Krijes 2013./14. by Knjižnica Odra

KRIJES

AJ SADRŽ INTERVJUI Prvašići

AKTIVNOSTI U ŠKOLI

Novi ravnatelj

Dani kruha

Nove profesorice

Znam što je, me diram, opasno je

prof. Goran Lesjak

Večer matematike Božićni sajam Književni susret Što ti je to na zidu? Maskenbal

TERENSKA NASTAVA Varaždin—dvorac Trakošćan Zavižan

Sakupljanje starog papira Dan škole

Šk. god. 2013./2014.

Iz godine u godinu naš Krijes je sve zanimljiviji, deblji, ali i stariji. Što znači da dugi niz godina prati sve događaje u školi i izvan nje. Na taj način služi kao mala arhiva uspomena koja će osmijeh namamiti svakom sadašnjem ili bivšem učeniku i vratiti u sjećanje sve sretne trenutke provedene u našoj školi. Ove godine dobili smo novoga ravnatelja, nove profesorice i još jednu generaciju– prvašiće. Da biste ih što bolje upoznali, napisali smo intervjue. Pitate li se što vas sve očekuje u ovogodiš njem Krijesu? Odgovor je sport, terenske nastave, odlazak u kulturne ustanove, projekti, natjecanja, modni savjeti i još mnogo toga.

AKTIVNOSTI IZVAN ŠKOLE

Kada prođu godine, nadam se da ćete se prisjetiti najdražih đačkih dana listajući ove stranice.

Remetinec: policijska postaja Američko veleposlanstvo Arheološki muzej

Vaša urednica,

Interliber

Merisa Duranović

Škola u prirodi: Novi Vinodolski Suncokret OLJIN: Ofenziva zdravlja Posjet Školskoj knjizi

IMPRESSUM

Valentinovo u Domu sv. Franje

ISSN 1330-7606 Krijes

UČENIČKI RADOVI Morski svijet Jesti domaće Kako nastaje sladoled? Vukovar Svjetsko nogometno prvenstvo Grafiti Jesi li za ples? Koliko znamo o rukometu? Mačke: zašto ih volimo? Najveće civilizacije svijeta: Egipat Jesi li IN ili si OUT? Facebook generacija

PREDSTAVE Kino: Čudnovate zgode šegrta Hlapića

NATJECANJA

poučno-zabavni časopis učenika OŠ Odra Šk. god. 2013./14. Osnivač i izdavač: Osnovna škola Odra Za izdavača: Vatroslav Gabrić, prof. Adresa uredništva: OŠ Odra, Đačka 5, 10020 Zagreb

Čitajmo naglas, čitajmo zajedno

Naslovnica: uredništvo

LiDraNo

Glavna urednica: Merisa Duranović, 6.a

Novi Vinodolski: prva pomoć

Lektorica za engleski jezik: Mrs. Ksenija Sunić

Književni kviz: Imaš fejs?

LITERARNI RADOVI ENGLISH CORNER DEUTSCHE ECKE ENIGMATIKA

Grafička obrada: uredništvo

Lektorica za njemački jezik: Dubravka Vuleša, prof. Voditeljica novinarske skupine: Julija Panjičanin, dipl.knjiž. Uredništvo: 5.a (Amalija Kučiš, Ana Knežević,, Antonela Krajina, Nikola Jurkin, David Jurić, Luka Fran Kovačević, Emanuel Rasonja), 5.b (Luka Pinturić), 6.a (Dora Pinturić, Leonarda Idžan, Juliana Lukač, Sara Jagar, Eric Sučić), 6.b (Barbara Topalović, Helena Majdak), 7.a (Nika Cvitkušić, Paula Franić, Klara Šafranić, Matea Marinović, Gabriela Majdak, Lucija Spajić), 7.b (Petra Banek, Matea Jurkin), 8.a (Ivana Car, Nives Havidić, Katja– Michaela Majurec), 8.b (Iva Kučiš)

Pišu: David Jurić i Emanuel Rasonja, 5.a izbjegli nesreću kao pješaci, biciklisti, ali i kao vozači/suvozači.

Ubrzo smo krenuli u drugu dvora-

Objasnio nam je u kakvoj su situaciji policajci koji moraju čuvati građane od nereda koje uzrokuju

oblicima ovisnosti, kao što su ci-

nu gdje smo razgovarali o raznim garete, droga i alkohol i kakvim putem idemo ako ih odaberemo. Ondje smo se zadržali oko sat

Dana 27.9.2013. 5.a i 5.b razredi posjetili su VI. Policijsku postaju u Remetincu u sklopu projekta MAH (Mogu Ako Hoću). Čim smo stigli dočekao nas je ljubazni policajac Damir Samardžija kako bi nas pozdravio i odveo u postaju. Prvo smo bili u dvorani za policij-

vremena, iako smo imali osjećaj da je prošlo puno manje jer je predavanje bilo zanimljivo i iznimno poučno. Kako nas je dočeo, tako nas je i otpratio do autobuvandali, a upozorio nas je, naravno, da nikad ne budemo nasuprot njih u takvim situacijama.

sa. Vratili smo se u svoju školu obogaćeni novim saznanjima i željama da izrastemo u osobe kojima će se netko ponositi. Smatramo da smo naučili mnogo toga korisnoga i shvatili kojim putem zaista moramo ići ako želimo biti sretni i mirni.

ske sastanke gdje se upućuju u sve novosti koje su se dogodile u prošloj smjeni. Pokazao nam je policijsku opremu i upozorio o ponašanju u prometu kako bismo

ČUDNOVATE ZGODE ŠEGRTA HLAPIĆA Pišu: Sara Jagar, 6.b Juliana Lukač, 6.a U petak 15.11., peti i šesti razredi su zajedno krenuli na izvanškolsku nastavu iz hrvatskog jezika u kino kako bismo gledali film ''Šegrt Hlapić''. Kako smo svi još u 3.r. čitali knjigu, jedva smo čekali pogledati ekranizaciju iste KRIJES

knjige. Film pripada žanru dječjeg pustolovnog filma. Snimljen je prema romanu Ivane BrlićMažuranić. Redatelj filma je Silvije Petranović. Hlapića u filmu igra Mile Biljanović, a Gitu igra Ena Lulić. Film je zanimljiv i uzbudljiv. Nama je osobno draža knjiga, jer kada čitamo knjigu sami možemo zamisliti kako što izgleda. Stranica 3

Piše: Barbara Topalović, 6.b

MEDUZE Najopasnije hrvatske meduze su morska mjesečina i kompas meduza. Kompas meduza je već nekoliko godina prisutna na našim plažama, dok morska mjesečina već nekoliko godina nije uočena na našim plažama.

MORSKI PAUCI Na Jadranu žive četiri vrste pripadnika pauka: žutac, bijelac, crnac i mrkulj. Najčešći pauk je bijelac. Imaju otrovne bodlje čiji ubod izaziva jake bolove. Proglašen je najzloglasnijom ribom Jadranskog mora.

MORSKA KRAVA Morske krave cijeli život prožive u vodi. Jedini su morski sisavci koji se hrane biljkama. Pasu poput

VLASULJE

kopnenih krava, odakle su i dobile

Na našim plažama najčešće vlasulje su u smeđoj boji. Od njih možemo dobiti prilično teške opekline.

ime. Dužina tijela joj je 1 – 1,45 metara, a teže od 250 do 1 600 kilograma. Ima ih na obalama Australije,

jugoistočne

Amerike ,

Sjeverne

Amazone. Kretanje

morskih krava je usporeno. U slu-

PERISKA

MORSKI JEŽINCI U Jadranu živi oko dvadeset vrsta ježinaca. Žive na dubini od 10 m. Ako se nabodemo na njih, ne smijemo sami vaditi iglice, nego moramo otići kod liječnika jer možemo dobiti infekciju.

KRIJES

čaju opasnosti plivaju vrlo brzo.

Periska je naš najveći školjkaš. One u plićaku su visoke desetak centimetara, dok one u dubini i do jednog metra. Usađena je za dno šiljastim krajem. Hrane se fitoplanktonom filtrirajući vodu. Njeno meso je jestivo i priprema se najčešće za rižoto. Okote samo jedno mladunče tijekom života. Sve dok ne naraste, ne odvaja se od majke.

Stranica 4

Pišu: Merisa Duranović, 6.a Matea Jurkin, 7.b

I ove godine odlučili smo se družiti s našim najmlađim učenicima kako bismo ih što bolje upoznali i saznali kako se snalaze u novom okruženju. Dobili smo mnogo zanimljivih i neobičnih odgovora. Dragi čitatelji, ovo su naši prvašići...

ka, biti nogometaš…

Kako vam se zove učiteljica? Marija Luter i Ljerka Matak.

Imate li neku posebnu igračku koju nosite stalno uz sebe? Ne, ali imamo razrednog ljubimca Debija.

Volite li ići u školu? Da,naravno. Zašto volite ići u školu? Zato što puno toga naučimo,možemo se družiti s prijateljima,učimo slova... Koji su vam najdraži predmeti? Likovni,Matematika,Vjeronauk,Hrvatski i Engleski. Imate li puno zadaće? Da, ne stignemo se ni odmoriti.

Što radite u slobodno vrijeme? Igramo se loptom, barbikama, društvenim igrama, lovice, autićima, s prijateljima…

Volite li putovati? Gdje ste sve putovali? Da, iz Krka u Zagreb, u Bosnu, u Grad mladih.. Što biste željeli biti kad odrastete? Vatrogasac, frizer, svjetski kuhar, nogometaš, knjižničar, policajac, balerina, učiteljice.. Imate li izvan školske aktivnosti? Da, folklor, vatrogasci, gimnastika, judo, balet, plivanje i nogomet.

Tko vam pomaže u pisanju zadaća? Nitko, sami pišemo.

Volite li ići na more? Kamo idete na more? Krk, Split, Pag, Zadar i Posedarje..

Imate li simpatiju? Ne,samo prijatelje/prijateljice.

Zimovanje ili ljetovanje? Volimo i ljeto i zimu.

Imate li neke želje? Da imamo sve igračke na planeti, biti knjižničarKRIJES

Stranica 5

Pišu: Paula Franić, 7.a

U J V TER

Matea Marinović, 7.a

IN Najdraži crtić? Ptica trkačica i kojot. Gdje biste htjeli najradije otputovati? Na Bora Boru. Koju moć biste htjeli imati? Moć letenja. Da niste profesor, koje zanimanje biste odabrali? Bio bih pravnik ili stolar.

Nije dugo trebalo kako bismo ponovno napravili intervju s prof. Vatroslavom Gabrićem, ali ovaj put ne kao s najdražim profesorom, nego kao s ravnateljem škole. Frank Sinatra: I did it my way (film još nije snimljen). Da imate mogućnost za život izvan Hrvatske, biste li ju iskoristili? Imao sam mogućnost, ali unatoč svemu, previše bi mi ne-

Koji vam je najdraži sport i jeste li imali neki hobi u mladosti? Volim nogomet i atletiku , a hobi mi je putovanje. Jeste Ne.

ljubitelj

igrica?

Najdraža boja?

U kojem razredu se dogodila vaša prva ljubav?

Ljubičasta, boja inkvizicije.

U 5. razredu. Bila je puno starija (8. razred) i jako sam se osramotio, mislim da se zvala Ivona.

Jeste li ikada u učeničkim danima imali kakve nezgode ili ispade smiješne pred profesorima?

KFC/ Mc Donald's ?

Mnogo puta, u 6. razredu sam rekao da o braku znam iz vlastitog iskustva, umjesto iz iskustva svojih roditelja.

Mc Donald's. Jeste li više ljubitelj slanog ili slatkog?

Koji dio povijesti vam je bio najteži na studiju, a koji najzanimljiviji?

Slanog. Koji vas tipovi krajolika najviše privlače na svijetu? More.

dostajala Hrvatska.

Koje predmete niste voljeli u školi i zašto?

U kojim dućanima najviše kupujete?

Fizika (nije potrebno objašnjavati).

Nemam neke posebne dućane.

Koja pjesma i film bi opisali vaš život? KRIJES

Koji Vam je sretan broj? Sedam.

Stari vijek, učio sam ga 8 mjeseci, a također i najzanimljiviji. Imate li moto?

Slab je onaj koji je izgubio vjeru u sebe. Stranica 6

Piše: Nives Havidić, 8.a Svi znamo kako je Amerika velika i napredna, možda najpoznatija zemlja na svijetu. Svako dijete sanja da putuje bar jednom u životu u neku daleku zemlju, no samo se onima veće sreće to zapravo ostvari. Ja nisam vidjela Ameriku, ali sam zato početkom ove školske godine zajedno s još dvadesetak učenika dobila priliku posjetiti američko veleposlanstvo u Zagrebu.

Ujutro je iz veleposlanstva po nas poslan mali autobus zanimljivog izgleda, pomalo je izgledao kao kamp kućica. Do veleposlanstva nam je trebalo svega 5 minuta, a kada smo stigli tamo, prvo što smo ugledali bili su veliki zidovi koji su okruživali veleposlanstvo. Odmah odaju visoki stupanj osiguranja. Prije ulaska smo svi, jedno po jedno morali proći kroz

KRIJES

detektor metala, što je potrajalo. Napokon, kada smo se svi skupili ispred ulaza u veleposlanstvo, po nas je došla gospođa Maca koja nas je vodila kroz tu veliku i impresivnu zgradu. Prvo što smo napravili pri ulasku u zgradu jest da smo pozdravili marinca koji je bio na porti, potom smo otišli u ured gospođe Mace kako bi nam ona objasnila koja je njena uloga u veleposlanstvu. Nakon razgovora i druženja s Za izradu vize gospođom trebamo dati svoje Macom i podatke i otisak njezinom prsta, što se sprema kolegicom u računalo i ostaje krenuli smo trajno u sustavu. u sobu za sastanke

gdje smo upoznali Amerikance. Prvo smo upoznali mladog marinca iz Wisconsina koji nam je pričao o životu marinca u američkoj ambasadi te nam je pokazao svoju ratnu opremu koju smo dobili priliku isprobati. Zatim smo upoznali mladu gospođu koja, po svom mišljenju, ima najzabavniji posao

u ambasadi, a to je proučavanje hrvatske i američke kulture, s njom smo uspoređivali običaje, navike, društvo te život Hrvata i Amerikanaca. Upoznali smo diplomata Davea koji nam je pričao o tome kako je često mijenjao mjesto stanovanja, selio se iz države u državu, vidio mnoštvo gradova, a ipak mu se Hrvatska nekako najviše svidjela. Nakon zanimljivih upoznavanja i razgovora uzeli smo malu pauzu, a zatim krenuli u ured gdje se rade vize. Tamo smo vidjeli da za izradu vize trebamo dati svoje podatke i otisak prsta, što se sprema u računalo i ostaje trajno u sustavu. Također smo dobili male suvenire. Na kraju smo krenuli na gornji kat veleposlanstva gdje je obješeno 50 zastava, svaka predstavlja jednu državu SAD-a. Cjelokupni posjet veleposlanstvu bio je zanimljivo i nezaboravno iskustvo.

Stranica 7

Piše: Luka Pinturić, 5.b

U srijedu, 20.11. učenici petih razreda OŠ Odra posjetili su Arheološki muzej u Zagrebu. Kroz postav muzeja vodila nas je profesorica matematike Ana Marić i profesorica povijesti Tanja Horvat. Upoznajmo se s Muzejom.

Pretpovijesna zbirka sadrži oko 78 000 predmeta te kao takva jedna je od najvećih i najcjelovitijih zbirki takva sadržaja u ovim krajevima. U sastavu zbirke su mnogi značajni arheološki nalazi među kojima je i bogata keramička zbirka vučedolske kulture, za-

tim brončani i zlatni predmeti brojnih pronađenih skupnih nalaza te druga raznorodna građa, koja karakterističnim stilskim osobinama i načinom izradbe predstavlja dragocjen izvor podataka o životu stanovništva u brončanom dobu. U zbirci je u znatnom broju zastupljena ostavština ornamentike, zatim nakit od bronce i plemenitih metala te ratnička oprema iz grobova različitih kulturnih skupina starijega željeznog doba, a bogato su zastupljeni i predmeti iz mlađeg željeznog doba. Posebno su značajni ostaci materijalne kulture Japoda, koji su u okviru zbirke izdvojeni u zasebnu cjelinu.

Fundus ove broji preko 2100 predmeta i većim dijelom je otkupljen od jedne austrijske obitelji. Najzanimljivija je mumija koja je temeljito restaurirana. Uz mumiju čuva se i popratni papirus s tekstom nekoliko poglavlja Knjige mrtvih, koji je bio dijelom pogrebne opreme pokojnice. Papirus

KRIJES

napisan na hijeratici je oštećen, a iz čitljivih fragmenata vidljivo je ime mumificirane žene bilo Nesi-hensu te da je bila žena Paher-hensua, "božanskog krojača" iz Tebe.

Na ovom odjelu nalazimo čak 40 000 spomenika grčke i rimske provenijencije. Grčka i rimska ostavština nađena je, uglavnom, na području uz Jadransko more i na otocima jer je to područje bilo kolonizirano. Od grčke nalazimo oslikanu keramiku, dok je rimska mnogo raznovrsnija te osim primorskih, imamo i kontinentalna nalazišta s mnogo primjeraka božanstva, oružja, medicinskih i farmaceutskih pomagala.

Stranica 8

Ovaj odjel je relativno mlad. U ovom muzeju postoji od 1945. god. Obuhvaća ostavštinu plemena i naroda ovog područja od 5. do 15.st. Posjeduje neke eksponate susjednih područja, kao što su Vojvodina i Bosna i Hercegovina.

Među spomenicima osobitu pozornost privlače znameniti natpis s imenom hrvatskog kneza Branimira iz 888. godine, zatim primjerci germanskog nakita, te ratnička oprema i oružje (5/6. st.), glasovita opeka iz Sirmija- svjedočanstvo avarskog osvajanja ovog važnog kasnoantičkog grada (568. god.), znameniti nalaz srebrnog ranobizantskog nakita iz Čađavice (6/7. st.),

te nakit i ukrasi "bjelobrdske kulture" (10-12/13. st.) ili još raznovrsniji nakit, oružje, oruđe i alati razvijenog i kasnog srednjeg vijeka (13-15. st.). lja, spomenica, plaketa, značaka, kolajna, markica i ľetona. Značajna je i Numizmatička biblioteka koja djeluje u sklopu zbirke.

Numizmatička zbirka Arheološkog muzeja broji više od 270 000 primjeraka metalnog novca, papirnih novčanica, meda-

Najbrojniji je grčki i keltski novac, rimski republikanski, rimski carski i bizantski novac, novac srednjeg i novijeg vijeka te medalje.

Bilo je vrlo edukativno i zanimljivo jer smo obišli sve odjele i na taj način se upoznali s poviješću Hrvatske i ostavštinama ranih kultura. KRIJES

Stranica 9

Piše: Merisa Duranović, 6.a

Našu školsku knjižnicu obogatili I ove godine se tradicionalno u smo s nekoliko novih naslova. Zagrebu održao najveći sajam Nakon kupnje knjiga krenuli smo podržati finaliste natjecanja u knjiga u Hrvatskoj– Interliber. Petu godinu zaredom školski novi- čitanju naglas. I naši učenici su

bili dijelom tog natjecanja, ali nari posjetili su taj zanimljivi i nažalost nisu stigli do finala. poučni sajam povodom obilježavaPrije nego smo krenuli kući, posnja Mjeseca hrvatske knjige. lužili smo se pecivima i sokom kou 10 sati krenuli smo iz škole pre- je je bilo ondje posluženo. Vrijeme je zbilja brzo proletjelo i morali smo se vratiti u školu. Hvala knjižničarki Juliji Panjičanin i profesorici Petri Rašperger na ovom zanimljivom, zabavnom i poučnom iskustvu.

ma Zagrebačkom velesajmu gdje se i održao sajam. Čim smo stigli, odmah smo s osmijehom na licu krenuli u potragu za knjigama i slikovnicama za našu školsku knjižnicu. Moglo se vidjeti mnogo sretnih i Sigurna sam da ću ovaj sajam znatiželjnih ljudi koji traže pravu posjetiti i sljedeće godine. knjigu za sebe, od najmlađih pa do onih malo starijih. KRIJES

Stranica 10

natjecanj

Piše: Eric Sučić, 6.a Ovo je moje prvo natjecanje u čitanju. Budući da jako volim čitati lektiru, ali i knjige po vlastitom izboru, ovo mi se natjecanje činilo idealnim da se pokažem u najboljem svjetlu. Pobijedio sam na školskom natjecanju u starijoj kategoriji (6. – 8.r.)

Natjecanje je počelo u 10 sati. Bilo je jako puno djece osnovnih škola Grada Zagreba i zagrebačke županije od 3. do 8. razreda.

su se ondje našli uistinu najtalentiraniji učenici. Da sam prošao dalje, bilo bi mi jako teško. Moj prijatelj Dorian i ja predstavljali smo Osnovnu školu Odra na tom natjecanju. On je čitao ulomak iz Dnevnika Adriana Molea, a ja ulomak iz Ilijade i Odiseje. Nažalost, nismo prošli dalje na državno natjecanje.

Knjižničarka Julija je vodila mene i Dorijana Gašperta, učenika 5.a razreda, koji je također pobijedio na školskom natjecanju kao i ja, ali u mlađoj kategoriji (3.5.r) na županijsko natjecanje.

KRIJES

Na Interliberu smo gledali državno natjecanje i moram priznati da

Sljedeće godine ću se više potMoj prijatelj Dorian i ruditi ja predstavljali smo kako bih Osnovnu školu Odra na pobijeditom natjecanju. o i otišao na državno natjecanje. Ovo je bilo prekrasno iskustvo za mene.

Stranica 11

Pišu: Matea Jurkin, 7.b

neposredno prije konzumacije.

Petra Banek, 7.b

Uporaba namirnica iz vlastita podneblja u prehrani sve je popularnija. Ljudi sve više razmišljaju o plodovima koje jedu, kako su uzgojeni i odakle dolaze. I veliki restorani pripremaju hranu iz vlastita podneblja, a neki je i sami proizvode.

Najbolje je kupovati voće i povrće od poljoprivrednika iz okoline jer tada imate veću vjerojatnost da su kupljeni proizvodi zreli i svježi.

PODUPRITE OBITELJSKA GOSPODARSTVA Kupujući hranu s malih farmi ili obiteljskih gospodarstava podupirete njihov razvoj i pomažete njima i cijeloj lokalnoj zajednici.

NEŠTO O DOMAĆOJ HRANI JEDITE SVJEŽIJU I UKUSNIJU HRANU Većina poljoprivrednika svoje proizvode ubrala je u posljednja 24 sata i zato dobivate svježe proizvode pune okusa, za razliku od hrane u supermarketima koje je ubrana tjednima ili čak mjesecima prije.

Nije isto kupujete li svježe i kvalitetno ili prskano, nezrelo i pokvareno voće i povrće. Razlike u kvaliteti su istovremeno, razlike u količini vitamina i minerala, a nekada voće i povrće može i negativno utjecati na naše zdravlje, ako je pokvareno. Kod kupovine voća ili povrća trebate obratiti pozornost na sljedeće stvari:

Kod uvezenih proizvoda, npr. tropskog voća, plodovi se beru prije nego što su zreli i pređu višednevni put, dok ne dođu u naše prodavaonice. Zato je njihova kvaliteta slabija jer imaju manje vitamina i minerala, nego što bi imali kada bi bili konzumirani svježi. Bolje je kupovati voće i povrće koje nije prskano herbicidima i to od domaćih uzgajivača jer tako unosite manje štetnih tvari u tijelo. Smrznuto voće i povrće je zdravo, ako se odmah nakon berbe prerađuje i zamrzavaju te tako mogu ostati prisutni.

Sezonsko voće i povrće je svježe jer se bere uglavnom KRIJES

Stranica 12

Krenuli smo autobusom u Novi Vinodolski. Stali smo na odmaralištu Dobra i staroj kuli Nehaj. Puhala je jaka bura koja je ljuljala autobus. U kuli smo vidjeli puške, mačeve, topove, topovske cijevi i brodiće.

Oko 13 sati smo stigli u odmaralište u Novi Vinodolski i odmah se uputili na ručak. Smjestili smo se u sobe, raspakirali i uputili se u disco, gdje je bilo predstavljanje razreda. Naše učenike su predstavile Marija Fučkala i Petra Pucketić.

Budimo se i spremamo za inspekciju soba. Uputili smo se na tjelovježbu pa na doručak. Imali smo radionice o invaliditetu. Kasnije smo učili pa išli na ručak. Nakon ručka, šetnja pored mora je odlično „legla“. Vrijeme zasigurno nije bilo za kupanje, ali smo namakali noge. Neki su bili mokri od kiše pa su se morali tuširati.

KRIJES

Navečer smo imali natjecanje u obliku Supetalenta u čemu se okušao Tilio Tomislav Baotić.

Nakon doručka smo krenuli u muzej, a potom u šetnju gradom. Krenuli smo na brod sa staklenim podom kako bismo otišli na otok Vrbnik. Tamo smo vidjeli najužu ulicu na svijetu i kuću u kojoj je bila kuga. Od tada nitko u njoj ne živi. Kad smo se vratili igrali smo se u dječjem parku i jeli sladoled. Navečer smo išli u kino. Učiteljica nam je čitala priče Bratac Je-

Krećemo na tjelovježbu jer njome počinje dobar dan, a zatim na doručak kako bismo nadoknadili izgubljeno. Imali smo radionice na kojima smo puno toga naučili. Odručali smo i uputili se u Crikvenicu u Aquarium. Tamo smo vidjeli puno morskih životinja. Šetali smo tim lijepim gradom i posjetili Crkvu. Navečer smo se opustili uz zabavu u disku.

Ujutro smo posložili krevete kako bi bilo isti onakvi kakve smo zatekli. Doručkovali smo i uputili se nazad svojim kućama.

glenac i sestrica Rutvica.

Stranica 13

Piše: Helena Majdak, 6.b Sladoled je djelomično ili potpuno zamrznuta slastica koja se sastoji od mlijeka ili mliječnih p roiz v oda t e n em l i j ečn ih sastojaka koji se dodaju u smjesu u svrhu podešavanja okusa, arome, boje, mirisa i konzistencije. Osim toga, sladoled sadrži vodu i uklopljen zrak. Uklopljeni zrak služi povećanju volumena sladoleda, boljoj konzistenciji te smanjuje osjećaj hladnoće u ustima tijekom konzumiranja. Sladoledi se stavlja u promet u

upuhivanje zraka; oblikovanje sladoleda (sladoled na štapiću, u čaši, u kornetu, obiteljsko pakiranje i slično); duboko zamrzavanje u tunelu (pri oko -20 °C) i pakiranje. Djelomično zamrzavanje sladoleda i kasnije potpuno zamrzavanje, treba provesti što je moguće brže kako bi kristali leda, mliječne proteine. Zakonski propisi određuju sastav pojedinih sladoleda, odnosno deserata. Tehnološki postupak proizvodnje sladoleda može se podijeliti u dva dijela. Prvi dio je proizvodnja sladoledne smjese, što obuhvaća: sastavljanje i miješanje smjese; predgrijavanje; homogenizaciju; pasterizaciju; hlađenje sladoledne smjese na 5°C te zrenje pri koji nastaju tijekom zamrzavanja, bili što manji. Hranjiva vrijednost sladoleda ovisi o vrijednosti sastojaka od kojih je proizveden. Mliječni i krem sladoledi sadrže sve sastojke mlijeka samo u različitim količinama, a pojedini dodaci (šećer, voće, čokolada, jaja i slično) povećavaju mu hranjivu vrijednost.

zamrznutom stanju, pri najviše 15 °C i kao takav može se čuvati najmanje godinu dana. Sladoledi se na tržištu nalaze u brojnim oblicima, okusima i pakiranjima. Vrsta sladoleda mora biti navedena u deklaraciji. Razlikuju se mliječni sladoled, krem sladoled (sadrži najmanje 5% masti), sladoled te zamrznuti aromatizirani i voćni deserti. Osnovna je razlika što mliječni i krem sladoledi sadrže mlijeko i ne smiju sadržavati biljne proteine ni biljnu mast, dok zamrznuti aromatizirani i voćni deserti ne smiju sadržavati mliječnu mast ni KRIJES

toj temperaturi 2-24 sata. Drugi dio čine operacije zamrzavanja, nakon čega sladoledna smjesa postaje sladoled. Operacije zamrzavanja uključuju dodatak aroma i boja; djelomično zamrzavanje (pri oko -5 °C) uz Stranica 14

Pišu: Antonela Krajina, 5.a Amalija Kučiš, 5.a U četvrtak, 17.10. peti i šesti razredi su se uputili na jednodnevnu terensku nastavu u Varaždin i u dvorac Trakošćan. Kada smo stigli u Varaždin dočekala nas je gospođa Maja koja nas je vodila kroz čitav obilazak.

Prvo smo otišli na groblje gdje nam je pričala o tome tko je uredio groblje i kako je došao na ideju da ga tako uredi. Poslije groblja smo otišli u muzej kukaca. Vidjeli smo kukce različitih izgleda i veličina, a cijeli muzej je zbirka Franje Košćeca koji je u svom životu skupio oko 80 000 kukaca.

KRIJES

Sve nas je oduševio svojom veličinom, izgledom i poviješću. Kao da smo se našli u kakvom povijesnom filmu. Dopustili su nam da se zabavljamo i istražujemo.

Nakon muzeja kukaca na red je došao Gradski muzej Varaždin. Gospođa koja nas je dočekala pričala nam je o gotovo svim predmetima u muzeju i o različitim legendama o gradu Varaždinu. Nakon toga uslijedio je odmor i dugoočekivani ručak.

Nismo ni trepnuli, već je došlo vrijeme povratka kući. U školu smo stigli u kasnim popodnevnim satima. Ako kažem da je bilo prelijepo i edukativno, mislim da govorim u ime svih učenika. Ova terenska nastava nikoga nije mogla ostaviti ravnodušnim. Veselimo se sljedećoj terenskoj nastavi.

Punih želudaca krenuli smo u razgledavanje dvorca Trakoščan.

Stranica 15

Piše: Klara Šafranić, 7.a Bilo je to 18.10.Taj dan nam je bio nezaboravan. Moji prijatelji i ja išli smo sa školom na terensku nastavu na Zavižan. Polazak je bio u 8 sati ujutro. Svi smo morali doći barem petnaest minuta ranije ispred škole. Učenici koji se hrane u školi uzeli su hranu i svi zajedno smo krenuli prema autobusu zajedno s profesorima. U autobusu je bilo veselo, ali nas je povremeno stišavao profesor Lesjak. S nama su išle još i profesorice Vesna Zobić i Božena Jarčević i naš ravnatelj Vatroslav Gabrić.

Prolazeći kroz Liku i Gorski Kotar vidjeli smo razna prirodna bogatstva. Nakon četiri sata vožnje došli smo na Zavižan. Zavižan je jedan od najpoznatijih lokaliteta u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit. Na 1594 mnv, ispod vrha Vučjak, smješten je Planinarski dom Zavižan i najstarija visinska meteorološka postaja u HrKRIJES

vatskoj, osnovana 1953. godine. Velebit je prirodna granica između kontinentalne i mediteranske Hrvatske, u njegovu vršnom dijelu sukobljavaju se i dvije klime maritimna i kontinentalna, što uzrokuje nepredvidive vremenske prilike pa je ova zavižanska postaja od neizmjerne važnosti za meteorološku zajednicu.

Iskrcali smo se iz autobusa, uzeli svoje stvari i krenuli prema meteorološkoj postaji. Meteorološki motritelj pričao nam je o svim spravama u postaji. Nakon što smo to saslušali krenuli smo na Veliki Zavižan (1676 m). Popnete li se planinarskim stazama na neki od okolnih vrhova – vidikovaca, otvorit će vam se prekrasni vidici na kvarnerske otoke i Liku. Pogled će vas ostaviti bez daha. Dok smo hodali prolazili smo kroz Botanički vrt i vidjeli razne biljke koje se nalaze na tom području. Došli smo do određenog mjes-

ta gdje je počeo uspon. Profesorice se nisu penjale na Veliki Zavižan pa su se one s jednim dijelom učenika odmarale. Ostatak se odlučio uspinjati. Nakon sat vremena uspinjanja, došli smo na vrh Zavižana. Popevši se na vrh uživali smo u prekrasnom pogledu. S jedne strane nalazile su se planine, a s druge more i osunčani kvarnerski otoci. I tako smo neko vrijeme uživali u pogledu. Sišavši, otišli smo do postaje i s ostatkom ekipe krenuli prema autobusu. Ušli smo u autobus i krenuli prema Odri. Bilo je nezaboravno i nadam se da će i buduće terenske nastave biti ovako zabavne i edukativne.

Stranica 16

Piše: Ivana Car, 8.a

Sve je počelo rane 1991. godine kada se Hrvatska htjela odvojiti od Jugoslavije i proglasiti samostalnost. No Jugoslavija to nije htjela te je krenula u napad na Hrvatsku. Vojska Jugoslavije (JNA) bila je brojnija i bolje naoružana. Plan JNA bio je da se krene od istoka. I krenuli su od istoka. Prva meta prije Vukovara bilo je Borovo Naselje.

Bitka za Vukovar, u kojoj su, po podacima vukovarske bolnice, do sloma obrane grada 18. studenoga 1991. ubijena ili poginula 1 624 branitelja i civila te ranjeno njih 1 219. U spomen na vukovarsku tragediju u Domovinskom ratu, odlukom Hrvatskoga sabora 18. studenoga obilježava se kao Dan sjećanja na žrtvu VukoKRIJES

vara 1991. godine. Toga dana građani Hrvatske prisjećaju se žrtava Vukovara za slobodnu i neovisnu Hrvatsku. Bitka za Vukovar najkrvavija je bitka Domovinskog rata. Tijekom 87-dnevnih borbi i nakon ulaska agresora u Vukovar poginulo je oko 550 branitelja, 1700 civila, a njih oko 8000 je odvedeno u logore. Oko 800 ljudi još se uvijek vodi nestalima. Gotovo tri mjeseca opsade Vukovara rezultiralo je konačnim porazom hrvatske vojske. Ova je bitka iznjedrila mnoge junake čija imena pamtimo: Blago Zadro, Mile Dedaković Jastreb, Siniša Glavašević, Vesna Bosanac, Branko Borković... Ali tu su i mnogi znani i neznani junaci kojima se divimo i iz sveg smo im srca zahvalni za žrtvu koju su podnijeli. Blago Zadro bio je zapovjednik 3. bojne 204. vukovarske brigade koja je branila Borovo naselje.

TENKOVA“ . Zadro je poginuo 1991. blizu Trpinjske ceste dok je vodio suborce u akciju.

Jedan od simbola stradanja Vukovara je i vukovarska bolnica. U vukovarskoj bolnici liječili su tijekom napada 2500 ranjenika- najmlađi je imao samo 6 mjeseci, a najstariji 88 godina. Dok je bio rat, rođeno je 16 beba. Dr. Vesna Bosanac vodila je bolnicu koja je zbog stalnog napada bila preseljena u podrum. Liječnici su se brinuli za ranjenike, sve dok okupatori nisu ušli u bolnicu i odveli sve

Pod njegovim vodstvom na Trpinjskoj cesti uništeno je tridesetak tenkova, zbog čega je cesta i prozvana „GROBLJE Stranica 17

ranjene muškarce ( i neke liječnike) na Ovčaru. Najmlađi dječak odveden iz bolnice imao je samo 6 godina. Na Ovčari, masovnoj grobnici pogubljeno je 200 ranjenika iz vukovarske bolnice.

kopan u masovnoj grobnici na Ovčari. Manda Matić je bila Vukovarska snajperistica. Manda je bila u logoru. Tukli su je, mučili i

zlostavljali jer je bila

mentalno bolesna.

Preživjela

je rat i danas živi u Vukovaru zaboravljena i siromašna. Siniša

Glavašević

ratni

izvjestitelj iz Vukovara. Ranjen je krhotinom granate na putu u bolnicu kamo je krenuo prikupiti podatke za izvješće.

Vukovar je grad i najveća hrvatska riječna luka na Du navu, u hrvatskom dijelu Srijema. On je i upravno, prosvjetno, gospodarsko i kulturno središte Vukovarskosrijemske županije. Vukovar je stari barokni grad, poznat po Domovinskom ratu i strašnim razaranjima. Među mnoštvom vrlo atraktivnih, ali u ratu teško stradalih građevina, ističu se dvorac Eltz iz XVIII st., barokne zgrade u središtu grada, franjevački samostan, župna crkva sv.Filipa i Jakova, pravoslavna crkva sv. Nikolaja i dr. Izvan grada na obali Dunava prema Iloku nalazi se Vučedol, bogato arheološko nalazište. Obredna posudica Vučedolska golubica smatra se svojevrsnim simbolom grada. Prije Domovinskog rata Vukovar je bio jedan od najrazvijenijih područja Hrvatske. Industrija je teško stradala u ratu, ali mirnom reintegracijom pod hrvatskom vlašću, počela je obnova grada.

Zadnji izvještaj Siniša je poslao iz vukovarske bolnice 18. studenoga navečer. Nakon pada Vukovara, 19. studenoga 1991. odveden je i od tada mu se gubi svaki trag. Naknadno je utvrđeno da je ubijen i poKRIJES

Stranica 18

Piše: Iva Kučiš, 8.b 1. Što je to UTMB? U Chamonixu, malom francuskom gradu u podnožju Mont blanca, najvišeg vrha Europe, svake se godine održava nevjerojatna utrka – The North Face Ultra trail du Mont Blanc (UTMB). Utrka, koju mnogi gledaju kao neslužbeno svjetsko prvenstvo u ultra dugom trail trčanju duga je 168 kilometara s 9600 metara uspona. Start joj je u Francuskoj, utrka se proteže kroz Italiju i Švicarsku, a završava na istom mjestu u Francuskoj, odakle je i krenula. Na tisuće trkača želi sudjelovati u toj utrci, no samo se neki uspiju kvalificirati kroz seriju dugih i napornih utrka.

Gorana Lesjaka svi dobro poznajemo kao odličnog profesora prirode i biologije, ali koliko vas zna da je naš profesor najbolji trail trkač u Hrvatskoj? Da je stručnjak za okoliš, botaniku i srodne znanosti svi već znamo, ali prof. Lesjak ima već dugi niz godina hobi u kojem se usavršio i svoje ime upisao u sam vrh svjetski poznatih imena ultra trail maratonaca. Ako ne znate što je ultra trail, preporučujemo vam sljedeće retke na čitanje. vatske u toj utrci, ali i na sličnim trkama toga tipa. 4. Koliko dugo ste se spremali za tu trku? Koliko često ste imali treninge i gdje ih odrađujete?

gotovo 28 godina. Paralelno sam se, i to intenzivno bavio planinarenjem i alpinizmom. Zasnovavši obitelj više nisam imao vremena za bavljenje svim tim aktivnostima pa sam ih spojio u jedno, a to je trčanje po visokim brdima. Samim ultra trailom sam se počeo baviti 2010. godine. 3. Jeste li zadovoljni svojim postignućem na toj utrci?

2. Kada ste se počeli baviti ultra trailom? Iz kojeg razloga se i danas bavite time? Što vas je privuklo tomu? Trčim od svoje dvanaeste godine,

KRIJES

Vrlo sam zadovoljan svojim postignućem na UTMB-u jer sam ispunio svoja očekivanja i očekivanja cijele trkačke populacije u Hrvatskoj. Ponosan sam na svoj rezultat jer 48. mjesto u tako jakoj konkurenciji je daleko najbolje ostvarenje nekog trkača iz Hr-

Za samu trku sam se spremao oko osam mjeseci, iako se trčanjem bavim zadnjih 28 godina. Treniram pet do šest dana u tjednu, vrlo često i po dva puta na dan, u prosjeku 2-4 sata dnevno, a ponekad i osjetno više. Svoje treninge odrađujem većinom po Samoborskom i Žumberačkom gorju, ponekad na Medvednici, a ponekad koristim trke diljem Hrvatske kao dodatni trening. 5.Kakva vam je bila konkurencija? Konkurencija na UTMB-u je vrlo jaka. Na trku dolaze svi trail trkači koji nešto vrijede, a i jako puno drugih trkača koji se žele dokazati ili samo završiti tako dugu i napornu trku na granici ljudskih mogućnosti. Stranica 19

6. Koji su vam bili najveći strahovi? Najviše se bojim ozljeda jer me one jedino mogu zaustaviti da ne završim trku, a ako nešto ne volim, onda je to odustajanje. 7. Koliko je dugo trajala vaša trka? 27 sati i 20 minuta. 8. Je li trka prošla bez ozljeda? Ne. U jednom trenutku sam na pola trke nogom jako lupio u stijenu i ozbiljno ozlijedio stopalo, što me je koštalo barem 20-30 mjesta u poretku. 9. Kako ste se osjećali kada ste došli do cilja? Osjećao sam se vrlo ponosno, ali i potpuno iscrpljeno. Stopalo je jako oteklo i boljelo i jedva sam stigao do apartmana u kojem smo boravili. 10. Što vas najviše motivira za ultra trail? Otkrio sam da uživam u tom sportu koji je jako povezan s boravkom u prirodi i divljini, a to je i dio moje struke pa mislim da ne trebam veći motiv za ostanak u ultra trailu. Također, od kada se bavim time nisam bio ozbiljnije bolestan, što je jako dobar motiv za nastavak. 11. Jesu li vam bitni rezultati, pobjede i nagrade? Pobjede i nagrade mi nisu bitni. Važno mi je da uživam u svemu i da osjećam napredak, zdravlje i oslobađanje od stresa svakodnevnog života. 12. Kako uspijevate balansirati između ovog hobija i obaveza na poslu? Ponekad je jako teško i naporno. No budući da gotovo uopće ne gledam televiziju na koju prosječan čovjek dnevno troši 2 - 4 sata, taj dio vremena iskoristim za treninge. Obitelj i posao svakako moraju biti ispred trčanja, što i nije tako teško, budući da jako volim svoju obitelj, a radim posao koji volim.

Piše: Ivana Car, 8.a Kao i svake godine, u našoj školi su se obilježavali Dani kruha. Niži razredi pripremali su predstavu povodom Dana kruha koja je bila maštovita i zabavna, jako su se potrudili. Bilo je svega, od recitacija, pjevanja, glume... No, osim toga, niži razredi su se i pretvorili u male pekare, skupa sa svojim mamama i bakama su napravili odlična peciva. Budući da sam i sama prisustvovala predstavi, uvjerila sam se kako su fina bila ta peciva, a učenici veseli i uzbuđeni jer će nastupati pred publikom. Nekima je to bilo prvo iskustvo u životu pred publikom. Nadam se da će i idući Dani kruha biti upola dobri kao ovi jer smo se svi prekrasno zabavili i nasmijali.

13. Koji su vaši daljnji ciljevi? Svakako se vrćam na UTMB, također važan mi je nastup na Westwen States Endurance Run, najelitnijoj trci od 100 milja u SAD-u na kojoj ću biti prvi Hrvat. KRIJES

Stranica 20

Pišu: Dora Pinturić i Leondara Idžan, 6.a Klara Šafranić i Lucija Spajić, 7.a

Ana:Naravno da se sjećam.

Bili su to dani "bez brige i pameTanja:To je nešto što uvijek izma- ti". mi osmijeh na lice i što je, kada Ana:U osnovnoj školi mi je bilo postanete jako odrasli i jako, jako lijepo. Volim se naći s prijateljicaDošle su nam i ove godine nove pro- ozbiljni, jedan od najljepših dije- ma iz razreda i prepričavati zgofesorice, čak dvije iz matematike, lova života. de.

Martina Barić i Ana Marić i profesorica iz povijesti i geografije Tanja Horvat. Za one koji ih ne poznaju, evo pikatnih pitanja za naše drage profesorice. Vjerujemo da im nije bilo lako odgovarati :-) Koje vas riječi najbolje opisuju?

Gdje ste proveli maturalac? Martina:Na maturalac smo išli u grad Hvar na otoku Hvaru. Nezaboravan izlet. Ana:Maturalac u osnovnoj školi sam provela u Dubrovniku i ostao mi je u predivnom sjećanju.

Tanja:Na otoku Hvaru, a u srednjoj školi u Španjolskoj. Svi su maturalci nezaboravni – upoznajete nova mjesta, ljude, običaje, stječete prijateljstva i događaje Ana:To je pitanje za nekoga dru- koji se pamte. Možete li navesti barem jedan gog. Tanja:Riječi koje me mogu opisati od svojih školskih neugodnosti? ovisit će o onome tko me opisuje. Martina:Moram priznati da se ne Nastojim da se u opisivanju ljudi sjećam neugodnosti. Osnovna škola koji me poznaju nađe što više lije- mi je ostala u lijepom sjećanju. pih riječi. Moram li sebe opisati u Ana:Ne sjećam se nijedne svoje nekoliko riječi, to bi bile: znatiže- neugodnosti, ali sam sigurna da ih lja, more, priroda i čokolada, čoko- je bilo. lada, čokolada... Tanja:Kada radite s djecom, kao Sjećate li se svoje prve školske mi učitelji, nema neugodnih trenuljubavi? taka. Događaju se nestašluci koji Martina:Mislim da se svi sjećaju su dio odrastanja. Nisam doživjela svoje prve ljubavi, pa tako i ja. U ništa što bih zapamtila kao neugoprvom razredu osnovne škole u raz- dnost. Jedna pjesma kaže: red sam išla s malim Marijanom. „Pamtim samo sretne dane...“ Potajno mi je ostavljao ljubavna U kakvom su vam sjećanju ostali pisma u sandučiću. Ljubav nije dugo vaši školski dani? potrajala, ali je bila slatka. Martina:U jako lijepom sjećanju. Martina:Ako sama sebe moram opisati, rekla bih da sam ambiciozna, iskrena i tvrdoglava. Naravno, našlo bi se tu još pridjeva, ali mislim da me ovi najbolje opisuju.

KRIJES

Tanja:Voljela sam školu, druženje i učenje. Nekada smo više vremena provodili u međusobnom druženju i izlascima. Naj, naj, najteži predmet bila mi je fizika. I danas još uvijek ništa ne razumijem tu zanimljivu znanost. Volite li putovati? Koje zemlje do sada posjetili?

ste

Martina:Naravno. Iako do sada nisam imala puno prilika za putovanja, posjetila sam Sloveniju, Austriju, Italiju, Grčku... Ana:Jako. Posjetila sam većinu europskih država. Tanja:Kako sam profesor povijesti i geografije putovanja obožavam. Nije važan smjer, trajanje putovanja niti prijevozno sredstvo. Važno je da sam na putu. Dosta sam putovala, no nisam vidjela sve ono što bih voljela posjetiti. Države koje sam posjetila su: SAD, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo, Irska, Francuska, Španjolska, Monako, Italija, Vatikan, Belgija, Njemačka, Austrija, Mađarska, Slovenija, Srbija, Bosna i Hercegovina, Češka... Volite li kuhati? Martina:Volim. Od malih nogu sam gledala baku kako kuha pa sam i ja Stranica 21

zavoljela kuhanje. Ana: Da, volim kuhati.

Da imate jednu želju, koja bi to bila?

Tanja:Volim kuhati. Posebno volim peći kolače. Razmjena recepata uvijek me razveseli, a kada mi kolač ispadne baš onako finooo, sreći nema kraja.

Martina:Poželjela bih zdravlje za svoje najbliže, mislim da je to najvažnije, sve ostalo se nekako riješi.

Tko vam je idol?

Tanja:Jedan želja... Nije li zlatna ribica ispunjavala tri želje? Ah, kriza je pa se možda zbog toga smanjio broj želja. Zdravlje – to je želja koju želim svima.

Martina:Iako zvuči klišejski, moj idol je moja profesorica iz matematike zbog koje sam i odabrala ovo zanimanje. Ana:Nemam ga. Tanja:Moji idoli su moji roditelji. Voljela bih biti snažna i mudra poput njih. Da možete promijeniti jednu stvar na svijetu, koja bi to bila? Martina:Pokušala bih riješiti pitanje gladi u svijetu, pogotovo u siromašnim afričkim zemljama. Ana:Da ljudi vole matematiku :-) Tanja:U svijetu u kojem živimo mnoge bi stvari trebalo učiniti boljima. To je zadatak nas odraslih, a sve ono što ne stignemo učiniti, popravit ćete vi mladi. Moja bi želja bila da na svijetu ne bude nesretne, gladne i siromašne djece. Vjerujete li u izvanzemaljce? Martina:Vjerujem da negdje u svemiru postoje živa bića i da nismo sami. Ana:Vjerujem da postoji život u svemiru. Tanja:Vjerujem da nismo sami u Svemiru jer ono što poznajemo, samo je djelić velikog prostranstva. Tko su nam susjedi u svemiru, ne znam. Sigurna sam kako će netko od vas otkriti odgovor na ovo pitanje.

KRIJES

Ana:Poželjela bih zdravlje.

Uredništvo: Ali mi nismo zlatna ribica, mi nudimo samo jednu :-) Koje je najhladnije mjesto na kojem ste ikada bili? Martina:Mislim da bi to bio Zagreb prije godinu dana. Ana:Ledenjak Kitzsteinhorn u Austriji gdje je temperatura bila –20 stupnjeva. Tanja:Najhladnije mjesto koje sam posjetila je sjever Kanade – Nunavut. Brrrrrrr... Koja vam je bila omiljena knjiga u djetinjstvu? Martina:Heidi. Ana:Vuk i sedam kozlića.

Elizabetom II. Svakako bih vam javila kako je to doručkovati u kraljevskoj palači, piju li uistinu čaj u 17 sati, a na važan sastanak sigurno bismo pozvali Davida Beckhama. Da ste životinja, koja bi životinja bili? Martina:Dupin, izrazito graciozna i pametna životinja. Ana:Ptica. Tanja:Da sam životinja, bila bih leopard. Vjerujete li u duhove? Martina:Ne, mislim da je to plod nečije mašte. Ana:Ne vjerujem u duhove. Tanja:Ne, ne vjerujem u duhove, ali se bojim mraka. Kukavica sam kada se radi o mračnim i nepoznatim prostorima. Mislite li da predajete težak predmet? Martina:Iako matematiku smatraju najtežim predmetom u školi, mislim da nije težak. Matematika je igra. Treba ju vježbati i trenirati kao i bilo koji sport.

Tanja:U osnovnoj školi omiljena knjiga bili su „Smogovci“, a u srednjoj školi „Gospodari prstenova“.

Ana:Ne mislim. Rekla bih da predajem predmet oko kojeg se treba malo više potruditi.

Da možete jedan dan provesti s jednom slavnom osobom, koja bi to bila?

Tanja:Predajem povijest i geografiju, dva

Martina:Sa Stephanom Hawkingom, jednim od najpoznatijih fizičara na svijetu.

di na novo putovanje u kojem upo-

Ana:Nitko mi ne pada na pamet.

teški, a ja ih nastojim, zajedno s

Tanja:Sigurno ću svojim odabirom slavne osobe razočarati većinu učenika koji će čitati intervju. Justin Bieber ili „One direction“ nisu moj izbor. Voljela bih provesti dan s engleskom kraljicom

učenicima koji aktivno sudjeluju u

najljepša nastavna

predmeta. Svaki vas predmet voznajete ljude, događaje, običaje, gradove. Mislim da sadržaji nisu

nastavi nastave, učiniti što zanimljivijima. Učenici su ti koji svaki nastavni sat čine drugačijim i zanimljivim. Hvala im na tome.

Stranica 22

Piše: Nikola Jurkin, 5.a Odjel prevencije PU zagrebačke i Protueksplozijski odjel izradili su preventivni program namijenjen učenicima 5. razreda osnovnih škola u Gradu Zagrebu s ciljem zaštite djece i mladih od tjelesnog ozljeđivanja i smrtnog stradavanja uslijed nepažnje, znatiželje i igre s oružjem i pirotehničkim sredstvima.

odraslih osoba. Ljudi koji ne poštuju ta pravila često se ozlijede ili smrtno stradaju samo zbog toga što ih nisu predali policiji ili su nestručno rukovali istim. Naučili smo kako izgledaju ek-

splozijska sredstva kao što su bombe, rakete, avionske rakete, zvončić (bomba) i mnoge druge. Pirotehnička sredstva su jako opasna i ne smijemo ih koristiti niti dirati ako naiđemo na njih. Zato se moramo pridržavati ovih pravila i ne smijemo ih koristiti bez prisutnosti starije osobe!

Projekt je koncipiran kao predavanje djeci i mladeži, odnosno učenicima 5. razreda osnovnih škola, a sadrži osnovne informacije o oružju, eksplozivnim i pirotehničkim sredstvima kroz opis sredstava, pojedine zakonske odredbe (Zakon o oružju, Zakon o eksplozivnim tvarima), opis načina aktiviranja pojedinog sredstva , opis posljedica koja sredstva mogu prouzročiti te način reagiranja u slučaju pronalaska i otkrivanja navedenih sredstava. Od stručnjaka za Protueksplozijska sredstva naučili smo da ne smijemo dirati eksplozijska sredstva bez stručnjaka ili KRIJES

Stranica 23

Piše: Lucija Spajić, 7.a Povodom Mjeseca borbe protiv ovisnosti, u utorak, 10. prosinca 2013.g. u Centru za kulturu Maksimir održane su radionice pod

sali

zalijepili

Nakon toga opet smo se igrali

Nije nas briga koliko ovo loše iz-

frizbijem. Kada je igra završila,

gleda. Kada su svi to napravili mo-

zajedno smo otišli u hodnik gdje

rali su predstaviti svoju grupu, a

su nas čekale grickalice i sok.

nas je naravno bilo sram pa smo

Nakon toga je sve ubrzo završilo.

se svi stiskali jedni uz druge.

nazivom OFENZIVA ZDRAVLJA,

do autobusne stanice kako se ne

prevencija ovisnosti i očuvanje

bismo izgubili, no ja mislim da

zdravlja mladih, u organizaciji

smo mogli i sami. Otišli smo u Mc-

Suncokret-OLJIN-a, Ambideks-

Donald's na Glavni kolodvor i ta-

ter kluba i Centra za kulturu

mo smo naručili nešto za pojesti

Maksimir. Taj dan nismo svi išli u

jer smo svi bili jako gladni, ali i

školu. U početku nam je bilo malo

umorni. Voditeljica je išla s nama

čudno jer su svi bili iz srednjih škola, a samo mi iz osnovne. Ondje smo upoznali učenike iz Prehrambene i Veterinarske škole te iz Škole primijenjene umjetnosti i dizajna.

Jedna voditeljica nas je otpratila

skroz do Glavnog kolodvora pa Nakon toga igrali smo se frizbi-

smo jelo morali naručiti za van

jem, jedna škola protiv druge.

kako ne bismo propustili autobus.

Bilo je jako zabavno, no ja nisam

U autobusu smo sjeli na zadnja

igrala jer me bilo sram, ali dobro,

sjedala, tako da nas vozač ne bi

bili smo najmlađi i vjerujem da ih

vidio, uzeli svoje hamburgere.

je sve bilo barem malo sram… Ili

Sve u svemu bilo je zabavno. Za-

se možda varam?!

razili smo se zdravim pozitivnim

Nakon toga dvije učenice su otišle na sredinu dvorane i tamo se igrale balonima. Poanta igre bila je da ih što brže probuše i u njima nađu poruku na papiriću. KasIgrali smo se različitih igara, no prvo smo radili plakat na kojem smo morali napisati ime svoje grupe ili što nas predstavlja. Mi smo se zvali Nismo Mogli Smisliti

Ime. Vrlo nadareno, zar ne? Na plakat smo, na male papiriće napi-

KRIJES

nije se raspravljalo o temama koje su se nalazile na papiriću. Mi ostali smo se popeli na jednu pozornicu i tamo radili pokrete koji su bili nacrtani na papiru, zalijepljeni na zid. Meni je bilo vrlo zabavno.

Stranica 24

Pišu: Barbara Topalović, 6.b Helena Majdak, 6.b

Posebno zanimljivo je bilo slagati slagalice 0-9 godina jer su bile u obliku trokuta.

Večer matematike održala se 5.12.2013. u 18 sati. Organizirale su ga profesorice matematike Ana Marić i Martina Barić.

Sve se završilo oko 20 sati. Naporni dio je uslijedio kada je trebalo vratiti sve klupe i stolice.

Već oko 17,30 sati smo počeli slagati stolove, stolice i igre koje ćemo igrati. Svaki je razred imao po dvije klupe s igrama.

bno je zanimljiva jer se istoga

Ova matematička aktivnost posedana održava u svim školama u Profesorice su prije početka bile vesele kao i sva djeca koja su sudjelovala. Počeli su dolaziti i roditelji, a s njima i djeca.

Hrvatskoj. Veselimo se sljedećoj godini.

Nama je bilo jako lijepo i uzbudljivo jer smo naučili nešto novo. Podsjetila sam se gradiva iz 5.r., a sigurno i roditelji jer je bilo zanimljivo gledati ih kako se znoje i vraćaju u mladost kada su i oni to učili.

Piše: Merisa Duranović, 6.a Dan kada nitko ne zaboravi očistiti čizme je sigurno dan kada slavimo Svetog Nikolu. Djeca ga najviše vole jer je najdarežljiviji svetac. Jedino što starac s bijelom bradom od nas traži jest da budemo dobri. No, njega nitko ne može prevariti. On zna jesmo li dobri bili, čizmice čistili i roditelje slušali. S jutrom ćemo naći čizmicu punu na prozoru. Ali, nemojte se iznenaditi ako vas posjeti Krampus. To znači da niste dobri bili, čizmice očistili ili roditelje slušali. Šiba tada u čizmi će osvanuti, a tebe će rastužiti, zato dobar trebaš biti. KRIJES

Mi smo se u školi odlučili razveseliti i pripremiti predstavu. Učenici nižih razreda su pripremili raznovrsne recitacije, igrokaze, lutkarske predstave, igre, pjesme... a na kraju je došao glavom i bradom Sveti Nikola. Publika je uživala u šarenim bojama djetinjstva, u trudu koji su ovi mališani uložili. Hvala im na tome.

Stranica 25

Piše: Sara Jagar, 6.b Sva kreativnost i trud su izašli na vidjelo u utorak (17.12.) i srijedu (18.12.) na božićnom sajmu. Na sajmu su se prodavali razni zanimljivi ukrasi, stvari i poslastice: ukrasi za bor, pleteni podmetači, kolači, slike, jaslice… Ukrasi su se prodali u trenu, a

Atmosfera je bila prekrasna, u blagdanskom duhu, a posjetitelja više nego inače. Sve to su izradili učenici uz pomoć svojih roditelja

Svi su se odlično zabavili, a nadamo se da će i sljedećeg put biti jednako ili još više uspješno.

razredi trljali ruke jer su zaradili rekordno visoke znamenke. Novac koji smo skupili, iskoristili

smo za kupnju društvenih igara, nastavnih pomagala te za terensku nastavu. KRIJES

na radionicama koje su se održavale kontinuirano kroz mjesec prosinac. Roditelji su se rado odazvali i zajedno sa svojom djecom osmišljavali ukrase koje bi svatko poželio kupiti. Razrednice i razrednici su organizirali radionice u školi koje su svi ocijenili najboljom aktivnošću do sada i izrazili želju da se ovako nešto uskoro ponovi.

Stranica 26

Piše: Emanuel Rasonja, 5.a Svjetsko nogometno prvenstvo održat će se od 12. lipnja do 13. srpnja 2014.g. u Brazilu. „Brazil

je odličan domaćin za ovakva velika natjecanja“, izjavila je FIFA.

Brazil ima velike nogometne stadione, odličnu momčad te tradiciju dobroga nogometa. Šest stadiona će se sagraditi posebno za Svjetsko prvenstvo, s tim da je Estádio Nacional u Brasiliji potpuno srušen da bi se mogao ponovno sagraditi. Brazil je najveća država u Južnoj Americi. Peta je najveća zemlja na svijetu, s nešto manje od 200 milijuna stanovnika, nakon Rusije, Kanade, Kine i SAD-a. Najveći grad Brazila je São Paulo s preko 11 milijuna stanovnika. Drugi najveći grad je Rio de Janeiro s preko 6 milijuna stanovnika, a koji je najpoznatiji po karnevalu.

São Paulo, Fortaleza, Belo Horizonte, Porto Alegra, Salvador, Recife, Cuiaba, Manaus, Natal i Curitiba. Naša nogometna reprezentacija, poznata pod nazivom Vatreni, se također kvalificirala na Svjetsko nogometno prvenstvo.

U odličnoj su formi i spremni dati sve od sebe u Brazilu pod vodstvom novog izbornika, Nike Kovača. Prema njegovim najavama, u Brazil odlazi 27 igrača. Očekujemo da će naša repka odigrati odlične utakmice. Svi hrvatski igrači igraju u (gotovo) najboljim

svjetskim klubovima. Hrvatska će na Svjetskom prvenstvu u skupini A igrati s dom a ć i n o m Brazilom, Meksikom i Kamerunom. Turnir će otvoriti Brazil i Hrvatska 12. lipnja u 22 sata po hrvatskom vremenu. Drugu utakmicu igrat će protiv Kameruna u ponoć s 18. na 19. lipnja, a treću s Meksikom 23. lipnja u 22 sata. U raznim medijima možemo pronaći i neke od favorita Prvenstva, a to su Francuska, Brazil, Italija, Portugal i Španjolska, koja je i aktualni prvak. I naravno, želimo svu sreću našim

Vatrenima i medalju koju bi donijeli u Hrvatsku.

Glavni grad, Brasilia je tek četvrta po broju stanovnika (2,6 mil.). Prvenstvo se odigrava u Južnoj Americi prvi put nakon Argentine 1978.g. Održava se u 12 gradova, a to su: Rio de Janeiro, Brasilia,

KRIJES

Stranica 27

natjecanje

Piše: Gabriela Majdak, 7.a Ovogodišnja, 23. smotra LIterarnog, DRAmsko-scenskog i NOvinarskog stvaralaštva održala se 3. veljače u Satiričnom kazalištu “Kerempuh”.

Kao mnoga druga djeca, i ja sam se pridružila LiDraNu s monologom iz romana Damira Miloša, Bijeli klaun. Kao podrška, sa mnom su išli moja profesorica i mentorica Ivana Kujundžić i ravnatelj Vatroslav Gabrić.

Ambijent kazališta mi se jako svidio zbog prostranosti. Dobrodošlicu su nam zaželjeli učenici OŠ A. G. Matoša. KRIJES

Scenski nastupi započeli su u prijepodnevnim satima. Bila su 33 pojedinačna nastupa. Monologe i recitacije je pozorno pratio cijenjeni žiri u kojem su bili Ksenija Rožman, Marina Petković i Ozren Grabanić. Na red sam došla i ja s monologom iz Bijelog klauna. Nervozu sam osjećala, ali me je moja profesorica bodrila i vjerovala u mene. Srećom, kada

sam stupila na pozornicu nervoza je nestala. Nakon završetka smotre održao se okrugli stol na kojem je žiri iznio svoja mišljenja i donio odluku o najboljim nastupima. Pohvalili su nastupe svih učenika, ali nažalost, prošle su samo recitacije. Za mene je sudjelovanje na LiDraNu bilo predivno iskustvo koje nikad neću zaboraviti.

Stranica 28

Oko Jurjeva obilježavamo Dan Osnovne škole Odra, a ove godine smo otvorili svoja vrata roditeljima, rodbini, prijateljima, sumještanima i svima koji su željeli pogledati trud naših učenika i njihovih učitelja. Tijekom dva dana Otvorenih vrata u OŠ Odra predstavljeni su brojni projekti koji su se provodili tijekom školske godine. Kao i svake godine, sportske aktivnosti su bile nezaobilazne jer u njima uživaju svi. Evo što se kod nas događalo, 24. i 25. travnja.

Sve je počelo sportskim aktivnostima u kojima su sudjelovali mame i tate i pokazali nevjerojatnu kondiciju i volju za sudjelovanjem. Teško je reći tko je bio bolji jer su se i jedni i drugi trudili.

KRIJES

Iako su najmlađi, prvašići su nam očitali lekciju iz zdrave prehrane, predstavivši nam piramidu pravilne prehrane. Na njihovoj trpezi se našlo pravo blago najzdravijih namirnica. Prije nego su nam predstavili svoj projekt za Dan škole, mališani su se upoznali s različitim zdravim namirnicama, uradili piramidu pravilne prehrane te smišljali zdrave jelovnike. Bilo je tu kolača od mrkve, kruha od koprive, raznih voćnih salata, jela od žitarica, paštete od raznih vrsta mesa, kolači od najfinijeg voća i još mnogo toga. Učionice 1.a i 1.b su bile prepune, što znači da su delicije bile za prste polizati.

2.a razred se potrudio kako bismo se svi zajedno igrali osmislivši svoj projekt tako da svi budu uključeni, na svježem zraku, a pri tome se prisjetivši igara svojih baka i djedova. U njihovoj je učionici vladala prekrasna atmosfera; svi su se zabavljali, igrali, veselili, a ono što djeci najviše znači je to što su njihovi roditelji, braća i sestre bili uz njih taj dan.

S obzirom da su mnoge od tih igara zaboravljene, ili ih se vrlo rijetki sjećaju, a o igranju da ne govorimo, 2.a se odlučio zajedno sa svojom učiteljicom prikupiti igre koje su im ispričali djedovi, bake, mame, tate, tete, prabake, susjede...

Stranica 29

Tako je nastao maleni priručnih veselih igara koji će koristiti tijekom cijele školske godine, a i kasnije na satovima tjelesnozdravstvene kulture, glazbene kulture te satovima razrednika. Naravno, kada nauče te igre moći će ih igrati i kod kuće, s braćom, sestrama, prijateljima, roditeljima.

“Jabuka ne pada daleko od stabla”, kaže stara poslovica. 2.b razred je odlučio približiti ovo rajsko voće i njegove blagodati svima te pokazati da se ova voćka može konzumirati u svakakvim oblicima i koliko ukusna može biti, kako svježa, tako i u raznim kolačima, salatama, čipsovima... Za Dan škole predstavili su svoj projekt roditeljima: upoznali su ih s hranjivom vrijednošću jabuka, sadnjom, ekološkim uzgojem, berbom i načinom prerade jabuka. Sve su upotpuniti odlaskom na Dane jabuka u Veliku Goricu, igranjem s jabukama, izradama plakata i još mnogo čime.

3.a razred je odlučio svoj kraj– Turopolje malo bolje upoznati. Krenuli su od Andautonije, starorimskog naselja u Ščitarjevu, pa do Muzeja Turopolja gdje su naučili sve o turopoljskim običajima, narodnim nošnjama, oruđima kojima su ljudi obrađivali tlo, oružjima i s još mnogo čime. Svoj su projekt upotpunili i istraživanjem o biljkama koje rastu u Turopolju i autohtonim vrstama koje žive, ili su živjele u Turopolju.

3.b razred se također zadržao u prošlosti, ali oni su zaronili duboko u staru škrinjicu i napravili pravu malu etno-zbirku. Projekt su započeli prikupljanjem starih predmeta u svrhu stvaranja etnozbirke i oplemenjivanja prostora škole. Svoj trud i zalaganje su pokazali za Dan škole na ponos svojih roditelja. Kroz kratku preKRIJES

zentaciju su ih upoznali s načinom provedbe projekta, a svi izložbeni primjerci su se nalazili u razredu koji je bio pretvoren u mini muzej. Moglo se tu vidjeti narodnih nošnji starih preko stotinu godina, rukotvorine, stare lutkice koje su nekoć krasile krevete i ormare, razna pomagala koja su olakšavala rad u kuhinji, predmeti kojima su tkali ili obrađivali zemlju. Njihova zbirka krasi hodnik škole.

4.a razred je živio zdravo. Eko radionicama, sadnjom biljki, kuhanjem čajeva i mnogim drugim aktivnostima razvili su ekološku svijest i pozitivan odnos prema prirodi. Svoje zdrave namirnice od meda, maslačka i koprive su donijeli za Dan škole kako bismo ih svi kušali i naučili mnogo korisnih informacija o blagodatima spomenutih namirnica.

Stranica 30

7.b su sa svojim profesorom otvorili pravo Savjetovalište za ekološki uzgoj biljka. Svi koji su se našli kod njih mogli su dobiti najbolje savjete o prirodnom uzgoju, od odabira sadnica, sadnje i gnojidbe, do berbe i konzumacije. Za sve posjetitelje su izradili letke sa savjetima, a bili su otvoreni i za sva dodatna pitanja.

Učiteljice matematike su nesumnjivo privukle svoj predmet svojim učenicima i njihovim roditeljima osmislivši niz matematičkih igrica kojima su pokazale da je matematika zabavna. Kroz matematičke igre učenici su razvijali tehnike učenja i pamćenja. Roditelji su se prisjetili svojih školskih dana kada su ili uživali ili muku mučili s matematikom, ali su uz njih bila i njihova djeca koja su im osvježila sjećanja.

Dolazimo do jednog od najukusnijih dijelova Dana škole, a to je učionica 7.a razreda gdje se održavao pravi Masterchef. Dvije ekipe koje su se natjecale u pripremanju tri obroka: salata, slano i slatko. Sve se to odvijalo pod budnim okom žirija. Ovo je bila najposjećenija učionica gdje je svatko čekao svoj komadić kako bi počastio nepce. 7.a, palac gore!

Na kraju smo se opustili uz poeziju na odranski s 8.b razredom gdje su pomoću riječi poznatih hrvatskih lirskih pjesama izrađivali svoju vlastitu. Da su Cesarić, Tadijanović i Matoš znali da će postati dijelom Odre, možda bi i sami napisali pjesmu o Odri. 8.b, svaka čast!

KRIJES

Stranica 31

Stare stolice su dobile novi i ljepši izgled zahvaljujući trudu 4.b razreda. Prikupili su stare drvene stolice te u Shabby-chic stilu im dali novo ruho.

Preobražaj je trajao danima dok nije bilo savršeno. Svoj trud su pokazali za Dan škole gdje su zajedno sa svojim roditeljima stvarali likovne radove, a upravo su im nove stolice služile kao modeli.

KRIJES

5.a i 5.b su bili nešto ozbiljniji, ali nikako ne manje kreativni i zanimljivi nego ostali. Proučavali su staro pismo Hrvata– glagoljicu. U Maloj školi glagoljice petaši su naučili pisati glagoljicom, izrađivali su pločice na glagoljici, memo kartice s glagoljičnim natpisima te savladavali vještinu pisanja glagoljice pravim guščjim perom.

Kako naši učenici, ali ni njihovi roditelji ne bi zaboravili svoju kulturno-folklornu baštinu,

6.a razred je odlučio provesti projekt koji će oživjeti narodne izvorne pjesme, plesove i instrumente. Uz niz narodnih pjesama ovoga kraja bila je i mala izložba tambura koja je upotpunila cijeli doživljaj. Svi prisutni su uživali.

Po velikoj gužvi koja je bila u njihovoj učionici možemo zaključiti samo da je bilo jako zanimljivo uz toliko sadržaja. Naravno, kakva bi to priča bila bez fratra koji je sve prisutne upoznao s projektom kroz prezentaciju te su na kraju odigrali kviz kako bi provjerili svoje znanje. Petaši, bravo!

Stranica 32

Piše: Nikola Jurkin, 5.a

Najznačajniji ulični umjetnici Autori grafita broje se u tisućama, no ipak postoji nekoliko pojedinaca koji su značajno obilježeni razvoj grafita kao vrste umjetnosti.

Riječ grafiti svoje korijene vuče iz talijanske riječi “graffito“ a označava natpise ili crteže ilegalno napisane i crtane po zidovima ili nekim drugim javnim površinama. U današnje vrijeme grafiti se najčešće crtaju ili pišu u gradovima ili javnim vozilima. Grafite nalazimo u mnogim formama od najjednostavijih riječi ili kratkih poruka pa do ogromnih crteža ili murala, velikih i po nekoliko metara.

Grafiti kroz povijest Često se smatra da su grafiti proizvod modernog društva, no to nije istina. Grafite pronalazimo u dalekoj prošlosti i može se reći da je ilegalno pisanje i crtanje po javnim površinama staro kao i sama umijeća pisanja i crtanja.

KRIJES

slobodu preselilo se u Sao Paulo u Brazilu. Taj je grad svojevrsna meka uličnih umjetnika koji žele osjetiti bogatstvo boja, stilova i umjetničku slobodu.

Andrew Zephyr Witten autor je grafita koji je značajno obilježio njihov razvoj od samih početaka.

Grafiti u svijetu Iako su grafiti svoju slavu stekli u New Yorku, grad koji privlači današnje umjetnike više nije Velika Jabuka, niti je čak u Sjedinjenim Američkim Državama. Mjesto u kojemu crtači grafita nalaze inspiraciju i

Ranih

sedamdesetih

središte

kulture grafita bila je Philadelphia, no

grafiti

doživljavaju

prvi procvat seljenjem u New York. Tragovi prestaju biti isključivo obilježje bandi i prerastaju u osobni pečat osobe koja crta grafit.

Stranica 33

Piše: Klara Kolarić, 6.a Rock n' roll plesom sam se počela baviti kad sam navršila 10 godina. Kada sam prvi put došla, naravno, nisam znala ništa o Rock n' rollu, no nakon par treninga sam se uhodala. U mojoj grupi nas je bilo desetak . Prvi nastup prošao je prilično dobro. Dobili smo diplomu. Kasnije smo se počeli malo ozbiljnije baviti ovim plesom. Druge godine trenerica me premjestila u drugu grupu. Zvale smo se Sparks i naporno smo vježbale za natjecanje koje je slijedilo. Napokon je došao dan kada ćemo isprobati dresove za nastup. Dre-

Piše: Ana Kljujev, 4.b

Zovem se Ana i imam 10 godina. Idem u 4. razred OŠ Odra. Od svoje četvrte godine bavim se plesom. Od sedme godine natječem se u plesnoj disciplini show dance. Treniram u plesnom klubu Modus. Za show dance mnogi kažu da je teška i zahtjevna plesna disciplina jer obuhvaća gotovo sve plesne stilove i ima puno akrobatike i

KRIJES

sovi su bili predivni- crni s ružičastim dodatkom u desnom kutu . Napokon je došao i taj dan kada ćemo se natjecati s protivnicama (nazovimo ih tako). Okupili su se svi klubovi . Natjecanje je počelo. Vježbali smo svoju koreografiju u kutu dvorane. Došao je red na nas. Krenule smo prema pozornici. U iščekivanju kako smo prošle proletjelo je vrijeme. Ocijenili su nas . Osvojile smo prvo mjesto, a s njim dolazi i zlatna medalja. Nakon toga moja obitelj i ja išli smo se počastiti. Pred nama je još jedno natjecanje- 11. Prvenstvo grada Zagreba.

Krenula sam prema sportskoj dvorani u kojoj će se održati 11. Prvenstvo grada Zagreba. Sa svojom grupom sam došla sat vremena prije natjecanja. Malo smo vježbale i za par minuta natjecanje je počelo. Prošle smo u finale. Bile smo prve i osvojile smo zlatne medalje.

gimnastike, no meni to ništa nije teško jer ja to jako volim. Kroz ples puno učim, veselim se i uživam. Imam puno prijateljica s kojima se stalno družim na treninzima i poslije njih. Najljepša su mi putovanja, pjevamo i zezamo se u autobusu, upoznajemo velike gradove i mjesta. Natječem se od 2011. godine, a 2013. godina je bila najuspješnija do sada za mene i moj klub. Ostvarili smo vrhunske rezultate na svim natjecanjima na kojima smo sudjelovali. Ja plešem u kategoriji djece starosti 7 do 11 godina. Ove godine plesala sam u četiri koreografije i to: Formacija (1. mjesto na Kupu Hrvatske, 2. mjesto na prvenstvu

hrvatske, 2. mjesto na Svjetskom kupu u Italiji, 5. mjesto na Europskom prvenstvu u Rusiji). Mala grupa (1. mjesto na Kupu Hrvatske, 1. mjesto na prvenstvu hrvatske, 1. mjesto na Svjetskom kupu u Italiji, 2 mjesto na Europskom prvenstvu u Rusiji, 1 nagrada na Trepsu za najbolju dječju koreografiju u Hrvatskoj). Par (4. mjesto na Kupu Hrvatske, 4. mjesto na prvenstvu hrvatske, 12. mjesto na Svjetskom kupu u

Stranica 34

Italiji, 5. mjesto na Europskom prvenstvu u Rusiji). Solo (10. mjesto na Kupu Hrvatske, 11. mjesto na prvenstvu Hrvatske).

Nakon što smo „rasturili“ cijelu Europu, trebali smo ići i na Svjetsko prvenstvo u Njemačku, no na kraju za to nismo imali novaca. Naši protivnici iz drugih zemalja su zacijelo bili jako sretni jer sam sigurna sam da bismo im i tamo uzeli puno medalja. Moja mama misli da sam još mala i ne želi me opterećivati financij-

skim problemima, a ja sve vidim i razumijem. Vidim kada neke moje prijateljice odustaju od treniranja zato što njihovi roditelji više ne mogu plaćati mjesečnu članarinu, a kamo li druge troškove (kostimi, scenografija, putovanja). Vidim i da je mojim roditeljima sve teže i pitam se hoću li ove godine moći ići na natjecanja.

Malo sam tužna zbog toga, ali bez obzira na to i dalje vrijedno treniram.

himna i to više puta. Srce mi je jako lupalo, kao da će iskočiti, u ušima mi je bubnjalo, bila sam tako ponosna i sretna. To je doista prekrasan osjećaj koji bih htjela podijeliti sa svima!

Za ovogodišnja natjecanja već pripremamo nove koreografije i trudimo se biti još bolje. Nadam se da ćemo i ove godine osvojiti koju medalju. Htjela bih da moje cure i ja možemo još koji put podijeliti s vama taj ponos i sreću i da više nitko ne odustane od plesa zbog novca! Sljedeće natjecanje je Kup hrvatske koje će se održati u Velikoj Gorici 14., 15. i 16. travnja .2014.g. Stoga, zaplešite s nama!

Ne mogu vam opisati koliko su bili divni trenutci kada je u Italiji na Svjetskom kupu svirala hrvatska KRIJES

Stranica 35

Piše: Antonela Krajina, 5.a Ljudi su od pamtivjeka voljeli igre loptom, a o tome već i vrapci sve znaju. Jedna od prvih takvih igara opisana je još u antičko doba, a najviše je podsjećala na današnji rukomet. Čak se govori da je slavni antički junak nad junacima Odisej, koji se bavio mnogim sportovima, najviše volio igru loptom.

Rukomet je jedan od grubljih sportova. Nije toliko popularan u svijetu kao, primjerice, nogomet, ali ljudi ga ipak vole. U rukometu je najpoznatiji skok šut. To je kad rukometaš jednom nogom skače u prostor vratara kako bi se što više približio golu i zabio gol.

Šutiranje je bacanje lopte na vrata i završni je pokret rukometaša sa željom da bude pogodak. Sedmerac je kazneni udarac koji se puca sa sedam metara bez ometanja drugih igrača.

Finta je varka kojom se koristi svaki rukometaš. Zamahujući rukom kojom drži loptu, pretvara se da će šutirati prema golu. Međutim, umjesto da šutira, mijenja odluku i u zadnji čas dodaje loptu suigraču koji je ostao sam i lako postiže pogodak. Obrana je kada svaki rukometaš brani svoj gol dignutih ruku. Rukometaši su sve češće višeg rasta, što je osobno važno u obrani.

Bivši hrvatski rukometni izbornik bio je Lino Červar. Uz njega su hrvatski reprezentativci osvojili olimpijsko zlato i bili su 2. na

KRIJES

svjetskom prvenstvu. Sadašnji hrvatski trener je Slavko Goluža. U zadnje tri godine osvojili su tri bronce; na svjetskom rukometnom prvenstvu, na europskom rukometnom prvenstvo i na ljetnim olimpiskim igrama. Naš igrač Domagoj Duvnjak proglašen je najboljim igračem 2013. godine. Ja također treniram rukomet.

Moj klub zove se RK Vučići. Tamo sam pola godine. Imamo dobrog trenera Dejana s kojim treniramo dva puta tjedno. Na svakom treningu učimo nešto novo ili igramo utakmice međusobno. Zadnje natjecanje mlađeg tima bio je 3. Međunarodni turnir. Jako volim i uživam u rukometu te se nadam da ću jednog dana postati uspješna rukometašica.

Stranica 36

Piše: Amalija Kučiš, 5.a Mačke su neovisne, dostojanstvene i zagonetne životinje. Njih ubrajamo među najuspješnije mesojede na svijetu. Zbog načina života opremljene su oštrim zubima za deranje mesa i jakim pandžama za penjanje i lovljenje plijena.

mogu mijaukati, za razliku od većine velikih mačaka). One su vješti grabljivci i veoma su inteligentne životinje. Neke od njih se mogu naučiti pokretati jednostavnije mehanizme, poput kvake na vratima ili ručice na vodokotliću. Mačke komuniciraju glasom Imaju gipko tijelo, meko krzno,

(mijaukanjem), predenjem, frkta-

kratka

njem, režanjem i škljocanjem, kao

lica

relativno

male-

ne lubanje. Uši su im uspravne,

i govorom tijela.

šiljaste do zaobljene, a mačke ih mogu okretati u raznim pravcima.

Porodicu mačaka obično dijelimo u dvije skupine, velike i male mačke. U male mačke ubrajamo divlje i domaće. Postoji 36 različitih rasa divljih mačaka. U divlje mačke spadaju i velike, a tu nalazimo risa, geparda, leoparda, pumu, jaguara, leoparda, lav, tigra… U prošlom broju ste mogli pročitati nešto o divljim mačkama, a u ovom broju ćemo se baviti domaćim mačkama. Domaće, kao kućne ljubimce, nalazimo posvuda. Prvobitno potječe od afričke divlje mačke, a živi uz ljude već oko 3.500 godina. Mačka spada među najomiljenije kućne ljubimce. Procjenjuje se da u svijetu živi oko 600 milijuna mačaka. KRIJES

U mraku vide 50% bolje od ljudi, Kao kod svih zvijeri, oči su im okrenute prema naprijed da bi mogle vidjeti prostorno, što je vrlo važno za sposobnost procjene udaljenosti od lovine. Odrasla mačka je od njuške do kraja trupa dugačka prosječno 60 cm. Ženka je obično teška otprilike 4

dok im je dnevni vid lošiji od noćnog. Mačke posjeduju i treći očni kapak, koji se može vidjeti u trenutku kada mačka otvara oči, kao i kada je pospana ili zadovoljna. Ako je, pak, mačka neprekidno pokazuje, trebalo bi je odvesti kod veterinara.

kg, a mužjak 5,5 kg. Domaće mačke žive oko 15-20 godina. Razlikuju se od divljih mačaka (lakše su građe i manje agresivne) i velikih mačaka (manje su i Stranica 37

Boja očiju kod mačaka varira. Najčešće su to zlatna, zelena i narančasta.

ciznije mjerenje. Smatra se da se mačka oslanja na svoje brkove kada se nađe u magli. Također joj pomažu da procijeni može li se negdje smjestiti ili povući. Mačke ne mogu okusiti slatku hranu zbog greške u genu za okus slatkoće. Neki znanstvenici smatraju da je to povezano sa prirodnom prehranom mačke koja je bogata bjelančevinama (proteinima).

Ljudi i mačke imaju sličan prag sluha na nižem dijelu ljestvice, ali mačke mogu čuti i zvukove vrlo visoke frekvencije, čak bolje i od pasa. Kada nešto sluša ona će, zahvaljujući tome što u svakom uhu ima čak 32 mišića, uši usmjeriti u pravcu izvora zvuka, a također može pomjerati uši neovisno jedno od drugog i to naprijed, nazad i ukoso, kako bi otkrile izvor zvuka.

Trideset i dva zasebna mišića omogućavaju mački da pokreće uši neovisno jedno od drugog. Većina mačaka ima podignute uši. Za razliku od pasa, spuštene uši su prava rijetkost. Kada je uplašena ili ljuta, mačka uz frktanje i režanje, povija uši unazad. Mačka će također poviti uši unazad i dok se igra, ili kada je zainteresira zvuk koji joj dolazi s leđa.

U nosu imaju dvostruko više stanica za miris od ljudi, što znači da mogu nanjušiti predmete koje čovjek inače i ne osjeća. One također imaju i organ za njuh pri vrhu njihovih usta.

Mačke imaju visoko specijalizirane i snažne zube i probavni trakt prilagođen probavljanju mesa.

Mačke imaju veliku sposobnost učenja i sjećanja koje koriste prije svega za informacije koje su im od neke koristi. Osim toga, vrlo brzo otkriju kako se trebaju ponašati da čovjeka pridobiju da uradi ono što one žele, pa se tako posebno dobro odazivaju na svoje ime kad je vrijeme obroka. Mačke su poznate po svojoj čistoći, a način njihova čišćenja uključuje lizanje vlastitog krzna. Ljudi alergični na mačke i oni koji pate od astme ili slične bolesti dišnog sustava, uglavnom se brzo priviknu na mačku sa kojom žive, dok na ostale i dalje ostaju alergični. Domaće mačke, posebno mačići, vole igru. Igrom mačići se uče lovu i ubijanju malih sisavaca i ptica. Prijateljstvo čovjeka i mačke relativno je novo te kako mačke zapravo nikad nisu prestale biti divlji lovci, njihova

prilagodba

životu

čovjekom nije završ ena i to možda

nikada

Međutim, Mačke imaju mnogo jakih dlačica koje su posebno izražene u četiri reda iznad gornje usne ("brkovi"), po nekoliko na svakom obrazu te, zatim, kao čuperci iznad očiju i čekinje na bradi. Brkovi pomažu mački oko navigacije i osjećaja. One mogu otkriti veoma male promjene u zraku koje ukazuju mački na stvari koje ne vidi. Dva gornja reda brkova mogu se pomjerati neovisno od donjih za pre-

KRIJES

neće ni biti.

mačka

odličan

kućni ljubimac koji vam može Rašireno vjerovanje kaže da se mačka uvijek dočeka na noge; to se uglavnom i događa, ali ne uvijek. Ona se uvijek ispravlja u istom pravcu, ukoliko za to ima vremena u tijeku pada. Pojedine vrste koje nemaju rep su izuzetak, zato što mačka koristi rep za balansiranje za vrijeme pada. Mačke, kao i psi, hodaju direktno se oslanjajući na prste.

uljepšati mnoge trenutke.

Stranica 38

natjecanje

Piše: Paula Franić, 7.a

Bio je to jedan tjedan u jedanaestom mjesecu. Ekipa prve pomoći iz naše škole išla je u Novi Vinodolski na satove prve pomoći. Krenuli smo u četvrtak u 9 sati. Po nas je došao autobus te smo se uputili put Novog Vinodolskog. S nama je išlo još četiri škole iz

smo prezentacije, učili stvari ve-

na. Zadnji dan, u subotu, svi smo

zane uz prvu pomoć i sve ostalo

se ujutro spakirali i krenuli u au-

što nam je bitno da znamo na nat-

tobuse. Bilo nam je svima žao što

jecanju. Volonteri su bili odlični i

se rastajemo i bili smo htjeli os-

na lijepi način nam sve temeljito

tati još koji dan, međutim nismo

prikazali i objasnili. Svaki dan se

mogli jer dolaze ostale ekipe iz

kretao na istom principu : ujutro

Zagreba. Novi Vinodolski nam je

u 7 doručak, predavanje, ručak,

bilo odlično iskustvo iz prve po-

mala pauza, predavanje, užina i

moći, gdje smo puno naučili i imali

večernja zabava u disku. U disku

dobru zabavu. Nadam se da će i

je bilo zabavno jer smo se sprija-

sljedeće generacije

teljili s mnogim školama i s njima

Vinodolski i isto tako uživati, do-

lijepo provodili. Ponekad su pre-

bro se zabaviti i naučiti mnogo

davanja bila dosta iscrpljujuća

toga korisnoga, kao i mi te postići

jer smo imali 4 sata bez prekida,

dobre rezultate. Ekipa prve po-

ali izdržali smo. Predavanja su

moći Osnovne škole Odra osvojila

bila zabavna.

je 6. mjesto na Općinskom natje-

ići u Novi

canju. Nažalost, nije se plasirala

Zagreba s kojima smo se u busu

dalje. Nadamo se da će sljedeće

jako lijepo sprijateljili i zabavlja-

godine ekipa koja dolazi biti jed-

li. Put nam je jako dobro prošao,

nako uspješna kao i ove godine,

uz snijeg koji nas je zameo u

ako ne i bolja.

Gorskom kotaru. Kad smo stigli u popodnevnim satima dočekali su nas vlasnici Vile Rustica i volonteri prve pomoći. Uputili smo se u naše sobe i raspakirali se. Ubrzo smo imali doručak, a zatim predavanje. Predavanja su kroz sva tri dana bila jako zanimljiva jer su nam volonteri pokazali sve praktične radove koji će nas čekati na natjecanju u ožujku. Mi smo bili njihovi asistenti i jedni na drugima smo radili sve vježbe. Gledali

KRIJES

Kada bismo imali slobodno vrijeme šetali smo Novim Vinodolskim i pričati uz obalu. Predzadnji dan su nam volonteri pripremili malu dramatizaciju kako to sve izgleda na natjecanju, na radilištu prve pomoći. Svima nam je bilo zanimljivo jer smo vidjeli sve ono kroz što smo prolazili protekla tri daStranica 39

Piše Luka Pinturić, 5.b

ŽIVOT U EGIPTU Svakodnevni život u starom Egiptu odvijao se uz rijeku Nil. Plodna zemlja uz rijeku značila je život. Godišnje poplave Nila obogaćivale su tlo i doprinosile plodnosti i dobroj žetvi. Pšenica, voće i povrće bile su glavne kulture. Tijekom godišnjeg poplavljivanja Nila, koje obično traje od srpnja do studenog, bavljenje poljoprivredom bilo je nemoguće. No, kada se voda povukla, ostavljala je debeli sloj plodnog mulja – hranjivo tlo za nove usjeve i guste trave za ispašu životinja.

GEOGRAFIJA Drevni Egipat predstavlja drevnu civilizaciju sa sjeveroistoka Afričkog kontinenta. Najviše ljudi tog doba živjelo je uz rijeku Nil. Bio je podijeljen na dvije države, poznate kao Gornji i Donji Egipat. Ujedinjene su oko 3000. godine prije Krista. Nakon ujedinjenja Egiptom vlada Faraon. Većina života odvijala se uz rijeku Nil koja je predstavljala najvažniji prostor za uzgoj hrane.

BOGOVI I BOŽICE Drevni Egipćani vjerovali su u mnogo različitih bogova i božica. Svaki od njih bio je sa svojom vlastitim ulogom u održavanju mira i harmonije u cijeloj zemlji.

MUMIFIKACIJA Najraniji drevni Egipćani pokapali su svoje mrtve u male jame u pustinji. Toplina i suhoća pijeska brzo su dehidrirala tijelo, stvarajući vjerne i prirodne 'mumije'. Kako bi se isti efekt postigao pokapajući ljude u ljesovima, razvijen je proces mumifikacije koji uključuje balzamiranje tijela i zamatanje u lanene trake.

Drevni Egipćani gradili su piramide kao grobnice faraona i njihovih kraljica. Danas poznajemo oko 80 piramida. Najviše ih je u Dolini kraljeva. Tri najveće se nalaze u Gizi. Najpoznatije su sagrađene za faraona Khufu.

VLAST

HRAMOVI

Egiptom je vladao faraon. Vezir je bio najviši faraonov službenik. Imao je funkciju suca, policajca i vojskovođe te je nadgledao i organizirao rad službenika i pisara. Svećenici su odgovarali izravno faraonu. Ti su slojevi živjeli od poreza koji su plaćali obrtnici, radnici i seljaci. Robovi nisu imali nikakvu moć. Osim muškaraca, titulu faraona uspjele su ponijeti i četiri žene, a najpoznatija od njih je Hatšepsut. KRIJES

PIRAMIDE

Stari Egipćani vjerovali su da su hramovi bili domovi bogova i božica. Svaki hram je bio posvećen nekom bogu ili božici. Najljepši hramovi sagrađeni su u Tebi, Karnaku i Dolini kraljeva.

Stranica 40

PISMO Egipćani su se među prvima počeli služiti pismom (oko 3000. g. pr. Kr.). Hijeroglifsko pismo je pismo starih Egipćana, a spada u skupinu slikovnih pisama. Hijeroglifi su bili pisani na papirusu ili klesani u kamenu. Kasnije se razvilo pojednostavljeno pismo hijeratsko (svećeničko pismo) te pismo za svakodnevnu upotrebu - demotsko pismo. Hijeroglifsko pismo se koristilo sve do 400 godina poslije Krista.

Dokazi upućuju da su Egipćani i Sumerani među prvim društvima koristili plug, i to 4000 godina prije Krista.

Egipćani su zaslužni i za osmišljavanje načina da se prikrije neugodan miris iz usta - pepermint , kombinacija tamjana, smirne i cimeta prokuhane s medom i oblikovan u kuglice.

Cilj je bio pogoditi rupu na sredini terena.

Set oštrih kamenih noževa u drvenim ručkama služio im je za brijanje. Otkrivena je oko 4000 godina prije Krista, a koristili su ju muškarci i žene. Neki proizvođači i danas izrađuju šminku na način kako su ju izrađivali Egipćani.

Razvijen je sustav za pisanje pomoću crteža Egipćani su stvorili hijeroglifie , koji sadrže mješavinu abecede , silabičke simbole , kao i ideograme – slike koji su mijenjale cijeli niz riječi.

Tisuće godina prije kineza, Egipćani su koristili papir izrađen od biljke papirusa.

4000 godina prije Krista osmislili su sustav koji je preteča današnje brave.

Egipćani su imali velikih problema s higijenom zubi, jer im je hrana sadržavala prašinu i pijesak (zbog načina mljevenja žitarica). Zaslužni su za izum prvih četkica za zube – oštećeni krajevi drvenih grančica). Rani sastojci paste za zube uključivali su prah volovskih kopita , pepela i spaljenu ljusku jaja.

Kalendarom su pratili doba godine kada počinju poplave Nila. Kalendar je bio podijeljen u tri glavna godišnja doba: poplave, sjetva i žetva. KRIJES

Stranica 41

Piše: Dora Pinturić, 6.a

Stigla je jesen, a s njom i nova školska godina. Evo modnih stvarčica koje će nas potpuno oduševiti.

Ovog proljeća su popularni cvjetni ukrasi za kosu,ogrlice, rajfovi...

Karirani uzorak se u velikom stilu vratio na modne piste.

Ove godine imali smo i veliki izbor prelijepih školskih torba.

Ove godine, kao i svakog ljeta, ultrapopularne su lepršave suknje. Prošle godine su se nosile kratko- duge suknje, a ove godine nema granica. Dobro došle su suknje svih boja, veličina i oblika.

Karirano se nosi i ovog proljeća. I jako su popularne košulje svih boja i veliČina. Nose se na više načina, evo nekih od njih. OKO STRUKA

KRIJES

Starke su, kao i uvijek, na vrhu modne liste. Odgovaraju svim modnim kombinacijama i moderne su.

NA SUKNJU

Stranica 42

Piše: Merisa Duranović, 6.a

U mjesecu ljubavi posjetila je našu školu dječja književnica Mirjana Gaura. Prvašiće i drugašiće posjetila je 26. veljače, a trećaše i četvrtaše 27. veljače.

njem na pitalice, a nakon što bi točno odgovorili, netko od pomoćnika bi dignuo slike divljih životinja koja je ujedno bila i odgovor na pitalicu. Učenici su bili jako radoznali te je spontano nastao i kratki intervju. Kada ste upoznali Mrmlju?

Kada šećete ili trčite, ne zaboravite da sve vrvi od živoga svijeta. Bacite pogled dolje i sve ćete vidjeti. Kada vidite mrava da nosi list, zapitajte se kamo ga nosi, zašto. Kako stari kažu: „Nemoj hodati po svijetu dignuta nosa.“

Kada ste objavili prvu knjigu?

Išla sam, kao i vi, u školu gdje sam naučila čitati i pisati. Čitala sam knjige s voljom, srcem i dušom. Čitajući ćete, nesvjesno, naučiti jako velik broj riječi. Ne bojte se knjiga.

Upoznala sam ga prije 9 mjeseci kada sam išla u utočište za medvjede u Kutarevo. Upoznala ih je s knjigom Tajne divljine jer je trebala savjet. Naime, teta Mirjana ima maloga prijatelja, medvjedića Mrmlju koji voli kada mu se čitaju knjige. No, teta Mirjana nije bila sigurna je li ta knjiga dobra za Mrmlju pa je došla k nama provjeriti i vidjeti sviđa li se nama ta knjiga. Ako se nama svidi knjiga, onda je sigurna da će se svidjeti i Mrmlji i odmah nakon buđenja iz zimskog sna, ide k njemu s novim pričama. Svoju knjigu napisala je kroz pitalice, zagonetke, bajke i basne. Učenici su odgovarali s oduševlje-

Prije nepune dvije godine. Bio je to Medin život. Koju ste prvu priču napisali?

Prvu sam priču napisala s devet godina i zvala se Sustanari. Imala sam dva keramička šiljila u obliku psa i mačke i tako sam otplovila u maštu i napisala priču o suživotu psa i mačke. Koliko ste napisali?

sveukupno

knjiga

32. Ali nisu sve objavljene. Pišete li i za odrasle?

Napisala sam jednu knjigu za odrasle. Zove se Ljubim ruke. U stihovima je i govori o zagrebačkom bontonu u vremenu kada sam ja bila mlada. Sada pišem Moj naklon. Govori o mom životu u Zagrebu.

Gdje ste naučili pisati pjesme?

Što ste još radili kada ste bili u našim godinama?

Volim plesati, pjevati i svirati. Plesala sam latinoameričke plesove te sam svirala gitaru. A nekada sam igrala i košarku. Što ste po struci?

Medicinska sestra. Radila sam dugi niz na psihijatriji u Vrapču. Tamo mi je bilo dosadno jer je statično. Cijelo vrijeme radite iste stvari. Onda sam otišla u filmski svijet kao organizator statista. E, to je bila fantazijastalna putovanja.

Koliko vam treba da napišete jednu pjesmu?

Katkad mi treba svega nekoliko minuta. Pišem uglavnom preko dana. Odakle crpite inspiraciju? KRIJES

Stranica 43

Piše: Ana Knežević, 5.a

Mnogi već znaju da se škola pro-

tava je polukabinetska i učionice

mijenila, i estetski i po načinu

su raspoređene prema nastavnim

izvođenja nastave. Učionice su

predmetima. Primijetili smo da je

oslikane i izgledaju mnogo veseli-

tako nastava organiziranija.

je nego što su bile prije.

Za sve te promijene možemo zahvaliti našim profesorima, učenicima, a najviše našem bivšem profesoru povijesti, a danas novom ravnatelju, Vatroslavu Gabriću. UsI sa zidova u hodniku nam se smiješe vesele boje koje su nanijeli učenici. Valentinovo i maškare su

koro kreće nadogradnja naše škole i svi smo nestrpljivi ući u novu školu.

bile idealna prilika da se dodaju i ukrasi. U školi vlada ljepši ugođaj. Osim veselih boja koje su ukrasile naše zidove i način izvođenja nastave je nešto drugačiji. Nas-

KRIJES

Stranica 44

Piše: Barbara Topalović, 6.b

Dvije posebne dame odvele su nas u prošlost. Njihove haljine su vjerna replika balskih haljina 18.st.

U petak, 28. veljače naši su učenici došli u školu pod maskama jer se spremao najluđi dan u školi. Vesela i bučna maskirana povorka popunila je hodnike i zaplovila u zemlju čudesa.

Vojnici su nas čuvali, nogometaši pokazivali svoje vještine loptom, kauboji su nas odveli na Divlji zapad, a princeze i vile u svijet mašte. Uz tolike raznovrsne životinje smo se osjećali kao u zoološkom vrtu, a razne strašne maske pokušale su nam utjerati strah u kosti.

KRIJES

vlastite izrade. Bit maskenbala je urnebesna zabava u kojoj su naše maske, nadamo se, uživale.

Mumija se stvarno potrudila i izašla iz groba kako bi uzela 3. nagradu, veseli dalmatiner zamahao je repom na 2. nagradu, a bakica sa svojom preslatkom Crvenkapicom uvjerljivo je osvojila 1. nagradu.

Sigurno su se mnogi nadali nagradi, ali kako bi bio najbolji moraš biti, ne samo originalan u svome nastupu, nego i imati masku

Stranica 45

Lajk i stavim ti na zid!, Lajk i ocijenim ti izgled :*, Otključaj profilnuuuu!!!!, Neko na kavu?, Neko box?, Lajk i posvetim ti sliku! …najčešći su statusi koji se mogu naći na stranicama Facebooka. Piše: Nika Cvitkušić, 7.a

Daj, nađi si život Facebook ima i svoje pozitivne Kao što i većina nas zna, Facebook je internetska društvena mreža, koju je 2004. godine osnovao Mark Zuckerberg. U svojim počecima, Facebook je bio namijenjen samo studentima sveučilišta na Harvardu koji su tim putem mogli međusobno komunicirati i razmjenjivati informacije. Kasnije, mnoga druga sveučilišta, srednje škole i velike kompanije diljem svijeta priključile su se mreži. Danas ova web stranica ima više od 1 milijardu aktivnih korisnika koji svakodnevno objavljuju različite statuse, poveznice ili slike. U današnje vrijeme najčešći kori-

proveli na razini cijele škole. Neki učenici naše škole nemaju profil na Facebooku samo radi zabrane roditelja, a pitanje je samo vremena koliko dugo će ta

bi skupili što više „lajkova“.

Odrani u raljama fejsa Da je popularnost Facebooka opravdana i da je „fejsomanija“ zahvatila i našu školu, potvrdili su

li ga učenici u te ili u neke druge svrhe?

ma, a visokih 74% učenika ima ga dulje od dvije godine.

Mračna strana priče Zabilježeni su mnogi slučajevi koji su smrtno završili zbog nepromišljenosti. U svijetu je ubijeno ili je počinilo samoubojstvo više od 15 maloljetnika zbog pri-

lo s internetom pa iz zabave ili

dodaju, velik broj prijatelja kako

duje razmjeni znanja. No, koriste

radi lakše komunikacije s drugi-

tovo svako kućanstvo ima računa-

je osobne podatke i prihvaćaju, ili

nudi zanimljive aplikacija, pogo-

korisnici su Facebooka, uglavnom

velikog napretka tehnologije, go-

jući o posljedicama otkrivaju svo-

komunikaciju,

Čak 89% ispitanika naše škole

naći osobe svih uzrasta. Zbog

mlađe članove koji ne razmišlja-

olakšava

zabrana trajati.

snici su tinejdžeri, iako se mogu

znatiželje Facebook broji sve

strane:

jetnji i svakodnevnih uvreda na 200, 330, 470...to je broj Facebook prijatelja koji korisnici naše škole u većini slučajeva imaju. Većina korisnika uljepšava svoju dob pri otvaranju svog profila radi zabrane korisnicima mlađima od 13 godina. Pitali smo učenike koliko često posjećuju Facebook:

Facebooku. U siječnju u Nizozemskoj J.W. izbodena je nakon što se preko Facebook-a posvađala s prijateljicom. U Velikoj Britaniji, P.C., 35godišnjak predstavljao se kao tinejdžer i tako navodio djevojke na susret. Jedan je dogovorio sa 17-godišnjakinjom koju je silovao i ubio.

rezultati istraživanja koje smo KRIJES

Stranica 46

U Hrvatskoj je u zadnjih godinu dana zabilježeno četiri samoubojstva zbog te društvene stranice. Statistika govori kako većina korisnika provodi prosječno i do 10 sati dnevno na Facebooku čime zanemaruju svoje školske obveze kao i obveze kod kuće. Sve se manje djece druži s prijateljima na ulici ili parku i time slabe svoj rječnik i komunikacijske sposobnosti.

Nije sve tako sivo Ako znamo kako ga koristiti, Facebook može biti jako korisna stvar. Npr. možemo se čuti s rodbinom koja živi u nekoj drugoj državi ili sa starim prijateljima s kojima smo izgubili kontakt. Sve poznate osobe kao i naši uzori imaju svoje stranice na Facebooku i tamo ih možemo pratiti i gledati njihove objave i zanimljivosti iz svakodnevnog života.

“Fejsomanija” nije groznica koja je zahvatila samo učenike naše škole, nego i učitelje. Što učitelji rade na „fejsu“, koliko imaju prijatelja i dodaju li učenike kao prijatelje, pitali smo neke od njih. JASMINA KOLETIĆ Profil imam 3 godine. Ne posjećujem ga često. Otprilike dvaput tjedno.

Objavljujem

najčešće

poveznice pjesama, ponekad i slike.

Imam

148

prijatelja…

Učenike ne dodajem kao prijatelje. DUBRAVKA VULEŠA Profil imam oko 6 godina. Posjećujem ga svaki dan, a najčešće objavljujem glazbu. Imam oko 200 prijatelja, a učenike dodajem tek kad završe osnovnu školu, tj. kada im više ne predajem.

KRIJES

Besplatno se dopisujemo sa svojim prijateljima i dijelimo svoje fotografije, igramo igrice i učlanjujemo se u grupe. Ne dopustite da ljudi iskorištavaju vaše privatne informacije, zaštitite svoj profil od nepoznatih ljudi i ne prihvaćajte osobe koje ne znate jer nikada ne znate tko

SVETLANA DORUŠIĆ Profil imam 5 godina i posjećujem ga svaki dan. Najčešće objavljujem slike. Imam preko 500 prijatelja, ali sadašnje učenike ne dodajem za prijatelje. GORAN LESJAK Profil imam oko 3 godine i posjećujem ga svaki dan. Uglavnom objavljujem sportske poveznice, slike s treninga ili natjecanja, kao i statuse vezane za sport. Imam preko 500 prijatelja, među kojima je samo pokoji bivši učenik. JULIJA PANJIČANIN Profil imam od 2005. i posjećujem ga svakodnevno. Rijetko kada što objavljujem. Imam oko 150 prijatelja i ne dodajem učenike. Za novinarsku imam drugi profil. Stranica 47

Piše: Nives Havidić, 8.a Većina nas voli čitati knjige, one su posebna vrsta umjetnosti, način izražavanja, vode nas iz stvarnosti u svijet mašte. No, da bi knjiga dospjela u naše ruke prvo treba biti tiskana. Imala sam zadovoljstvo s novinarskom skupinom naučiti kako knjige nastaju.

Naš mali izlet započeo je odlaskom u Školsku knjigu gdje je ujedno i uredništvo Modre laste. Nažalost, nismo mogli posjetiti uredništvo zbog renovacija, no zato smo imali ugodan razgovor s dječjom književnicom Željkom Horvat- Vukelja koja nam je ispričala zanimljive priče o nekim od najpoznatijih hrvatskih književnika, ali i o književnicima prije našeg vremena. Nakon našeg malog razgovora uzeli smo pauzu, a zatim nastavili izlet krenuvši u Grafički zavod Hrvatske. Tamo nas je dočekala topla dobrodošlica, a zatim je obilazak započeo. Prvo smo išli u ured gdje svaka knjiga počinje, izrada kartica. Nakon toga smo krenuli u najzanimljiviji dio obi-

KRIJES

stroj na kojem se tiskaju oglasne novine koje svakodnevno nalazimo u svojim sandučićima, brzina tih strojeva je nevjerojatna.

laska. Prvo što smo ugledali kada smo ušli u veliku prostoriju, koja je mirisala na tintu, bili su veliki, iznimno bučni strojevi na kojima se tiskaju stranice knjiga. Njih su pratili strojevi za obostrano tiskanje. Nakon sve te silne buke odahnuli smo kada smo ušli u manje bučnu prostoriju gdje je bilo jako puno radnika. Tu smo vidjeli strojeve različitih funkcija, npr. stroj za uništavanje viška, stroj za spiralni uvez... pa čak i postaja gdje ljudi slažu stranice na male hrpe kako bi kasnije nastala knjiga.

Kraj obilasku se bližio, no prije nego što smo otišli kući, istražili smo skladište Školske knjige. U skladištu je sve dobro organizirano, a radnici su iznimno simpatični, čak su nas sve provozali na viljuškaru koji se diže 15 m u vis. Nakon što smo naučili kako od ideje nastaje knjiga, došlo je vrijeme za odlazak kući, no prije nego smo otišli dobili smo male poklone od Školske knjige koji su svima izmamili smiješak na lice.

Nakon toga uslijedio je moj omiljeni dio izleta, prostorija s tzv. „vintage tiskarskim strojevima koji su upravo zbog te svoje povijesne posebnosti po mom mišljenju najzanimljiviji. Još jedan poseban stroj koji smo vidjeli bio je Stranica 48

DUNKEL

DER VALENTINSTAG

Die Welt ist

Geküsst

du machst meine Welt hell

die Lippen

auf Wolke sieben schwebe ich herrlich.

macht mich zufrieden,

LIEBE

aber ich bin verliebt

Rot

unglücklich...

die Liebe,

Lanoa Komerički, 8.b

Leona Vidaković, 8.b

hat mir den Kopf verdreht, ich schwebe auf Wolke sieben,

GLÜCKLICH

schön.

Mein Herz Wenn ich mit dir bin

Patricija Biškupić, 8.b

Ich bin verrückt nach dir Sehr.

Sara Mlinarić, 8.a

LIEBE Ich liebe dich und darum hab ich eine Bitte. Komm mit mir ins Kino, ich verspreche dir, es wird schön. Wir essen Popcorn, wir geben uns Chips,

Eva Knežević, 8.a

tue das, ich bitte dich, ich werde dir sagen, ICH LIEBE DICH.

Tilio Tomislav Baotić, 4.b

KRIJES

Stranica 49

KRIJES

Stranica 50

KRIJES

Stranica 51

Endless joy for every child And rabbits with chocolate eggs

Spring and daffodils Temple of the sun Everybody runs in their gardens

Remember to find your egg! Luka PinturiÄ&#x2021;, 5.b

KRIJES

Stranica 52

PROLJEĆE Stiže nam proljeće, dani su duži i toplo nas sunce grije i trava se zadovoljno smije. Lijepo se cvijeće budi i livade se šarene, tu su nam jaglaci žuti i visibabe bijele. I vrapčići su živnuli veselo pjevuše, nema više gladi ni hladnoće, ni tuge.

Fran Gašpert, 3.b

Proljeće je došlo i u mome kraju zeleni se sve kao u beskraju.

BUĐENJE PROLJEĆA

Vraćaju se laste, neka te ne brine što sve raste. Sve bit će poboljšano, trava bit će nova, obećajem do zadnjeg slova. Nemoj travu gaziti, na nju moraš paziti!

Andreja Kučiš, 3.b

Sunce je počelo jače sjati i zemljicu grijati. Zeleni sag prekrio je moje ravnice i polja, a svaki cvjetić mio i drag učinio je još ljepšim taj divni zeleni sag. Protkao ga nitima žute, ljubičaste i bijele boje. Jaglaci, visibabe, šafrani ponosno na suncu stoje. Sretnije su i ptičice što im više nisu promrzle nožice, pa po cijele dane cvrkutom slave proljeće. Mace milo mjauču, a psi više skaču. Ljudi su bolje volje. Stiglo nam je toplo proljeće!

Estella Fučkala, 3.b

KRIJES

Stranica 53

JA U SVEMIRU Ušla sam u Svemir nogom, rukom, a zatim i cijela. Svemir je zatvorio vrata. Gledala sam iznenađeno. Svemirski brod poletio je velikom brzinom. Putovanje je započelo. Posjetila sam Veneru, Uran, Neptun, Jupiter i Merkur. Upoznala sam petsto pedeset malih Svemiraca. Vidjela sam njihove mame i tate. Svi su bili zeleni i isti. Oh, kako mi je bilo teško gledati s visine! Radila sam maštarije i glupirala se. Sasvim sam zaboravila na svoje roditelje i svog psa. Zaspala sam u Svemirskom brodu koji me, a da nisam ni znala, vratio kući. Moje veselo i sretno putovanje bilo je najbolje. Bogatija sam za jedno neobično putovanje.

Laura Pavlinek, 3.a ČIZMICE

POTOK

Čizmice čiste

Ja sam potočić Jordan. Izbio sam iz brda. Putovao sam kroz šume, vinograde, pašnjake. Na putovanju sam sreo puno životinja i napojio ih. Sreo sam mnogo žalosnih cvjetova koje sam raspoložio svojom vodom. Nakon lijepog putovanja pomiješao sam se s velikom rijekom.

u prozor stavljam, gledam da nisu sekine iste

VISIBABA

i popis sastavljam. Na papiru želje, a u srcu veselje. Želim slatkiše, lutku da se s njome igram u svome kutku. Malo me brine neka djeca dobra nisu bila pa ih šiba u čizmi čeka dobit će ju i moja seka.

Kraj potoka rasla proljetnica mala sagnula je glavu na zelenu travu. Zazvonila je svima: “Otišla je zima!” Pozvala je sunce zlatno

Jordan Komerički, 3.a

da osuši polje blatno.

Marija Kokalović, 3.a

Mia Biškupić, 3.a

JEDAN DJEČAK On ide u prvi razred naše škole. Bucmast je i okrugla mu je glava. Ima plavozelene oči. Voli se smijati i plaziti jezik. Kosa mu je svijetlosmeđa. Najljepše mu stoje plava, zelena i bijela boja. Voli trčati po hodniku. Baš je sladak. Ima prijatelja Juru. Zajedno vole ići van i igrati se na snijegu. Oba se ne hrane u školi. Vrlo mi je simpatičan. Primijetila sam ga čim je počela školska godina.

TUROPOLJE Turopolje je moj rodni kraj, u njemu je livada i gaj, to je baš lijep kraj. Ravnica je sve i brda vide se, crkva i stara škola tamo je. To najljepši kraj za mene je.

Ana Kolovrat, 2.b

Tonka Majdak, 3.a

KRIJES

Stranica 54

KRUH

NEVIDLJIVA FRANKA

Ujutro ga mijesi Ujutro se krijesi. Rano jutro pjeva iako mu se zijeva. To pekar radi kruh za naš trbuh.

Danas u školi Franka je pomislila: “Da sam barem nevidljiva!” U tom trenutku učiteljica je rekla da se učenici pripreme za diktat. Frankina želja se ostvarila. Poput duha se šuljala razredom. Dok su drugi pisali diktat, Franka je prepravila trojke u petice. Nakon toga je ponovno postala vidljiva te sjela na svoje mjesto.

Franka Šafranić, 2.b

Djeca ga mole da prije škole ispeče pecivo slano

DA SAM NEVIDLJIVA

da gladni ne budu rano.

Da sam ja nevidljiva Bila bih manje stidljiva. U školu bih radije išla Jer za zadaću ne bi bilo ništa.

Ema Brletić, 3.a

Sve bih predmete obožavala Jer mi učiteljica zadaće ne bi davala.

NEVIDLJIVA EVA Jednoga dana zaboravila sam napisati zadaću iz matematike. Kad me učiteljica prozvala, prepala sam se. “Danas Eve nema?” - pitala je učiteljica. Pa ja sam tu! O čemu ona priča? Ostala sam sjediti i šutjela sam kako mi ne bi upisala treći minus zbog nenapisane zadaće.

Antonia Bundek, 2.b

Zvonilo je i svi su izašli na dvorište. “Jupiiii, igrat ćemo graničara!”- uzviknula sam. Ali, nitko me nije primjećivao. Bila sam sama i tužna. Pogledala sam nove tenisice, ali ih nisam vidjela. Užas! Počela sam plakati. Željela sam da me svi vide. Odjednom me nešto pogodilo. “Eva, zašto stojiš? Igramo se graničara.” - govorila je moja učiteljica. Pogledala sam u svoje noge i ponovno vidjela svoje nove tenisice. Jupi, opet sam vidljiva. Možda se sve to dogodilo zbog straha od nenapisane zadaće.

Eva Mahin, 2.b

KRIJES

Stranica 55

Ponovno smo došli našoj vjernoj publici po tko zna koji put. Više ni ne brojimo posjete. Ali uvijek im se rado vraćamo jer svaki put budemo lijepo dočekani. Uvijek nam je iznova toplo oko srca kada vidimo da smo nekome uljepšali dan. Sigurno ćemo se opet vidjeti.

Učenice 3.a su zagrijale publiku...

Kao i lutkarske predstave.

...a dva klauna nasmijala od srca.

Glazbene točke...

Igrokazi su se izmjenjivali.

...i smiješni razgovori!

KRIJES

Stranica 56

natjecanje

Piše: Matea Marinović, 7.a

tarstva socijalne politike i mladih

"Dislajkam mržnju- NE govoru mržnje na internetu" izbor knji-

2. travnja kada obilježavamo Međunarodni dan dječje knjige, rođen je jedan od najvećih dječjih književnika uz čije bajke smo odrastali, a to je Hans Christian Andersen. Taj dan se trima knjižničarkama učinio kao idealan da organiziraju književni kviz. Kako je bila u tijeku kampanja Minis-

ge se nametnuo sam po sebi. Tako su se okupile tri škole– OŠ Josipa Račića, OŠ braće Radića i OŠ Odra kako bi pokazale svoje znanje iz knjige Jasminke TihiStepanić, Imaš fejs? Moramo priznati da su sve tri škole pokazale zavidno znanje, što znači da su zbilja uživali u knjizi. No, samo jedna škola može biti pobjednik, a to su izborili učenici naše škole: Dora Pinturić, Eric Sučić, Paula Franić, Nika Cvitkušić, Gabriela Majdak i Matea Marinović. Svi su dobili diplome i prekrasne knjige za svoju knjižni-

cu. Naravno, kviz je zamišljen kao oblik druženja i poticanja čitanja, ali usprkos tomu, naši učenici su bili sretni zbog pobjede. Ovom događaju je prisustvovala i sama spisateljica te je, kako kaže, istinski uživala. Na kraju su svi snimali spot za kampanju "Dislajkam

mržnju- NE govoru mržnje na internetu.”

Piše: Nives Havidić, 8.a Baš kao i prošle godine, u Osnovnoj školi Odra organizirano je prikupljanje starog papira u svrhu očuvanja okoliša i razvijanja ekološke svijesti. Učenici naše škole su donosili stari, već iskorišteni papir koji će se kasnije reciklirati. Novac dobiven od

recikliranja će se iskoristiti za potrebe učenika u nastavi. Najviše papira među učenicima razredne nastave je sakupio 4.a, a među učenicima predmetne nastave 8.a razred. Neki su učenici bili iznimno motivirani. Tako su Josip Božić i Armin Mujkanović susjedovu prikolicu napunili starim papirom i dovezli je do škole na biciklu. Vraćali su se čak tri puta.

staroga papira i tako smo spasili mnoga stabla.

Nisu svi bili kreativni kao Armin i Josip, no svi su se odazvali i zajedno prikupili cijeli kontejner starog papira. Ponosni smo kao škola jer je sakupljeno preko 4 tone KRIJES

Stranica 57

KRIJES

Stranica 59