ASERTIVNOST ( u komunikaciji)
PriÄ?a o kruhu
“ U životu ne dobivate ono što zaslužujete nego ono što komunicirate “ Tad James
ključ uspjeha u životu= dobre komunikacijske vještine
Razlog zbog kojeg imamo dva uha, a samo jedna usta je da bismo mogli više slušati, a manje govoriti». Latinska poslovica
Govor je izvor svih nesporazuma. Antoine de Saint-ExupĂŠry: Mali princ
•INTRAPERSONALNA
KOMUNIKACIJA
•INTERPERSONALNA •JAVNA •MASOVNA •U MALOJ GRUPI
VERBALNA
RIJEČI
NEVERBALNA
GESTE, MIMIKA
Stilovi ponašanja u interpersonalnoj komunikaciji
potrebe drugih
naše potrebe
PASIVNOST
AGRESIVNOST ASERTIVNOST
•Potrebe DRUGIH ispred VLASTITIH
•VLASTITE potrebe ispred TUĐIH RAVNOTEŽA IZMEĐU VLASTITIH I TUĐIH POTREBA
• u stručnoj psihološkoj literaturi relativno nov termin * sposobnost izražavanja vlastitih pozitivnih i negativnih misli i osjećaja, na neagresivan način i bez kršenja prava drugih osoba
to assert (engl., glagol)= izjaviti, iznijeti (mišljenje), ustvrditi, braniti assertive (engl., pridjev)= uporan, samosvjestan, samopouzdan
Odlučnost i pristojnost
Biti asertivan znači jasno reći što mislite, osjećate i želite na pristojan i odlučan način, bez očekivanja da će uvijek biti po vašem.
zahtjeva i naređuje (nema molim i hvala) optužuje i krivi druge ne priznaje svoje pogreške usmjeren na osobu, a ne na ponašanje osobe ne sluša i prekida glasno govori agresivna gestikulacija zuri u sugovornika
Obilježja ponašanja: ponašanja želje, potrebe i osjećaji izražavaju se na štetu drugih Namjera: Namjera dominirati ili poniziti druge; agresija može biti i posljedica frustracije Osjećaji: Osjećaji samozadovoljnost, ali kasnije i posramljenost Osjećaji drugih: drugih poniženost, ogorčenost, povrijeđenost ili ljutnja i želja za osvetom Ishod: Ishod često dobiva ono što želi na tuđi račun, ali dugoročno je veća vjerojatnost i vlastitog i tuđeg agresivnog ponašanja.
Agresivna osoba se bori za svoja prava pod svaku cijenu,ne vodeći računa o drugima. Izaziva najčešće ogorčenost kod drugih, koja često prelazi u agresiju.
* izbjegava
raspravu * većinom šuti ili puno priča, a pri tome ne kaže svoje mišljenje * ne izražava svoje mišljenje, nego ponavlja tuđe * brzo priznaje svoju pogrešku i često se ispričava * govori tiho, ne podiže glas * većinu vremena ne gleda u oči * smiješi se i stalno kima glavom
..o pasivnom stilu Obilježja ponašanja: ponašanja želje, potrebe i osjećaji se ne izražavaju Namjera: Namjera udovoljiti drugima Osjećaji: Osjećaji uznemirenost, nezadovoljstvo, kasnije ljutnja i zamjeranje drugima Osjećaji drugih: drugih krivnja ili superiornost, a kasnije iritiranost, sažaljenje... Ishod: ne dobiva ono što želi, a nema ni poštovanje drugih. Dugoročno ovaj stil ponašanja vodi do izbjegavanja konfliktnih situacija, ali ne rješava problem.
PASIVNOST Pasivno ponašanje je češće nego što mislimo. Mnogi ljudi neće pokušati izboriti se za svoja prava ili ostvariti svoje potrebe.
U jednom istraživanju promatrani su studenti koji su učili dok ih je jedna osoba ometala svirajući preglasno glazbu. 80% studenata je toleriralo ometanje i nije učinilo ništa 15% ih je zamolilo osobu da utiša glazbu, ali kada to ona nije učinila, nisu ponovili svoj zahtjev samo 5% studenata je zamolilo dva puta i postiglo ono što im je trebalo - glazba je utišana
POSLUŠNOST Dvjesto i četrdeset studenata psihologije sjedilo je u učionici očekujući svog profesora. (...) Umjesto profesora kojeg su očekivali, stigao je novi. - Ja ću danas zamijeniti vašeg profesora, objavi im. Za početak bih vas molio da svi ustanete. Dobro. A sada pljesnite rukama tri puta, a onda potapšajte po ramenu osobu desno od sebe – pet puta. Skakućite deset sekundi. Dobro, sjednite sada, a svoje olovke i bilježnice stavite na pod. Svih dvjesto i četrdeset studenata poslušno je, bez ikakvih pitanja, slijedilo sve upute nepoznata im čovjeka. Nakon toga u učionicu je ušao njihov stari profesor i na ploču napisao naziv predavanja koje će održati: Poslušnost
Pasivno agresivna osoba, * iznosi sarkastične, ironične primjedbe *rijetko iznosi svoje mišljenje javno * “general poslije bitke” * uvijek je “žrtva” (Naravno, uvijek ja moram ...) * ne pokazuje prave osjećaje * optužuje druge za svoje frustracije
Otkada i zašto asertivnost? u stručnoj psihološkoj literaturi relativno nov termin 1949. g. trening asertivnosti - jedan od najstarijih postupaka u okviru behavior terapije i koristi se za ublažavanje nedostatka društvenih vještina ( kod depresije, paničnog poremećaja itd.) od 1980-ih mnoge velike tvrtke koriste trening asertivnosti kako bi poboljšale radno ozračje i povećale uspješnost namještenika, a značajnu ulogu ima u smanjivanju stresa (Zarevski i Mamula, 1998.).
Što je asertivnost? sposobnost izražavanja pozitivnih i negativnih misli i osjećaja, na neagresivan način i bez kršenja prava drugih osoba ( Živčić – Bečirević – 1996.) oblik ponašanja koji se određuje kao borba za svoja prava i izražavanje mišljenja na izravan način, te odbijanje nerazumnih zahtijeva, bez osjećaja straha i krivnje. (Zarevski i Mamula -1998.) Ne smije se poistovjećivati s dominantnošću ili agresivnošću.
najkraće rečeno
ASERTIVNOST je vještina koja omogućuje da se izborimo za svoja prava, kako bi se naši osjećaji i mišljenje uzeli u obzir, a da se pri tom ne narušavaju prava drugih.
ASERTIVNOST, ponašanje ili crta ličnosti? 1974. provedeno istraživanje kod studenata ( The College Self Expression Scale – CSES). Prema skali mjerenja asertivnosti,utvrđene situacije u kojima je asertivnost najizraženija: izražavanje svojih prava - (na poslu, s prijateljima, u obitelji), iskazivanje pozitivnih osjećaja (odobravanje, divljenje) iskazivanja negativnih osjećaja (bijes, neslaganje) samoprijekor - (briga da se ne povrijede tuđi osjećaji, pretjerano ispričavanje)
Istraživanje potvrdilo da se asertivnost kao oblik ponašanja može naučiti, no mora ga se učiti više nego li druge forme ponašanja. Agresivnost i pasivnost su forme ponašanja s kojima ljudi imaju manje problema,ali većina ljudi ima tendenciju ka jednoj vrsti ponašanja. Sve tri su prirodne forme ponašanja, bitan je samo prikladan odabir najkonstruktivnije forme ponašanja u nekoj životnoj situaciji. Očito da asertivnost predstavlja najveći izazov.
Asertivni stil ponašanja Asertivna osoba … aktivno sluša, pri tome gleda u oči i pokazuje osjećaje poštuje druge i to traži za sebe jasno, konkretno i direktno govori – ne okoliša glas prilagođava situaciji iskazuje svoja očekivanja i osjećaje pozitivno izriče prigovore (kritiku) zna pohvaliti druge preuzima odgovornost za svoje riječi i djela spreman/na je ispričati se kad pogriješi zna se kontrolirati (svoje negativne osjećaje)
Asertivni stil ponašanja Obilježja ponašanja: ponašanja želje, potrebe i osjećaji se izražavaju bez okolišanja i na prikladan način Namjera: komunicirati Osjećaji: Osjećaji samopouzdanost Osjećaji drugih: drugih uvažavanje i osjećaj da su uvaženi Ishod: Ishod često dobiva ono što želi. Dugoročno ovaj stil ponašanja dovodi do osjećaja uvaženosti, povećanog samopoštovanja i unaprjeđivanja odnosa s drugima.
Situacije kad je asertivno ponašanje poželjno: traženje vlastitih prava, izražavanje interesa i želja, odbijanje neopravdanih zahtjeva, suprotstavljanje nepravdi Ali i u ovim situacijama: pohvaljivanje drugih, davanje i primanje komplimenata
UZROCI NEASERTIVNOSTI ili zašto se neasertivno ponašamo? STRAH DA NE RAZOČARAMO DRUGE -
Bojimo se tražiti ono što želimo, odnosno odbiti ono što ne želimo, jer ćemo nekog naljutiti, razočarati
STRAH DA NE BUDEMO ODBAČENI - Više je posljedica našeg reagiranja, nego same situacije ( kad ostajemo bez posla, kad bivamo ostavljeni,…) NEPOTREBAN OSJEĆAJ ODGOVORNOSTI ZA TUĐE OSJEĆAJE - U donošenju odluka o vlastitom životu, često mislimo o tuđim osjećajima i ponašanjima, što je ispravno, ali u razumnoj mjeri ( a ne kako se često događa “ne mogu prihvatiti bolji posao u drugom gradu, jer kako će moji roditelji bez mene”,..)
PREDRASUDE O NAŠIM LJUDSKIM PRAVIMA primjer: - Ne smijem pogriješiti. Tek sam došla na novo radno mjesto. Sve su oči uprte u mene. - ….. NEDOSTATAK SAMOPOUZDANJA - Mnogi misle da moraju biti agresivni ako žele da ih se shvati ozbiljno. Samopouzdanje i samouvjerenost dolaze od ponižavanja drugih, otvoreno ili koristeći sarkazam i podsmijeh. - Osjećaj ljutnje daje im osjećaj kontrole. - Ljutnja je često maska za druge osjećaje kao što su strah i zabrinutost.
Tehnike asertivnog komuniciranja Jasno iznosim svoje stajalište i osjećaje.
Zastupam sebe.
Ne napadam druge. (Ne koristim TI – poruke.) Predlažem rješenja. Opisujem pa ocjenjujem.
1. Kažite kako se osjećate -
Počnite otvorenije izražavati svoje osjećaje (nezadovoljstvo, odobravanje,nestrpljivost...). To ne znači da ćete preko noći plakati, urlati ili padati u ekstazu od oduševljenja. To znači da ćete drugoj osobi reći češće kako se osjećate.
JA PORUKE Kada ti (neokrivljavajući opis ponašanja druge osobe) osjećam se (vaše emocije, ako je prikladno) jer (zbog čega je ponašanje druge osobe problemkonkretni efekti) i želio bih (što želite da se dogodi)
Primjer: Muž: Jesi li spremna? Krećemo. Žena: Još nisam. Muž: Požuri se onda! Neću te čekati. Idem upaliti auto... Žena: Čini me nervoznom kada me tako požuruješ. Muž: A koliko se tek ja iznerviram čekajući te, ovako 'spreman za pokret'... Žena: Da, ali... voljela bih da poštuješ vrijeme koje smo dogovorili.
Aristotelov izazov
Svatko se mo ž e naljutiti – to je lako. Ali naljutiti se na pravu osobu, do ispravnoga stupnja, u pravi trenutak, zbog ispravnoga razloga i na ispravan na č in – to nije lako. Aristotel: Nikomahova etika
2. Kako reagirati na tuđu ljutnju i agresiju • Pažljivo saslušajte- održavajte kontakt očima, nemojte se smiješiti, neka vaš govor tijela odražava smirenost i samopuzdanje * Duboko udahnite- koristite tehniku opuštanja, pozitivni samogovor (Mogu kontrolirati situaciju); nemojte govoriti preglasno
* Recite što mislite i kako se osjećate (“…ali ja to vidim nešto drukčije nego vi...”) * Ako se agresija nastavi… - Ponovite svoje mišljenje odlučno, kratko i jasno ( “Jasno mi je da obavijest nije stigla do roditelja,ali ipak ne mogu se složiti s vama...ljuti me što još uvijek vičete”) * Ako se agresija i dalje nastavi ukažite na posljedice - Govorite mirno bez emocija ( “Ravnatelju, ako ne možete razgovarati, a da ne vičete, predlažem da razgovor odložimo za sutra..”.)
3. Kako reći “ne”? Što vam je teško odbiti? Kome vam je teško odbiti? Kada vam je teško odbiti?
razmislite
1. Kupite malo vremena 2. Jasno recite NE 3. Nemojte previše tumačiti, ispričavati se i obrazlagati 4. Ponudite neko drugo rješenje ako postoji i ako vam odgovara 5. Ne prebacujte odgovornost na druge
4. Ĺ to kad je netko uporan?
Tehnika pokvarene ploÄ?e
5. Kako primiti kritiku? Primjer: Ravnatelj vas kritizira zbog načina vođenja pedagoške dokumentacije.
1. Pažljivo saslušajte kritiku i vodite unutarnji dijalog - “Možda sam pogriješila što nisam sve napisala, ali nije tragedija.” 2. Razjasnite kritiku - “Možete li mi reći što sve nisam napisala?”
Napravite razliku između onog što je točno/ djelomično točno / netočno
ako je potpuno netočno… - odbacite kritiku, “Mislim da sam sve na vrijeme napisala.” - dodajte pozitivne misli, “To uvijek na vrijeme napravim.” - tražite objašnjenje, “Možete li mi reći zašto mislite da to nisam napisala na vrijeme?”
Kako primiti kritiku? Iskoristite kritiku Budite otvoreni za kritiku - nemojte se odmah početi braniti Naučite nešto iz kritike - može vam pomoći da uočite kako vaše ponašanje izgleda drugim ljudima Odlučite se za promjenu - ako će to biti dobro za vas i druge
Kratki podsjetnik asertivnog ponašanja… KAKO DA DOBIJETE ONO ŠTO ŽELITE I IZBJEGNETE ONO ŠTO NE ŽELITE? - Budite “cool” ili “legero” ; duboko udahnite i ponavljajte u sebi što želite reći - Zauzmite stav – držanjem tijela, bojom glasa ( smireno, čvrsto i odlučno) - Usmjerite se na pozitivno; umjesto “Ne kasni!”, recite radije “Dođi na vrijeme.” - Uvažite namjere i motive druge osobe; “Znam da vam nije lako, ali želim da razumijete da ovo govorim za dobrobit vašeg djeteta.”
- Budite ustrajni – ponavljajte zahtjev, dok ne dobijete ono što želite - Parafrazirajte – “Jasno mi je da ste zauzeti, ali ja tu potvrdu čekam već dva mjeseca.” - Koristite “ja – poruke” – umjesto “Da ti nije više palo napamet kasniti!”, recite radije, “Brinem se kad kasniš.” - Kad nekome kažete NE, nema potrebe da se zbog toga ispričavate
NAJBOLJI FEEDBACK –POVRATNA INFORMACIJA
1. pohvala 2. kritika 3. pohvala Duboko udahnite i recite:”Hvala, razmisliti ću o tome”
Ravnatelj vas je kritizirao zbog neobavljenog posla… Vi ćete odgovoriti: ASERTIVNO : Mislim da je dosta toga što ste rekli točno. Međutim, bilo bi mi drago da ste manje osobni u kritiziranju. AGRESIVNO: AGRESIVNO Morate li meni uvijek nešto prigovarati, zar nema u školi daleko nemarnijih ? PASIVNO: Pa...dobro, bilo je puno obveza pa stvarno PASIVNO nisam stigla.
Sue Townsend: Tajni dnevnik Adriana Molea Stara je otišla na neki ženski seminar o asertivnosti. Muškarcima je tamo pristup zabranjen. Pitao sam staroga što je to asertivnost. Odgovorio mi je: "Bog bi ga znao, ali što god da je, ne sluti na dobro." Gledali smo neki film na televiziji, a onda je došla stara i počela nam komandirati. Govorila je: "Nema više labavo" i "Odsad ću ja drukčije s vama" i slične bljezgarije. Onda je otišla u kuhinju i napravila neku tablicu prema kojoj je sve kućne poslove podijelila na troje. Upozorio sam ju da ja već raznosim novine, da vodim brigu o jednom starom penzioneru, da hranim psa i da učim za školu, ali me nije uopće slušala, samo je izvjesila tablicu na zid i rekla: "Ovo vrijedi od sutra.“
Što bi vas moglo omesti? vraćanje na neasertivno ponašanje loše posljedice iako ste se ponašali asertivno negativne reakcije drugih ljudi reakcije bliskih ljudi
Kada ne biti asertivan? kada nam neke stvari nisu važne kada se događaju rijetko kada je osoba s kojom komuniciramo bolesna, uzrujana, stara, loše raspoložena…
Asertivnost nam neće garantirati dogovor s drugima, uvijek i svugdje, ali će nam pomoći da se osjećamo bolje, jer smo rekli što mislimo i što želimo u pravo vrijeme na pravom mjestu.
Moja temeljna “asertivna” prava Imam pravo, djelovati tako da promičem svoj ugled i samopoštovanje, samopoštovanje sve dok time ne ugrožavam druge tražiti ono što želim – čak i ako to nekad ne dobijem izreći svoje ideje – čak i ako drugi misle da su glupe na svoje osjećaje – čak i ako drugi misle da se ne trebam tako osjećati griješiti – osobito ako sam sve pokušao pokušavati uvijek i iznova – čak i ako drugi misle da neću uspjeti predomisliti se ponekad – čak i ako drugi misle da ne bi trebao biti tretiran s poštovanjem – čak i ako me kritiziraju reći “ne” i ne osjećati zbog toga krivnju žaliti se kad nešto nije pravedno – čak i kad to moram progutati biti ponosan na svoje uspjehe – čak i ako to uznemiruje ljude od kojih sam bolji
Jedan čovjek dotrčao je do Sokrata da mu prenese najnovije vijesti. “Stani! Jesi li prosijao ono što mi želiš reći kroz tri gusta sita?” upita Sokrat. Čovjek raskolači oči: “Kakva tri sita?” “Vidim da ti nije poznato. Dakle, prvo sito je istinoljubivost. Jesi li provjerio istinitost onoga što mi želiš reći?” Sokrat pou čljivo odgovori. “Pa, čuo sam...”čovjek odgovori. Sokrat nastavi: “Jesi li propustio kroz drugo sito? To je dobrota. Je li ono što mi želiš reći doista dobro?” “Pa, nisam baš siguran.. Čovjek izusti. “Prijeđimo na treće sito. Je li baš nužno da mi baš ispričaš?” Sokrat Nastavi. Nakon kraćeg oklijevanja čovjek izusti: “Pa i nije baš nužno.” Na to grčki mudrac zaključi: Ako nešto nije istinito, ako nije dobro i ako nije nužno, nemoj ovim pri č ama uznemiravati ni mene, ni sebe ni ostale.