NAGLASAK
NAGLASNICE I NENAGLASNICE o naglasnicama nazivamo sve riječi koje imaju naglašen slog, a nenaglasnicama one koji ga nemaju (npr. izlet, pobijediti) o naglasnice izgovaramo samostalno, a nenaglasnice izgovaramo zajedno s naglasnicama (npr. na izlet, pobijedim li) o naglasnica sa svojim nenaglasnicama čini IZGOVORNU/NAGLASNU CJELINU
NAGLASNICE
– naglašen slog
NAGLAŠEN je onaj SLOG koji se od ostalih razlikuje silinom izgovora.
do-ma-ćin
NAGLAŠENI SLOG
– trajanje
lu-ka (G im. luk – povrće) KRATAK SLOG
luu-ka (G im. luk – oružje) DUG SLOG
NAGLAŠENI SLOG
– ton
lu-ka (G im. luk – oružje) SILAZAN TON
lu-ka (N im. luka – pristanište) UZLAZAN TON
Naglasak (akcent) zvukovno je obilje탑je sloga utemeljeno na SILINI, TRAJANJU i TONU.
NAGLASCI U HRVATSKOME JEZIKU DUGOUZLAZNI
DUGOSILAZNI
KRATKOUZLAZNI
KRATKOSILAZNI
Pravila raspodjele naglasaka: 1. Jedna riječ – jedan naglasak, npr. nepotkùpljivost. 3. Na posljednjemu slogu višesložnih riječi ne može stajati naglasak, samo zanaglasna dužina, npr. prèdikāt.
3. Na prvome slogu višesložnih riječi – sva četiri naglaska, npr. sȕ ncokret, lijêčnik, hòbotnica, šápa. 5. Na središnjemu slogu višesložnih riječi – samo uzlazni naglasci, npr. šaròlikost, rastégnuti. 7. Jednosložne riječi – samo silazni naglasci, npr. krȕ h, râd.