INTERVJU VINKO FILIPIĆ

LIDERI ZELENE TRANZICIJE

Većina naših korporacija je na početku procesa koji nazivamo održivo poslovanje. Ono što je jasno jest da su korporacije uvidjele da je ulaganje u održivo poslovanje dugoročno isplativo i jedino moguće. One koje to još nisu uvidjele, europska regulativa će dovoljno brzo potaknuti na uključenje u proces. Svakako treba shvatiti da korporacije moraju biti partneri, a u mnogim državama i lideri zelene tranzicije, naglašava Vinko Filipić, direktor Greencajt festivala i osnivač Green.hr portala

Naša ambicija je u sljedeće dvije godine stvoriti najveći regionalni događaj koji će Zagreb pozicionirati kao zelenu metropolu, a našim partnerima dati mogućnost da se međusobno povežu, te razmijene znanja i iskustva, ističe Filipić.

Možete li nas uvodno podsjetiti kako se rodila ideja za organizaciju ovakvog festivala? Postoje li slični festivali u regiji koji su također fokusirani na goruća pitanja ekologije?

Greencajt festival je pokrenut kao dio Green.hr platforme koja za cilj ima “greenspirirati” i razvijati svijest da alternative zelenom načinu života nema. Analizom tržišta došli smo do zaključka da ne postoji projekt koji na visokim produkcijskim i sadržajnim temeljima okuplja pojedince, organizacije, kompanije i medije oko takve ideje te je tako nastao Greencajt festival. Naša ambicija je u sljedeće dvije godine stvoriti najveći regionalni događaj koji će Zagreb pozicionirati kao zelenu metropolu, a našim partnerima dati mogućnost da se međusobno povežu, te razmijene znanja i iskustva. Program ovogodišnjeg Greencajta nam daje za pravo vjerovati da smo na pravom putu.

Koje zemlje smatrate predvodnicama u borbi protiv klimatskih promjena? Po čemu se takve države pretežito razlikuju od Hrvatske, kada je riječ o postizanju zelenih ciljeva?

Globalno gledajući predvodnik je Europa, a unutar Europe zapadna i sjeverna

Europa, tj. najrazvijenije europske zemlje. Općenito, da bi se još ozbiljnije uhvatili u koštac s ovim problemom, mislim da je nužno prvo riješiti ekonomski jaz među nacijama. Siromašne zemlje, čiji se građani bore s osnovnim egzistencijalnim pitanjima, nemaju taj luksuz da razmišljaju o klimatskim promjenama. Iako su bogate zemlje najavile da će uložiti značajna sredstva i pomoći onim siromašnijima, to se nažalost još uvijek ne primjenjuje u praksi.

Prema Vašem mišljenju, kako najbolje možemo motivirati mlade naraštaje na “održiviji” način života? Drugim riječima, kako približiti mladima i djeci značaj i važnost zelenih inicijativa? Nedavno je održana Konferencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (COP26) u Glasgowu. Koji su po Vama najvažniji zaključci?

Zaključci su pozitivni i ambiciozni, bilo da je u pitanju smanjenje emisije metana i CO2, smanjenje krčenja šuma ili ubrzavanje odmaka od energije ugljena

i drugih fosilnih goriva. Ono što mnoge zabrinjava je osjećaj da su mnoge države potpisivale različite sporazume s figom u džepu, bez jasne analize jesu li ti ciljevi ostvarivi i kako.

Kasnimo li s realizacijom održivih inicijativa? Koji su po vama ključni koraci prema zelenijoj sutrašnjici?

Za dobre inicijative nikad nije kasno. Nacionalna nagrada za okoliš Green prix koja će se dodijeliti u šest kategorija u sklopu Greencajt festivala, među 118 pristiglih prijava, jasan su pokazatelj trenda i u našoj državi. Uspješnu zelenu sutrašnjicu omogućit će sinergija novih tehnologija i znanja uz uključenost korporacija, država i društva u cjelini, posebice mladih.

Dakle, svi moramo biti uključeni. Naša budućnost će biti ili zelena ili crna.

“Nacionalna nagrada za okoliš Green prix dodijelit će se u šest kategorija u sklopu Greencajt festivala”

Mislim da je svijest kod mladih ljudi već na visokoj razini. Mladi danas odrastaju u atmosferi neizvjesnosti, čiji je jedan od aktera i klimatska neizvjesnost. Puno su informiraniji, spremni su pokazati svoj stav i žele uživati u Planetu na način na koji su to radile i prijašnje generacije. U toj težnji mislim da već sada reagiraju, a u budućnosti će to raditi i mnogo više.

Vinko Filipić Green.hr

Kakvo je Vaše mišljenje o korporacijama koje djeluju u Hrvatskoj; doprinose li očuvanju resursa i jesu li usmjerene na održivo poslovanje?

Većina naših korporacija je na početku procesa koji nazivamo održivo poslovanje. Ono što je jasno jest da su korporacije uvidjele da je ulaganje u održivo poslovanje dugoročno isplativo i jedino moguće. One koje to još nisu uvidjele, europska regulativa će dovoljno brzo potaknuti na uključenje u proces. Svakako treba shvatiti da korporacije moraju biti partneri, a u mnogim državama i lideri zelene tranzicije.

U bogatom programu nalaze se zaista zanimljivi paneli. Koje paneliste biste posebno izdvojili i zašto?

Više od 60 inozemnih i domaćih stručnjaka, tijekom više od 20 panela, otvorit će različite teme vezane uz pametne gradove, obrazovanje, zanimanja budućnosti, inovacije kao dio rješenja, otpad kao sirovinu, ulogu medija i važnost kompanija u zelenoj tranziciji. Posebno mi je drago što će Greencajt ugostiti i strane predavače među kojima su Göran Carstedt, bivši CEO kompanija Volvo i Ikea, Riti Tiimus, menadžerica održivosti L’Oreala za cijelu Europu, Bonita Norris, najmlađa Britanka koja je osvojila Mount Everest i Sjeverni pol, Klara Schedlich, zastupnica u berlinskom parlamentu, Leonhard von Harrach, potpredsjednik i regionalni generalni menadžer za regiju DACH i CEE u TIER Mobility te izvršni direktor tvrtke Nextbike GmbH. Od domaćih govornika ugostit ćemo Tomislava Tomaševića, gradonačelnika Zagreba, Gordanu Kovačević, predsjednicu kompanije Ericsson Nikola Tesla, Dunju Mazzocco Drvar, ravnateljicu Uprave za klimatske promjene u MINGOR-u, te brojne druge stručnjake, arhitekte, inovatore, znanstvenike, chefove i predstavnike velikih kompanija. Različiti govornici i teme objedinjeni u bogat festivalski program koji je dostupan na službenoj stranici Greencajt festivala, dobar su temelj ambicije da Greencajt postane središnji projekt za sve one koji teže zelenoj tranziciji.