Vjezbenica by Ivan Tutić

1. ZAOKRUŽI POGREŠNO NAPISANE RIJEČI: čuška, ćelav, kunić, kulenruščić, otoćič, počinak, ražalošćivati, teškoča, ulagač, očujak, ribić, đuveć, vodič, branić, čela, raščlaniti, išćuđavati, čudljiv, ćudoređe, brijači (pridjev), gonič, ćokot, čuprija, mokrača, ćahura, ćičak, plićak 2. UPIŠI IJE / JE / E / I: ops___danje, os___t, b___s, b___sovi, izlet___ti, mr___stilište, gn___zdo, v___st,

v___snik,

izl___tati,

p___vati,

p___tao,

p___vac,

pregor___ti,

pod___ljen, sl___tanje, zas___danje, nam___riti, nam___ravati, nam___štati, s___dište, v___snik, sn___eg, r___čca, r___čica, r___čnik, sl___deći (glagolski prilog

sadašnji),

p___sak,

zv___r,

okr___pa,

br___žuljak,

zapov___d,

zapov___diti, m___h, m___šinica, zamr___ti, t___lešce, l___gati, sl___tati, pob___đivati, isc___liti, l___kovi, br___stovi, b___govi, sn___govi, kol___vka, pripov___tka, v___štica,

proc___na,

t___sto,

oc___niti,

s___no,

izv___šće,

odl___pljivati,

zapov___dnik,

odl___pljen,

v___štac,

zapov___dati,

zapov___đen, pr___nos, zd___la, pov___st, izm___šati, m___šati, um___sno, b___locrven, s___dokos, kostr___t, nakostr___šen, izm___niti, od___l, d___la (genitiv jednine od djelo), d___la (genitiv jednine od dio), pros___d, s___deći (od sjediti), s___deći (od sijedjeti), s___la, s___diti (učiniti što sijedim), srednjov___kovan, v___k, l___k, odm___ravati, c___vovod, c___v, cr___pić, vr___dniji,

sm___šak,

sm___šniji,

podl___gati,

gn___zdašce,

zv___zda,

čov___čuljak, s___vati, obol___vati, od___lo, od___l, usp___ti, usp___vati (postizati), isp___vati (pjesmu), l___vak, zd___la, p___v, pr___vod, zav___t, pr___dlog, zv___zdica, tr___ska, tr___šće, pr___lomiti, pr___lom, ht___o, ht___nje, ht___la, s___lo, mn___nje, mn___m, medv___d, v___tar, v___verica, zas___ći, m___sta (genitiv množine), op___lo, s___čem, s___ci, zas___čen,

pods___ćati, pos___titi, bd___nje, s___o, d___va, d___ver, d___tao, d___tlić, dosp___ti, d___d, licem___r___, protur___čiti, nasl___diti, nasl___đe, v___nčić, por___č___, iznev___riti, kor___nje, kor___n, r___ka, ml___ko, pob___da, por___čje, cv___t, cv___tovi, ocv___će, c___vast, zv___zdast, sl___z, Os___k, R___ka, t___snac, ist___cati (od teći), ist___cati (od istaknuti), dv___ žene, proht___m, sm___m, h___na, jednop___v, hig___na, kolos___k, ogr___v, or___nt, c___nik, c___na, d___ta, d___teta, sm___rno, otr___žnjavati, ždr___be, ždr___bad, sr___da, s___čanj, vr___me, modr___ti (činiti što modrim), modr___ti (postajati modrim), gr___h, gr___šnik, gr___ška, cv___ćarnica, zv___zdarnica, ml___kar, c___lovitost, c___la torta, oc___ni!, oc___njen, osv___tli!, osv___tljen, osv___tljavati, unezv___ren, v___rojatan, upotr___bljiv, upotr___bljen, obav___štavati, obav___stiti, b___gunac, sv___tlucati, m___šana pizza, m___šovita klapa, kor___novi, razr___đivati, razr___đivač, pror___diti, br___stovi, t___k, t___kovi, najrazgov___tniji, pripov___dačica, pripov___danje, b___lokost, sv___t, sv___tina, pop___vka, dvoc___vka, dvòc___vākā, s___lo, dvoc___vki, kòl___vākā, sazr___vati, s___no, zr___ti (gledati), nazr___ti, sazr___vanje, zv___rinjak, kopn___la, kopn___o, ras___k, vid___ti, zavid___ti, uvr___žiti se, uv___z, l___vo, s___no, s___nica, usp___h, l___pši, vr___diti, l___vak (čovjek koji piše lijevom rukom), zastar___vati, krivov___rac, v___ronauk,

sas___ći,

nev___rnik,

v___rovnik,

Os___čanin,

R___čanin,

zapov___dni, nam___štaj, nam___riti se, saborsko zas___danje, s___dnica, v___kovit, sm___rna, živ___o, živ___ti, prol___ti, prol___vanje 3. ZAOKRUŽI POGREŠNO NAPISANO (ali PAZI!!!): džon, đez, đezva, džokej, džersej, đip, džez, đipnuti, đakon, Dživo, džakovački, đunka, đakovaćki, svjedođba, džungla, lodža, oštrokonđa, kandže, đem, džins,

burekdžinica, hodža, đikan, Madžar, pobijeđen, dženet, đambo-džet, džambo plakat, naslijedže, đem, đak (vreća), džak (učenik), feređa, Kilimandžaro, Đakovčanin, razrjeđivanje, razrijeđivač, uređivać, džepni, džombat, pendžer, beznađe, nađen, džilit, đogirati, džentlmen, đenaza, đul (ruža), džul (mjerna jedinica za rad), đumbir, džavao, Dženovljanin, Đerzelez Alija, đače, Đuro, Đurđica, džetset, đubre, đuboks, đudo, Đore Držić, džumbus, đukela (pas), unaprijedžen, postiđen, đabe (gratis), đurđic (cvijet), đulabije, uđite, narudžba, prijeđen, đelozija (ljubomora), džigerica 4. ZAOKRUŽI POGREŠNO NAPISANO: Maharađa, iskupiti, izkati, novinarist, odcijepiti, odcijepljenje, iztresti, tresnja, čovjećuljak, jahaće ćizme, smiješan majmunčić, odsijecati, otsjeći, podleći, podljegati, svjedočba, burekdžinica, čevap, sendvić, đuveć, čištoća, čišći, razčupan, oštečen, ošteta, gospodština, hrvaština, diametar, vidila, osramočen, promočiti, mokraća, izmućen, izmućkati, vjerovatno, odslušati, odapjeti, pjevati, pripijev, uspijeh, uručbeni, udžbenik, preddvorski, najjači, raspametiti, razabrati, ražrušiti, bješniji, ižljubiti, sljubljen, tjesniji, smiješniji, vijesnik, nagrađen, odcjepljenje, cijepljenje, cijepivo, zapjevati, pjevac, smijerna, izmjeriti, mjerna jedinica, ražčupati, gušči, gušče (mlado od guske), gušča smjesa, nuzzarada, aoristni, stoput, jedanput, štogod čujem – zapamtim, mirnoča, predturski, poddijalektni, indentičan, srenjeeuropski, Poljski, htjeo, željeo, željelo, željela, živio, živjelo, suuživljen, uzvračati, uzprkos, uz prkos, usavršiti, uzzibati, zasijesti, sjeći, poskoći, poćni, početak, doćekati, doček, potpomoći, podsmjehivati se, poddržati, poddržavni, podjarmljivati, džem, đemper, spavačica (odjeća za spavanje), spavačica (žena), piđama, džins, slijedeći film u kinima, konsistentan, konservativan, higiena, dijametar, pietet, podijela, polu mjesec, mjesećariti,

jedrilićarstvo, Jedrilica Sivo More, tamijan, taman, oficijelan, aktuelan, ofanziva, poddržati, pozpješiti, pješak, ispiješačiti, ušćuvati, ušćahuren, čepić, čekič, čavlić, gonič, vodič, ribić, agitacioni 5. ISPRAVI VELIKO I MALO SLOVO: Filozofski Fakultet u Zagrebu, Društvo Hrvatskih književnika, šibenska molitva (djelo), Bik koji sjedi, Bik Koji Sijedi, Bik Koji Sjedi, dvor kralja artura, ministarstvo znanosti i tehnologije, županijsko povjerenstvo za dodjelu stipendija studentima sveučilišta u Zagrebu, zagrebačka koncertna dvorana Vatroslav Lisinski, klinci s ribnjaka, društvo mrtvih pjesnika (film), društvo za zaštitu životinja, ured predsjednika republike, republika Hrvatska, Sjedinjene američke države, Južna Amerika, zapadna Europa, daleki istok, Crni Kontinent, Zemlja izlazećeg sunca (Japan), Hrvatska Stranka Prava, povjerenstvo Splitskodalmatinske Županije za doček predsjednika republike slovenije, uskrsni običaji, Svi Sveti, Sveta Tri Kralja, Kaštel stari, Vela luka, velebitska bura, senjski uskoci, Hrvatska zastava, hrvatski Narodni preporod, Narodne novine, Županija Zagrebačka, sveučilište u Splitu, splitska metropolija, glavni grad osječkobaranjske županije, Don Ćiro Katić, fra Mladen Jović, molitka Suprotiva Turkom, Trg hrvatskih velikana, ulica Svete braće ćirila i metoda, aleja Hrvatskih glagoljaša, Hrvatski prvotisak misal po Zakonu Rimskoga dvora, Hrvatsko Narodno kazalište, ekspresionizam, Ilirac, zapovjednik zbora narodne garde, oružane snage republike Hrvatske, crkva svetog Marka, sveti Ivan Krstitelj, sveti stjepan mučenik, Obala bjelokosti, Papua nova Gvinneja, Ognjena Zemlja, Alpe, Katarina Velika, Društvo slijepih osoba republike Hrvatske, hrvatska radiotelevizija, putnički brod kraljica mira, industrijska zona splitske makroregije, Slobodna Dalmacija, Forum, emisija Nedjeljom u Dva, Dugi Otok, Kopačevski

Rit, vožnja sljemenom, planinski lanac Dinarida, Veliki Medvjed, Bjeloglavi Sup, Korčula, moreška, Sinjska alka, alkar, alkar Alaj-Čauš, čudotvorna gospa sinjska, crkva gospe od Otoka, Marija bistrica, Karlovčanin, Karlo veliki, Pipin mali, Karlo ćelavi, ćelavi djed Mirko, Stvoritelj bog, Isus Krist Pomazanik, čista srijeda ili pepelnica, Starigrad, Stari grad na Hvaru, Ivan Bunić-Vučić, Petar Hektorović, Gospa međugorska, baobab, čudnovati kljunaš, sredozemna medvjedica, Čovječja ribica, tajnik ujedinjenih naroda, Klub studenata filozofskog fakulteta, član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Akademik Ivan Supek, Krapinske Toplice (ime toplica), Sveti Petar U Šumi, Amerikanac, azijac, afrikanac, Crno More, Modro jezero, Staro Petrovo selo, granični prijelazi Pasjak i rupa, glavna tržnica u Zagrebu, trešnjevka, Zagrebački električni tramvaj, zagrebački električni tramvaj br.17, Zrinjevac, kula lotršćak, Marija Jurić Zagorka, Novi Zagreb, balkanski poluotok, rijeka Cetina, peručko jezero, Perućko jezero, Peruća, dekret nadbiskupijskoga duhovnog stola u Zagrebu, okružni sud u Zagrebu, hrvatska Pošta, Deklaracija o Nazivu i Položaju Hrvatskog književnog jezika, Institut za jezikoslovlje, I. slavistički kongres, praška lingvistička škola, međunarodni dan borbe protiv raka dojke, prvi april, Dan antifašističke borbe, Zagrebački lingvistički Krug, Krugovaši, matoševci, Ivan-Goran Kovačić, Ivana BrlićMažuranić, Ivan pl. Zajc, zubna pasta Plidenta, pokuplje, pounje, zagorje, Hrvatsko zagorje, Ravni Kotari, predsjednik Matice hrvatske profesor doktor Josip Bratulić iz svetog Petra u šumi, Velika Britanija, šekspirovci, šekspirski sonet, Shakespearov 3. sonet, Papa Ivan Pavao Drugi, Papa Hadrijan Prvi primio je Svetu Braću u Rimu, Papin posjet Hrvatskoj, dalaj-lama, Osama bin laden, seljačka buna, Francuska revolucija, Kantovci, franjevci, Deklaracija nezavisnosti, Dan Nezavisnosti, Tjelovo, blažena djevica Marija, Petrarcina djevica Laura,

grčka povijest, povijest Grčke i Rima, Malo misto (serija na TV-u), blagdan svetog Dujma, šibenska katedrala, Mliječna staza, kumova slama, Tvornica parnih kotlova, družba isusova, benediktinski samostan u rižinicama kraj Solina kojeg je darovao knez Trpimir 6. PODCRTAJ I ODREDI PADEŽE: Sjedio je u bakinu krilu misleći na prijatelja iz susjedstva što mu je dao žuti autić kao igračku. Gledali su kroz prozor nadolazeće proljeće pitajući se što se dogodilo sa zimom koja je tako bijesno remetila mir i blagostanje malog sela u Dalmatinskoj zagori. Ostalo je još nekoliko ugaraka na ognjištu no nema kruha ni vina. Vinogradi su opustjeli i svi su nekamo otišli ne ostavljajući ni traga. Što se dogodilo tebi, maleni dječače, koji si vrludao poljima i šumama u potrazi za kakvim čudnovatim igračkama? Meni usprkos tražio si nemoguće, a ja sam se zarekao da ću ti odoljeti kao što uporni jablan odolijeva olujama i munjama s mora pjevajući tišinu. 7. PODCRTAJ I ODREDI GLAGOLSKE OBLIKE: Slušajući majku kako se žali na veliku glavobolju koja je bijaše uhvatila negdje oko podneva. Ušavši u dnevnu sobu, brat ju je pogledao iščuđavajući se i spotičući se o kućne papuče koje bijah ostavila da miruju i stvaraju nered svojom nepotrebnom prisutnošću. - Odlazi od mene, nakazo! – viknula je majka i ostala stajati na mjestu. Brat i ja se smijasmo, a onda nasta tajac. Odnekud se pojavi sjena sumnje da će doći trenutak kad ćemo svi plakati, a kako se činilo, to bi se trebaloo ubrzo dogoditi. I kao iz bajke, zazvoni telefon kao zmaj koji riga vatru i najavi katastrofu. Što bude, bit će. Ako budemo ostali mirni, možda sve na kraju bude dobro. Zapomaganje je zabranjeno...

8. STAVI DIJAKRITIČKE ZNAKOVE

GDJE JE POTREBNO:

pogaca, carapa, cepic, ilovaca, cicak, pocinak, nocenje, polnocka, isjecak, cekanje, cahura, cizma, covjek, necu, cudoređe, cudljiv, cesma, ocnjak, jedrilicar, ucinak, pecenjarnica, cevap, sendvic, kolac, cilim, caj, cajanka, bice, bic, gonic, plicina, plicak, povecerje, cistoca, tricarija, djecacic, kucanski, pokucariti, cevabdžinica, starcic, cilimcic, cuška, telecak, grmicak, sobicak, momcic, cudo, cudnovato, proljece, uskrsnuce, sestricna, naocale, hlace, gacice, ploca, placa, placenik, plac, kljuc, zakljucak, kljucanica, kljucati, plecak, poklic, zaucak, tucak, veljaca, cetvrtak, rucnik, Ciro, kovac, pocetak, sljepic, podsjecanje, osjecaj, mucak, mucke, Ceh, Slovacka, pruce, zece, srtice, mace, pace, zece, ptice, majcin, klikce, olovcica, junace, momce, rijec, sljepoca, sljepoocnice, bljedoca, skupoca, savijaca, pice, stecak, Camil, Ciril, Cedo, cedo, carapa, posjecen (od posjetiti), posjecen (od posjeći), sijecem, zasjeci, baldacak, đuvec, Boris Mihaljevic (Hrvat), Boris Mihaljevic (Rus),

kci, zapecak, slicnost, kolicnik, strucak, placajuci,

uscuvajuci, cistiji, sirocici, zamcica, Suncana, Nives Opacic, citanje, plocnik, cađa, krmaca, krcmar, grc, Gric, prištic, slatkoca, radošcu, slabošcu, rašcupanost, racvast, cvorište, igracka, sobicak, plamicak, puc, lastavicin, hotimican, cakavština, kopac, svjedociti, orašcic, cetvrti, otocje, jednacenje, šcepati, obrašcic, ružicnjak, gnjeciti, pcelinje sace, coravost, zgrce (od zgrtati), zgrci se (od zgrčiti se), cuvar, kocija, bosancica, prouciti, stilisticki, Bašcanska ploca, Poljicki statut, priopciti, Splicanin, žabokrecina, znacenje, meci u zdjelu, macak, vreca, izvuce (3.l.jd.), tuci, racun, hukcem (huktati), hucem (hukati), klice (3.l.jd. od klicati), klikce (3.l.jd. od kliktati), pricvršcujuci, napacenost, crtacev, crtacicin, domacicin, crtaci pribor, pecnica, pecen, pecem, cimbenik, trcati, suncanica, logicki, Cajkovski, recenica, bocica, corsokak, buducnošcu, cucati, poduzece, poskocnica, 7

pišcev, išceznuti, cistacicin, cacin, cuvarkuca, cvarkaca, coravcev, coravcev, cuteci, celo, cu (aorist 2.,3.l.jd.gl. čuti), zatocen, cvijece, docekan, vojnice, harac, korbac, pilic, svice (3.l.jd. od svitati), nosac, mlacnost, kukce, suce

9. OZNAČI ZAREZE NA POTREBNA MJESTA: „Jesi li čula Fanny zvijezde kako pjevaju?“ „Oh Bože Bože moj kako si lijepa Fanny!“ On ne vidi ništa ali osjeća oči dva oka dva topla oka. Donijela si mi kako veli naša drevna pjesma sunca u njedrima a u rukama sjajne mjesečine. Najznačajnija softverska kuća na svijetu Microsoft traži traži programere za nove kompjutorske igre. Čim cvjetovi počnu venuti treba ih lagano odstraniti. Mislio sam budući da se to već dogodilo da ćeš zakasniti i ovaj put ali mi nije ni nakraj pameti bilo da nećeš doći inače se ni sam ne bih pojavio no opet kad bolje razmislim pitao bih se jesam li pogriješio.

10. ISPRAVI SVE POGREŠKE: Ako ćete iskreno govoriti, neznam koliko dugo pjevam u Zboru Palma ali bi se usudjeo reći da moja kariera traje već oko desetak godina. Često puta navratim u obližnji kafič zbog razonode i druženja sa kolegama. Nasuprot mene postoje ćlanovi zbora koji tamo idu radi društvene prisile, vjerovatno žele ostat u dobrim odnosima s svima. Pošto sam društven i komunikativan ne volim se odvajat, kroz druženje se sklapaju prijateljstva. Neki uvjek nestanu na trenutak a neki ne stanu govoriti kao da će im vrijeme izmaknut. Pitati ću ih što misle od naddržavnim pitanjima, dobro je znati javno mnijenje jer i moje htjenje ovisi od njega...

11. NAPIŠI KRATICE ZA SLJEDEĆE RIJEČI: Fratar

Gospodin

Rimokatolički

Diplomirani inženjer

Staroslavenski

I slično

Dekagram

Jednina

Tako zvani

Stranica

Kilogram

Republika Hrvatska

Metar

Nominativ množine

Na primjer

Ove godine

Litra

Mjesto pečata

Točka

Matica hrvatska

Forum

Diplomirani ekonomist

Školska godina

Prevedeno

Jezik

Voltmetar

Doktor znanosti

Engleski

Gospođa

Članak

Magistar znanosti

Svezak

Hrvatska radiotelevizija

12. RASTAVI GDJE JE POTREBNO: Nedostojan,

fotomontaža,

akamoli,

neznam,

čijigod,

sjesti

nakraj postelje, tkogod (itko), ičiji, neimao, tko god (svatko), autocesta, uoči Duhova, jeli, preobilje, trest će, nijeli, uzate, podno

brda,

nemam,

videoklub,

bogzna

kakav,

samnom,

fotoefekt, najednom nestati, nauči napamet, krozanj, posrijedi, pasti napamet, Što god kaže, slaže., kinopretplata, kojiput, ustati zarana, Dođi smjesta!, ponj, nalijevo, doduše, dvadesettri osmine, minisuknja, kinopredstava, ne vidjevši, supermoderan, biločiji,

ponajčešće,

Daj

štogod

jesti.,

tkomudrago,

nestajući, dvadesetprvi, stoput, nevideći 13. ISPRAVI POGREŠNO NAPISANO: Diametar Athezija Kamion Kvocient Apsorbcija Diafragma Higiena Rakijin Muhati se Dijaliza Promičbeni Orhidea Predijo Pothranjen Vijavica Azijski Triumvirat Žiria (genitiv jednine)

Misionar Celziev Mariev Kvalifikacia Bolesna Dijapozitiv Azbesni Konzervas Proekcija Protesni Podcijenjen Protuavijonski Aorisni Efialtski Vijolončeko Patriah Turnea Rđav Disputacija Koristan Vijenac Piun Ekstrateriotrialan Protuha Prjestolnica

Dijeta Smijon Diakronija Plejada Vijola Operacia Patriot dioba

14. VJEŽBA KOMPARACIJE PRIDJEVA:

Dobar

_______________

________________

______________

krepči

najkrepči

zao

_______________

________________

lijep

_______________

________________

______________

gipkiji

najgipkiji

mek

_______________

________________

jadan

_______________

________________

lak

_______________

________________

______________

_______________

najpjeskovitiji

bregovit

_______________

________________

______________

smjerniji

najsmjerniji

______________

topliji

najtopliji

vrijedan

_______________

________________

nagao

_______________

________________

trijezan

_______________

________________

visok

_______________

________________

gladan

_______________

________________

15. IMENUJ GLASOVNE PROMJENE PAZEĆI NA REDOSLIJED: Odreska (genitiv jednine) Kosidba Kazališni Pomičan Radošću Otud Ražalošćen Iščeprkati Uščuvati Razljućen Pomirdba Oraščić Lišće Ižvakati Šezdeset Otpušten Engleski Bežičan Trbuščić Raščetvoriti

Grmlje Odzdraviti Ovlašćenost Ražariti Budućnošću Uskrsnuće Bolesna Ispaćen Buregdžinica Stambeni Pruće Dršćući Besraman suče

16. U SLJEDEĆEM TEKSTU OZNAČI SVE VRSTE RIJEČI I ODREDI IM SVE PRIPADAJUĆE KATEGORIJE (LICE, BROJ, ROD, PADEŽ, VRIJEME):

U svom starom kaputu poderanih rukava krenuo je na put bez želje za povratkom

razmišljajući o prošlosti svoga života. Ni za koga ne mareći, osmijeh mu je

osvanuo na licu. Prolazeći kroz vlastiti život kao šugava mačka baz dlaka,

napokon je samostalno odlučio što će sa sobom. Svečano je dočekao trenutak

vlastite slobode ne rekavši nikome ni riječi. Osjećao ju je svim svojim bićem i bio

je neopisivo sretan.

17. IZ PRETHODNOG TEKSTA ISPIŠI: a) sve prijelazne glagole:

b) riječi u kojima su se dogodile glasovne promjene:

c) prijedloge koji otvaraju mjesto lokativu:

d) sve enklitike:

e) sve proklitike:

18. NAGLASCIMA I DUŽINAMA OZNAČI SLJEDEĆE RIJEČI: posao, igra mačke i miša, sreća, odlazim u grad, palim, knjiga puna pjesama, veliki protivnik, zov, asistent, smješniji, sraz, područje, divan (imenica), kočija, kolač, divan (pridjev), kroatist, čokolada, nož, doručak, otrijezniti, kukuruz, kvocjent, poraz, tišina, govornik, poplava, gomila, kolijevaka, vosak, nasljednik, ključ, ručka (N jd), misao, ručka (od ručak), ručak, mir, na milost i nemilost, Zagreb, Sjedio je na travi i grickao slane štapiće., sveučilište

19. KRATICAMA (NS, DV, SVR) OZNAČI OVE GLAGOLE: Večerati Vidjeti Zapjevati Gledati Kositi Prepoznati Telefonirati Čuti Zapomagati Servirati Pomoći Objedovati Učiti Ljenčariti Zaspati Zasuti Fotografirati Snimati Smješkati se Ludovati Parkirati Doručkovati Zaigrati Igrati se

Plesati Padati Slagati Marširati Pasti Propadati Psovati Opsovati

20. OZNAČI T / N TOČNE ODNOSNO NETOČNE TVRDNJE: 1. „materinji jezik“ je točna sintagma 2. „hrvatski“ je odnosan pridjev 3. posvojni pridjev od Tomislav je Tomislavov 4. negacija ne je proklitika 5. hrvatski jezik ima 4 naglaska 6. na zadnjem slogu mogu stajati uzlazni naglasci 7. veznik pošto je isključivo vremenski veznik 8. suprotne se rečenice odvajaju zarezom 9. nominativ i genitiv su kosi padeži 10. N i L jedini uza se nemaju prijedlog 11. tvorba svršenih glagola od nesvršenih je imperfektivizacija 12. prislonjenice mogu biti naglašene 13. veznici imaju samo silazne naglaske 14. G mn. od breskva je breskvi 15. sibilarizacija se provodi u nekim vlastitim imenima

16. epentetsko se l umeće između bj, mj, pj, vj 17. čestice se još zovu i riječice 18. čuti i vidjeti su svršeni glagoli 19. tranzitivni glagoli uza se imaju imenicu u akuzativu 20. prvo lice jednine glagola zaspati je zaspem 21. glagloski pridjev sadašnji glagola htjeti je htijući 22. glagloski pridjev sadašnji glagola biti je budući 23. u hrvatskom jeziku 2 glagola imaju u nominativu jednine morfem –u 24. neki se prilozi mogu komparirati 25. drugi naziv za konjugaciju je sklonidba 26. enklitike se prislanjaju naglašenim riječima 27. Velika Mlaka je hidronim 28. naglasak može promijeniti značenje riječi 29. na srednjem slogu uvijek stoje uzlazni naglasci 30. enklitike ne mogu postati naglašene riječi 31. riječ „nálik“ je prilog 32. brojevi nemaju kategoriju broja 33. u komparativu –ije uvijek prelazi u –je 34. čelni naglasak je morfološki uvjetovan sliazni naglasak 35. od glasa c može se dobiti i č i ć 36. dativ jednine imenice juha glasi juhi i jusi 37. imenice se dijele na 4 vrste 38. deklinacija je sinonim za sprezanje 39. sâm je zamjenički pridjev 40. „dvojica“ je brojevna imenica

41. svo je neodređena zamjenica 42. „dvoje“ znači muško i muško 43. broj „pet“ se deklinira po a-deklinaciji 44. desetak je brojevni prilog 45. velikim se početnim slovom nikad ne pišu veznici 46. akuzativ jednine imenice mati je mater 47. akuzativ jednine imenice kći je kćerku 48. „radi“ je isključivo namjerni veznik 49. glagolski pridjevi trpni se ne sklanjaju 50. gubljenje suglasnika = ispadanje 51. unutar korjena riječi može se promjeniti vokal 52. auto, audio, foto, video, kino su predmeci 53. pojam foto-klub je ispravno napisan

21. NAPIŠI TRAŽENE OBLIKE: Imperfekt glaglola peći 1. lice jednine Instrumental jednine imenice radost Prezent glagola zaspati 1. lice jednine Vokativ jednine imenice plašt Genitiv množine imenice smokva Svršeni prezent glagola biti 1. lice jednine Vokativ jednine imenice škrtac Genitiv množine imenice klupko Glagolska imenica glagola sazrijeti Zbirna imenica zvijer

Glagolski pridjev trpni glagola donijeti Glagolski pridjev trpni glagola gniječiti Odnosni pridjev imenice domorodac Žena čija je struka pedagogija Žena koja liči kuću Genitiv množine imenice ronilac Koji je bijele puti

22. OZNAČI LOKATIVE U SLJEDEĆOJ REČENICI: Budući da je rečenični naglasak uvijek na komponenti koja pripada obavijesnomu predikatu, pri takvu je redoslijedu komponenata rečenični naglasak na prvoj komponenti, tj na početku rečenice. (J. Silić)

23. OZNAČI PADEŽE SVIM DEKLINABILNIM RIJEČIMA: Složene rečenice imaju sličnu melodiju: prvi im dio karakterizira melodiju nezavršne sintagme (uzlaznu), a drugi melodiju završne sintagme (silaznu). Prvi je dio od drugoga odvojen izrazitom sintagmetskom pauzom. (J. Silić)

24. U KOJIM SLUČAJEVIMA PRIJEDLOG s DOBIVA NAVEZAK –a?

25. ZAOKRUŽI SVE NEPROMJENLJIVE RIJEČI: Ima međutim i glasovnih lanaca koji se podudaraju u odsječcima, ali se ne podudaraju u naglascima. I njih smatramo dvama različnim glasovnim lancima, odnosno dvjema različnim riječima. (J. Silić)

26. STAVI ZAREZE GDJE JE POTREBNO I ZAOKRUŽI RIJEČI KOJE SE TREBAJU PISATI VELIKIM POČETNIM SLOVOM: hrvati su krajem devetoga stoljeća od učenika svete braće ćirila i metoda koji su nakon što su protjerani iz moravske došli u hrvatsku dobili biblijske tekstove pisane staroslavenskim jezikom i glagoljicom. s vremenom su staroslavenski jezik prilagodili svomu jeziku pa je tako nastao staroslavenski jezik hrvatske redakcije tj. staroslavenski jezik s elementima hrvatskoga jezika. u dvanaestome stoljeću je jedan dio hrvata pretežito na jugu hrvatske te u bosni i hercegovini počeo rabiti poseban tip ćirilice koji se naziva bosanicom ili bosančicom. tim su pismom napisane povaljska listina, poljički statut, dubrovački zbornik libro od mnozijeh razloga te brojne rasprave i knjige. (J. Silić)

27. STAVI NAGLASKE: Kovrča Dalmatinac Zlo Metvica Pobjeda Posao Naprava Zahvaljivati Šećer Predujam

Mandarinka Konj Škorpion Život Voda Ideja Kalaž More Dosjetka Top Zora

28. ISPRAVITE GRAMATIČKE I PRAVOPISNE POGREŠKE: Kad je pedesetih godina matica srpska pokrenula opet pitanje unifikacije jezika Hrvatima je bilo bijelodano jasno da se opet želi oživjeti ideja integralnog Jugoslavenstva. Namjerno spriječavanje izdavanja lingvističkih dijela među kojima i kapitalnih kao naprimjer etimološkog riječnika hrvatskog ili srpskog jezika prof. Petar Skoka pa rječnika hrvatskih književnika od 1936. – 1941. J. Benešića upućivalo je na zaključak da se sa svim silama želi hrvatska lingvistika spriječavati u nastojanjima glede proučavanja hrvatskog jezika. Unatoč toga pokušavajući na svaki način iziči iz nezavidnog položaja i oduprti se uticajima nametanim s istoka hrvatski lingvisti u veljaći 1950. g. osnivaju hrvatsko Filološko društvo čija je osnovna namjena zaštita i promičba hrvatskog jezika. Osnivači društva i ne samo oni koji su u tome neposredno sudjelovali itekako su bili svjesni da su sa tim činom izazvali moćnog protivnika. Časopis kojeg je na

poticaj prof. Jonka pokrenulo društvo nazvan je prema predlogu A. Barca Jezik – časopis za kulturu hrvatskog književnog jezika. Časopis je pokrenut zbog njegovanja hrvatskog književnog jezika. Časopis je pokrenut zbog njegovanja hrvatskog književnog jezika njegove standardizacije i suvremenog ocijnjivanja jezičnih vrjednota. Zadaća dvije sekcije društva gramatičke i pravopisne bila je skorija izrada znanstvenog pravopisa i gramatike hrvatskog književnog jezika.

29. A) IZ TEKSTA ISPIŠI SVE GLAGLOSKE OBLIKE I NJIHOVE KATEGORIJE: Baš odlučih da ću se vratiti iz agencije, kad opazim nju – Helenu! Kola se jedva bijahu micala, a ona namještaše koprenu. Zamijetivši me, kola pojuriše, a ja trčah za njima da ih ne bih izgubio iz vida. U bijesnom sam se trčanju spotakao, malo te me nisu pogazile kočije. Padoh satrven, čupajući kosu. Ne bi li me bili sazbudili, odvedoše me u komesarijat, gdje ubrzo dođoh k svijesti.

B) ZAOKRUŽI TOČNO NAPISANE DATUME: a.

U Zagrebu, 15. srpnja 2003.

b. U Zagrebu 15. srpnja 2003. c.

Zagreb 15. srpnja 2003.

d. Zagreb, 15. srpnja 2003 e.

Zagreb, 15. srpnja 2003.

30. ODREDI PADEŽE: Nema laganog teksta akademika Katičića, ali kada ga pročitamo, nema jasnijeg bez obzira slagali se s njim ili ne – rekao je tajnik Akademije Milan Moguš u četvrtak navečer kada je intelektualnu elitu grada okupio izniman događaj: promocija dugo najavljivane Katičićeve knjige. Iako mu se knjiga, što ju je lani izdao splitski Književni krug, već našla na prošlogodišnjoj „Knjizi Mediterana“, mnogo je bilo onih koji su željeli odati počast autoru filoloških studija o najranijem našem srednjovjekovlju.

31. NAPIŠI POSTUPAK I NAVEDI GLASOVNE PROMJENE: Raširiti

Liječniče

Milosrđe

Potpuno

32. ISPIŠI GLASOVNE PROMJENE KOJE NISU PROVEDENE: Kadšto

Najjadniji

Poddijalekt

Crvenperka

Podcrtati

33. NAPIŠI GENITIV JEDNINE SLJEDEĆIH IMENICA: Tom Cruise Charles Baudelaire Ruža Pospiš – Baldani Rio de Janerio Dugo Selo Nives Opačić Bruce Lee Marija Jurić – Zagorka Francesco Petrarca Mao Ce Tung Dante Alighieri Emily Dickenson Salvadore Dali Nicole Kidman Greta Garbo

Kaštel Lukšić Washington DC

34. OZNAČI NAGLASCIMA I DUŽINAMA: Taj čas, kao sama od sebe, otvorila su se vrata.

35. IMENUJ GLASOVNE POMJENE: takav – takvi  sav – svi  zreo – zreli  mom – mome – momu  zec – zeče  klupko  jaruzi  proljeće  svišče  bombon  pothraniti 

36. NAPIŠI ZNAČENJE RIJEČI: Grad s dvije crtice na a Kupiti s dvije crtice na u Luk s polukrugom prema dolje na u

Jela s jednom crticom (/) na e

37. OBILJEŽI NAGLASCIMA I DUŽINAMA REČENICU: Stotinjak crkava u Hrvatskoj nije kulturno zaštićeno.

38. NAPIŠI ODNOSNE PRIDJEVE ZA RIJEČI: New York Marija Bistrica Starigrad Stari Grad München Shakespeare Baudelaire

39. DOPUNI REČENICE:

b) _________________ imaju nastavci G mn imenica svih rodova, G jd imenica _________________ roda na –a i _______________ oblici pridjeva. c) Druga palatalizacija ili _________________ provodi se kod glasova ___ ___ ___ (velari ili _____________) pri čemu ispred vokala ___ prelaze u sibilante ___ ___ ___. d) Jotacija je glasovna promjena uvjetovana glasom ___. e) U sklonidbi polusloženica sklanja se samo ___________ dio polusloženice. f) Imenice ž.r. u N jd završavaju na morfeme ____ i ____. g) ____________ ili imena stanovnika određenog kraja pišemo ___________ početnim slovom, a odnosne pridjeve izvedene od naseljena mjesta ili _____________ pišemo _____________ početnim slovom. h) _____ ( ), ______, ______, ________ isključivo su prijedlozi koji idu uz dativ. Uz lokativ idu prijedlozi _____, _____, ______, ______, ____, _______.

i) Na prvom slogu u višesložnoj riječi mogu stajati ___________ naglasci, ali na srednjem slogu mogu stajati samo ______________. Naglasak na može stajati na ______________ slogu u riječi osim u ________________ ili ______________ (drugi naziv). Proklitike ili ____________________ mogu postati naglašene kada se nađu pred __________________ ili _________________ (drugi naziv). U tom se slučaju

prebacuju

samo

______________

naglasci,

dakle

________________ i _________________. Naglasak može imati ________________ ulogu poput fonema u riječima pôst – kôst – môst.

40. PODCRTAJ DEKLINABILNE RIJEČI I ODREDI IM PADEŽE: Svađali smo se oko toga tko će što napraviti. Upala mi je u oko bratova podmukla ideja da izbjegne svoje dužnosti. Muvao se uokolo i držao se poput nevina djetešca misleći da ga moje iskusno uho neće čuti ako i promakne oku. Nasuprot njemu sestra se ponašala prirpdno otkrivajući prirodno stanje stvari, k tomu se malo kako je drvce koje smo prije nekoliko tjedana posadili još uvijek malo iako je i danas sunčano vrijeme. Na stoliću u njezinoj sobi raslo je u tišini unatoč njenim neprestanim cviljenjima da joj ništa ne ide od ruke. Kako se ne smijati tomu? Postala sam sita, a kako kaže stara poslovica „Sit gladnu ne vjeruje“, nisam više lako podnosila njenu nepodnošljivu lakoću postojanja (nadam se da mi cijenjeni gospodin Kundera neće zamjeriti na posuđenoj znakovitoj sintagmi). Oboje sam prisilila da se bace na posao prijeteći im strašnim sankcijama koje bi ih dočekale kad bih se tužila majci na njihovo ponašanje. U novoj sam majici ležala na kauču gledajući fantastični dvojac kako trčkara po kući i skuplja smeće, pere

suđe, briše prašinu s namještaja. Zaboljela me glava od čestog provjeravanja kako teče rad, za to bi mi trebala još barem dvojica vrijednih radnika. Odlučila sam upaliti kompjutor i zaigrati koju igricu ne bih li se zabavila. U tetrisu mi nema ravna, držim najveće rekorde, ravne najvećima. Ipak sam s police dohvatila gramatiku i počela učiti za jezične vježbe da ne padnem na ispitu u svibnju....  41. PODCRTAJ POGREŠNO NAPISANO: ekonomiskinja,

potlačen,

drozi,

raznježnjen,

telećak,

ukročen,

vjerovatnost, auto – cesta, zaprječen, potencijelan, Sredozemni, smišan, ofenzivan, pretstavnik, poruzi, vojvotkinja, naddržavni, gospoština, sin Božji Isus Krist, srbština, omećka, kolaćić, pogodci, podtajnik, baci (D im jd.), Sredozemlje, knjižki, poljubčić, stjenje, uzčuvan, čilimčić, stiješnjen, na Aljaski, ćudoređe, u Rijeki, jedamput, ćudljiv, u Ameriki, bonbastičan, čudnovat, u Liki, restauracia, ćorav, izvanbračni, tetrjeb, ćosav, do istrebljenja, istrjebiti, ćupav

42. NAPIŠI SVE GLAGOLSKE OBLIKE GLAGOLA SJEĆI:

43. NAVEDI

SLUČAJEVE

KOD

KOJIH

PROVODI

SIBILARIZACIJA:

44. NAVEDI SVE SLUČAJEVE KRAĆENJA GLASA JATA:

45. NABROJI SVE DEKLINABILNE RIJEČI:

46. KOJA SE GLASOVNA PROMJENA DOGODILA U OBLIKU PIŠEM, A KOJA U PEČEM?

47. NAVEDI SVE RAZLIKE IZMEĐU RIJEČI IGRAČI I IGRAĆI:

48. IZBACI ULJEZA:

patka, toÄ?ka, majka, kvoÄ?ka, baka

49. DEKLINIRAJ IMENICU SPASILAC U JEDNINI I MNOŽINI PAZEĆI NA VOKALIZACIJU I ZAMJENU L SA O:

50. ZAOKRUŽI T / N OVISNO O TOČNOJ / NETOČNOJ TVRDNJI:

 „pljesniv“ je izveden od imenice plijesan.

 dativ jednine imenice bitka je bitki, bici, bitci.

 imenica vrata pripada imenicama pluralia tantum.

 genitiv jednine imena Bruno je Brune.

 posvojni pridjev imenice maca je macin.

 komparativ pridjeva krepak je krepči i krepkiji.

 genitiv jednine kratice HDZ je HDZa.

 blag > blaži => promjena je palatalizacija.

 posvojni pridjev imena Danica je Danicin / Daničin. T

 instrumental jednine imenice Gandi je Gandijem.

 grub > grubiji je pravilno komparirano.

 imena pripadnika naroda na –ez, -iz, -uz u vokastivu jednine češće imaju nastavak –u.

 genitiv imena Mao je Maoa. T

 instrumental jednine imenice car može biti i carem i carom. T  staničje => glasovna promjena je palatalizacija.

 zanaglasna dužina može biti jedina prozodijska jedinica u riječi. T

 k iz grčkog jezika u hrvatskom postaje ć.

 osobna se imena nikad ne sibilariziraju.

 eponimi se pišu velikim početnim slovom.

 „najužniji“ je točno napisano. T

 genitiv množine imenice rukovodilac je rukovodioca.  visočiji je komparativ od pridjeva visok.

 instrumental jednine imenice radio je radijem.

 proročki i domorodački su ispravno napisani.  „prijelom“ je nastalo od prjelomiti. T

 jedna od glasovnih promjena u imenici siromaščić je jotacija. T

 dòzvati je svršeni glagol.

 visok može biti i prilog i pridjev.

N T

 čitao, anđeo su vokalizirane osnove. T

 vokativ jednine imenice car je caru. T

 genitiv množine imenice crkva je crkvā / crkāvā / crkvī.  genitiv imena Gubec je Gupca.

 od glagola nositi aorist je nošah.

 navezak u prijedlogu dolazi ako sljedeće riječ počinje glasom ž. T

 točno je i ribarev i ribarov.

 genitiv imena Brabec je Brabca.

 išćuškati je nesvršeni glagol. T

 instrumental jednine imenice radio je radiom.

 „oko“ pripada prijedlozima i imenicama.

 odlazi od mene! Odlazi je imperativ. T

 osmjehivati je dvovidan glagol.

 gospodarem je pravilan instrumental jednine.

 prozodija se bavi rečeničnim dijelovima.

 zajutrakovati znači „imati zajutrak“. T

 písalo je glagolski pridjev radni i imenica.

 zlâto ima dugouzlazni naglasak.

 naježen je glagolski prilog sadašnji. T

 nenaglašene riječi još se zovu i enklitike.

 imenice sa završetkom –ec u instrumentalu jednine imaju nastavak – om.

 kűća ima kratkosilazni naglasak.

 [ùkuću] je jedna naglasna cjelina.

 Ivan odlazi na tržnicu. Odlazi je prezent.

 Imenice koje znače što neživo imaju u jednini A=N. T  Zanaglasnice su uvijek nenaglašene. T

 Podcikivati je povratan glagol.

 Genitiv jednine imenice vrata je vrata.

 radio – prijenos je napisano ispravno.T

 poskakujući je infinitiv.

 polusloženice sklanjaju oba svoja dijela.

 imenice koje znače što živo imaju u jednini A=G.

 pitati je infinitiv.

 stribor sjedne. Glagol je u prefektu. T

 žutjeti znači postajati žutim. T

N T

 od glagola srušiti aorist je sruših.

 prostorija u kojoj se što radi je radnja.

 genitiv množine imenice vrata je vratiju.

 superlativi mogu imati i dva naglaska.

 ortoepija – skup pravila o izgovoru. T

 „njoj“ je pokazna zamjenica. T

 ònāj znači bliže meni. T

 „nj“ je nenaglašeni oblik zamjenice njega.

 riječi bez vlastita naglaska su atoničke riječi. T

 f, c, h nemaju svog zvučnog parnjaka.

 uobraziti se je dvovidan glagol.

 „njega“ je pokazna zamjenica.

 prezent 1.l.jd. glagola hramati je hramljem. T  pridjevi imaju 2 oblika.

 vokativ jednine imenice leptir je leptiru.

 iza negacije može doći akuzativ.

 pri tvorbi umanjenice beziznimno se krati jat.  ortografija je skup pravila o pisanju. T  „četveri“ je redni broj.T

 komparativ pridjeva širok je širokiji. T  bečom je ispravno napisano. T

 „onòlik“ znači dalje i od mene i od tebe.

 glagolski prilog sadašnji glagola cijukati je cijučući. T

 genitiv jednine imena Viktor Car Emin je Viktora Car Emina. T

 itko je opća neodređena zamjenica. T

 navezak je obvezatan u određenim pridjevima.

 nema alternacije je / i u pridjevima zreo i vreo.

 u riječi predvorje ispao je suglasnik. T

 ime Ines je nedeklinabilna riječ.

 1.l.jd. prezenta glagola crpsti je crpem.

 povratna zamjenica sebe se nemože deklinirati.

 posvojni pridjev imenice Washington je vašingtonski.  òvāj znači bliže tebi. T

 u jednačenju po zvučnosti sudjeluju šumnici.T  „tebi“ je posvojna zamjenica. T

 povratno-posvojna zamjenica svoj zamjenjuje sve posvojne zamjenice. T

 bijesan – bjesnjeti je ispravno.