LUKA FRANJEŠEVIĆ PORTFOLIO+CV 2012
CV LUKA FRANJEŠEVIĆ, d.i.a. datum rođenja: adresa: gsm: e-mail:
24/04/1984, Zagreb, Hrvatska Ulica bana Josipa Jelačića 35, 10290 Zaprešić, Hrvatska +385 91 519 4027 lukafranjesevic@yahoo.com
OBRAZOVANJE 2002. - 2012.
Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski Fakultet, Zagreb
1998. - 2002.
Gimnazija Lucijana Vranjanina, prirodoslovno - matematičko usmjerenje, Zagreb
1990. - 1998.
Osnovna škola Antuna Augustinčića, Zaprešić
RADNO ISKUSTVO 10/2012. -
krug B
03/2012. - 08/2012.
Ho.Ru.ART 2000 - izrada idejnih rješenja
2007. - 2012. /kao student/
aktivno sudjelujem na arhitektonsko-urbanističkim natječajima kao autor, te kao autor i suradnik surađujem sa arhitektonskim uredima na izradi natječajnih radova; idejnih rješenja; idejnih i glavnih projekata; izvedbenih projekata Ured ovlaštenog arhitekta Lidija Seke - izrada arhitektonskih snimaka; idejnih rješenja; idejnih i glavnih projekata; izvedbenih projekata Roman Vlahović - suradnja na natječajima HPNJ+ - suradnja na natječajima Hršak & Hršak - izrada idejnih rješenja ZD-ING - izrada idejnih rješenja; idejnih i glavnih projekata
RADIONICE 2010.
MUU (Muzej Ulične Umjetnosti), Zagreb, Hrvatska
2008.
EASA 08 (European Architecture Students Assembly), Dublin / Letterfrack, Irska tema: Adaptation, radionica: HUM:ARC
2008.
CITY OF KNOWLEDGE, Ljubljana, Slovenija međunarodna radionica za proširenje kampusa Ljubljanskog Sveučilišta
2007.
organizator - INCM 07 (Intermediate National Contact Meeting), Motovun, Hrvatska
2007.
EASA 07 (European Architecture Students Assembly), Eleusina, Grčka tema: City Index, radionica: Urban Stripes
2007.
koordinator - ASK 07 (Arhitektonski Studentski Kongres), Zagreb / Krk / Rijeka, Hrvatska tema: Arhitektura u tranziciji
2007.
SPORTSKI CENTAR, Knin, Hrvatska
NAGRADE I PRIZNANJA 2010.
otkup; natječajni rad za rješenje obrtničkih, gradskih i pratećih sadržaja centra u Blatu /+ Ivan Capan, Almir Ibrahimović, Nikša Laušin, Jurica Sinković/
2009.
3. mjesto; natječajni rad za uređenje parka i okoliša mrtvačnice na Mirogoju /+ Ivan Capan, Nikša Laušin/
2008.
nominacija za Rektorovu nagradu; studentski rad za Ljubljana City of Knowledge /+ Iva Dubovečak, Iva Gambin, Nikša Laušin, Bojana Šantić, Tea Tomić/
2008.
otkup; natječajni rad za uređenje prostora Sajmišta Grada Samobora /+ Ivan Capan, Tin Hršak, Matija Lastovčić/
ZNANJA I VJEŠTINE rad na račinalu:
AutoCAD, Rhinoceros, 3ds Max, Adobe Photoshop, Adobe Illustrator
strani jezici:
engleski jezik - aktivno u govoru i pismu njemački jezik - pasivno u govoru i pismu
vozačka dozvola B kategorije
INDEKS PROJEKATA
2012,
STAN ZA SAMCA,
realizacija
2012,
OPROŠTAJNI PUT,
diplomski rad
2011,
KUĆA D,
realizacija
2011,
CENTAR VIROVITICA,
natječajni rad
2010,
OBRTNIČKI CENTAR,
natječajni rad, otkup
2009,
PARK MIROGOJ,
natječajni rad, 3. mjesto
2008,
MULTIMEDIJALNA GALERIJA,
studentski rad
STAN ZA SAMCA
LOKACIJA GODINA PROGRAM
Zagreb 2011. - 2012. Rekonstrukcija i adaptacija stana u Maksimiru
STATUS
realizacija
OPIS
Stan veličine 36 m2, u zgradi izgrađenoj 20ih godina prošlog stoljeća, više ne zadovoljava potrebe suvremenog načina života te je bila potrebna njegova rekonstrukcija i adaptacija. Namjera je bila maksimalno osloboditi prostor, a istovremeno inkorporirati sve prostorije koje suvremeni način života zahtijeva. Prostorije su povezane kružnom komunikacijom oko kupaonice koja je jedina zatvorena prostorija. Spavaća soba i prohodni garderobni ormar pregrađeni su kliznim stijenama te je tako omogućena bolja povezanost, insolacija i provjetravanje prostora. Prostorije suosvjetljene LED rasvjetom te, osim direktnom, naglašene indirektnom tj. ambijentalnom rasvjetom koja se manifestira kao tlocrtni otisak prostorije preslikan na strop. Ambijentalna rasvjeta u spavaćoj sobi mjenja boje u RGB spektru pomoću daljinskog upravljača.
OPROŠTAJNI PUT LOKACIJA GODINA PROGRAM
Hrvatsko Zagorje 2012. Model integracije pratećih sadržaja na groblja
STATUS MENTORI
diplomski rad Renata Waldgoni, Andrej Uchytil
OPIS Model integracije pratećih sadržaja na grobljima temelji se na preslici linearnog tijeka pogrebne procesije u prostor. Dolazak na groblje, iskazivanje sućuti, odavanje počasti pokojniku i ukop su faze procesa pogreba, u modelu artikulirane u prostorne elemente koji se tijekom pogrebnog procesa doživljavaju kao cjelina - oproštajni put, dok u svakodnevnom korištenju imaju individualnu namjenu. ULAZNI OBJEKT predstavlja početak oproštajnog puta. Njegova arhitektura sugerira ulaz, portal, a jasno i uniformirano oblikovanje koje podsjeća na zid stvara fizičku i mentalnu barijeru između svijeta živih i svijeta mrtvih. U njemu se, sakriveni od pogleda izvana, nalaze i svi prateći sadržaji potrebni za funkcioniranje i održavanje groblja. PERIVOJNI TRG, drugi element oproštajnog puta, polje je s nepravilno zasađenim stablima na postojećoj topografiji terena. Svojim izgledom sugerira nepredvidljivost života, a njegova smirujuća atmosfera priprema posjetitelje na slijedeći korak - oproštaj s pokojnikom. U svakodnevnom korištenju groblja perivojni trg funkcionira kao mjesto odmora i kontemplacije. S perivojnog trga ulazi se u OPROŠTAJNI PAVILJON, koji je središnji dio pogrebne ceremonije. Usprkos svojoj važnosti i središnjem položaju njegova arhitektura se ne nameće postojećem groblju i okolini. Oproštajni paviljon je otvorena struktura, definirana samo vertikalnim trupcima različite visine čija gustoća varira ovisno o sadržaju unutar paviljona, i naglašena horizontalnom plohom krova. Postav i gustoća vertikalnih trupaca brišu jasnu granicu između vanjskog prostora i prostora paviljona. Posljednja etapa procesije je CEREMONIJALNI TRG. To je mjesto okupljanja nakon odavanja počasti i prije ukopa. Njegov arhitektonski izričaj nadovezuje se na jezik paviljona - trg se sastoji od visokih i vitkih bijelih stupova koji, nakon oproštaja s pokojnikom, predstavljaju slijedeću fazu - nadu u vječnost. Bijeli stupovi na trgu, poredani u pravilnom rasteru, svojom visinom i vitkošću negiraju vertikalnu granicu, te zbog svog skulpturalnog karaktera čine ceremonijalni trg spomen područjem.
KUĆA D
LOKACIJA GODINA PROGRAM
Zagreb 2008. - 2011. Obiteljska kuća u Podsusedu
STATUS
realizacija
AUTORI
Dado Franješević, Luka Franješević, Lidija Seke
Kuća za četvročlanu obitelj smještena na samom rubu podsljemenske zone, u relativno gusto OPIS izgrađenom okruženju maksimalno uvažava strane svijeta, orjentaciju i privatnost. Svojim oblikovanjem (jednostavni kubus) odskače od okolne izgradnje, dok se, s druge strane, svojim razigranim pročeljem i prvotno predloženom drvenom opnom (tradicionalni gradbeni element) stapa s okruženjem. Pročelje je rezultat funkcije pojedine prostorije te svaki prozor ima svoj jedinstven scenarij (npr. u dječjim sobama su tri prozora od kojih je jedan pridružen radnom stolu te ga osvjetljava za vrijeme rada; drugi se nalazi uz prostor za igru i odmor te se iz njega pruža pogled na savsku dolinu; dok treći služi kao osvjetljenje prostora za spavanje). Prozori prate sunčevu svjetlost tokom dana, odnosno skrivaju ili otkrivaju pogled prema i iz kuće.
CENTAR VIROVITICA
LOKACIJA GODINA PROGRAM
Virovitica 2011. Redizajn i uređenje centra grada
STATUS
natječajni rad
AUTORI
Iskra Filipović, Luka Franješević, Luka Vlahović
OPIS
Grad u ravnici, čija je jezgra organizirana oko dvorca s parkom. Koncentrično širenje grada, smještaj zgrada javnih sadržaja tik oko parka, te njihovo povezivanje manjim trgovima, nije uspjelo umanjiti prostornu vrijednost dvorca. Tako dominirajući element urbanističke organizacije nikad nije postao trg, već dvorac usred parka. Rezultat toga je manjak kvalitetnog centralnog javnog gradskog prostora. Analizom situacije primjećuje se ideja širenja parka u obliku zelenih džepova; zelenilo oko kazališta, zelenog trga ispred crkve, drvoreda uz šetalište, te cvjetnih nasada duž cijelog centra. Odnos parka i zelenih đepova nije u potpunosti ostvaren zbog odijeljenosti prometnicom. Respektirajući arhitektonsku i kulturno-povijesnu vrijednost parka, namjera je stvoriti kvalitetniji odnos s užim gradskim središtem. Stvaranjem novog zelenog džepa u urbanom tkivu grada, postiže se povezanost i naglašenost užeg centra kao cjeline. Arhitektonsko urbanističkom gestom, tj. izvlačenjem dijela parka u sam centar, neutralizira se postojeća vizualna i fizička barijera, te se potencira dostupnost postojećeg parka pješaku. Zatečeni objekti nastali u drugačijim vremenskim periodima, različitih su karakteristika i arhitektonskih vrijednosti koji zajedno ne stvaraju jasan prostorni identitet. Logičan odgovor je uniformiranje novih zgrada radi naglašavanja cjeline centra, te stvaranja novog identiteta. Odabran je oblik pogodan i prilagodljiv neposrednom kontekstu, te se tako sličnom pojavnošću stvara jedinstvo prostora. Planirane kuće su uniformirane načinom oblikovanja volumena, dok se ostale karakteristike oblikovanja vežu uz zahtjeve pojedine funkcije, te uz utjecaje neposredne okoline. U svakoj od kuća se pojavljuje tema parka kao dodatna prostorna kvaliteta.
OBRTNIČKI CENTAR
LOKACIJA GODINA PROGRAM
Zagreb 2010. Rješenje obrtničkih, gradskih i pratećih sadržaja centra u Blatu
STATUS
natječajni rad, otkup
AUTORI
Ivan Capan, Luka Franješević, Almir Ibrahimović, Nikša Laušin, Jurica Sinković
Obrtnički centar svojom slojevitom funkcionalnošću postaje jak urbani atraktor. Centar je OPIS prijelazni oblik između štapićaste izgradnje s istoka i monovolumena sveučilišne bolnice sa zapadne strane. Orisno i oblikovno zgrada se uklapa u zatečeni niz. Nizanjem grupa po vertikali omogučeno je zasebno i neometano funkcioniranje svake zasebne grupe sa svojim zakonitostima te vrlo brza promjena različitih ambijenata. Vertikalno, zgrada je podjeljena u 3 funkcionalna segmenta. Vertikalna podjela proizlazi iz šire urbanističke analize grada i njegovih specifičnih oblika izgradnje. Stari gradska jezgra i njezina blokovska izgradnja zastupljeni su u prizemnom dijelu zgrade, tipologija trga / parka u središenjem a štapičasta izgradnja Novog Zagreba u najvišem djelu. Zbog prostorne i volumenske veličine kompleksa osjećala se potreba za vraćanjem tog ukradenog prostora, taj prostor svoje mjesto nalazi u sredini zgrade, istodobno ju dijeleći. Tlocrtni otisak zgrade čini 6 blokova u najnižim etažama. Blokovi su tlocrtno modificirani na način da ulice između njih sužavaju prema cesti, a otvaraju prema Savi. Odnos obrtničkog centra prema cesti i rijeci definiran je kako u tlocrtnom tako i u vertikalnom smislu. Kvadratični volumen se uz jednostavno pomicanje rubnih točaka konveksno postavlja tj. odmiče od ceste na južnom pročelju, a na sjevernom pročelju se konkavno približava rijeci.
=
PARK MIROGOJ
LOKACIJA GODINA PROGRAM
Zagreb 2009. Uređenje okoliša mrtvačnice i Kapele Krista Kralja na Mirogoju
STATUS
natječajni rad, 3. nagrada
AUTORI
Ivan Capan, Luka Franješević, Nikša Laušin
OPIS
Pristup rješenju baziran je na tretiranju lokacije kao poveznice između dvaju suprotnih ambijenata. S jedne strane su zelenilo, mirnoća i produhovljenost Mirogoja, a s druge užurbanost šireg centra Zagreba. U gradskom mjerilu parcela postaje zona prijelaza iz jednog ambijenta u drugi. Ista situacija se reflektira i na samoj mikrolokaciji, ne više samo fizički, već i na mentalnoj razini, predstavljajući put od materijalnog prema transcendentalnom. Zatečena različitost sadržaja oblikovno je ujedinjena ukidanjem jasnih granica između materijala i tretiranjem partera kao fluidne, sveobuhvatne površine. Jedinstvo uporabne površine postignuto je korištenjem istog građevnog elementa za popločenje (granitne kocke), dok je prijelaz iz jednog ambijenta u drugi ostvaren bez jasno izražene granice, naznačen samo blagim promjenama u parteru (širina fuge i vrsta ispune fuge). Mreža komunikacija potencira korištenje dosad nepristupačnih zelenih otoka u parku i na taj način izjednačava novonastale situacije s postojećom.
MULTIMEDIJALNA GALERIJA LOKACIJA GODINA PROGRAM
Zagreb 2008. Izložbeni prostor multimedijalne galerije
STATUS MENTORI
9. semestar, studentski rad Ivan Crnković, Neda Cilinger, Siniša Justić
OPIS
Sagledavanjem šireg konteksta zadanog prostora vidljiv je njegov položaj u sustavu poveznica Radićeve i Tkalčićeve ulice. Prostor kao jedan od prodora između ulica ima potencijal postati još jedna poveznica između ta dva značajna pješačka koridora, ne samo fizički nego i kontekstualno. Polivalentnost prostora proizlazi iz povezivanja sadržaja u Radićevoj (galerije/ antikvarijati/ modni ateljei/ dizajnerski i arhitektonski studiji/ restauratorski zavod) te urbanog života Tkalčićeve ulice (restorani/ barovi/ trgovine). Prostor se sastoji od dva fizički odvojena lokala čime je negirana predviđena veza između dvaju susjednih ulica. Strategija je vratiti prostoru prvobitni karakter ponovnim uspostavljanjem veze između ulica. Projekt se bazira na istraživanju i preispitivanju prostornih tenzija, mogućnosti protoka / podjele prostora u službi ponovnog stvaranja poveznice između dvaju ulica. Istraživanje se manifestira u vidu amorfne plohe u službi atraktora, naglaska prolaznosti, a koja ujedno i inkorporira utilitarne sadržaje (sjedenje/ niše za knjige i kataloge/ niše za projektore/ kutije za ozvučenje/ rasvjeta) te ’sakriva’ servisnu zonu.