Krijes 2012./13. by Knjižnica Odra

AKTIVNOSTI U ŠKOLI INTERVJU

Dani kruha Prevencija i alternativa Božić Suncokret– OLJIN Mala škola socijalnih vještina Maškare Natjecanja

Iz broja u broj trudimo Nova profesorica: se biti još zanimljiviji, Andrea Ljubej Prvašići još opsežniji, ljepši i bolji. Stvaramo, pišemo i rišemo po vašoj volji. Osluškivanje i AKTIVNOSTI IZVAN ŠKOLE ispunjavanje vaših ideja Interliber Iz tame u svjetlo pruža nam mnogo Dodjela Nagrade Luka Ritz Valentinovo: Ljubav u svakoj dobi zadovoljstva i veselja. Svaki novi broj Krijesa TERENSKA NASTAVA NATJECANJA čitaj s veseljem, u Crveni križ: Novi Vinodolski novim pričama uživajte! Naš put u Lonjsko polje Samoborsko gorje

Školska natjecanja

UČENIČKI RADOVI

PREDSTAVE

Ljepota pokreta Ljubav u jednom smjeru: One direction Zagrebačko kazalište mladih Koliko smo sigurni na Internetu? Mjesec hrvatske knjige Literarni radovi Tajne svemira Dnevnik Merise Duranović Životinje divlje Afrike Čokolada Upoznajmo sportove Slavne šape Iz Iloka se čuje galop Kako su nastale tenisice? Jeste li znali...? Tajna Bermudskog trokuta Najpoznatiji muzeji Europe

Kazališna predstava: Mrvice iz dnevnog boravka Kino predstava: Zagonetni dječak

PUTOPISI To sutra idemo u Nardu? Lijepa naša oduzima dah: Split i Pag

ENGLISH CORNER English project Halloween

KAMO NAKON OSNOVNE? ENIGMATIKA

IMPRESUM

Uredništvo: 5.a Merisa Duranović, Leonarda Idžan, Dora Pinturić 6.a Nika Cvitkušić, Paula Franić, Tea Knok, Gabriela Majdak, Matea Marinović, Lucija Spajić, Klara Šafranić 7.a Ivana Car, Nives Havidić, Katja– Michaela Majurec, Zvonimir Rajković 7.b Iva Kučiš 8.a Karla Caganić, Paula Drvenkar, Ivana Krljan, Paula Mikojević, Antea Šimunović 8.b Lana Bogović, Anđelina Čulina, Roberta Vidić

2012./13. ISSN 1330-7606 Za nakladnika: Slavko Ćavar, prof. Naslovnica: Mirta Vrkić, 2.b Grafička obrada: uredništvo Glavna urednica: Lana Bogović, 8.b Lektorica za engleski jezik: Mrs. Ksenija Sunić Voditeljica novinarske skupine: Julija Panjičanin, dipl.knjiž.

Dani kruha Zahvalnost za plodove zemlje Piše: Iva Kučiš, 7.b Dana 16.10.2012 u našoj školi se održala priredba povodom dana kruha. Na priredbi su se okupili učenici i djelatnici škole. Priredba se održala u našem skromnom predvorju škole. Učenici nižih razreda su pjevali, glumili, recitirali... Na početku priredbe učenici prvih razreda su otpjevali dvije pjesme, Mlin i Jesensku pjesmu. Nakon učenika prvih razreda, učenici drugih razreda su recitirali Raspjevanu pekarnicu i Od zemlje do kruha. Nakon učenika drugih razreda na red su došli učenici trećih razreda. Oni su otpjevali dvije pjesme i izveli četiri igrokaza. Učenici trećih razreda su otpjevali pje-

sme Nesla dekla v melin i Žuta pjesma. Uz to su izveli mnogo zanimljivih igrokaza: Bazlamača, Pjesme iz pekarnice, Jesenko i Vlažno zrno. I u završnom dijelu učenici 4.a razreda su izveli niz recitacija, a 4.b razred nas je počastio lutkarskim igrokazom. Bilo je lijepo,veselo i zanimljivo. Svaki put kad u školi imamo predstavu, dječja radost, smijeh i spontanost zagrije naša srca.

Prevencija i alternativa Piše: Matea Marinović, 6.a U našu su školu došla dva policajca. Govorili su nam o zaštiti i sigurnosti građana i njihovim dužnostima, o drogama, tučnjavama i ostalim problemima s kojim se susrećemo. Rekli su nam da možemo birati stranu na koju ćemo krenuti, dobru ili lošu. Pokazali su nam slike loših strana. Lošu stranu čine droga, pušenje, alkohol i tučnjava. Rekli su nam da je dobro imati policajca u svome naselju i da mu se obratimo za pomoć. Naučili smo pravila kojih se trebamo pridržavati. Tema programa je bila ''Prevencija i alternativa''. Cilj tog programa jest da upute djecu i mlade na dobar put. Prevencija znači sprječavanje, a alternati-

va znači imati izbor. Ljude zaokupljaju različite ovisnosti kao što su mobiteli, Facebook, računalo, igrice... Gledajući projekciju shvatili smo da droga, alkohol, cigarete i ostale ovisnosti ostavljaju ozbiljne tragove na zdravlje, uništavaju sve organe, a najviše mozak. Put do ozdravljenja je dug i težak i samo oni koji imaju čvrstu volju i podršku obitelji i okoline se mogu vratiti na pravi put. Iz predavanja policajaca i iz projekcije puno smo naučili i svjesni smo da bi dobro došla još veća angažiranost cijelog društva. Trebalo bi se puno više pričati o tome u školi i na televiziji, a svi mi bismo trebali upozoriti prijatelja ako puši ili pije da to vodi do još većih problema i na vrijeme to zaustaviti. Zašto uništavati život kad može biti lijep. Samo je jedan.

NOVA PROFESORICA Andrea Ljubej Pišu: Karla Caganić, 8.a Ivana Krljan, 8.a

1. Što ste u djetinjstvu htjeli biti po zanimanju?

6. Volite li putovanja i koju biste zemlju najra-

Htjela sam biti veterinarka.

dije posjetili?

2. Koji vam je bio najteži predmet u školi?

Volim putovati i željela bih proputovati cijelu Itali-

Povijest. Nisam tip koji će sjesti i bubati napamet

ju i Francusku.

činjenice od riječi do riječi, što je moj profesor

7. Koje vam je omiljeno jelo i volite li kuhati?

zahtijevao.

Volim kuhati za društvo i obitelj, ali za sebe ne.

3. Jeste li u osnovnoj školi voljeli matematiku?

Tako da mi je omiljeno jelo salata.

Ne, imala sam jako strogu, ali pravednu profesori-

8. Volite li ići u shopping?

cu koje smo se svi bojali.

Zar ne voli to svaka žena?

Danas kada govorim o profesorici imam samo

9. Imate li kućnog ljubimca?

riječi hvale jer shvaćam zašto je bila tako stroga i

Imam, mačku.

zahvalna sam joj.

10. Volite li izlaziti?

4. Jeste li prije ove škole još negdje predavali?

Volim, ali ne više po klubovima. Sada izlazim na

Pripravničku godinu sam radila u OŠ Čučerje.

večere i druženja s prijateljima i obitelji.

Prošle školske godine sam radila na dvije škole,

11. Imate li hobi?

OŠ Mate Lovraka i OŠ Braće Radić, a u trećem

Volim rješavati logičke igrice tipa sudoku i kakuro.

mjesecu sam došla u Odru.

12. Koja vam je životna želja?

5. Jeste li strogi u ocjenjivanju?

Nema posebno neku želju, samo se uvijek trudim

Mislim da sam realna, možda bih trebala postrožiti

dati sve od sebe i biti što iskrenija prema sebi i lju-

kriterije. :-)

dima oko sebe.

S putovanja u Egipat

S putovanja u Budimpeštu

KAZALIŠNA PREDSTAVA

Mrvice iz dnevnog boravka Piše: Nika Cvitkušić 6.a

Predstava je bila poučna zato što nam je pokazala da uvijek trebamo reći što mislimo i osjećamo o drugome. Nakon završetka ponovno smo se ukrcali u autobus i krenuli u školu.

Rano ujutro autobusom smo krenuli prema kazalištu Žar ptica kako bismo pogledali predstavu Mrvice iz dnevnog boravka. U pratnji šestih razreda bile su profesorice Ivana Kujundžić, Petra Rašperger, nastavnica Marica Krilić i knjižničarka Julija Panjičanin. Nakon kratke vožnje stigli smo do kazališta i ušli unutra. Kada je počela predstava svi smo se osjećali uzbuđeno i sretno. Predstavu smo pogledali zainteresirano, a u njoj se govorilo o tinejdžerskim (Jankovim) problemima. Janko se zaljubio u djevojku Moranu, ali je to krio od nje jer nije znao kako joj reći da mu se sviđa. Kada je predstava završila svi su glasno zapljeskali jer su se oduševili predstavom.

Janko i Robotka

KINO PREDSTAVA

Piše: Merisa Duranović, 5.a Ujutro smo svi ustali s osmijehom na licu jer smo znali da idemo gledati dugoočekivani film za djecu i mlade. U školi smo se okupili i čekali vrijeme polaska. Krenuli smo u 11:30 autobusom, a film je počeo u 12:00 sati. Zagonetni dječak je ekranizacija istoimenog romana Ivana Kušana. Priča je to o četrnaestogodišnjacima koji uz domišljatog i spretnog Koka rješavaju novu misteriju. Kokov prijatelj Tomo nedavno se doselio u grad i čežne za pustolovinama. Pažnju Tome i Koka privuče novi učenik koji se neobično ponaša.

Zajedno s prijateljicom iz razreda, Marijanom, korak po korak razotkrit će njegovu dobro čuvanu tajnu. Mnoge petašice otišle su u školu zaljubljenih lica. - Baš je čudan taj Mirko! - Ne Mirko, Marko! - Kako god!

LJEPOTA POKRETA Piše: Paula Franić, 6.a Pomisliš li ikada, kada si ljut ili tužan, ili pak sretan i veseo, gdje možeš pokazati svoje osjećaje, gdje možeš otići u potpuno drukčiji svijet? Ples je upravo to zamišljeno „mjesto“ gdje se osjećaš potpuno opušteno, sam se susrećeš sa sobom u tim laganim pokretima. Dok plešeš misli ti lutaju, uopće ne misliš je li ti pruženo stopalo, kakva ti je pozicija, što ako se povrijediš? Jednostavno zatvoriš oči i srce te vodi korak po korak prema tome savršenom plesu. Ja se bavim modernim vrstama plesa i Show danceom. Show dance je vrsta plesa koja objedinjuje sve suvremene plesova, balet, jazz, gimnastiku, itd. U show danceu i modernom plesu svaka koreografija mora imati neku temu na kojoj se razvijaju ostali pokreti, smisao, kostimi te općenito izgled koreografije. Moderni se ples temelji na emocijama i osjećajima. Postoji puno vrsta plesova. Ja idem u jedan plesni klub. Tamo pronalazim zabavu, rekreaciju, druženje s prijateljima, putovanja i ono najvažnije -plesno iskustvo. Nekoliko puta tjedno se svi zajedno okupimo i plešemo. Smišljamo različite koreografije, isprobavamo nove korake u plesu itd. Dolaze nas poučavati razni poznati hrvatski plesni pedagozi različitim vrstama plesa. Nastojimo naše plesno znanje prenijeti, odnosno, pokazati ljudima naše koreografije. Ujedno ih i inspirirati i stvoriti želju za plesom. Idemo na natjecanja diljem Europe i svijeta. Na dosadašnjim natjecanjima, sam vidjela da je ples jako razvijen u svijetu i da puno ljudi pleše. Bila sam ponosna što sam i ja jedna od njih . Također sam bila ponosna što sam dio reprezentacije i predstavljam svoju državu. No, sa klubom ne idem samo na natjecanja, tu su i različite predstave, pokazni satovi, itd. Ples je jednostavno dio mene. Ponekad se sva rastužim i budem ljuta na sebe što ne mogu svladati neki pokret, no s vježbom ubrzo uspijevam. Mislim kada bi svaki čovjek pokušao plesat, otkrio bi da u sebi krije bar jednu vrijednu i jedinstvenu stvar u vezi plesanja. Ples je kao glazba koja se ne čuje, ali se osjeti. Uživjeti se u ples je nešto najvrjednije, osjetiti svaki pokret, osjetiti svaki udisaj i izdisaj, svaki zamah nogom i okret glavom. Osjećati se kao da si u zamračenoj prostoriji i susrećeš se sam sa sobom. Plesanje je nešto jedinstveno i najdivnije što je čovjek isprobavanjem otkrio. Svaki plesač je kao nova zvijezda što se pridružuje ostalim zvijezdama na nebu. Nadam se da sam vam ovim sastavkom pokazala koliko je ples vrijedan i da se i dalje treba razvijat, još više.

Ljubav u jednom smjeru Piše: Lana Bogović, 8.b

BRITISH DREAM Kada govorimo o tinejdžerskom ludilu današnjice, prva stvar koja nam padne na pamet su totalno otkačeni dečki iz britanskog boy banda zvanog One Direction. Bili vi Directioner, kako se danas naziva dotična fan baza, ili ne, morate priznati da vam je njihova glazba barem jednom ušla u uho, pa pogledajmo kako je sve počelo. Suci su ih odlučili spojiti u jednu grupu

THE X-FACTOR Sve je počelo u Londonu 2010. godine kada se svaki član banda zasebno prijavio na britanski talent show The X-Factor. Nakon nekoliko krugova, suci su ih odlučili spojiti u jednu grupu, odnosno jedan boy band. Louis Tomlinson, Niall Horan, Liam Payne, Zayn Malik i Harry Styles toga dana su započeli živjeti san svakog tinejdžera na svijetu. Nakon što su ispali iz showa i osvojili zasluženo 3. mjesto, dečki su nastavili vrijedno raditi. Snimili su svoju prvu, a ujedno i najpoznatiju pjesmu What makes you beautiful. Ubrzo je uslijedila i turneja s grupom Big Time Rush na čijim su koncertima nastupali kao predgrupa. U sljedeće dvije godine One Direction je doslovno procvjetao. Osvojili su srca mnogih obožavateljica diljem svijeta, izdali su svoj prvi album Up All Night i osvojili neke od vrlo važnih nagrada poput Brit Award i Teen Choice Award na koje su vrlo ponosni.

Nastala je nova bolest “One Direction infection”

BOLEST ZVANA ONE DIRECTION Ako imate između 11 i 16 godina, velika je vjerojatnost da ćete se zaraziti šaljivom izmišljenom bolešću One Direction infection (ako naravno već niste zaraženi). Naime,već spomenuta fan baza Directioneri izmislili su ovu šaljivu bolest zato što se zaluđenost za One Directionom širi brzinom munje diljem cijelog svijeta. To ne začuđuje, jer, tko im može odoljeti? Jedan od velikih razloga zašto ih toliko mladih djevojaka obožava jest, osim njihove glazbe i izgleda, dobra komunikacija s fanovima. Dečki se, kada god stignu, javljaju svojim fanovima putem svojih Twitter profila i obavještavaju ih o svemu kao svojim najbližim prijateljima tako da su Directioneri uvijek maksimalno informirani o svakom događaju u životu njihovih idola.

Niall: Želim djevojku koja jede onoliko koliko i ja, a to je puno! Harry: Ne želim djevojku jer su sve moje obožavateljice moje djevojke i ne želim ih varati. Liam: Vjerovali ili ne, čak i kada spavam sanjam o upoznavanju svih mojih obožavateljica. Louis: Neki ljudi kažu da su naše obožavateljice lude, ali ja kažem da su strastvene. Zayn: Želim djevojku koja ne zna da je predivna tako da imam razloga govoriti joj da jest, cijelo vrijeme.

Piše: Zvonimir Rajković, 7.a

Došao je i taj dan. Zvonilo je. Ušli smo u učionicu i dočekali u razredu nasmiješenu voditeljicu Sonju. Počeo je prvi sat projekta. Zadatak nam je bio reći svome partneru u klupi kako smo dobili ime ili pak, odakle potječe. Mogli smo izmisliti, a mogli smo i reći istinu. Glavno da se ne smijemo i da pozorno slušamo. Taj zadatak nije prošao najbolje, ali od sljedećeg susreta sve je krenulo nabolje.

Tema: Stilovi ponašanja i suradnje Prva dva susreta se nismo slagali, nismo bili dovoljno disciliplinirani. Sve dok s nama nisu bili razrednica, knjižnjičarka ili pedagoginja, tada smo se donekle smirili. Jedan cijeli sat smo "izgubili" na glupiranje i neslaganje. Na trećem susret smo govorili o srednjim školama. Među onima tko želi u gimnaziju sam i ja. Objasnili su nam da treba odvojiti samo par sati za učenje i da je to osnova dobrih ocjena i prolaženja škole.

Tema: Samopoštovanje i komunikacija Na drugom susretu nam je zadatak bio da na papirić napišemo svoj problem i vratimo ga u vrećicu. Kada su svi napisali i vratili, izvlačili smo "tuđe probleme" tj. papiriće i rekli kako bismo ih riješili. Nismo sve stigli odgovoriti jer neki nisu to shvaćali ozbiljno i smijali su se, tako da smo odgovorili na smo oko 5 papirića. Sljedeći put ih je voditeljica donijela. Nakon što ih je pročitala, rekla je da skoro svi imaju probleme u obitelji, što ne da je tužno, nego i vrlo zabrinjavajuće.

Tema: Ja u budućnosti Na četvrtom susretu smo pričali kako rješavati sukobe na pozitivan i negativan način. Sjeli smo u krug po četvero, netko od nas je morao reći neki svoj problem i kako ga je riješio. Tako smo učili rješavati probleme.

Tema: Rješavanje sukoba Na kraju smo se igrali kartama i lopticama. Svima u razredu je zadnji susret bio najbolji jer smo se igrali, a i zato što smo iznenadno dobili diplome, što nismo nimalo očekivali. Bilo je lijepo i poučno sudjelovati jer smo naučili puno korisnih stvari za naš život.

Zagrebačko kazalište mladih Piše: Roberta Vidić, 8.b

Otkako idem u ZKM ispunjenija sam jer to volim raditi. Svaki put je sve bolji i zanimljiviji.

Vjerojatno je većina vas čula za ZKM, no konkretno ne znate što je to. Zavirit ćemo iza kulisa ZKM-a, u svijet mašte i glume.

ZKM nema nikakve veze s televizijom i može se upisati bilo tko. Ima mnogo grupa, od prvog razreda osnovne škole pa sve do srednje. Moja grupa ima oko 15 članova, od šestog razreda osnovne škole sve do osmog.

U ZKM idem već treću godinu. To je dramski studio u kojem nas pedagozi uče raznim glumačkim trikovima. Cilj ZKM-a je da okupi što veći broj djece i služeći se raznim oblicima kazališnog rada razvija njihove kreativne potencijale, ali da djeluje i odgojno. Najviše improviziramo, a onda iz toga, često, nastane neka predstava.

Svaka grupa ima svog pedagoga/pedagoginju. Pedagoginja nas najčešće podijeli u manje grupe. Dobijemo neke teme i na temelju njih moramo osmisliti likove i cijelu radnju. No nemamo mnogo vremena pa najviše improviziramo. Godišnje imamo dvije predstave. Puno radimo, ali uvijek ima mjesta za šalu i zabavu. Svaki put donosi novu avanturu. Svi vi koji volite glumiti upišite se u ZKM, nećete pogriješiti.

Predstava Jes fejs

Piše: Anđelina Čulina, 8.b 26. studenoga 2012.g. u Velikoj dvorani Studentskog centra u Zagrebu sudjelovali su učenici 7. i 8. razreda u projektu "Iz tame u svjetlo" Zajednice Cenacolo u partnerstvu s Udrugom S.I.D.R.O., povodom Međunarodnog mjeseca borbe protiv ovisnosti. Prevencije ovisnosti su održali ljudi koji su se već susreli s ovisnostima. Oni su i sami bili ovisnici kojima je zajednica Cenacolo pomogla da se izvuku iz ovisnosti i krenu pravim putem u život. Zajednica Cenacolo je projekt pod nazivom Iz tame u svjetlo. Zajednica

je pomogla mnogim ljudima, ovisnicima, ljudima koji nisu bili samouvjereni, gdje je droga vladala njima. Ovisnicima je pomogla i vjera u Boga i molitva. Program nam je pomogao da shvatimo kakva je posljedica ovisnosti kao odraz uništenog samopoštovanja i samopouzdanja. Cilj projekta je ukazati na rastući problem ovisnosti, ukazati da se za drogom olako poseže, ne razmišljajući o posljedicama. Cilj je i pokazati kako ovisnost uništava sve međuljudske odnose, obitelj i prijateljstvo. Najbolje od svega je to što su u predstavi glumili ljudi koji su kroz sve to doista prolazili, bili žrtve ovisnosti, liječi-

li se od ovisnosti ili se još uvijek liječe. Program je bio iznimno poučan , ali i pomalo tužan i dirljiv. Nemojte dopustiti da vas uništi neka ovisnost , nemojte postati žrtve ovisnosti , nego budite samouvjereni i pouzdani ljudi.

Sudionica Projekta, bivša ovisnica 9

Piše: Katja Michaela Majurec, 7.a

Split je jedan od najljepših gradova koje sam posjetila. Najviše mi se svidjela njegova baština, a posebno Dioklecijanova palača. Nekada je bila antička palača cara Dioklecijana, a danas je turistička atrakcija i na popisu je UNESCO-ve svjetske baštine.

PLAŽE Posjetila sam samo dvije plaže jer su ostale bile predaleko. Bila sam na plažama Šumica i Bačvice. No, osobno mi se više dopala plaža Šumica. Šumica je velika pješčana plaža koja se prostire u polukrug. Na plaži je bilo puno ljudi pa je to odlična prilika za upoznavanje novih prijatelja. Tako sam ja ove godine upoznala jednoga simpatičnog dečka mojih godina.

Dioklecijanova palača je antička palača cara Dioklecijana u Splitu Plaža Šumica u Splitu

BAŠTINA

GRAD Split je drugi najveći grad u Hrvatskoj, a njegov je zaštitnik Sveti Duje. Također je poznat po gradonačelniku Željku Kerumu i njegovom osebujnom karakteru. Da bi zaista vidjeli ljepotu ovog grada, morate ga istražiti. Kada pomislite na Split prvo što vam padne na pamet je splitska Riva. Riva nudi mnogo svojim gostima: slastičarnice, restorane i kafiće, a ljeti se odvijaju razne manifestacije, festivali, koncerti i slično. Mene se jako dojmila jer je prigodna je za večernje šetnje s obitelji i prijateljima.

Tijekom moga boravka u Splitu posjetila sam crkvu Sv. Dujma. Crkva Sv. Dujma je najmanja katedrala na svijetu, a kao građevina i najstarija. Službeni je naziv Prvostolna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije. Sagrađena je početkom 4. stoljeća kao mauzolej rimskoga cara Dioklecijana, a u 7. stoljeću pretvorena je u kršćansku crkvu. U njoj se čuvaju zemni ostatci solinskoga biskupa Dujma koji je 304. g. podnio mučeništvo u velikom progonu kršćana pod carem Dioklecijanom. Blagdan sv. Dujma (Splićani kažu „Sudamja“- su=sveti, damja=Dujam) svečano se slavi 7. svibnja. Još jedno mjesto koje sam posjetila i koje me je očaralo je Dioklecijanova palača. Splitska katedrala posvećena je Uznesenju Blažene Djevice Marije, u narodu je poznata kao Katedrala sv. Dujma (sv. Duje). Katedrala je smještena u kompleksu Dioklecijanove palače u Splitu, na Peristilu i prvotno je bila carski mauzolej, sagrađen početkom 4. stoljeća.

Pogled na splitsku Rivu

Piše: Nives Havidić, 7.a

PLAŽE Ovog ljeta sam posjetila grad Pag koji je poznat po svojim solanama, paškom siru i paškoj čipki, no ono što će vas stvarno očarati je ljepota samoga grada.

Za vrijeme moga posjeta Pagu primijetila sam da se većina ljudi kupa na velikoj gradskoj plaži. Meni se osobno više dojmila malena, povučena plažica u blizini hotela Biser. Na toj maloj plažici nema puno ljudi pa je savršeno mjesto za odmaranje. Svi smo upoznati s činjenicom da na svakoj plaži možemo naći kiosk sa sladoledom i osvježavajućim sokovima. Na Pagu je to drugačije, naime, kiosk dolazi do vas na malenom brodiću i plovi od plaže do plaže.

Grad Pag na otoku Pagu

Plaža u Pagu

BAŠTINA Grad Pag nastao je 1443. godine. Izgrađen je prema planu Jurja Dalmatinca. Ako prolazite gradom primijetit ćete jedinstveno izgrađene zgrade i pravilan raspored ulica. Jedna od značajnijih povijesnih znamenitosti je kula Skrivanat, jedina preostala od devet kula koje su nekoć okruživale dvorac. Kilometar od jezgre grada se nalazi arheološko područje Stari grad s crkvom sv. Marije i ostacima akropole. Sve u svemu, grad Pag je bogat baštinom i isplati ga se posjetiti.

GRAD Neke od stvari koje su me očarala jest to da je grad izgrađen u renesansnom stilu, crkva Svetog Jurja, folklor i jedinstvene narodne nošnje. Ako se navečer šetate ulicama grada vjerojatno ćete vidjeti Paške folkloraše kako šeću gradom i plešu. U nekim dijelovima grada možete vidjeti razne glazbene manifestacije, čak i lunapark. Nikako nije dosadno jer se turistička zajednica brine da njihovi gosti odu s lijepim sjećanjima na grad.

Kula Skrivanat

Grad Pag Crkva Uzvišenja Blažene Djevice Marije u Pagu

Pišu: Dora Pinturić i Leonarda Idžan, 5.a

Dana 28.9.2012.godine, u 7.30 krenuli smo u Lonjsko Polje. Išli su 5.a i 5.b razredi. S nama su išle nast. Krilić, prof. Kujundžić i prof. Dorušić. Putom smo prošli kroz Veliku Goricu, Sisak, Čigoč (selo roda) i razne druge gradove i sela. Trebali smo putovati oko sat i pol, no nismo baš dobro poznavali put pa smo zalutali. Napokon, stigli smo oko 10 sati. Prvo smo imali kratku prezentaciju za koju smo svi mislili da će nam biti dosadna, no bila je zanimljiva, trajala je samo 15 minuta. Jeste li znali da u Lonjskom Polju dva puta godišnje nastaju poplave? I to samo zbog obilnih kiša? No, Lonjsko Polje je bogato florom i faunom (biljni i životinjski svijet). Ovdje možete sresti razne ptice, sisavce, vodozemce, kukce i mnoge druge životinje. Najčešće vrste ptica su bukavac, vodomar, gak, roda, itd. Jeste li znali da tamo postoji više od pedeset vrsta ptica, sto vrsta sisavaca, šesnaest vrsta šišmiša? Ipak je to drugi po veličini najveći Park prirode u Hrvatskoj. Nakon prezentacije pogledali smo kratki film o biljkama i životinjama. Bio je zanimljiv i poučan.

se nije tako često događalo, samo dva puta na godinu. Krenuli smo u novu šetnju, ali malo dužu. Dva kilometra dužu.

Došli smo do pola puta kada nas je „ulovila“ kiša i morali smo natrag hodati mokri do kože, gackajući lokvama punim blata. Nakon mokre priče krenuli smo busom na ručak, gdje nas je ugostila ljubazna obitelj Veselić.

Nakon ručka smo imali štafetu. Bile su 4 grupe: Veselići, Barca, Real i Mlinci sa soli. Naravno, mi smo bile u Veselićima, a Dora je smislila naziv. Igrali smo neke tradicionalne igre, kao što su nošenje jajeta u žlici, slaganje bunara, potezanje užeta, bacanje klipića u košaru, itd. Naša ekipa je osvojila drugo mjesto.

Uputili smo se u kratku šetnju i naučili ponešto o starim kućama. Ponekad su, kad bi bile velike poplave, jedan po jedan dio kuće rastavljali i označavali bi ih brojevima, stavljali dijelove u čamac i prenosili na drugi kraj rijeke, gdje bi ponovno sagradili tu istu kuću. No to

Nakon toga smo natjeravali koze, igrali nogomet i mijesili brašno. Mogli smo vidjeti mnoštvo životinja, od zečeva do ovaca. Nakon toga smo mogli probati domaći pekmez i sok od bazge.

“Jeste li znali da u Lonjskom Polju dva puta godišnje nastaju poplave? I to samo zbog obilnih kiša? “

Prije nego smo krenuli doma, jedna učenica je izgubila novčanik pa smo ga skoro svi morali tražiti. Nakon precizno pretraženog imanja, našla ga je u svom džepu.

Veselimo se novim izletima jer s njih nosimo najljepše i najedukativnije uspomene.

Napokon smo stigli do brda Okić. Neki su se učenici s profesorom penjali na Stari grad, a neki su ostali s profesoricom Zobić. Kada smo se svi zajedno skupili u podnožju brda, krenuli smo do busa.

Pišu: Paula Franić i Klara Šafranić, 6.a

Osvanuo je lijep i sunčan dan, temperature su još uvijek bile visoke. Već su odlazili zadnji dani sunčanog rujna. Taj dan smo mi, šesti razredi išli na terensku nastavu u Samobor i Samoborsko gorje. Busom smo u 9 sati krenuli put Samobora. U busu je bila dobra atmosfera, pjevali smo naše omiljene pjesma koje su zabavljale sve učenike u busu. Uz dobru zabavu vrijeme nam je brzo proletjelo. Začas smo stigli u Samobor. Izašli smo iz busa s našim razrednicima i krenuli u šetnju lijepim, osunčanim gradom Samoborom.

Šetajući smo stigli do Muzeja grada Samobora. Tamo nas je dočekala gospođa vodič. Ona nam je govorila o povijesti grada i o bioraznolikosti unutar Samoborskog gorja. Bilo je vrlo zanimljivo i poučno.

Ubrzo smo krenuli pješice na stari grad Samobor koji je bio na brežuljku. Na brežuljku smo vidjeli zanimljive ostatke samoborske tvrđave i bioraznolikosti samoborskih šuma. Kada smo se spustili u sam grad Samobor i zasladili se raznim samoborskim kolačima. Imali smo par nezgoda s kolačima, ali sve je dobro prošlo.

Smjestili smo se opet u autobus i krenuli na Samoborsko gorje. Bus je stao na vrhu jednog brijega. Izašli smo iz autobusa i s puno energije krenuli prema Starom gradu Okiću. Na putu smo vidjeli mnoge životinje, biljke i gljive. Profesor nam je govorio razne zanimljivosti o gljivama i biljkama i to nas je jako zanimalo pa smo pozorno slušali.

Na povratku smo razgovarali o tome što smo vidjeli. Nadamo se da će se ovako odličan izlet ponoviti.

NO VINO VI DOLSK

Piše: Iva Kučiš, 7.b U ponedjeljak, 26. studenoga 2012., oko 9 sati ujutro smo krenuli na natjecanje iz Prve pomoći u Novi Vinodolski. U autobusu smo se, uz priču, glazbu i društvene igre odlično zabavljali. Tri sata je proletjelo i već smo bili na željenom odredištu. Smjestili smo se u jedan hotel, a onda je uslijedilo raspakiravanje. Od puta smo ogladnjeli, stoga smo se uputili u restoran hotela na ručak. Koliko smo se praznih želudaca radovali ručku, isto toliko smo bili razočarani jer

hrana nije bila kakvu smo očekivali. Ali, pojeli smo tek toliko da ne budemo gladni, a onda smo bili radoznali što nas dalje čeka i zbog čega smo ovdje.

pjesmu, smijeh i upoznavanje novih ljudi. Upoznala sam tako jednu simpatičnu djevojčicu, također iz Zagreba. Večer je završila, a sutrašnji dan je bio jednak prethodnom.

Svi skupa smo imali predavanje naših mentora koji su nas učili tome kako postupiti s unesrećenima ako se nađemo na mjestu nesreće. Ne samo da je bilo zanimljivo, nego i korisno jer nikad ne znamo kad se možemo naći u kakvoj nezavidnoj situaciji. Imali smo i nešto vremena za sebe pa smo se uputili u obilazak grada, ali ne predugo jer smo morali ponovno na predavanje. To sve nas je prilično iscrpilo i jedva smo čekali večeru. Ali, opet isto razočaranje. Međutim, uslijedila je odlična zabava navečer u disku gdje smo se svi okupili. Bila je to odlična prilika za ples,

Treći dan je došao prije nego smo se okrenuli i već smo morali pakirati svoje stvari. Napuštajući sobu u kojoj sam boravila shvatila sam kako je ovo bilo lijepo iskustvo. Drago mi je da sam bila odabrana za ovo putovanje.

KOLIKO SMO SIGURNI NA INTERNETU? Piše: Karla Caganić, 8.a Djeca možda znaju više o tehnologiji, ali roditelji znaju više o životu. Dopušteno im je postaviti pravila i tražiti njihovo poštivanje. Roditelji se ne bi trebali osjećati bespomoćno smatrajući internet kompleksnim medijem s kojim njihova djeca imaju više iskustva i spretnija su od njih.

Pokazujući interes i pažljivo nadgledajući djetetove aktivnosti na interne-

tu, roditelji ipak mogu zaštititi djecu servirane i od rizika, što je u svakom slučaju naše osobne bolje nego im jednostavno zabraniti informacije, uporabu jer im zabrana može samo poput adrepovećati interes i učiniti internet privse, mjesta prebivališta, lačnijim. Najbolji savjeti za korištenje internestanja na računu i ta je da nikad ne otkrivamo svoje pristup karlozinke, da ne opisujemo članove ticama. svoje obitelji i ne dajemo informacije o njima i sebi, da se ne upoznajemo Kada prikupe sve informacije, mogu sa strancima preko interneta i sve što u naše ime naručivati proizvode i usluge ili upravljati našim bankovnim može otkriti naš identitet. računima. Pojam s kojim se sve češće u mediji- Dio informacija koje postavljamo na ma susrećemo je krađa identiteta. S društvenim mrežama mogu se zlouobzirom da se danas gotovo sve tran- porabiti. Ne trebamo prihvaćati zahsakcije mogu obaviti preko interneta, tjeve nepoznatih ljudi i odgovarati na te su informacije modernim kriminal- njihove poruke, trebamo sve informacima iznimno zanimljive. Ukoliko cije sakriti. Roditelji većinu toga djeuspiju "probiti" šifre i doći do poda- ci mogu zabraniti i uputit ih na pravi taka s bankovnog računa, dobivaju put.

Europska godina aktivnog starenja i međugeneracijske solidarnosti Zatim sudjelovanje u društvu. Pod time mislimo da kraj zaposlenja ne mora značiti i prestanak aktivnosti općenito. Doprinos starijih osoba društvu kao onih koji se brinu o drugima, često nije uzet u obzir, a isti je slučaj i s njihovom ulogom volontera. Ova Europska godina nastoji potaknuti građane i donositelje odluka na odavanje većeg priznanja doprinosu starijih osoba društvu i na poboljšavanje uvjeta za njihovo sudjelovanje u društvu. To se misli postići sa sigurnosti dohotka u starosti, potporom sudjelovanju u društvu i volontiranju, a posebno potporom starijim osobama koji skrbe o drugima.

Piše: Paula Drvenkar, 8.a Ovogodišnji mjesec hrvatske knjige je posvećen ,,Europskoj godini aktivnog starenja i međugeneracijske solidarnosti. ,,Europska godina aktivnog starenja i međugeneracijske solidarnosti" jača svijest o doprinosu starijih osoba društvu i načinima na koji se taj doprinos može poduprijeti. Inicijativa želi potaknuti i mobilizirati stvaratelje politika i relevantne sudionike na svim razinama da djeluju u cilju stvaranja boljih mogućnosti za aktivno starenje i jačanje solidarnosti među generacijama. Europa koja stari donosi izazove za tržište rada, zdravstvene sustave i životni standard nakon odlaska u mirovinu. Mnogi se boje da će se život starijih osoba pogoršati; drugi očekuju da se starije osobe same pobrinu za svoje interese i da nameću težak teret mlađim generacijama. Ako dulje sačuvamo zdravlje, ako stvaramo više povoljnih prilika za starije radnike na tržištu rada, ako ostanemo aktivni članovi zajednice i ako možemo živjeti u okružju gdje starenje ne znači da smo ovisni o drugima, ne moramo se bojati sve starijeg društva. Dakle bilo bi dobro da ,,aktivno starenje'' postane realno za sve nas. Aktivno starenje znači starenje uz dobro zdravlje i aktivno sudjelovanje u društvu, veću ispunjenost na radnom mjestu, veću neovisnost u svakodnevnom životu i veću građansku uključenost. Koliko god stari bili, možemo imati svoju ulogu u društvu i dobru kvalitetu života. Izazov je u tome da se u najvećoj mogućoj mjeri iskoriste golemi potencijali koje imamo čak i u dubljoj starosti. Europska godina promiče aktivno starenje na tri područja:

Na kraju je promicanje neovisnog života. Pod time podrazumijevamo starenje i slabljenje zdravlja. Mnogo se toga može učiniti da se slabljenje uspori, a okolina se može značajno prilagoditi kako bi stvorila bolje uvjete za ljude koji pate od različitih oštećenja i invalidnosti. Aktivno starenje podrazumijeva i osnaživanje, kako bi imali svoj život pod kontrolom što je dulje moguće. Postizanje toga je moguće promicanjem zdravlja i preventivne zdravstvene zaštite, prilagođavanjem tehnologije u svrhu jačanja te poticanja neovisnog življenja i prilagođavanjem stambenih uvjeta. Biti u dobroj kondiciji je nužno kako bismo mogli iskoristiti povoljne prilike na tržištu rada i imati kvalitetan život. To znači sprječavanje bolesti i ozljeda do kojih dolazi zbog loših uvjeta na radnom mjestu te promicanje zdravog života. Učenje tijekom cijelog života osigurava da raspolažemo suvremenim vještinama sve do kraja svoje karijere. Radno vrijeme i organizacija posla trebala bi biti bolje prilagođena potrebama starijih zaposlenika. Potrebno je priznati i poduprijeti neplaćeni rad starijih osoba, koji najčešće volontiraju. To bi se primjerice moglo postići da se starijima osigura predah te da im se pomogne. Dakle, mnogo toga možemo učiniti kako bismo pridonijeli aktivnom starenju, no prije svega mnogo toga mogu učiniti osobe koje za to imaju ovlast. Godina aktivnog starenja mogla bi mnogo pridonijeti današnjem društvu, a prije svega starijim osobama.

Kao prvo zapošljavanje. S rastom očekivanog životnog vijeka u cijeloj Europi raste i broj godina za odlazak u mirovinu. No, mnogi se boje da neće moći zadržati sadašnje radno mjesto ili naći novo do odlaska u mirovinu ili pak dobiti pristojnu mirovinu. Starijim radnicima moramo stoga pružiti veće izglede na tržištu rada, što znači: pružiti im zdrave radne uvjete, mogućnost stjecanja novih vještina te uvesti sustave pogodnosti koji bi potaknuli starije osobe na zapošljavanje.

PRVAŠIĆI

Pišu: Lana Bogović i Roberta Vidić, 8.b

Zašto su vam najteži vjeronauk i engleski? Zato što imamo drugu učiteljicu.

Kao i svake, pa tako i ove godine smo napravili mali intervju s našim prvašićima. Saznali smo kako se snalaze u novim zgodama i nezgodama te još mnogo doživljaja iz prvih školskih klupa.

Koji vam je nadraži predmet? Sve predmete jako volimo, ali nekako tjelesni, glazbeni, matematika i hrvatski jezik.

Volite li ići u školu? Zašto? Da. Zato što se volimo družiti s prijateljima i naučiti puno toga.

Jeste li išli na kakve izlete? Jesmo. Bili smo u kazalištu, Gradu mladih...

Volite li više kada je škola ujutro ili popodne i zašto? Ujutro. Zato što onda imamo više vremena za igru.

Imate li najboljeg prijatelja ili prijateljicu? Da, ali se i svi međusobno družimo.

Zar vam se nije teško ustajati tako rano? Nije, zato što volimo ići u školu.

A ima li simpatija? Ima. ( Ne smijemo reći koje su to simpatije, to je tajna )

Igrate li se u školi i koje su vam igre najdraže? Igramo se u školi. Najdraže su nam igre „Morebrijeg“ i lovica.

Je li netko nekomu nešto poklonio? Da. Male igračke i slatkiše.

Volite li svoju učiteljicu? Da. Zato što je dobra, igra se s nama, uči nas...

Čime se bavite u slobodno vrijeme? Idemo na karate, ples, klizanje, nogomet...

Je li vam teško u školi? Nije.

I za kraj, što želite biti kada odrastete? Učiteljica, manekenka, pjevač, nogometaš, sportaš...

Koji vam je najlakši, a koji najteži predmet? Najlakši je tjelesni, matematika, glazbeni, a najteži su nam vjeronauk i engleski jezik.

Pišu: Nika Cvitkušić i Matea Marinović, 6.a Ispred Velesajma smo napunili želuce sendvičima i fritulama. Nije zdravo, ali je ukusno.

Svake godine u Zagrebu se održava Sajam knjiga- Interliber. Na Interliber odlazi mnogo ljudi koji kupuju nove, zanimljive knjige. Tamo svatko može naći knjigu koja ga zanima. Može se vidjeti mnogo knjiga, stripova, viceva, slikovnica, ali i brojne multimedijske sadržaje.

Učenici naše škole odlaze svake godine na Interliber kako bi kupili nove knjige za našu knjižnicu. Ni ova godina nije bila izuzetak. Tijekom razgledavanja knjiga, iz zabave smo se, s nama najzanimljivijim naslovima i slikali.

U prolazu smo naišli na kratku predstavu za djecu koju je vodila dječja spisateljica Željka Horvat-Vukelja. Nju smo upoznali i ranije jer je dolazila u našu školu.

Na putu do autobusne stanice sreli smo maskotu portala eKupi pa smo iskoristili priliku da se slikamo s njom.

Nakon razgledavanja smo otišli pogledati zabavnu predstavu ''Ružičasta sanjarica'', kazališta mala scena iz Zagreba, autorice Nine Horvat inspirirana popularnom knjigom Silvije Šesto-Stipaničić.

Na ovom kratkom izletu smo se odlično zabavili i iskusili nešto novo.

I ptice imaju svoj Piše: Dora Pinturić, 5.a GOLUBOVI: Maknite se s naše grane Vi, glupe vrane!

VRANA (vranama): Ne obazirite se na takve zabrane, ovo je i naša grana. Na njoj može sjediti svaka vrana. SOVA: Dosta svađe! Ići ćete na sud, To vam sova kaže! VRANE: Nemoj nam se samo javljati Ti voliš samo spavati. (Dolazi golub pismonoša) GOLUB PISMONOŠA: Ovo pismo vam šalje gradsko poduzeće. Dat' ću vam ga ravno iz svoje vreće. GOLUBOVI: Da vidimo što tu piše: "Dosta svađe više!" Susjedi se žale Sve grane su im pale. VRANE: Pa ovo je ozbiljna situacija Morali bi paziti da ne dođe policija. GOLUBOVI: Onda, kako ćemo to srediti? VRANA: Imam ideju! Možemo maskenbal prirediti. GOLUB: Maskenbal? Koja glupa ideja. To će samo sve pogoršati. VRANA: Upravo suprotno. Tako ćemo se još bolje upoznati. GOLUBOVI: Pa valjda možemo pokušati. VRANA: Da, da, bit će super, vidjet ćete. Od jedan sat nadalje, i ponesite svoje najbolje halje.

ZIMSKO ČUDO Jedne noći dok sam spavala, moj snjegović je oživio. Izašla sam van, a snjegović me poveo do ledenog dvorca. Tamo je bila Snježna kraljica i puno snjegovića. Snježna kraljica mi je poklonila ledenu zvijezdu i rekla: “Nemoj je stavljati u vatru!” Pozvali su me na večeru. Rekla sam: “Morala bih se vratiti kući.” Dobri snjegović me vratio kući. Estella Fučkala, 2.b Ilustrirala: Mirta Vrkić, 2.b

ŽABA I RODA Kraj bare odmarala se roda. Odjednom začuje nečiji glas. ŽABA: Kre, kre, kre! Bara je slobodna, zar ne? RODA: U baru ne smiješ ući, molim te, vrati se kući. ŽABA: Zašto to tako mora biti? Nemoj to od mene kriti. RODA: Eto tako, ako uđeš, izaći nećeš lako. ŽABA: Ja ću u baru ući, a ti idi kući. RODA: Ako ćeš ti u baru ući, ja neću gladna kući. Lucija Pischiutta, 3.a

MOJ PRADJED Moj pradjed je djed moje mame. Nosio je kapu i žutu bradu. Bavio se poljodjelstvom. Hranio je stoku. Najviše je volio svoje praunuke. Ispunjavao nam je gotovo svaku želju. Jedne noći stalo mu je srce. Ja mu se zahvaljujem što nas je branio kad smo bile u kazni i što nas je čuvao. Zvao se Stjepan, al’ svi su ga zvali Pepić. Lea Noršić, 2.a

JESEN U VRTU Jesen se tiho približila. Jabuke, kruške, dunje, orasi, grožđe i kesteni su blago u prirodi. Ti mirisi svečano ulaze u naše kuće. Svi su veseli kada baka navečer strpljivo kuha džem. Ptice selice odlaze na jug, a začudo, ni pčele više ne zuje oko naših glava. Krošnje su obukle zlatne, žute, smeđe i crvene raskošne haljine. Polako ih svlači da spremno dočekaju proljeće. Jutrom nas sve više posjećuje magla. Tjera nas svojom hladnoćom natrag u tople krevete. Kiša nam sve češće pere prozore. Životinje u šumi su sve sporije i spremaju se za zimski san. Mi svi volimo jesen jer tada topli kruh ujutro na stolu najljepše miriše. Lucija Komljenović, 2.b 19

BUNDEVA U VRTU

LJUBAV

Bundeva: Kako je lijep ovaj jesenji dan. Godi mi sunce nakon duge kiše. Ne bi mi škodilo da narastem još više. Zelje: Dosadna bundevo, i tako si predebela. Zar misliš da je tvoja gredica cijela? I zar misliš da tebe sade jer si neka ljepota. U strašilo će te pretvoriti na kraju života. Bundeva: Možda me izaberu za kraljicu nekog bala. I dok tamo budem carevala, sjetit ću se kako vam je sudbina jadna, dok vas žvaču nečija usta gladna. Krumpir: Zar misliš da je sramota u objed se pretvoriti? Za nas krumpire to je najveća slava. Paprika: I ja također želim postati salata, to su prije mene bili moji mama i tata. Bundeva: Vaše se želje i priliče nekom tko je nevažan i mali. U visoko društvo ne bi vam dali. Ali, gle! Već dolazi netko tko će me sigurno primijetiti. Da me odnese iz ovog blata, sigurno će se sjetiti. Dječak: Pogledaj, baš dobro što smo se u šetnju odvažili, jer našli smo bundevu kakvu smo tražili. Djevojčica: Za jesenju svečanost strašilo ćemo praviti, dugo se igrati, pjevati, slaviti. (Odnose bundevu i pjevaju): Hej, kolika bundeva je narasla u polju! Strašilo ću od nje pravit Imam za to volju Izrezati ću duge zube, Nos i velike oči I zapaliti u njoj svijeću Da gori po noći. Leonarda Idžan, 5.a

Ljubav je nešto najljepše na svijetu ljubav su dvije ptice u letu ljubav su dvije žirafe što se grle ljubav su slonovi kad si isprepletu surle. Od ljubavi ti trbuh poludi i svako jutro te rano budi od ljubavi ti srce skakuće od ljubavi ti padaju gaće. Kad se sretneš s ljubavlju nemoj pobjeći jer ljubav će te stići i dobro ti poslužiti. Dora Pinturić, 5.a

MOJA MAJKA Ona… Svjetlo je u mraku, kap kiše usred ljeta, ona je zvijezda među pahuljama… Njezine žarko smeđe oči obasjavaju tamu kao dva bisera, njezina suza pretvori dan u noć kao nestanak svijeta, njezino meko i nježno lice sja nad livadama. Njezine usne klize jedna od druge kao rijeka u dolinama. Osmijeh joj se proteže kroz oblake, njezino srce spaja duše, zrela je ruža. Njene razdragane ruke čeznu za njime, njezine misli zažele se sna… Ona je dobra kao suho zlato, ona je stvorena za život, ona je plahovita kao pupoljak. Ona je moja majka. Ona mi liječi dušu, srce. Otišla u svijet, vidjela kako živjeti, kako voljeti… Neka joj sila život vrti… ljubav mene, moje majke! Vesela je poput razigrane pume, puna duše kao dva srca, voljena kao najbolja majka, supruga, kći, u snu je kao u oblacima, zahvalna poput sve ljubavi ovog svijeta, ona je zrela voćka među stablima kao najvažniji član obitelji. Moja je majka za mene… sve! Helena Tomec, 5.a

Piše: Antea Šimunović, 8.a 20.12.2012. u Osnovnoj školi Odra održana je božićna priredba. Izvođači su tjednima pa i mjesecima vježbali i pripremali svoje izvedbe kako bi se pokazali u najboljem izdanju. Ove godine bilo je sedamnaest izvedbi. Izvođači su uglavnom bili iz naše škole, a u goste su nam je došao KUD Mladost iz Odre.

Svoje plesačke sposobnosti pokazale su nam Paula Franić iz 6.a razreda i Anamarija Lacković iz 5.b razreda otplesavši show dance. Učenici od 1.-4. razreda predstavili su nam se kroz recitacije i igrokaze te nam tako ispričali svoje priče iz kojih smo, svatko na svoj način, mogli izvući pouku. Kroz sedamnaest izvedbi vidjeli smo mnogo zanimljivih , šaljivih, ali i poučnih priča. Svi su na svoj način željeli ispričati i pokazati trud i ono za što su se zalagali mjesecima ili pak godinama, oni čiji je to hobi ili izvanškolska aktivnost.

Ove smo godine među izvođačima vidjeli pjesme i plesove KUD-a Mladost iz Odre, a ujedno su nam time pokazali čime se bave. Tijekom ovih izvedbi svi smo uživali. U ovo vrijeme potrebno nam je veselje, sreća i zabava, a to su nam naši izvođači pokušavali prenijeti te smo tako barem na trenutak zaboravili na brige i probleme koji nas muče. Mihael Slanec, učenik 7.a razreda svirao i pjevao pjesmu Gusttava Lime Balada boa (Tchê tcherere), a učenice 6.a i 7.a otpjevale su pjesmu What makes you beautiful od One Directiona, ali ne na engleskom, nego na njemačkom jeziku.

Moje španjolsko– englesko iskustvo STIGLA SAM! Tenerife je najveći i sa najviše staEvo, došao je i taj dan da se moram novnika naseljeni otok koji se sastoji pozdraviti i krenuti. Krenula sam u od sedam otoka, jednim imenom zračnu luku u 6:00 sati. Prvo sam Canary Island. Površina mu je morala otići do Croatia Airlinesa i 2 034,38 km2 i ima 908 555 stanovnitamo ispuniti papire kako bih mogla ka, a glavni grad Tenerifa je Santa putovati sama. Nakon toga sam se Cruz. pozdravila s tatom i krenula za domaćicom, koju morate imati ako putujete sami, a maloljetni ste. Morala sam proći kroz vrata sigurnosti. Došlo je vrijeme za dati kartu, ukrcati se na autobus, a nakon par minuta i na zrakoplov. Upoznala sam Bllancu, ona je isto putovala u pratnji domaćice. Evo,krenuli smo. Vozim se na 10 000 m visine. Trenutno se vozimo na brzini od 154 km na sat i temperaturi od -61°C. U Londonu je 18 °C. Oblačno je i maglovito. Gore vam je pre- Stigli smo. divno! Ovo preporučujem svakome. Hotel se zove Santa Barbara. Velik je i savršen. Smjestili smo se u apartman i krenuli u restoran gdje me dočekala moja prijateljica Chloe.

Kada smo sletjeli uzela sam torbu i krenula van, a tamo me čekala Antony koja me otpratila do tete Anele i tetka Phillipa. Autobusom smo išli od zračne luke Hitrow u Gatwicku. Samo da znate kakve su cijene! Za tetu i tetka 25 funti, za mene samo jedna jedina funta. Jedna funta je gotovo 10 kn. Sad smo u luci, čekamo u redu da predamo prtljagu i da se prijavimo na let za Tenerife. Vrijeme je polaska! Vozit ćemo se četiri sata. Krenuli smo; od Gatwicka (London), preko Španjolske pa Portugala, na kraju Atlantskog oceana i sve do Tenerifa. Upravo sam prošla Atlantski ocean. Jako je velik.

Došlo je vrijeme da posjetimo planinu i vulkan El Tiede. Vulkan je visok 3 718 m, najveći je vrh u Španjolskoj i najveći vrh na otocima Atlantskog oceana. Od svih vulkana na svijetu El Tiede je treći po visini.

Kasnije smo se vozili do Los Gigantesa. Nakon toga smo krenuli do hotela pa na večeru.

Danas je utorak i idemo u Loro park. Odličan je. Životinje su prekrasne. Vidjeli smo papige, krokodile, majmune, gorile, pingvine, merkate, tuljane, delfine, kitove...

smo se dogovorile da će prespavati kod mene. Na večer smo išle na Loro Danas smo išli na bazene u hotel- show, to je show s papigama, orloviskom dvorištu. Bilo je tako vruće da ma i još mnogim pticama. smo se cijelo vrijeme kupali i gurali jedni druge u vodu.

Opet smo išli u Santa Cruz, a navečer Odlazimo u grad Los Cristianos kako na Niki Acrobat. Bio je tako brz! Ja bismo uživali u kupanju u moru. ne bih nikad mogla tako plesati, skakati s nožem na maču. Ostalo nam je još dva dana prije odlaska natrag u London, odlučili smo ih provesti Vrijeme je za Siam park. To je vode- opuštajući se uz bazen i plažu. ni park. Stigli smo na plažu i čekamo prve valove. Prvo smo išli na Tower of Power. To je građevina visoka 28 metara, na početku je otvorena, ali ne i do kraja zato što morski psi plivaju oko tebe. Ta vožnja traje 4,5 sekunde. Nakon toga smo išli na Dragon vožnju. To je vožnja u kojoj se ide sa strane na stranu jako brzo. Na London je glavni grad Engleske i isto još puno toga smo išli. tako najveći grad Ujedinjenog KraVrijeme je jako brzo prošlo, htjeli ljevstva. Smješten je na jugoistoku bismo ostati duže, ali svi dobro zna- Engleske i kroz njega protječe rijeka mo da je vrijeme povratka. Temza. Broj stanovnika mu je 8 173, 194.

Sletjeli smo u zračnu luku Gatwick. Nakon uobičajenog pregleda putovnica i preuzimanja prtljage krenuli smo pronaći taksi. U Londonu je uobičajen crni taxi, a mi se, ni više ni manje, vozimo bijelim. U hotelu smo ostavili prtljagu i krenuli prema centru Londona. Bilo je jako zima i već je pao mrak, ali to nam ni najmanje nije smetalo da obiđemo Big Ben, Tower Bridge, prošetamo se uz rijeku Temzu (Thames) i provozamo na London Eyeu. U obilasku smo napravili nekoliko zanimljivih fotografija.

Vratili smo se u hotel jako umorni i spremni za spavanje jer nas sutra čeka još jedan let. Dva tjedna su prošla jako brzo, a vratiti se kući obitelji, rodbini i prijateljima je neprocjenjiv osjećaj.

Danas je vrijeme shoppinga u Santa Cruzu. Kupili smo raznih stvari. Kada smo došli u hotel vidjeli smo da je danas u Pubu stari bend, The Beatles. Nakon toga smo krenuli u kino gledati horor film. Priznajem- bio je strašan. Moja prijateljica Chloe je došla jer

tajne svemira Piše: Zvonimir Rajković, 7.a SVEMIR Svemir se sastoji od 100 mlrd. galaktika. Nastao je prije 13 mlrd. god i to takozvanim „Velikim praskom“. Svemir ima promjer oko 26 mlrd. svjetlosnih godina (1 svjetlosna godina je 9461 km). GALAKTIKE Galaktike su, najjednostavnije objašnjivo, velike obitelji zvijezda koje drži gravitacija. Galaktika ima raznih oblika, npr. Mliječna staza je spiralna galaktika, a ima još vrsta kao eliptična galaktika, spiralna s praćkom, nepravilna, kanibalska, nepravilna. Prosječna galaktika ima 100 mlrd. zvijezda. CRNE RUPE U središtu Mliječne staze je, čini se, Crna rupa. Crna rupa je najopasniji ubojica svemira. Ne samo da može uništiti zvijezde i planete, nego uništava cijele sunčeve sustave. Ako se crna rupa približi nekom objektu, ona će ga odmah početi razarati. Crne rupe su iznenađujući malene, milijun puta manja od zvijezde. ZVIJEZDE Zvijezda je golema lopta usijanog vodika. Na okupu je drži samo gravitacija, jer da je nema eksplodirala bi. Najviše se zvijezda sa Zemlje vide u ožujku, a najmanje u srpnju. Zvijezde se čine naizgled vječnima, ali nisu. One mijenjaju svoj položaj. Znaš li ...  da bi se zrakoplovom do Sunca došlo za 20 godina?  da bi se automobilom došlo do Sunca za 1 000 sati da ide 100km/

SUNCE Sunce je zvijezda u srcu Sunčevog sustava. Njegova gravitacija veže 9 planeta, komete i asteroide. Sunčevi bljeskovi su goleme i nepredvidive eksplozije koje se zbivaju u Sunčevoj atmosferi. U njima se oslobađa energija milijun puta veća od nuklearne bombe. Promjer Sunca iznosi 139 400 km, masa mu je 3 322 946 zemljinih masa, a od Zemlje je udaljeno 149,6 mil. km. Znaš li ...  da jedan četvorni metar Sunčeve površine svijetli kao 600 000 žarulja od 100W  da za samo jednu sekundu Sunce daje 35 mil. puta veću energiju, nego što SAD proizvede u godinu dana?  da Sunčevi bljeskovi mogu prekinuti radiokomunikacije na Zemlji, izazvati magnetske oluje i zbuniti ptice što lete na velike udaljenosti?  kada bi promjer Sunca bio jednak visini odraslog čovjeka, Jupiter bi bio velik kao glava, a Zemlja malo veća od zjenice oka?

će i Zemlju. Nakon što ih zahvati, proći će milijun godina. Sunce će tada potrošiti preostali vodik, vanjski će mu se slojevi rasplinuti u Svemir kao planetarna maglica tj. oblak plina i čestica prašine. Preostala će se jezgra pretvoriti u bijelog patuljka, zvijezdu veliku kao Zemlja. Ona će se polako ohladiti i pretvoriti se u crnog patuljka. Preostali će se planeti (možda Zemlja i Mars, Jupiter, Saturn, Uran, Neptun i Pluton) okretati oko crnog patuljka, ali na mnogo većoj udaljenosti, nego što je bilo Sunce. Kad bi ljudi htjeli izbjeći smak svijeta i „premjestiti“ se na Mars ili na neki drugi planet kojeg ne bi zahvatilo Sunce, ne bi mogli jer samo na Merkuru i Zemlji ima kisika.

PLANETI

TEMPERATURA

SUNČEV SUSTAV Sunčev sustav je započeo život prije 5 mil. god. kao masivni oblak plina te kamenih i ledenih čestica. Kad se oblak urušio pod vlastitom težinom, nastalo je Sunce, a ostale čestice su se slijepile u planete.

MERKUR: VENERA: ZEMLJA: MARS: JUPITER: SATURN: URAN: NEPTUN: PLUTON:

-180°C do +430°C +465°C -70°C do +55°C -120°C do +25°C -150°C -180°C -210°C -210°C -220°C

SMAK SVIJETA Za 5 mil. godina Sunce će, kad mu ponestane "goriva", narasti za 100 puta. Njegovi vanjski užareni slojevi zahvatit će Merkur, Veneru, a mogu-

Znaš li...  da je Venera najsmrtonosniji planet; atmosfera bi zdrobila limenku, vrućina je rastalila, a kiseli je oblaci otopili?  da je najveća planina tj. vulkan na Marsu, Olympus Mons. (126 km), a na Zemlji Mt. Everest sa 18.8 km?  da je na Jupiterovu satelitu „Europi“ led debeo oko 100 km?  da je najveći skok u vis u žene 2.09 m, a da je ta atletičarka na Merkuru mogla bi preskočiti slona jer je gravitacija manja (skok se udvostručuje)?

AURORA BOREALIS Zove se još i Sjeverna zora, a Aurora australis Južna zora. To su šarena obavijena svijetla koja se mogu vidjeti na sjevernom i južnom polu. Nastaju u sudaru sunčanog vjetra i Zemljine atmosfere.

Piše: Gabriela Majdak, 6.a

Kroz tu grupu upoznajemo sebe, svoje osjećaje i sposobnosti koje posjedujemo, a skrivaju se duboko u nama i našem srcu. Grupa "Suncokret" je odlična, poučna i zanimljiva grupa kroz koju možeš doznati puno stvari iz svijeta, upoznati nove prijatelje i najvažnije od svega upoznati sebe, uklopiti se u društvo i razvijati mozak poučnim i korisnim savjetima za život.

"Suncokretin – OLJIN", odgoj za ljubav i nenasilje" je neprofitna, nevladina organizacija, osnovana 2004. godine. Udruga se bavi kreiranjem, organiziranjem i provođenjem programa i aktivnosti psihosocijalne podrške i edukacije za djecu, mlade i odrasle na području grada Zagreba (zagrebačke županije) i sisačko-moslavačke županije. Ciljevi aktivnosti Udruge odnose se na razvoj osobnih snaga i potencijala, socijalnih i komunikacijskih vještina, poticanje zdravih stilova života, u svrhu unapređenja kvalitete života pojedinca, obitelji i zajednice u cjelini. U školi smo uočili da imamo posebno nadarene učenike s kojima treba dodatno raditi ne bi li se kvalitetno razvili kao mladi ljudi.

Svake godine postoji ispit na koji se svatko može prijaviti, i ako ga prođeš, učlanjen si u tu grupu sve do kraja osnovne škole, ali možeš se i ispisati. Preporučujem da se nitko ne ispiše jer vrijeme koje provodimo družeći se je dobro iskorišteno i nećete požaliti.

Grupa "Suncokret" je grupa u kojoj djeca kroz igru i zabavu uče što je dobro, a što nije dobro za Zemlju i za sve ljude. Toliko toga se može doznati i naučiti. Radimo zanimljive stvari, kao Čovječe, ne ljuti se, pročišćivač vode koji je koristan za preživljavanje u prirodi, crtanje na papiru kroz koje učimo kako nastaju fosilna goriva i ostale zanimljivosti. Postoji još puno toga što se može naučiti kroz igru, znanje i logičko razmišljanje. Grupa "Suncokret" svake godine organizira razne izlete koji su jako poučni, zanimljivi i zabavni.

NATJECANJA 5. i 27. mjesto. 21 učenik je sudjelovao na školskom natjecanju iz geografije, a tri učenika su otišla na županijsko natjecanje, Vito Barukčić, 7.b ( 23. mjesto), Paula Franić, 6.a (14. mjesto) i Luka Joja, 5.b (24. mjesto). Na školskom natjecanju iz povijesti sudjelovala su dva učenika, a Sara Mlinarić iz 7.a je otišla na županijsko natjecanje i zauzela 5. mjesto. Iz biologije je bilo 15 učenika na školskom natjecanju, od kojih je pet učenika 7. razreda otišlo na županijsko, Nives Havidić,7.a; Ivan Čorak, 7.b; Tomislav Lovrenčić, 7.b; Sara Mlinarić i Lucija Marinac iz 7.a razreda. Iako su testovi iz biologije na županijskom natjecanju bila poprilično teška, učenici su se našli na sredini ljestvice. Nažalost, iz kemije, fizike i njemačkog jezika učenici se nisu uspjeli plasirati na županijsko natjecanje, a iz engleskog je jezika učenicima nedostajao jedan bod za županijsko natjecanje. Iako škola nema svu potrebnu opremu, opremljena je učeničkim znanjem koje se pokazuje na ovakvim natjecanjima.

Piše: Antea Šimunović, 8.a Kao i svake godine, tako je i ove godine bilo zainteresiranih učenika za natjecanje iz raznih predmeta. Na natjecanja su išli učenici koji su imali čvrstu četvorku ili peticu iz predmeta iz kojeg su željeli ići na natjecanje. Učenici su išli na natjecanje iz engleskog, hrvatskog i njemačkog jezika, matematike, povijesti, geografije, biologije, kemije i fizike. Učenici koji su išli na školsko natjecanje iz matematike, hrvatskog jezika, geografije, povijesti i biologije uspjeli su se plasirati na županijsko natjecanje i postigli dobre rezultate. Iz matematike je na školskom natjecanju sudjelovalo osam učenika od kojih je jedan učenik 6.b razreda, Lovro Joja, otišao na županijsko i zauzeo 14.mjesto. Na školskom natjecanju iz hrvatskog jezika također je sudjelovalo osam učenika od kojih su se dvije učenice, Lana Bogović i Roberta Vidić iz 8.b plasirale na županijsko natjecanje i zauzele

može dostići i 95 kg. Odrasle ženke su dugačke oko 2 m i teže oko 35 kg. Pume žive oko 25 godina. Pume koje žive bliže ekvatoru su manje od onih koje žive bliže polovima.

Piše: Iva Kučiš, 7.b

Afrička fauna je veoma bogata i raznovrsna. U Africi vladaju goleme klimatske raznolikosti, od velike vrućine do jake hladnoće. Afrika je jako bogata i u biljnom i u životinjskom svijetu. Svaka životinja se bori za svoj život i opstanak na Zemlji. Neke životinje žive u močvari, neke u pustinji, neke u planini, a neke i u zemlji. Gdje god da dođemo sigurno ćemo ramenima od 100 cm i 85 cm dugačopaziti neku zanimljivu životinju. kim repom i težinom od 150 kg značajno nježnije građe od mužjaka. Najkrupniji lavovi žive na ju- Slon je najveći kopneni živući sisagu Afrike, a najmanji u Aziji. U pri- vac. U Africi zbog krivolova uništarodi živi oko 18 godina. vaju njihova staništa. Najčešće ih možemo Gepard je, također, jedna od vrsta sresti u mačaka. Gepard ima zanimljivu boju močvarakrzna koja je žute boje. Lice je malo ma, riječtamnije i bez pjega, ali ima dvije crne nim dolinapruge koje idu od očiju do kuta usta. ma i savaTigar je jedna od najvećih vrsta maVeoma je brza životinja, a može donama. Afčaka u svijetu. Dužina tijela može mu seći brzinu od 110 km/h, no tom brzirički slon biti i do 3 metra, dužina repa do 90 nom može trčati samo oko 400 m, je najteža životinja u životinjskom cm, a težiti može i preko 350 kg. nakon čega se umara. Dužina gepar- carstvu. Najteži izmjereni slon imao Ženke nešto manje. Tigar je nakon da doseže 150 cm, rep mu je oko 70 je nešto više od 12 t, a prosječna težimedvjeda najveći grabežljivac. Tigcm, a u ramenima je visok oko 80 na im je 4,5 t. Skotnost slonice traje rovi su veoma ugrožena vrsta zbog cm. Usprkos tom relativno velikom 20 do 22 mjeseca. Njihova koža se svoga krzna. Tigar mora dnevno potijelu, težina mu je uglavnom najviše ponekad upotrebljavala za odjeću i jesti 9 do 10 kg mesa jer je njegova 60 kg. Hrani se uglavnom impalama i pokrivače, a lokalni ljudi su jeli njipotreba za rezervagazelama zbog lakše građe, a u teš- hovo meso. Žive do 70 godina. ma energije izuzetno velika. Preživkim vremenima gepard lovi zečeve, Žirafa je zaštićena vrsta, najviša žiljavaju loveći razne vrste jelena, divkuniće pa čak i ptice. Stanuje južno votinja na Zemlji i živi u savanama. lje koze,divlje svinje, risove, meJezik, isto kao i vrat, im je izuzetno od Sahare. dvjede i manju lovinu. Ako nema dug, pogodan za obuhvaćanje i trgadruge lovine, ubit će i psa ili domaću nje listova s grana. Mužjaci dosegnu stoku. U Hrvatskoj tigrovi, poglavito visinu i do sibirski, žive u Prirodoslovnom mu5,50 m, a težinu zeju i zoološkom vrtu grada Splido 900 kilograma. ta, Zoološkom vrtu u NašicaŽirafe mogu posma i posebnom čuvalištu sibirskih tići brzinu 55 tigrova nedaleko od Križevaca. km/h. Na glavaLav je životinja koja spada u porodima žirafa oba cu mačaka i veoma je zanimljiv po s p o l a s u svojoj obrasloj, gustoj i dugoj dlaci. dva roščića. IzStanuje u savanama, hrani se zebrabjegavaju močma i antilopama. Nakon tigra, lav je Puma, kao i prethodni grabežljivci, varna područja zbog dugačkih nogu. sljedeći na ljestvici veličine mačaka, pripada porodici mačaka. Pume su U divljini doživljavaju 25, a u zatočepa to znači da je najveća kopne- krem boje s crnim vrho vin i š t v u 3 5 g o d i n a . na zvijer Afrike. Lav je od njuške do ma ušiju i repa. Može doseći brzinu Sve životinje divlje Afrike imaju 50 km/h, a s mjesta može skočiti 6 početka repa dugačak oko 180 cm, u posebne karakteristike zbog teškog ramenima doseže visinu od 120 cm a metara. Ima jak ugriz, jači od bilo života u tom podneblju. Imaju velike kojeg psa. Odrasli mužjak pume rep mu je dug 1 m. Odrasli mužjak posebnosti. Veoma su divlje, i veoma može biti dugačak i do 2,5 m, a teži teži prosječno oko 225 kg. Ženke su opasne za život ljudi. sa 160 cm dugim trupom, visinom u oko 70 kg. U posebnim slučajevima

HALLOWEEN I like halloween . It’s fun and scary. We make our own halloween costumes. We go from house to house to get some treets. We all say “trick or treet!” Some people give us treets but some people want tricks. We make pumpkins with scary faces so they scare all the bad ghosts. It’s fun to go all around the village and see all the fun and scary pumpkins. BOOOOO! We decorate our houses so they look scary. When we get home after scaring people at the door we can eat our treets. It’s fun when on your door jumps out some scary costumes. BOOOOO! Helena Tomec, 5.a HALLOWEEN NIGHT

Why do I like Halloween?

There’s a black cat

I like to dress up really scary. I sing songs. Me and my friends ring the bell on houses and sing a song But I forgot how the song goes. We collect candy and money. We eat the candy, but we keep the money. After that we go home and sometimes I scare my mother. I love Halloween.

There’s a black bat It’s a foggy night And there’s the light. What’s this? A pumpkin! It’s scary! A ghost in the night. Lucija Pischiutta, 3.b

Andrej Leko, 5.a

HALLOWEEN Spiders, witches, ghosts, walking in the foggy moonlight. There’s the lantern in the pumpkin I’m afraid of the dark. Paula Bačurin, 3.a

My holiday trip I was on holiday last year with my family. We were in Drage. We were in an apartment. The apartment was next to the beach. There was a supermarket too. There were so many people from other countries. The weather was very good, so we visited other places. On our holiday we were in Rovanjska, Pakoštane, and Šibenik. In Šibenik we visited Solaris. There were so many houses of reed and straw. There was a sand beach too. My brother liked it. In Rovanjska we visited my godfather, his wife, and children. We jumped in the sea. I had a good time. I really liked it. I will never forget that holiday. Lorena Koprivnjak, 5.b

I was on holiday last summer. We were in Jadranovo. I went with my aunt,sister and cousins. We were in the aunt Martina's apartment. The weather was great!! We swam in the sea all day and went out for an ice cream in the evening. We were there 5 days. We were sad when we had to go home. But I was happy when I came home and saw my mom and dad! Dear Dora, I'm writing this postcard on the beach. I just want to tell you that it was great here. I 'm having a wonerful time. Write soon, Leonarda Leonarda Idžan, 5.a

Dan prije početka nove školske godine, sin američkog veleposlanika, Michael Stevens, sletio je u zagrebačku zračnu luku. Na početku mu je bilo žao što odlazi od svojih prijatelja, ali se ipak veselio novim avanturama i počecima. Ipak, bilo ga je malo strah reakcije njegove nove okoline jer u Hrvatskoj ne živi baš puno ljudi crne rase.

Sivi automobil zaustavio se pred bijelom, trokatnom kućom s prostranim dvorištem i dvije garaže. Michael je znatiželjno potrčao u novu kuću i počeo s razgledavanjem. Prvo je obišao zadnji kat na kojem su bile spavaće sobe. Roditelji su mu obećali da može izabrati svoju sobu. Pogledao je kroz prozor i ugledao veliko igralište na kojem su se igrali dječaci i djevojčice njegove dobi. Poželio im se pridružiti, no bio je umoran od puta, a i morao se raspakirati i pripremiti za sutrašnji veliki dan – prvi dan škole. Sav uzbuđen stigao je u školu. Ravnateljica osnovne škole dopratila ga je do njegovog novog razreda, a razrednica je preuzela situaciju i predstavila ga razredu. Svi su ga gledali znatiželjnim, ali pomalo osuđivajućim pogledom. Michaela su prošli trnci. Osjećao je leptiriće u trbuhu, ali ne one zaljubljene , već one koji se pojavljuju kada se osjećaš neugodno, posramljeno.

Razdrednica ga je posjela u treću klupu do prozora kraj dječaka po imenu Borna. Michael još nije tečno govorio hrvatski, no znao je osnovne izraze potrebne za svakidašnje izražavanje. Već na samom početku počeli su problemi. Prvom prilikom kada je razrednica skrenula pogled, Borna je počeo zadirkivati Michaela. Michael u početku nije razumio Bornina zadirkivanja, no onda je shvatio da Borna nema dobre namjere.

Ubrzo je zvonilo za kraj prvog sata. Svi su žurno istrčali iz razreda, a Michael je samo stajao, ne znajući kamo dalje. Kada je napokon skupio hrabrosti i izašao iz razreda, dočekala ga je grupica učenika i počela ga zadirkivati: - Hej, obojeni! – doviknuo je prvi, a za njim i ostali: -Ima li tvoja koža okus čokolade? - Nigga! - Čađavi! Sve je to bilo popraćeno podrugljivim grohotom smijeha. Dugo se suzdržavao, no onda se progurao između učenika i istrčao van gdje je ispustio suzu.

Dok je uzrujano plakao, prišao mu je najpopularniji dečko u školi, Tin. - Are you O.K.? – upitao je Tin uplakanog Michaela. Michael ga je samo pogledao tužnim, preplašenim pogledom očekivajući još podrugljivih komentara. - Hey, I just want to help you – utješio ga je i ispružio rupčić: - Here you go. Don’t cry. By the way, I’m Tin. - I’m Michael. Thank you, - zahvalio je Michael i drhteći pružio ruku i poklonio mu osmijeh zahvalnosti. Za to vrijeme, učenici su začuđeno promatrali cijeli događaj kroz prozor škole. Kada su vidjeli da se Tin počeo družiti s Michaelom, i oni su se poželjeli njima pridružiti.

Drugi dan Michael je sa strepnjom došao u školu, no ipak je osjećao lagano olakšanje jer je znao da će ga dočekati njegov prijatelj Tin. Michaela su svi dočekali pa čak i učenici iz drugih razreda te su se htjeli upoznati s njim. Dječaci su mu se počeli diviti, a djevojčice su ga gledale zaljubljenim pogledom. Na kraju su svi shvatili da izgled ne određuje osobnost čovjeka i da je Michael zapravo predivna i zanimljiva osoba.

Piše: Tea Knok, 6.a U Luzernu je 1466. osnovano prvo streljačko udruženje, pa su se Švicarci svake nedjelje natjecali u gađanju. Mete u koje su gađali bile su drvene i ukrašene lijepim crtežima životinja, a učvršćivali su ih na razna mjesta. Prekrasne slike su zahtijevale mnogo vremena i truda, a strijelci su ih brzo uništavali svojim točnim pogocima. Da bi se riješio taj problem, odlučeno je da se mete oboje u bijelo, a crnom bojom naslikaju krugovi, s crnom točkom u sredini. Crnu točku mogli su pogoditi samo najbolji i oni su dobivali titulu kralja strijelaca. Glavi suci su na metama zbrajali pogotke, a nastale rupe krpali su drvenim čepovima. Budući da su se Švicarci dobro zabavljali na nedjeljnim natjecanjima, 1504. godine odlučili su pozvati svoje susjede Austrijance na veliko natjecanje u gađanju. Ljudi koji su promatrali skupinu strijelaca, pomislili su da je to okupljanje najboljih svirača trube. Puške slične trubama zvale su se arkebuzi.

pijskim igrama se streljaštvo pojavljuje u pet disciplina. Streljaštvo je vrlo zahtjevan i težak sport. Potrebno je imati dosta snage i zadržati smirenost, preciznost i spretnost. Sve je to još teže ako se gađa pokretna meta. Kod disciplina gađanja zračnim oružjem, gađanja mete u pokretu i u svim disciplinama gađanja pištoljem gađa se samo iz stojećeg stava, kao pravi kauboji. Da bi strijelac prilikom gađanja uspostavio što bolju ravnotežu s puškom , i što više smanjilo klimanje, mrdanje, pa čak i ljuljanje, i osigurao bolje pogotke u metu, treba uskladiti držanje tijela i puške.

Od trenutka kad djeca prohodaju, ona se počinju baviti atletikom. Ljudi se oduvijek bave atletikom, ona im je trebala da prežive. Indijanci su se bavili atletikom kada su lovili životinje, a vojnici su trčali i bacali koplja

Vremenom se vatreno oružje sve više razvijalo i usavršavalo, povećavali su mu se domet i preciznost. U gradovima su se počele uređivati streljane, a početkom 17. stoljeća u Salzburgu je sagrađena najmodernija i najopremljenija. Osnivaju se streljačke družine i društva u kojima se gađa prema pravilima, a 1896. godine, na prvim Olim-

da bi održali snagu za bitke. Na antičkim Olimpijskim igrama održala su se prva atletska natjecanja. U srednjem vijeku ljudi su jahali konje i zapostavili atletiku. U Engleskoj su ljudi odlazili na tržnice i kupovali ili prodavali razne stvari. Kada bi neka životinja pobjegla ljudi bi ju naganjali dok je ne uhvate. Kasnije su se ljudi odlučili natjecati međusobno, to su bili počeci moderne atletike. S vremenom atletika ulazi u engleske škole i sveučilišta. Taj sport se sve više razvijao i proširio na ostale zemlje. Diljem svijeta osnivaju se atletski klubovi. Na razvoj u atletici utjecale su moderne olimpijske igre, na kojima su postizani odlični rezultati u trčanju i u mnogo drugih disciplina.

Bavljenjem atletikom stječu se snaga, izdržljivost,brzina i okretnost. Atletiku nazivaju kraljicom sporta. Atletikom se mogu svi baviti. Svatko zna hodati i trčati, ali pravilno trčati i hodati se treba naučiti. U atletskim klubovima može se naučiti kako trčati, a ne umoriti se ili kako razlikovati lagano i brzo trčanje. Brzina je vrlo važna, a za nju je važno da je trkač gibak, poput antilope,opuštenih mišića i pravilnih i lijepih pokreta geparda i čelične volje. S treningom se može početi vrlo rano, već sa 6 ili 7 godina. Atletika ili kraljica sporta ima nezaboravne priče o nekim junacima npr. Emil Zatopek, zvani Češka lokomotiva, Bob Beamon, koji je skočio 8 metara i 90 centimetara i pobijedio na Olimpijskim igrama.

rukama i nogama kao u boksu. Ovdje se protivnici hvataju rukama za protivnički kimono i nastoje baciti protivnika na strunjaču. Razlikuju se četiri osnovne vrste bacanja: preko noge, preko ruke, preko boka i požrtvovna bacanja (kada džudaš svog protivnika prebaci preko sebe).

Piše: Lucija Spajić, 6.a Sinkronizirano plivanje je kombinacija sportsko-ritmičke gimnastike, plivanja, baleta i plesa u vodi. Nastao je u staroj Grčkoj i Rimu gdje su se umjetničke figure izvodile prije velikih sportskih igara i proslava. Kada je postalo popularno, nazivali su ga umjetničkim plivanjem. Prvo prvenstvo održano je 1892. godine u Engleskoj, a 1930. godine u Francuskoj, Belgiji, Nizozemskoj, Kanadi i Njemačkoj, ali pod nazivom vodeni balet. 1934. godine u Chicagu skupina plivačica je izvela pravu plivačku predstavu. U Americi 1941. godine postaje sportska disciplina, s točno propisanim pravilima natjecanja.

Popularnost toga sporta pridonio je film „Bal na vodi“. Od olimpijskih igara 1984.godine u Los Angelesu sinkronizirano plivanje postaje olimpijskim sportom. Taj sport je namijenjen djevojkama. Plivačice pokrete rade zajedno, kao jedna, uz glazbenu pratnju. U tom sportu koriste se različiti načini plivanja: kraul, prsno, leđno, leptir i dr. Nazivi pokreta se nazivaju od poznatih građevina pa do, primjerice, riba. Neki od naziva: Eiffelov toranj, Riblji rep, Uvrnuta spirala i sl. Da bi „vodene plesačice“ pravilno izvele točku moraju imati ispružene noge, nožne prste, leđa i vrat, a uz to i osmijeh na licu.

Džudo je nastao u Japanu, u zemlji izlazećeg Sunca 1882. godine. Nastao je kao skup probranih tehnika iz JiuJitsua. Samo ime Judo (Džudo) na japanskom znači Nježni način.

Na olimpijske igre je uveden 1964. godine u Tokiju, u gradu u kojem je nastao. Danas se njime bave djeca i odrasli diljem svijeta. Džudo se sastoji od prirodnih pokreta: kolutanja, padanja, guranja, preskakivanja i sl. Džudo – tehnike se izvode cijelim tijelom, na sve strane i u svim smjerovima. Džudaši se jedan drugome prilagođavaju po težini, visini i jačini. Džudaši nose posebnu odjeću, kimono i pojas oko struka. Kimona su plava ili bijela, a pojasevi bijeli, žuti, narančasti, plavi, smeđi i naravno crni- profesionalni. Boja pojasa ovisi o znanju džudaša i godinama treniranja. Nakon 10 godina redovitog treniranja može se polagati za crni pojas. U džudu nema udaraca

Da bi se u borbi kod džudaša prepoznalo čija je čija ruka ili noga nose se različita kimona. Da bi se pobijedilo protivnika treba ga položiti na leđa i pomoću zahvata držanja zadržati 30 sekundi na podu. Protivnik se predaje kada dva puta rukom lupi o strunjaču. Da bi sve te tehnike uspjele, džudaši trebaju biti spretni, snažni i izdržljivi. U tom sportu nema često jakih ozljeda, tako da se džudom bave i dječaci i djevojčice. Na natjecanjima se zbog zemlje u kojem je nastao uvijek govori na japanskom.

Piše: Nives Havidić, 7.a

Svi volimo gledati razne filmove i serije u kojima viđamo talentirane glumce, no još talentiraniji glumci na koje treba obratiti pažnju su slavni psi. Oni su ostavili prekrasna sjećanja svojim pojavama na malim ekranima.

LASSIE Lassie je druželjubiva kujica koja nam je osvojila srca u filmu „Lassie se vraća kući“ koji je nastao prema romanu Erica Knighta. U filmu dječak po imenu Joe sa svojim roditeljima i kujicom Lassie, koju jako voli, živi u Engleskoj. Joeva obitelj je siromašna pa je primorana prodati svoju voljenu Lassie bogatom kolekcionaru pasa. Ona pokušava pobjeći više puta i ne uspijeva. Nakon nekog vremena Lassie ipak pobjegne i traži svoj put kući. Zanimljivo je da ulogu kujice Lassie odigralo više mužjaka kroz nastavke, najviše pas po imenu Pal.

BEETHOVEN Beethoven je nestašni bernardinac koji se, nakon što je ukraden iz prodavaonice kućnih ljubimaca, ušuljao u kuću obitelji Newton. George Newton je vlasnik velike tvrtke koja proizvodi osvježivače zraka, također je i veliki čistunac. U početku je odbijao zadržati Beethovena, ali mu je nakon nekog vremena baš kao i ostatku obitelji Newton, Beethoven prirastao srcu. U međuvremenu lokalni veterinar koji se bavi mutnim poslovima, želi testirati opasno oružje na Beethovenu zato što je on postao najveći pas u gradu. Naravno, kao i uvijek, dobro je na kraju

pobijedilo zlo. Ovaj film se toliko proslavio da je snimljeno čak 6 nastavaka.

101 DALMATINAC Književnica Dorothy Gladys napisala je zanimljivu i predivnu priču 101 dalmatinac koja je pretvorena u igrani i animirani film zaslugom Walt Disneyja. Radi se o psima Pongu i Perditi koji se zaljube nakon što se njihovi gospodari zaljube. Kasnije Pong i Perdita imaju 15 malih neodoljivih psića. Cruella De Vill bivša kolegica Perditine vlasnice sanja o bundi napravljenoj od krzna tih slatkih stvorenja. Kako bi provela svoj plan Cruella organizira otmicu njihovih i ostalih dalmatinaca u gradu, no Pong i Perdita ih zajedničkim snagama spase. Snimljen je i nastavak 102 dalmatinca o malom dalmatincu koji ima krzno bez točkica.

BALTO U prošlom stoljeću primljena je radioporuka u kojoj stanovnici grada Nomea na Aljasci traže pomoć. Strašna bolest zavladala je među stanovnicima, a lijekovi nisu mogli dolaziti zbog oluja. Poslana je pošiljka s lijekovima koju su morali dostaviti psi sa saonicama. Balto je bio jedan od glavnih vodiča te je uspješno dostavio lijek. Priča o hrabrom mješancu vuka i psa proširila se svijetom i njemu u čast snimljen je crtani film. Balto je uginuo kada je imao 11 godina, a njegovo je tijelo očuvano u Prirodoslovnom muzeju u Clevelendu. PLUTO I ŠILJO Iz Disneyjeve radionice su nam stigla dva vrlo različita i šarmantna psića, Pluto i Šiljo. Pluto je kratkodlaki žuti, zaigrani pas. Vjeran je prijatelj Mickeyja Mousea. Za razliku od Pluta koji ne govori, Šiljo je dobio vrlo luckast glas koji mu je dao cirkuski klaun Pinto Colvig. Uz sposobnost govora Šiljo je dobio još neke ljudske osobine, no ne i inteligenciju. Zbog svog manjka inteligencije Šiljo je vrlo smiješan i zabavan lik. Pluto i Šiljo su glumili u čak 48 crtanih filmo-

DODJELA NAGRADE LUKA RITZ “Nasilje nije hrabrost” Piše: Nives Havidić, 7.a Ove godine sam prisustvovala dodjeli nagrada Luka Ritz. To je nagrada za promicanje tolerancije koju mogu osvojiti učenici osnovnih škola od 5. do 8. razreda i učenici srednjih škola od 1. do 4. razreda. Nagrada je godišnja stipendija od 1000 kuna mjesečno. Nagrada Luka Ritz se dodjeljuje od 2009. godine u čast Luki Ritzu koji je postao simbolom borbe protiv uličnog nasilja nakon što je na zagrebačkom Mostu slobode pretučen do smrti. Dodjela nagrade održala se 16. studenog 2012. u 10:30 sati u Staroj gradskoj vijećnici. Svečanosti su prisustvovali gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić i predsjednik Gradske skupštine Grada Zagreba Davor Bernardić, Lukini roditelji Suzana Ritz i Reno Ritz. Svečanost je započela recitacijom pjesme „Nasilje nije hrabrost“ Ive Hrasnek

iz Osnovne škole Rudeš, a nakon toga esej „Oboji svijet, napravi spektar“ Marte Brkljačić iz Osnovne škole Mladost.

Nagradu su osvojile Paula Kadić i Marija Gašparović. Paula Kadić je učenica Osnovne škole Voltino koja se ističe u izvanredno razvijenim socijalnim vještinama i velikim zalaganjem za nenasilno rješavanje sukoba, često provodi humanitarne akcije i odlična je učenica. Marija Gašparović učenica je Prve gimnazije, vodi školski Volonterski klub, značajno je

pridonjela humanitarnom djelovanju kluba. 2011. dobila je nagradu Najvolonter. Uzornog je vladanja, savjesna, odgovorna i promiče toleranciju, međusobno poštovanje i pomaganje. Svečanost je završila glazbenom točkom. Osobno mislim da se svi trebamo truditi biti što bolji, spriječiti nasilje i biti jedni od onih ljudi koji šire toleranciju zato što se ništa ne može postići na nasilan način i svijet je puno ljepše mjesto kada smo različiti i zbog toga prihvaćamo jedni druge.

Piše: Fran Gašpert, 2.b

posebno uređeni.

Moje ime je Fran i ja jako volim konje. Ima ih moj djed u Iloku, prekrasnom gradiću na najistočnijem kraju Hrvatske.

Moj djed isto kao i ja jako voli konje i s puno ljubavi ih uzgaja i timari.

Srijemu održavaju pokladna jahanja. To je jako lijepa manifestacija u kojoj sudjeluje puno jahača. Svi su svečano odjeveni u narodne nošnje, a i konji su za tu prigodu

To je dosta udaljeno od Zagreba pa ne mogu ići tamo često, ali svake praznike obvezno idemo. Jako volim jahati, ali se volim voziti i u kolima na zapregu. Svake se godine u Slavoniji, Baranji i

On je meni veliki uzor i volio bih jednog dana uzgajati konje kao i on.

U KAKO S

Piše: Paula Drvenkar, 8.a

E NASTAL

“Nike Air Jordan jedne su od najpoznatijih tenisica ikada.”

Postoje tisuće vrsta tenisica i po cijelom ih svijetu nose i djeca i odrasli, a standardom u izradbi tenisica. najpopularnije su starke, najkice, Tenisice je dodatno usavršio i nazvao adidasice i pumice. ih Nike, prema grčkoj božici pobjePrve su tenisice napravljene potkraj de. 18. stoljeća. Bile su neudobne i nejeAdi Dassler je svoje prve tenisice dnake, a proizvodile su se u malim smislio 1920. i nazvao ih po sebi – tvornicama. Do sredine 20. stoljeća Adidas. tenisice su se proizvodile samo za sportaše, a nakon što ih je glumac James Dean nosio u filmu Buntovnik bez razloga, postale su jako popularne među mladima. Poslije su ih proslavili mnogi sportaši poput Michaela Jordana.

Najpopularnije i najprodavanije tenisice u povijesti, definitivno su starke. Njih je smislio Marquis Miles Converse, kada je pao i teško se ozlijedio, što ga je potaklo da osmisli platnene tenisice s gumenim potplatom. Dvije godine kasnije već ih je proizvodio na tisuće pari. Pravu popularnosti su ipak stekle desetak godina kasnije kada ih je poznati košarkaš Chuch Taylor prihvatio kao omiljene tenisice u kojima je odigrao Nike Air Jordan mnoge utakmice. Taylor je predložio nekoliko promjena kako bi mu savršeno odgovarale, pa su popularne Njegove su modele nosili sportaši starke dobile ime Converse All Star, olimpijci. Prva koja je imala tu čast kao i prepoznatljiv Taylorov potpis bila je njemačka trkačica Lina Radke na našivenoj etiketi. koja je na Olimpijskim igrama u Amsterdamu 1928. u adidasicama osvojila zlato u utrci na 800 metara. Trener Bowerman došao je na zamisao da će staviti komad gume u elek- Adijev brat Rudi osnovao je svoju tričnu napravu za pečenje vafla. Na tvornicu tenisica i nazvao je Puma. taj je način dobio potplate duboko Prve pumice koje je proizvodio bile izbrazdane uzorkom vafla koji je su namijenjene nogometašima. nakon dugo vremena ostao svjetskim

Piše: Ivana Car, 7.a

To sutra idemo u Nardu?

To sutra idemo u Nardu?, stalno je odzvanjalo u mojim ušima. Jedva sam čekala da krenemo. U Mađarsku idemo svake godine, u malo mjesto po imenu Narda. Tamo žive na stotine Hrvata. Krenuli smo u 8 sati ujutro svi sretni i uzbuđeni.Prije puta su nas naši voditelji Miljenko, Mirna i Ivan stalno ispitivali imamo li putovnice. Na putu prema Nardi bilo je zabavno. Ja sam se zabavljala sa svojim prijateljicama Matejom Dorotić i Klarom Šafranić. Kada smo stigli u Nardu brzo smo se išli obući te smo otišli u crkvu na sve-

čanu misu. Poslije crkve smo kupovali razne suvenire i zanimljivosti na štandovima. Zatim je uslijedio dugoočekivani nastup. Kad je sve završilo, došli su tamburaši i svirali su nam do kasnih noćnih sati. To je bila zabava! Nekoga sam zaboravila spomenuti, a to su naše drage Turopoljke koje su nam cijelim putem nudile slasne i fine kolače . U ponoć smo kenuli kući, svi do jednoga umorni od plesa i pjesme. U 4 ujutro smo stigli u Odru gdje su nas nestrpljivo čekali naši roditelji , bake i djedovi. Ovo putovanje ću zasigurno pamtiti po dobroj zabavi i druženju.

Piše: Gabriela Majdak, 6.a Dan maškara se organizirao i u našoj školi. Na veliki svečani skup stigle su maske svih oblika i boja. Zabava je počela oko 17 sati. U nekoliko minuta većina maskiranih je bila na “podiju” i zabavljala se plesajući na brze i vesele ritmove popularnih pjesama.

Povremeno se glazba stišavala kako

bismo se svi upoznali s maskama i njihovim “opisom posla”, osobinama pa čak i plesnim koracima. Bilo je tu liječnika, pacijenata, vojnika, kostura, vila i čarobnica, ali svi su bili raspoloženi za zabavu, ples i nagrade. A nagrada je bila zaista motivirajuća. Nakon upoznavanja zabava se nastavila, a žiri se povukao kako bi odlučio o pet najljepših i najkreativnijih maski. Žiri su činili profesori naše škole. Prednost su imale one maske koje su bile ručno izrađene ili šivane. Odluka je zaista bila teška jer je bilo mnogo više od pet maski koje su bile krea-

tivne i za svaku pohvalu. Žiri je ubrzo došao s nagradama za najljepšu masku u cijeloj školi, a nagrade su bile diploma i ispričnica od ispitivanja. Svi smo se bez napetosti zabavljali i plesali, s takvom lakoćom i osmijehom na licu. Sam dan i služi da na sebe stavimo drugu kožu i da postanemo lik iz mašte.

Jeste li Piše: Leonarda Idžan, 5.a

Tajni agent Jam es Bond dobio je ime po stvarnoj osobi-stručnjaku za ptice

Većina dinosaura hodala je na prstima

potrebZa jedan espresso ve ka no je 42 zrna

Najveća pita od jabuke bila je dugačka oko 12 metara Naslovni lik iz filma „Praščić Babe“ glumilo je više od 30 praščića jer je svaki praščić brzo prerastao svoju ulogu u filmu

Strah od telefona zove se telenofobija

Na Novome Zelandu živi oko deset puta više ovaca, nego ljudi Od trenutka rođenja, oči su nam iste veličine tijekom čitavog života

Odrasli dikobraz ima 30 000 bodlji i mijenja ih svake godine

Prvi auto mobil u Z agreb dovezao je Ferdin and Budicki 1 901. god ine

Na svijetu postoji više od 2 000 vrsta sireva Djed Božićnjak u Finskoj dijeli darove jašući na kozi Ukko, a ne u letećim saonicama

Devina grba mož e težiti i do 35 kg

Neka istraž ivanja pokazuju da komarce privlači m iris banane

OVAJ ČLANAK IMA 153 RIJEČI!

Piše: Paula Mikojević, 8.a

Kao i prijašnjih godina i ove smo godine među osmim razredima proveli anketu o tome kamo nakon osnovne škole. Većina njih se odlučila za gimnazije, zrakoplovnu i ugostiteljsku školu. Neki od njih su se za te škole odlučili uz pomoć roditelja ili pedagoga škole, dok su neki išli i na profesionalnu orijentaciju. Ove godine se promijenio način bodovanja. Maksimalan broj bodova više nije 60 već 80 bodova. Bodovat će se prosjeci svih četiriju razreda i to na dvije decimale. Umjesto 5 predmeta boduje se 6. Taj dodatni predmet koji se boduje bit će izabran na temelju škole koja se upisuje. U SVAKOJ SE ŠKOLI BODUJU HRVATSKI JEZIK, MATEMATIKA I STRANI JEZIK. I ove godine će biti dodatnih bodova, no i tu su se dogodile neke promjene. Dodatni bod za vladanje je ukinut, za strani jezik koji ste učili dobit ćete dodatni bod, polaznici glazbenih škola će dobiti 2 boda, ako su završili šest razreda, za natjecanja se dobivaju bodovi, ovisno o tome kakav ste uspjeh postigli. Upisi će se obavljati putem interneta. Gimnazije se dijele na opće, jezične, klasične, prirodoslovno-matematičke i prirodoslovne. Kao općeobrazovna škola gimnazija je prelazni stupanj k profesionalnom osposobljavanju u višim i visokim školama te fakultetima.

fizika, geografija i tehnička kultura (zrakoplovni prometnik), fizika,kemija i tehnička kultura (ZIM). ŠKOLA ZA CESTOVNI PROMET također nudi tri smjera: 1.Tehničar cestovnog prometa. Boduju se još i fizika, tehnička kultura i kemija. Poseban uvjet: liječnička potvrda o nepostojanju kontraindikacija za prometnu struku (izdaje ju Služba za Medicinu rada). 2.Tehničar za logistiku i špediciju. Boduju se još i fizika, geografija i tehnička kultura. 3.Vozač motornog vozila. Boduju se još i fizika, tehnička kultura i geografija. STRUKOVNE ŠKOLE su tehničke, obrtničke i industrijske. Traju od 1-4 godine. Nakon završene strukovne škole učenici mogu polagati državnu maturu te im se omogućuje daljnje školovanje na više razine. UPRAVNA ŠKOLA nudi dva smjera: poslovni tajnik i upravni referent . Za oba smjera se boduju još i geografija, povijest i tehnička kultura.

OPĆA GIMNAZIJA podrazumijeva uravnotežen odnos svih općeobrazovnih predmeta. Od drugog razreda obvezna je izborna nastava. Predmeti koji se još boduju su povijest, geografija i biologija.

UGOSTITELJSKO-TURISTIČKO UČILIŠTE nudi trogodišnje obrazovanje: kuhar, konobar, slastičar, te četverogodišnje obrazovanje: turističko-hotelijerski komercijalist.

JEZIČNA GIMNAZIJA podrazumijeva i sadrži povećan broj sati stranih jezika. Od trećeg i četvrtog razreda možete izabrati umjesto prirodoslovnog predmeta (npr. biologija) povećani program stranih jezika. Boduju se još i povijest, geografija i biologija.

Učenici su osnovnu školu ocijenili srednjom ocjenom zbog uvjeta u kojima rade. Svi profesori obavljaju odličan posao te im zato veliko hvala!

KLASIČNA GIMNAZIJA podrazumijeva učenje latinskog i grčkog jezika sve četiri godine po 3 sata tjedno. Boduju se još i geografija, povijest i biologija. PRIRODOSLOVNO-MATEMATIČKA GIMNAZIJA sadrži veći fond sati matematike, fizike i informatike tijekom obrazovanja. Učenicima se pruža mogućnost da umjesto drugog stranog jezika izaberu prošireni program informatike i matematike. Boduju se još i fizika, biologija i kemija. PRIRODOSLOVNA GIMNAZIJA temelji se na uravnoteženom odnosu matematike, fizike kemije i biologije s naglaskom na laboratorijske vježbe. Boduju se još i biologija, kemija i fizika. ZRAKOPLOVNA ŠKOLA u Velikoj Gorici je po svome programu jedinstvena i prepoznatljiva. Učenici se upisuju u tri smjera: zrakoplovni prometnik, zrakoplovni tehničar IRE i zrakoplovni tehničar ZIM. Boduju se još i

uvlači sve što joj se nađe na putu. Treća teorija tiče se prirode vode u Sargaškom moru. Misli se da je za ove nestanke odgovorna neka nepoznata komponenta morske vode. Četvrta teorija tvrdi da se u Bermudskom trokutu povremeno stvara vremenska rupa, kojom zrakoplovi ili brodovi putuju u prošlost ili budućnost. Peta i najrealnija teorija govori o prirodnom isparavanju plinova, poput metana, iz podvodnih stijena koje stvara mjehure na površini koji mogu prevrnuti brod. Šesta koja govori o tome da neobične sile utječu na uređaje, kompase i dr. Sedma teorija tvrdi kako je za nestanke plovila kriva jaka Golfska struja koja je u stanju prevrnuti ili nasukati manji brod. Osma teorija tvrdi da se u središtu Bermudskog trokuta nalazi izgubljeni grad Atlantida. Oni koji tvrde da legende nisu istinite imaju i objašnjenje za nestanak Leta 19. Posadu svih pet zrakoplova vodili su neiskusni pripravnici, s iznimkom vođe patrole poručnika Charlesa Taylora, koji tog dana nije imao volje letjeti, pa je misiju čak htio prepustiti drugome. Iako je vrlo brzo utvrdio da mu kompas ne radi, let je nastavio naslijepo. No došla je oluja i Charles je, potpuno dezorijentiran, usprkos upozorenjima pripravnika da je zapad na drugoj strani, posadu odveo prema drugom smjeru, prema Atlantiku. Ponavljam to je samo teorija. Ipak, najzanimljivija od svih teorija je ona da su putnici i objekti nestali u drugoj dimenziji (vidi četvrtu teoriju). Posljednja znanstvena istraživanja pokazuju da je nestanak na tom području zapravo moguć zbog negativne gravitacije koja onemogućuje pravilan prikaz smjera na kompasima. Riječ je o velikom prostoru s mnogo otočića koji iz visine izgledaju isto pa je vrlo vjerojatno izgubiti orijentaciju.

Piše: Dora Pinturić, 5.a Postoje mnoge priče i legende o bermudskom trokutu. Kao naprimjer, da se u moru skriva ogromno čudovište koje povlači brodove i zrakoplove u more kada plove ili lete iznad njega. Trokut smrti, Groblje Atlantika, Vražji trokut, sve su to nazivi za misteriozno područje na Atlantiku uz koje su povezani mnogi nerazjašnjeni nestanci brodova, ljudi i zrakoplova, tajanstvenom svjetlošću, divovskim vrtlozima i sličnim pojavama. U Bermudskom trokutu se od vremena Kristofora Kolumba do danas dogodilo od 200 – 1000 nesreća. Bermudski trokut ima površinu od 1140 kilometara kvadratnih, pa je zato to područje preveliko za pretraživanje. Uostalom, nitko se ne usudi. Niti su olupine ikada pronađene. Navodno je i sam Kristofor Kolumbo na jednoj od svojih plovidba ugledao veliko svjetlo u dubini mora. Pri plovidbi njegovih brodova Nina, Pinta i Santa Maria, kompas je poludio, a sve potvrđuju zapisi u brodskome dnevniku. Statistika navodi da je u tom dijelu oceana nestalo više od 8000 ljudi. Neka istraživanja kažu da je američka Obalna straža dobila 8000 poziva u pomoć samo tijekom 1973. godine. Ipak, najpoznatiji je nestanak Leta 19. 5. prosinca 1945. godine kada je misteriozno nestao avion obavljajući svoj rutinski zadatak. Nestao je i avion upućen u potragu. Prema zapisima brodskog dnevnika, Kolumbo je poludjeli kompas objasnio odstupanjem između geografskog i magnetskog sjevernog pola, a neobičnu svijetlost meteorima.

Prva teorija tvrdi da u Bermudskom trokutu nema nikakvih paranormalnih pojava koje izazivaju nestanke brodova. Ova teorija ponekad kao krivce za nestanke brodova označava moderne pirate. Druga teorija govori o fizičkim silama nepoznatim znanosti, koje periodično stvaraju rupu na nebu, koja

Izgleda da se nikada neće znati tajna bermudskog trokuta. Ili možda hoće?

Piše: Paula Franić, 6.a Bio je dan Valentinova. Dan kada se svi volimo i to na lijep način pokazujemo drugima. Mi, učenici 4. i 6. razreda smo odlučili razveseliti ljude u Domu za stare i nemoćne sv. Franje. Poslije nastave smo krenuli ondje. Svi zajedno smo nasmiješeni stigli tamo. Obukli smo se u kostime i spremili za nastup.

Učenici 4. razreda su podijelili mala licitarska srca za sve gledatelje iz Doma.

Prvo su nastupili učenici 4. razreda. Sa svojim izvedbama i recitacijama su oduševili gledatelje, a također i s dobro izvedenim zbornim pjesmama.

Kada su završile sve navedene točke djelatnici Doma su se zahvalili učenicima i njihovima učiteljicama. Stvorilo se obostrano zadovoljstvo, stanovnicima Doma je bilo uljepšano jedno poslijepodne, a nama je bilo drago da smo malim izvedbama uveselili dobra srca.

Nakon njih slijedile smo moja prijateljica Anamarija i ja. Plesale smo našu koreografiju koju smo osmislile za nastup. Prije početka smo imali malih tehničkih poteškoća, no na kraju je sve ispalo dobro jer smo se oslonile na improvizaciju. Dobile smo veliki pljesak i bilo nam je drago.

Najpoznatiji

Piše: Ivana Krljan, 8.a

Hrvatska Muzej je nastao donacijom svjetski poznatog skupljača umjetnina Ante Topića Mimare i njegove supruge Wiltrud, gdje je više od 3 750 umjetnina velike raznolikosti i iznimne umjetničke vrijednosti. Danas je Mimara glavni zagrebački muzej.

Pariz, Francuska Louvre je jedan od najvećih i najpoznatijih svjetskih muzeja. Sadrži neprikosnovenu i najopsežniju zbirku egipatske i antičke umjetnosti, uključujući grčku, etruščansku, rimsku, islamsku i orijentalnu umjetnost. U njemu se nalazi i zbirka umjetničkih predmeta i stilskog pokućstva, te neprocjenjiva galerija slika svih europskih naroda i umjetničkih razdoblja do kraja 19. stoljeća. U Louvreu se nalazi najpoznatija slika svih vremena, Mona Lisa, Leonarda da Vincija.

Italija Palazzo Pitti je palača u kojoj je smješten muzej Galleria Pitti ili Galleria Palatina u Firenci s izrazitim obilježjima firentinske renesanse i čuvena galerija slika u Firenci. Dao ju je podići trgovac Luca Pitti u drugoj polovici 15. st. Poslije palača prelazi u vlasništvo obitelji Medici i do 1859. bila je rezidencija toskanskih velikih vojvoda. Muzej posjeduje oko 5000 slika, većinom iz 16. i 17. st.

London, Engleska Poznat i kao V&A museum. Nalazi se u Londonu te je najveći muzej primijenjene umjetnosti i dizajna na svijetu. Posjeduje stalnu zbirku od 4,5 milijuna izložaka. Utemeljen je 1852.g., a nazvan je po britanskom kraljevskom paru, princu Albertu i kraljici Victoriji. Muzej ima zbirke keramike, stakla, tekstila, odjeće, srebra, metala, nakita, namještaja, srednjevjekovnih predmeta, skulptura, slika i grafika starih majstora, crteža, fotografija i po mnogočemu je najveći i neusporediv s bilo kojim muzejom na svijetu.

Nalazi se u Vatikanskoj palači, koje s 1400 soba tvore izvanredno važan muzejski sklop. Vatikanske palače su veličanstveni zbir zgrada s mnogobrojnim sobama, dvoranama, muzejima, galerijama, bibliotekama, kapelama, hodnicima, dvorištima i vrtovima, bogati raznovrsnim umjetničkim blagom.

PREMETANJEM SLOVA OTKRIJ POZNATU RIJEČ. B

Letvu duljine 1m treba razrezati na 5 dijelova tako da njihove duljine budu uzastopni prirodni brojevi? Kolike će biti duljine?

STRANE SVIJETA Na svakom polju ovog labirinta piše strana svijeta kojom se ide k sljedećem polju. Nacrtaj put kojim ćeš proći od ulaza do izlaza.

SI JZ

NASTAVI NIZ 6 7 11 12 16

Koji je predmet prikazan na svim slikama? 43

Mirta VrkiÄ&#x2021;, 2.b