FRANAČKI FEUDALIZAM

FRANAČKI FEUDALIZAM -Teritorij franačke države obuhvaćao je glede povijesti privrednodruštvenih odnosa dva različita područja, koje je nekoć bilo u sastavu Zapadnorimskog Carstva . -Feudalizacija se vršila na dva načina; a) Zapadno od Rajne i Alpa sjedinjavanjem dva procesa; napuštanje robovlasništva i rodovskih odnosa . b) Istočno od Rajne; isto napuštanjem rodovskih odnosa ali bez napuštanja robovlasništva.

-Feudalizacija u bivšoj Galiji tekla brže nego istočno od Rajne. a) RAZVOJ ZAPADNO OD RAJNE -Slobodna franačka sela, poznavala su samo alodijalno ili još neotuđivo posjedovanje obradive zemlje, -Napredak poljoprivrede doveli su u drugoj polovici VI. stoljeća do prevlasti malih seoskih porodica.

- Oni se strukturiraju u seoske općine ili marke u kojima male porodice teže za tim da slobodno raspolažu svojim nekretninama -Prijelomnu točku čini edikt kralja Hilperika I. 561-584. pravo nasljedstva zemlje i kćerima.

-Ženski je nasljednik tako mogao udajom prenositi u drugu porodicu. Nužno stvaranje diferencijacije.

-Privatno posjedovanje obradive zemlje nužno je vodilo stvaranju imovnih razlika među franačkim seljacima.

-Krajem VI. st. one su bile toliko izražene da se u markama mogu već jasno razlikovati tri kategorije slobodnih seljaka: -srednji sloj posjedovao je jednu standardnu česticu obradive zemlje (hufu); obrađivao ju je vlastitom radnom snagom ili (u najpovoljnijem slučaju) sa dva ili tri kućna roba; za sve te radove imao je dovoljno stoke i radnog alata.

-Viši sloj sastojao se od imućnih ili čak bogatih članova marke; oni imaju osim svoje osnovne čestice (hufe) i dodatne udjele zemlje, pa čak i dvije ili više hufa.

-Niži sloj nema ni dovoljno zemlje, jer je u procesu imovinske diferencijacije izgubio različite dijelove svoje čestice, a nema ni dovoljno stoke ni dovoljno radnog alata.

-Taj niži sloj neprekidno i dalje ekonomski propada, zadužuje se, prodajom ili zalaganjem gubi daljnje dijelove ili svu svoju zemlju, pa se dalje može održati na životu samo ako se pretvori u zavisnu radnu snagu na zemlji svojih imućnijih suseljana ili na obližnjoj zemlji veleposjednika.

-Tim putem slobodni, ali osiromašeni članovi seoskih općina, izgubivši svoj alod, gube svoju ekonomsku samostalnost.

-Taj će gubitak na kraju njihove socijalnoekonomske mevolucije dovesti i do gubitka njihove osobne slobode. Takav rezultat završna je etapa njihove socijalne degradacije.

-Naprotiv, viši sloj članova seoske općine u pravilu sve više poboljšava svoj ekonomski položaj.

-Stekavši dodatne zemljišne čestice, oni isprva i dalje ostaju neposredni obrađivači zemlje.

-Oni su samo obogaćeni seljaci, koji na svoju novostečenu zemlju doduše naseljavaju svoje kućne robove ili osiromašene suseljane i za to od njih zahtijevaju dio uroda, ali isprva još nemaju toliko viška zemlje da bi u cijelosti mogli živjeti od tuđega rada.

- Formiraju se tri sloja seljaka. Postupno pretvaranje u male vlasteline.

-Tri razdoblja; 1. rodbinska zajednica sepretvara u marku. Alod još nije potpuno vlasništvo.

Pretfeudalno razdoblje.

2. Raslojavanj eposjeda i marki; rano feudalno doba.

3. kada i mali zemljposjedi ulaze u velike posjede. Dva odnosa; kolona, serva i zavisnih naspram zemljoposjednika. Izrazito doba feudalnog društva.

b) RAZVOJ U ZEMLJAMA ISTOČNO OD RAJNE Nije postojao kasnoantički zemljoposjed. Istok kopirao od Zapada dosta toga. I tu je pretvaranje seoske rodovske zajednice u seosku općinu ili marku

129sre