USPJEH NA ZDRAVIM TEMELJIMA

Prema podacima Europske agencije za zaštitu na radu procjenjuje se da na svaki euro uložen u zaštitu na radu dolazi povrat od 2,2 eura. S aspekta poslodavca ulaganje u zaštitu na radu i briga o zdravlju radnika neupitno je ulaganje koje se višestruko vraća

Da je zdravlje najvažniji društveni i ekonomski resurs ne treba posebno naglašavati. Ovo je tema o kojoj se u razvijenim zemljama Europe već desetljećima poklanja zaslužena pažnja, a gospodarsko blagostanje tih nacija najbolji je dokaz da su takve prakse ekonomski itekako isplative. Zdravlje radnika nije samo individualno pitanje, već opći interes od kojeg profitiraju i poslodavci i naposljetku država. Pa tako i naša država obilježava Nacionalni dan zaštite na radu 28. travnja i to još od 2007. godine, a kakvi su trendovi u ovom području upitali smo stručnjake Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).

Služba za medicinu rada i sporta, prevenciju invalidnosti i psihosocijalne rizike na radu HZJZ-a u svom odgovoru navodi kako je svrha obilježavanja Nacionalnog dana zaštite na radu podizanje svijesti o važnosti unaprjeđenja zaštite na radu, smanjenja broja ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i bolesti u vezi s radom te sprječavanja nastanka invalid- nosti radnika. Obilježavanjem ovog dana naglašava se važnost osiguranja zdravog i sigurnog okruženja za rad, što je u skladu i s odredbama Europske konvencije o ljudskim pravima prema kojima svaki radnik ima pravo raditi u uvjetima u kojima se čuva njegovo zdravlje, sigurnost i dostojanstvo. Iz HZJZ-a navode kako u ostvarenju ovog cilja svoj doprinos moraju dati svi dionici u sustavu, od tijela javnih vlasti, socijalnih partnera, poslodavaca, znanstveno-istraživačkih institucija, osiguravatelja pa sve do samih radnika koji trebaju ukazivati na nepravilnosti u radnom okruženju.

Dinka Nakić, dr. med. specijalist epidemiologije, voditeljica Odjela za koordinaciju aktivnosti promicanja i očuvanja cjeloživotnog zdravlja koji djeluje u sklopu Službe za promicanje zdravlja u HZJZ-u, naglašava kako radno mjesto predstavlja važno okruženje za poticanje zdravih navika, ne samo zbog toga što radnici na svom radnom mjestu provode prosječno trećinu dana, već i zato što u radnom okruženju kroz podršku poslodavca i kolega radnici mogu lakše razviti zdrave navike i tako poboljšati svoje zdravlje. "Prepoznavanje važnosti promicanja zdravlja na radnom mjestu i podrška nadređenih za implementaciju programa promicanja zdravlja je ključna, budući da postoje snažni dokazi koji pokazuju da tamo gdje radna okruženja podržavaju svoje radnike u izgradnji zdravih navika i u očuvanju zdravlja, to ima višestruke učinke: povećava se dobrobit, zadovoljstvo i produktivnost radnika, povećava se njihova zdravstvena svijest, smanjuju se troškovi za tvrtku i zajednicu općenito kroz smanjene stope bolovanja i odlaske u prijevremenu mirovinu te apsentizam. Porast kroničnih bolesti, poput kardiovaskularnih i zloćudnih bolesti, zajedno sa starenjem stanovništva, ukazuje na to da promicanje zdravlja nikad nije bilo važnije. Ovo je važno kako bismo što duže očuvali

Kroz podršku poslodavca i kolega radnici mogu lakše razviti zdrave navike i tako poboljšati svoje zdravlje

Manje obrazovani i niže plaćeni radnici izloženi su većim pritiscima na poslu zdravlje radnika, a time i njihovu produktivnost i zadovoljstvo", upozorava dr. Nakić.

Posljedice Pandemije

Njezina kolegica iz Službe za promicanje zdravlja HZJZ-a, Barbara Raguž Pečur, mag. psych., osvrnula se na pitanje kako je pandemija koronavirusa utjecala na zdravlje radnika u Hrvatskoj. Ona podsjeća kako su pandemija COVID-19 i popratne restriktivne protu-pandemijske mjere imale utjecaj na mentalno zdravlje radnika. "Tijekom pandemije rad na daljinu je za radnike donio brojne izazove u pogledu organizacije radnog vremena, ravnoteže između posla i obitelji, zdravlja i fizičkog radnog okruženja", istaknula je ova stručnjakinja. Prema preliminarnim rezultatima istraživačkog projekta "Kako smo? Život u Hrvatskoj u doba korone", koje je proveo Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, tijekom pandemije porastao je doživljaj opće nesigurnosti posla. Osobe zaposlene u privatnom/poslovnom sektoru osjećale su veći stupanj neizvjesnosti vezane uz mogućnost gubitka posla u odnosu na osobe zaposlene u javnom/državnom sektoru. S druge strane, radnici u privatnom/poslovnom sektoru iskazali su značajno veći stupanj optimizma u pogledu budućnosti u odnosu na zaposlenike javnog/ državnog sektora. Najveću radnu preopterećenost iskazuju osobe koje su cijelo vrijeme radile od kuće (online) te osobe koje su zbog pandemije promijenile raspored odlazaka na posao. "Također, ovo je istraživanje potvrdilo kako nijedan faktor nije tako snažna odrednica radne i opće dobrobiti kao socioekonomski status te da su manje obrazovani i niže plaćeni radnici izloženi većim pritiscima na poslu, iskazuju u većoj mjeri narušeno mentalno zdravlje i trebaju biti ciljana populacija za psihosocijalne intervencije", upozorava Raguž Pečur.

Admira Ribičić, direktorica Odjela za zakonodavstvo i pravne poslove u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP), podsjeća kako je još prije pandemije oko 84 milijuna osoba u EU-u imalo problema s mentalnim zdravljem. Polovica radnika u EU-u smatra stres uobičajenim na svojem radnom mjestu, a stres pridonosi otprilike polovici svih izgubljenih radnih dana. "Mišljenja smo kako je zaštita na radu važna i HUP već dulji niz godina zagovara snažno promicanje visokih standarda sigurnosti i zdravlja na radu u Hrvatskoj, poboljšanje prevencije nesreća i bolesti na radu te se zalažemo za pristup da je ulaganje u sigurnost i zaštitu zdravlja na radu profitabilna investicija, a ne dodatni 'namet' i trošak. Šire gledano, odgovoran pristup sigurnosti i zdravlju na radu poboljšava održivost zdravstvenog i mirovinskoga sustava i pomaže u rješavanju dugoročnih učinaka starenja stanovništva i nedostatka radne snage", naglašava Ribičić.

Ona dodaje da praćenjem troškova vezanih uz ozljede na radu, profesionalnih bolesti i bolesti u vezi s radom poslodavci mogu ostvariti uvid u ekonomski interes za ulaganja u sprječavanje takvih događaja. "Oni poslovni subjekti koji primjenjuju više standarde zaštite na radu uspješniji su i održiviji, a prema podacima Europske agencije za zaštitu na radu procjenjuje se da na svaki euro uložen u zaštitu na radu dolazi povrat od 2,2 eura. Zaključno, s aspekta poslodavca, ulaganje u zaštitu na radu i briga o zdravlju radnika neupitno je ulaganje koje se višestruko vraća", poručuje Ribičić.

ZDRAVO I ODRŽIVO

U udruzi poslodavaca također ističu da je dobar sustav sigurnosti i zaštite zdravlja na radu važan prije svega radi ljudskog faktora tj. radi zaštite života i zdravlja radnika, ali isto tako dobro postavljena zaštita na radu je i način na koji poduzeća postaju uspješnija i održivija. "Ono što se u zadnje vrijeme pokazuje kao najveći izazov i na razini EU-a je