PREDGOVOR

Projekt Europsko istraživanje vrednota – European Values Study (EVS) kontinuirano traje već šesto desetljeće. Polazeći od zapažanja da kršćanstvo u Europi postupno gubi na svojoj važnosti, krajem sedamdesetih godina prošlog stoljeća skupina znanstvenika zainteresirala se za sljedeća važna pitanja: „1. Dijele li Europljani zajedničke vrednote? 2. Mijenjaju li se vrednote u Europi, i ako da, u kojem pravcu? 3. Nastavljaju li kršćanske vrednote prožimati život i kulturu Europljana? 4. Zamjenjuje li koherentni alternativni sustav značenja kršćanstvo? 5. Kakve će biti posljedice takvog razvoja za jedinstvo Europe?“ (Luijkx, Reeskens i Sieben, 2022., 15-21). Ti su znanstvenici bili svjesni da procesi sekularizacije, a istodobno s njime i sekularizma te velikim dijelom i dekristijanizacije sve više napreduju, i to ne samo u Europi nego i u svijetu. Istodobno je od druge polovice 19. stoljeća proces industrijalizacije već bio u punom tijeku. Dakako da su već tada, posebno u zapadnim demokratskim europskim državama bili uočljivi procesi sve veće modernizacije, ali i nadolazeće individualizacije i relativizacije potpomognute kompjutorizacijom i liberalnim trendovima najrazličitijih vrsta, jednom riječju, promjene u različitim društvenim smjerovima, što uključuje i vrijednosno područje, bile su više nego očite. Svih tih događanja na određen način bila je svjesna i Katolička crkva kao najveća predstavnica kršćanstva u Europi i u svijetu. Svojevrstan odgovor na te i slične naznake promjena bio je Drugi vatikanski koncil (1962. – 1965.) sa svojim dokumentima i porukama kako ad intra tako i ad extra. Poseban doprinos dao je tadašnji papa Pavao VI., ujedno i dovršitelj Drugog Vaticanuma, koji je već sredinom sedamdesetih godina 20. stoljeća ukazao na razliku između sekularizacije i sekularizma, pri čemu je sekularizacija opravdano nastojanje, dok je sekularizam neprihvatljiv za Crkvu (Pavao VI., 1976.: br. 55).1

Polazeći od dinamičnosti i transformacije vrednota, 1981. godine pod vodstvom Ruuda de Moora (Tilburg University, Nizozemska) i Jana

1 Papa Pavao VI. u br. 55. Evangelii nuntiandi govori kako je s jedne strane sekularizacija u sebi opravdano i ispravno nastojanje, „koje naprosto nije nespojivo s vjerom, odnosno religijom, da se u stvorenju, u svakoj stvari ili događaju otkriju zakoni po kojima se sa stanovitom nezavisnošću ravnaju, u duboku uvjerenju da je te zakone postavio sam Stvoritelj“. S druge strane, sekularizam je poimanje svijeta „prema kojem se svijet tumači sam sobom i nema potrebe da se pribjegava Bogu. Bog tako postaje suvišan i samo smeta. Takav sekularizam, da bi priznao čovjekovu moć, na kraju napušta Boga i, štoviše, počinje ga nijekati.“

Kerkhofsa (Catholic University Leuven, Belgija) osnovan je European Values System Study Group (EVSSG) s ciljem empirijskog istraživanja moralnih i socijalnih vrednota s namjerom podupiranja europskih socijalnih i političkih institucija. Unutar znanstvenoistraživačkog projekta European Values Study (EVS) dosada je provedeno pet istraživačkih valova. Prvi je proveden 1981. godine u deset zemalja Europske unije. Drugi val istraživanja proveden je 1990. godine u 27 europskih zemalja s proširenjem na europske zemlje Srednje Europe i Istočne Europe nakon pada „željezne zavjese“ i Berlinskog zida. Upitnik drugog vala EVS istraživanja 1990. godine bio je manje-više kopija Upitnika prvog vala. Valja istaknuti da se sredinom devedesetih godina pod vodstvom Ronalda Ingleharta pokreće World Values Study (WVS). Treći val istraživanja, proveden 1999. godine, proširio se na 33 zemlje. U Upitnik trećeg vala stavljeno je više novih tema – vrednota, posebno povezanih sa starijima, bolesnima i nemoćnima, kao i imigrantima, ali i socijalnim kapitalom, društvenim mrežama, povjerenjem i civilnim angažmanom te fenomenom solidarnosti, demokracije i radnih vrednota. Četvrti val proveden je 2008. godine u čak 47 država, tako da je to EVS istraživanje „par excellence bilo s najširim geografskim prostorom u Europi“ jer zemlje koje su te godine provodile istraživanje zajedno obuhvaćaju 800 milijuna Europljana. Posebno je taj val istraživanja pružio sve bogatstvo sličnosti i različitosti u odnosu na vrednote diljem cijele Europe. Upitnik toga vala bio je u velikoj mjeri identičan s Upitnikom trećeg vala. Naposljetku, peti val EVS istraživanja proveden je 2017. godine u 39 europskih zemalja. U petom valu istraživanja došlo je do tijesne suradnje između EVS istraživanja i WVS projekta. Tako se u „upitnicima WVS i EVS ostvarila zajednička jezgra za prikupljanje podataka“ (Luijkx, Reeskens i Sieben, 2022., 20). Drugim riječima, EVS projekt je, s jedne strane, ostao kod najvećeg broja svojih pitanja iz prijašnjih upitnika, a s druge strane, svaka članica EVS projekta mogla je na kraju zajedničkog Upitnika za svoju zemlju dodati country specific pitanja. Prednost tih dodatnih pitanja je u tom da svaka pojedina zemlja može komparirati svoje podatke primjerice iz trećeg, četvrtog i petog vala istraživanja. Na drugoj strani izostavljanje nekih pitanja iz prethodnih valova onemogućuje komparaciju između pojedinih europskih zemalja u odnosu na određena pitanja ili vrednote.

Naposljetku, treba reći da se šesti EVS val istraživanja planira za 2026. godinu.

Dosad su glede interpretiranja i komentiranja dobivenih rezultata/ podataka iz svih pet EVS valova istraživanja objavljeni deseci knjiga, a napisano je preko stotinu članaka na više svjetskih jezika. Objavljene knjige, s jedne strane, plod su nacionalnih EVS timova, koji u tim knjigama obrađuju i komentiraju EVS rezultate bilo usredotočeno samo na vlastitu zemlju bilo u komparaciji sa svim ili samo s odabranim europskim zemljama istraživanja. S druge strane, tiskane knjige, koje nerijetko izdaju pojedini nacionalni timovi, za autore i koautore pored nacionalnih istraživača imaju i autore iz drugih izvanuropskih zemalja. S treće strane, osobito u posljednjih dvadesetak godina, vrijedno je spomenuti tri Atlasa, koji slikom, riječima i brojkama pokazuju i komentiraju pojedini istraživački val, a priredila ih je EVS centrala u Tilburgu. Prvi, objavljen 2005. godine, naslovljen je Atlas of European Values (Halman, Luijkx i van Zundert, 2005.), drugi je objavljen 2011. godine i nosi naslov Atlas of European Values: Trends and Traditions at the turn of the Century (Halman, Sieben i van Zundert, 2011.) dok je treći objavljen 2022. godine pod naslovom Atlas of European Values: Change and Continuity in Turbulent Times (Halman, Reeskens, Sieben i van Zundert, 2022.). U svim tim atlasima Hrvatska je navedena uz ostale europske članice EVS projekta. Također je na poziv hrvatskog tima od 8. do 11. lipnja 2010. godine u Zagrebu održan Second EVS Workshop after the 2008 wave. Jednako tako, Josip Baloban (kao direktor EVS istraživanja za Hrvatsku), Ivan Rimac (kao član Metodološke grupe) i Gordan Črpić (kao član (Teorijske grupe) sudjelovali su više puta i u više europskih gradova na susretima članova EVS istraživanja.

Hrvatska se u projekt Europsko istraživanje vrednota uključila preko Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (dalje: KBF u Zagrebu) 1998. godine. Valja podsjetiti kako prema riječima tadašnjeg voditelja projekta European Values Study (EVS) dr. Loeka Halmana, „uključenje Hrvatske u istraživanje 1999. daje nam jedinstvenu prigodu za usporedbu temeljnih vrednota hrvatskoga naroda s vrednotama naroda u državama zapadne i istočne Europe te za istraživanje sličnosti i različitosti“2. Sukladno tomu Hrvatska je dosada sudjelovala u trećem valu EVS istraživanja 1999. godine, nadalje u četvrtom valu 2008. godine kao i u petom valu 2017. godine. KBF je nositelj EVS projekta za Hrvatsku te je s EVS centralom u Tilburgu potpisao ugovor o suradnji. Što se hrvatskog istraživačkog tima znanstvenika tiče, valja ukazati na nekoliko značajnih specifičnosti. Prva se očituje u znanstvenoj interdisciplinarnosti jer u projektu od početka sudjeluju i uspješno surađuju znanstvenici iz humanističko-društvenih znanosti, tj. teolozi, sociolozi, metodolozi, psiholozi i politolozi. Tako u istraživačkom timu djeluju istraživači iz Sveučilišta u Zagrebu (KBF-a, Pravnog fakulteta, Filozofskog fakulteta i Fakulteta hrvatskih studija), Hrvatskoga katoličkog sveučilišta u Zagrebu te iz Instituta Ivo Pilar u Zagrebu. Druga specifičnost očituje se u načinu i mjestu objavljivanja rezultata pojedinih valova istraživanja. Rezultati su na hrvatskom jeziku objavljivani kako u teološkom časopisu Bogoslovskoj smotri tako dijelom i u časopisu za opća društvena pitanja Društvena istraživanja. U Bogoslovskoj smotri je nakon svakog EVS vala istraživanja objavljen tematski broj posvećen EVS-u. Važno je također naglasiti da je Bogoslovska smotra, znanstveni časopis KBF-a, referentno mjesto za Komparativni pregled postotaka i aritmetičkih sredina Europskog istraživanja vrednota (EVS).3

2 Dopis European Values Studies koji je poslao WORC-Tilburg University, studeni 1998. (L. H. 98. 648. jg), dekanu prof. dr. sc. Tomislavu Ivančiću – Sveučilište u Zagrebu, Katolički bogoslovni fakultet. Dopis je zaprimljen 7. prosinca 1998. godine i urudžbiran pod br. 13-10/21 na KBF-u Sveučilišta u Zagrebu.

Prvi je put Bogoslovska smotra objavila radove koji su se odnosili na treći EVS val istraživanja u Hrvatskoj s naslovom „Europsko istraživanje vrednota – EVS 1999. Podatci za Republiku Hrvatsku. Djelomično izvješće“ (Bogoslovska smotra, 2000., br. 2). Drugi put Bogoslovska smotra objavila je radove iz četvrtog EVS vala istraživanja u Hrvatskoj s naslovom „Europsko istraživanje vrednota – EVS – 2008. Podatci za Republiku Hrvatsku“ (Bogoslovska smotra, 2010., br. 2). Nakon četvrtog EVS vala prvi put rezultati EVS istraživanja u Hrvatskoj interpretirani su i objavljeni u časopisu Društvena istraživanja (Društvena istraživanja, 2010., br. 1-2). Treći je put Bogoslovska smotra objavila radove koji su se odnosili na peti EVS val istraživanja s naslovom „Europsko istraživanje vrednota – EVS – 2017. Podatci za Republiku Hrvatsku. Djelomično izvješće“ (Bogoslovska smotra, 2019., br. 2). Iste godine objavljena su tri članka glede interpretacije petog

3 Primjerice u Bogoslovskoj smotri za treći EVS val istraživanja 1999. godine objavljen je Pregled postotaka i aritmetičkih sredina. Također je u Bogoslovskoj smotri za četvrti val istraživanja 2008. godine objavljen Komparativni pregled odgovora na pitanja u anketi Europskog istraživanja vrednota 1999. i 2008. te je u Bogoslovskoj smotri za peti val istraživanja – EVS – 2017. objavljen Komparativni pregled odgovora na pitanja u anketi Europskog istraživanja vrednota (EVS) – 1999., 2008. i 2017.