Bronhiolitis

Ines Zukan, dr. med, specijalist pedijatar, uži specijalist pedijatrijske alergologije

Bronhiolitis je virusno uzrokovana akutna upala donjih dišnih puteva – bronhiola i malih bronha. Uglavnom se javlja u djece mlađe od 2 godine s vrhom incidencije između trećeg i šestog mjeseca života.

Uz viruse influenze, metapneumoviruse, rinoviruse, jamačno je najčešći uzročnik akutnog bronhiolitisa, respiratorni sincicijski virus koji spada u skupinu RNA virusa. Usprkos dugo poznatoj strukturi virusa još nije otkrivena dovoljno učinkovita specifična terapija. RSV je ubikvitaran. Može se javiti u bilo kojoj životnoj dobi. U odraslih osoba i djece školske dobi najčešće uzrokuje blagu kliničku sliku. Teže kliničke oblike bolesti uzrokuje u dojenčadi i male djece koji se najčešće prezentiraju bronhiolitisom i/ili pneumonijom te u starijih osoba i osoba s poremećajem funkcije imunološkog sustava u kojih dovodi do značajnog morbiditeta i mortaliteta. RSV infekcija se javlja sezonski tijekom zime i ranog proljeća u razdoblju od studenog do travnja tako da do druge godine života gotova sva djeca prebole RSV infekciju. Budući da imunološki odgovor na RSV infekciju ne štiti protiv reinfekcije, stopa oboljevanja za sve izložene tijekom sezone iznosi oko 40%. Rizik infekcije je najveći u djece koja pohađaju kolektiv, djece koja su izložena štetnom utjecaju duhanskog dima, djece koja nisu hranjena majčinim mlijekom. Samo 1-2% djece zaražene respiratornim sincicijskim virusom zahtjeva bolničko liječenje. Najugroženije skupine su dojenčad, prijevremeno rođena djeca, djeca s prirođenim srčanim greškama kao i djeca s kroničnim plućnim bolestima i imunodeficijencijama. Respiratorni sincicijski virus se prenosi kapljičnim putem (kihanje, kašljanje) i direktnim kontaktom putem kontaminiranih ruku ili predmeta. Potvrđeno je da virus na rukama može preživjeti do pola sata, na kontaminiranim površinama se može zadržati i nekoliko sati što upućuje na iznimni značaj provođenja općih higijenskih mjera kao prevencije širenja virusa. Kao posljedica virusne infekcije dolazi do oštećenja sluznice bronhiola, posljedičnog nakupljanja sekreta čime se otežava protok zraka kroz najmanje dišne puteve i u konačnici rezultira specifičnim kliničkim simptomima. Bronhiolitis poglavito započinje simptomima upale gornijih dišnih puteva i povišenom temperaturom koji tijekom nekoliko dana napreduju do pojave zaduhe, kašlja i piskanja. Kako se bronhiolitis poglavito javlja u dojenačkoj populaciji, kliničke manifestacije su suptilne kao što je izraziti nemir djeteta uz naglašene teškoće hranjenja tijekom inkubacijskog perioda od 2 do 5 dana; blago povišena temperatura do 38.5⁰C ili blaga hipotermija u novorođenčadi, intenzivirajuća hunjavica i začepljen nos. U slučaju razvoja teže kliničke slike (osobito u rizične skupine djece) javlja se ubrzano i otežano disanje uz izražene intekostalne retrakcije, širenje

nosnica, iritabilnost ili pospanost, plavičasto obojene usnice i okrajine, teškoće hranjenja. U mlade dojenčadi apneja (kratkotrajni prestanak disanja) može biti prvi znak bolesti. Simptomi na koje treba obratiti pažnju jer upućuju na pogoršanje stanja djeteta i zahtjevaju neodgodivu liječničku pomoć su izrazita razdražljivost ili pospanost, plavičasta boja usnica, uporan dugotrajan kašalj koji ometa normalno hranjenje ili san djeteta, ubrzano otežano disanje, apneja. U zdravih odraslih osoba i starije djece bolest je samoograničavajuća i često može proći neopaženo ili se manifestira kao obična prehlada. Stariji bolesnici, osobito oni koji su imunokompromitirani ili kardiopulmonalni bolesnici mogu razviti teži oblik bolesti koji najčešće zahtjeva bolničko liječenje. Dijagnoza akutnog bronhiolitisa se postavlja na temelju kliničke prezentacije, dobi pacijenta, epidemiološkoj situaciji i pregledu pacijenta. Kao dodatni alat u obzir dolaze laboratorijske pretrage (osobito u slučaju razvoja komplikacija) i brzi antigenski testovi kojima se dokazuje prisustvo virusa u nazofaringealnog obrisku. U kliničkoj praksi postoji manjak učinkovitih specifičnih terapijskih postupaka. Terapija počiva na simptomatskim mjerama liječenja i potpornim postupcima. Kako je zamijećeno da primjena oksigenoterapije primjetno poboljšava stanje bolesnika, svi terapijski postupci su usmjereni na održavanje adekvatne oksigenacije i hidracije. Medikamentozna terapija ima značajno ograničenu ulogu u liječenju bronhiolitisa u djece. Većina djece i dojenčadi se oporavi u periodu do dva tjedna. Dojenčad koja je hospitalizirana zbog težeg kliničkog oblika bronhiolitisa je pod značajno većim rizikom od razvoja ponavljajućeg piskanja i astme u kasnije dječje doba. Infekcija se može prevenirati provođenjem općih higijenskih mjera (pranje ruku, izolacija bolesnika, dezinfekcija kontaminiranih površina). Pasivna profilaksa se provodi pomoću monoklonskog protutijela protiv RSV-a (palivizumab) smanjuje učestalost hospitalizacije u visokorizične djece. Isplativa je samo u visokorizične djece koja imaju veliki rizik za razvoj teškog kliničkog oblika bronhiolitisa (hemodinamski značajna srčana greška, kronična bolest pluća, prijevremeno rođena dojenčad, djeca s imunodeficijencijama). Prva doza se primjenjuje neposredno prije početka sezone RSV-a. Ostale četiri doze se primjenjuju u razmacima od jedan mjesec tijekom sezone RSV-a. Prevencija RSV bronhiolitisa palivizumabom može prevenirati razvoj piskanja nakon preboljenja RSV bronhiolitisa.

Poliklinika za dječje bolesti Helena Kneza Branimira 71, Zagreb e-mail: info@poliklinika-helena.hr tel: 01 231 0067 www.poliklinika-helena.hr

Novorođenče

Rođenje je najdramatičniji prirodni događaj u životu kada dijete napušta sigurno mjesto u svojoj majci i dolazi na svijet kojemu se tek mora prilagoditi.

Majčinstvo je prekrasan osjećaj, ali stavlja pred ženu nove zadaće i izazove. Dijete nije lutka već živo biće sa svojim potrebama.

Nedostatak sna, vezanost za kuću, poseban režim prehrane, bolne bradavice, poteškoće hranjenja na prsima samo su dio spektra mogućih problema za mladu majku. Dolaskom novog člana obitelji mijenja se život svih ukućana. Nesigurnost, neizvjesnost, apsolutno susret s nečim novim, za što ne postoji škola, stavlja pred roditelje strah da neće dovoljno dobro odraditi svoju zadaću. U današnje vrijeme interneta, mlade generacije okreću se iskustvima digitalnog oblika što nije nužno i najbolje. Bez doze vlastitoga iskustva nije lako ocijeniti čiji savjet predočen na raznim portalima vrijedi poslušati. Treba slušati urođene majčinske instinkte uz savjete stručnjaka. Svako dijete je individua prema kojoj se drukčije postavljamo. Što vrijedi za jedno dijete, ne mora biti dobro i za drugo. Ne smijemo preslikavati i uspoređivati njihove kilograme, centimetre, ponašanje, način spavanja. Nisu niti roditelji identični jedni drugima, pa zašto bi onda to bila djeca. Svaki savjet je dobro došao, ali mora se procijeniti od koga je i u skladu s time ga primjenjivati. Tko je učio mladu lavicu kako zaštititi svoje mladunče ili pticu kako naučiti letjeti svoje ptiće? U pitanju je prirodni instinkt i iskustvo koje se prenosi kroz generacije. Na raspolaganju roditeljima stoji mnogo stručne literature, ali u masi podataka nije se uvijek lako snaći bez pomoći kompetentnih, dakle stručnih osoba, bilo da je to liječnik, patronažna ili medicinska sestra. Ne preporučuje se eksperimentirati na svojem djetetu.

Mirjana Kolarek Karakaš dr.med. spec. pedijatar

novorođenče izaziva neugodu jer ne izgleda kao dijete s naslovnica žurnala. Izgled djeteta u prvim danima se mijenja i to treba tako prihvatiti. Najvažnije je da je rođeno zdravo i da nema urođenih anomalija.

Novorođenče prepoznaje svoju majku po mirisu kože i po glasu. Stoga je vrlo važan dodir kože na kožu te se novorođeno dijete neposredno po porođaju stavlja na tijelo majke.

Velika pomoć majci još u rodilištu su liječnici i medicinske sestre, a po dolasku kući patronažna sestra koja dolazi već za par dana kako bi zbrinula pupak novorođenčeta, prekontrolirala vaganjem da li dijete adekvatno dobiva na težini, ima li bilo kakvih problema oko hranjenja, kupanja, spavanja. Danas majke uglavnom prođu trudničke tečajeve koji obuhvaćaju teorijsko znanje, ali praksa je ipak nešto drukčija. Problema uvijek ima, ali oni su uglavnom riješivi. Majčino mlijeko kao zlatni standard u prehrani dojenčadi svakako treba prihvatiti kao najbolji izbor. Prve probleme treba savladati jer svaki trud se isplati. Pravilan način prehrane veliki je kapital za zdravlje djeteta. Svakako treba skretati pažnju da se kravlje mlijeko, dakle mlijeko kupljeno u dućanu ne preporučuje davati dojenčadi, dakle djetetu do godine dana starosti.

Važna je pravilna njega djeteta, svakodnevno kupanje bez prevelike upotrebe kozmetike. Vlažne maramice za brisanje pelenskog područja upotrebljavati samo ako se nalazite izvan kuće. U suprotnome koristiti vodu i sapun. Omekšivač se ne preporučuje stavljati u rublje male bebe zbog mogućih alergijskih reakcija. Jednaka mekoća rublja postiže se glačanjem.

Fiziološki grčevi javljaju se kasnije. Češće nailazimo na bljuckanje koje ne predstavlja problem ako dijete dobiva na težini. Dijete na prsima može imati stolicu poslije svakoga podoja, a može se naći i druga krajnost, da nema stolicu i nekoliko dana. Preporuka je da novorođenče spava na boku. Temperatura sobe od 22 do 24 stupnjeva.

Prvi pregled kod pedijatra obavlja se s mjesec dana starosti. Ukoliko postoje određeni problemi posjet se zakazuje i prije toga. Na prvom sistematskom pregledu utvrđuje se činjenično stanje da li novorođenče napreduje na težini i dužini i da li je fizički i neurološki status u skladu s dobi. Sve svoje nedoumice, pitanja, strepnje i strahove treba rješavati sa svojom odabranom pedijatricom ili pedijatrom.

Posebnu pozornost obratite na uporabu mobitela. Jedna majka mi je poslala upit kakvi su rizici od pada mobitela na glavicu njezina djeteta prilikom dojenja. Dakle, od mobitela su moguće i fizičke ozljede. Neke majke stavljaju mobitel u dječja kolica pored glavice djeteta što svakako nije preporučljivo.

Svaki roditelj mora shvatiti da će to malo sićušno stvorenje svojim dolaskom promijeniti njihov život, stavove i prioritete. Majka je na usluzi svojem novorođenčetu 24 sata, bez pauze za ručak, odmora nedjeljom i blagdanima. Ali i nagrada je bezvremenska, imati zdravo i zadovoljno dijete.

Specijalistička pedijatrijska ordinacija Mirjana Kolarek Karakaš, dr. med. spec. pedijatar Kolodvorska 20, Varaždin tel: 042 398 540 https://pedijatrija.info