Lefoa080414p27

Page 1

Le Foafoa o Samoa

email: lefoafoaosamoa@gmail.com

TALA MAI AMERIKA SAMOA Taualoaina le Fitafita na Maliu i le Taua

O

le susuga i le alii faifeau ia Rev. Dr. Tony Hollister ma lona faletua ia Mrs. Anna-Marie Hillister o Amerika Samoa na valaauina fa’apitoa i se tusi, e le Vaega a le Air Force i lona ofisa Autu i Pearl Harbour i Hawai’i, laua te talia le Fa’ailoga Taualoa e manatuaina ai lo laua alo ia Robert Danny Hollister o se alii Satini, na maliu ina ua pa’u ifo mai mai le fogafale tasi i se a’oa’oga na faia lea Udon, Thani i Thailand i le tausaga e 2012. Na fa’amatalaina e le ali’i Lutena o le Air Force o Any Leshikar e

fa’apea, o le ali’i Satini ia Robert Hollister, o se tagata e maofa ai pea o ia i lona tauaveina o ona tiute fa’amiliteri, i lona atamai i soo se taimi e fa’atinoina ai ona tiute, ae maise lava i lana ta’ita’iga o le utuina o pulu o fuavaalele. O Hollister, na maliu i le tausaga e 2012 ina ua manu’a lona ulu i se fa’alavelave na pa’u ai, a’o ia fesoasoani i fa’ata’ita’iga o le Cope Tiger 2012, lea na maliu ai lava. O ia sa i le vaega o le fuava’alele o le 535 Airrift Squadron i Hawai’i lava.

Taofi le toe fa’atauina atu ni isi faualaau ‘aina i le School Lunch Lipotia: Samoa News

U

a lata nei i le masina talu ona le toe taliaina le fa’atauina atu o ni isi o fualaau ‘aina o lo o toto e ni isi o le aufai fa’atoaga a le atunuu i le School Lunch, ona o se fautuaga sa tu’uina atu i ai e ni isi o afioga i Senatoa i le masina na te’a nei, e taofi le toe fa’atauina atu o fualaau ‘aina o lo o faga i vailaau, se’i taunu’u muamua mai le masini lea ua fa’amoemoe e saili ai le malosi o le vailaau o lo o fana ai fualaau ‘aina nei, ona fa’atoa mafai lea ona toe fa’atauina atu nei fualaa ‘aina mo le fofoga taumafa o le atunuu. E ui ua taofia le toe fa’atauina atu o nei fualaau ‘aina i le School Lunch, ae o lo o maitauina pea le fa’atau solo

L E

i tafatafa o le alatele faapea ai totonu o ni isi o faleoloa i le atunuu. O fualaau ‘aina ua le toe taliaina e le School Lunch e pei ona fa’amaonia mai e le Tama’ita’i Pule o le School Lunch ia Christina Fualaau i le Samoa News, atoa ai ma le Fa’atonusili o le Ofisa o Fa’atoaga ia Lealao M. Purcell e aofia ai le kapisi saina, ‘long green beans’ ma le Isalaelu (egg plants). Talu mai le taimi na faatau atu ai e le au fai faatoaga ituaiga fualaau ‘aina nei i le School Lunch, sa le i mafai ona iloa tonu le malosi o le vailaau o lo o fana ai nei fualaau ‘aina ina ia tupu ma ola, e le o iloa fo’i se a’afiaga i le soifua maloloina o le atunu’u e ono a’afia ai, ona e le o i ai se masini

M I T A M I T A G A

O

Aso Lua 08 Aperila 2014

e mafai ai ona fua le malosi o le vailaau o lo o pipi’i i le tino o le fualaau ‘aina. Ae ina ua alia’e mai le fa’afitauli i le fa’aletonu o fualaau ‘aina o lo o auina atu e kuka ai meaai a fanau aoga i le aoga a le Peter Coleman i Pago Pago i le masina na te’a nei, na mafua ai loa ona valaau e le Komiti o Fa’atoaga a le senate se iloiloga, se’i fesiligia ai le vaega a le School Lunch atoa ai ma le Ofisa o Fa’atoaga e fa’atatau i le fa’aletonu ua maitauina. O le afioga i le ali’i senatoa mai le itumalo o Ituau ia Soliai Tuipine Fuimaono na fa’atuina le fautuaga, e le tatau ona toe fa’atauina atu i le School Lunch ituaiga fualaau ‘aina ia o lo o faaaoga e le au fai faatoaga vailaau e fana ma teu ai, se’i aumai muamua le masini lea o lo o galulue ai le Ofisa o le AS-EPA, Land Grant ma le Ofisa o Fa’atoaga e aumai i fafo, ona faatoa toe talia lea ona faatau atu ituaiga fualaau ‘aina nei i le School Lunch mo le kukaina o meaai a fanau aoga. O popolega e pei ona faaalia e le afioga i le alii senatoa ia Soliai i le iloiloga sa faia, e ono avea le fa’atamala o le malo i auala e siaki ai fualaau ‘aina nei ma itu e aafia ai le soifua tupu tupu a’e o fanau aoga i ni ma’i faigata, ma avea ai ma to’atuga a’o latou finau e saili le poto lautele e tautua ai aiga ma le malo. “Pau ituaiga fualaau ‘aina lea o lo o talia pea e le School Lunch, o ituaiga fualaau ‘aina e le manaomia se vailaau e toto ai e pei o le kukama, maukegi, saga, atoa ai ma isi taumafa e pei o le fa’i ma le talo,” o le saunoaga lea a Fualaau i le Samoa News. Na taua e Fualaau e faapea, ua talia lelei e le polokalame a le School Lunch le fautuaga a afioga i ali’i Senatoa, ina ia taofi le toe fa’atauina atu o fualaau ‘aina nei se’i taunuu mai le masini ona faatoa toe talia lea, ina ia mautinoa e saogalemu fanau aoga. E i ai masalosaloga a ni isi o afioga i Senatoa e ui e le o fa’amaonia mai, o lo o ova le vailaau o lo o fa’aaoga e tagata fai fa’atoaga mai Asia e fana ma tausi ai a latou fa’atoaga, e fua lea i le lapopo’a ese ai lava a latou togalaau ‘aina nai lo fa’atoaga a tagata Samoa. Mo se fa’ataitaiga o le kapisi saina lea o lo o totoina nei, e le gata i le lapopo’a ae le umi lava ona toto ae selesele, e oo fo’i i kukama ma pi, e ese le lapopo’a o tino o fualaau ‘aina nei pe a fuafua i tino o fualaau e toto lava e tagata Samoa.

E ui la o lea ua tali le faafitauli sa feagai ma le vaega o aoga i faaletonu e masani ona tula’i mai ona o fualaau ‘aina nei, peita’i ua fa’aalia e ni isi o le aufai fa’atoaga a le atunuu lo latou le taliaina o lenei fuafuaga, ona ua avea le taofi o le toe fa’atauina atu o fualaau ‘aina a tagata Asia i le polokalame ma itu ua tafili saunoa ai e kiliva solo a latou fualaau ‘aina i le tele o faleoloa, ua oo lava fo’i i tafatafa o auala ua fa’atau solo ai a latou fualaau

‘aina e aunoa ma le mautinoa o le saogalemu mo le soifua maloloina o le atunuu. Na taua e le susuga a Matulino Afeloa, o se ali’i faifa’atoaga mai Faleniu e fa’apea, afai ua taofi e le malo le toe taliaina o fualaau ‘aina nei i le School Lunch, ua tatau fo’i ona taofi le toe fa’atauina atu i vaega eseese o le atunuu, ina ne’i taumafai e puipui ola o fanau ae ma’imau atu ai se soifua o se tagata matua i tua. Na taua e le Faatonusili o le Ofisa o le AS-EPA ia Ameko Pato e fa’apea, o le masini lea ua fa’amoemoe e su’e ai le malosi o le vailaau i le tino o le fualaau ‘aina, ua fa’amoemoe e taunu’u mai i le atunuu i se taimi o le ogatotonu o le tausaga nei, ma o lo o latou galulue fa’atasi ai ma le afioga i le kovana mo le fa’amautuina mai o lenei masini, ma le fa’amoemoe e maua mai, o le a tuuina atu i lalo o le vaavaaiga a le Land Grant latou te fa’afoeina ma vaaia. I le talanoaina ai o le mataupu e fa’atatau i fa’atoaga togalaau ‘aina o lo o toto e tagata Asia, o le masina na te’a nei na tapunia ai e le Matagaluega o Fa’atoaga ma le Soifua Maloloina fa’atoaga e fa i le atunu’u, ina ua maitauina e le o tausisia e i latou o lo o galulue i nei fa’atoaga tulaga mo lo latou soifua maloloina. Na taua e Lealao e faapea, o ni isi o tulaga ua le mafai ona ausia e i latou nei e aofia ai fale e nonofo ai, faapea ai le le tumama i le faamamaina o faatoaga. O lo o faaauau pea galuega faatino a le Ofisa o Fa’atoaga e ala i le asia ma le siakiina o nofoaga o lo o toto ai to-

galaau ‘aina a tagata mai Asia faapea ai fo’i fa’atoaga a tagata o le atunuu, ina ia mautinoa o lo o mulimulita’i i tulafono ma usitaia ta’iala uma o lo o fa’atonuina i lalo o le tulafono. Le Pulesili o le Polokalame o le School Lunch a aoga a le malo ia Christina Fualaau ma le afioga i le Matua ia Pulu Ae Ae Jr.

MANATUA SAU NUSIPEPA

S A M O A

O

A U S E T A L I A

2 7


Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook
Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.