 1406. god. po Hid`ri, ~asopis “El - vaj el - islami” navodi sljede}e: “Izvje{taj kojeg je sa~inio Ured za statistiku ameri~ke pravde ka`e da je vi{e od pola zatvorenika kojima je su|eno zbog nasilja, priznalo da su pili alkohol prije nego {to su po~inili zlo~in. Izvje{taj je ovo objavio na osnovu ispitivanja osu|enih zatvorenika ~iji je broj 23112.

Ispitivanje je zaklju~ilo da je 54% nasilnika pilo alkohol prije izvr{enja zlo~ina. [to se ti~e svih drugih zlo~ina u koje ulaze i provale i reme}enje javnog reda, a koji su po~injeni pod dejstvom alkohola, njihov procenat je 48%.

Ovaj ameri~ki izvje{taj u sebi sadr`i i druge broj~ane podatke koji jo{ vi{e ukazuju na utjecaj koji ima konzumiranje alkohola na nasilni~ko pona{anje. Tako se pokazalo da je 7 od

78

Poroci

svakih 10 osu|enih za ubistvo bez predumi{ljaja pilo alkohol prije izvr{enja zlo~ina. Izra`eno u procentima to ~ini 68%, dok je procenat po~inioca ubistva s predumi{ljajem 49%.

Isti ~asopis prenosi rije~i biv{eg ministra unutra{njih poslova Rusije Fjodor~eka, a koje je naveo list “Komunist”, da se alkohol smatra uzro~nikom dvije tre}ine zlo~ina kao i {irenja crnog tr`i{ta. ^asopis “En - Nur”, broj 11, avgust 1984. god. spominje sljede}e: “Narodna skup{tina za socijalnu za{titu u [vedskoj procjenjuje da oko 300 000 [ve|ana ima o{tre (velike) probleme vezane za alkohol, tako da alkohol opasno utje~e na njihov posao i porodi~ni `ivot i zdravlje. Ova skup{tina procjenjuje da tro{kovi njihovog lije~enja dosti`u nekoliko miliona kruna.

Istra`ivanje koje je provela ova skup{tina poja{njava da postoji jasna veza izme|u akata nasilja i alkohola, te aludira da je 70% mu{karaca osu|enih za nasrtaje na `ene to ~inilo pod utjecajem alkohola.

Izvje{taj o alkoholu Britanskog kraljevskog fakulteta za ljekare iz 1987. god. navodi da je u 1983. god. u Engleskoj i Velsu bilo 109728 zlo~ina i zlodjela koja su po~injena pod dejstvom alkohola, i za koju je izvr{ena sudska presuda. U [kotskoj je 1981. god. izvr{ena presuda nad 22 572 osobe za zlo~ine i prestupe po~injene zbog konzumiranja alkohola.

Broj onih koji su osu|eni u Engleskoj i Velsu 1982. god. zbog upravljanja autom pod dejstvom alkohola, a u stanju kada je nivo alkohola u krvi bio ve}i od 80 mg na svakih 100 militara krvi, dostigao je 63 832 osobe. Ljudi iz Ministarstva unutra{njih poslova Britanije odgovorni za saobra}ajne nesre}e spominju da je ovaj broj samo mali dio stvarnosti. To je zato {to se samo jedan od svakih 250 alkoholi~ara na|e pod udarom zakona i izvr{ava se nad njim sudska presuda.

Izvje{taj, tako|er, spominje da je vi{e od 50% svih zlo~ina ubistva u~injeno pod utjecajem alkohola kao {to je i 50% `rtava bilo pod utjecajem opojnih pi}a.

Britanska enciklopedija spominje da je ve}ina slu~ajeva seksualnog zlostavljanja `ena bliskog roda, sestre, majke, k}erke (incest), u~injeno pod djestvom alkohola.

Tako|er, ve}ina slu~ajeva nereda i nasilja koji se de{avaju na fudbalskim utakmicama bilo je zbog alkohola (91 osoba od 110 uhap{enih zbog nereda i nasilja na jednoj fudbalskoj utakmici bili su u pijanom stanju).

Doktor Bernt u knjizi “Teme o lije~enju” spominje da je 70% ubistava izvr{eno pod utjecajem alkohola (opojnih pi}a). S druge strane, izvje{taj Svjetske organizacije zdravlja o zlo~inima nasilja u 30 zemalja, me|u kojima su SAD, Britanija i dr., spominje da je 86% od svih zlo~ina ubistava i 50% od svih zlo~ina silovanja izvr{eno pod utjecajem alkohola.

Novine Daily Mail (26. jun, 1980. god.) navode}i Lorda Harisa, koji je predsjedavao Komisijom za ispitivanje stanja zatvorenika - zlo~inaca u zatvorima u Britaniji, spominje da ve}ina ovih zatvorenika - zlo~inaca u Britaniji pati od problema prevelikog konzumiranja alkohola. Tako|er, 50% svih zlo~ina stra{nog nasilja desilo se zbog konzumiranja alkohola.

Poroci

79

ULOGA ALKOHOLA U PORASTU PROCENT A SAOBRA]AJNIH NESRE]A PROCENTA Medicinski izvori navode da sposobnost koordiniranja (ljudskih) pokreta nestaje kada prosjek alkohola u krvi dostigne od 20 do 30 miligrama na svakih 100 militara. Mogu}nost prihvatanja ~inilaca od utjecaja na vid, tako|er, slabi, {to ~ovjeka ~ini podlo`nim saobra}ajnoj nesre}i prilikom upravljanja autom ili biciklom (motociklom).

U slu~aju kada procenat alkohola u krvi dostigne 80 miligrama na svakih 100 mililitara, a to je dozvoljena koli~ina zakonom o saobra}aju u Australiji, Kanadi, Danskoj, Francuskoj, Britaniji i Novom Zelandu, procenat de{avanja saobra}ajnih nesre}a duplo se pove}ava. U slu~aju kada procenat alkohola u krvi dostigne 150 miligrama na svakih 100 mililitara, procenat de{avanja saobra}ajnih nesre}a pove}ava se za deset puta.

A kada prosjek alkohola i krvi bude 200 miligrama na svakih 100 mililitara, procenat de{avanja ovih nesre}a podi`e se za 20 puta.

A sada }emo razmotriti opasnost konzumiranja alkohola u pove}anju procenta saobra}ajnih nesre}a kroz grupu statisti~kih podataka za nekoliko evropskih zemalja, a od tih zemalja su sljede}e: BRITANIJA: 1. organizacija za suzbijanje lo{e upotrebe alkohola u Britaniji navela je da je pretjerano konzumiranje alkohola uni{tilo `ivot vi{e od 26 500 ljudi u Britaniji u 1985. god. Ova Organizacija je okarakterisala alkohol kao istinskog ubicu i pored trenutne bojazni od droge i po~ela kampanju smanjivanja potro{nje alkoholnih pi}a u procentu izme|u 30 i 40%. Godi{nje ko{tanje konzumiranja alkohola u Britaniji procjenjuje se na vi{e od 1680 miliona funti sterlinga.

Organizacija je spomenula i to da je polovina onih koji su osu|eni za zlo~in ubistva bila pod utjecajem alkohola u momentu izvr{enja zlo~ina. S druge strane, jedan od svaka tri voza~a koji su izazvali sabra}ajne nesre}e koje uzrokuju smrt i ranjavanje hiljada ljudi svake godine, bio je pod utjecajem alkohola. (Preneseno iz ~asopisa “El - Islah�, broj 101, juni 1986. god.); 2. s po~etkom proslavljanja svake Nove godine, Evropu i druge krajeve svijeta zahva}a histeri~an i neobuzdan val saobra}ajnih udesa koji odnose hiljade ljudskih `ivota. Jedan od oficira britanske saobra}ajne policije, opisuju}i poslove svake Nove godine, ka`e da se oni pretvaraju u krvave pokolje zbog toga {to neki voza~i automobila omalova`avaju ljudske `ivote i {to voze svoje automobile u pijanom stanju. Slu~ajevi upravljanja vozilom u pijanom stanju u Evropi na kraju 1986. god. pove}ali su se u nenormalnom obimu.Tako je alkotest koji je vr{ila britanska saobra}ajna policija kod osoba za koje se sumnja da voze u pijanom

80

Poroci

stanju, otkrio rekordan broj takvih osoba. Samo u Engleskoj i Velsu otkriveno je milion osoba od kojih je 100 000 osoba zavr{ilo na sudu. Broj mrtvih u tim nesre}ama bio je ve}i od 10 000 osoba. Zbog toga, britanski ministar za saobra}aj, Botomly ka`e: “Zaista onaj ko u pijanom stanju vozi svoj automobil, u svojim rukama, a hladnih `ivaca, dr`i svoj i `ivot drugih ljudi i izla`e ih smrti. A kada bi ti (ljudi) razumjeli koliki je obim toga {to ~ine, ne bi se usudili ni jednom sjesti za volan svoga auta u takvom stanju.” Mora se spomenuti da zakonska ograni~enja i zabrane za ovakva zlodjela nisu uop}e dovoljna. Tako je voza~ koji je vozio u pijanom stanju i udario mladi}a D`ona Lina Prajsa (20 godina) osu|en nov~anom kaznom u iznosu 100 funti. Mladi}evi tu`ni roditelji na to su se upitali i rekli: “Zar je ovo protuvrijednost `ivota na{eg sina kojeg nikad vi{e ne}emo vidjeti?” U ve}ini svjetskih zakonodavstava predvi|ena kazna za ovakava zlodjela ne prelazi neznatnu nov~anu kaznu uz oduzimanje voza~ke dozvole na odre|eno vrijem od po~inioca zlodjela koje ponekad ne prelazi godinu dana. (Preneseno iz novina E{ - [erk el - Evsat”, 4.1.1987. god.); 3. anketa koja je sprovedena u Britaniji pokazala je da je tre}ina voza~a automobila i motocikala priznala da je konzumirala alkohol za vrijeme vo`nje, a da je pola ljudi koji su anketirani priznalo da su vozili nakon {to su konzumirali alkohol u koli~ini koja prema{uje zakonom dozvoljenu koli~inu. Rezultati ove ankete (koju je proveo Galupov institut) pokazali su da procenat slu~ajeva vo`nje u pijanom stanju prema{uje procenat zlo~ina ubistva, konzumiranja droge i bolesti side. Anketa je tako|er pokazala da pola voza~a u Britaniji smatra da kampanja vlade za spre~avanje vo`nje u pijanom stanju ne utje~e na njih. Britanska vlada je prije toga poduzela reklamnu kampanju koja ju je ko{tala 600 000 funti sterlinga, a koja je imala za cilj smanjenje konzumiranja alkohola prilikom upravljanja vozilom. (Preneseno iz novina “Er - Rijad”, 13.4.1407. god. po Hid`ri.); 4. britanska enciklopedija navodi da su pijane osobe obi~no izlo`ene nesre}ama i povredama. Otkriveno je da je procenat izlo`enosti pijanica smrtonosnim nesre}ama sedam puta ve}i od procenta izlo`enosti obi~nih osoba (koje nisu u pijanom stanju) takvim nesre}ama, kada se uzme u obzir ukupan broj stanovnika. Procenat izlo`enosti pijanica smrtonosnom trovanju ve}i je za 30 puta, procenat izlo`enosti smrti zbog padova ve}i je 16 puta, a procenat izlo`enosti smrti u saobra}ajnim nesre}ama ve}i je 4,5 puta. Ovi visoki procenti ne reflektuju samo nemo} (svake vrste) koja je rezultat padanja pod direktan utjecaj alkohola, nego reflektuje i na~in `ivota i stanje u kojem bude pijana osoba.

FRANCUSKA 1. Saobra}ajne nesre}e U Francuskoj odnose 12 000 `ivota i pruzrokuju razne povrede kod 300 000 ljudi. Francuski slu`beni izvori objavili su da je glavni uzrok pove}anja procenta saobra}ajnih nesre}a i broja `rtava pretjerano konzumiranje alkohola i prevelika brzina prilikom upravljanja automobilima na izvangradskim putevima. Predsjednik francuske vlade

Poroci

81

izdao je zakon koji propisuje pritvor i za svakog voza~a kod koga se utvrdi da je konzumirao alkohol prilikom upravljanja automobilom, kao i nov~anu kaznu za one koji kr{e tu odredbu (Preneseno iz ~asopisa “En - Nur”, broj 29, d`umadel-ula, 1406. god. po Hid`ri.); 2. francuske slu`bene statistike iz Pariza objelodanile su da alkohol godi{nje u Francuskoj ubije 37 450 osoba. Statistike ka`u da je alkohol uzro~nik 40% smrtonosnih saobra}ajnih nesre}a koje su se desile u Francuskoj u pro{loj godini, jer je procenat pijanih osoba koje su prouzrokovale saobra}ajne nesre}e dostigao 38,8%. Primije}eno je da otprilike 30% voza~a automobila u Francuskoj upravljaju svojim autom u stanju kada se u njihovim venama nalazi vi{e od 80mg alkohola na svakih 100 ml krvi {to je zakonom u Francuskoj i Evropi dopu{tena koli~ina. Statistike ukazuju na to da se u dane vikenda, subotu i nedjelju, registruje najve}i broj smrtonosnih saobra}ajnih nesre}a. (Preneseno iz novina “E{ - [erk el- Evsat”, 24.1.1987. god.).

BELGIJA Godi{nje na putevima zemalja Evropske zajednice u saobra}ajnin nesre}ama pogine oko 50 000 osoba, a 1 600 000 pretrpi tjelesne ozljede. Belgijski ministar komunikacija ka`e da je 42% `rtava tih nesre}a bilo pod utjecajem alkohola. Ovaj ministar objavio je osnivanje Operativne komore za kopnenu sigurnost pri Evropskoj zajednici i ukazao na to da }e predlo`iti svojim partnerima iz zemalja Evropske zajednice pokretanje {iroke kampanje za osvje{}ivanje ljudi o tome {ta alkohol prouzrokuje prilikom upravljanja automobilom i radi akcentiranja voza~ima da se pridr`avaju ograni~ene brzine na putevima. (Iz novine “E{ [erk el - Evsat”, 20.4. 1407. god. po Hid`ri.)

SAD Nau~ne studije ukazuju na to da 10 000 000 Amerikanaca konzumira alkohol i pati od alkoholizma i da se 25 000 smrtnih slu~ajeva u jednoj godini de{ava zbog saobra}ajnih nesre}a prouzrokovanih upravljanjem autom u pijanom stanju. Tome se dodaje 15 000 slu~ajeva smrti (i ubistava) u jednoj godini zbog bolesti prouzrokovane trovanjem alkoholom.

(Iz studije predo~ene Kongresu medicine kojeg je organizirao Univerzitet “El - Ahzar”, a koja je objavljena u ~asopisu “El - Vaj el - Islami”, broj 260, mjesec {aban, 1406. god. po Hid`ri.)

[VAJCARSKA Udru`enje {vajcarskih osiguravaju}ih preduze}a ka`e da je zabilje`en neprekidan rast broja saobra}ajnih nesre}a prouzrokovanih upravljanjem automobilima u pijanom stanju.

Ovo udru`enje je ukazalo na to da je u 1974. god. broj ovih nesre}a prouzrokovanih ovom neobuzdanom vo`njom bio 566. Me|utim, taj se broj kasnije pove}ao za 28% u jednoj godini dostigao broj od 7222 nesre}e. (Iz ~asopisa “El - Vaj el -Islami”, broj 263, zul-kade, 1406.god. po Hid`ri.)

KOCKA

KOCKA Kockanje je, tako|er, jedna od naj{tetnijih i najopasnijih navika koju islam zabranjuje. To je, po islamu, svaka igra u novac, uz opkladu i neku vrijednost, gdje svaki u~esnik mora ili dobiti ili izgubiti. Svaka takva igra, od onih obi~nih narodnih igara, (na primjer prstena , kamena s ramena , trke , itd.), preko karata , {ibica , {aha , tavle, do lutrije i svjetskih kockarnica - sve je to zabranjeno kockanje, ako partneri igraju u novac.

Prijateljska, pak, igra, samo radi zabave i odmora, ali bez ikakva ulaganja novca ili drugih vrijednosti, nije zabranjena, jer to, zapravo, i nije kocka ni kockanje - ukoliko i takva igra ne postane strast, koja ~ovjeka vodi iz granica umjerenosti u besposli~arenje i nerad.

Isto tako, islam ne smatra zabranjenim ako u igri jedna strana, jedan partner,od svoje dobre volje, ili neka tre}a osoba, ulo`i novac da ga dobije pobjednik u igri, ali s tim da onaj drugi partner nije ni{ta du`an ni obavezan ulagati od sebe i da ni{ta ne ula`e.

Kockanje, pak, gdje svi partneri ula`u novac u neku igru, i svaki od njih nastoji da dobije na {tetu drugog - prezreno je u islamu i najstro`e zabranjeno (haram). Takva igra (kockanje) ubraja se, po islamskom u~enju, u najve}e grijehe.

Kad se uzmu u obzir islamski moralni i dru{tveni principi, s jedne strane, i posljedice i utjecaj kockanja na ~ovjeka, s druge strane, onda nam postaje jasan takav stav islama prema kocki.

Islamsko je pravilo da musliman treba sticati imetak po{tenim radom. Tu|a imovina je, po islamu, za{ti}ena i nepovrediva (princip slobode svojine) pa je niko ne smije uzimati ili prisvajati, izuzev na zakonit na~in (na primjer, putem zamjene dobara ili putem poklona).

Uzimanje, pak, ne~ije imovine opkladom ili kockom prisvajanje je tu|eg imetka na nezakonit i nepo{ten na~in, a to je muslimanima, po Kur anu, izri~ito zabranjeno.

Ne jedite imetke jedni drugih na nezakonit na~in ! (El-Bekara, 188) Kockar svoj vlastiti imetak uni{tava i razbacuje, a i to je po islamu zabranjeno. Kockanje preokupira ~ovjeka psihi~ki i oduzima svu njegovu pa`nju, zanese ga, i u neku ruku, opije ga kao alkohol, pa on sve svoje snage i vrijeme tro{i u tu {tetnu rabotu, a to je opet, po islamu, poseban grijeh. Kocka prouzrokuje ljudima pretjerana i {tetna uzbu|enja, razo~arenja, me|usobnu mr`nju i neprijateljstvo, a to je sve zabranjeno i grje{no (haram).

Kao mnoge dru{tvene pojave i navike tako je i kocka danas u kulturnom svijetu stavljena

86

Poroci

pod lupu nauke i izu~avanja kome je obi~no dat naziv: psihologija kocke . Ta izu~avanja otkrivaju svu strahotu i u`as kocke, koji ne izostaju za strahotama alkohola i droga, ako ih i ne prema{uju.

Kad kockanje pre|e ~ovjeku u strast i naviku, a to brzo biva, onda je on kockar, i tada se mo`e re}i da je ~ovjek utopljen, izgubljen - sve dok se ne izbavi iz toga zla. Psihijatri su posmatrali kockare i bilje`ili njihove izjave i svoja zapa`anja. Najve}i zanos i neko pretjerano u`ivanje kockare zahvata obi~no za vrijeme igre ili kla|enja. Jedan od njih ka`e: Za mene je vrijednost `ivota jedino u onom neobi~nom golicanju i uzbu|enju za vrijeme igre Drugi ka`e: Kad se kockam, gubim svaki osje}aj za okolinu, bez obzira ko se tu nalazio. Za mene tada ni{ta ne postoji. Jedan kockar nije do{ao na sahranu svog oca samo zato {to nije mogao da prekine svoje kockanje! Dosta je brakova i porodica unesre}eno i uni{teno zbog kocke i kockanja. Strast za kockanjem razara u ~ovjeku sve glavne ljudske vrline i vrijednosti, ubija u njemu razum, ljudsko dostojanstvo i ~ast - tako da je kockar spreman prevariti, slagati, ukrasti, pa i ubiti drugog ~ovjeka, samo da bi do{ao do sredstava za kockanje. [to je jo{ u tom najgore, kockari takve neljudske svoje postupke ne smatraju zlo~inom, jer im kocka uni{tava svijest i sposobnost normalnog ljudskog rasu|ivanja.

Vjerovatno zbog takvog djelovanja kocke na ~ovjekovu psihu i svijest, a i zbog nedostatka samodiscipline i reda, kod mnogih ljudi na{eg vremena kockanje se danas strahovito {iri i uzima jakog maha u cijelom svijetu. To se najbolje vidi prema podacima, koji - bar djelomi~no i ponekad - izbiju na vidjelo dana. Godine 1968. ljudi su u Americi ulo`ili u opkladu samo na konjske trke oko ~etiri i po milijarde dolara. Smatra se da su u 1969. godini Amerikanci ulo`ili na opklade i razne druge vrste kockanja vi{e od dvije stotine milijardi dolara. Kockanje se i kod nas {iri, iako ga, bar jednim dijelom, na{i zakoni zabranjuju. Iz gradova, iz gradskih podruma, kafana, lokala i sijela prenosi se ve} i u sela, kao {to to biva i sa raznim drugim, najvi{e lo{im navikama.

Takva vrsta nedozvoljenog rada i zarade mo`e se svugdje na}i po na{im gradovima, kasabama i selima, i to ba{ kod muslimanskog stanovni{tva. Iako su to obi~no ljudi koji ne znaju ni{ta o islamu i koji nisu stekli islamski odgoj, ipak su oni sramota i nesre}a, kako za sebe tako i za muslimansku pa i op}enarodnu zajednicu.

Kad sve to uzmemo u obzir, onda nam postaje jasno za{to je islam tako odlu~no zabranio svako kockanje, igru u novac, pa makar to bilo u najmanjoj koli~ini. Tada nam postaje jasna veli~ina i uzvi{enost onih kur anskih rije~i gdje se ka`e, izme|u ostalog, da je kocka prljav {ejtanski posao , koji musliman treba daleko baciti od sebe i kloniti ga se radi svoje sre}e i svog ljudskog dostojanstva. To je re~eno u ajetu koji smo ranije naveli (v. suru El-Maidu, 90-91): O vjernici! Alkohol, kocka, idoli i strelice za gatanje samo su ne~ist, {ejtanski posao, pa se klonite toga da biste postigli plemenite ciljeve i `elje. [ejtan samo `eli da pomo}u opojnog pi}a i kocke me|u vas ubaci neprijateljstvo i mr`nju i da vas odvrati od sje}anja na Allaha i od namaza. Pa,

Poroci

87

ho}ete li se vi okaniti toga? Ove Bo`ije rije~i u Kur anu zaista su veli~anstvene. One u kratkim crtama savr{eno ukazuju na su{tinu i stra{nu sliku dva velika zla: alkohola i kocke. Ove bo`anske rije~i, ove uzvi{ene istine o {tetnosti kocke ukazuju na sve one pogubnosti i strahote toga zla, o ~emu smo, ukratko, prethodno govorili. Ove uzvri{ene rije~i treba svaki musliman duboko staviti u svoje srce i svijest, kao osnov i uputstvo za svoje `ivotno pravilo: da se nikad ni u kojoj prilici ne bavi i ne zabavlja kockanjem, tj. kla|enjem ili kakvom igrom u novac - ako `eli da ostane i `ivi kao ~ovjek i kao musliman.

Veliki grijeh kockanja, po islam, vidi se, pored kur anskih rije~i, i iz nekih hadisa. Tako, prema jednoj tradiciji, Muhammed, alejhisselam, ka`e: Ko pozove druga na kockanje nek se pokaje i podijeli sadaku.

To zna~i, ako se ~ovjek odlu~io ili po{ao ili samo pozvao nekog na kockanje, treba se odmah pokajati i od toga odustati, a kao sastavni dio pokajanja treba udijeliti i sadaku (pomo}). Ovim se ujedno nagla{ava da je novac, koji bi ~ovjek potro{io u kockanju, bolje dati u dobrotvorne svrhe.

Igra u novac, kocka, ne mo`e se, po islamu, ni~im pravdati. Izgovori i pri~e da kockanje mo`e imati i neke humane ciljeve - kao tombole, ili razne vrste lutrije, koje se ponekad daju u dobrotvorne svrhe - nemaju mjesta ni opravdanja u islamu. Po islamskom shvatanju, ljudi trebaju u sebi gajiti i razvijati osje}anje, volju i interes za svjesno i namjerno davanje priloga u dobrotvorne svrhe, jer samo tako oni ostvaruju human ~in, a ne da im se novac, prilozi, oduzimaju, izvla~e iz d`epova, pomo}u kocke, dakle, putem obmane i zavaravanja, pa makar to bilo pod izgovorom za dobrotvorne svrhe . ^ine}i nekom dobro pomo}u kocke, tombole i sl., mo`e se po~initi nepotrebna i nedopu{tena {teta sebi i drugom, otvaranjem puta, prilike i mogu}nosti za stvaranje lo{e navike kockanja. Zato }e svjestan i savjestan musliman svoj novac koji bi ulo`io u tombolu ili drugu vrstu kocke radi nekog humanog cilja , radije prilo`iti direktno u odre|enu dobrotvornu svrhu, a ne}e u~estvovati u tomboli ili bilo kojoj kocki, ni pod kakvim izgovorom.

UPOTREBA DUHANA Duhan je poznat svakom, kao {to je poznata i njegova rasprostranjenost u svijetu, ali mnogima, ~ini se, nije poznata njegova {tetnost i njegova besmislenost. Na upotrebi duhana naro~ito se vidi koliko su ljudi robovi svojih navika i koliko su slabi pred svojim prohtjevima.

Pradomovina duhana je Amerika, odakle je on prenesen u Evropu po~etkom {esnaestog vijeka. Po{to je to bila novotarija na kojoj su se zapa`ale i negativne posljedice, vlasti su u Evropi, u po~etku, zabranjivale upotrebu duhana. Ali u svijetu prenosile su se neosnovane vijesti da je duhan ~udotvorna biljka i da je lijek protiv svih bolesti. Vjerovatno na osnovu takvog praznovjerja, a i zbog ljudske pohlepe za onim {to se zabranjuje, duhan se naglo i sve vi{e {irio, unato~ svih zabrana. Kako se te{ko prolazi pu{enja ko ve} jednom po~ne i navikne pu{iti, to se stari pu{a~i nisu prolazili svoje navike, a novi su stalno priticali i tako je broj pu{a~a stalno rastao. Pred op}om navikom pu{enja zabrane su najposlije ustuknule i pu{enje je preplavilo najprije Evropu, a onda i cijeli svijet. Kada su i same dr`ave po~ele osnivati monopol na duhan, njegovom {irenju otvoren je, u neku ruku, legalni put. Prvi su to u~inili Francuzi u drugoj polovini XVIII stolje}a.

Proizvodnja i upotreba duhana, kroz svu njegovu historiju do danas, u stalnom je razvitku i porastu. Najprije privatni proizvo|a~i i trgovci, a poslije monopoli, gledali su uvijek u velikom prometu duhana samo svoje velike nov~ane dobiti. Pred Drugi svjetski rat svjetska proizvodnja duhana iznosila je oko 2,610.000 tona.

[TETNOST DUHANA Dok se u ranija vremena nije znalo koliko je duhan {tetan, mogla se nekako razumjeti, pa mo`da i tolerirati njegova uopotreba. Ali, sada to vi{e nije mogu}e. Nauka ve} poodavno, a danas sve vi{e, otkriva i dokazuje veliku {tetnost duhana po zdravlje ljudi. Zapravo, sada se sa sigurno{}u zna da je njegova {tetnost mnogostruka. Prije svega, valja naro~ito uo~iti da duhan sadr`i u sebi jednu vrstu otrova koji se zove nikotin. Taj otrov djeluje na organe za disanje i mo`e prouzrokovati bronhijalnu astmu; djeluje na srce tako da prouzrokuje nepravilno kucanje (aritmiju), na krvne `ile, na probavne organe i dr. Ako neko previ{e pu{i, mo`e dobiti trovanje nikotinom. Naro~ito bi valjalo imati u vidu {tetno djelovanje nikotina na nervni sistem. Medicina danas, pored spomenutog, dovodi u vezu pu{enje duhana i s najopasnijom bole{}u na{eg vremena, s bole{}u raka, tvrde}i da je duhan jedan od uzro~nika te opasne bolesti, ili bar da joj pogoduje. Ispitivanja su, naime, pokazala, da ima mnogo vi{e oboljelih od raka na grlu, usnama i plu}ima me|u onima koji pu{e nego me|u onima koji ne pu{e.

90

Poroci

Pu{enje, isto kao i upotreba alkohola, posebno {tetno djeluje na zdravlje `ena i mlade`i.

Duhanski otrov (nikotin) naro~ito ugro`ava i razara njihov nje`ni organizam. Mlade`, na `alost, i na svoju {tetu, danas u veoma velikom broju pu{i. To ~ine dje~aci, pa i djeca, ugledaju}i se na starije, ugledaju}i se jedni na druge i misle}i da }e pu{enjem dokazati svoju va`nost i neku jednakost s odraslim, odnosno da su ve} stupili u red odraslih. Koliko li naivnosti i nezrelosti, koliko neznanja i nedostatka svijesti, na svoju vlastitu {tetu, na {tetu svoga zdravlja i svoje sre}e.

Ako je `ena koja pu{i nose}a, pu{enje pri~injava {tetu ne samo njoj nego se {tetno odra`ava i na njeno dijete koje nosi. Takve `ene su poja~ano izlo`ene opasnosti da prije vremena rode (pobace). Uza sve to, pu{enje `ena naro~ito ugro`ava njihovu ljepotu i svje`inu. Neki je lije~nik primijetio: Kad bi `ene znale koliko pu{enje {teti njihovoj ljepoti, ne bi nikad zapalile ni jednu cigaretu.

Usljed svega toga, danas se u kulturnom svijetu sve vi{e vodi borba protiv pu{enja duhana isto kao i protiv pijan~evanja i drogiranja. Tu borbu, kod nas i u svijetu, vode najistaknutiji ljekari i najuglednije zdravstvene ustanove. U nekim je zemljama ve} zabranjeno reklamiranje cigareta, kao u Americi i u Saudijskoj Arabiji. U nekima, opet, nare|eno je da se na kutijama cigareta napi{e upozorenje: Opasno po zdravlje .

PU[ENJE U MUSLIMANSKOM DRU[TVU I STAV ISLAMA O TOM PITANJU [irenje duhana u muslimanskim zemljama i narodima odvijalo se, uglavnom, kao u evropskim i drugim zemljama. Od muslimanskih zemalja duhan se najprije pojavio u Turskoj carevini, u ~ijem je sastavu bila i na{a zemlja. To je bilo krajem XVI i po~etkom XVII stolje}a.

Prema raznim podacima, pu{enje duhana u Bosni i Hercegovini spominje se u XVII stolje}u. U Hercegovini se duhan po~eo saditi tek u prvoj polovini XIX stolje}a, za vrijeme Ali-pa{e Rizvanbegovi}a (1833-1815). U to vrijeme se kod nas razvio i poseban esnaf, koji su sa~injavali prodavci i reza~i duhana (tutund`ije i havand`ije), {to pokazuje koliko je duhan osvajao sebi mjesto i u na{em dru{tvu.

Pojava duhana u muslimanskom dru{tvu izazvala je probleme, rasprave i jak otpor.

Raniji islamski u~itelji (ulema) do druge polovine XVI stolje}a nisu ni{ta izri~ito rekli o pu{enju jer u njihovo vrijeme duhana uop}e nije bilo. Ali savremenici njegove pojave i njegova prvog doba reagirali su brzo i jasno i dali su svoja mi{ljenja o njemu. Neki su od njih smatrali da je upotreba duhana, s islamskog gledi{ta, dopu{tena (halal) s obzirom na ~injenicu da on ne opija i da - po njihovom mi{ljenju - nije {tetan za svakog ko ga pu{i. Me|utim, ve}ina njih, i to onih najistaknutijih rekli su odmah da je duhan zabranjen (haram) ili - u najmanju ruku - da

Poroci

91

je prezrena i {tetna novotarija, pa je nepo`eljan (mekruh).

Me|u prvim islamskim u~enjacima koji su po~eli i zabranjivali upotrebu duhana bio je vrhovni vjerski poglavar muslimana u Istanbulu, {ehul-islam Fahrudin Muhamed ^ivizade (umro 995/1586). On se u drugoj polovini {esnaestog stolje}a odlu~no borio rije~ju i perom protiv nekoliko {tetnih pojava koje su tada uzimale maha u islamskom svijetu, a to su: duhan, kafa, burmut i opijum. Uz njega su pristali i dali mu u toj borbi svoju punu podr{ku mnogi istaknuti alimi.

Sultan Murat IV (1623-1640) strogo je zabranjivao duhan i bio propisao smrtnu kaznu za pu{a~e. U nekim muslimanskim zemljama (Perzija) pu{a~e su, u po~etku {irenja duhana, ka`njavali batinanjem.

Na{i u~eni ljudi (ulema) u Bosni, tako|er, osu|ivali su i zabranjivali upotrebu duhana.

Bilo je slu~ajeva da su mnogi po~injali pu{iti ne znaju}i ni{ta o duhanu, a naro~ito o njegovim {tetnim posljedicama i neugodnostima, pa kad bi na osnovu prvog iskustva osjetili neugodnosti pu{enja u koje su ubrajali i neugodan miris, poneki bi se brzo prolazili upotrebe duhana, a onda bi savjetovali i drugima da to u~ine. Me|u prvim i najistaknutijim takvim pu{a~ima kod nas, koji su bacili duhan nakon lo{eg iskustva s njim, je na{ ~uveni alim, sufija i pjesnik iz XVII stolje}a [ejh Hasan Kaimija, rodom Sarajlija, a umro u Zvorniku 1690. On je sro~io jedan pou~ni spjev (kasidu) na na{em jeziku o {tetnosti pu{enja, upu}uju}i iskrene pouke, savjete i molbe na{im ljudima da odbace upotrebu duhana. Iz tog njegova spjeva vidi se da se to zlo uveliko {irilo jo{ u njegovo vrijeme. On tu duhan naziva zlo~asta rabota , koja ~ovjeku donosi sramotu i neugodan zadah. Sam duhan naziva turskom rije~u tutun , a za njegovu upotrebu (pu{enje) ka`e ponekad, prema turskom na~inu izra`avanja: piti duhan .

Tako, me|u ostalim, u navedenom spjevu poru~uje svojim sugra|anima o duhanu i ovo: Zlo~asta je rabota, pu{it ga je sramota, jer je vrlo grehota.

Ostavite se tutuna!

Nute muke tvrde, sve haljine smrde, svakomu se grde.

Ostavite se tutuna!

I mi smo ga pili i u smradu bili, kai no bogumili.

Ostavite se tutuna!

92

Poroci

Jedan drugi na{ u~enjak i pisac iz XVIII stolje}a (Mustafa, sin Muhamedov, Akhisari iz Prusca, umro 1169/1755) napisao je vrijednu raspravu na arapskom jeziku o kahvi, opijumu, alkoholu i duhanu.1 U njoj na{ autor navodi mi{ljenje mnogih islamskih u~itelja o zabrani duhana, navodi mnoge i raznovrsne {tete od njega i onda ka`e: Sve se {tete od duhana ne mogu ni nabrojati ni pobilje`iti. Ovakvo mi{ljenje dali su doti~ni islamski u~enjaci na osnovu svog zapa`anja {tetnih posljedica duhana, koje su oni jo{ tada uo~ili i koje su, uglavnom, ovako izlo`ili: slabljenje zdravlja pu{a~a, gubitak apetita, poreme}aj funkcija nekih va`nih organa, a naro~ito srca i jetre. Osim toga , rekli su: pu{a~ {iri oko sebe dim i neugodan zadah, pa tako, zaga|ivanjem zraka, uznemirava svoju okolinu, a to je ve} samo dovoljan razlog za osudu i zabranu duhana, jer je islamski princip: ne uznemiravati druge ljude. Uz to se pu{enjem duhana uni{tava novac, imovinu - bez ikakve opravdane potrebe i koristi, a samo to muslimanu je ve} zabranjeno (haram).

Pored ranije navedenih islamskih principa i pravila o o~uvanju zdravlja i imovine od svega {to ih ugro`ava i uni{tava, ima u islamu jo{ dosta takvih pravila, iz kojih se jasno mo`e razumjeti i zaklju~iti da je, me|u ostalim {tetnim stvarima i navikama, i upotreba duhana zabranjena. Da ih navedemo bar nekoliko, kako bi nam stav islama i islamskih u~itelja, u odnosu na duhan, bio jasniji. To su op}a pravila, koja nas upu}uju da zauzmemo najbolje stanovi{te o ovom pitanju, kao i u mnogim drugim, sli~nim pitanjima o kojima se ovdje govori i koja nam se u `ivotu, uop}e, mogu postaviti.

Kur an: Poslanik Bo`iji u~i ljude da im je dopu{teno sve {to je lijepo i zdravo za njih, a da im je zabranjeno sve {to je ru`no i {tetno.

Da u ru`no i {tetno spada i duhan, te{ko da bi iko razuman osporio.

U Kur anu se na vi{e mjesta govori o {tetnosti i pogubnosti ljudskih strasti s upozorenjem vjernicima da im ne budu robovi nego razumni gospodari:

1

Sli~nih rasprava u kojima se zabranjuje upotreba duhana ima ve}i broj me|u rukopisima ove biblioteke - od poznatih i nepoznatih pisaca

Poroci

93

Ne slijedi svoju nisku strast i ne pokoravaj joj se, jer }e te onda odvesti u zabludu, daleko od pravog Bo`ijeg puta! (Sad,26) Ko se pribojava Bo`ijeg suda i suzbija svoju lo{u narav i niske strasti, njegovo je mjesto D`ennet - (En-Nazi at, 40).

Ne slijedite strast i niske prohtjeve, da skrenete sa istine i pravog puta (En - Nis a, 134) Niko ne mo`e zanijekati da je pu{enje duhana, uglavnom, strast i {tetan prohtjev.

Hadisi: Nikome (ni sebi ni drugom) ne smije se {teta nanositi!

Najbolja je borba - boriti se protiv svoje lo{e naravi i svojih prohtjeva. ^uvajte se strasti i niskih prohtjeva, jer oni ~ovjeka ~ine slijepim i gluhim. (Pa ne vidi i ne ~uje ono {to mu je {tetno i nedoli~no.)

S obzirom na sve navedene stavove iz islamskog u~enja, i s obzirom na sve ono {to se do danas saznalo o {tetnosti duhana i {to se jo{ saznaje i otkriva o njemu u nauci - sa sigurno{}u se mo`e re}i da je upotreba duhana, prema islamskom u~enju, prezrena i zabranjena stvar. To pogotovu vrijedi kad ljekar specijalista preporu~i ~ovjeku da ostavi pu{enje u interesu zdravlja.2 Iz svega toga jasno se vidi koliko su u pravu oni islamski u~enjaci (ulema), koji su osudili i zabranili upotrebu duhana - kao i to, koliko su velika i uzvi{ena ona islamska pravila i principi na osnovu kojih su oni zauzeli takav stav i dali takvo rje{enje. Samo ta islamska pravila i rje{enja uleme treba po{tovati i u praksi primijeniti. Zaista je `alosna pojava imati ovakva napredna i velika pravila, a ne vladati se po njima, nego prihvatiti njima suprotno pona{anje i {tetne navike!

2

Takvo stanovi{te jasno je zauzeo i dokazao i jedan od najve}ih i najkompetentnijih savremenih islamskih u~enjaka i pisaca, rektor El-Azhera Mahmud [eltut, umro 1963; v. njegovo djelo El-Fetava.

94

Poroci

Zato svaki musliman koji pu{i duhan, stavlja sam sebe, zapravo, u jedan ~udan, tragikomi~an polo`aj nad kojim bi trebao da se sam duboko zamisli i da pogleda sebe i svoj postupak s jednog razboritog i islamskog stanovi{ta. Kada tako u~ini, na}i }e sebe u jednoj neugodnoj situaciji i ru`noj slici, koju on nikad ne bi sebi dozvolio, kad bi slobodno i razborito razmi{ljao i kad bi budna duha i o~iju sagledao tu sliku. To je primjer ili slika ~ovjeka koji svaki dan spaljuje po jednu papirnu nov~anicu pred svojim o~ima, u`ivaju}i u njenom dimu i plamenu. Ko bi tako ~inio, za njega bi svako rekao da je ~udak ili abnormalan - jer besmisleno i beskorisno uni{tava svoj novac. A ba{ ono {to radi pu{a~ pu{enjem, mnogo je sli~no tomu, ako ne}emo re}i da je to isto. On, naime, davanjem svog novca za duhan, koji onda odmah spaljuje pred svojim o~ima, ustvari, za sebe li~no gubi taj novac kao da ga je direktno spalio, samo s tom razlikom {to na ovaj na~in, pu{enjem duhana, uz uni{tavanje i gubitak novca, nanosi jo{ {tetu svome zdravlju. Dakle svjesno i drage volje on daje svoj novac za ono {to mu ugro`ava i truje vlastito zdravlje. Zar to nije onda ~udan i nerazuman polo`aj u koji pu{a~ stavlja sam sebe, robuju}i navici pu{enja? To ukazuje kako je ~ovjek ~esto slaba{an i nerazuman, kad se radi o njegovim prohtjevima i navikama koje treba odbaciti.

Za to valja imati hrabrosti i jaku volju, a na{a uzvi{ena vjera islam daje svojim sljedbenicima skupocjene savjete i u~i ih hrabrosti i ja~anju volje da se mogu othrvati svim lo{im sklonostima i navikama - samo ako iskreno i odano prihvate to u~enje i te savjete.

Dragi brate i draga sestro, stariji i mla|i, mom~e, djevojko i dje~a~e! Ti jasno vidi{ i saznaje{, kad ovo pro~ita{, {to je ovdje navedeno, da tvoja uzvi{ena vjera islam prezire i zabranjuje pu{enje duhana, pa ga prezri i odbaci i ti, i pridr`avaj se svoje vjere; bit }e{ sretan i zadovoljan cijelog svog `ivota, jer }e{ se spasiti jedne {tetne navike, jednog velikog zla. Ako si nesretnim slu~ajem, nesvjesno ili iz neznanja, zapao u to zlo i navikao pu{iti, nastoj svim silama da se zlu otme{ i da se pro|e{ pu{enja. Neka pri tom ne zbunjuje i ne zaustavlja ~injenica {to me|u mnogobrojnim pu{a~ima vida{ u~itelje vjere (uleme) i ljekare.

I oni su u po~etku nesvjesno, kad nisu znali, zapali u tu naviku, pa ne mogu lahko da je napuste - a svi bi, uglavnom, voljeli da nisu pu{a~i. Ako, pak, nisi u to zlo jo{ zagazio, ~uvaj ga se i kloni kao `ive vatre, i nipo{to se ne navikavaj na pu{enje! Ne daj se i ne padaj pod utjecaj nikome: ni prijateljima , ni dru{tvu , ni modi , koji bi te htjeli navesti i nagovoriti na to {tetno zlo. Nije ti dobar prijatelj, nije ti dobro dru{tvo - nije ni kulturan ~ovjek - onaj ko bi te nagovarao na pu{enje, pa ne padaj pod njihov utjecaj. Ne mo`e biti ni moderno ono {to je {tetno i {to razara tvoje zdravlje a time i tvoju sre}u. Tvoje `ivotno geslo neka bude: Pu{enje je {tetno i nedoli~no, pu{enje odbacujem zauvijek!

Zato, dragi brate i sestro, gdje god bili, dr`ite se spasonosnih savjeta i pouka svoje uzvi{ene vjere islama,svjesni da }ete tako najbolje o~uvati svoje ljudsko dostojanstvo i ljudsku ~ast.

UBISTVA I SVA\E

UBISTVA I SVA\E Pravi musliman jeste onaj musliman od ~ijeg su jezika i ruku mirni i sigurni svi ljudi.

Me|u grijesima koji se {ire u nekim muslimanskim mjestima i naseljima kod nas, dakle, u na{oj muslimanskoj sredini jesu sva|e, tu~e i ubistva. To su, po islamu, sramni i te{ki grijesi, pa im nikako ne bi smjelo biti mjesta me|u muslimanima. Islam naro~ito obavezuje svoje sljedbenike na princip po{tivanja ljudskih prava i ljudskih `ivota. Ve} po ovom islamskom principu, s islamom je nespojivo ugro`avanje i o{te}ivanje ma ~ijeg `ivota. Iz tog se ve} vidi, da je islam, zaista, vjera pravednosti, humanosti i lijepog pona{anja.

Islam smatra ljudski `ivot svetinjom, koju niko ne smije skrnaviti i uni{tavati. Nepravedno i smi{ljeno uni{tenje ne~ijeg `ivota, ozna~eno je i progla{eno u islamu ne samo jednim od najte`ih grijeha prema Bogu i vjeri nego i kao zlo~in prema ~ovje~anstvu. To je izri~ito kazano u Kur anu: Ko ubije nedu`na ~ovjeka, koji nije po~inio ubistvo ili nered na zemlji, taj kao da je pobio sve ljude! (El-Maida, 32) Iz toga se vidi da islam smatra ljudski rod jednom velikom porodicom ~iji ~lanovi se trebaju me|usobno {tititi i pomagati, a ne ubijati. Ovakvo stanovi{te humanosti i po{tivanja ljudskog `ivota islam zastupa prema svim ljudima, bez obzira na njihovu boju, rasu, vjeru i ideologiju. Ljudi su ovu veliku misao, nakon dugih i gorkih iskustava, uvrstili u svoju Povelju o ljudskim pravima, koju su sa~inili poslije Drugog svjetskog rata. U ta~ki 3 te Povelje, ka`e se: Svaki pojedinac ima pravo na `ivot, slobodu i li~nu sigurnost.

Prema ovoj ta~ki Povelja Ujedinjenih naroda gra|anska je, moralna i me|unarodna du`nost i obaveza svih ljudi, pojedinaca i naroda, koji usvajaju tu Povelju da po{tuju ovaj princip, formuliran u njoj.

U islamu je, me|utim, prije ~etrnaest stolje}a, taj princip u po{tivanju ljudskog `ivota i ljudske li~nosti dat i formuliran kao vjerska i moralna du`nost svakog vjernika islama. Na to jasno ukazuju i rije~i (hadis) Bo`ijeg poslanika Muhammeda, a.s., koji ka`e: Pravi je musliman onaj musliman od ~ijeg su jezika i ruku mirni i sigurni svi ljudi.

Iz toga se jasno razumije da musliman, u skladu sa svojom vjerom, ne smije uznemiravati, a pogotovo ugro`avati druge ljude, ni rije~ju ni djelom.

To je op}i princip u pitanju odnosa prema ljudima uop}e. Kad takav princip islam postavlja u pogledu odnosa prema ljudima uop}e, onda mo`emo pojmiti kakve tek principe i propise daje za ure|enje odnosa me|u samim muslimanima.

100

Poroci

O tom pitanju, tj. o me|usobnom odnosu muslimana, ovdje treba ne{to op{irnije re}i - naro~ito u vezi s ~estim slu~ajevima nepravilnog i ne~ovje~nog pona{anja, pa ~ak i sva|a i ubistava; ba{ me|u njima, u novije vrijeme - kako smo to istakli. Zato je to pitanje predmet na{eg razmatranja.

U pogledu me|usobnog lijepog pona{anja me|u muslimanima, unutar bratske muslimanske zajednice, postoje mnoga va`na uputstva i jasna pravila u samom Kur anu i hadisu, koja muslimani moraju poznavati i po kojima se moraju vladati, ako ho}e da budu ljudi i muslimani.

Allah, d`.{., ka`e nam u uzvi{enom Kur anu: Vjernici su me|usobno samo bra}a, pa odr`avajte red, mir i slogu me|u bra}om! Klonite se grijeha prema Bogu, da bi vam On poklonio Svoju milost!

(El - Hud`urat, 10).

Muslimansko vjersko bratstvo ustanovio je, dakle, sam Allah, d`.{., Svemo}ni Stvoritelj i nama ga stavio u du`nost u uzvi{enom Kur anu, pa ko bi mogao i smio onda to bratstvo pogaziti i uni{tavati sva|om, psovkom i tu~om sa svojom bra}om? Ko ima vjere u svom srcu to ne mo`e ~initi. Po{to su muslimani bra}a, oni se trebaju me|usobno voliti, slagati, savjetovati i potpomagati, a ne me|usobno se mrziti i zavidjeti jedni drugima. ^ujmo, {ta nam o tome ka`e Muhammed, a.s.: Ne zavidite jedni drugima, ne ~inite neprijateljstva jedni drugima i ne mrzite se me|usobno, nego budite svi dobri Bo`iji robovi i bra}a.

Zavidnost je osje}aj tegobe i nezadovoljstva zbog ne~ijeg dobra i sre}e, to jest, ako je ~ovjeku krivo i neugodno {to neko drugi ima neko dunjalu~ko ili moralno dobro pa bi volio da on toga dobra nema i da ga izgubi. Zavidnost ili pakost je po islamu zabranjeno i poku|eno svojstvo.

U drugom hadisu Muhammed, a.s., ka`e: Nije dopu{teno muslimanu napustiti brata muslimana i s njim prekinuti veze, vi{e od tri dana. To zna~i, ako je me|u muslimanima do{lo do sukoba ili sva|e, trebaju se izmiriti i halaliti u {to kra}em vremenu, a najdalje u roku od tri dana. Koji prvi pri|e i zatra`i izmirenje on je bolji, a ako ga drugi odbije, onda je taj grje{an.

Ovdje treba istaknuti da takav odnos sloge, ljubavi i izmirenja, treba odr`avati sa svakim bratom muslimanom, osim ako postoji opravdan vjerski i moralni razlog da se prekinu veze i da se ne tra`i i ne vodi prijateljstvo s nekim ~ovjekom. To je, na primjer, u slu~aju ako neko svjesno, namjerno i javno grije{i prema vjeri, kr{i i ismijava njene propise ili se odnosi licemjerno, kao munafik, prema vjeri; koji se pred svijetom prikazuje kao musliman, a, ustvari, ne voli vjeru i ~ini joj prikriveno i otvoreno razne smetnje ili mo`da nastoji nekog pokolebati u vjeri i odvratiti od nje, ili ga navesti na neki grijeh, kao {to je, na primjer, pijenje alkohola, itd. Takvog muslimana nije du`nost voljeti niti s njim prijateljevati. Naprotiv, takvog se ~ovjeka treba kloniti zbog njegovih mana i grijeha, sve dok se on iskreno ne pokaje i ne

Poroci

101

pro|e svog nepravilnog pona{anja, ali ni prema takvom ne treba biti zulum}ar i nepravedan.

Sli~an stav musliman }e zauzeti i prema ~ovjeku koji mu je u~inio neku te{ku nepravdu ili nanio uvredu.

Iz navedenog jasno se vidi da me|u muslimanima ne smije biti sva|e, tu~e, a pogotovo me|usobnog ubijanja. To su najve}i grijesi i najve}e ljudske mane pred Bogom i pred svim ~estitim ljudima na svijetu, kako smo to gore napomenuli. Zato ih islam najstro`e zabranjuje svojim sljedbenicima.

U novije vrijeme slu{amo pri~e i ~itamo u novinama kako je kod nas neki musliman ubio drugog brata muslimana. Ti stra{ni grijesi de{avaju se u posljednje vrijeme sve ~e{}e. Kako je samo izazvala u`asno, gnusno i jezivo osje}anje kod svakog kulturnog ~ovjeka nedavna vijest o pogibiji ~etiri ro|ena brata u jednom muslimanskom selu kod Travnika. Ubili su, ih takoreku}, u jednom momentu, njihovi kom{ije i ro|aci muslimani - ako se takvim zlo~incima mo`e, uop}e, re}i da su muslimani. Ustvari, ubiti svoga brata muslimana mo`e samo onaj ko je izgubio i vjeru i ~ovje~nost, spustio se na stupanj krvolo~ne `ivotinje, divlje zvijeri, onaj ko je najprije ubio, usmrtio sam u sebi i svoju vjeru i uljudnost i postao divljak. Kad su na{u muslimansku ~eljad u pro{losti klali i ubijali na{i zakleti du{mani, mi smo se svi zgra`ali i sav se kulturni svijet zgra`ao i zgra`a nad takvim zlodjelima. A kakvo divlja{tvo, krvolo{tvo i grije{nost, kakvo pokvareno i neljudsko srce moraju postojati u onom ~ovjeku koji digne ruku na svoga brata muslimana i ubije ga!

I {ta da vam ja o tome vi{e govorim?! Koliko god bih vam govorio, nisam u stanju, nemam sposobnosti objasniti vam, koliko je to stra{an grijeh kod Boga, d`.{., i koliko je to nisko i ru`no djelo - kao {to su nam to objasnili Allah, d`.{., u Kur anu i Njegov poslanik Muhammed, a.s., u hadisu. A evo {ta o tom te{kom grijehu oni ka`u: Kur an: Vjernik (musliman) ne mo`e ubiti drugog muslimana - osim da se to desi nehotice. (En-Nisa, 91) Kakav je, pak, grijeh to u~initi namjerno, o tom Allah, d`.{., ka`e u drugom ajetu: Ko namjerno i smi{ljeno ubije brata muslimana, njemu je kazna - D`ehennem, u kome }e trajno ostati, na njega }e se sru~iti Bo`iji gnjev i Bo`ije prokletstvo, i Allah je za njega pripremio velike muke! (En-Nisa, 92) Sjetimo se i upamtimo da nijedan grijeh u islamu nije tako strogo i strahovito osu|en kao ovaj, to jest ubistvo brata muslimana.

Obja{njavaju}i smisao ovih ajeta, Muhammed, a.s., o tom gnusnom grijehu ka`e u brojnim hadisima: Sva|ati se sa muslimanom i psovati ga, grje{no je i nevaljalo djelo, a tu}i se s njim i ubiti ga, otpad je od vjere (kufr).

102

Poroci

Sudnjeg dana, najprije }e se ljudima suditi za ubistva , {to zna~i, da je to najve}i grijeh.

Ko pomogne nekom ubici (u~estvuje s njim) jednom rije~i ili i{aretom, u ubistvu muslimana - do}i }e pred Boga na Sudnjem danu s natpisom na ~elu: Nesretnik, koji je daleko od Bo`ijeg rahmeta.

Mo`da }e Allah oprostiti svaki grijeh ljudima (i bez pokajanja), osim ~ovjeku koji umre kao nevjernik i ~ovjeku koji namjerno ubije muslimana.

Opet, dakle, opomena i upozorenje, koliko je to velik i u`asan grijeh.

Kad se dva muslimana suo~e u me|usobnom sukobu s oru`jem u rukama, pa jedan ubije drugoga - i ubica i poginuli idu u D`ehennem! - Neko od prisutnih ashaba na to primijeti: Ubica, da, to razumijemo; ali, za{to poginuli? - Na to Alejhisselam re~e: On je htio, imao je namjeru da ubije svoga brata i druga!

Smak svijeta kod Boga je manji i lak{i doga|aj, nego ubistvo jednog muslimana.

Nemojte poslije mene postati otpadnici od islama i ubijati jedni druge!

De{ava se, na `alost, da se muslimani sva|aju i ubijaju za neku dunjalu~ku sitnicu: za komadi} zemlje, za me|e, za drvo u gaju, za vo}ku u ba{~i, za predmet u ku}i, kad se dijele, itd. Kako je to sve nisko i primitivno, kako je to ne~ovje~no! A kako je to, po islamu, nevaljalo i grje{no! Evo {ta o tom posebno, pored gore navedenog, ka`e Bo`iji poslanik Muhammed, alejhisselam: Kad se budete tukli i ubijali za dunjaluk i dunjalu~ke interese, i ubice i poginuli dospjet }e u D`ehennem!

Osim navedenih uzroka, ~esti su danas uzroci sva|e i ubistva me|u muslimanima: alkohol (pijan~enje), kocka i `ene (blud, zbog otimanja o neku djevojku, ili zbog nedopu{tenih veza sa `enama ili, u nekim krajevima, ~ak, zbog otmice tu|e `ene).

Nekada razlog ubistvu bude pretjerana srd`ba, gnjev koji ~ovjeku pomuti pamet i navede ga na tu~u i ubistvo.Takva je srd`ba, po islamu, gadno i poku|eno svojstvo, koje musliman mora uvijek nastojati od sebe odbaciti. On treba znati da je pri takvoj srd`bi uvijek upleten {ejtan, ili snage zla, koje u ~ovjeku sve vi{e raspiruju gnjev i ljutnju, samo da bi ga tako naveli na nevaljalo djelo i unesre}ili njega i drugog. Ima primitivnih i neukih ljudi koji ponekad

Poroci

103

misle, a naro~ito kad su u srd`bi, da je juna{tvo ubiti ~ovjeka. To je te{ka zabluda i {ejtanska varka. Kod nas u islamu i kod svih pametnih i po{tenih ljudi nije juna{tvo biti rob svoje srd`be i {ejtana, pa poslu{ati njihov nalog i ubiti ~ovjeka, nego je juna{tvo i ~ovje~nost - savladati sebe u najve}oj srd`bi i ne poslu{ati {ejtana, pa ne ubiti nikog, nego se u svakoj prilici, pa i u ljutnji, ponijeti ljudski i plemenito.3 Ovdje }emo navesti jedan vrlo pou~an hadis koji svaki musliman treba pamtiti i usvojiti kao svoje `ivotno pravilo koje }e u koristiti i spasiti ga kad se najvi{e rasrdi.

Nije junak onaj koji savlada ljude u hrvanju, nego onaj ko savlada sebe u srd`bi i gnjevu!

Takvog junaka islam ho}e i tra`i, takvog junaka voli Allah, d`.{., i njegov pejgamber Muhammed, alejhisselam. Svaki musliman mora nastojati da bude takav junak, tj. da posjeduje pravo, plemenito, ljudsko juna{tvo; juna{tvo duha i uma; mo} vladanja sobom.

Samo fizi~ko juna{tvo, snaga bez plemenitosti i kulture, nije - prema islamskoj etici - nikakva vrlina jer to zapravo i nije juna{tvo. Ljudi koji svoju hrabrost i snagu ispoljavaju u sva|i, psovci, tu~i, razbojni{tvu, raznim zlo~inima i kriminalnim podvizima nisu nikakvi junaci koji bi zaslu`ili divljenje. To su samo sva|alice, prznice, niski i nekulturni ljudi, divljaci, koji zaslu`uju prezir i osudu. Ljudi koji sebe ne kontroliraju, koji pa`ljivo ne posmatraju svoje pona{anje, zanemaruju moralne norme i ljudske vrline, lahko postaju takvim. Kod njih moralno zapa`anje i osje}aj uljudnosti otupljuje i zamire, a razvijaju se negativne osobine koje onda mogu ograni~iti i umnu sposobnost. Kad su psihijatri u Americi pitali jednog mladog vi{estrukog ubicu koji je ubijao potpuno nevine osobe, za{to je to ~inio, on je odgovorio: Jednostavno zato {to mi ni{ta pametnije nije padalo na pamet!

3

Musliman, prema islamskom u~enju, smije upotrijebiti silu protiv drugog ~ovjeka samo u krajnjoj nu`di, u odbrani svog `ivota, ~asti i imetka, kao i `ivota i ~asti svoje ~eljadi, i to samo toliko, koliko je potrebno da se odbije napada~ ili kradljivac. Ako bi u takvoj prilici napadnuti morao ubiti, nije grje{an.

104

Poroci

To je u`asno stanje - ali tako ljudi koji se prepuste grijesima i zlo~inu padaju do u`asavaju}e niskosti. Musliman nikad ne mo`e i ne smije biti takav. On je po plemenitosti i dobroti svoje du{e, po razboritosti svoga uma, su{ta suprotnost svemu tome. Navedeni hadisi i pouke poma`u mu da u svakoj prilici bude i ostane plemenit i kulturan ~ovjek, na visini ljudskog dostojanstva.

Kad je jedan ~ovjek tra`io savjet od Alejhisselama, on mu je rekao: Ne ljuti se, ne padaj u srd`bu!

Bo`iji Poslanik nam je dao i savjet, {ta treba u~initi onaj musliman koji bi ipak pao u srd`bu, pa bi mogao po~initi kakvo ludo i nepromi{ljeno djelo. Taj savjet dao je kad je vidio jednog ~ovjeka u stanju krajnje uzbu|enosti zbog srd`be, tako da mu je od gnjeva svo lice bilo pocrvenjelo. Tada je Alejhisselam rekao: Ja znam nekoliko rije~i, koje bi, kad bi ih ovaj ~ovjek izrekao, ubla`ile srd`bu, {to je pri njemu.

Obra}am se Allahu i molim Ga, da me spasi od prokletog {ejtana!

Tako|er je lijepo da ~ovjek u stanju srd`be izgovori rije~i: Nema mo}i ni snage bez pomo}i Uzvi{enog Allaha!

(On nam je zabranio da svoju snagu tro{imo u zlo i grijeh) Naro~ito je korisno da ~ovjek u takvom stanju uzme abdest. To su sve lijekovi koji ubla`uju psihi~ku napetost zbog ~ovjekove srditosti, koja mu mo`e prouzrokovati veliku {tetu. To su va`ni i korisni lijekovi iz duhovne islamske apoteke, pa ih treba ~uvati i koristiti.

KRVNA OSVETA Iz svega navedenog razumije se da su krvna osveta i dvoboji me|u muslimanima zabranjeni (haram), kako su to svi islamski u~itelji (ulema) rekli.

Krvna osveta bila je mnogo ra{irena kod Arapa prije islama. Taj primitivni i {tetni obi~aj postojao je i postoji i danas kod primitivnih i zaostalih naroda, pa i u nekim sredinama, za koje ne bismo htjeli re}i da su primitivne, ali ne mogu da se oslobode te stare navike ili toga te{kog grijeha, kome me|u kulturnim i plemenitim ljudima ne mo`e biti mjesta. Krvna osveta vu~e svoje porijeklo iz vremena kad ljudi nisu imali uredan pravni sistem, zakonsku za{titu i pravdu putem redovnih sudova, {to je karakteristika najzaostalijih sredina, a takva je bila idolopoklonska arapska sredina prije islama. Me|u mnogobrojnim zlim navikama i grijesima, koji su vladali u predislamskoj Arabiji i koje je islam posve ukinuo i zabranio, bila je i krvna osveta. Koliko je u islamu strogo zabranjen i osu|en taj primitivni obi~aj, vidi se i po tom {to je Bo`iji poslanik Muhammed, alejhisselam, na svom Oprosnom had`u pred kraj svog `ivota tu zabranu posebno istakao. On je tada, u svom poznatom govoru - (hutbi) na Arefatu, u kojem je izlo`io glavne islamske vjerske, moralne, porodi~ne i dru{tvene principe i propise, o krvnoj osveti posebno rekao: Svaka krvna osveta {to je postojala u pagansko vrijeme prije islama poni{tena je i ukinuta!

Prakti~no je primijenio tu naredbu odmah, na istom mjestu, kad je poni{tio krvnu osvetu jednog svog ro|aka, Rebia b. el-Harisa, koga su ubili ljudi iz plemena Huzejl, a ~ija je krvna osveta jo{ bila nerije{ena. Tim danom prestala je postojati krvna osveta kod Arapa kao i kod drugih naroda koji su iskreno i savjesno primili islam i islamsku kulturu. Muslimani su od tada, u skladu sa navedenim Muhammedovim rije~ima, sve slu~ajeve i sporove u vezi s ubistvom prestali rje{avati privatno, na svoju ruku, samovoljno, putem krvne osvete, nego su ih rje{avali putem suda i zakona. Tako uvijek i treba biti me|u muslimanima jer rije~i Muhammeda, d`.{., o zabrani krvne osvete imaju trajnu vrijednost za sva vremena.

Prema jednom drugom predanju, on je rekao: Krvna osveta i kamata iz paganskih vremena, neka prestanu zauvijek!

106

Poroci

* LO[E I NEKULTURNO PONA[ANJE KAO UZROK SVA\E I UBISTVA Pored gore navedenih uzroka sva|e i ubistava me|u ljudima, ~esto je jo{ uzrok tomu raznovrsno lo{e pona{anje me|u njima. Naro~ito su ~esti uzroci toga te{kog i gnusnog grijeha - me|usobne uvrede, razne spletke, smutnje, preno{enje rije~i, klevete i ogovaranja.

Svi ti postupci sami po sebi te{ki su grijesi i velike mahane sa stanovi{ta islama i islamskog morala. To su grijesi i mahane koje se pri muslimanima ne smiju nalaziti. Ti grijesi su u suprotnosti sa svakim ljudskim moralom i osnovnim pojmovima lijepe uljudnosti i kulture. Uz to, oni uvijek imaju veoma lo{e posljedice u dru{tvenom pogledu, jer remete i uni{tavaju lijepe odnose me|u ljudima i ~esto prouzrokuju sva|u i me|usobnu mr`nju pa mogu dovesti i do tu~e i ubistava me|u njima. Usljed svega toga islam ih sve strogo zabranjuje svojim sljedbenicima. Kur an i hadis jasno i mnogo govore o toj zabrani i o nedoli~nosti tih mahana vjernicima uzvi{enog islama. Kur anske su rije~i: Ne ogovarajte jedni druge (El-Hud`urat, 12) Te{ko svakom onom koji vrije|a i bocka ljude (u o~i ili iza le|a)!

(El-Humeze,1) Ne slijedi onoga koji vrije|a ljude i prenosi rije~i (radi stvaranja sva|e i smutnje)! (El-Kalem,11) Klonite se la`nih rije~i i la`nog svjedo~enja! (El-Had`d`, 30) Me|u mnogobrojnim hadisima o tome spomenimo samo jo{ neke: Ima ljudi koji nekada izgovaraju rije~i, ne misle}i da li su one korisne ili ne, a zbog kojih padaju duboko u vatru.

Znate li {ta je to ogovaranje? ..To je pri~anje o nekom ono {to on ne `eli da se o njemu pri~a . Ako kod doti~nog nema onog {to o njemu govori{, onda si ga oklevetao. (To je jo{ te`i grijeh od ogovaranja).

Poroci

107

Ko ima pri sebi ~etiri odre|ena svojstva taj je potpuni licemjer (munafik), a ko ima jedno od ta ~etiri svojstva taj ima pri sebi dio licemjerstva sve dok doti~no svojstvo ne odbaci od sebe.

Musliman nije sva|alica i siled`ija, koji vrije|a i napada, niti psova~ i onaj koji proklinje, niti prostak i nevaljalac, koji govori nepristojne rije~i, niti grubijan.

Kako su velike i korisne ove pouke! One su zna~ajne za pojedinca i za dru{tvo. Za pojedinca - jer ga u~e da zaista bude plemenit i kulturan u svom postupanju prema ljudima, a za dru{tvo - jer su va`an elemenat me|usobne sloge i mira. Muslimansko dru{tvo, kao i svaki musliman-pojedinac, moraju biti duboko pro`eti i u svom `ivotu rukovo|eni ovim poukama i u njima sadr`anim vrlinama, izbjegavaju}i sve one mahane koje su u njima zabranjene i osu|ene. Tako }e oni posvjedo~iti i dokazati svoj kulturni i moralni karakter i lik, a ujedno otkloniti iz svoje sredine krupne i ~este razloge me|usobne mr`nje, sukoba, pa i ubistava.

Ovdje valja dati jednu kratku napomenu radi pravilnog razumijevanja i pravilnog stava u vezi s gornjim poukama. Naime, svako ogovaranje , preno{enje i prepri~avanje tu|ih mana, zuluma, nasilja, grijeha i poroka nije uvijek i u svakoj prilici grje{no i zabranjeno. Tako je moralno dopu{teno re}i i iznijeti ne~ije mahane, grijehe i poroke, npr. sudu - radi ustanovljenja pravde i radi za{tite svoga ili tu|eg prava. Isto tako, ako neko svojim li~nim mahanama, na bilo koji na~in, nanosi {tetu pojedincima ili dru{tvu, ugro`ava njih ili njihove materijalne ili moralne interese, npr. svojom nesposobno{}u, podlo{}u, potkradanjem, zlonamjerno{}u itd., onda se mogu ugro`eni pojedinci i dru{tvo na odgovaraju}i na~in podsjetiti i opomenuti na {tetnost i opasnost od nosilaca takvih mana. Mo`emo, tako|er, radi pouke mla|ima (npr. da se klone lo{eg dru{tva) upozoravati na ne~ije mahane. Ako neko dobronamjerno pita za osobu s kojom misli uspostaviti brak, mo`e mu se kazati sve o toj osobi, pa i njene mane i slabosti, da bi se osoba, koja tra`i savjet i mi{ljenje, znala ravnati.

No u svakom ovakvom slu~aju mo`e se o nekom re}i samo ono {to je istina; samo stvarnost, ono {to jest, a nikada i ni u kom slu~aju ne smije se ni o kom re}i ono {to nije, {to se pri njemu ne nalazi; ne mo`e se ni o kom la`no govoriti i la`no svjedo~iti. Islam svojim vjernicima strogo zabranjuje svako klevetanje, la`no ogovaranje, pripisivanje neistina ma o kome bilo, pa i svom protivniku i najve}em neprijatelju. Prema svakom musliman i muslimansko dru{tvo moraju biti pravedni, kako nam Kur an jasno isti~e kad ka`e: Neka vas mr`nja prema nekim ljudima ili njihova mr`nja prema vama ne navede da budete nepravedni; - budite uvijek prema i svakom pravedni; to je bli`e pravoj pobo`nosti. (El-Maida, 8) Isto tako, izno{enje, kazivanje ne~ijih mahana, ne smije biti iz li~nih pobuda ili radi nekog li~nog interesa.

Ako su muslimani u rodbinskim vezama ili su susjedi (kom{ije) ili drugovi i prijatelji, onda im je pogotovo zabranjeno (haram) da se me|usobno lo{e pona{aju, da se sva|aju, tuku i

108

Poroci

ubijaju, ili na bilo koji na~in jedni duge uznemiravaju. Lo{e postupanje me|u ro|acima, susjedima i drugovima jo{ je, po islamskom u~enju, mnogo te`i, zapravo dvostruko te`i grijeh, jer oni, u slu~aju sva|e, jedan grijeh ~ine {to se uop}e lo{e pona{aju, a drugi {to poni{tavaju i skrnave me|usobno rodbinstvo, kom{iluk i drugarstvo. Islam, naime, posebno nagla{ava i preporu~uje da se rodbinske, kom{ijske i drugarske veze i odnosi {to bolje i korektnije odr`avaju i da se izbjegava sve {to bi te veze moglo remetiti i pokvariti. To je, bez sumnje, zahtjev i uljudnosti i kulture me|u ljudima. Samo krajnje nekulturni, neodgojeni, divlji ljudi mogu pogaziti sve te veze i pona{ati se neljudski prema svojim bli`njim: ro|akom, susjedom, drugom. Na`alost, kod nas se de{ava da se ba{ ro|aci i kom{ije ~esto zavade, pa i `ivot jedni drugima ugro`avaju, i to obi~no zbog nekih sitnica, zbog nekih dunjalu~kih interesa, kako smo to gore istakli. Kako je to sve ne~ovje~no i od islama daleko! [to su rodbinske i susjedske veze tje{nje i bli`e me|u ljudima, to je islamski imperativ i zahtjev za lijepo pona{anje me|u njima sve ja~i i nagla{eniji. Odnosi izme|u roditelja i njihove djece na prvom su mjestu u tom pogledu, pa onda izme|u ostalih srodnika, prema stupnju bliskosti i srodstva. Koliko se u islamu daje va`nost tim rodbinskim i susjedskim odnosima vidi se i po tome {to se o njima mnogo govori u glavnim izvorima vjere: Kur anu i hadisu. U tim se izvorima daju najsavr{eniji moralni i vjerski propisi i uputstva za prakti~no pona{anje muslimana u svakida{njem `ivotu. Ti propisi i pravila za muslimana trebaju zna~iti zakon njegovog `ivota. Da vidimo samo kao primjer nekoliko takvih islamskih propisa.

Kur an: Tvoj Gospodar Allah zapovijeda da se klanjate samo Njemu i da svojim roditeljima ~inite dobro. Ako jedno od njih, ili oboje, do`ive kod tebe svoju starost, ne reci im nikad ni rije~ negodovanja (neraspolo`enja), ne pona{aj se prema njima grubo, i uvijek im reci lijepu rije~! (El - Isra , 23) Klanjajte se Allahu i ne pripisujte Mu druga! Prema roditeljima pona{ajte se lijepo, i prema rodbini uop}e, te prema sirotim i siroma{nim, prema susjedu bli`em i prema susjedu daljem, kao i prema drugu (En-Nisa, 36) Preporu~ili smo ~ovjeku lijepo opho|enje prema svojim roditeljima (El-Ankebut, 8) Hadisi: Veliki grijesi su: nevjerovanje u Allaha, grubo pona{anje i neposlu{nost prema roditeljima, ubistvo ~ovjeka i krivokletstvo!

Poroci

109

U drugom hadisu, Muhammed, a.s., upozori i zapita jednom prilikom svoje dru{tvo: Pazite, ho}ete li da vam ka`em koji su najve}i grijesi? - {to je ponovio tri puta.

Ho}emo! , reko{e njegovi drugovi.

Na to im on re~e: Nevjerovanje u Allaha, grubost i neposlu{nost prema roditeljima , zatim se podigao i naglasio: Pazite jo{: i krivo svjedo~enje!

Dalje, u hadisu, ka`e Alejhisselam: Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan neka se lijepo pona{a prema svojoj rodbini; ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan, neka govori ono {to je dobro i korisno - ili neka {uti!

U jednom drugom hadisu re~eno je: Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan neka se lijepo i uljudno vlada sa svojim susjedom!

Dobro~instvo (pomo}) rodbini je dvostruko dobro~instvo: pomo} i pa`nja prema bli`njem.

Jednom prilikom, opet, Muhammed, a.s., dva puta ponovi: Kunem se Allahom, da nije pravi vjernik .

Ko, Bo`iji Poslani~e? , upita{e ga ashabi, na {to on odgovori: Onaj ~ovjek, od ~ije zlobe i zla nije po{te|en ni siguran njegov susjed.

U vezi s ovim islamskim pravilom o lijepom pona{anju i poslu{nosti prema roditeljima i svojim bli`njim islamsko u~enje daje jednu va`nu napomenu, koja je sadr`ana u samom Kur anu. Naime, takvi lijepi odnosi i poslu{nost prema roditeljima trebaju se odr`avati u granicama pravilnog i op}emoralnog pona{anja roditelja; pa ako bi roditelji, u tom pogledu pre{li granice, te zahtijevali i tra`ili od svoga djeteta ne{to {to je po vjerskim ili moralnim normama nedopustivo, grje{no i zabranjeno, onda obaveza i pravilo poslu{nosti, u takvim slu~ajevima, prestaju. Zato, ako bi roditelj nagovarao svoje dijete da ~ini grijeh, na primjer, da pije alkohol, ili da mu donosi alkohol, ili da se oda kriminalu, ili da ne vr{i vjerske propise ili patriotske du`nosti, ili uop}e da ne po{tuje svoju vjeru islam - onda, u tim slu~ajevima, odnosno takvim nepravilnim zahtjevima, dijete ne}e slu{ati i ne treba slu{ati roditelja, niti mu se pokoravati. Pogotovo i analogno tome razumije se da i roditelji ne trebaju udovoljiti svome djetetu ako bi ono takve ~ine od njih tra`ilo. Isto islamsko pravilo vrijedi i u pogledu solidarnosti i poslu{nosti prema drugim srodnicima ili prijatejima koji bi od ~ovjeka tra`ili da u~ini ne{to {to je po islamu ili po normalnim i pravednim dru{tvenim zakonima grje{no i nemoralno. U takvim slu~ajevima ne treba biti solidaran ni poslu{an nikom.

O tome se u Kur anu ka`e: A ako te roditelji budu nagovarali i usmjeravali, da Meni (Bogu) pripi{e{ druga ili da ne vjeruje{ u Mene, nemoj im se u tom pokoravati!

(El-Ankebut, 8)

Poroci

111

SADR@AJ PREDGOVOR ........................................................................................................................................ 5 ALKOHOL .................................................................................................................................................. 7 PREDGOVOR PISCA ............................................................................................................................ 9 PRVI DIO - RAZNI PROPISI O ALKOHOLNIM PI]IMA ............................................................... 15 PRVO POGLAVLJE - ZNA^ENJE RIJE^I EL - HAMR ................................................................ 17 PRVO: U JEZIKU ............................................................................................................................ 17 DRUGO: U FIKHU ............................................................................................................................ 18 TRE]E: U HEMIJI ........................................................................................................................... 18 ^ETVRTO: U FARMAKOKINETICI ................................................................................................... 20 DRUGO POGLAVLJE - ALKOHOLNA SU PI]A HARAM, HARAM! ............................................. 21 PRVO: STAV ^ASNOGA KUR ANA NASPRAM ALKOHOLA ........................................................ 21 RIJE^ (FED@TENIBUHU) - KLONITE GA SE SPOMENUTA U KUR ANU .............................................................................................................. 21 DRUGO: STAV ^ISTOG VJEROVJESNI^KOG SUNNETA ............................................................ 27 TRE]E: STAV ASHABA O ZABRANI ALKOHOLA ........................................................................ 30 ^ETVRTO: ID@MA - KONSENZUS .................................................................................................... 31 TRE]E POGLAVLJE - IMA LI U ALKOHOLU KORISTI? ............................................................ 32 NJEGOVA UPOTREBA U MEDICINI I FARMACIJI ..................................................................... 33 UPOTREBA ALKOHOLA U PROIZVODNJI MIRISA I MIRISNIH TVARI .......................................................................................................................... 33 DRUGE UPOTREBE ALKOHOLA .................................................................................................... 33 UPOTREBA ALKOHOLA KAO LIJEKA .......................................................................................... 34 DRUGI DIO - ALKOHOL, ILUZIJE, LA@I ................................................................................................. 35 PRVA TVRDNJA ............................................................................................................................... 37 DRUGA TVRDNJA ............................................................................................................................ 38 TRE]A TVRDNJA ............................................................................................................................. 40 ^ETVRTA TVRDNJA ......................................................................................................................... 49 PETA TVRDNJA ............................................................................................................................... 50 [ESTA TVRDNJA ............................................................................................................................. 54 SEDMA TVRDNJA ............................................................................................................................ 56

112

Poroci

TRE]I DIO - DRU[TVENE I EKONOMSKE [TETE OD ALKOHOLA ................................................. 61 OBIM PROBLEMA ........................................................................................................................... 62 UTJECAJ ALKOHOLA NA EKONOMIJU ........................................................................................ 69 KAKO SE SUPROTSTAVLJAJU PROBLEMU? .............................................................................. 70 ULOGA ALKOHOLA U RASPADU PORODICE ............................................................................. 73 ALKOHOL I PROBLEMI NA POSLU ............................................................................................. 76 ULOGA ALKOHOLA U DE[AVANJU ZLO^INA ............................................................................ 77 ULOGA ALKOHOLA U PORASTU PROCENTA SAOBRA]AJNIH NESRE]A ............................. 79 KOCKA .................................................................................................................................................... 83 UPOTREBA DUHANA ............................................................................................................................. 89 PU[ENJE U MUSLIMANSKOM DRU[TVU I STAV ISLAMA O TOM PITANJU ........................... 90 UBISTVA I SVA\E ................................................................................................................................ 97 KRVNA OSVETA .................................................................................................................................. 105