Priča o permakulturi - urbana permakultura + uvod u permakulturni dizajn by Pika Knejina

Priča o permakulturi GRADSKA (urbana) PERMAKULTURA

UVOD U PERMAKULTURNI DIZAJN

P.S. Uradi sam dodatak na kraju priče

IZDAVAČ Društvo za kulturu i suživot s prirodom – K N E J A

w. http://kneja.hr | w. http://pikaiprijatelji.com | @. info@kneja.hr | t. 091/6865-525 K n e j a je udruga iz Čakovca čija je svrha djelovanja poticanje ljudi na kvalitetan i održiv suživot s prirodom, promocija načela samoodrživih životnih zajednica te promocija samoodrživog i ekološko prihvatljivog razvoja kroz edukacijske i praktične sadržaje. AUTORI Ivan Gregov @. gregov@zelena-akcija.hr Ana Marija Unković @. anamarija@kneja.hr Sunčana Pešak @. suncana.pesak@gmail.com Ivana Lovrić @. tu.salji@gmail.com Marijana Jeričević @. marijana.jericevic@gmail.com UREDNIK BROŠURE Igor Lesar @. igor@kneja.hr ILUSTRACIJA NASLOVNICE Ana Marija Unković @. anamarija@kneja.hr GRAFIČKA OBRADA Edo Kadić @. edo.kadic@gmail.com Tiskanje ove publikacije omogućeno je temeljem financijske potpore Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva u skladu s Ugovorom broj 421-02/10-PP-4C/03. Mišljenja izražena u ovoj publikaciji su mišljenja autora i ne izražavaju nužno stajalište Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva.

Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva http://zaklada.civilnodrustvo.hr Otisnuto na recikliranom papiru | prosinac 2011.

PRIČA O PERMAKULTURI

Uvodni odlomci Igor Lesar Uvijek ispred svoga vremena, uvijek na ulici i među ljudima, uvijek prvi koji upozoravaju na nelogičnosti, na pogreške, na krive smjerove – aktivistkinje i aktivisti nevladinih udruga, inicijativa. Takvi smo bili i mi, korektiv nelogičnostima i bahatluku, uvjetovanju i grabežljivosti. Nikada nismo pokleknuli, uvijek bi tražili to nešto za nas obične, male, drugačije. No mi smo, mi obični, mali, drugačiji – ipak največi od svih, najnormalniji. Nema nas puno takvih u društvima i zajednicama diljem svijeta, ali smo povezani energijom i idejom – da drugačiji svijet je moguć. I tako već godinama, desetljećima. I uvijek, ali uvijek dođe na naše – govorili smo vam. A govorili smo vam da svatko ima pravo na svoj izbor, bezuvjetno. Svatko ima pravo živjeti i biti sretan u suglasju s prirodnim i epskim, humanim načelima. Svatko ima pravo voljeti i biti voljen, stvarati, sukreirati. Sve dok nas zdrav razum, logika, podsvijest, intuicija i čiste želje vode možemo biti sretni i zadovoljni, ispunjeni. Mi u Kneji prepoznali smo alate koji društvu i zajednici mogu osigurati bolje, jednostavnije, sretnije, humanije životno okruženje. Ti alati se kriju ispod naziva „permakultura“ koju već godinama zagovaramo. Prije šest, sedam godina bili smo čudaci koji pričaju o nekakvim kućama od slame i malčiranju vrteva, a danas je permakultura gotovo mainstream – iskače iz paštete. Svi ju žele, svima je super. Utjecaj na čovjekovu odluku, kada razvije svijest, odgovoran je trenutak. Lijepo je promatrati kako sve više ljudi iskače iz kalupa jednog vremena, jedne demagogije, jedne manipulacije, zavjere i kontrole. Ta čovjekova pohlepa s jedne, i volja za bezuvjetnim životom s druge – uvijek su me začuđivale kao dvije krajnosti. No zapravo je stvar jednostavna, traganje za smislom života jedinstveno je putovanje. Kada ono prestane biti traganje.

PRIČA O PERMAKULTURI

U ovoj vam knjižici, devetoj u knejinoj bibiloteci iz permakulturne tematike donosimo malo drugačiju priču – priču o urbanoj permakulturi. Želimo vas potaknuti da osim što bi trebali izaći iz mentalnih okvira, izađete i iz arhitektonskih i okvira stereotipa. Permakultura u stanu i kvartu nešto je jako seksi i vjerujte – uskoro će biti top tema svih časopisa i tv emisija. Tako to jednostavno ide. Druga tema kojom se bavimo ovdje je uvod u permakulturni dizajn gdje vam dajemo alate kako da sami dizajnirate svoj životni prostor, a da pri tome uključite sva čula i napravite nešto doista erotsko, naravno ako vam sve ostalo ultratradicionalno ide na živce. Na kraju vam donosimo male i slatke praktične primjere iz uradi(mo) sam(i) domene, one iz koje Kneja uvijek izvuče najbolje.

S KENJINE RADIONICE IZRADE RECIKLIRANOG PAPIRA

Kao svjedok jednog vremena promjena, ovim se radom kao aktivist opraštam od Kneje, i vjerujte mi nije baš lako. Kroz aktivizam u i oko Kneje susreo sam i upoznao najljepše i nahrabrije ljude, ljubavi, predivne sukreatore, doživio, omirisao i kušao najbolje, radosne životne slike. I one tužne, naravno. Hvala vam svima na suradnji i prijateljstvu, do novih susreta i kreacija, negdje. Grlite se ljudi i nemojte pojesti planetu!

PRIČA O PERMAKULTURI

Permakultura u gradu Ivan Gregov Ako se susretnete sa principima permakulture, na stranicama ove knjižice ili drugdje, mogli biste se zapitati – je li permakultura namjenjena samo za selo i farmu? Mogu li se zone i sektori primjeniti samo na velikim površinama okućnice, livade, šume itd. kakvi su često prikazani u priručnicima? Odgovor je - nipošto ne, jer permakultura je samo skup principa, što znači da je, pravilno shvaćena i naučena, primjenjiva takoreći bilo gdje: od polupustinje do gradskog bloka. Razloga zašto bismo prakticirali permakulturu baš u gradovima ima nekoliko. Prvi je jednostavno stoga jer nas većina živi u manjim ili većim, gradskim ili prigradskim naseljima, kako u Hrvatskoj tako i u cijelom svijetu. Statistika Ujedinjenih Naroda upozorava da je ljudska populacija konačno prešla 50% u korist urbanog stanovništva: po prvi puta u povijesti, više od polovice stanovništva svijeta živi u gradovima! Mnogi od tih ljudi, kako u razvijenim zemljama ali posebno u zemljama u razvoju, ujedno čine i najsiromašniju populaciju. Oni dolaze u gradove tjerani teškim životnim uvjetima, no u gradovima ponekad ne nalaze ni toliko potreban posao, ali više nemaju ni zemlju da ih prehrani. U gradovima doduše nije baš sve goli beton. Čak i milijunske metropole imaju perivoje ili gradske parkove, u kojima je moguće sjesti i odmoriti oči na zelenilu, možda hraniti golubove, ili eventualno prošetati psa. No to je ujedno sve što možemo u parku. Tu nema jabuke koju bismo ubrali, ili zrele rajčice koja bi nas obradovala jarkom bojom – takva su pravila gradskog života. Parkovi zapravo nisu na raspolaganju građanima za drugo doli za šetnju. U njima ne možemo naučiti ništa – primjerice o tome kako raste grah. Za tako nešto, trebamo pronaći načine za urbanu permakulturu.

PRIČA O PERMAKULTURI

Razlozi za urbanu permakulturu

Čineći to, mogli bismo u isto vrijeme napraviti još nekoliko vrlo korisnih stvari. Zbrinjavanje organskog otpada i dalje ne djeluje u većini hrvatskih gradova. Umjesto da naučimo da je odpad iz kuhinje korisna sirovina, mi njime punimo deponije iz godine u godinu u sve većem postotku; u Hrvatskoj udio organskog otpada polako prelazi jednu trećinu ukupne količine na deponijima. U takvoj situaciji bilo bi dobro upotrijebiti taj otpad kao koristan kompost odmah na licu mjesta, dakle u gradu, prije nego se javi potreba za odvozom i zbrinjavanjem. U bliskoj budućnosti uzgoj hrane, koja se proizvodi i troši u samom gradu, mogao bi pokazati smjer u kojem pravcu ići u svijetu koji polako ali sigurno ostaje bez nafte. Hrana koja nastaje bez korištenja fosilnih goriva i koja ne treba transport i gorivo da stigne do našeg stola, biti će hrana 21. stoljeća. Ne zaboravimo da bismo urbanom agrikulturom izbacili naftu iz igre čak tri puta! Prvo je očigledno ukidanje potrebe za transportom. Navikli smo sve namirnice dobiti u bilo koje doba godine, pa neke od njih putuju do našeg stola i tisuću ili više kilometara. Drugo je nešto manje očito ukidanje potrebe za mehanizacijom: u gradu jednostavno nema mjesta za kombajn, čak možda ni za motokultivator. I manje očito ali vrlo važno: kada ne radimo na velikim površinama, nestaje potreba za uzgojem velikih monokultura, pa ujedno i za kemijskim sredstvima (gnojiva, pesticidi, herbicidi) koja se također proizvode pomoću nafte. Gotovo svi primjeri postojeće urbane agrikulture su istovremeno organski uzgoj. Prema nekim računicama, troškovi tako proizvedene namirnice, a mogli bismo u gradu proizvesti oko 15% voća i povrća koje trebamo, mogu pasti čak i do 90% u odnosu na konvencionalne! U hrvatskim gradovima u zadnje vrijeme svjedoci smo još jedne pojave. Stanovništvo u samim gradskim jezgrama sve je siromašnije, a privatni biznis (investitori u sprezi sa političkom moći) stavlja svoju šapu upravo na takve urbane lokacije, kao poslovno najunosnije. Stanari gradskih blokova postaju samo “smetnja”, koje se takvi “biznismeni” pokušavaju riješiti milom ili silom – otkupom stanova, pravnim pritiscima, itd. Razmislite je li možda i vaš blok ili zgrada na potencijalnoj meti u budućnosti!

PRIČA O PERMAKULTURI

Ponovno polaganje prava na gradski prostor od samih građana, bio bi odličan način da se spriječi ova tzv. gentrifikacija, ili pražnjenje gradskih središta od stanara, malih dućana, itd. Urbana permakultura bi oživjela zapuštena dvorišta, terase i ravne krovove, možda čak i ulični prostor. No potakla bi još nešto: susrete stanara, njihovo organiziranje oko radova, dakle i bolje povezivanje u socijalne strukture koje se polako gube; lokalne zajednice, susjedske ili kvartovske inicijative. Signal bi bio poslan da se oko takve zgrade ili unutrašnjosti bloka netko brine, da je stanovanje ovdje kvalitetno i da stanari neće prepustiti svoje stanove – pa i vrtove – na nemilost strojeva za rušenje, kako bi na njihovom mjestu niknuo još jedan shopping centar. Na žalost, tako uviđamo i poteškoće urbane permakulture. Takva lokalna organiziranja građana nije uvijek jednostavno izvesti. U usporedbi sa “klasičnom” ruralnom permakulturom, urbana povlači puno više rada na tzv. petom elementu. Krovovi i dvorišta spadaju u zajedničke prostore, i pojedini stanar ne može bez dogovora sa susjedima samoinicijativno raditi (i saditi!) nigdje, osim na vlastitom balkonu. A ako se stanari organiziraju, onda opet ne mogu izaći iz okvira svoje zgrade, žele li primjerice obrađivati zapuštenu poljanu u svojem kvartu, bez odobrenja gradskih vlasti. Na žalost, dosta je primjera permakulturnih projekata koje su gradske uprave zaustavile. Ipak, i uspješnih primjera iz svijeta ili iz bliskog susjedstva, možda baš iz vaše susjedne ulice ili bloka, već ima i njihov broj svake godine raste. U Berlinu se uzgajaju vrtovi između zgrada. U Detroitu, u Sjedinjenim Državama, niču cjele organske farme. Gradovi na Kubi napučeni su povrtnjacima i plantažama koje prehranjuju polovicu svojeg stanovništva. Za ovu knjižicu odabrali smo dva jednostavna primjera koje možete pokušati izvesti u dogovoru sa susjedima i prijateljima, ili čak i samoinicijativno, u vašoj zgradi, dvorištu ili školi: instant povrtnjak i vertikalni mini povrtnjak na balkonu. PRIMJER 1. Instant povrtnjak: gredice u kontejnerima

Ovo je recept koji možemo koristiti u dvorištima ili na drugim površinama koje su već betonirane, i nema druge mogućnosti da se nešto zasadi. Za instant povrtnjak potrebno je pronaći ili napraviti nešto nalik na kutiju, koju ćemo napuniti zemljom. U našem primjeru kutija, ili kontejner, izrađen je od otpadnih dasaka, kakve se mogu naći prilikom izbacivanja “glomaznog odpada” u bilo kojem Hrvatskom gradu.

PRIČA O PERMAKULTURI

Podloga na koju su daske zakucane je drvena paleta, koje se također povremeno bacaju na odpad. Kada je kutija gotova, u nju pričvrstimo plastičnu foliju, da bismo zaštitili drvo od vlage. Plastika neće utjecati na biljke i njihovo korjenje. Na dnu folije treba izbušiti rupice za višak vode.

PRIČA O PERMAKULTURI

Najteži dio kod ovakvog vrta jest nabavka zemlje. Zemlju nije jednostavno transportirati osobnim automobilom i slično. Potrebno je lopatom utovariti zemlju u vreće, koje su onda teške i nespretne za rukovanje. Moguće je kupiti humusnu zemlju u vrećama u robnoj kući, ali ne preporučamo da koristite isključivo tu zemlju, već da ju miješate sa drugim vrstama tla. Pokušajte nabaviti i običnu zemlju, najbolje dok netko u vašoj blizini ima radove (građevinske itd.) i iskopanu zemlju koja mu ne treba. Vrlo dobra zemlja je ona iz šume jer buja korisnim organizmima i bogata je humusom. Ako imate načina da ju pronađete i transportirate svakako ju koristite, a najbolje je ako pomiješate sva tri izvora. Dubina zemlje – što dublja to bolja! 50cm dubine bi bilo dobro da naš mini-povrtnjak izraste zdrav i bujan. Za neke kulture čak i manje će biti podnošljivo: kupus, luk, grah i mahuna, pa čak i mrkva će izrasti i u 35cm dubokoj gredici. Imajte na umu: zemlja će se nakon mjesec ili dva slegnuti za 5-6cm, stoga pokušajte napuniti kontejner do ruba! Ako je kompost iz vaše kuhinje odstajao par mjeseci, ubacite ga među donje slojeve zemlje. Zatim nastavite sakupljati kompost i za iduću sezonu. Jednom kada je zemlja napunjena, ostaje samo da u proljeće kupite sadnice (možete ih uzgojiti i sami!) i posadite u svoju mini-gradsku gredicu. Poslužite se tablicama dobrosusjedskih biljaka jer je u vašoj gredici vjerojatno gužva na malom prostoru. Sadite različite kulture biljke na 30-ak cm udaljenosti, tako da odgovaraju jedna drugoj. Već za mjesec dana mogli biste prirediti prvu salatu iz ovakve gradske gredice. Poželjno je i malčirati, baš kao i u pravom povrtnjaku. Ovo će biti jako bitno kada dođe ljeto, jer će se mala količina plitke zemlje u našem kontejneru jako brzo sušiti. Ako je kontejner na jako osunčanom mjestu, možete uz njegovu stranu koja gleda na jug posijati kulturu koja ide u visinu i otporna je na sunce: visoki grah (koji se penje po štapu), rajčica, suncokret ili čak kukuruz. Kroz proljeće sve kulture će imati jednako sunca, a kada upeče ljetna žega ove kulture će pružiti spasonosnu polusjenu ostalim, manjim kulturama. Ne zaboravite zalijevati, a ako planirate na more preko ljeta, osigurajte ljude koji će to moći. Oni vrlo spretni među nama mogli bi razmisliti i “automatskom” zalijevanju; sistem “kap na kap” koji se puni iz preljeva oluka ili susjedovog balkona, riješio bi ljetne brige.

PRIČA O PERMAKULTURI

PRIMJER 2. Vertikalni mini vrt na balkonu

Prvi preduvjeti da možete bilo što raditi na balkonu su da ne gleda na sjever, i da nije s ulične strane. Zapadni ili istočni balkon može poslužiti, ali najvredniji truda za vrtlarenje je spoj dvorišnog balkona koji gleda na jug. Prostor na balkonu je vrlo skučen, pa vrt možemo pokušati dizati u visinu. Za kontejner od drvene palete ovdje nema mjesta, “gredice” moraju biti još minijaturnije. Kontejneri za zemlju na balkonu se mogu napraviti od korištenih kanti za vodu ili drugu neškodljivu tekućinu, čim većih to boljih – pokušajte naći 20 ili 30 litarske kanistre. Odrežite oštrim nožem užu stranicu kante (oprezno!) i postavite ju uz rub balkona. Na ovaj način korjenje će imati dosta duboku zemlju, a utrošak prostora biti će minimalan. Ne zaboravite ostaviti otvoren poklopac da višak vode može otjecati. Iznad takvih kanti postavite mrežastu ogradu što više možete, i posadite penjačice, i to idealno one koje podnose sunce: mahunu, visoki grah, krastavac, a dobro će se penjati i rajčica. Ako planirate takav vrt uzgajati više godina, razmislite i o vinovoj lozi. Ako imate slične ali manje kanistre, njih možete postaviti na police nasuprot balkonskoj ogradi, i tako dobiti vertikalnu gredicu. Najbolja je metalna polica, kakve se obično koriste u radionicama za alat, jer joj kiša i atmosferilije neće naškoditi. U manje kante na polici zasadite kulture koje manje podnose sunce, i koje će one kulture na samoj ogradi štititi.

PRIČA O PERMAKULTURI

KRUMPIR RASTE IZ GUMA U DETROITU: NEKADAŠNJA SVJETSKA PRIJESTOLNICA AUTO-INDUSTRIJE, DANAS JE GRAD URBANIH VRTLARA.

IAKO ZAHTJEVNIJE ZA IZGRADNJU, GREDICE U KONTEJNERIMA BUJAJU POVRĆEM VEĆ MJESEC ILI DVA NAKON SADNJE.

POVRTNE GREDICE U DRVENIM KONTEJNERIMA NA TERASI U CENTRU ZAGREBA

PRIČA O PERMAKULTURI

(Perma)Kulturni /održivi/ dizajn školskog vrta, predvrta, terase, zelene površine, predvorja... Ana Marija Unković Prije početka

U zadnje vrijeme često možemo čuti da živimo na rubu ekološke katastrofe i da je Planeta koju smo dobili u naslijeđe na rubu izumiranja i devastacije. To i nije tako pretjeran opis situacije i okolnosti u kojima živimo i u kojima sudjelujemo svojim postojanjem. Stoga je potrebno pronaći ili prihvatiti rješenja i puteve koji vode uravnoteženom i ekološki osvještenom suživotu svih živih bića na Planeti. Jedno od tih rješenja nudi i permakultura primjenom svojih načela i principa dizajniranja. Permakulturu, izvedenicu iz permanentne (trajne-odžive) kulture, su kao modus vivendi upotrijebila dvojica australaca, Bil Mollison i David Holmgren kako bi opisali sustav dizajniranja kojim bi mi ljudi, promišljeno koristili zemljine resurse potrebne za naš kvalitetan bitak i kako bi svojim djelovanjem do najmanje moguće mjere umanjili naš devastirajući utjecaj na Zemlju i time zadržali harmoniju sustava bez kojega ne bi opstali kao jedinke, (pri tome ne umanjujući vlastiti komfor). PERMAKULTURA JE PRAKTIČNA METODA DIZAJNIRANJA ili kreiranja URAVNOTEŽENOG (održivog) LJUDSKOG OKOLIŠA. Permakultura je holistički pristup poduprt sustavnim promišljanjem o međupovezanosti, primjenjiv u raznim aspektima života. Permakulturni (održiv) dizajn u sebi sadrži skup vrijednosti i etičkih principa, koji su temelj projektiranja i najmanjeg dijela utjecaja, a ima za cilj stvoriti ekološke i ekonomske samodostatne sustave koji pri tom ne iscrpljuju i zagađuju okoliš te brinu o Planeti kao cjelini bez koje mi kao ljudska bića ne bi postojali.

PRIČA O PERMAKULTURI

Temeljna etička načela su: 1. BRIGA ZA ZEMLJU – Prepoznavanje Zemlje kao osnove života koji nam je dat i sukladno tome poštivativanje iste u svakom pogledu. (Promatranje svijeta kao cjeline, a ne zbira njegovih sastavnih dijelova, štititi bioraznolikost, cijeniti važnost drugih živih bića, uspostavljanje ravnoteže zemljinog sustava i preuzimanje odgovornosti za način na koji živimo). 2. BRIGA ZA LJUDE – Temelji se na podršci, prihvaćanju različitosti, pomaganju jedni drugima da promijenimo način življenja, sposobnosti komuniciranja i slušanja, smislenom radu i pravu na odmor. 3. PRAVEDNA RASPODJELA – Zemlja nema neiscrpne resurse. (Potrebno je odbaciti pohlepu koja je odgovorna za eksploatacije i pustošenja naše planete, uvidjeti da je konzumeristički stil života neodrživ, shvatiti da na planeti ima dovoljno svega za sve ljude i ostala živa bića ukoliko pravedno raspodijelimo resurse – važno je shvatiti međupovezanost). Primjenom temeljnih etičkih načela utječemo na elemente koje koristimo u svakodnevnom životu pojedinca i društva.

CVIJET PERMAKULTURE (udruga ZMAG)

PRIČA O PERMAKULTURI

Svako ljudsko biće svoj život zasniva upravljanjem kroz 7 elemenata koji su međusobno povezani, a koje su u permakulturi posložili u Permakulturni cvijet, čije latice povezuje etika kojom se hrane i s kojom rastu i razvijaju svaki element (laticu) zasebno i sve elemente jedne kroz druge. U permakulturi je bitno postići da SVAKI ELEMENT ZADOVOLJAVA DVIJE ILI VIŠE FUNKCIJA, i da SVAKU FUNKCIJU PODUPIRE VIŠE ELEMENATA. Stoga je potrebno sustavno promišljati o povezanosti svega što nas okružuje i svega što radimo, kako bi smanjili utrošenu energiju, utjecaj na zemljine resurse i kvalitetu okoliša. Nije bitno koliko elemenata imamo u sustavu koji projektiramo, već je puno važniji način na koji su ti elementi povezani. Povezujući ih tako u cirkulativan sustav ulažemo minimalnan napor za maksimalan učinak, jer tada sustav radi za nas. SURAĐUJEMO S PRIRODOM, A NE PROTIV NJE. Elementi upravljanja

ENERGIJA Energija je mogućnost obavljanja rada. Ona je moć da se stvari mijenjaju. U permakulturi je sve povezano s energijom: hrana, materijali, kuće, voda, biljke, životinje, klimatske promjene itd... Cilj nam je promišljeno koristi bilo koji oblik energije

S RADIONICE POSTAVLJANJA ALTERNATIVNIH IZVORA ENERGIJE U ČAKOVCU

PRIČA O PERMAKULTURI

(vlastiti rad, u kućanstvu koristiti obnovljive izvore energije umjesto onih neobnovljivih i fosilnih izvora, stvoriti manje održive sustave...) i smanjiti potrebu za energijom kroz promišljeno i učinkovito dizajniranje. PRIRODNI I OBNOVLJIVI IZVORI su: Sunce,vjetar, voda, biomasa, bioplin… HRANA Svi jedemo i imamo potrebu za hranom kako bi energizirali svoj duh i tijelo. Stoga je doista važno pridati pažnju uzgoju hrane. Da bi samnjili utjecaj industijalizacije i monokultura u poljoprivredi koja devastira i opustošuje Zemlju i tlo, potrebno je okrenuti se manjoj organskoj proizvodnji hrane u vrtovima polikultura i bioraznolikosti. Možda nismo u mogućnosti imati vlastiti vrt i u njemu uzgojiti svu hranu potrebnu za život, ali možemo poticati one koji ga imaju i hranu nabavljati od lokalnih uzgajatelja, a onaj minimum uzgojiti čak i na balkonima ili zajedičkim vrtovima.

PLODOVI IZ PERMAKULTURNOG VRTA (udruga RUSTICA)

VODA 2/3 Planete prekriva voda, a samo 2% te vode je pitko, od kojih je 65% (2/3) pohranjeno u ledenjacima. Iako u Hrvatskoj imamo dovoljno pitke vode, ona svakim danom biva sve zagađenija, te ju je potrebno očuvati. Očuvanje vode kao resursa odgovornost je koju svatko od nas mora preuzeti.

PRIČA O PERMAKULTURI

Jedan od načina je sakupljanje kišnice koja nam može koristiti za zalijevanje vrtova, tuširanje, pranje rublja, ispiranje zahoda – pogotovo ovo zadnje jer se na ispiranje potroši najveća količina vode u kućanstvu (33%). Izračunato je da samo 18% vode u kućanstvu zaista treba biti pitka voda. U permakulturi postoji niz rješenja za pametno upravljanje vodom kao što je: iskorištavanje sivih voda, sakupljanje kišnice, crne vode se ne stvaraju jer se potiče uporaba kompostnih zahoda (iz kojeg dobijamo kompost za vrt), uporaba bioloških pročiščača i sl.

MALI KUĆNI STEPENIČASTI BIOLOŠKI PROČISTAČ

GRADITELJSTVO Dom. Dom je naša baza u koju se uvijek vraćamo i u kojem se osjećamo sigurno i opušteno. Dom bi trebao biti sagrađen na održiv način, od lokalnih i prirodnih materijala i trebao bi funkcionirati na održiv način tako da bude ekološki uravnotežen i energetski učinkovit – koristeći obnovljive izvore energije i štedeći samu energiju. Održivo graditeljstvo je graditeljstvo s minimalnim utjecajem na okoliš - koje koristi prirodne i lokalne materijale, objedinjuje tradicijska znanja i vještine, čuva energiju i smanjuje potrebu za potrošnjom iste, građevine su oblikovane tako da sakupljaju i odvode toplinu (prema potrebi) – promišljen dizajn, energetski su učinkovite

PRIČA O PERMAKULTURI

(potrebno je malo energije za zagrijavanje i hlađenje čime se utječe na smanjenje emisije CO2). Permakultura nas uči da čvrste, tople i udobne kuće možemo sagraditi od prirodnih materijala kao što su drvo, kamen, slama, zbijena zemlja i sl., a koji ne štete okolišu i mogu se ponovo oporabiti ili reciklirati. OTPAD Ljudi su jedina životinjska vrsta koja stvara otpad. Ljudi su navikli raditi smeće, ne promišljajući o nužnom i prirodnom procesu kruženja. U prirodi sve kruži. Ne razdvajajući otpad, on postaje smeće koje je kasnije nemoguće upotrijebiti. Stoga je potrebno pravilno odlagati i odvajati otpad koristeći pri tome principe promišljanja 5R. Rethink, Reduce, Reuse, Repair, Recycle - Promisli, Smanji, Ponovno koristi, Popravi, Recikliraj Sustav 5R je naša obaveza jer na taj način naše aktivnosti usklađujemo s potrebama okoliša. LJUDI Sve skupa ne bi imalo nikakvog smisla bez socijalnog elementa čovjeka. Čovjek mora biti slobodan i prema slobodi odabira birati najbolje za sebe, a pri tom prihvaćati različitosti među ljudima, međupovezanosti bez predrasuda i očekivanja. Potrebno je vratiti se iskonskim etičkim načelima koje slijede Zakon prirode, a ne idu kontra njega. U permakulturi se koristi koncenzus kao model odlučivanja u kojem se teži nenasilnom donošenju odluka te kooperativnom razvoju odlučivanja kojeg svi mogu podržati. EKONOMIJA Novac je samo jedno od sredstava razmjene. U permakulturi koristimo razne načine razmjene poput same razmjene dobara i usluga, do razvijenijih sustava lokalnih trgovinskih razmjena kao što je LETS sustav koji se temelji na razmjenama znanja, vještina, dobara bez upotrebe novca. Podupire se trgovina na lokalnoj razini.

PRIČA O PERMAKULTURI

Permakulturni dizajn Dizajn je veza među elementima. Permakulturni dizajn je živi sustav koji je stalno u procesu razvoja. Elementi se razvijaju sukladno našim potrebama i obavezama, stoga mi stalno promatramo, iznova procjenjujemo, redizajniramo i stvaramo promjene prilagođavajući sustav. I najdulji put počinje prvim korakom. 1. ISTRAŽIVANJE POTREBA, ŽELJA I NAMJERA ONOGA ZA KOGA SE STVARA Istraživanje i bilježenje potreba i želja onoga za koga se dizajnira. Određuje se broj korisnika, definiraju međusobni odnosi, njihove želje i potrebe (stambene, radne, kreativne, kulturne i društvene) i to dugoročne i kratkoročne. Definira se životni stil, ekonomija (pitanje financiranja i održivosti), aktivnosti, duhovnost i sl. Zatim se zapisuju nedostaci samog mjesta kako bi mogli odrediti važnosti. 2. IZRADA PLANA / NACRTA Izrađujemo nacrt/plan šire lokacija. Na kojem ćemo skicirati sve što uočimo ili doznamo promatranjem ili istraživanjem. 3. PROMATRANJE OKOLIŠA RADI POVEZIVANJA RAZLIČITIH DIJELOVA SUSTAVA Analiziraju se resursi, ograničenja, mikroklima, vrsta tla, vode, smještaj kuće, ceste, ograde, infrastruktura. KRAJOLIK – proučimo planove, obiđemo teren, razgovaramo s ljudima, razgledavamo okolicu, proučavamo povijest i kulturu odabranog područja. GEOLOGIJA – saznamo kakva je geološka struktura podloge područaja koje smo odabrali.

PRIČA O PERMAKULTURI

SLIKA PRIKAZUJE ŠIRE PODRUČJE PROMATRANJA KOD PERMAKULTURNOG DIZAJNIRANJA

ORJENTACIJA – Gleda li naš teren na sjever ili jug? Koliko osunčanih dana ima u godini, gdje se sunce zadržava i koliko. Postoje li nepovoljne zone (zadržavanje mraza i sl.). VRIJEME – Prepoznavanje vremenskih obrazaca, vjetrova, klimatologije, mikroklime na terenu... POGODNOSTI – opskrba vodom, električnom energijom, plinom, pristupni putevi, i sl. 4. ANALIZA 5 PRIRODNIH ELEMENATA Promatranje, mjerenje, praćenje i proučavanje – VJETAR, TLO, VODA, ENERGIJA, ORGANIZACIJA

PRIČA O PERMAKULTURI

ANALIZA 5 PRIRODNIH ELEMENATA

SVAKI ELEMENT IMA VIŠE FUNKCIJA. SVAKA FUNKCJA UPOTPUNJENA JE S VIŠE ELEMENATA. 5. SEKTORI Razmatranje odnosa svih energija koje se kreću ili će se kretati sustavom (vjetar, pejzažni pogledi, orjentacija sjever-jug, istok-zapad, zimske i ljetnje sunčeve putanje, ceste, infrastruktura, vodeni tokovi, komunikacijski protoci i sl.) te razmatranje najboljih načina na koji bismo iskoristili ili neutralizirali utjecaje navedenih faktora. 6. ZONIRANJE Kako bi što manje energije gubili na upravljanje sustavom dijelimo ga u zone (0-5) + 00.

PRIČA O PERMAKULTURI

Svrha zoniranja je ušteda energije. Zone su poslagane tako da smještamo pojedine elemente u određene zone prema tome koliko ih često koristimo ili održavamo. NULTA ZONA = dom (stan, kuća, farma) – primjenjujemo načela reduciranja potrošnje energije i vode, korištenje prirodnih obnovljivih resursa kao sunčeve svjetlosti, kišnice i sl. izgradnja doma i uređenje po principima 5R i korištenjem lokalnih prirodnih materijala. Dom nam daje harmoničnu i održivu okolinu za stanovanje, rad i odmor. PRVA ZONA = je zona najbliža kući, u kojoj su smješteni svi oni elementi sustava koji zahtijevaju puno skrbi, pažnje i koje je potrebno često posjećivati radi upravljanja i održavanja ili radi određenih individualnih aktivnosti. (Priručni vrt s ljekovitim i začinskim biljem, salatom, mekanim voćem,/ jagode, kupine, maline/, staklenik, rasadnik, kompostište za kućanski otpad i sl.) DRUGA ZONA = zona se koristi za uzgoj trajnica kojima je potrebno nešto manje održavanja. Mjesto pogodno za košnice, kokošinjac, kultivirane voćke, sjenice za odmor, druženja i sl. TREĆA ZONA = je zona u kojoj se uzgajaju glavne prehrambene kulture za kućnu upotrebu i za moguću razmjenu. Nakon što je regulirana, briga za ovu zonu je minimalna ukoliko zastiremo/malčiramo tlo, potrebno je otprilike jednom tjedno posjetiti zonu kako bi površine opskrbili vodom. ČETVRTA ZONA = je poludivlja zona. Nju uglavnom koristimo za prehranu domaćih životinja i kao izvor samoniklog bilja, te za dobivanje drvene građe ukoliko je imamo. Primjer ove zone je šumski predio na koji se utječe jedino podrezivanjem. PETA ZONA = Divljina. U ovoj zoni nema ljudske intervencije, ovo je kontemplativna zona u kojoj promatramo eko-sustave i prirodne Zakonitosti. Tu održavanje prepuštamo svim bićima tog mikrostaništa. I postoji još jedna jako važna zona u permakulturi, a to je ZONA 00 = ona predstavlja osobu ili zajednicu koja čini osnovu sustava (srce sustava). Ta zona se odnosi na našu spremnost da u vlastiti život unosimo promjene koje vode harmoničnijem načinu življenja te istinski održivom okruženju i održivom zajedništvu.

PRIČA O PERMAKULTURI

PRIMJERI PERMAKULTURNOG DIZAJNA DVORIŠTA U MALOM SELU

PRIČA O PERMAKULTURI

Neki od elemenata koje koristimo pri PK dizajniranju

Dobro osmišljenim dizajnom možemo i kod najmanjiih sustava maksimalno povećati potencijal i smanjiti utjecaj na Planetu (Majku Zemlju). •

Šumski vrt (voćke, bobićasto voće, trajnice, šumske jagode i sl.)

•

Biljna spirala (3D vrt za uzog začinskog i inog bilja koji nam osigurava cijeli niz mikroklimatskih uvjeta)

•

Kompostište (s glistama ili bez njih) – pretvaranje kuhinjskih i vrtnih ostataka/organskog otpada u izvor plodnosti – kompost.

•

Ključ gradice – povećavaju „rubna“ područja, te omogućavaju jednostavan pristup biljkama.

•

Divlje područje – i najmanji vrt bi trebao imati to područje jer je ono utočište divljim životinjama koje održavaju cijeli sustav i povećavaju bioraznolikost i otpornost ostalih kultiviranih biljaka u blizini.

•

Biološki pročištači sivih voda (otpadne vode, kuhinje, perilica za rublje i kade/umivaonika. Tu je važno koristiti ne toksična sredstva za pranje)

•

Kompostini zahod – odvajanje urina i fekalija

•

Vrtna jezerca

•

Solarni paneli za pripremu tople vode u kućanstvu

•

Fotoaponske ćelije da dobivanje električne energije u kućanstvu

•

Sakupljanje kišnice (krovne plohe i bunar ili cisterna za skladištenje)

Važno je da svi naučimo živjeti na načine koji su održivi, što ne znači da se odričemo nečega, već naprotiv, živjeti u skladu s prirodnim resursima je oslobađajuće iskustvo (a ne ograničavajuće). „Samo djelić Svemira možeš promijeniti – SEBE – no mijenjanjem tog djelića, mijenjaš čitav Svemir.“ (indijanska poslovica)

PRIČA O PERMAKULTURI

Popis potrebnog materijala i opreme ‒ pribora

• • • • •

Onaj mali djelić Svemira – TI (zona 00) Volja da poštuješ Majku Zemlju i njenu bioraznolikost Želja da se mijenjaš Puno ljubavi, mašte i slobode Olovka, nekoliko papira i bojica da uljepšaju dojam i stvore vizualnu predstavu željenog – održivog sustava tvog života

Postupak

Uvijek budi spreman/na učiti iz Prirode. Zatim se posluži permakulturnim načelima, napravi skice, preispitaj sebe i počni kreirati i sukreirati okruženje u kojem boraviš.

one koji žele

više

Kako možemo smanjiti utjecaj na Planetu? Naizgled malim preinakama u našoj svakodnevnici možemo znatno doprinijeti harmoniziranju cjelokupnog sustava u kojem živimo, i tim djelima postajemo svjesniji svojih postupaka –postajemo odgovorniji prema sebi i onome što nam omogućuje život. Odgovornost tada gradi naša poimanja koja nam omogućuju da plivamo protiv nametnute struje društvenog konteksta i vodi nas na put ka održivosti – samodostatnosti u cjelokupnoj međupovezanosti, (samo samostalne jedinke mogu surađivati sa okruženjem, a ne boriti se protiv njega).

PRIČA O PERMAKULTURI

energija

hrana

Štednja /// dizajn

Energetski Lokalna hrana efikasna izolacija /// solarni pasivni dizajn Organska hrana Obnovljivi izvori energije Manje mesa

transport

robe i usluge

otpad Koncept 5R

Avion kod nema druge opcije

Manje korištenje auta /// javni prijevoz biciklom

Trebamo li nešto doista?

Ako nešto trebamo, je li kupnja jedina opcija?

Ako nešto trebamo Pješačenje kupiti, možemo li Efikasno naći nešto čija grijanje Sezonska Dijeljenje auta proizvodnja /// razina prehrana nije ugrozila termostata okoliš ili ljude? Ekonomski Više svježega i automobili Energetski kuhanog (anti SUV) efikasni Je li moguće uređaji (A ili nešto što viša klasa) kupimo Održavanje iskoristiti auta nakon Štedne žarulje korištenja?

Rethink /// promisli

Reduce /// smanjiti

Repair /// popraviti

Reuse /// ponovno koristiti

Recycle /// reciklirati

Zero waste pokret

Permakultura nije samo primjenjiva na velikim seoskim ili zabačenim površinama i prirodnim zonama, može se primijeniti i u gradovima, stanovima, kvartovima pa i cijelim naseljima. Ukoliko te zanima kako to funkcionira potraži na internetu dodatne informacije.

PRIČA O PERMAKULTURI

Uradi sam: Povišene gredice Marijana Jeričević Vrtovi u obliku povišenih gredica savršeni su za urbanu permakulturu. Jednostavni su za izradu te su spas za podneblja sa neplodnom ili siromašnom zemljom. Umjesto da vodimo borbe sa tlom koje nema idealne uvjete za rast naših finih biljaka, vrt možemo izraditi iznad tla uz pomoć okvira ili bez okvira, kako bi mogli kontrolirati sastav i teksturu zemlje. Što su povišene gredice?

Povišene gredice su gredice koje se izrađuju na postojećoj zemlji, ponekad koristeći zemlju na kojoj se izrađuju a ponekad ne, ovisno od kvalitete postojeće zemlje. Povišene gredice se mogu izraditi uz pomoć drvenih ili kamenih okvira, kako bi se zemlja zadržala ili se zemlja jednostavno može slobodno nasuti na hrpu u visini 15-20 cm. U povišene gredice se mogu saditi bilo trajnice bilo jedno - ili dvogodnišnje sadnice – začinsko bilje, voće, povrće.. Prednosti povišenih gredica

Uz činjenicu da se izbjegava vrtlarenje u siromašnoj zemlji, povišene gredice daju još nekoliko prednosti: Povišene gredice se brže zagrijavaju u proljeće, tako da se razne kulture mogu sijati i saditi ranije. • Povišene gredice se bolje dreniraju • Može se odmah sijati i saditi na njoj, bez obzira na tlo koje se nalazi u okolini • Osobe s invaliditetom ili starije osobe lakše mogu pristupiti povišenim gredicama • Zemlja u povišenoj gredici se ne stvrdnjava i ne pretvara u grude jer se izrađuju tako da se ne gazi po njima. • Jednostavnije je prilagoditi sastav zemlje prikladno za pojedinu kulturu • Nakon izrade, povišene gredice zahtjevaju manje održavanja od konvencionalnih gredica. Kako izraditi povišenu gredicu

Najpopularnije vrste povišenih gredica su one s okvirima, te su odlične za gredice sa cvijećem, začinskim biljem i povrćem. Voće, kao što su jagode, grožđe, borovnice i maline također dobro uspjevaju u povišenim gredicama.

PRIČA O PERMAKULTURI

Popis potrebnog materijala i opreme: Materijali koji se mogu koristiti za izradu povišene gredice mogu biti različiti. Drvo je vrlo popularan izbor, jer je jeftino i jednostavno se obrađuje. To mogu biti stare daske, palete, stare grede i slično. Stara cigla, stari betonski blokovi i kamen također mogu biti naslagani kao POVIŠENE GREDICE, SUSTAV DRVENIH GREDA, FURULI okvir povišene gredice. • stare daske, palete, stare grede, stara cigla, stari betonski blokovi, kamen, bale sijena ili slame kao okvir za povišenu gredicu • vijci za spajanje dasaka ukoliko se odlučiš za okvir od dasaka • kartonske kutije kao podloga za gredicu, treba im odstraniti plastičnu ljepljivu traku • kompost, plodna zemlja i odstajali stajski gnoj za punjenje gredice • slama, sijeno ili suho lišće za malčiranje • sadnice ili sjemenke Alat: • Ručni vrtni alat i pribor – motika, lopata štihača, tačke, grablje • Bušilica, pila za drvo, čekić i čavli Povišene gredice se najčešće izrađuju od drvenih dasaka, pa ćemo ovdje opisati verziju sa drvenim okvirom od dasaka. Prvi korak: Odaberi mjesto za povišenu gredicu. Ukoliko znaš da ćeš uzgajati povrće, začinsko bilje ili cvijeće koje voli sunce, odaberi mjesto koje tijekom dana dobiva dovoljno svjetla, najmanje osam sati dnevno. Potreban je ravan komad zemlje koji nije na kosini te koji je lako pristupačan sa svih strana te u blizini ima vode. Drugi korak: Odaberi veličinu i oblik gredice. Gredicu smjesti tako da se svim dijelovima vrta lako može prići a da se ne gazi po povišenoj gredici. Jedna od glavnih prednosti povišene gredice je ta da se zemlja ne sabija gaženjem po gredici kao u konvencionalnoj jer se planira njena pristupačnost sa svih strana. Dobro bi bilo da širina gredice bude takva da jednostavno možeš raditi na cijeloj površini pri-

PRIČA O PERMAKULTURI

lazeći s jedne i druge strane. Ukoliko će biti smještena uz zid ili ogradu, najbolje je da širina bude do 1,5 metara a bilo koje željene duljine. Za dubinu gredice za početak je najbolje odabrati 15 cm. Ukoliko se ima materijala za više, to bolje! Dubina od 25 do 30 cm bi bila idealna. Ako zemlja na kojoj se gradi povišena gredica nije toliko loša (pretvrda, sa puno kamenja i sl.) površina zemlje se može razrahliti i sagraditi povišena gredica dubine 15 do 20 cm. Ako zemlja nije dobra, ili planiraš zasijati mrkve ili pastrnjak, koji trebaju dublju zemlju, gredica bi trebala imati dubinu od najmanje 25 cm. Treći korak: Pripremi teren. Jednom kada znaš veličinu i smještaj tvoje gredice, možeš se baciti na pripremu. Koliko pripreme je potrebno, zavisi od dubine gredice kao i od biljaka koje ćeš zasaditi ili zasijati. Za uštedu vremena, možeš koristiti novinski papir, geotekstil ili karton kako bi se izravnao teren i spriječilo probijanje korova. Na taj sloj se tada stavlja željena zemlja (kompost) i sade ili siju biljke. Kako bi tvoje biljke sigurno i mirno rasle, najbolje je prekopati postojeći travnjak i prorahliti zemlju sa lopatom ili vilama na dubinu od 20 do 30 cm. Četvrti korak: Izradi gredicu. Koristi drvo koje je otporno na raspadanje te izradi okvir. Fosne debljine 5cm i visine 15cm su najbolje jer daju 15 cm duboku gredicu. Izreži dijelove prema željenim dimenzijama te ih spoji u pravokutni okvir. Možeš ih spojiti na razne načine: krajeve dasaka na svakom uglu izbušiti bušilicom i spojiti pocinčanim vijcima ili na svaki ugao staviti kockasti komad drva te spojiti svaku dasku vijcima. Peti korak: Izravnaj okvir. Korištenjem libele poravnaj okvir u svim smjerovima. To je potrebno iz razloga što će nagnuta gredica skupljati vodu na jednom dijelu, a u drugom će voda prebrzo otjecati. Ukoliko je na jednom mjestu previsoka, jednostavno odstrani dio zemlje ispod dok se ne izravna. Šesti korak: Napuni okvir. Poanta povišene gredice je vrtlarenje u savršenoj zemlji. Iskoristi tu priliku i napuni okvir kvalitetnom zemljom, kompostom* i odstajalim stajskim gnojem. Jednom kad je ispuniš zemljom, tvoja gredica je spremna za sjetvu i sadnju. Održavanje povišene gredice

Na sreću, vrtovi s povišenim gredicama zahtjevaju malo brige. Svakog proljeća ili jeseni dobro je na vrh nasuti svježi kompost ili stajski gnoj, ili ukoliko tvoja gredica služi samo dijelom godine za kulture, ukopaj kompost ili gnoj u gornjih nekoliko centimetara zemlje. Kao i u svakom vrtu, malčiranje površine gredice zadržat će vlagu i rast korova. Zadržavanje vlage je važno jer se povišene gredice brže isušuju od onih standardnih.

PRIČA O PERMAKULTURI

*DA i NE u kompostiranju

Zdravi vrtovi započinju sa zdravom zemljom. Ne postoji bolji sastojak za to od komposta, bilo da se on zaorava u gredice ili da se njime kompostira. Jednom kad se kompost ugradi u zemlju, on povisuje plodnost na način da obogaćuje tlo mikroorganizmima i elementima u tragovima te poboljšava strukturu tla. DA u kompostiranju

Gotovo sav biljni materijal, uključujući slijedeće: Smeđi materijal Suho lišće, sijeno, slama, piljevina, drveno iverje, otpaci od rezidbe stabala i grmova. Grane i sav deblji i čvršći materijal odvoji na posebnu hrpu kako bi se raspao, jer je za tu vrstu organKOMPOST skog materijala potrebno dulje vrijeme raspadanja. Nakon toga se može raspadnuti materijal staviti u kompostnu hrpu. Veće komade možeš nasjeckati na manje komadiće. Zeleni materijal Zeleni korov, otpaci od voća i povrća, ostaci otkosa zelene gnojidbe (djetelina, lucerna...) i svježi otkosi trave. Također se može koristiti talog od kave, vrećice čaja i nekompostirani ovčji, konjski, kozji ili pileći gnoj. Borove iglice trebaju dulje vrijeme da se raspadnu, dok lišće oraha u kompostu može uzrokovati zastoj u rastu kod nekih biljaka. Te sastojke kompostiraj samo ako ostalih sastojaka ima u znatno većoj količini. NE u kompostiranju

Materijali životinjskog porijekla (kosti, mesni otpaci, mlječni proizvodi); otpaci biljaka koje su oboljele od gljivica ili ostatke korova kao što je puzava pirika ili korova koji razvijaju mnoštvo otpornog sjemenja. Slaži smeđi i zeleni materijal tako da omjer zelenog i smeđeg bude 1:2. Najbolje je imati sav materijal spreman te ga slagati u slojevima. Potrebno je pripaziti na to da hrpa bude dovoljno vlažna (zalij svaki sloj komposta najbolje kišnicom ili odstajalom vodom) te da bude visoka i široka otprilike 1-1,5 metara. Na kraju se hrpa može prekriti slojem zemlje ili slame da bi se što dulje zadržala visoka temperatura.

PRIČA O PERMAKULTURI

Prevrći kompost često

Ostavi da se hrpa zagrijava 1014 dana. Kada se temperatura digne na 60-65°C, makni prekrivač od slame ili zemlje, te prevrći kompost tako da gurneš hrpu da padne te je ponovno presložiš, no ne više u slojeve. Ponovo stavi prekrivač od slame ili sijena. Kada se temperatura ponovno digne na 50-60°C, ponovno prevrći hrpu. Najbolje je okretati S RADIONICE IZRADE POVIŠENIH GREDICA, hrpu do 3 puta u 4 do 6 mjeseci, SUSTAV STARIH GUMA, PULA dodavajući vodu ukoliko primijetiš da se kompost suši. Nakon prva 2 prevrtanja, što češće prevrćeš hrpu to će se brže materijal raspasti u kompost. Zagrijavanje hrpe

Što su dijelovi koje stavljaš u kompost manji, to će se brže raspasti. Možeš zamoliti roditelje ili sam/a prijeći materijal za kompost kosilicom. Za provjeru temperature komposta možeš koristiti dugačak termometar koji se može nabaviti u agrarijama. Kompost je spreman kad se sav materijal raspadne (nakon 6-9 mjeseci) te nastaje jednolična crna zemlja koja miriši po šumskom tlu. Dodaj ga u tvoju gredicu i poželi biljkama dobar tek! Nemoj zaboraviti u međuvremenu započeti novu kompostnu hrpu... Može i jednostavnije

Neke najjednostavnije varijante okvira izrađuju se sa balama sijena ili slame te se jednostavno napune sa dobrom zemljom i kompostom te se zasade ili zasiju. To je jednogodišnja varijanta, jer se bale ubrzo također pretvore u zemlju koja se može sljedeće godine opet koristiti. Linkovi i korisne informacije:

http://www.ecofriend.com/entry/15-creative-cardboard-made-furniture-items-for-home-decor/ http://foldschool.com/_about/about_start/about_start.html http://www.nacional.hr/clanak/10911/pocela-serijska-proizvodnja-prvog-hrvatskog-kartonskognamjestaja

PRIČA O PERMAKULTURI

Uradi sam: Namještaj od kartona Sunčana Pešak Prije početka

Kao što je poznato, odjeća ne čini čovjeka ali o njemu puno govori. Tako i privatni prostor koji svatko od nas uređuje prema svom ukusu. Da bi namjestili svoju sobu ili učionicu onako kako vam paše ne trebate čekati da narastete i počnete zarađivati. Koristite ono čega uvijek ima na dohvat ruke, a to je karton. Čini se neobično da nešto tako savitljivo i razgradivo kao što je karton može izdržati masu knjiga na polici ili da možemo napraviti stolicu na kojoj se stvarno može sjediti ali to je stvarno tako! Valoviti karton jedan je od najčešćih materijala namijenjenih prvenstveno ambalaži. Uglavnom se proizvodi od recikliranog papira i celuloze, a sastoji se od slojeva nešto tvrđeg kartona i papirnatih valova između njih. Upravo takav oblik omogućava da takav karton bude lagan, a opet dovoljno čvrst. U proizvodnji se koriste i sintetska ljepila ali kutije u koje se pakiraju prehrambeni proizvodi lijepljene su ljepilima na bazi škroba pa možete biti sigurni da koristite ekološki materijal. Većina kartonske ambalaže nakon upotrebe se baca. Za nas to znači da je karton jedan od materijala koji nam je najlakše dostupan i potpuno je besplatan. Potrebno je samo znati nekoliko trikova za povećanje čvrstoće. Jednostavno rukovanje kartonom omogućuje oblikovanje kartonskog namještaja u svim mogućim oblicima koji nam padnu na pamet. U svijetu se dizajnom kartonskog namještaja bave i profesionalni dizajneri, a pravi dizajnerski namještaj proizvodi se i u Hrvatskoj. Popis potrebnog materijala: • veće količine valovitog kartona (obične smeđe kartonske kutije iz dućana biti će najbolje, jednoslojni karton od npr. kutija za cipele možemo koristiti samo za neke detalje ali nije toliko čvrst) • brašno i voda za pripremu prirodnog ljepila • boje za ukrašavanje (obične tempere ili vodene boje sasvim su dovoljne) Pribor: • olovke • ravnalo i/ili krivuljari za iscrtavanje lijepih urednih krivulja • skalpel za rezanje (mogu i škare ali skalpel je praktičniji) • kuhalo, šalica i kuhača za pripremu ljepila

PRIČA O PERMAKULTURI

Postupak

Kao primjer ćemo pokazati izradu jednostavne police za figurice koja ujedno može poslužiti i kao mala stolica. Ona se sastoji od troslojne podloge nepravilnog oblika na koju su pričvršćeni dvoslojni elementi polica postavljeni vodoravno i okomito. Lijepljenjem slojeva kartona jedan na drugi postižemo čvrstoću i za to nam je prvo potrebno ljepilo. Možemo koristiti sintetska ljepila za papir ali postoji i bolje i jeftinije, potpuno prirodno rješenje, a to je štirka. Štirka se pravi od brašna i vode, a jednostavan recept je ovakav: • jedna šalica brašna pomiješa se s dvije šalice vode i čvrsto razmuti da se ne stvore grudice • ta smjesa se umiješa u šest šalica kipuće vode i miješa dok se ne zgusne kao puding (treba stalno miješati jer štirka lako zagori). Ako je smjesa previše rijetka dovoljno je dodati još malo brašna, a zgusne se i dok se hladi. • kada se ohladi, ljepilo je spremno za upotrebu Najprije trebamo napraviti skicu gdje ćemo osmisliti sve detalje i razraditi plan. Zatim dio po dio precrtavamo u punoj veličini na karton. Što urednije i preciznije obavimo ovaj posao rezultat će biti ljepši. Slojevi kartona lijepe se jedan na drugi, a biti će čvršći ako pazimo da valove kartona smjestimo okomito (iako to nije uvjet). Treba jedino paziti da ne koristimo dijelove kutije s utorima gdje su elementi presavijeni jer to može oslabiti policu. Podlogu smo oblikovali u nepravilnom obliku, a da bi krivulje bile urednije koristili smo krivuljar iako se to može

PRIČA O PERMAKULTURI

i prostoručno ako ste dovoljno vješti. Na zadnjem od tri sloja kartona istog oblika urezali smo utore gdje će doći police. Police se umeću jedna u drugu na mjestima gdje se križaju pa da bi ih čvršće spojili napravili smo utore – za vodoravne elemente s gornje strane, a za okomite s donje (može i obrnuto). Utori su dugački do pola police, a široki kao širina dva sloja kartona zajedno. Sve dijelove nakon skiciranja smo izrezali skalpelom (na podlozi drugog kartona da ne oštetimo stol), zalijepili štirkom i kad su se osušili složili smo našu policu. Osušena i sastavljena bila je dovoljno čvrsta da se na njoj mirno moglo sjediti. Jedini problem je što će vam za izradu kartonskog namještaja trebati više vremena, ponekad i cijeli dan pa se oboružajte strpljenjem. Može i jednostavnije

Sve elemente namještaja možemo jednostavno izraditi tako da samo lijepimo slojeve jedan na drugi do širine koja nam je potrebna. Ako na primjer na ovaj način radimo stolicu možemo iscrtati njenu jednu stranicu (može biti sasvim neobična, zaobljenih linija) i prema tom predlošku napraviti niz takvih slojeva koje ćemo zalijepiti jedan na drugi dok sve skupa ne bude široko oko 40 cm. Tako možemo dobiti zanimljive i čvrste kreacije. Za one koji žele više

Postoje zanimljiva rješenja kartonskih stolica, ormara pa čak i kreveta koji se slažu poput origami figurica. Vrlo su lagani i efektni, mogu se prenositi poput kofera i sastaviti recimo na autobusnoj stanici, u parku, na plaži… Za njihovu izradu najbolje je pronaći predloške na internetu.

PRIČA O PERMAKULTURI

Uradi sam: Izrada sapuna od maslinovog ulja Ivana Lovrić Prije početka

Izraditi sapune od biljnih ulja nije komplicirano, ali može biti opasno i dok ne postanete iskusniji, obavezno to radite uz pomoć odrasle osobe, poštujući sigurnosna pravila i noseći zaštitnu opremu. Lužina i svježe izrađeni sapun mogu uzrokovati oštećenja kože i očiju ili dovesti do osjećaja težeg disanja. Zato oprezno! Popis potrebnog materijala i opreme – pribora: SASTOJCI • 1000 g maslinovog ulja • 261 g destilirane vode • 128 g lužine u listićima (Na OH) • po želji 30 g eteričnog ulja (npr. prava lavanda, slatka naranča, paprena metvica i sl.) PRIBOR ZA RAD • precizna vaga (koja mjeri 0,1 g – ako ju nemate, posudite ju od profesorice kemije, farmaceutkinje iz ljekarne ili zlatara) • posuda za pripravu lužnate otopine – od otporne plastike (HDPE – označena je brojkom 5) • posuda za pripravu sapuna – najbolje inoks ili emajl lonac ili također otporna plastika • štapni mikser • kuhače i mješalice od drva ili otporne plastike • kalup za hlađenje sapuna (npr. čist i suh tetrapak od soka) ZAŠTITNA OPREMA • gumene rukavice • pregača i odjeća dugih rukava • zaštitne naočale • ocat ili limunov sok (za neutralizaciju lužine – ako dođete u dodir odmah to mjesto polijte octom ili sokom)

PRIČA O PERMAKULTURI

Postupak

Sapun uvijek radite u dobro prozračenoj prostoriji, najbolje uz otvoren prozor. Obucite duge rukave, rukavice i naočale. Pripremite ocat ili limunsku kiselinu da vam budu pri ruci, za slučaj da se pošpricate otopinom lužine. Precizno izvažite sve sastojke. Oprezno usipajte lužinu u vodu, promiješajte i stavite sa strane da se ohladi do sobne temperature (to može trajati i par sati). Kada se otopina ohladi, polako ju dodajte ulju, miješajući ju prvo kuhačom, a kada se smjesa poveže i štapnim mikseGOTOVI, DOMAĆI, MIRISNI I ZDRAVI SAPUNI rom. Miješajte s pauzama dok smjesa ne postane gusta poput pudinga, tj. toliko da kuhačom povučen trag u njoj ostaje par sekundi. To je trenutak za dodati eterična ulja ili druge dodatke ako tako želite, dobro to promiješate i ulijete smjesu u kalupe, te ju ostavite da se ohladi i stvrdne. Dobro operite posuđe dok ste još u rukavicama. Idući dan sapun izvadite iz kalupa (ne zaboravite rukavice!) i narežite na željene komade, te ga ostavite da “zrije” 3 – 4 tjedna. Za to vrijeme sva će se lužina iz smjese pretvoriti u sapun i on će biti siguran za korištenje. Nakon toga sapun zamotajte u lijepi papir i poklonite nekome :) Može i jednostavnije

NEMA JEDNOSTAVNIJE – SA SAPUNIMA TREBA OPREZNO! Za one koji žele više

U svoj sapun možete dodati suho bilje, cvijeće, sjemenke, prirodne boje i sl. kako biste ga učinili posebnim, dodali mu strukturu i miris. Učinite to nakon što se sapun zgusne, prije nego ga ulijete u kalup. Naravno, možete ga uliti u najrazličitije kalupe i tako stvoriti razne zanimljive oblike. Linkovi i korisne informacije

Pogledajte kako sapune rade vaši vršnjaci iz Slatine: http://www.os-slatine.skole.hr/izrada_sapuna.htm

„U ovoj vam knjižici, devetoj u knejinoj bibiloteci iz permakulturne tematike donosimo malo drugačiju priču – priču o urbanoj permakulturi. Želimo vas potaknuti da osim što bi trebali izaći iz mentalnih okvira, izađete i iz arhitektonskih i okvira stereotipa. Permakultura u stanu i kvartu nešto je jako seksi i vjerujte – uskoro će biti top tema svih časopisa i tv emisija. Tako to jednostavno ide. Druga tema kojom se bavimo ovdje je uvod u permakulturni dizajn gdje vam dajemo alate kako da sami dizajnirate svoj životni prostor, a da pri tome uključite sva čula i napravite nešto doista erotsko, naravno ako vam sve ostalo ultratradicionalno ide na živce. Na kraju vam donosimo male i slatke praktične primjere iz uradi(mo) sam(i) domene, one iz koje Kneja uvijek izvuče najbolje.“

Kneja je udruga iz Čakovca čija je svrha djelovanja poticanje ljudi na kvalitetan i održiv suživot s prirodom, promocija načela samoodrživih životnih zajednica te promocija samoodrživog i ekološko prihvatljivog razvoja kroz edukacijske i praktične sadržaje.