AKTIVNOSTI U ŠKOLI
PUTOPIS
Dani kruha
Moj put na Maldive
Znam što je, me diram, opasno je Večer matematike Božićna priredba AntroPop Kako se zaštititi od nasilja na internetu? Projekti Književni susreti Dan škole
AKTIVNOSTI IZVAN Policijska postaja Remetinec Interliber Hrvatski sabor Posjet Školskoj knjizi i Grafičkom zavodu Hrvatske Kreativni poduzetnik
UČENIČKI RADO-
NATJECANJA
IMPRESSUM ISSN 1330-7606
Lidrano Književni kviz: Poljubit ću je uskoro, možda Odranke opet pobjedile
Krijes pou čno-zabavni časopis učenika OŠ Odra Šk. god. 2014./15. Osnivač i izdavač: Osnovna škola Odr a Za izdavača: Vatr oslav Gabr ić, pr of.
INTERVJUI
Jesi li IN ove sezone?
Mario Petreković
Svjetsko rukometno prvenstvo
Novi profesori
Kolumna Paule Franić
Blic intervju: Marija Bilić
Muško-ženska prijateljstva
Mirta Vrkić, 4.b
Moram imati onaj smartphone
Znanstvenici
Šećer– ubojica slatkog lica
Adresa uredništva: OŠ Odr a, Đačka 5, 10020 Zagreb Naslovnica: u r edništvo Grafička obrada: u r edništvo Glavna urednica: Pau la Fr anić, 8.a Grafička urednica: Dor a Jer leković, 8.b Tajnica: Dor otea Pr vonožec, 8.b
Ovisnosti– alkoholizam
Fotografi: Tom islav K u n ić, 8.b i Nikolina K nok, 6.b
Pariz– grad sa stilom
Ilustratorica: Ivana B u noza, 6.b
Najljepše plaže svijeta
Lektorica za engleski jezik: Mr s. K senija Su nić
Mars, planet misterija
Uredništvo: 5.b Lu cija Pendić, Lu cija Rajković, Lucija Pischiutta, Sara Rendulić, Tilio Tomislav Baotić
Videoigrice
6.a Am alija K u čiš, Ana K nežević, Em anu el Rasonja, Luka Fran Kovačević, David Jurić, Nikola Jurkin
Konji
TERENSKA NASTANacionalni park Plitvička jezera
Trećaši u Crikvenici Posjet prvašića ZOO-u
LITERARNI RADOVI ENGLISH CORNER ENIGMATIKA
6.b Lu ka Pintu r ić, Sar a B aču r in, Mar ina Ju r kin, Tea Kos, Doroteja Noršić 7.a Dor a Pintu r ić, Ju liana Lu kač 8.a Pau la Fr anić 8.b Petr a B anek, Matea Ju r kin
Piše: Tilio Tomislav Baotić, 5.b
31.10.2014 u našoj se školi održalo policijsko predavanje o eksplozivnim napravama. Moram priznati da smo bili radoznali jer o ovoj temi nismo znali mnogo.
U Hrvatskoj još uvijek ima mjesta gdje nije razminirano i zbog toga trebamo paziti kakvim se mjestima krećemo te je potrebno poznavati znakove upozorenja za mine.
bombi il drugih eksplozivnih sredstava. Upravo takav jedan djelatnik iz Odjela za eksplozivne naprave nam je došao u školu predstaviti koje eksplozivne naprave postoji i koliku nam one opasnost predstavljaju. Od petardi do raznih bombi. Često nismo ni svjesni koliko, na oko bezopasna petarda štete može napraviti. Sve su to oružja kod kojih trebamo biti oprezni. Upravo zbog toga postoje udruge koje iz određenih prihoda izdvajaju novac za razminiranje pojedinih područja. Nažalost, Hrvatska još uvijek nije u potpuI vi možete pomoći nosti razminirana i postako da prijavite toji opasnost oružje ili eksplozivnu od mina u napravu na broj 112 ili određenim dijelovima 192. Hrvatske. Proces razminiravanja je dugotrajan, ali i izuzetno skup pa se novac još jednom našao razlogom sporosti čišćenja od mina. Vi možete pomoći tako da prijavite oružje ili eksplozivnu napravu na broj 112 ili 192.
Te mine su ostale još od Domovinskog rata. Postoje razne vrste mina, ali također i oružja pa zbog tih razloga postoji poseban odjel policije za eksplozivne naprave. Djelatnici Odjela za eksplozivne naprave su obučeni za deaktivaciju i, u najgorem slučaju, detonaciju
Krijes
Stranica 3
Jesi
li
Nova školska godina je tu, a s njom i novi modni trendovi koje svi prate. Ovisno o dobu godine i prilici za koju se spremate, ova sezona nam je donijela široku paletu krpica koje se mogu međusobno kombinirati.
Ni traper još nije izašao iz mode (mislimo da nikada ni neće), zato slobodno skokni do najbliže trgovine po novi par uskih traperica ili košulju. Savršeno pristaju uz svaku modnu kombinaciju. Majice s kapuljačom osim što su moderne, još su i udobne i tople. Dolaze u različitim bojama, a na sebi mogu imati svakakve natpise (printove). Must have!
Od obuće su najpopularnije timberlandice i air maxice. Savršeno ćete ih iskombinirati s bilo kojim stilom jer savršeno odgovaraju.
Za toplijih dana obuci jednostavne majice veselih boja i kratke hlačice. S njima nikad ne možete pogriješiti, ali ako su vam draže haljine nabaci jednu s cvjetnim uzorkom. Za šetnje možeš nabaviti torbu sa zanimljivim uzorkom. U nju možeš staviti sve što ti treba, a k tome su odličan modni dodatak Na noge nabaci starke ili vansice. One vrlo dobro upotpunjuju tvoj proljetno-ljetni look. Pišu: Ivana Bunoza, 6.b
Pišu: Sara Rendulić, 5.b Lucija Pendić, 5.b Policija je uvijek tu za nas kako bi nas obranila i zaštitila. Moramo znati što je dobro, a što loše, zato su nas naši profesori odveli u VI. policijsku postaju u Remetinec u sklopu projekta MAH (Mogu Ako Hoću).
Kroz to predavanje smo naučili kako nam droga, pušenje i alkohol štete i da uvijek na kraju nesretno završi. Naučili smo razlikovati dobro od lošega zahvaljujući dobrim policajcima.
Ondje nas je dočekao policajac Damir Samardžija koji nam je objasnio kako se moramo ponašati u policijskoj postaji. Kada smo ušli u postaju policajac Damir nam je pokazao oružje kojim napada protivnike i sredstva kojima se brane. Bilo je veoma zanimljivo, ali zanimljivostima tu nije kraj. Gospodin Damir nas je odveo u prostoriju u kojoj smo gledali kratku prezentaciju u sklopu programa MAH.
Pišu: Marina Jurkin, 6.b Nikolina Knok, 6.b Foto: Tomislav Kunić, 8.b
Učenici novinarske skupine imali su priliku, kao i svake godine posjetiti najveći sajam knjiga u Hrvatskoj, a održava se u Zagrebu na Zagrebačkom velesajmu.
Tek kada smo stigli ondje shvatili smo koliko je velik taj sajam, a oKrijes
pet neusporediv s nekim svjetskim i europskim sajmovima. Bilo je toliko knjiga s poznatim, ali i manje poznatim autorima. Knjige su bile po vrlo povoljnim cijenama. Kupili smo neke naslove za našu školsku knjižnicu.
njegovih knjiga zaustavljali i molili za fotografiju. Jako smo se zabavljali. Bili smo oduševljeni ovim događajem i rado bismo opet išli na Interliber.
Kao i uvijek, sajam su posjetila i neka poznata imena, a jedan od njih je i Miro Gavran koji je uspješno obilazio štandove s knjigama. Primijetili smo da su ga ljubitelji Stranica 5
Piše: Emanuel Rasonja,
Svjetsko rukometno prvenstvo održat će se u Kataru od 15. siječnja do 1. veljače 2015.g. u glavnom gradu Dohi. Nastupit će 24 momčadi među kojima je i Hrvatska. Doha je glavni grad i domaćin s tri dvorane te Lusail s jednom dvoranom. Hrvatska se na ždrijebu koji se održao 30. srpnja smjestila u skupinu B zajedno s reprezentacijama
Bosne i Hercegovine, Austrije, Tunisa, Makedonije i Irana. Svoj nastup na Svjetskom prven-
Stranica 6
stvu Hrvatska će otvoriti utakmicom s Austrijom 16. siječnja u Qatar Handball Association Complex dvor an i u Dohi, dok će dan kasnije na istom terenu zaigrati s Tunisom. Slijedi dan odmora, a 19. siječnja snage će odmjeriti s Iranom. Potom slijedi još jedan dan odmora da bi 21. siječnja tražila pobjedu nad Makedonijom. 22. siječanj rezerviran je za odmor, a 23. siječanj je, pak, rezerviran za dvoboj s Bosnom i Hercegovinom. Trener Slavko Goluža napravio je popis igrača koji putuju u Katar: Mirko Alilović, Filip Ivić, Manuel Štrlek, Ivan Ninčević, Ivan Čupić, Zlatko Horvat, Igor Vori, Željko Musa, Ilija Brozović, Marko Kopljar, Luka Stepančić, Damir Bičanić, Ivan Slišković, Jakov Gojun, Igor Karačić, Domagoj
Duvnjak. Svi očekuju prolazak skupine i plasman dalje u osminu i četvrtinu finala, a onda, naravno, prolazak i u polufinalu te da u finalu uzmu još jednu svjetsku zlatnu medalju. U odličnoj su formi i zbog toga se nadamo da nas Kauboji neće ra-
Katar (Qatar) je malena država na Arapskom poluotoku u JZ Aziji. Službeni jezik je arapski, a glavni grad Doha. Državljani Katara su Arapi islamske vjeroispovijesti, a među doseljenicima ima mnogo kršćana i hindusa. Broj stanovnika im vrtoglavo raste iz godine u godinu, a trenutno broje preko 2 mil. stanovnika. Razlog tomu je iznimno visok životni standard zahvaljujući nafti i zemnog plinu koji čine većinu izvoza. Katar je danas jedna od najbogatijih država svijeta. Osim nafte, koja u budućnosti neće biti glavni izvor prihoda, ulaže se u razvijanje modernih visokih tehnologija i društvo utemeljeno na znanju.
Krijes
Piše: Matea Jurkin,
Foto: Tomislav Kunić, trg pred zgradu Hrvatskoga sabora. Uputili smo se u zgradu Sabora i na samom ulazu su nas pregledali. Dočekala nas se gospođa Jasminka iz glavnog ureda koja nas je provela kroz Sabor i pobliže nas upoznala s poviješću i načinu funkcionira-
Jednog sunčanog listopada otišli smo na jedno mjesto koje smo gledali samo na televiziji, a i tada bismo samo prebacili program– otišli smo u Hrvatski sabor. Uživo je sve izgledalo drugačije. Tako smo se uputili na Markov trg u pratnji naših profesorica. Od Glavnog kolodvora smo odlučili pješačiti i tako uživati u prekrasnom prizoru jesenskog Zrinjevca. Prošetali smo Trgom bana Josipa Jelačića i Radićevom ulicom. Ispred Kamenitih vrata zastali smo pred kipom sv.Jurja koji se nalazi i na grbu naše škole. Kratko smo pozdravili Doru Krupićevu, prošli uz najstariju zagrebačku ljekarnu „K crnom orlu“ u Kamenitoj ulici te stigli na Markov
Krijes
vića, A. Starčevića, J. Jelačića, J. J. Strossmayera, I. Mažuranića i J. Šokčevića. Prolazeći hodnicima Sabora, neki od nas, uspjeli su se fotografirati s nezavisnom zastupnicom Mirelom Holy. Na kraju našega obilaska slijedio je najzanimljiviji dio – posjet galeriji za posjetitelje u Sabornici. Vidjeli smo raspored sjedenja zastupnika i članova Vlade kada sudjeluju na sjednici, saznali smo ponešto o uređenju Sabornice te imali priliku
nja Hrvatskog Sabora. Sabor je u Zagrebu zasjedao još od 13. stoljeća, no do kraja 18. stoljeća nije bilo posebno namijenjene zgrade za održavanje sjednica. Godine 1731. godine kupljena je kuća na Markovom trgu koja se nalazila na mjestu današnje saborske zgrade. Zgrada Sabora sadrži mješavinu stilova gradnje: klasicizma, neorenesanse i secesije i danas je spomenik kulture. Glavno stubište vodi posjetitelje do predvorja Sabornice u kojem se nalaze se biste ljudi koji su se kao saborski zastupnici zalagali za neovisnost i samostalnost hrvatske države: S. Radića, I. K. Sakcinskoga, J. Draško-
postavljati pitanja. Svoju šetnju završili smo u Ćirilometodskoj ulici. Iza nas ostala je
Stranica 7
ostati još malo i zabavljati se. Matematika definitivno nije bauk!!!
Piše: Petra Banek, 8.b Foto: Nikolina Knok, 6.b
Večer matematike je događaj koji se odvija svake godine u isto vrijeme na sreću svih ljubitelja matematike. Posebno je zanimljivo
Bilo je raznih zadataka i igara brojevima. Razredi su bili smješteni po bojama, a svaki je imao svoj stol, boju i zadatke koje su radili na satu.
našim roditeljima jer se prisjećaju svojih školskih dana i “muke” oko matematike. Ovo je bila prekrasna prilika da i mi i roditelji uvide da matematika može biti prava igra. Mnogi učenici su se odazvali ovom događaju, kao i roditelji.
Svi smo se lijepo provodili, a kada je sve bilo gotovo neki su htjeli
Jedna od naših omiljenih profesorica je Marija Bilić. Uvijek nasmijana i dobre volje, a nadasve zanimljiva pa smo odlučile napraviti kratki intervju s njom. Znamo svi da predaje geografiju, a što voli više, a što manje pročitajte u ovim kratkim odgovorima. PAS ILI MAČKA?
VODA ILI SOK?
SUNCE ILI KIŠA?
TENISICE ILI ŠTIKLE?
Mačka.
Voda.
Sunce.
Tenisice.
STAN ILI KUĆA?
MOBITEL ILI TABLET?
DAN ILI NOĆ?
TRAPERICE ILI TAJICE?
Dan.
Traperice.
SUPERMAN ILI BATMAN?
OSNOVNA ILI SREDNJA ŠKOLA?
Batman.
Osnovna škola.
FACEBOOK ILI TWITTER?
DOPISIVANJE ILI RAZGOVOR? Krijes
Kuća. SELO ILI GRAD? Selo. VOĆE ILI POVRĆE? Voće. Stranica 8
Mobitel. LAPTOP ILI RAČUNALO? Računalo.
dan, ali netko se mora žrtvovati. Zapravo meni to nije problem, kad znam da će iz te žrtve proizaći nešto dobro što će koristiti ostaloj djeci- nova škola.
RADO BIH JEDNU KAJZERICU! Prosinac je već došao! Ponosno mogu reći da sam učenica OŠ Odre, ali ne više u Odri nego u Kajzerici. Znam, čudno to zvuči, no tako je to kad škola dođe malo na dužu kavu drugoj školi. Šalim se, naravno, moja draga škola u Odri će postati ubrzo nova škola. Srušit će se stara, ali će zato nastati nova i ljepša, stoga smo sada privremeno u drugoj školi. Mislim da je malo reći da je škola u kojoj smo sad VRHUNSKA. Pruža nam odlične uvjete koje nismo nikada doživjeli u našoj školi u kojoj smo bili. Neki se žale što imamo premaleni prostor, no meni to ne smeta. Prvi dan kad sam zakoračila s razredom u učionicu, reakcija svih je bila poput onog smajlića s otvorenim ustima.
S jedne strane, drago mi je da smo prešli malo na 'život u grad', jer sam ja tamo i odrasla. Istina da je u Odri stvarno prekrasno, no nedostajao mi je gradski način života i drago mi je da sam ga bar donekle ponovno osjetila jer me sljedeće godine već čeka srednja škola. Mislim da ne moram posebno naglašavati da se 30 % cura pozaljubljivalo u naše susjede Kajzeričane i gimnazijalce. Nekako bih se mogla izraziti da mi je cool ova selidba jer školu osjećam pod manjim stresom. Ne znam zašto, moguće da su me škola svojim uvjetima očarala pa da sam zainteresiranija i opuštenija ili jednostavno promjena kao promjena, ali s dobrim učinkom. Savršeno mi se poklopilo i to da u popodnevnoj smjeni iz škole idem odmah na trening na Velesajam. Do dvorane mi treba ravno 7 minuta i, hvala Bogu, ne moram više iz Odre, po mraku, na -10 stupnjeva, u sedam navečer ići busom na trening. Još jedna kvačica. U prosjeku provedem 11 sati izvan kuće i navečer jedva da imam snage dovući se doma jer se osjećam poput dizanog tijesta koje se razvlači nakon cijelog dana, ali znam da je to moj 'križ' s kojim se moram nositi. Kada bih morala izreći svoj dojam, bio bi pozitivan u svakom slučaju. Slažem se da je atmosfera u busu poput cirkusa, no zato postoje slušalice, svatko se može strpiti 20 minuta. Drago mi je da ću imati ovu zadnju godinu nezaboravnu baš zato jer smo na drukčijem mjestu. Mislim da nije selidba nikako loš događaj, nego baš naprotiv- dobar jer će nastati nova i bolja škola za malene. Školu sada nekako drukčije i manje napetom osjećam, ali i ja se osjećam in kao gradska cura. Dobar je osjećaj kad te neko pita gdje ideš u školu, a ti ponosno, kao iz topa odgovoriš 'u KAJZERICU'. :-)
Naravno da se većina djevojaka prvo bacila na ogledalo i opalila prvi selfie, a zatim smo svi razgledali učionicu i svoja radna mjesta. S mojim partnerom Miguelom već sam rezervirala ormarić 114 koji će me pratiti do kraja ove školske godine, tj. do kraja mog osnovnoškolskog obrazovanja. Ah, kako slatko. Više manje, to su bili ti ključni dojmovi za prvi dan dolaska. Meni se iskreno ta cijela selidba u početku činila malo nespretna i čudna, ali kako vrijeme prolazi sve postaje već jasnije i dolazi na svoje mjesto. Puno ljudi nije podržavalo i ne podržava tu selidbu, no to je jedini način da se konačno otpetlja bar jedan čvor ove cijele priče o izgradnji. I ja sam svjesna da je zaista teško organizirati selidbu jer sam osjetila to. Idem u 8. razred i treniram svaki Krijes
Stranica 9
Pišu: Dora Jerleković, 8.b Dorotea Prvonožec,
U listopadu su naši osmaši posjetili Vukovar u sklopu terenske nastave. Bilo je vrlo lijepo i svi smo se zabavljali, ali s druge strane, bilo je vrlo tužnih i potresnih trenutaka. Putovali smo autobusom i usput posjetili mnoga mjesta. Naše prvo odredište je bila vukovarska bolnica u kojoj se sve činilo tako stvarnim. Voditeljica vukovarske bolnice je Nevenka Soldo. Tamo smo se osjećali kao da smo ušli u vrijeme Domovinskog rata. Dok smo hodali hodnicima bolnice vidjeli smo lutke postavljene na krevetima kao stvarni ranjenici u 90-ima.
U podrumu, gdje su se ranjenici i medicinsko osoblje skrivali od neprijatelja, čuli smo izvještaje Siniše Glavaševića koji je izvještavao ljude u to vrijeme o svemu što se događalo diljem Hrvatske. U bolnici smo osjetili nostalgiju, pritisak oko srca jer smo bili ponosni na sve branitelje koji su poginuli za nas. Bez njih, danas ne bi bilo Vukovara, a ni Hrvatske. Najpoznatije osobe Domovinskog rata su bili tadašnji predsjednik Franjo Tuđman, Blago Zadro– najistaknutiji branitelj koji je uspio zaustaviti najviše tenkova, te Siniša Glavašević, novinar koji je preko radija izvještavao ljude o stanju i Stranica 10
koji je napisao knjigu “Priče iz Vukovara”. U njima je pisao što se tih godina događalo u Vukovaru. Na Memorijalnom groblju smo vidjeli mnoge grobove ljudi zaslužnih za današnju Hrvatsku. Također, vidjeli smo grobove četvorice braće branitelja poredanih jedan do drugoga. Jako je tužno što
Zatim smo otišli na Ovčaru. Ovčara je bila obična farma sve do 1991. godine, do pada Vukovara kada se pretvara u srpski logor. U noći s 21. na 22. studeni 1991. godine ubijeno je preko 250 civila i vojnika, većinom Hrvata, nekoliko Srba, branitelja grada, više Bošnjaka, Mađara, čak i francuski dragovo-
su mnoge obitelji ostale bez članova, a mnoga tijela još uvijek nisu pronađena. Važan simbol Vukovara je Vodotoranj. Za vrijeme rata neprijatelji su stalno pokušavali skinuti hrvatsku zastavu, no naši branitelji su je uvijek iznova dizali. Danas na nje-
ljac. Među njima je bio i Siniša Glavašević. Većinom su to bili pacijenti vukovarske bolnice kada su razulareni pripadnici JNA upali u bolnicu i prevezli ranjenike u logor, a zatim ih pogubili u divljini. To je najveći pojedinačni pokolj Domovinskog rata. Imena ubijenih uključuju jednu ženu, jednog 77-godišnjeg muškarca te jedan 16godišnji dječak. 23 žrtve bile su starije od 49 godina. Svi koji su te strahote doživjeli i živjeli u to vrijeme nose traume sa sobom i koliko god se trudili zaboraviti, ne mogu jer je to prevelika bol koju su nam nanijeli pripadnici srpskih paravojnih postrojbi.
mu možemo vidjeti rupe od granata jer njega nisu htjeli obnoviti. Ostao je simbol Vukovara. Vukovar se nalazi na istoku zemlje, u Vukovarsko– srijemskoj županiji i on nije običan grad, on je GRAD Krijes
Video igrice već su godinama sveprisutne, ne samo među djecom, nego i među dobrim dijelom odrasle populacije. Stručnjaci se često lome oko pitanja jesu li one štetne ili pak mogu biti i korisne. U ovom članku pokušat ćemo odgovoriti na neka od tih nedoumica. Predstavit ću vam svoje najdraže videoigrice, a onda ćemo vidjeti što kaže struka. Igra gdje dva tima igraju jedan protiv drugoga (biljke i zombiji). Možete kupovati razne vrste (chomper, kaktus, sunflower, peashooter, digger zombie, football zombie, engineer i all-star). Možete i kupovati neke paketiće pa možete ukrašavati svoju biljku ili zombija.
Piše: Luka Fran Kovačević, 6.a
Igra gdje možete graditi što god želite (kuću, brod, zgradu, vrt, boriti se protiv zombija). Možete igrati i s ostalim igračima (na multiplayeru na serverima: Mineplex, Mineverse, Guildcraft, Cro craft) i s njima možete igrati neke mini igre (Sky blok, Hunger games, Sky wars). Mozete i skidati neke mape s interneta i možete izabrati vrstu mapa, npr: parkur maps, adventure maps, puzzle maps, survivel maps, creation i game maps (ako ne znate skinuti mape pogledajte klip na YouTube-u; Kako skinuti i ubaciti mapu u Minecraft, u tom klipu vam je sve lijepo objašnjeno.
Krijes
U ovoj akcijskoj igri vi možete upravljati sa svojim čovjekom i raditi s njim što god želite: možete se voziti gradom, provaljivati u banke, gledati televiziju, voditi psa u šetnju…). Radnja se odvija u izmišljenom gradu Los Santonu i Blaine Countyu. Da završi nivo igrač mora preć određeni broj misija.
FIFA je n ogom etn a igr a gdje m o žete k upovati igr ače i s n jima igrati utakmicu. Možete igrati: team of the week, season, online season, toutnament i quick match. Igrače možete kupiti u packovima ili na transferima, a možete ih i prodati. Također se možete i ulogirati preko Facebooka da vidite kakav tim ima vaš prijatelj.
Stranica 11
Prije deset godina švedski istraživač Torkel Klingberg došao je do spektakularnog otkrića. Okupio je grupu djece te im dao kompjuterske igrice dizajnirane za jačanje memorije, nakon samo nekoliko tjedana, djeca su pokazala poboljšanje memorije i općih intelektualnih sposobnosti. Ovaj koncept je samog Klingberga smjestio u red onih koji pomažu odabrati pobjednika Nobelove nagrade u psihologiji i medicini. Novije studije dokazuju da dobrobit igranja igrica ima puno više pozitivnih, dalekosežnih posljedica nego negativnih. Naravno, ova aktivnost zahtjeva roditeljsku kontrolu, ali postoje razlozi zašto bi vaše dijete trebalo pustiti da nekoliko sati tjedno gradi gradove i pobjeđuje vanzemaljce.
Zbog čega je dobro igrati video igrice? 1. Igrice nas uče rješavanju problema te potiču djecu na razmišljanje. Po sto ji pun o video igara koje su dizajnirane specijalno za razvoj djetetova mozga, ali čak i one jednostavnije uče djecu kako logički rješavati probleStranica 12
me. 2. Igrajući igrice stvaraju se jake društvene veze koje potiču socijalnu interakciju. Pomažu pri procesu socijalizacije djeteta. Igrica društvene tematike je oko 65 posto. 3. Video igre su jak poticaj, većina ih je dizajnirana da nagrađuju i hvale nakon pobjede, što jača samopouzdanje. Različite vještine, razine i rizik od gubitka/nagrade uče djecu da se ne boje neuspjeha i da uvijek mogu krenuti iz početka. 4. Video igre uče strateškom razmišljanju. Djeca vježbaju objektivno razmišljati o igri, sebi i vlastitoj izvedbi. Većina strateških igara nude razne mogućnosti za dolazak do cilja. Igrači također primaju automatsku reakciju na odluke, zbog čega brzo nauče sve o svojim slabostima i vrlinama. 5. Video igre uče timskom radu. Većina je današnjih igrica dizajnirana za igru
u paru ili timu. Bilo da se bore protiv napada vanzemaljaca ili slažu puzzle, video igrice nude djeci bogatstvo prilika da konstruktivno djeluju kao tim. 6. Video igrice poboljšavaju koordinaciju oka i ruke. Dokazano je da video igre poboljšavaju koordinaciju kod ljudi koji boluju od Parkinsonove bolesti, ili su preživjeli moždani udar. Postoje i studije koje dokazuju da kirurzi koji redovito igraju video igrice manje griješe za vrijeme operacije od onih koji to ne čine. 7. Igranje igrica zbližava obitelj. Ako
ih već ne možete pobijediti, pridružite im se! Igrice nisu samo za djecu. Zamolite ih da vas nauče pravila i pridružite im se. Baš kao što vam treneri pomažu napumpati mišiće, tako video igrice po-
Krijes
Piše: Tilio Tomislav Baotić,
Istraživanja na Marsu traju već desetljećima i još uvijek nismo dobili odgovor na pitanje IMA LI ŽIVOTA NA MARSU. Planet Mars dostupniji nam je nego bilo koji drugi od planeta u Sunčevom sustavu. Temperature na površni sličnije su onima na Zemlji, daleko više nego što je to slučaj s drugim
li gustu atmosferu. Međutim, Marsova gravitacija iznosi 38% Zemljine gravitacije, a preslaba je da zadrži atmosferske plinove što je uzrokovalo hlađenje planeta. Plinovi su dijelom isparili, a dijelom sledili na polovima. Unatoč tomu, Mars prilično sliči Zemlji jer se kao i ona vrti oko vlastite osi za što joj
Već više od dvije godine na površini Marsa radi NASA-ino vozilo na šest kotača "Curiosity" čija je masa oko 900 kg. Njegov glavni cilj jest istražiti jesu li nekada na Marsu postojali uvjeti za razvoj najjednostavnijeg oblika života.
planetima. Mars nije crven kao što se misli, nego je više smećkast i ima boju hrđe kao što je to prikazao Viking 1, satelit koji je promatrao Mars. Zrak na Marsu koraljne je boje, a sastoji se od čak 95% ugljikovog dioksida što onemogućuje disanje. Na površini Marsa atmosferski tlak je premalen (oko 7 milibara) da bi
voda mogla postojati u tekućem stanju. Aktivni su vulkani izbacivali plinove koji su se držali površine i tvoriStranica 13
niti da ne postoje jer još uvijek nema čvrstih dokaza o tome.
treba 24 sata i 27 minuta. Najviša točka na Marsu je vulkan Olympus Mons koji je tri puta viši od Mount Everesta. U ljeto 1877. Godine Giovanni Schiaparelli opazio je kanale na Marsu, što je za to vrijeme bilo golemo otkriće. Mislilo se da su tamo inteligentna bića. Ali, na Marsu ipak ne postoje kanali pa tako ni bića, iz ove ili neke druge dimenzije. Što se tiče mikroorganizama, ne možemo tvrditi niti da postoje
Upravo je to vozilo otkrilo neobjašnjiv rast koncentracije metana u atmosferi, za što znanstvenici nemaju odgovor. Još uvijek nisu sigurni što uzrokuje ove iznenadne poraste, ali moguće je da do njih dolazi zbog vrlo sitnih bakterijskih organizama. Naime, na Zemlji, čak 95% metana proizvode mikrobi.
Krijes
Pišu: Lucija Pendić i Sara Rendulić, 5.b Dora Pinturić i Juliana Lukač,
Gotovo da je postalo pravilo da nam svake školske godine dođe netko novi od profesora, bilo na zamjenu, bilo za stalno. Nakon što smo otpratili legendarnog Mladena Kokotovića u, više nego zasluženu mirovinu, pozdravljamo našeg novoga profesora tjelesne i zdravstvene kulture, Krešimira Tomaška. Petra Rašperger n as je sam o privrem en o napustila, a dok se ne vrati, opismenjuje nas nova profesorica hrvatskog jezika i književnosti, Slavica Rac. Goran Lesjak nam je postao ravnatelj u drugoj školi pa nam je tako došla Emica Pandurić. Svi su već stekli simpatije, i kolega i učenika, a oni koji možda još oklijevaju u to-
Emica Pandurić: V r lo r an o sam se odlučila postati profesoricom. Negdje sredinom srednje škole sam radila seminarski rad, iz biologije naravno, i dok sam ga prezentirala svojim prijateljima u razredu shvatila sam da to želim raditi u životu i to baš iz tog predmeta. Iako mi ni kemija nije bila ništa manje draga. 3.Jeste li zadovoljni radom u našoj školi? Prof. Slavica
1.Koliko dugo radite kao profesor/ica? Slavica Rac: Radim već nekoliko godina po različitim osnovnim školama. Krešimir Tomaško: K ao pr ofesor TZK-a u osnovnoj školi radim prvu godinu, a u kondicijskoj pripremi mladih sportaša radim petnaestak godina. Emica Pandurić: U osnovnoj i
srednjoj školi radim godina.
gotovo devet
2.Kada ste se odlučili postati profesorom/icom? Slavica Rac: Tijekom osnovne i srednje škole uvijek sam pomagala prijateljima u svladavanju gradiva. Ta želja za pomaganjem i osjećaj zadovoljstva kad uspiješ i nekog nečem podučiš presudili su u izboru zanimanja. Krešimir Tomaško: Davn o, u osnovnoj školi točnije u 8. razredu sam na to pomislio i eto, moje su se želje i ostvarile.
Krijes
Slavica Rac: Jesam , n e m ogu se požaliti, dragi ste mi svi, a profesorska ekipa je fenomenalna. Krešimir Tomaško: Jako sam zadovoljan radom u Osnovnoj školi Odra, odlično surađujem sa kolegicama i kolegama, a rad s djecom me jako veseli. Nadam se da je veselje obostrano. Emica Pandurić: U o sn ovn oj školi Odra sam tek započela s radom. Prvi dojmovi su vrlo pozitivni. Vrlo sam zadovoljna jer su učenici zainteresirani za prirodu i biologiju. 4.Kad ne biste bili profesor, što biste bili? Slavica Rac: Veter in ar k a ili psihijatrica (psihoterapeutkinja). Krešimir Tomaško: Teško pitanje, vjerojatno profesionalni trener ili sportaš. Emica Pandurić: Ne zn am što bih bila jer sam oduvijek htjela postati profesoricom i to sam i ostvarila. Da je bilo drukčije sigurno ne bih bila ispunjena svojim radom.
5.Kako Prof. Krešimir Tomase nosite s nestašlucima učenika? Slavica Rac: Već su shvatili da je vrijeme za igru odmor, nikako sat. Ako se nekome zalomi, ljutiti pogled i upozorenje riješe problem. Krešimir Tomaško: Nestašluci djece su sastavni dio odrastanja, razvoja njihove osobnosti i karaktera. Uvijek pokušavam zadržati nestašluke u odgojnim okvirima i ukazati djeci na pogreške, da mogu sami izvući pouku i formirati svoj stav. Emica Pandurić: R ad s djecom je uvijek zanimljiv i interesantan, svaki dan je nešto novo. Njihovi nestašluci su izazov za što boljim obavljanjem svog posla. 6.Koji vam je bio omiljeni predmet u osnovnoj školi? Slavica Rac: Bili su to engleski i likovni. Krešimir Tomaško: Nar avn o , TZK je bio i ostao broj jedan, od drugih predmeta volio sam hrvatski jezik i povijest. Emica Pandurić: U osn ovn oj školi svi predmeti su bili podjednako zanimljivi, iako se zanimanje za prirodne predmete već i tu naziralo.
Stranica 14
Foto: Tomislav Kunić, 8.b
dvojiti omiljenog izvođača. Slušam većinom stranu estradu, r n b i hip hop.
7.Što vas veseli? Slavica Rac:Veseli m e kad pu no učite i puno znate :-)
Krešimir Tomaško: B on o Vo x iz grupe U2.
Ujutro me razveseli kava, a uvijek me razvesele životinje i dobra knjiga.
Emica Pandurić: Volim poslušati sve vrste glazbe od tamburica preko klapa pa sve do starog neizostavnog rocka. Najdraža pjesma mi je od C. Pharella- Happy :-)
Krešimir Tomaško: V eseli m e kad djeca nakon vježbanja budu sretna i zadovoljna, kada pokazuju želju za učenjem novog i pomiču svoju osobne granice. Emica Pandurić: V eseli m e uspjeh mojih učenika nakon uloženog truda i rada. 8.Što vas razljuti? Slavica Rac: Razljuti m e n eposluh, ponekad i neznanje, a najviše neiskrenost. Krešimir Tomaško: R azljuti me kada djeca na satu nisu poslušna i kada pasivno sudjeluju u nastavi. Emica Pandurić: Nepr avda. 9.Volite li više zimu ili ljeto? Slavica Rac: Zim u, kad je sve bijelo, prekriveno snijegom. Prekrasna su mi zimska jutra ispunjena maglom, što većina ljudi ne može smisliti. Krešimir Tomaško: V olim više ljeto ako se moram odlučiti, no i zima ima svojih čari. Emica Pandurić: Uvijek se trudim uživati u svakom godišnjem dobu, ali nekako je sunce i njegova toplina nezamjenjiva. 10.Volite li ići na more? Slavica Rac: Volim m o r e, tipična riba koja obožava vodu. Krešimir Tomaško: Da, o božavam more, puno plivam i ronim.
14.Koji vam je omiljeni film?
Prof. Emica Pan-
Emica Pandurić: M or e je izvor energije za mene, zaista me veseli i nekako isčekujem to ljeto zbog odlaska na more. Veselim se mirisu bora i čistoga zraka i prekrasnom čistom moru i ove godine. 11.Imate li kućnog ljubica? Slavica Rac: Im am , m ačka Galilea. Krešimir Tomaško: Da, zlatn u ribicu, a planira i jednog malog psića. Emica Pandurić: K ućn i lju bimci su sastavni dio moje obitelji. Mačka neizostavni dio svakog putovanja i akvarij s ribicama koje rado promatram. 12.Svirate li neki instrument? Slavica Rac: Ne svir am , glazbeno sam nenadarena. Krešimir Tomaško: Nažalo st ne, no nikad nije kasno. Emica Pandurić: Ne svir am i nisam nešto nadarena za glazbu i note, ali ih zato rado poslušam. 13.Koji vam je omiljeni pjevač ili pjevačica? Slavica Rac: Teško m i je iz-
Krijes
Slavica Rac: Ne bih m o gla izdvojiti jedan. Volim psihološke trilere i horore. Krešimir Tomaško: Gladijator (redatelj Ridley Scott). Emica Pandurić: Nem am jedan omiljeni, imam ih nekoliko; neizostavni Harry Potter, Gospodar prstenova, Sumrak saga, Kontakt. 15.Imate li omiljeno jelo? Slavica Rac: Juh u od r ajčice, a od konkretnih stvari lazanje s četiri vrste sira. Krešimir Tomaško: Im am , miješano meso na tisuću načina. Emica Pandurić: V olim sve naše domaće specijalitete, no najviše volim meksičku kuhinju. 16. Volite li sport, bavite li se kojim sportom? Slavica Rac: Volim spo r t, obavezno pratim nogomet i rukomet. U osnovnoškolskim danima intezivno sam se bavila odbojkom, sad se, nažalost, ne bavim, zbog nedostatka vremena, ni sa čim. Krešimir Tomaško: Obožavam sport, rekreativno igram košarku i squash, idem naravno i u teretanu. 15
Božićna priredba koja se održala se u vatrogasnom domu Hrašće dočarala je pravi Božićni ugođaj. Svi smo proživjeli jedno stresno razdoblje preseljenja u drugu školu pa okupljanje za Božić u našem kraju dao je poseban ugođaj. Vatrogasni dom bio je lijepo uređen ukrasima koje su izradili učenici i profesori naše škole.
su uvježbavali svoje nastupe i pokazali svoja umijeća i svakako nas nisu razočarali. Priredba je započela pjevanjem himne, a nakon toga ravnatelj je održao svoj govor.
Zbor je napravio velik posao koji je upotpunio cijelu priredbu raznim božićnim pjesmama.
Najsmješniji bili su učenici prvih i drugih razreda svojom glumom i recitacijama. Sve su nas od srca nasmijali.
Time je završila ovogodišnja priredba. Dosade nije bilo ni u jednom trenutku i svi gledatelji su se sjajno zabavili i sigurno neće zaboraviti ovogodišnju božićnu prired-
Kreativni izvođači oduševili su publiku svojim nastupima. Održale su se mnoge recitacije, dramske izvedbe, plesne koreografije te izvedba zbora. Svi kreativci naporno
Nakon njih nastupile su plesne izvede naših talentiranih učenica. Iz svakog njihovog pokreta vidjelo se da su naporno vježbale.
bu. Pišu: Doroteja Noršić i Tea Kos, 6.b Krijes
Stranica 16
Piše: Luka Pinturić, 6.b Jednog hladnog listopadnog dana učenici petih i šestih razreda uputili su se na izlet u NP Plitvička jezera u sklopu terenske nastave. Već prije puta bili smo uzbuđeni jer smo znali da ćemo vidjeti nešto senzacionalno, naročito ujesen kada je razina vode na jezerima znatno viša nego u bilo koje drugo
doba godine.
Foto: Nikolina
za brod), odmorili se oko sat vremena i krenuli na vožnju brodom preko jezera Kozjak. Bila je to prekrasna vožnja.
Plitjezeproglasu nacionalnim parkom
vička ra šena
8. travnja
1949. godine. To je najveći, najstariji i najposjećeniji hrvatski nacionalni park.
boje. Ukupna površina je 29 685 hektara, od čega jezera čine
200
ha, šume 13 320 ha, a ostalo su travnjaci i ostale površine. Prosječna nadmorska visina je 600 m. Najniža točka je 367 m na Koranskom mostu, a najviša 1279 m na Seliškom vrhu.
Na putu smo uočili mnogo turista iz Tajlanda. Ne znam zašto, ali mnogi su se poželjeli fotografirati s njima.
Na Plitvice su krenuli ranim jutrom. U autobusu smo vrijeme kratili igrajući UNO. Kad smo došli na Plitvice krenuli smo gornjim stazama do prvog velikog odmorišta (kod stajališta
Stranica 17
Predstavlja šumovit planinski kraj u kojem je nanizano 16 manjih i većih jezera kristalne modrozelene
Krijes
Pišu: Lucija Rajković i Lucija Pischiut-
Spiaggia dei Conigli, Italija U Italiji se nalazi plaža imena Spiaggia dei conigli,u prijevodu „plaža zečeva“. Nalazi se na obali Sicilije. S plaže se vidi manji otok, do kojeg je moguće otplivati. U Italiji ima i mnogo drugih lijepih plaža, a među poznatijima je i La Pelosa.
Kahanamoku, Havaji
Rhossili Bay, Engleska
Na Havajima ima mnogo lijepih plaža. Jedna od njih je Kahanamoku. Veliki greben od par stotina metara od obale štiti plažu od velikih valova i umiruje more. Plaža Kahanamoku je dobila ime po havajskom osvajaču olimpijske medalje. Kahanamoku se nalazi u mjestu Oahu.
U Engleskoj ima podosta lijepih plaža, a među ljepšima je Rhossili Bay i Porthminster. Plaža Rhossili Bay nalazi se u mjestu Wales. Ova plaža lijepa je i zimi jer su iza nje planine, iako je ljepša ljeti. Nažalost, do plaže je teško doći, a silaženje
Krijes
Stranica 18
Las Terrenas, Dominikanska Republika Nalazi se u Dominikanskoj Republici. Prostire se na 225 kvadratnih kilometara. Turisti koji tamo dolaze vole hotele,restorane i trgovine. U okolici plaže su prirodne ljepote.
Punta Cana, Dominikanska Republika
Rincon Beach, Portoriko
Također se nalazi u Dominikanskoj Republici. Poznat je po najviše hotelskih kompleksa na svijetu- 28 000 hotelskih soba. Stanovništvo iznosi gotovo 100 000 stanovnika.
Nalazi se u Portoriku. Pogodno je mjesto za surfanje. Rincon je podijeljen na tri dijela: Cove, Rivermounth i Indicator. Ljudi iz cijelog svijeta dolaze tamo zbog velikih valova i ljepote plaže.
Krijes
Stranica 19
Pišu: Dora Jerleković i Dorotea Prvonožec, 8.b
Posebne uvodne riječi za ovog osebujnog mladića nisu potrebne. Stekao je simpatije mnogih svojim osebujnim stilom i nastupima. U moru obveza, našao je malo vremena za čitatelje Krijesa i na svoj način odgovorio na radoznala pitanja naših noviKako biste opisali svoje djetinjstvo? Zaigrano, hiperaktivno, nezaboravno i nezamjenjivo. Puno žive igre, mašte i sanjarenja uz sport i glazbu. Nevjerojatan osjećaj slobode. Kako se zvala Vaša prva cura, opišite svoj prvi poljubac? Baš prva prava cura zvala se Nina. Ustvari bila je malo starija pa smo brat, susjed i ja igrali fantoma s njom na njenom balkonu, gdje je bio cilj, barem nama, poljubiti Ninu. Npr.: „Što da radi ovaj fantom?“ „Neka ljubi Ninu.“ Može, evo me. Sjećam se da sam poljupcu pristupio na nivou svojih godina10-11, dok je Nina bila već u pubertetu. Tada sam prvi put, koliko se sjećam,osjetio „pravi poljubac“. Kasnije se to unapređivalo i radilo na tome, osobito s prvom ozbiljnijom curom, Dijanom s kojom se i dan danas čujem i vidim pa se rado prisjetimo ljubakanja. Koja pjesma može opisati Vaš život? Moj Galebe. U kojim ste zemljama bili? Većinom u stranim. Da možete, koje biste zemlje sad posjetili? Kambodžu,Albaniju,Rumunjsku i Bugarsku, a i Sloveniju bih vrlo rado volio vidjeti barem jednom u životu pa da umrem mlad i sretan. Da osvojite veliku svotu novaca, što biste kupili? Starački dom za djecu i odrasle s divnim osobljem. Najneugodnije iskustvo? Usr'o sam se od smijeha. Kako ste došli do svijeta slave? Krijes
Išao sam samo naprijed i čuo sam veliku buku. Koračao sam, koračao, kad najednom, neka vrata velika na tom putu se pojaviše niotkuda. Pokucam jednom, ništa. Pokucam dvaput, ništa. Hoću pokucati treći put, kad netko hitro otvori vrata i obasja me šarena svjetlost pa začujem glas. „Dvaput je dvaput. Ulazi, ti maleni patuljče.“ Bila je to Snjeguljica. Uloga koju niste uspjeli dobiti
ljivije možda. Što mislite o današnjoj mladeži? Čudim se da uz toliko moderne tehnologije i toliku dostupnost informacija putem društvenih mreža, youtubea i dat sort of tings, gdje imaš odabir glazbe kakav god poželiš,većina odabere neki turbo folk. E, to još nisam shvatio, a volio bih pa ako mi netko može objasniti zašto je to tako s većinom današnje mladeži. Bio bih vrlo sretan i mogao bih odgovoriti do kraja na ovo vaše mladenačko pitanje. Inače, moji su dobro. A vi, kako te? Najsretniji broj? 37.456 783 852 ...može u eurima, a i u kunama je ok.
u showu Tvoje lice zvuci poznato, a htjeli ste? Mogu reći da sam se iskreno radovao, nadao i iščekivao Josipu Lisac. Mislim da bi to bila svjetska točka. Ustvari, Đuka je bio sretnik koji je iskreno uživao u imitaciji drage i premile Josipe Lisac. Najteža odluka u Vašem životu? Nisam ju još donio. Ustvari, svaka odluka koju donosim svjesno je i promišljeno teška. Nema lake odluke. Čak i odluka gdje bih mogao mokriti s punim mjehurom u pol' bijela dana na parkiralištu je teška. I ovaj zaključak koji sam iznio i podijelio s vama, trebao sam odlučiti hoću li ga reći ili ne i mogu vam reći da mi je teško bilo to odlučiti. Još uvijek nisam ziher dal' da ostanem pri ovom odgovoru. Ipak ne, odlučio sam izbrisati ovaj odgovor i napisat ću nešto drugo, nešto pametnije, suvislije, zaljub-
Planirate li djecu? Pa djecu planiram već zadnjih…pa skoro i 3deset godina. Uvijek su u planu, pa se možda planovi jednom i obistine. Gdje se vidite za 10 godina? Vidim se u Njemačkoj. Doduše magla je pa se slabije vidi, ali evo gledam u kuglu kaže Nj. Valjda Njemačka. A možda i Nju York. NJ… što bi mu to bilo!? Puno Vam hvala na Vašem vremenu! Ma nema na čemu. Bilo mi je zadovoljstvo i dugo sjećanje, dragi ljudi iz školskih klupa. Eto sretno i vama i veselja i radosti vam iskreno želim.
St
Jedan od problema današnjice svakako su ovisnosti. Jedna od njih je ovisnost o alkoholu, tj. alkoholizam. Alkoholizam je kronična ovisnost o alkoholnim pićima. To je snažna želja za pićem i potreba za njegovim svakodnevnim uzimanjem. Dugotrajno uzimanje alkohola može izazvati razne bolesti i oštećenja kao što su trovanje, srčane bolesti, bolesti jetra, itd. Posljedice mogu biti dugotrajne, a naposljetku može završiti smrću. Uzimanjem alkohola u prekomjernim količinama možemo naštetiti i sebi i drugima. Jako puno mladih svakodnevno uzima alkohol u prevelikim količinama ne znajući koliko je zapravo to štetno. Iako je zabranjeno prodavati alkoholna pića maloljetnicima, mnoge prodavaonice se toga ne pridržavaju. Brza ispijanja većih količina alkoholnih pića mogu biti jako štetna za jetra jer se 98% alkohola razgrađuje upravo u njoj.
Piše: Dora Pinturić,
ŠTO KAŽE STATISTIKA?
ZAŠTO MLADI PIJU? piju i drugi, ne žele biti „papci“ alkohol je dostupan svugdje i svima i lagano ga je nabaviti alkohol ih opušta
li
procjenjuje se da u Hrvatskoj ima oko 300.000 alkoholičara 38% srednjoškolaca konzumira alkohol kako bi se napili da bi se uklonio alkohol iz krvi unesen samo jednom čašom piva, jetri treba najmanje jedan sat 3% dečki u Hrvatskoj u dobi između 13 i 17 godina alkohol piju svaki dan, a njih 30% jednom tjedno najpopularnije alkoholno piće među mladima je pivo, a slijede ga vino i žestoka pića samo 15% tinejdžera smatra da je alkohol štetan i da loše utječe na njihovo zdravlje čak 97% tinejdžera zna da se alkohol ne smije prodavati maloljetnicima
svi su sigurni da se mogu kontrolirati i da će moći prestati kad god budu htjepiju iz dosade ukusno im je usamljeni su ili tužni i trebaju nešto gdje će „utopiti“ tugu
Stranica 21
Krijes
AntroPOP je projekt koji provode Institut za antropologiju i Arheološki muzej u Zagrebu, uz potporu MZOS-a. U našoj školi ovaj program se provodi od rujna 2014. do lipnja 2015. godine, a uključeni su učenici 6., 7. i 8. razreda koji su bili aktivni istraživači provedbe i prezentacije svog istraživačkog rada. U tom radu su im pomogli, osim učiteljice povijesti T.Horvat i stručni suradnici znanstvenih institucija: dr.sc. Olga Orlic, dr. sc. Vanda Pribačić Ambrožić i mr.sc. Sanjin Mihelić. Kako bismo znanstvenike koji su nam pomogli nam u istraživanjima, što bolje upoznali, zamolili smo ih za intervju, pročitajte i saznajte njihove odgo1. Molim Vas da se predstavite (ime, prezime, znanstvena titula, gdje radite). OLGA: M oje im e je Olga Or lić, imam 39 godina, doktorica sam antropologije i radim na Institutu za antropologiju u Zagrebu kao znanstvena suradnica. VANDA: Dr . sc. Vanda Pribačić Ambrožić, Institut za antropologiju, Zagreb. SANJIN: San jin Mihelić, viši kustos, Arheološki muzej u Zagrebu. 2. Koje ste sve škole završili kako biste stekli zvanje koje sada imate? OLGA: Nak on zavr šen e K lasične gimnazije upisala sam arheologiju i etnologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Moja je ideja bila da postanem arheolog, međutim tijekom studija sam shvatila da više volim provo-
diti vrijeme u razgovoru s ljudima, analizirajući različite načine života i svakodnevice ljudi, nego analizirati iskopane predmete. Tako da je tijekom studija prevagnuo interes za etnologiju i kulturnu antropologiju. VANDA: V eter in ar ski fakultet u Zagrebu, zatim magisterij na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu iz znanstvenog područja prirodne znanosti, znanstveno polje biologija, znanstvena grana biološka antropologija te doktorat na Prirodoslovnomatematičkom fakultetu u Zagrebu iz znanstvenog područja prirodne znanosti, znanstveno polje biologija, znanstvena grana genetika, evolucija i filogenija. SANJIN: Studij ar heologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Magisterij arheologije na Institutu za arheologiju Sveučilišta u Londonu (Institute of Archaeology of the University College London). 3. Što ste kao dijete zamišljali da će biti Vaše zanimanje kada odrastete? OLGA: Moje želje su se od djetinjstva značajno promijenile – prvo sam željela biti slikarica, klizačica i pjesnikinja. Najdulje me držala ideja da se profesionalno bavim pisanjem romana i pjesama. VANDA: B udu ći da sam veliki ljubitelj životinja, želja mi je bila biti u kontaktu s njima, ne samo kao ljubimcima već i da ih liječim. Stoga sam završila Veterinarski fakultet i neko vrijeme radila u maloj praksi. Susrevši se s antropologijom koja me jako zainteresirala, upisala sam magisterij iz tog područja te krenula raditi u tom smje-
Krijes
ru na Institutu za antropologiju. SANJIN: K ao dijete sam želio biti istraživač, a od petog razreda osnovne škole sam spoznao koja me to vrsta istraživanja najviše privlači – riječ je o arheologiji. 4. Možete li nam navesti neke razloge zbog kojih ste se odlučili baviti znanošću kojom se danas bavite? OLGA: S obzir om n a to da sam u srednjoj školi u jednom trenutku poželjela biti arheologinja, sjećam se da me privlačila ideja da ne radim isključivo u uredu istu vrstu posla svakog dana – tj. da često budem na terenu, iskopavam i otkrivam nešto novo. Privlačila me ideja neočekivanog važnog otkrića. Na studiju sam vidjela da mi je još zanimljivije, a jednako dinamično, istraživati sadašnjost i blisku prošlost na temelju razgovora s ljudima i vlastitih opažanja. Svidjela mi se interakcija s najrazličitijim ljudima, način spoznavanja različitih stvarnosti kroz razgovore s ljudima, mogućnost upoznavanja najrazličitijih ljudi čiji bi me pristup životu potaknuo da nastojim bolje razumjeti sebe i stvari koje kod sebe uzimam zdravo za gotovo, tj. kao normu. Stalno učenje i nove spoznaje koje se stječu u razgovorima i interakciji s drugim ljudima (ne samo s drugim znanstvenicima) je najbolji dio mog posla. VANDA: U sr edištu an tr opoStranica 22
istraživanja je čovjek obuhvaćen sa svih aspekata koji otvaraju razne mogućnosti istraživanja..
vata s kojima bih mogla komunicirati na hrvatskom i engleskom, odnosno španjolskom jeziku (kojeg ne znam jako dobro, ali polako ga učim).
Antropologija čovjeka promatra kao prirodno biće, znači njegovu anatomiju, biologiju, fiziologiju, genetiku. Isto tako ga promatra kao i kulturno biće koji svoja iskustva prenosi s generacije na generaciju pri čemu istražujemo kulturu stanovanja, odijevanja, prehrambene navike, razvoj jezika, porodične i društvene odnose i dr.. Antropologija sve to promatra u vremenu i prostoru što uz ova raznolika područja života dodatno pridonosi njenoj zanimljivosti. SANJIN: Glavn i r azlog bila je opća želja za istraživanjem i otkrivanjem nepoznatih stvari iz prošlosti, a važan poticaj bila je i ljubav prema grčkoj mitologiji. 5. Navedite nam tri najljepše stvari u svome poslu. OLGA: Upozn avan je n ovih ljudi kroz razgovor, raznolikost (svaki dan na poslu je različit), brojni novi izazovi. VANDA: Ter enski r ad koji uključuje kontakte s ljudima, odlazak na kongrese koji pridonose stjecanju iskustva kroz upoznavanje novih zemalja, kultura i ljudi te sama raznolikost posla. SANJIN: Ter en sko ar heolo ško istraživanje, znanstvene analize pronađenih nalaza, predstavljanje rezultata istraživanja i znanstvenih spoznaja javnosti putem publikacija i izložbi. 6. Molimo Vas, opišite jedan od svojih najuzbudljivijih dana kojeg pamtite, koji se dogodio na poslu ili na terenskom radu. OLGA: Najn apetija dva dan a su bila dva dana prije postavljanja prve samostalne izložbe „Tkalci u Istri“ u Etnografskom muzeju Istre. Dogodilo se to da je sve što je moglo krenuti krivo, krenulo krivo, a cijela muzejska ekipa je bila pri-
Stranica 23
Ako mogu navest zemlju u kojoj bih voljela provesti istraživanja a da ne poznajem jezik, onda bi to bila Mongolija. Zašto? Bila sam na Tibetu i fascinirao me nomadski način života koji polako nestaje. Na Tibetu bi, zbog političkih razloga, takvo istraživanje bilo teže provesti, pa stoga Mongolija. siljena u vrlo kratkom roku naći rješenja za sve probleme koji su se pojavljivali. Uspjeli smo, ali je bilo jako, jako uzbudljivo! Na terenu mi je najuzbudljiviji dan bio kad sam na Korčuli (u Lumbardi) s kolegicom pratila maškare prilikom Krnovala. Do tada smo o običaju nastojale saznati uobičajenijim metodama – intervjuima, promatranjem i slično. Na Pustni torek, naši su nas domaćini nagovorili da se i mi maskiramo i da tako maskirane sudjelujemo u povorci kako je ne bi morale pratiti izvana. Bilo je jako uzbudljivo i zahtjevno istovremeno biti i dio povorke i istraživačica koja nastoji što je više detalja snimiti, fotografirati i zabilježiti. VANDA: Ne m ogu odvojiti n i jedan dan kao najuzbudljiviji, ali svakako rad sa učenicima kao što ste vi ispunjava me zadovoljstvom. SANJIN: Najveće oduševljenje osjetio sam kada sam, sudjelujući u arheološkim istraživanjima povijesnoga grada Troje naišao na sloj koji se vezuje uz vrijeme u koje se uobičajeno smješta Trojanski rat. 7. U kojoj biste zemlji voljeli provesti neko Vaše buduće istraživanje? Zbog čega? OLGA: Iak o se kod antr opologa često javlja želja za egzotičnim, dalekim zemljama i istraživanjima u dalekim područjima, svjesna sam ograničenja koja mi za istraživanje nameće nepoznavanje jezika drugih naroda. Ili bih morala naučiti jezik te zemlje ili se ograničiti na zemlje u kojima se govori neki od jezika koji poznajem. Zato bih navela Australiju i Čile kao mjesta na kojima bih voljela provesti istraživanja. Tamo postoje zajednice Hr-
VANDA: U In diji jer m i je n jihova kultura jako interesantna. SANJIN: Volio bih ponovno iskopavati na nekom brončanodobnom lokalitetu na prostoru Egej-
skog mora, ovaj puta u Grčkoj. Moj primarni znanstveni interes su kulture i civilizacije brončanog doba, primjerice mikenska civilizacija. 8. Koji je dio hrvatske antropologije/baštine/kulture najzanimljiviji stranim znanstvenicima s kojima Vi kontaktirate? OLGA: Str an i zn an stven ici s kojima sam do sada kontaktirala zanimaju se za kompleksan pojam koji se naziva identitet i brojne načine na koji se različite razine identiteta manifestiraju. Neke pak zanima višejezičnost u Hrvatskoj. Neke zanima način života i zabave mladih u Hrvatskoj. VANDA: Str an im zn an stven icima iz područja kojim se ja bavim najzanimljiviji su tzv. izolati odnosno male, izolirane zajednice koje su prisutne na našim otocima jer su one pogodne za antropološka istraživanja. SANJIN: S obzirom na činjenicu da se prvenstveno bavim brončanim dobom i moj krug kolega iz inozemstva najvećim je dijelom Krijes
9.Pokušajte se opisati u sedam riječi.
ci opisali suradnju s učenicima naše škole.
OLGA: Ovo je teško pitan je. Uporna, pouzdana, razgovorljiva, optimistična, marljiva, neorganizirana, kreativna.
OLGA: Svidjelo m i se što ste iskreni u kontaktu s nama i što ste zainteresirani za svijet koji vas okružuje.
VANDA: Rado zn ala, lak o sklapam kontakte, volim druženja,
VANDA: stvo i s
Jako u godno isku -
veseljem sam dolazila jer su učitelji i učenici jako dragi, simpatični i otvoreni za suradnju. SANJIN: Zain ter esir an i za upoznavanje i otkrivanje tajni iz prošlosti. 12. Što biste poručili našim učenicima na kaju intervjua. Možete navesti svoju misao ili neki Vama omiljeni citat. komunikativna, brzopleta, ponekad sitničava, pouzdana. SANJIN: Osoba koja uživa u onome što radi. 10. Molimo Vas da navedete ono na što prvo pomislite nakon što pročitate navedene riječi: Želim otputovati u… OLGA: Austr aliju . VANDA: In diju . SANJIN: Yellowstone. Omiljeni film… OLGA: Iskupljen je Shawshanku.
u
VANDA: Moder n a vr em en a (Charlie Chaplin). SANJIN: Paklena naranča. Omiljena knjiga… OLGA: Ter en ski r ad (Mish a Berlinski), roman. VANDA: Tvr đava (Meša Selimović). SANJIN: Sto godina samoće Gabriel García Márquez). Idealan odmor je... OLGA: Čitan je kn jige uz m ore. VANDA: Malo m jesto na nekom našem otoku, sunce, more i da mi netko kuha. SANJIN: U prirodi. 11. Kako biste u jednoj rečeniKrijes
OLGA: Cilj An tr oPo p pr o gr ama nije „stvoriti“ znanstvenike (super ako nekog potaknemo ili zainteresiramo za znanost, odlično!), već potaknuti učenje kroz istraživanje i demistificirati znanosti kao dosadnog i nedostižnog zanimanja. Stoga bih svim učenicima poručila: Pronađite ono što vas čini sretnima (i tražite to dok god niste sigurni da je to upravo to) i tome se posvetite. Vjerujte u sebe i uvijek propitujte svijet oko sebe, ali i sebe. VANDA: Možda je za đake primjeren ovaj koji će ih utješiti: Forsan et haec olim meminisse ivvabit (Možda će biti ugodno jednom se sjetiti ovih jada). SANJIN: Ar h eo logija i an tr o pologija, ali i druge znanosti vam pružaju mogućnost da se bavite onime što volite i što vas zanima –
da pojednostavim, kao profesionalni arheolog imam tu sreću da sam plaćen da se bavim svojim hobijem!
J
Postavili smo još nekoliko dodatnih pitanja za g. Sanjina. Koji dio grada Zagreba bi mogao skrivati zanimljiva arheološka nalazišta? Na području grada Zagreba eviden tirani su deseci, pa i stotine nalazišta iz različitih vremenskih razdoblja, od najstarije Veternice na obroncima Medvednice, preko kasnijih pretpovijesnih vremena, antike i naposljetku srednjeg i novog vijeka. U tom smislu područje pribrežja Medvednice te Donji grad svakako skrivaju, a dobrim dijelom i pokrivaju još brojne lokalitete! Koje grane arheologije postoje? Kojim se dijelom arheologije Vi bavite? Arheologiju je moguće klasificirati na različite načine, a broj grana se neprestano povećava kako se pronalaze nove teme i metode istraživanja. Jedna od temeljnih podjela je ona po vremenskom ključu, a uključuje pretpovijesnu arheologiju (s potpodjelom na kameno, bakreno, brončano i željezno doba, a i sva ta razdoblja se još dodatno dijele), klasičnu arheologiju koja obuhvaća antičke kulture i civilizacije, te arheologiju srednjeg vijeka. U novije vrijeme granice polja arheološkog interesa znatno su pomaknute, pa se tako uz arheologiju novoga vijeka sve više govori o, primjerice, arheologiji Prvoga ili Drugoga svjetskog rata, industrijskoj arheologiji itd. Jeste li ikada otkrili kost dinosaura, kost zagrebačkog kita ili nalaz povezan s Panonskim morem? Ne, ali ti nalazi pripadaju starijoj geološkoj prošlosti od one koju proučava arheologija – time se bave naši kolege paleontolozi! Za čime tragate? Koji biste nalaz voljeli otkriti? Po čemu biste željeli ostati zapamćeni u arheologiji? Tragam za raznovrsnim ostacima naše prošlosti, od pojedinačnih nalaza do velikih cjelina poput davno nestalih naselja. Želja mi je otkriti nešto što će me iznenaditi, Stranica 24
Piše: David Jurić,
Pariz je najveći i glavni grad Francuske te jedna od vodećih svjetskih metropola. Smješten je na obalama rijeke Seine u sjevernoj Francuskoj. Osim što je kulturni i politički centar Europe, ima također razvijenu industriju i trgovinu koja ima izrazit utjecaj i u Europi i svijetu. Za Pariz se kaže da je grad svjetla, mode, kulture, romantike, provoda i odlične kuhinje. Pariz je izrazito bogat kulturnim znamenitostima, a najpoznatiji je Eiffelov toranj, Napoleonski Slavoluk pobjede, gotička katedrala Notre-Dame, muzej Louvre, avenija ChampsElysees, i opera Garnier. Sam grad broji nešto više od 2 milijuna stanovnika, ali na šire gradsko područje broji više od 11 milijuna.
Eiffelov toranj bio je privremena konstrukcija Alexandrea Gustavea Eiffela za svjetsku izložbu 1889., ali toranj nikada nije demontiran te je i danas trajni simbol Pariza. Njega je do sada posjetilo 235 milijuna posjetitelja zato je svrstan na listu najposjećenijih turističkih atrakcija svijeta. Visok je 300 m, što je otprilike 75 katova. Uključujući antenu visine 20.75 m, građevina je visoka 320.75 m, što je otprilike 81 kat. Visina varira čak do 8 cm, pri najvećim temperaturama.
Stranica 25
skupa Mauricea de Sullyja i pravo je remek-djelo gotičke umjetnosti.
Louvre
Slavoluk pobjede podignut je u čast borcima za Francusku, posebno onim iz Napoleonskih ratova. Ispod slavoluka nalazi se Spomenik neznanom vojniku iz Prvog svjetskog rata. Spomenik je projektirao Jean Chalgrin 1806. a izgradnja je trajala do ranih 1830-ih godina. Projekt je interpretacija starorimskog Titovog slavoluka. Spomenik je visok 49,5 m i 45 m širok. To je drugi najveći slavoluk na svijetu. Katedrala Dame
Notre-
je katedrala posvećena Blaženoj Djevici Mariji sagrađena u visokogotičkom stilu na otoku Île de la Cité na rijeci Seini u Parizu. Gradnja katedrale započinje 1136. g. a dovršena je 1345.g. za vrijeme bi-
je jedan od najvećih svjetskih muzeja. Središnje dvorište zgrade, u kojemu se danas nalazi staklena piramida, leži na osi avenije Champs Élysées i time tvori staru jezgru Pariza. Izgradnja palače Louvre je započela 1204. g., a sljedećih stoljeća je prerađivana i dograđivana. Ovaj muzej sadrži jednu od najbogatijih umjetničkih zbirki na svijetu. U njemu se nalazi više od 35 000 umjetničkih djela izloženih na 60 600 m², a procjenjuje se da bi posjetiteljima trebalo oko pet tjedana da na odgovarajući
način pregledaju sva djela. Najpoznatije umjetničko djelo izloženo u Louvreu je Da Vincijeva slika Mona Lisa.
Opera Garnier jedna je od najpoznatijih opernih kuća na svijetu. Otvorena je 1875.g. Dizajnirao ju je arhitekt Charles Garnier, a njezina izgradnja trajala je 15 godina. Izgrađena je u neobaroknom stilu i ima čak 2 200 sjedišta. Centralni luster teži nevjerojatnih 6 tona. Najpoznatiji dio opere je
Krijes
veliko stubište, koje se danas smat-
Piše: Nikola Jurkin,
nje. Jedina mana mu je plastična konstrukcija.
Mnogi telefoni danas se mogu nazvati hit telefonima jer gotovo da ne postoji više telefon koji nije pametni, odnosno smartphone (eng.). To podrazumijeva više mogućnosti za pohranu podataka i povezanost na internet, za razliku od običnog mobilnog telefona. Izraz "pametni" se odnosi na mogućnost uporabe kao džepno računalo. Tipični pametni telefon ima zaslon na dodir visoke razlučivosti. Gotovo svi pametni telefoni korisnicima pružaju mogućnost instaliranja dodatnih aplikacija. Između ostalog zajedničke značajke su: višezadaćne (multitasking) funkcije,pristup internetu preko WiFi ili 3G i 4G mreže, multimedijske funkcije videozapisa (video ili MP3-pjesama), kalendar, upravljanje kontaktima, GPS navigacija i mogućnost čitanja poslovnih dokumenata u različitim formatima kao što su PDF ili Microsoft Office. Tijekom 2000-ih ovi uređaji dolaze u široku uporabu popularizacijom iPhone uređaja, kao i onih koji podržavaju Android operativni
iPhone 6 plus
a ima i odličnu kameru i senzor otisaka prstiju. Drugi najbolji telefon smatra se HTC One M8. HTC im a svoj
Nokia lumia 1520
prepoznatljivi dizajn koji rijetko mijenja te odlične specifikacije koje nijednog korisnika ne ostavljaju ravnodušnim. Zbog Samsungova glavnog smartphonea Galaxy S5 Appleovi inženjeri imaju noćne more. Samsung je poboljšao stvari koje ljudi najviše žele: veći ekran, bolja kamera i br-
sustav ili Microsoft Windowse.
Appleovovi sm ar tph on i za mnoge su i dalje najbolji izbor. Sadrži najbolji omjer odličnog dizajna te izbora aplikacija i ostalih sadržaja. Izgleda uvijek elegantno, Krijes
Nokia, n ek ad n ajpr odavan iji telefon, danas to nije, ali to ne znači da je podbacila kvalitetom. Iznimno kvalitetni telefoni koji dolaze s Microsoft Windows operativnim sustavom, za razliku od Android i iOS telefona. Karakterizira ju iznimna kvaliteta slike, brzina pretraživanja i ono što mnogi smatraju prednošću, to je već poznati opera-
tivni sustav kojim se koristimo na računalu. Cijena joj nije prednost, ali oni koji poštuju kvalitetu ovog telefona ne smatraju je prevelikom manom. Tržište je prepuno pametnih telefona među kojima su male razlike. Telefone kupujemo često iz prestiža ili mode, a ne iz potrebe, no moramo se složiti da sve te sitnice koje nam nude s njima uvelike nam olakšava život. Treba uvijek pri
že pretraživa- Samsung galaxy S5 Stranica 29
Piše: Andreja Kučiš,
Mirta. Ima 10 godina, a dosada je imala već nekoliko izložbi; u Mimari, u Centru za kulturu Novi Zagreb, u Knjižnici Dugave te u galeriji Vladimir Bužanović. Prilikom izložbe stripa u Knjižnici Dugave o Mirti se snimala TV reportaža i zbog to-
crtačica stripova. Kada si rođena? 26.3.2004.g. Koja ti je najdraža tehnika crtanja? Grafičkom olovkom, kemijskom olovkom i flomasterom. Što najviše voliš crtati? Životinje jer su mi one zanimljivije. Koje su ti životinje najdraže? Mačke i lisice.
U našoj školi se donedavno skrivao jedan izniman talent za koji je bila upoznata učiteljica i tek nekoliko prijatelji iz našeg razreda, ali na sreću, san naše umjetnice se počeo ostvarivati. Naša Mirta Vrkić ide u 4.b razred, a ono po čemu je posebna jest njezina strast i ljubav za crtanjem, naročito stripova. Stripovi su za nju na vrlo visokom mjestu, a kada primi olovku u ruke, nastane pravo malo remek-djelo. Inspirira ju igrica koju jako voli igrati gdje nekoliko životinjica ide u nove avanture i spašavaju svoj grad. „Ne volim crtati ljude jer njih vidim svaki dan, dok su mi životinje zanimljivije sa svojim kitnjastim repom“, -kaže
Stranica 32
ga smo jako ponosni na nju. Mirta je polaznica Škole stripa pri Centru za kulturu Novi Zagreb kod prof. Ivana Mustača. Osim što prekrasno izrađuje stripove prava je majstorica i u animaciji istih. Mirtina najveća želja je da jednoga dana postane uspješna i poznata
Imaš li još koji hobi osim crtanja stripova? Da, pohađam satove glume. Koja ti je boja najdraža? Plava i sve nijanse plave. S koliko prolaziš u školi i koji ti je omiljeni predmet?
Krijes
Studentice komunikologije družile su se s našim petašima i šestašima i naučile ih ponešto o zaštiti od nasilja na internetu. Predavanje je održano u okviru projekta Od medijske kulture do nenasilja.
Piše: Ivana Bunoza,
Društvo za komunikaciju i medijsku kulturu provodi projekt Djeca medija, a nastao je na temelju zajedničke inicijative polaznika Komunikološke škole Matice hrvatske koju zajednički organiziraju Matica hrvatska, Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu i Fakultet političkih znanosti. Cilj i svrha projekta sustavna je edukacija o medijima, prvenstveno onima u Hrvatskoj te poticanje razvoja osviještenih korisnika koji s razumijevanjem i kritičkim odmakom konzumiraju medijske
Stranica 33
sadržaje koje sami odabiru. Naime, uloga je medija u današnjem društvu neosporno velika. Oni, osim što nas informiranju, educiraju i zabavljaju, svojim informacijama utječu i na formiranje stavova, vrijednosti i ponašanja, kako odraslih, tako i onih najmlađih korisnika. Zbog užurbanog vremena u kojem živimo, roditelji sve manje vremena provode sa svojom djecom te upravo masovni mediji postaju glavni odgajatelji mlađih generacija i što je još važnije, oni im postaju uzori. Osim toga, djeca i mladi gotovo svo slobodno vrijeme provode uz medije. Nekontroliranjem sadržaja kojeg gledaju, u djece i mladih dolazi do stvaranja pogrešnih moralnih vrijednosti. Utjecaj reality showova, manipuliranje reklamama, prikazi nasilja samo su neki fakto-
ri koji mogu dovesti do imitiranja takvog ponašanja, usađivanja negativnih odgojnih vrijednosti te poticanja agresivnosti i osjećaja straha te kriminala. Kako bi mediji pozitivno utjecali na njihove živote, djeca i mladi trebaju poznavati sve pozitivne, ali još više i one negativne strane koje donose masovni mediji. Stoga je važan medijski odgoj koji pomaže u stjecanju određenih znanja i vještina koje su nužne za njihovo korištenje kako bi se djeca i mladi naučili ophoditi s medijima. S razlogom se kaže “da na mladima svijet ostaje” te kako ih odgojimo danas, i kakve im moralne vrijednosti usadimo, takva će biti naša budućnosti. Stoga se ovim projektom želi osvijestiti i educirati mlade da s razumijevanjem i kritičkim odmakom konzumiraju medijske sadržaje koje sami odabiru.
Krijes
Piše: Dora Jerleković,
Mnogi kažu da muško– ženska prijateljstva ne postoje te da nisu moguća, ali postoje slučajevi kada takva prijateljstva odlično funkcioniraju. Naravno, postoji i ona druga strana kada prijateljski osjećaji prerastu u nešto veće. Što tada učiniti? Evo nekoliko savjeta o tome zadr-
dobro je imati mišljenje drugog spola u nekim situacijama jer ne možemo uvijek znati što dečki / cure misle, naročito cure :-)
u-
vijek postoji mogućnost da jednostrana zaljubljenost pokvari dugogodišnje prija-
teljstvo
dečki će imati više samopouzdanja i razumijevanja s curama i obrnuto
njegovi frendovi mogu pokvariti prijateljstvo zbog zadirkivanja ili ljubomore
možeš upoznati puno novih prijatelja s kojima se tvoj prijatelj ili prijateljica druži
mnogi bi mogli pomisliti da ste u ljubavnoj vezi, a da im to ne želite priznati
zašto bi se prijatelji razdvojili samo zbog spola!?
različiti interesi
ako s obje strane postoji zaljubljenost, prijateljstvo može prerasti u divnu vezu
provodite vrijeme zajedno, bez obzira radi li se o tekmi, shoppingu ili važnom emotivnom razgovoru
dobivate pozive na druženje kao “dio ekipe”
pojavljujete se pred frendom bez šminke i u robi “za po doma”
Stranica 34
cure ne mogu raditi sve što mogu dečki, i obrnuto
Krijes
Stranica 35
D
M
A
Č
K
A
K
U
C
Z
DINOSAUR
I
U
L
L
I
K
A
M
E
N
KIŠOBRAN OKNO
VIOLA
N
O
G
A
Š
U
M
A
Z
A
ZNANJE
OSA TUKAN
K
A
A
O
Z
E
K
O
N J
ŠUMA
O
MAČKA
VUK
S
O
V
Z
B
A
N
O
S
E
ALGA
KAMEN
A
O
A
I
R
T
U
K
A
N
U
I
K
J
A
I
U
N
S
T
R
U
Ž
A
N
V
I
O
L
A
OKO
DUGA AZIJA UMAK
AKUZATIV MEN
KA-
RUŽA
KAVA
KONJ
ZEC
SOK
NOGA
Krijes
Easter happiness
Easter
Easter isn’t every day
Easter bun n ies hide eggs
Easter
Children cook eggs and play
Easter is in spring when
Sweet chocolate bunny
Rsbbits bring coloured eggs
Spring happiness everywhere.
To our sunny gardens, On early Sunday mornings,
By Ivana Prskalo, 5a
Easter eggs and rabbits
En joy this spr in g sun n y day, Relay, don ’t run away.
Eggs ar e hidden in the gar den .
Raise your spirit
All th e childr en ar e lo okin g for them.
Ever ybo dy is her e to stay
Sun day m o r n in g is fr esh.
An egg alm ost ever y day!
Too m an y sm ilin g faces.
Say an ythin g you w an t to say.
Easter is tim e w hen Jesu s cam e back,
Today th e judges ar e h er e to pray!
Sw eet bun n ies, com e and play with me today, Taste the chocolate eggs
By Lucija Pendić, 5b
To hide them in the bushes Before we wake up.
Ar oun d the gar den .
Rabbits ar e colou r in g eggs.
Easter is co m in g, pr epar e you self, Raise you r spir it, an d pr aise yo ur God.
Celebr atio n in the str eet, Am azin g faces an d aw esom e costumes Retur n of the spr in g. Nothing m akes sense Im agin e yo u ar e som eon e else, Ven ice becom es a m agic place Am usem en t an d ch ar m around you, Lau gh an d leave you r w o r r iKrijes
My holiday in Australia Last year in spring, me and my family visited my relatives in Australia. When we landed in Australia on 6th of April, I felt a beautiful smell of the ocean in the air. We stayed in one of the typical Australian houses. We were in a town called Fremantle near Perth. It was a very nice holiday. We swam in the ocean. And luckily didn’t see any sharks. We used to spend half of the day on the beach because it was very hot outside. One day we visited the city Zoo where where we saw species typical for Australia like kangaroos and koalas. We also went to see Water Land and saw sharks, different kind of fish, crocodiles, turtles and other sea animals. Australia is a very strange but nice land and everyone looked happy. The only thing that shocked me was the Australia’s first prison where rooms were very small. I really liked Australia and enjoyed my holiday there. As Australians say: “It is a land of love.” By Laura Fučkala, 5.a Stranica 36
DOMOVINA MOJA Moja domovina nije u mraku LJUBAV
već u čistom zraku.
Ljubav je kad se dvoje vole,
Njeni stanovnici idu u polje uvijek dobre volje.
Još iz osnovne škole.
ZIMA
Svaka naša zima
Mi jurimo na brijegu,
barem malo snijega ima.
I valjamo se u snijegu.
Volim je kao svoju mačku i čuvam kao dragu igračku. Fran Zagorac,
Snijeg svud pada, Dobro bi nam došla vruća čokolada.
Ljubav je kad golub guče, Ispred golubičine kuće.
Ljubav je kad te netko voli, A ta ljubav nikad ne boli. Nika Žitnjak, 4.b
Prehlade nas love, Sanjkanje nas zove.
Dok nosevi cure,
ZIMA
Sanjke jure. Zima je kada Gdje ima zime.
Pahulje padaju.
Ima i rime. Estella Fučkala, 4.b
LJUBAV
Zima je kada Djeca sa sanjkama Po snijegu vladaju.
Ljubav je kada se dvoje ljudi voli, Ali ljubav i beskrajno boli.
KAD SAM JA BILA HEPI Zima je kada
Kada u trbuhu osjetiš leptiriće, Znat ćeš da ćeš dobiti ljubavne papiriće.
Ja sam bila hepi kad sam išla s mojom mamom i njezinim prijateljima u lunapark.
Djeca snješka rade, Kad dječak baki iz podruma Mrkvu za nos krade.
Kada te simpa odvede na sok,
I'm so, so happy! I lonac na glavi
U obraz ćeš dobit ‘’cmok’’. Vrtila sam se na... Na Valentinovo u noći gledamo zvijezde mi,
to se zove ringišpil. E, baš je taj snijeg fora
I poklon ćeš dobiti ti. Estella Fučkala, 4.b
Kad se snješku stavi.
No meni je svaki dan sretan,
Da ga svako dijete voljet mora.
Zato jer imam svoju obitelj! Ema Cundeković, Stranica 37
Matija Bačurin, 4.b
Krijes
Nekada davno živio jedan vilenjak koji je živio u Zemlji mladosti. Začarao je dvorsku ludu zlom moći- vječnim plamenom. Svi su se bojali te moći jer su znali da ta moć ljude pretvara u mačke. Dvorska luda je odjednom imala veliku moć i nije mogao ne doći u iskušenje i ne začarati velikog kralja. Kralj je živio u velikom i moćnom kraljevstvu koje se protezalo na dva kontinenta. Imao je svoje sluge i vojnike. Nitko mu se nije usudio suprotstaviti. Ali, kralj postade mačka. Ni sam nije znao što ga je snašlo. Okretao se zbunjeno, skakao, grebao, pokušavao govoriti, ali sve što je uspio reći jest mijau. No kralj je bio mudar i znao je da mora što prije pronaći prednosti i tako je shvatio da kao mačak ima neke druge sposobnosti što kao kralj nije imao. Tako se počeo provlačiti kroz uske rupe te preskakati visoke ograde. Jedne mračne noći, kada na nebu nije bilo ni zvijezda ni mjeseca, samo gusti oblaci koji su prekrili svaki trag svjetlosti, njegove hitre šapice su ga dovele do rijeke gdje je našao čarobni kompas i upao u njega. Odjednom se našao na nepoznatom mjestu. Sve je ličilo da se našao u nekakvom vretenu, vretenu gubitka. No, tamo je susreo vojnika. Nadao se da će mu on dati smisao zašto se ondje našao. - Ja sam kralj. Dvorska luda me pretvorila u mačka. Moje kraljevstvo sada pati jer nema vladara. - Veliki kralju, meni će biti čast ako Vam mogu pomoći. - reče vojnik. - Ako žrtvuješ dio sebe i pomogneš mi da se vratim u ljudski oblik, ja ti obećajem ruku svoje kćeri jedinice. Vojnik pristade bez razmišljanja i podigne mač na sebe. I baš kada je pomislio da je njegovom životu došao kraj, obasja ih velika svjetlost. Oblaci se raširiše, milijuni i milijuni zvijezda se pojaviše na nebu, a mjesec velik i žut obasja im put. Tada je vojnik vidio pravi lik kralja, velik i moćan kao njegovo kraljevstvo. Po dolasku u njegov dvorac, čekala ga je uplakana i zabrinuta kći. Kada je vidjela vojnika koji prati njezinog oca, zaljubila se na prvi pogled. Bila je to ljubav do kraja života. Ana Knežević, 6.a Amalija Kučiš, 6.a Antonela Krajina, 6.a Klara Fiolić, 6.a
Stranica 38
Krijes
Piše: Patrik Čurla, 4.a
To je bio prekrasan prizor za vidjeti. To su iznimno pametne životinje.
Foto: Patrik Čurla Nestrpljivo sam čekao zimske praznike. Spremao sam se na dalek put sa svojim roditeljima i sestrom. Prvi sam put letio avionom, a moje odredište bili su Maldivi. To je skupina otoka u Indijskom
oceanu. Uzbuđenje je bilo veliko. Za sobom sam ostavio hladne zimske dane. Nakon dugog leta, na Maldivima nas je dočekala vrućina. Po izlasku iz aviona otišli smo do glisera koji nas je vozio do otoka gdje smo bili smješteni. Po dolasku na otok upoznao sam ljude koji tu žive. Iznenadio sam se kada sam vidio kuće u
Bio sam zvijezda dočeka Nove godine dok sam plesao s domorocima. Bilo je zabavno i uzbudljivo. Nadam se da ću opet imati priliku
kojima žive, ali oni se odlično snalaze. Po prvi put sam vidio koralje u obliku klobuka kao i cijele koraljne otoke. Šarene ribe su me oduševile, a pogotovo riba koja ima rog na glavi. Ronio sam s manta ražama i gledao dupine kako plivaju ispred broda.
Pišu: Lucija Pischuitta, 5.b Sara Rendulić, 5.b Foto: Nikolina Knok, 6.b Kruh je dar od Boga i plod čovjekovih ruku i Božje darežljivosti. Obilježavamo ga tijekom listopada kao Dan zahvalnosti za plodove zemlje te Svjetski dan hrane.
Krijes
Povodom Dana kruha u našoj se školi održala svečanost uz blagoslov, molitvu i blagovanje kruha. Zahvalili smo Bogu na svim plodovima te našim uspjesima i radostima tijekom godine.
U školskom su prostoru učenici nižih razreda priredili prigodni program uz bezbroj lijepih pjesama. Na stolovima je bila izložba pekarskih proizvoda i ostalih plodova zemlje našega kraja koje su pripremile naše mame i bake. Škola je posebno mirisala taj dan, bilo
Stranica 39
Pišu: Ivana Bunoza i Sara Bačurin,
Foto: Nikolina Knok, 6.b
Veljaču smo rezervirali za posjet redakciji Školske knjige. Ondje nas je dočekala urednica dječjeg časopisa Smiba, Snježana Marić i ukratko nam objasnila kako nastaje časopis.
ma. Voditeljica nas je upoznala s različitim strojevima koji su potrebni za tiskanje časopisa.
kim policama nalazilo se na tisuće knjiga, udžbenika i još mnogo toga. Skladištar nam je pokazao kako se spremaju paketi puni knjiga i kako se snalaze u toj gomili.
Osim toga, objasnila nam je tko sve sudjeluje u nastajanju časopisa. Davala nam je iskusne novinarske savjete i odgovarala na pitanja znatiželjnih novinara. Ono što se nameće kao najveći problem- KAKO PRONAĆI TEMU - ona nam je pokazala kako to i nije problem. Samo se trebamo malo osvrnuti oko sebe. U vrlo kratkom vremenu dala nam je nekoliko primjera tema.
Prije nego smo krenuli dalje, novinari su imali odmor uz grickalice i sok. Nakon toga krenuli smo u Grafički zavod Hrvatske (GZH). Vidjeli smo cijeli proces tiskanja časopisa, knjiga, udžbenika itd. Prvo smo vidjeli proces tiskanja časopisa i knjiga s mekim koricaStranica 40
Nakon toga, prošli smo kroz dio gdje se tiskaju knjige s tvrdim koricama. Vidjeli smo cijeli proces stvaranja knjiga, a posebno nas je zaintrigirao stroj u kojem se na knjižni blok lijepe tvrde korice.
Radnici, kao i strojevi neumorno su radili. Ugledali smo najveće strojeve koje služe za tiskanje različitih reklama.
Jedna naša novinarka dobila je priliku voziti se do vrha najviših polica, čak 9 metara u vis. Nakon tog susreta novinari su dobili mali poklon za sjećanje na posjet Školskoj knjizi.
Došlo je na red i skladište Školske knjige gdje nas je dočekao simpatični i nasmijani voditelj skladišta, gospodin Gordan. Na nepregledno dugačkim i visoKrijes
natjecanje
Piše: Gabriela Majdak, 8.a Ove godine, kao i svake prethodne, održava se smotra LiDraNo. To je dramsko-scensko stvaralaštvo učenika osnovnih i srednjih škola. Djeca iz svih dijelova Hrvatske žele očuvati i oživjeti književno stvaralaštvo naših književnika. Naravno, kao i na svakom natjecanju postoje stupnjevi napredovanja. Već nekoliko godina Općinsko natjecanje održava se u Osnovnoj školi Gustava Krkleca. Provedbena komislija gleda svaku točku, a na kraju za Okruglim stolom komisija iznosi svoja mišljenja i daje savjete za poboljšanje nastupa u daljnjem natjecanju. Viši stupanj je Županijsko natjecanje koje se održava u Zagrebu. Iz
Pišu: Tea Kos i Marina Jurkin, 6.b Foto: Udruga Suncokret OLJIN Prohladna veljača nije nas spriječila da provedemo dan u Gradu mladih gdje su održane poligonske aktivnosti u organizaciji Suncokret OLJIN-a. Bus nas je pokupio is-
Grada Zagreba nastupile su 33 pojedine točke. Učenici su se natjecali u izvođenju samostalnog ili skupnog scenskog nastupa. Komisija po istom postupku, kao i na Općinskom natjecanju, zapisuje svoja mišljenja o pojedinom nastupu i iznose ih na Okruglom stolu.
canje, kritike i prolazak dalje, Lidrano je očuvanje naše hrvatske književnosti, naše prošlosti i misli naših književnika koji su stavili sebe u svoja djela, a istovremeno potiču i nas mlade da pokazujemo svoje sposobnosti i talente, kao i
Ove godine sam se i ja okušala na Lidranu s pjesmom Dragutina Tadijanovića “Večer nad gradom” koja je dobila dobre kritike na Općinskom i Županijskom nastupu. Naravno, velikim dijelom moga uspjeha zaslužna je moja profesorica hrvatskog jezika Ivana Kujundžić koja mi je pomogla svojim savjetima i poticajima da dam sve što je u mojoj moći. Državno natjecanje održalo se u Solarisu od 23.-27.3. 2015. gdje sam dobila velike pohvale. Na kraju, Lidrano nije samo natje-
pred škole. Kao dobrodošlicu smo dobili krafnu i čaj. Kasnije smo krenuli prema poligonima gdje su nas čekali voditelji. Natjecalo se više škola. Škole su bile podijeljene u skupine. Nas su stavili s OŠ Ljubljanica.
Na sljedećem poligonu svirali smo afrički bubanj.
Prvi poligon bio je hodanje po užetu uz međusobno pomaganje prijatelja. Kada smo završili poligon krenuli smo prema drugom. Drugi poligon bio je uhvati lopticu i zabiti koš,a drugi dio je bio dio streljarstva.
Već praznih trbuha i umorni krenuli smo na ručak. Na ručku smo se napunili energijom. Puni energije krenuli smo po sjemenke koje
Uslijedio je poligon igranja balonima. E, tu je bilo puuuno zabave. Zadnji poligon bio je poticaj dječje kreativnosti.
Sljedeći poligon bilo je igranje badmintona i dodavanje loptom. Slijedio je opuštajući dio, a to je sađenje sjemenki: suncokreta, nevena, noćne frajlice... Krijes
Stranica 41
Piše: Nikolina Knok, 6.b Konji su vrlo inteligentne životinje. Služe ljudima na razne načine: rehabilitacijsko jahanje, za vučnu snagu, za poljoprivredu, za rekreativno jahanje, dresuru...
vrste konja. Konji pomažu djeci s invaliditetom i drugoj bolesnoj djeci . Kada prvi put iskuse jahanje konja, pričaju po cijeli dan o tome kako im je bilo lijepo. Kada dođem jahati prvo što me dočeka jest konj koji želi pažnju i ljubav.
VRSTE KONJA Najpoznatija svjetska pasmina konja. Uzgaja se od 18.st. Smatra se jednim od najstarijih pasmina toplokrvnjaka. Postoje dva lica lipicanera: jedan za jahanje, jedan za vožnju. Griva mu je obrasla srednje dugom dlakom. Visina u grebenu mu iznosi 155 do 158 cm. 4. Međimurski konj ili Međi1. Hrvatski hladnokrvnjak Početak stvaranja ove pasmine započinje u 19.st. Služio je kao radna snaga u poljoprivredi . Taj konj je robustan,težak i širok nizinski konj čvrste konstitucije. Konji su građeni od puno mišića. Ja se također bavim jahanjem i mogu reći da se prilično razumijem u konje. Mislim da je to prekrasno i kada jašem osjećam se lijepo. Konji su umiljate životinje, ako se prema njima ponašate lijepo. Neopisiv je osjećaj biti na konju i jahati ga . Mnogi misle da su konji opasni i da nas mogu ozlijediti. To je istina, ali ako smo mu samo blizu repa.
Postoje četiri vrste konja koji žive u Hrvatskoj: međimurski konj ili Međimurec, lipicaner, hladnokrvnjak i hrvatski posavac . Možemo biti ponosni jer imamo četiri Stranica 42
2.Hrvatski posavac
murec Nastao na području Međimurja na prijelazu iz 18. u 19. st. Pastusi mogu doseći težinu od 900 kg. Noge su čvrste, kopita također. Izdržljiv je za teške radove. Visina grebena mu iznosi 155 do 165 cm. On je hladnokrvnjak. Nastao na području Posavine, a služio je kao radna snaga u šumarstvu i poljoprivredi. Visina mu iznosi 135 do 150 cm. Griva mu je obrasla srednje dugom valovitom dlakom. 3. Lipicaner Krijes
Ove školske godine smo pokrenuli mnoge razredne projekte Piše: Tonka Majdak
koji su integrirani u nastavu s ciljem poboljšanja kvalitete nastave. Na ovaj način je
i
nastava, ne samo zabavnija, nego kvalitetnija te učenici razvijaju vještine samostalnog rada i učenja.
Zajedno s učiteljicom i dvoje roditelja krenuli smo do Male Mlake obići vodocrpilište koje grad Zagreb opskrbljuje s vodom. U vodocrpilištu smo najprije ušli u prostoriju gdje su bila postrojenja s gumbima i žicama. Tu smo doznali o štednji vode i o tome kako je vodocrpilište najveći potrošač električne energije. Kasnije smo krenuli do jednog od deset bunara. Spustili smo se stepenicama do velikih i debelih cijevi kojima pro-
lazi voda. Dobili smo informaciju da se voda crpi iz zemlje dubine 15 i da se u jednoj sekundi iscrpi 200 litara vode. Nakon bunara išli smo u muzej. Ispred zgrade bio je veliki ručni bager, Viktorijin zdenac i debela puknuta cijev. U muzeju je bilo puno starih cijevi i vodomjera. Svoje dojmove upisali smo u knjigu dojmova i svi se potpisali. Na izlazu iz muzeja zatekli smo novinare koji su pripremali repor-
tažu uz Dan voda. Rado smo im rekli što smo danas naučili. Naše putovanje kući prekinuli smo zaustavivši se usputno u dvorištu naše razredne prijateljice. Vidjeli smo „čardak“ namješten starinskim predmetima. Nakon soka i grickalica, odigrali smo košarku, provozali se dvorištem na tzv “ ritoša“ kolicima i puni dojmova vratili kući.
Učenice su izradile maketu bunara
Posjet vodocrpilištu Mala Mlaka
Cilj projekta bio je poticanje čitanja lektirnih djela. Projekt je provođen u mjesecu listopadu povodom Mjeseca knjige. Učenici su se tijekom mnogobrojnih aktivnosti detaljno upoznali sa životom i radom Ivane Brlić Mažuranić te s likovima iz romana. Proučili su pripovijest o čudnovatom putovanju šegrta Hlapića koji je bio malen kao lakat,
Krijes
veseo kao ptica, hrabar kao Kraljević Marko, mudar kao knjiga, a dobar kao Sunce!
Stranica 43
U vremenu kada smo okruženi brzom i nezdravom hranom, učenici 1. A i 1.Brazreda su sa svojim učiteljicama pokazali da jednako mogu uživati u slatkome, a da pri tome ne unesu namirnice štetne za njihov organizam i razvoj. Kroz igru i zabavu istraživali su zdrave namirnice i raspoređivali ih prema godišnjem dobu, pisali knjigu s receptima i na kraju izrađivali kolače kojima nije potrebno pečenje . Kroz takav pristup učenici su bili motivirani na odabir zdravih namirnica te su upoznali prehrambenu vrijednost istih.
Od zdravih namirnica koristili su med, smeđi šećer, integralne kekse, maslac, mljevene orahe, bademe, lješnjake, sušene brusnice, grožđice, marelice, ananas i slično. Na satu razrednika priveli smo projekt kraju fotografiranjem i izložbom kolača.
Posjetile su nas knjižničarka,učiteljice razredne nastave , ravnatelj i školska pedagoginja, te učenici ostalih razreda. Učenici su nakon fotografiranja pospremili za sobom radna mjesta i ponijeli kolačiće kući bogatiji u znanju koje namirnice su zdravije za izradu kola-
čića. Budući da je bilo pred preduskrsno vrijeme, dobili su nove ideje kako izraditi kolače za Uskrs, povezavši tako prigodnu temu Uskrs iz prirode i društva sa svojim projektom.
Emini čokoladni kolači 5 žlica mljevenih lješnjaka 10 žlica mljevenih keksi 5 žlica sjeckanih badema 1 žlica kakaa 2-3 žlice marmelade 10-15 komada suhih marelica čokoladne mrvice za ukras Priprema: 1. Pomiješati lješnjake, kekse, bademe i kakao. 2. dodati sjeckane marelice i umiješati marmeladu. 3. oblikovati kuglice i uvaljati u čokoladne mrvice.
Krijes
Stranica 44
Terenska nastava Piše: Matej Fučkala, 3.b
Ponedjeljak je ujutro. Budim se ranije. Danas putujem u Crikvenicu. Malo sam tužan, ali i veseo. Hoću li nešto važno zaboraviti? Kako će mi tamo biti? Mnogo pitanja mi dolazi u misli. Doručkujem, spremam još stvari i krećem na put. Na vrijeme sam na dogovorenom mjestu. Mama je tu da me isprati i da mi kaže da budem dobar. Učiteljica je tu i prijatelji su tu. Krenuli smo. Put je bio kratak i vrlo brzo smo došli u Crikvenicu. Smjestili smo se u sobe. Dominik i ja bili smo u manjoj sobi, ja gore na krevetu, a on ispod mene. Do sada nisam spavao na krevetu na kat. Nije bilo loše. Navečer smo imali predstavljanje škola, a zatim disco. Dan je prošao brzo. Utorak ujutro nakon doručka išli smo brodom u Vrbnik. Vrijeme je bilo loše, a vožnja brodom je bila super. U Vrbniku smo išli u staru crkvu te smo prošli pokraj uklete kuće uz koju je vezana priča o ljudima koji su umrli od kuge. Prošli smo najužom ulicom na svijetu kojoj je ime Klančić, a široka je 50 cm. Bilo mi
je lijepo sve to vidjeti. Na kraju razgledavanja iš smo na sladoled. U Crikvenicu smo se vratili brodom. Poslije ručka smo se odmarali. Ana je slavila rođendan, jeli smo slatkiše i družili se. Planirali smo nakon toga ići u akvarij. Tako je i bilo. Prošetali smo do akvarija, osvjetljenje je bilo prigušeno da se ne ugroze ribe. Bilo je riba raznih boja i veličina te jedan aligator. Nakon povratka pisali smo dnevnik. Kasnije smo te večeri imali program i spavanje. Srijeda je vrlo brzo došla, krenuli smo putem Selca, vidjeli ponornicu i uzeli dagnje. Na plaži u Selcu trčali smo i igrali se na pijesku. U moru smo smočili ruke i bacali kamenčiće. Nakon povratka u hostel i ručka smo odmarali. Išli smo brodom do špilje Biserujke. Pristali smo u podnožju uzvisine. Popeli smo se stazom do špilje. U špilji smo vidjeli mnogo stalaktita. Malo smo razgledavali i vratili se u Crikvenicu. Nakon odmora išli smo na poučnu stazu koja mi je bila do-
sadna. Kasnije smo večerali. Večernji program nam se nije sviđao pa smo ostali u sobama. Igrali smo igrice, kartali i pričali. Cure su imale pidžama party pa smo ih nakratko posjetili. U 22:00 h smo se spremali na spavanje. Nisam mogao spavati pa sam potiho igrao igrice. Ujutro smo bili uzbuđeni zbog povratka. Spremali smo stvari, doručkovali i u 11:00 h smo krenuli prema Zagrebu. Roditelji su jedva čekali da se vratimo. Put je protekao dobro te smo prije 14:00 h bili u Odri. Svi smo bili veseli zbog povratka. Bilo mi je lijepo družiti se s učiteljicom i prijateljima.
Učenici 3.a i 3.b razreda su od 27.-30. travnja 2015. godine u sklopu terenske nastave boravili u odmaralištu Stoimena u Crikvenici.
Projekt 4.b razreda
Učenici 4. b razreda su u sklopu projekta Lica i naličja hrvatskih novčaca obradili temu hrvatske novčanice, hrvatsku kunu kao službenu valutu u RH, portrete povijesnih ličnosti u dizajnu novčanica te kulturno-povijesnu baštinu. Posjetom izložbi Abeceda novca u Tehničkom muzeju 20. 3. 2015. upoznali su ulogu i svrhu novca, načine kako dolazimo do novca, kako racionalno trošiti i štedjeti novac. Abeceda novca je interaktivna izložba koja podučava osnove financijske pismenosti na način da posjetitelji sami sudjeluju u procesu protoka novca dobivši elektronsku bankovnu karticu. Na kartici je određeni iznos novca koji mogu trošiti na razne usluge ili šopingirati u malom dućanu te uštedjeti i na kraju provjeriti koliko im je novaca ostalo. Izložba nas je oduševila, a najviše trgovina u kojoj su namirnice napravljene kao prave i moguće ih je kupiti. Krijes
Stranica 45
Dana 17. 4. 2015. godine u sklopu terenske nastave učenici 1. a i 1. b razreda posjetili su zoološki vrt. Obilazeći životinjske nastambe upoznali smo svijet životinja, oduševili se čimpanzama, lavovima i vukovima koji više nisu u kavezu već u vanjskoj nastambi. Vrijeme nam je jako brzo prolazilo pa smo požurili u edukativni centar gdje su učenici sudjelovali na predavanju na kojem su naučili zašto postoje zoološki vrtovi, kako se životinje ponašaju, hrane, kako se bave svojim mladuncima itd.
U predahu od razgledavanja životinja, imali smo malu pauzu na kojoj smo se odmorili i pojeli sendviče te u parkiću koji se nalazi u sklopu ZOO-a penjali se po raznim spravama. Ostatak vremena proveli smo u hodanju, trčanju i šetnji. Osim istraživanja životinjskog svijeta učenici su učili kako čuvati prirodu, a osobitu pažnju su morali posvetiti ponašanju u prometu. Stranica 46
Krijes
U mjesecu svibnju održani su književni susreti, jedan od njih je radionica s književnicom koja je ujedno i školska knjižničarka Dubravkom Volenec za učenike prvih i drugih razreda. Mr.sc. Dubravka Volenec je autorica projekta „Priroda sa otkrivanjem“ kojeg je pokrenula kako bi povećala osjetljivost djece prema okolini i svijetu koji ih okružuje.
Gđa Volenec nam je predstavila svoju slikovnicu „Vrapčić Prhko“ koju je izradila u suradnji s Udrugom za zaštitu ptica i prirode. Ova priča popraćena video klipovima o pticama oduševila je učenike koji su aktivno sudjelovali u susretu kroz pitanja te je svatko je želio ponešto ispričat o svojim iskustvima s vrapčićima i ostalim pticama. Ova slikovnica se bavi odnosom djeteta prema životinjama, konkretno vrapčićem u priči te ima zanimljiv zaplet, ali i potiče djecu u razvoju osnovnih ljudskih vrijednosti: suosjećanja, empatije, razumijevanja.
U mjesecu svibnju sedmaši su imali zanimljiv susret s poznatim hrvatskim književnikom Božidarom Prosenjakom koji je održan dana, 25. svibnja 2015. godine u našoj školi.
Imali smo prilike upoznati pisca čija su djela uvrštena čak u tri lektire; za 2. razred Miš, za treći razred Sijač sreće i razlog našeg susreta je lektira za sedmi razred Divlji konj koji je dobio dvije književne nagrade; Grigor Vitez i nagrada Ivana Brlić Mažuranić. Božidar Prosenjak surađuje u časopisima za djecu "Modra lasta", "Radost", "Smib"i dr. Radovi su mu uvršteni u zbornike, antologije, škol- najnježnije u sebi, ono najintimnije što daje drugima. Nijedan profesija sku lektiru i školske udžbenike. Neki njegovi me nije učinila sretnim, ali shvatio sam da svatko u sebi nosi određeni tekstovi su prevedeni na više od dvadeset dar i da je smisao kad se taj dar daruje drugima na služenje. „ Učenici svjetskih jezika. Gospodin Prosenjak je na pažljivo slušajući postavljali su pitanja; pa što Vas je motiviralo da napiševrlo duhovit način pričao zgode iz svojih te knjigu Divlji konj? „Pa, pitao sam se, da li u životu postoji neki osloškolskih dana, kada je kao dijete sa sela do- nac na koji se čovjek može čvrsto osloniti, da li postoji nešto kad staneš šao u veliki grad te se je susretao s određe- pa da te ne izbaci… za dvije godine sam napisao tu knjigu ali odgovor na nim problemima. Opisao nam je koliko se je ta pitanja nisam našao. Inače, to je djelo alegorija na ljude i njihove otrudio da napiše najbolju zadaću na svijetu i sobine. Već su se nizala pitanja; pa zašto ste koristili metafore?„Pa mooduševi učitelja i učenike ali najbolja zadaća rao sam pisati i o dobrom i o lošem, morao sam prikazati i loše osobine nije tako završila, završila je nespretnim i ljudi zato sam upotrijebio lik konja. Ali nitko se još nije prepoznao u tom neprimjerenim riječima za koje je bio čak i liku i našao uvrijeđen, završava Prosenjak u svom humorističkom dupokuđen. Nije se nadao da će biti pisac iako hu .“Dobili smo i jedan koristan savjet: „Igrajte se i učite ali nikada u isto mu je davne 1967. godine je objavljena prva vrijeme.“ pjesma, a kaže radio je svašta u životu. „Pisac nisam želio biti jer pisac nosi ono Krijes
Stranica 47
Međuškolski književni kviz
Razmišljanje o prvom poljupcu, san o ljubljenju ali i pitanje hoće li se ikada koja u njega zaljubiti, mučili su Filipa kojemu je ljetovanje kod bake donijelo odgovor na postavljena pitanja i razmišljanja. „Možda ću ti dopustiti da me poljubiš! – Kad?…“.
čarka Natalija i knjižničarka Vesna OŠ Kajzerica, dana 13. svibnja 2015. god. u knjižnici OŠ Kajzerica.
Kviz je namijenjen učenicima petih razreda, a svrha mu je stvaranje motivacije za čitaOdgovor su u romanu Poljubit ću je nje lektire, bilježenje događauskoro, možda, pisca Šime Storića ja tijekom čitanja te druženje potražili sudionici istoimenog književ- i zbližanje učenika susjednih nog kviza kojeg osmislila naša knjižni- škola. čarka Julija, a organizirale su knjižni-
Međuškolski književni kviz na temu iz romana Šime Storića: Poljubit ću je uskoro, možda proveden je između učenika petih razreda naše škole i škole Kajzerica.
Učenici su se natjecali u pet ekipa
vrijeme koje dokrajčuje budilica i brzo
Rekvizite korištene u kvizu radili su
koje su obuhvaćale tri do pet učeni-
odgovaranje podizanjem palice u obli-
naši učenici 4. B razreda i učenice 7. B
ka obiju škola s ciljem da se između
ku ruke s odgovorom DA/NE, te odgo-
razreda. I zato im zahvaljujem kao i
njih potiče prijateljski duh i surad-
vorima na ABC pitanja, izbaci uljeza te
svim učenicima koji su sudjelovali
nja što je ovim kvizom i postignuto
dizanjem odgovarajuće palice A/B/C.
pročitavši knjigu, a onima koji su istin-
kroz zabavnu atmosferu i napetost
Na kraju je bila igra Krug istine u kojoj
ski htjeli prisustvovati ali su bili oprav-
koja se razvijala tijekom natjecanja.
su natjecatelji trebali složiti tortu od 8
dano spriječeni poručujemo da im sli-
U kvizu su sudjelovale profesorice
točnih tvrdnji iz knjige od sveukupno
jedeće školske godine ne gine još kvi-
hrvatskog iz obiju škola i asistentice
predloženih 16 tvrdnji, a sve to u 2
zova. Pobjedničkoj ekipi čestitam, a
koje su bilježile bodove jer je svako
minute što je stvaralo dodatnu nape-
posebno našem učeniku 5. B razreda
pitanje donosilo po jedan bod. Pita-
tost. Svi sudionici kviza bili su nagra-
Ivanu Kljujevu koji je bio dio te ekipe.
nja su bila prezentirana putem ani-
đeni malim poklonima; gumicama za
macijskih efekata kroz slajdove pro-
brisanje i pohvalnicama, a pobjednička
grama Power Point uz ograničeno
ekipa osvojila je vrijedne knjige.
Stranica 48
Krijes
Glazbeno scenska igra Nismo više tako mali u izvedbi 1. b i 3.a razreda
Piše: Paula Franić, 8a.
Svake godine 24. 4. u našoj školi obilježava se Dan škole. To je poseban dan koji posvećujemo školi i dajemo joj veliku
Dan naše škole tradicionalno se slavi oko blagdana Sv. Jurja. Kako smo ga mi Odrani ove godine svečano obilježili, pogledajte na sljedećim stranicama.
Zmaj sv. Jurja
pažnju. Ove godine smo Dan škole
obilježili
priredbom
sportskim aktivnostima.
i
Pro-
gram je započeo u četvrtak 23. 4. na sportskom igralištu u Odri, gdje su razredi odmjeravali snagu u nogometnom turniru, a pobjedu u muškom dijelu odnio je 7.a, dok je ženska ekipa pobijedila u 8. a razredu. Sljedeći dan, u petak, u dvorani Druš-
Veliki zbor izvodi pjesmu Dječja srca
tvenog doma Odra u 18 sati okupio se velik broj uzvanika; od profesora,
učitelja,
roditelja,
baka i djedova do važnih ljudi u našoj općini. Svi oni prisustvovali su na svečanoj priredbi na kojoj su nastupali učenici.
Flashdance u izvedbi Sare, Anamarije, Ane i Paule Stranica 49
Krijes
Nastup je uz vodstvo učitelja i nastavnika pripremljen s puno truda, a učenici su pokazali zavidan talent na svim poljima; bilo je pjesme, plesa, recitacija, glume i ostalih zanimljivosti. Na kraju priredbe podijeljena su priznanja najuspješnijim učenicima za ostvarene rezultate na školskim i međunarodnim natjecanjima. Naš Dan škole obilježili smo uz zabavu, veselje, druženje, a svečanost je, nadam se, ostala svima u lijepom sjećanju.
Igrokaz u izvedbi 8 razreda
Glazbena skupina Oda radosti, Blistaj, blistaj
Igrokaz Pepek i Marica u izvedbi 4.A razreda
Igrokaz u izvedbi osmih razreda
Glazbeno scenska igra
Solo točka u izvedbi Ane Kljujev Recitacije u izvedbi razreda Stranica 50
Krijes
Plesni uspjesi naših učenica
Male i velike Odranke, učenice osnovne škole Odra i članice plesnog kluba Modus iz Zagreba vratile su se ponosne sa Svjetskog prvenstva Dancestar World Dance Masters 2015 u Poreču (Por eč, 20.-25.05. 2015.)
U kategoriji Djeca 1. mjesto osvojile su
Laura Oršolić i Nina Mlinarić.
Na prestižnom međunarodnom natjecanju na kojem se natjecalo više od 5000 plesača, naše male i velike Odranke, kao članice plesnog kluba Modus, zablistale su punim sjajem.
U žestokoj konkurenciji s 5000 plesača iz cijeloga svijeta cure su se natjecale u više dobnih kategorija i disciplina i ostvarile izvrsne rezultate. Njihovi svakodnevni naporni treninzi, upornost i ljubav prema plesu, nagrađeni su sa velikim brojem prvih mjesta i priznanjima.
Na međunarodnom natjecanju 1. mjesto osvojile su Ana
Kljujev
1. mjesto ; open juniorska formacija.
1.mjesto Lucija Vuksanovic i Ana Kljujev, oU kategoriji Juniori 1. mjepen juniorski par , 3. mjesto Paula Franić mosto osvojile su:
Ana Marija Lacković, Sara Jagar i Paula Franić.
Stranica 51
Krijes