DEMOGRAFIJA ISELJAVANJE MIGRACIJE

Šesti hrvatski socijalni tjedan

Zagreb, 22. i 23. listopada 2021.

Uredili:

Stjepan Baloban

Gordan Črpić

Dubravka Petrović Štefanac

Zvonimir Ancić

CENTAR ZA PROMICANJE SOCIJALNOG NAUKA CRKVE

KRŠĆANSKA SADAŠNJOST

Z agreb, 2023

Predgovor

Vjerna katoličkoj tradiciji socijalnih tjedana, Hrvatska biskupska konferencija (dalje: HBK) nastavila je s održavanjem Hrvatskoga socijalnog tjedna (dalje: HST) i s izborom tema koje su ključne za budućnost hrvatskoga naroda i društva.

Deset godina nakon što je održan Peti hrvatski socijalni tjedan (21. – 23. listopada 2011.), održan je isto u prostorima Hrvatske biskupske konferencije u Zagrebu Šesti hrvatski socijalni tjedan s temom Demografija – iseljavanje – migracije (22. – 23. listopada 2021.).

Premda je nakon Petoga HST-a bilo vrijednih pokušaja, neposredna priprava za Šesti HST započela je u ljeto 2019. godine nakon što je u svibnju iste godine obnovljen rad Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve (dalje: Centar).

Već na prvoj sjednici Upravnog vijeća Centra pod predsjedanjem mons. dr. sc. Đure Hranića, đakovačko-osječkog nadbiskupa, održanoj 19. lipnja 2019. godine, odlučeno je da će se Hrvatskoj biskupskoj konferenciji predložiti održavanje Šestoga HST-a s temom Demografija – iseljavanje – migracije. U vidu konkretizacije na idućoj, drugoj, sjednici Upravnog vijeća Centra

(2. listopada 2019.) odlučeno je da će se Hrvatskoj biskupskoj konferenciji predložiti dva termina održavanja (23. – 25. listopada ili 13. – 15. studenoga 2020. godine). Na istoj sjednici je određeno da će se hrvatskim biskupima također predložiti za predsjednika Programskog odbora Šestog HST-a, vjernika laika, prof. dr. sc. Gordana Črpića, bivšeg pročelnika Centra i aktualnoga profesora i prorektora Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta, a za dopredsjednika i ujedno predsjednika Organizacijskoga odbora također vjernika laika, mr. sc. Zvonimira Ancića, medijskog suradnika Centra i glasnogovornika Hrvatske biskupske konferencije. Na 59. zasjedanju Sabora Hrvatske biskupske konferencije (16. – 18. listopada 2019.) donesena je sljedeća odluka: »Članovi HBK podržali su prijedlog Upravnog vijeća Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve da se od 23. do 25. listopada 2020. održi Šesti hrvatski socijalni tjedan. Glavna tema toga skupa bit će Demografija – iseljavanje – migracije. Prihvaćen je i prijedlog da za predsjednika Programskog odbora tjedna bude imenovan prof. dr. sc. Gordan Črpić, a za dopredsjednika mr. sc. Zvonimir Ancić.« (iz Priopćenja)

Prema tome, HBK je i ovaj put organizaciju HST-a povjerila svojoj ustanovi Centru za promicanje socijalnog nauka Crkve s pročelnikom prof. dr. sc. Stjepanom Balobanom na čelu.

Na drugoj sjednici Upravnog vijeća Centra (2. listopada 2019.) odlučeno je također da Programski odbor sačinjavaju, uz predsjednika UV Centra mons. dr. sc. Đuru Hranića, prof. dr. sc. Stjepan Baloban, pročelnik Centra, prof. dr. sc. Gordan Črpić, predsjednik, mr. sc. Zvonimir Ancić dopredsjednik i predsjednik Organizacijskog odbora, doc. dr. sc. Dubravka Petrović Štefanac, tajnica Centra, ostali članovi UV Centra: prof. dr. sc. Vladimir Dugalić, prof. dr. sc. Josip Grbac, izv. prof. dr. sc. Silvija Migles, doc. dr. sc. Marijana Kompes, dr. sc. Stjepan Brebrić, mr. sc. Igor Jakobfi, te istaknuti stručnjaci za tematiku koja se obrađuje: akademik Anđelko Akrap, prof. dr. sc. Hrvoje Štefančić, prof. dr. sc. Dražen Živić, izv. prof. dr. sc. Mario Bara, dr. sc. Tomislav Markić i dr. sc. Neven Šimac.

Programski odbor održao je više sjednica, a na svojoj prvoj sjednici (6. prosinca 2019.) određeni su voditelji timova za pojedina područja (Dražen Živić za demografiju, Mario Bara za useljavanje/povratak, Gordan Črpić za iseljavanje i Neven Šimac za migracije), čiji je zadatak bio oblikovanje naslova predavanja i traženja predavača. Tako se zajedničkim radom došlo do programa koji je održan na Šestom HST-u.

Zbog pandemije bolesti COVID-19 održavanje Šestog HST-a odgođeno je za godinu dana, to jest za 23. i 24. listopad 2021. godine. No pandemijska ograničenja su utjecala i na samo održavanje kao i na ograničen broj sudionika u fizički prisutnih.

Fotografije u ovoj monografiji sa zaštitnim maskama na licima sudionika vidljiv su znak povijesnoga trenutka u kojem se usprkos iznimnim organizacijskim teškoćama uspio uspješno organizirati i održati Šesti HST.

Poput nekih europskih naroda i hrvatski narod se više od 50-ak godina susreće s teškom, a posljednjih desetljeća i zabrinjavajućom, demografskom situacijom. Stoga se demografija kao središnja tema Šestoga HST sama po sebi nametnula kao znak vremena i, još više, u ovom povijesnom trenutku kao nezaobilazna tema o kojoj velikim dijelom ovisi budućnost i sama opstojnost hrvatskoga naroda i države. Na aktualnost i urgentnost tematike već više desetljeća upozoravaju vrsni hrvatski demografi, a s crkvene strane svoj specifičan doprinos daju hrvatski teolozi koji u suradnji s hrvatskim demografima posljednjih desetljeća pozivaju na aktivnu pronatalitetnu politiku koja se u hrvatskom društvu treba prihvatiti kao opće dobro naroda i države. U Deklaraciji Šestoga HST-a s pravom se konstatira da se Hrvatska »nalazi u dubokoj demografskoj krizi, zapravo već je ušla u demografski slom zbog intenzivnog pada broja živorođenih, pada broja stanovnika te poremećenosti dobne strukture stanovništva« (Deklaracija, str. 463). Sudionici Šestoga HST-a naglašavaju da odgovarajuća »populacijska politika treba obuhvaćati pronatalitetnu i blagu migracijsku politiku koja će se prihvatiti nacionalnim konsenzusom i koja će dugoročno obvezivati nositelje političke i gospodarske vlasti u Hrvatskoj tako da se sa svakom vlašću neće stvarati nova populacijska politika i na neki način uvijek kretati od početka« (Isto, str. 464).

Demografska problematika se u novije vrijeme sve više povezuje uz iseljavanje i useljavanje kao i uz sve aktualniju i problematičniju temu migracija.

Stoga i glavni naslov Šestoga HST-a glasi: Demografija – iseljavanje – migracije! Kao što je vidljivo iz programa Šestoga HST-a, predavanja su obuhvatila tri tematske cjeline, s time da su se uz pojam iseljavanje obrađivale i teme useljavanje i povratništvo.

Rad Šestoga HST-a odvijao se u plenarnim predavanjima i u devet panela. Kako osam plenarnih predavanja koja su bila posvećena temama: demografija, iseljavanje, useljeništvo i povratništvo te migracije, tako i devet panela (tri su bila posvećena demografiji, dva iseljavanju, dva useljeništvu i povratništvu i dva migracijama) donijela su sa strane predavačica i predavača, ali i u veoma zanimljivim i korisnim raspravama, ne samo brojne informacije već i kritičke pristupe i moguća rješenja.

Pri kraju drugoga dana održavanja HST-a jednoglasno je prihvaćena posebno značajna Deklaracija Šestoga hrvatskoga tjedna, koja je sastavni dio ove monografije na hrvatskom i engleskom jeziku. Šesti HST završio je euharistijskim slavljem koje je u prostorijama Hrvatske biskupske konferencije u Zagrebu predvodio zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić.

Nekoliko predavača iz predviđenoga programa nije uspjelo nastupiti na Tjednu zbog bolesti COVID-19. Osim toga, još nekoliko predavača nije uspjelo pripremiti svoje tekstove za objavljivanje. U monografiji je objavljeno ukupno 25 radova.

Svi radovi su recenzirani, no važno je naglasiti da osim velike većine znanstvenih radova ima nekoliko radova koji su kategorizirani kao stručni radovi ili osvrti.

U ovoj monografiji nastojali smo u riječi i slici prikazati sve ono važno što se događalo na Šestom HST-u koji se u fizičkom obliku održao u prostorijama Hrvatske biskupske konferencije u Zagrebu i u sjedištima pojedinih (nad)biskupija.

Zbog otežane epidemiološke situacije i nemogućnosti okupljanja većeg broja ljudi fizički prisutnih, organizatori su odlučili da se u pojedinim (nad) biskupijama, odnosno metropolitanskim središtima, organizira također fizičko okupljanje koje je sa Šestim HST-om, odnosno zgradom Hrvatske biskupske konferencije u Zagrebu, bilo povezano putem platforme Zoom. Takva okupljanja bila su u Zagrebu, Rijeci, Đakovu, Osijeku, Varaždinu, Šibeniku, Dubrovniku, Požegi i Sisku. Zahvaljujemo posebno predsjedniku Organizacijskog odbora mr. sc. Zvonimiru Anciću, kao i moderatorima i tehničarima u (nad)biskupijskim središtima, koji su uspješno organizirali taj prilično kompliciran tehnički posao.

Zbog tematike, prvenstveno demografske situacije u Hrvatskoj, zbivanja Šestoga hrvatskoga tjedan naišla su na zanimanje kako u crkvenom tako i u civilnom medijskom prostoru. To se posebno odnosi na sadržaj Deklaracije o kojemu se raspravljalo nekoliko tjedana nakon održavanja Tjedna.

Crkveni mediji, prvenstveno Hrvatski katolički radio i Hrvatska katolička mreža te Glas Koncila (usp. Glas Koncila, br. 43, 44, 45/2021.) temeljito i cjelovito prenijeli su sve ono što se zbivalo na Hrvatskom socijalnom tjednu.

Zahvaljujemo svima koji su na različite načine sudjelovali u pripremi i organizaciji Šestoga hrvatskoga socijalnog tjedna. Najveći teret organizacije Šestoga HST-a i uređenja ove monografije podnijeli su djelatnici Centra, kojima zahvaljujemo.

Monografija Demografija – iseljavanje – migracije. Šesti hrvatski socijalni tjedan, Zagreb, 23. i 24. listopad 2021., jest jedna od knjiga koja se pribraja bogatoj biblioteci Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve, koje su od 1998. godine do danas objavljene u izdanju Centra ili u suizdanju s drugim izdavačima. Monografija se objavljuje u godini kada Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve Hrvatske biskupske konferencije slavi 25. obljetnicu javnoga djelovanja (1998. – 2023.).

Zahvaljujemo Kršćanskoj sadašnjosti kao suizdavaču i izvršnom nakladniku.

Šesti hrvatski socijalni tjedan s temom Demografija – iseljavanje – migracije još je jednom pokazao zauzetost i brigu Crkve u Hrvata za sadašnjost, i osobito za budućnost hrvatskoga naroda koji se nalazi u dubokoj demografskoj krizi. Izlazak iz te krize, što potvrđuju i stranice ove monografije, nalazi se u pronatalitetnoj populacijskoj politici koja će se u Hrvatskoj prihvatiti nacionalnim konsenzusom i koja će dugoročno obvezivati svaku političku i gospodarsku vlast u Hrvatskoj.

U Zagrebu, o spomendanu blaženog Alojzija Stepinca, 10. veljače 2023. godine

Pozdravna riječ kardinala Josipa Bozanića, zagrebačkog nadbiskupa

Preuzvišeni Apostolski nuncije u Hrvatskoj, preuzvišeni Predsjedniče HBK-a, te nazočni nadbiskupi i biskupi, poštovani predstavnici civilnih, akademskih vlasti i ugledni gosti, cijenjeni organizatori, predavači i sudionici Šestoga hrvatskoga socijalnoga tjedna, draga braćo i sestre!

1. Kao dijecezanski nadbiskup Crkve zagrebačke, na čijem se području nalazi središte Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve, organizatora Šestoga hrvatskog socijalnoga tjedna, srdačno pozdravljam sve vas okupljene ovdje u Tajništvu HBK-a i u dvoranama diljem Hrvatske, a povezane s nama zahvaljujući suvremenoj tehnologiji na daljinu.

Drago nam je što se ovaj naš Šesti socijalni tjedan otvara na dan kada u liturgiji slavimo spomendan svetoga pape Ivana Pavla II. U njegovom bogatom socijalnom učiteljstvu, a posebice u socijalnim enciklikama, nalazimo korisne orijentire za zadanu tematiku ovoga Tjedna. A tema Šestoga hrvatskoga socijalnoga tjedna Demografija – iseljavanje – migracije, kako reče mons. dr. Stjepan Baloban, pročelnik Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve, »nametnula se sama od sebe«. To dovoljno govori o aktualnosti ovoga zbornog doprinosa hrvatskome društvu.

Na današnji dan 1978. godine, u nastupnoj propovijedi, kao Petrov nasljednik papa Wojtyła, želeći svoju službu protkati navještajem ljubavi koju Bog ima prema svakom čovjeku, uputio je vjernicima i svim ljudima dobre volje ovaj poziv: »Ne bojte se! Otvorite, štoviše, širom rastvorite vrata Kristu!« Privlačan je to navještaj koji ne dopušta da strah zaustavi ljubav i dobro. Kasnije je on sâm o tome pisao: »Kad sam 22. listopada 1978. godine na Trgu sv. Petra izrekao riječi: ‘Ne bojte se!’ nisam mogao znati kako će daleko odvesti mene i čitavu Crkvu. Njihov sadržaj dolazio je više od Duha Svetoga što ga je Gospodin Isus obećao apostolima kao Tješitelja, nego od čovjeka koji ih je izgovarao… Poziv ‘Ne bojte se!’ treba čitati u vrlo širokoj dimenziji. Na neki način bio je poziv svim ljudima, poziv da pobjede strah od sadašnjega stanja u svijetu, kako na Istoku tako i na Zapadu, kako na Sjeveru tako i na Jugu. Ne bojte se onoga što ste sami stvorili, ne bojte se ni svega onoga što je čovjek proizveo, a što svakim danom postaje sve veća opasnost za njega! Na kraju, ne bojte se samih sebe!« (Ivan Pavao II., Prijeći prag nade, Zagreb 1994., str. 231).

Dragi sudionici, tematici koja je pred nama potrebno je, u duhu pape Ivana Pavla II., pristupiti bez straha, nošeni nadom koja otvara horizonte budućnosti, pokušavajući iščitavati znakove vremena, svjesni da smo kao kršćani pozvani biti jedni drugima bližnji, a posebice najpotrebitijima.

2. Naime, danas ne proživljavamo samo epohalne promjene, nego pravu pravcatu promjenu epohe, kako izričito naglašava papa Franjo (usp. Veritatis gaudium, 3). On nas neumorno potiče da se kršćanski odgovorno suočimo sa svim vidovima zadane teme ovoga Tjedna i da ne ostanemo samo promatrači, nego i zauzeti Samarijanci.

Nedavno je papa Franjo rekao: »Mnogo se toga promijenilo. Te promjene obilježavaju točke s kojih nema povratka (…). Potrebni su novi trenutci susreta, razlučivanja i zajedničkog djelovanja.« (Videoporuka IV. svjetski susret pučkih pokreta, 16. listopada 2021. godine)

3. Dragi sudionici Šestoga hrvatskoga socijalnog tjedna, želim da potaknuti i ohrabreni riječima Svetog Oca s puno ljubavi i znanstvenom objektivnošću uđemo u zadatak koji je pred nama. Potrebni su nam novi znakovi nade. Neka naš rad bude ispunjen nastojanjem za konkretne i moguće prijedloge, popraćen molitvom i Božjim blagoslovom.

Dražen Živić • Nikola Šimunić