Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Vlaška

Nives Klaić - Ema Botica x. kondicional I (kI), npr. ne bi zapeo) xi. infinitiv (inf), npr. kušati) xii. glagolski prilog prošli (gpp), npr. pristupivši xiii. glagolski prilog sadašnji (gps) – sam, npr. znajući – s aoristom, npr. odgovarajući reče – ili glagolskim pridjevom radnim, npr. odgovarajući rekao xiv. prezent – uz imensku riječ (pz+im.r.), npr. jest poslušnost – ili sama imenska riječ), npr. izdajnik xv. prezent uz glagolski pridjev trpni (pz+gpt), npr. pisano je xvi. glagolska sintagma (sint. gl), npr. ima dogoditi

2. Raščlamba glagolskih oblika

Neki prevoditelji na mjestu jednoga glagola ili glagolskoga oblika biraju drugi jednake ili različite složenosti, jednakoga ili različitoga vremena; jednakoga ili različitoga načina, stanja, broja, roda koji se pojavljuje u nekim glagolskim oblicima. Često dolazi i do promjene vida: umjesto svršenoga glagola uzima se nesvršeni ili obratno. To nužno dovodi i do svojevrsne promjene značenja, što znači da je odabirom glagola različita vida nastala semantičko-gramatička promjena pa se njome, kao što je u uvodu rečeno, u ovome tekstu ne će baviti. Neki su hrvatski glagolski oblici jednostavni (infinitiv, prezent, aorist, imperfekt, imperativ, glagolski pridjev radni, glagolski pridjev trpni, glagolski prilozi: sadašnji i prošli), drugi složeni (perfekt, pluskvamperfekt, futuri: I. i II., kondicionali: I. i II.). Katkada je u različitim prijevodima jednostavni glagolski oblik zamijenjen drugim jednostavnim glagolskim oblikom, npr. istoizraznica reče samo prezentom kaže ili rekne, ili pak imperfektom kao kaza. Katkada je na mjestu jednostavnoga glagolskoga oblika neki složeni glagolski oblik, perfekt umjesto prezenta, npr. rekao je ili pak krnji perfekt (s izostavljenim pomoćnim glagolom), kao u (10.ix).

310

Bibliana