magazin_bezbjednost_03

11 Magazin Bezbjednost Izdava~ Centar za me|unarodne odnose Crne Gore Osniva~ i direktor mr Savo Kentera

Srbija zaglavila na pola puta Znaju oni koje to interesuje 20

Crna Gora

Ako `elite izazov 23 pridru`ite nam se!

SADRŽAJ

Glavni i odgovorni urednik Du{ica Tomovi}

Top story

Redakcija Ne|eljko Rudovi} Danilo Mihajlovi} Marijana Bojani} Sini{a Lukovi}

Kilometri pod kontrolom 28

Ure|iva~ki odbor Savo Kentera Dragan Samard`i} Petar Baucal Jack Petri Petar Krstaji} Lektor Goran Popovi} Prevod Sonja Papak

32 Povratak na

pravi kurs

Tehni~ki urednik Budimir Bukili} Fotografije Aleksandar Jaredi} www.nato.int www.vcg.cg.yu Arhiva Bezbjednosti Dizajn naslovne strane @eljko Krgovi} Sekretar redakcije Jelena Vujovi} Tel/fax +382 (0)20 60 10 50 +382 (0)20 60 10 51 e-mail: redakcija@cir.cg.yu [tampa Kolor press Lapovo

36 Kosovo -

Region

ameri~ki projekat

40 Motiv novac

a ne mir Global

46

Kuda ide NATO? SLJEDE]I BROJ MAGAZINA BEZBJEDNOST IZLAZI U SEPTEMBRU 2008.

Projekat je realizovan uz podr{ku Ambasade Velike Britanije u Podgorici

JUN 2008

BEZBJEDNOST

3

Crna Gora je izabrala svoj put. Posta}e dio savremene Evrope, dio modernog i civilizovanog svijeta, dio presti`nog kluba najmo}nijih i najrazvijenijih zemalja svijeta...

Sprovode se reforme u svakom segmentu dru{tva, neophodne za dostizanje minimuma koji se tra`i od bilo koje zemlje koja `eli postati dio Evrope.

I jo{ mnogo toga...svakog dana dnevna {tampa i ostali mediji prepuni su informacija o tome kako `elimo u NATO i Evropu. I dobro je da je tako...ali je mo`da pravo pitanje da li je zaista tako.

Crna Gora je upravo proslavila dvije godine od obnove nezavisnosti. Od tog 21. maja 2006. godine do danas uradili smo zaista mnogo kako bi Crnu Goru pribli`ili savremenoj Evropi. Primljeni smo u program Partnerstvo za mir, potpisali Sporazum o asocijaciji i pridru`ivanju sa EU, donijeli niz zakona u oblasti bezbjednosti, sproveli veliki broj reformi koje su bile neophodne u tom sektoru, ali i u ostalim segmentima dru{tva. Tako|e smo i zapo~eli sa implementacijom Komunikacione strategije o evroatlantskim integracijama i „uspje{no" implementirali sve zadatke iz prvog {estomjese~nog plana.

Me|utim, gdje je Crna Gora u realnosti danas? [ta smo su{tinski promijenili i uradili da bi Crnu Goru pribli`ili najmo}nijoj alijansi na svijetu, NATO-u, i koje smo to zaista klju~ne reforme sproveli da bi na{u zemlju pribli`ili EU? Odgovor je - nedovoljno i malo!

Pred Crnom Gorom tek predstoji veliki posao koji se mora odraditi. I ne bi se trebalo zanositi i slijepo vjerovati kada neko sa strane do|e i potap{e nas po ramenu uz rije~i: „samo tako nastavite...odli~no napredujete...primjer ste svima ostalima...". Naravno da nam niko nikada ne}e sasvim otvoreno re}i da odre|ene stvari ne radimo dovoljno dobro, a posebno kvalitetno, ve} }e na kraju samo sumirati rezultate i konstatovati da ne ispunjavamo minimum uslova koji su neophodni za ulazak u jedno ovako moderno dru{tvo.

Veoma ~esto se pominju i ruske investicije u Crnoj Gori, koje zaista nijesu zanemarljive, te se sve poistovje}uje i dovodi u vezu sa sasvim o~iglednom inertno{}u odre|enih institucija da preduzmu adekvatne korake na rje{avanju zadataka koji su neophodni u ~itavom ovom procesu. Sa druge strane ne bi trebalo zaboraviti da je devedesetih godina pro{log vijeka tada{nji a i sada{nji predsjednik Vlade, g-din Milo \ukanovi}, veoma mudro i pametno izabrao za svog partnera Zapad, odnosno SAD, i na taj na~in, svidjelo se to nekima ili ne, sa~uvao zemlju od velike katastrofe koja je mogla uslijediti da nije postupio na takav na~in.

Vjerujem da }e i ovog puta premijer znati da izabere pravog partnera kao {to je to nekada i uradio, te da apsolutno ne}e biti govora o bilo kakvim rezervama, ustupcima ili bilo kakvim drugim insinuacijama koje bi mogle nagovijestiti promjenu spoljnopoliti~kog kursa Crne Gore prema nekom drugom partneru.

Savo Kentera

4

BEZBJEDNOST

JUN 2008

SPEAKER TO U organizaciji Euro-atlantskog kluba, a uz podr{ku Ambasade SAD u Podgorici, na sjeveru Crne Gor e realizovana je prva faza projekta ”Speker Tour Montenegr o 2008”. Cilj projekta je upoznavanje gra|ana o prednostima ulaska u NATO. Nakon toga, realizacija projekta nastavljena je i u op{tinama na primorju, uz podr{ku NATO-a.

OUR MONTENEGRO 2008

JUN 2008

BEZBJEDNOST

5

RODERIK MUR

INTERVJU

KADA je prije 18 mjeseci stigao u Podgoricu, nakon {to je pokrivao skoro sve zemlje regiona u ime Stejt Departmenta, saradnja Crne Gore i SAD na bezbjednosnom planu po~ela je mnogo sna`nije da se razvija.

Prvo je potpisan SOFA sporazum, onda je Nacionalna garda Mejna postala partner Vojske Crne Gore, da bi u decembru bio potpisan sporazum o podr{ci SAD o uni{tavanju vi{ka naoru`anja iz crnogorskih vojnih skladi{ta.

Ambasador SAD Roderik Mur ka`e da „obje na{e zemlje mogu da budu ponosne na ogroman napredak", da postoji stalna razmjena posjeta zvani~nika na visokom nivou i da mu je sada cilj da „{to vi{e mladih ljudi po{alje da posjete SAD" i da je „sve vi{e ameri~kih biznismena zainteresovano za Crnu Goru". „Jedan od mojih prioriteta je da poku{am da privu~em vi{e ameri~kih investitora u Crnu Goru. SAD su na 11. mjestu na listi stranih investitora u Crnoj Gori i ja mislim da to nije odgovaraju}i nivo, imaju}i u vidu veli~inu ameri~ke ekonomije i ~injenicu da su ameri~ke kompanije veoma uspje{ne u ostalim zemljama u ovom regionu.

Pi{e: NE\ELJKO RUDOVI]

6

AMBASADOR SJEDINJENIH AMERI^KIH DR@AVA Postoje ogromne mogu}nosti za ulaganja i mislim da Vlada Crne Gore iskreno `eli da privu~e ameri~ke privrednike.

Da, ali investitori dolaze ondje gdje je sigurno.

INTERVJU

[ta mislite o bezbjednosnoj situaciji u regionu s obzirom da crnogorski zvani~nici, kada govore o potrebi ulaska u NATO, ka`u da jo{ postoje bezbjednosne prijetnje u regionu?

Neko je rekao da je „kapital kukavica" i da „novac slijedi bezbjednost" i ja u to vjerujem. Postoje sna`ni indikatori da su zemlje koje su u{le u NATO u posljednjih 10 godina ekonomski napredovale, da je rastao njihov GDP u najve}em broju slu~ajeva i da su imali zna~ajno ve}e

SAD je ~lanica NATO-a i na{a vizija bezbjednosti Crne Gore je neodvojiva od vizije ostalih ~lanica. Imamo iste ciljeve — profesionalizacija i reforma Vojske, to je ne{to {to SAD i ostale ~lanice NATO-a podr`avaju.

Ako Crna Gora to ne `eli da uradi, odbrana bi je mnogo vi{e ko{tala jer bi morala da finansira vjerovatno nepotreban sistem odbrane, sa tenkovima i avionima, {to vama vjerovatno ne treba. To vam sigurno ne treba ako ste u NATO-u jer bi onda NATO avijacija i mornarica to mogle da rade umjesto vas. To je va`na ekonomska korist.

Protivnici ulaska Crne Gore u NATO tvrde da SAD dominiraju u Alijansi i da Crna Gora u stvari slu{a SAD, a ne NATO? Svaka zemlja u NATO-u ima isto pravo glasa i sve se odluke donose konsenzusom. Na primjer, prije samita u Bukure{tu SAD su otvoreno tra`ile da se Ukrajini i Gruziji dozvoli ~lanstvo u Akcionom planu za ~lanstvo (MAP), ali neke druge ~lanice su se tome protivile i odluka nije donijeta. Oni koji vjeruju da je NATO samo produ`etak SAD pokazuju fundamentalno nerazumijevanje {ta je NATO. SAD sa Crnom Gorom ima odli~ne partnerske odnose, ali to ne zna~i da SAD na neprimjeren na~in uti~e na Crnu Goru.

Na {to konkretno mislite?

I dalje postoje prijetnje bezbjednosti u ovom dijelu svijeta. Pogledajte {to se desilo u Makedoniji tokom izbora. Ja mislim da je za malu zemlju kao {to je Crna Gora va`no da prepozna potrebu da bude dio ve}eg sistema kolektivne bezbjednosti jer to vodi stabilizaciji.

I ono {to ne smije da se previdi, posebno u 21. vijeku, je da prijetnje ne dolaze nu`no iz susjednih zemalja.

Mnoge zemlje, uklju~uju}i i veliki broj onih koje nijesu u NATO-u, bile su napadnute od strane terorista posljednjih godina, na primjer. Mislim da svako treba toga da bude svjestan. [to mislite da }e biti reperkusije progla{enja nezavisnosti Kosovao na bezbjednosnu situaciju u regionu?

Moja zemlja ~vrsto vjeruje da je nezavisnost Kosova i njeno priznanje najbolji na~in za dugoro~nu stabilnost u ovom regionu. Zato smo odlu~ili da priznamo Kosovo

JUN 2008

BEZBJEDNOST

7

nastavak na slede}oj strani ...

Po{to Crna Gora ima sporazum sa SAD na polju reforme sistema odbrane i vojske, za{to bi joj onda trebao NATO?

strane investicije, ~ak i nakon ulaska u Partnerstvo za mir. [to se ti~e bezbjednosne situacije u regionu, ona napreduje iz godine u godinu. Lako je biti pesimisti~an, ali pogledajte unazad i podsjetite se {to je bilo sredinom 90-tih. Ipak, bilo bi neodgovorno od mene da umanjim mogu}nost nestabilnosti.

... nastavak sa prethodne strane

INTERVJU

jer je situacija do 17. februara bila neodr`iva. Nesigurnost je preovladavala na Kosovu od 1999. i prije toga i podrivala bezbjednost u regionu. Mi vjerujemo, kao i tri ~etvrtine zemalja EU i 80% ~lanica NATO-a, da }e priznanje Kosova doprinijeti stabilnosti u regionu.

Da, ali {to }e se de{avati u regionu ako, recimo, Makedonija i Crna Gora, odlu~e da priznaju nezavisnost Kosova? Kakvi }e onda biti odnosi sa Srbijom?

Mi `elimo da Crna Gora i Srbija imaju odli~ne odnose. Bilo bi apsurdno Ambasador Mur u razgovoru sa novinarom magazina �Bezbjednost� da bude druga~ije. Mi nijesu same, mnogo drugih EU i NATO zemalja je priz`elimo da Srbije uspije. Srbija je stari prijatelj i saveznik nalo Kosovo. Nadamo da }e Crna Gora usaglasiti svoje SAD i vjerujemo da je u na{em, a i u interesu Srbije da pozicije sa partnerskim zemljama. uspije i da se integri{e u evroatlantske institucije kako bi postala prosperitetna i demokratska zemlja.

Neka istra`ivanja, koja nijesu objavljena, pokazala su da 16% gra|ana misli da treba Znamo da je Kosovo je veoma te{ko pitanje za Srbiju i priznati Kosovo kao nezavisnu dr`avu. [ta misza ostale zemlje regiona, uklju~uju}i Crnu Goru. Ali, mi lite o tome? sigurno ne bismo priznali Kosovo da smo mislili da }e to {tetiti bezbjednosti regiona.

Nijesam to vidio, ali shvatam da je to vrlo osjetljivo pitanje. Putovao sam mnogo Crnom Gorom, uklju~uju}i Rekli ste nekoliko puta da o~ekujete da Crna oblasti koje su blizu Kosova i oblasti u kojima `ivi Gora prizna Kosovo. Postoji li neki rok do kojeg o~ekujete da Crna Gora to uradi? mnogo gra|ana Crne Gore koji se osje}aju Srbima i znam da su strasti vrlo velike oko ovog pitanja. Tako|e, Nema roka. I nijesam rekao da o~ekujem nego da se znam da su Crna Gora i Srbija povezane na mnogo nadam jer potpuno po{tujemo ~injenicu da je Crna na~ina, diplomatski, istorijski, sa brojnim porodi~nim Gora suverena dr`ava i da je to odluka koju }e ona vezama, da je to delikatno pitanje i da je va`no da donijeti.

Crna Gora i Srbija imaju dobre odnose. Mi to `elimo i Mi smo objasnili za{to smo mi priznali Kosovo. A SAD nadamo se da }e ljudi ovdje biti otvorenog uma jer postoji mnogo dezinformacija, pogotovo oko me|unarodnog prava.

Potpisali ste sporazum sa Ministarstvom odbrane o uni{tavanju vi{ka naoru`anja u Crnoj Gori, ali su se pojavile spekulacije da je jedini cilj tog sporazuma bio da se uni{te "strele". Da li je to ta~no?

Nije. Sporazum koji sam u decembru potpisao sa ministrom Vu~ini}em je bio mnogo {iri od uni{tavanja "strela", on obuhvata mnogo tona mina, torpeda i druge municije kojoj je istekao rok trajanja, koja je nepotrebna i potencijalno opasna. I zna~ajan dio je lociran blizu turisti~kih centara. Tako da mislim da je u interesu Crne Gore da ih elimini{e. "Strele" su va`ne jer {irom svijeta sli~no oru`je mo`e da padne u pogre{ne ruke i da im meta budu civilni avioni.

8

BEZBJEDNOST

JUN 2008

[to ho}ete da ka`ete?

Da `elim da vas uvjerim da SAD i ostale demokratske zemlje u EU i NATO koje su priznale Kosovo ne bi preduzele takav korak da misle da je to kr{enje me|unarodnog prava.

U Crnoj Gori se ve} mjesecima vodi o{tra debata o eventualnom ulasku u NATO. Kako biste Vi obi~nom gra|aninu objasnili za{to smatrate da je za njega va`no da Crna Gora bude dio Alijanse?

Ali, podaci govore da crnogorska ekonomija napreduje i bez NATO-a?

To je faktor koji treba pogledati. ^injenica je da ulazak u NATO ja~a povjerenje potencijalnih investitora koji ne znaju mnogo o ovom regionu i o Crnoj

Kako svojim prijateljima u SAD opisujete Crnu Goru?

Stalno to radim. Ba{ ju~e sam mom dobrom prijatelju rekao da mora da do|e jer je rije~ o zemlji koja je izuzetno lijepa.

Objasnio sam mu da mo`emo na rafting, ronjenje, jedrenje, planinarenje, krstarenje jezerom, hrana je odli~na... Toliko toga mo`e da se radi u ovoj relativno maloj prelijepoj zemlji. Bila bi velika {teta da ne do|e.

A kako opisujete politi~ku scenu?

Velika ve}ina ameri~kih turista nije zainteresovana za politi~ku scenu. Interesovalo bi ih jedino ako se ne{to zaista ru`no de{ava, a kako to nije slu~aj, ja nemam razloga da ih ne ohrabrujem da do|u.

Gori i koji samo znaju da je ovo bila zona konflikata tokom 90-ih i da i dalje postoji neizvjesnost oko odre|enih pitanja kao {to je Kosovo. Mislim da ~lanstvo u velikom sistemu bezbjednosti koji dijeli iste vrijednosti mo`e samo ohrabriti investitore da do|u.

Za{to bi NATO tra`io malu Crnu Goru za ~lana?

To je na Crnoj Gori da odlu~i. NATO ne}e kolabirati ako Crna Gora odlu~i da se ne pridru`i. Mislim da bi to bilo korisno i za Crnu Goru i za region i za Evropu da bi se

ostvarila vizija, koju je na{ predsjednik izrekao, o Evropi slobodnoj, cjelovitoj i u miru. Ta vizija ne mo`e biti ostvarena ako odre|ene zemlje ostanu izvan.

Kako ste do`ivjeli najavu ministra Ro}ena da }e Vlada, ako treba, sprovesti kampanju od vrata do vrata da bi ubijedila gra|ane da Crna Gora treba da bude dio NATO-a?

U SAD se kampanja od vrata do vrata posmatra kao ne{to vrlo pozitivno i to je vrlo va`na komponenta ameri~kih izbora. Ja sam tu izjavu shvatio kao `elju ministra Ro}ena da poku{a da ubijedi gra|ane da je u interesu Crne Gore da u|e u NATO. To je pokazatelj sna`nog i efikasnog rukovodstva. Slagali se ili ne sa politikom Vlade, ~injenica je da manjina gra|ana sada podr`ava ulazak u NATO. Zato je politi~ki riskantno zastupati stavove koje samo manji dio bira~a podr`ava, ali ova Vlada je odlu~ila da napravi analizu o prednostima i manama ulaska u NATO i ja po{tujem {to je Vlada odlu~ila da zauzme mogu}e nepopularan stav poku{avaju}i da ubijede ljude ove zemlje da je podr`e.

Da li je odlazak crnogorskih vojnika u Avganistan i Irak obaveza ako Crna Gora `eli dalje u integraciju u NATO? To nije istina. NATO nema nadle`nost da zahtijeva da zemlje ~lanice {alju vojnike u misije, to je uvijek na dr`avama ~lanicama da odlu~e.

Iako NATO pozdravlja u~e{}e u mirovnim misijama, to nije obaveza i donosi se apsolutno na dobrovoljnoj osnovi. [to biste Vi uradili da ste na mjestu crnogoreskih zvani~nika kada biste donosili odluku da li da {aljete vojnike u misije u inostranstvu?

Pogledao bih benefite i nedostatke takve odluke. Benefiti su da ako `elim da budem dio NATO-a, pokazao bih `elju i sposobnost da doprinesem me|unarodnoj bezbjednosti. Tako|e, vojne snage moje zemlje bi dobile mogu}nost da zajedni~ki djeluju sa ostalima iz Alijanse {to bi pomoglo njihovoj interoperabilnosti. Tako|e bih procijenio da li bi to pomoglo bezbjednosti moje zemlje od prijetnji koje imaju izvori{te van njenih granica, kao {to su terorizam i prijetnje demokratiji.

A nedostaci?

Uvijek postoje rizici. Mnogo mladih ljudi i `ena su izgubili `ivote. Ali u dana{njem svijetu, u mojoj zemlji i u mnogim drugim zemljama, spremni smo da preuzmemo takve rizike kako bismo zaustavili terorizam i ostale prijetnje.

JUN 2008

BEZBJEDNOST

9

INTERVJU

Nije moja i uloga moja zemlje da ubje|ujem bilo koga, to je odluka koju Crna Gora mora donijeti. NATO ne prisiljava zemlje da donesu tu odluku. Odluka treba da do|e izvorno od same zemlje. Poslije hladnog rata, preko 30 zemalja je tra`ilo da se priklju~i Partnerstvu za mir, uklju~uju}i Crnu Goru. Desetak zemalja je u{lo u NATO, {to su prihvatili njihovi gra|ani, tako da je va`no pogledati {to je njih motivisalo. Ja bih samo rekao da bi bilo u interesu gra|ana Crne Gore da pa`ljivo razmotre ulazak u NATO. A kada govorimo o argumentima, vi kao mala zemlja vjerovatno biste imali koristi od toga da ste dio ve}eg sistema kolektivne bezbjednosti i najja~e alijanse u istoriji koja je o~uvala mir u Evropi u posljednjih 60 godina i koja danas podupire {irenje demokratije i slobode {irom svijeta. Crna Gora bi vjerovatno imala interes da bude u toj Alijansi da uti~e na dono{enje odluka iznutra. Isto tako, pokazalo se da ulazak u NATO zna~i pobolj{anje ekonomije.

TOP STORY

Ameri~ki Institut za mir

Najgora postizborna opcija za Srbiju bi bila rekonstrukcija saveza izme|u DS-a i DSS-a koja je vladala od pada Milo{evi}a Koja god vlada bude na vlasti u Beogradu, EU i SAD moraju imati jedinstveni stav. Ambasadori bi trebalo da budu povu~eni sve dok ne bude stvorena nova srpska politika uskla|ena sa SAD i EU.

JUN 2008

BEZBJEDNOST 11

nastavak na sljede}oj strani ...

Pi{e: Danijel Server

Srbija zaglavila na pola puta

... nastavak sa prethodne strane

TOP STORY

Slovenija, Rumunija i Bugarska su ~lanice EU i NATO-a, Hrvatska i Makedonija predstavljaju kandidate za ~lanstvo u Evropskoj uniji, Albanija i Crna Gora }e vjerovatno uskoro postati kandidati, dok je Bosna pred potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i asocijaciji (Stabilization and Association Agreement - SAA).

Kosovo je nezavisno, ali pod tutorstvom Evropske unije. Spora, ali postojana evropska struja nosi ve}i dio Balkana prema prosperitetnijoj budu}nosti u sklopu zapadnog svijeta.

Nekada istaknuti predstavnik Balkana, Srbija, zaglavila je na pola puta.

Potpisala je SAA, ali njegova primjena zavisi od uslova koje Beograd do sada nije bio voljan da ispuni. Majski parlamentarni izbori su predstavljali referendum o Evropi, a ishod je bio dvosmislen. Rezultati ukazuju na to da ve}ina gra|ana Srbije naginje ka ~lanstvu u Evropskoj uniji, a ispitivanja javnog mnjenja pokazuju da ve}ina koja je za Evropsku uniju zaista predstavlja zna~ajnu ve}inu, ali i dalje ostaje neizvjesno da li }e politi~ka partija koja naginje ka evropskom pravcu mo}i da prona|e odr`ivu ve}inu u parlamentu.

Milo{evi}evi socijalisti – koji nijesu u potpunosti reformisani – odr`avaju ravnote`u izme|u nacionalista koji `ele da i dalje daju prioritet ponovnom preuzimanju suvereniteta nad Kosovom (bez duzanja ruke od Evrope) i njihovih suparnika koji `ele da daju prioritet ulasku u Evropu (ve}ina bez odustajanja od Kosova).

Izgleda kao da su socijalisti vi{e naklonjeni stajanja na stranu prvih, a ne potonjih, pripremaju}i se da gradsku vladu u Beogradu oforme sa nacionalistima.

Izbor socijalista se svodi na sljede}e: mogu sebe ili definisati kao evropske socijaldemokrate, udru`iti snage sa Demokratskom strankom (DS) i okrenuti Srbiju prema budu}nosti u EU ili mogu da se dr`e Milo{evi}evih ambicija o velikoj Srbiji i da se pridru`e radikalima Tomislav koji }e Srbiju okretati Nikoli} prema Moskvi koja nudi pomo} po pitanju Kosova i alternativu u odnosu na EU i NATO. Svakako, vlada oformljena oko DS-a predstavlja za Srbiju najbolju priliku za ubrzanje napretka prema EU kao i za poku{aj da sustigne Hrvatsku i Makedoniju. Nejasno je, ipak, koliko bi takva vlada trajala - ukoliko bi

Mobilizacija masa Pi{e: Du{an Pavlovi}

12 BEZBJEDNOST

Ako socijalisti smatraju da je glavni posao koji Srbiji predstoji u naredne ~etiri godine borba za o~uvanje kosovskog zavjeta, prekid saradnje sa Ha{kim tribunalom i dalja destabilizacija Republike Srpske i Crne Gore, socijalisti }e se odlu~iti za koaliciju sa radikalima i Ko{tunicom; Ako, nasuprot tome, misle da su glavni izazovi novoj vladi otvaranje novih radnih mjesta, privla~enje investicija i briga za socijalno ugro`ene i penzionere, onda }e odlu~iti da im partneri budu DS i EU JUN 2008

kada je u martu zatra`io od predsjednika Republike da raspusti Narodnu skup{tinu i raspi{e prijevremene izbore. On se nadao da }e talas nacionalisti~ke euforije i ozloje|enosti izazvane progla{enjem nezavisnosti Kosova 17. februara, njegovoj stranci (DSS) i Srpskoj radikalnoj stranci, koje su u javnosti predstavljane kao jedini autenti~ni ~uvari srpskog nacionalnog interesa, donijeti ubedljivu pobjedu nad proevropskim partijama.

Politi~ke snage koje su bira~ko tijelo mobilisale na nacionalnim pitanjima pro{le su daleko lo{ije nego {to su o~ekivale, ali su, ipak, uspjele da sakupe oko 50% bira~kog tijela. Za slabljenje naconalisti~kog obrasca postoji nekoliko razloga. Prvo, progla{enjem nezavisnosti Kosova, nacionalnih tema kojima je mogu}e mobilisati javnost u Srbiji sve je manje. Preciznije re~eno, sve je manje teritorija na kojima bi Srbi mogli da se guraju u sukob sa ostalim etni~kim grupama, {to bi stvaralo osnov za mobilizaciju javnog mnjenja i vo|enje nacionalisti~ke politke van Srbije.

Na drugoj strani, osam godina politike privrednih reformi

JUN 2008

BEZBJEDNOST 13

nastavak na slede}oj strani ...

PRIJEVREMENI parlamentarni izbori u Srbiji odr`ani 11. maja pokazali su da nacionalisti~ki obrazac mobilizacije masa jo{ nije istro{en. To bi moglo da uti~e na dalji razvoj politi~ke situacije u Srbiji, bezbjednosnu politiku koju bi naredna Vlada mogla da vodi, a time i na bezbjednosnu situaciju u regionu.

Obrazac mobilizacije masa uspostavljen je 1987. godine kada je otvoren Kosovski problem, odnosno problem bezbjednosti Srba u multietni~kom okru`enju u kome oni nijesu ~inili apsolutnu ve}inu (Hrvatska, Bosna, Kosovo, Crna Gora). Bezbjednosna ugro`enost Srba koja bi nastala kao posljedica politike stvaranja dr`ave u dr`avi (Hrvatska, Bosna) koju su Srbi vodili na tim prostorima, pove}avala je ugro`enost Srba, ~ime se omogu}ivala mobilizacija javnog mnjenja u Srbiji. U prvi plan isticana su bezbjednosna, dr`avna i nacionalna pitanja, ~ime su u drugi plan stavljana sva druga pitanja (razvoj i konsolidacija demokratskih ustanova, ekonomska i socijalna pitanja).

Taj obrazac poku{ao je da iskoristi Vojislav Ko{tunica

nastavak na sljede}oj strani ...

Trenutno djeluje vjerovatnije da }e se socijalisti odlu~iti za vladu okupljenu oko radikala. Premijer Vojislav

Dok se Va{ington i Brisel je`e od same pomisli o radikalima u vladi, nesumnjivo bi bilo bolje da na vlasti budu otvoreno nego kao nedavno u prikrivenom vidu. Glasali su sa vladom i u~estvovali u patronatu nad industrijom u vlasni{tvu dr`ave, ali bez preuzimanja odgovornosti po{to nijesu imali ministre. U ve}ini drugih balkanskih zemalja, ekstremni nacionalisti su do{li na vlast kao stranke desnice demokratske orijentacije, a ~esto nakon ~i{}enja svojih redova od najkrimogenijih elemenata.

njena ve}ina zavisila od socijalista, niti je jasno da li vlada koju podr`avaju socijalisti mo`e da iznjedri koherentni program ili da u~ini ono {to je neophodno da bi se ostvarila implementacija SAA i pribli`avanje Evropi, uklju~uju}i hap{enje i prebacivanje u Hag Ratka Mladi}a, osu|enika za ratne zlo~ine.

TOP STORY

Boris Tadi}

Ko{tunica bi uprkos njegovom lo{em rezultatu na izborima mogao i da se vrati na vlast, predstavljaju}i me|unarodno prihva}eno lice srpskog nacionalizma. Takva vlada bi imala ideolo{ku koherentnost — radikali, socijalisti i Ko{tuni~ina Demokratska stranka Srbije (DSS) se sla`u na prenagla{enoj va`nosti zadr`avanja Kosova i naginju prema savezu sa Rusijom i uzdr`anom odnosu prema NATOu koji se zavr{ava na Partnerstvu za mir (~iji je Srbija ve} ~lan).

... nastavak sa prethodne strane

TOP STORY ... nastavak sa prethodne strane

Radikali nijesu izvr{ili ~istke, ili veoma malo, ali {teta koju mogu nanijeti ako budu na vlasti je vjerovatno ve}im dijelom ograni~ena na samu Srbiju i Kosovo, a te{ko je zamisliti da mogu biti gori od Ko{tunice dok je vodio vladu sastavljenu od DS-a i DSS-a tokom progla{enja nezavisnosti Kosova u februaru kada je izgrednicima bilo dopu{teno da razlupaju ne samo ameri~ku i druge ambasade, ve} i grani~ne ispostave Ujedinjenih nacija na Kosovu.

Najgora postizborna opcija za Srbiju bi bila rekonstrukcija saveza izme|u DS-a i DSS-a koja je vladala od pada Milo{evi}a. Ko{tunica je nedvosmisleno pokazao svoj kapacitet da zloupotrebljava takvu vladu da bi usporio put Srbije ka Evropi, napravio probleme na

u Srbiji dale su neke rezultate. BDP po glavi stanovnika se pove}ao od 2000. godine, prosje~na plata je sa 40 eura 2000. godine pove}ana na 400 eura u aprilu 2008. godine, inflacija je svedena u podno{ljive granice, poslovanje je postalo predvidljivije, veliki dio neefikasnih dru{tvenih preduze}a je privatizovan, do{le su i svje`e direktne investicije, a stopa nezaposlenosti je u 2007. godini kona~no po~ela da opada. [to je jo{ va`nije, uvedene su u red u javne finansije (usljed ~ega dr`ava sada mo`e da ra~una na redovne i legalne prihode) i potpuno je revitalizovan bankarski sistem i berza. Jednom rije~ju, srednja klasa, koja je od su{tinskog zna~aja za socijalne osnove odr`anja demokratskog poretka, oja~ala je i po~ela da predstavlja branu avanturisti~koj politici koja se u Srbiji (i van nje) vodila od 1987. godine. Ona se sve manje mobili{e nacionalnim pitanjima, a sve vi{e ekonomskom i socijalnom racionalno{}u.

Slabljenje nacionalisti~kog obrasca ima}e posljedice za politiku bilo koje naredne vlade Srbije, pogotovo za njenu bezbjednosnu politiku. Za sada je jedino izvjesno da }e u narednoj Vladi Srbije biti Socijalisti~ka partija Srbije (SPS), stranka koju je tokom 1990-ih predvodio Slobodan Milo{evi}. SPS je u predizbornoj kampanji

14 BEZBJEDNOST

JUN 2008

Kosovu i svrstao Srbiju uz Rusiju. Ponovno dovo|enje DS-a u vladu sa njim bi Srbiju li{ilo proevropske opozicije i omogu}ilo Ko{tunici da nastavlja sa ucjenjivanjima Zapada prijetnjama radikalnom alternativom ako bi on izgubio vlast.

Pona{anje Srbije kao posljedice progla{enja nezavisnosti Kosova nije bilo prikladno za jednu budu}u dr`avu Evropske unije. [kodilo je srpskim izgledima za privla~enje stranih investicija i umanjilo njen uticaj u me|unarodnim tijelima. Srbija nastavlja da prijeti regionalnoj stabilnosti poku{avaju}i da nametne de fakto podjelu Kosova, {to bi prije ili kasnije ugrozilo stabilnost ne samo Kosova, ve} i juga Srbije.

Pona{anje suprotno ovome trebalo bi da predstavlja osnov budu}e politike Srbije, prije nego li proizvoljna i obVojislav Ko{tunica manljiva definicija koje su

vodila opreznu politku: sa jedne strane, slu`ila se jakom i nacionalisti~kom retorikom (izvedenom iz pomenutog obrasca), a sa druge naglasak stavljala na socijalna i ekonomska pitanja. SPS otuda momentalno ima izbor izme|u dva bloka stranaka, jednog kojeg predvode nacionalisti~ke stranke DSS i SRS, koje se zala`u za o~uvanje nacionalisti~kog diskursa mobilisanja masa, i drugog, kojeg predvodi Demokratska stranka (DS) koji se zala`e za nastavak evroatlantskih integracija.

Od ~ega }e zavisiti odluka koju }e donijeti socijalisti?

Odgovor na to pitanje istovremeno mo`e da predstavlja indikator kakvu }e politiku nova vlada Srbije voditi u naredne ~etiri godine. Socijalisti moraju da odgovore na pitanje koji su poslovi koji ~ekaju Srbiju u narednih nekoliko godina, {ta su njihovi ciljevi i sa kime te poslove i ciljeve bolje mogu da ostvare. Ako socijalisti smatraju da je glavni posao koji Srbiji predstoji u naredne ~etiri godine borba za o~uvanje kosovskog zavjeta, odbrana Srba na Kosovu politikom podjele Kosova, prekid saradnje sa Ha{kim tribunalom i dalja destabilizacija Republike Srpske i Crne Gore, socijalisti }e se odlu~iti za koaliciju sa radikalima i Ko{tunicom; ako, nasuprot tome, misle da su glavni izazovi novoj vladi otvaranje novih radnih mjesta, privla~enje investicija i —

Tako|e je vrijeme da Brisel i Va{ington ka`u, koju god vladu Srbija da oformi, da bi pristupila EU, ona mora prvo da prizna nezavisnost Kosova. Pristupanje Kosova Ujedinjenim nacijama bi trebalo predstavljati uslov za ulazak Srbije u EU. SAD i EU bi trebalo da budu voljne da sara|uju sa bilo kojom

{to je za socijaliste od posebnog interesa — briga za socijalno ugro`ene i penzionere, onda }e odlu~iti da im partneri budu DS i Evropska unija.

Iz toga kako }e socijalisti razrje{iti ovu dilemu, zavisi}e i to koju }e politiku voditi naredna Vlada Srbije. Vlada koju bi predvodila Demokratska stranka bi, iako verbalno ne bi bila ni{ta manje o{tra od Vlade Vojislava Ko{tunice u nacionalisti~koj retorici, u prvi plan istakla nastavak evropskih integracija, a na du`i rok vjerovatno i obnovu atlantskih integracija, odnosno reaktivaciju pitanja u~lanjenja Srbije u NATO. Ta vlada bi verovatno uspe{nije mogla da sprovede socijalnu i penzionu reformu koju zahteva koalicija okupljena oko Socijalisti~ke partije.

Druga~ije bi bilo ako se socijalisti odlu~e da prave koaliciju sa DSS i SRS, te ako narednu Vladu ponovo bude predvodio Vojislav Ko{tunica. DSS i SRS su se obavezale da }e im prvi prioritet biti politika odbrane srpskih nacionalnih i dr`avnih interesa, pogotovo za{tita Srba na Kosovu. Takva politika mo`e da opstane jedino na nacionalnoj euforiji, radikalizaciji bezbedonosnih pitanja i bezbednosnoj destabilizaciji teritorije gde Srbi ~ine manjinu, ali su politi~ki organizovani. Ako se bude dosledno dr`ala predizbornih obe}anja, tre}a

Ivica Da~i}

vladom u Beogradu koja ispuni takve razumne zahtjeve. Ameri~ki i evropski ambasadori bi trebalo da se vrate u Beograd kada Srbija okon~a otpor prema legitimnim snagama reda i zakona na Kosovu i po~ne da sara|uje sa NATO-om i EU. Ako Srbija postigne punu saradnju sa Hagom, SAA bi trebalo svesrdno da bude primijenjen.

TOP STORY

politi~ke partije ÂŤdemokratskeÂť a koje nijesu. Koja god vlada bude na vlasti u Beogradu, EU i SAD moraju imati jedinstveni stav.

Ambasadori bi trebalo da budu povu~eni sve dok ne bude stvorena nova srpska politika uskla|ena sa SAD i EU. SAA ne bi trebalo da bude primjenjivan sve dok Srbija ne preda Ratka Mladi}a Hagu. Trebalo bi uhapsiti one koji su nare|ivali i u~estvovali u napadima na kontrolne punktove unutar Kosova i suditi im u pri{tinskom sudu pod nadzorom Evropske unije.

Vrijeme dvozna~nosti je pro{lo. Srbija ima posljednju priliku da izabere Evropu. Prednosti toga su jasne. Posljedice biranja druge opcije, tako|e, bi trebalo da budu poja{njene.

Danijel Server (Daniel Serwer) je potpredsjednik Centara za inovaciju i postkonfliktne mirovne i stabilizacione operacije pri ameri~kom Institutu za mir (United States Institute of Peace). U tekstu su iskazani njegovi li~ni stavovi.

Ko{tuni~ina Vlada bi morala da nastavi sa vo|enjem takve politike. Me|utim, po{to je prostor za vo|enje takve politike 2008. godine u`i nego 1987. godine, {anse za njeno sprovo|enje i efekte po bezbednost u regionu bile bi manje, iako ne sasvim bez uspeha.

Iako rezultati drugog kruga izbora u Vojvodini koji su odr`ani 25. maja pokazuju kako ve}inu gra|ana sve manje inspiri{e agresivni nacionalizam, jo{ uvijek postoji prostor za destabilizaciju Kosova, Republike Srpske i Crne Gore u kojima i dalje `ivi zna~ajan dio Srba. To otuda {to Srbija jo{ uvek nije odre{ito i bezrezervno prihvatila postoje}e ustavno ure|enje tih dr`ava, ~ime implicitno stavlja do znanja da i dalje ima pretenzije na dio teritorije. Ako, recimo, na Kosovu izbije nasilje koje }e biti sli~no onome koje se desilo 17. marta 2004. godine ili 17. marta 2008. godine (bez ozbira na to ko bi ga mogao izazvati), tema Kosova i nacionalisti~ki obrazac }e se u Srbiji na velika vrata vratiti na dnevni red. Takav razvoj doga|aja osna`io bi tre}u Vladu Vojislava Ko{tunice u uvjerenju da je politika s kojom se zapo~elo 1987. godine jedina ispravna politika.

Autor je profesor na Fakultetu politi~kih nauka u Beogradu

JUN 2008

BEZBJEDNOST 15

[TA JE...?

CRNA GORA

PARP - Proces planiranja i revizije (Planning and Review Process - PARP) predstavlja klju~ni mehanizam programa Partnerstvo za mir. PARP ima za cilj da pomogne zemlji da razvije vojne kapacitete radi doprinosa aktivnostima PzM, od kojih su najva`nije mirovne i operacije pru`anja humanitarne pomo}i, traganja i spasavanja.

IPP - Individualni program za partnerstvo (Individual Partnership Program - IPP) ~ine aktivnosti koje sve zemlje preduzimaju tokom perioda od dvije godine. Aktivnosti se odabiraju iz Evroatlantskog partnerskog radnog programa (EPWP), a odnose se, izme|u ostalog, na civilno-vojne odnose, obrazovanje, upravljanje kriznim situacijama, komunikacione i informacione sisteme, za{titu vazdu{nog prostora i dr.

IPAP - Individualni partnerski akcioni plan (Individual Partnership Action Plan - IPAP) je osmi{ljen kako bi se pru`ila podr{ka partnerima da reformi{u i modernizuju svoje sisteme bezbjednosti i odbrane i njime se obezbje|uje tje{nja saradnja izme|u NATO-a i partnerskih zemalja. Tim planom se predvi|a {ira pomo} partnerskim zemljama na ja~anju demokratskih institucija, vladavine prava, tr`i{ne ekonomije...

Intenzivirani dijalog - (Intensified dialogue) predstavlja zavr{nicu priprema za u~estvovanje u Akcionom planu za ~lanstvo. Proces se vodi u formi sastanaka izme|u Alijanse i visokih predstavnika pojedinih zemalja (predsjednici vlada, ministri inostranih poslova i odbrane), na kojima se razmatraju pitanja u vezi sa pridru`ivanjem NATO-u. Cilj ID je da se dr`avi aspirantu pomogne da defini{e podru~ja na kojima je potrebno uskladiti i formulisati zajedni~ke preporuke za postizanje interoperabilnosti.

MAP - Akcioni plan za ~lanstvo (Membership Action Plan - MAP) je nastao kao nu`na potreba pro{irenja NATO-a na biv{e komunisti~ke zemlje, na osnovu ~lana 10 Va{ingtonskog sporazuma. Akcioni plan za ~lanstvo omogu}ava da se u pretpristupnom procesu integri{u sve djelatnosti dr`ava ~lanica i kandidata za prijem u NATO, te da taj proces usmjerava Alijansa kao i zemlja kandidat.

16 BEZBJEDNOST

PI{e: SLAVI[A GUBERINI] NE SPORE]I zna~aj koji NATO ima, a daleko od toga da potcijenimo ili negiramo njegovu opravdanost i funkciju od 1949-1990. godine, i u tom smislu neophodnost saradnje Crne Gore sa NATO- om kroz program Partnerstvo za mir, poku{a}emo da obrazlo`imo ~injenice zbog kojih Crna Gora ne bi trebalo da preuzima obavezu ~lanstva u Alijansi.

Ili ukoliko na tome insistira, da to u~ini na referendumu, kako bi ta odluka obezbijedila demokratsku legitimaciju za ispunjavanje svih onih obaveza i rizika koje iz tog ~ina proisti~u.

Pri tome moramo podvu}i, da punopravno ~lanstvo Crne Gore u Evropskoj uniji za Narodnu stranku nema alternativu, i da je ono u skladu sa na{im vitalnim nacionalnim, ekonomskim i bezbjednosnim interesom, te da upravo tom cilju Crna Gora mora podrediti sve svoje resurse koji su u dobroj mjeri ograni~eni.

Ovom prilikom poku{a}u da navedem ekonomske razloge zbog kojih Crna Gora ne bi trebalo da razmi{lja o ~lanstvu u NATO savezu.

Bud`etska izdvajanja za ~lanstvo u NATO-u su nepoznata. Ova nedefinisanost mo`e se tuma~iti i kao neograni~enost, ali i kao nesigurnost, imaju}i u vidu nepredvidivost ciljeva Alijanse ubudu}e. Ako pogledamo najave ~elnika Alijanse, onda te obaveze ~lanica NATOa ne}e biti male.

Ma|arska, Poljska i ^e{ka priznale su da 1997. godine, kada su pozvane u NATO, nijesu znale „pun cjenovnik saradnje".

Za{to bi Crna Gora bila u povla{}enom polo`aju u odnosu na ove zemlje, koje su mnogo ve}e od nje? Trebalo bi znati da svaka dr`ava ~lanica NATO-a snosi tro{kove svojih vojnika, {to va`i i za mirovne operacije, a {to ovih dana Narodna stranka pokrenula je akciju �Ne u NATO�

JUN 2008

Za{to da zagovara i ministar odbrane Crne Gore.

Po na{em mi{ljenju, najve}i resurs koji Crna Gora posjeduje jeste prostor. Iako je to najve}e bogatstvo koje imamo, zbog njegove ograni~enosti, bilo kakvo izlaganje riziku tog resursa mo`e imati dalekose`ne posljedice. Pod rizikom podrazumijevamo njegovo ustupanje Alijansi. Bilo da se radi o zemlji, vodi ili vazduhu. Kada ka`emo prostor, pri tome mislimo i na sjever Crne Gore, koji predstavlja veliko prirodno bogatstvo, ne samo za Crnu Goru, ve} i {ire.

Teza kako ~lanstvo u NATO-u garantuje ve}e investicije ne stoji. Nije nam poznato da je neki investotor uslovljavao svoje ulaganje, ~lanstvom Crne Gore u NATO savezu. Ovdje su i T-Com, i Telenor, i Societe General, i Ljubljanska banka i mnoge kompanije iz zemalja ~lanica NATO-a. Dakle, pri~a o ~lanstvu kao uslovu za investicije ima problem sa realno{}u.

Bud`etska izdvajanja su posebno komplikovana pri~a, zato {to pristalice NATO-a tvrde „ kako su bud`etska izdvajanja za ~lanstvo iznose 2% od BDP" te kako se „tro{kovi ne}e pove}ati jer }e se samo promijeniti njihova struktura". Stvarnost je me|utim neumoljiva, a u slu~aju Slovenije izgleda ovako: "Izdaci za odbranu Slovenije su ~etiri godine nakon ulaska u NATO porasli, i ove godine bi, prema procjenama, trebalo da iznose 596 miliona eura ili 6,7% bud`eta. Slovenija trenutno izdvaja 1,7% BDP za NATO, dok je ciljni standard Alijanse dva odsto. Izdaci Slovenije za odbranu prije pristupa NATO-u iznosili su 1,29 odsto BDP-a, 321 milon eura ili 5.1% bud`eta".

Ovo je objavio slovena~ki poslovni dnevnik Finance.

Ako ovo nije dovoljno evo primjera Hrvatske koja jo{ nije ~lanica Alijanse: "Hrvatska se obavezala da }e do 2012. godine osposobiti 4.100 svojih vojnika za u~e{}e u misijama NATO-a. Prema sada{njim procjenama, u kasu NATO-a, Hrvatska }e morati godi{nje da upla}uje oko tri milona eura, i jo{ dodatnih deset miliona eura godi{nje }e tro{iti na svoje oficire koji }e djelovati u strukturama Alijanse.

Glavni dio tro{kova odlazi}e na hrvatsko u~estvovanje u NATOu i UN vojnim misijama po svijetu, {to }e od 2011. godine iznositi oko 70.000.000 eura".

Ovo je napisao „Jutarnji list". ^lanice NATO-a po pravilu izdvajaju dvostruko vi{e sredstava od ne ~lanica. Tako na primjer ne ~lanica Austrija izdvaja 0,9% BDP, a ~lanica Slovenija 1,7%, ili ne ~lanica [vajcarska izdvaja 1%, dok ~lanica Slova~ka izdvaja 1,87% BDP itd.

Ukoliko uporedimo dana{nje stanje u Crnoj Gori, ono ka`e da bi nas ~lanstvo u Alijansi kostalo oko 50.000.000 evra, ili oko 5 % bud`etskih izdvajanja.

Crna Gora spada u zemlje u kojoj je kvaziliberalni ekonomski koncept ostavio tranzicioni pusto{ u vidu 55% gra|ana koji imaju primanja ispod prosjeka, i koja se ogleda u nesrazmjernoj razvijenosti sjevera i juga. Taj novac dr`ava bi mogla utro{iti mnogo pametnije. Od tih sredstava mogao bi se stvoriti Fond za sjever koji bi podr`ao mala i srednja preduze}a sa tog podru~ja, ~ime bi se sjever Crne Gore pozicionirao kao podru~je ni{ta

CRNA GORA

Crna Gora ne bi trebalo `uri u NATO

manje atraktivnije od primorja.

Osposobljavanjem aerodroma u Beranama, rekonstrukcijom putne infrastrukture, i podr{kom i nadzorom nad sredstvima koja bi se dala preduzetnicima sa tog podru~ja, Crna Gora bi u velikoj mjeri iskora~ila ka Evropskoj uniji kao veoma ozbiljna ekonomija.

Izlagati Crnu Goru bilo kakvim rizicima kakve nosi sobom ~lanstvo u Alijansi opasno je. Ukoliko izjavi ministra odbrane Bora Vu~ini}a „da u Crnoj Gori ne}e biti NATO baza bez saglasnosti dr`ave u kojoj se to namjerava u~initi " suprostavimo izjavu zamjenika komandanta Savezni~kih snaga ^arlsa Valda koji je jo{ u aprilu 2007. izjavio da }e NATO ve}inu svojih baza preseliti iz starih u nove ~lanice, postavi}emo pitanje samima sebi: da li je odista mogu}e da bi, ukoliko do takve odluke do|e, glas Crne Gore vrijedio koliko glas SAD ili Njema~ke iz koje se pomenute baze namjeravaju preseliti?

Zato {to znam da u Ministarstvu odbrane ima mladih i kvalitetnih ljudi, predla`em da se oni rasporede u Sekretarijat za evropske integracije, da im se od dijela sume koja je potrebna za ~lanstvo u NATO daju zaslu`ene plate, i time u dobroj mjeri nadomjeste nedostaci administrativih kapaciteta iz ove oblasti. Tako bi na{a zemlja prije postala kandidat a zatim, zajedno sa [vedskom, Austrijom, Finskom, Maltom i Irskom, i Kiprom, bila jo{ jedna ~lanica EU koja nije ~lanica NATO-a .

Autor je portparol Narodne stranke, jedine crnogorske parlamentarne stranke koja je kategori~no protiv ~lanstva u NATO-u

JUN 2008

BEZBJEDNOST 17

CRNA GORA

VOJSKA CRNE GORE NA

Interoperabilnost klju~ za saradnju OPREDJELJENJE Crne Gore za pristupanje evroatlantskim integracijama name}e potrebu za dostizanjem interoperabilnosti njenih vojnih snaga sa snagama Sjevernoatlantskog saveza.

Interoperabilnost (uzajamno djelovanje, sposobnost zajedni~kog rada, me|usobno funkcionisanje) defini{e se kao sposobnost snaga NATO i kada je potrebno, snaga zemalja partnera i ostalih ne NATO zemalja za zajedni~kom obukom, vje`bama i uspje{nim radom u realizaciji povjerenih misija i zadataka.

Interoperabilnost se odnosi na vojne procedure i postupke, borbenu tehniku, sisteme za konsultacije, komandovanje i

18 BEZBJEDNOST

JUN 2008

Pi{e: Zoran Bukvi}

kontrolu, logistiku i terminologiju.

Interoperabilnost unutar NATO-a predstavlja bitan ~inilac uspje{nog anga`ovanja snaga pri realizaciji povjerenih misija. Zbog toga se dostizanju interoperabilnosti kod zemalja partnera i aspiranata za ~lanstvo u Alijansi poklanja velika pa`nja. Zemlja partner i aspirant za ~lanstvo mo`e dosti}i interoperabilnost sa Sjevernoatlantskim savezom kroz u~estvovanje u Programu Partnerstvo za mir i kroz Akcioni plan za u~lanjenje(MAP).

Proces zajedni~ke standardizacije unutar NATO-a predstavlja sredi{te dostizanja

DOBROM PUTU DOSTIZANJA NATO STANDARDA

Za standardizaciju materijalnih sredstava odgovorna je Konferencija direktora za nacionalno naoru`anje i Agencija NATO za konsultacije, komandovanje i kontrolu. Navedena tijela u okviru svojih organizacionih cjelina formiraju privremene radne grupe za izradu novih i reviziju postoje}ih dokumenata o standardizaciji.

U radu tih grupa u~estvuju eksperti iz zemalja ~lanica NATO-a i iz zemalja partnera.

Osnovna uloga procesa standardizacije u NATO-u je razvoj i implementacija dokumenata o standardizaciji radi dostizanja interoperabilnosti. Dokumenta o standardizaciji predstavljaju ugovori o standardizaciji (Standardization Agreements-STANAGs) i savezni~ke publikacije o standardizaciji ( Allied Publications-APs).

Ugovori o standardizaciji defini{u se kao zapis o dogovoru izme|u nekoliko ili svih dr`ava ~lanica kojim usvajaju istu ili sli~nu vojnu opremu, municiju, sisteme snabdjevanja i skladi{tenja, kao i operativne, logisti~ke i administrativne procedure. Savezni~ka publikacija o standardizaciji je zvani~an dokument koji neke ili sve NATO ~lanice zajedno koriste kao zajedni~ki, obavezuju}i punova`ni dokument.

Dokumenta o standardizaciji razvijaju se i implementiraju kroz tri podfunkcije standardizacije: operativnu, materijalnu i administrativnu.

Operativna standardizacija razvija i implementira dokumenta koja se ti~u budu}ih i/ili aktuelnih vojnih postupaka i procedura. Ona mogu biti primijenjena za usagla{avanje pitanja koja se odnose na koncepte, doktrine, taktiku, logistiku, vje`be, organizaciju, izvje{taje, obrasce, planove i {eme.

Standardizacija materijalnih sredstava razvija i implementira dokumenta koja se ti~u karakteristika budu}ih i/ili sada{njih materijalnih sredstava, kao {to

su: sistemi za komandovanje, kontrolu i komunikacije, sistemi naoru`anja, rezervni djelovi i potro{ni materijal (uklju~uju}i municiju i gorivo).

Administrativna standardizacija razvija i implementira dokumenta koja se prvenstveno odnose na terminologiju koja se primjenjuje na operativnom i na materijalnom polju. Ona razvija i implementira dokumenta koja olak{avaju NATO administraciju u oblastima koje nemaju direktnu vojnu primjenu (npr. izvje{tavanje o ekonomskim statistikama, izrada strategijskih pregleda odbrane i sli~no).

POTREBNO VRIJEME I NOVAC Vojska Crne Gore }e biti interoperabilna sa vojskama zemalja ~lanica NATO. Cilj interoperabilnosti posti}i }e se kroz realizaciju edukacije, obuke i vje`bi i opremanje jedinica Vojske Crne Gore.

Prioriteti u edukaciji su u~enje stranih jezika, osposobljavanje oficira i podoficira za {tabne du`nosti, operativne, administrativne i materijalne NATO standarde i koncepte.

Vojska Crne Gore svojom obukom i planiranim vje`bama nastoji da postigne po~etni nivo interoperabilnosti sa snagama NATO. Prioriteti u obuci su osposobljavanje oficira za planske operativne koncepte mirovnih operacija, za rad u komandama me|unarodnih vojnih snaga i u~e{}e jedinica Vojske Crne Gore na zajedni~kim vje`bama sa snagama partnera.

Za sve navedeno, potrebna su nova organizacijsko-formacijska rje{enja, edukovani kadrovi, vrijeme i znatna nov~ana sredstva. Prijemom u Program Partnerstvo za mir, Crnoj Gori je omogu}eno u~e{}e u radu organizacionih cjelina sistema, ne samo za standardizaciju materijalnih sredstava, ve} i za administrativnu standardizaciju unutar NATO. Nivoi standardizacije defini{u kompatibilnost, zamjenljivost i zajedni{tvo.

KOMPATIBILNOST- prikladnost zajedni~ke upotrebe proizvoda, procesa ili usluga pod odre|enim uslovima, radi dostizanja relevantnih zahtjeva bez izazivanja neprihvatljivih interakcija.

ZAMJENLJIVOST- mogu}nost da se jedan proizvod, proces ili usluga koristi umjesto nekog drugog kako bi se ispunili isti zahtjevi.

ZAJEDNI{TVO- stanje koje se posti`e kada se koriste iste doktrine, procedure ili oprema.

Crna Gora je opredijeljena za izgra|ivanje sposobnosti zajedni~kog (sinergi~nog) djelovanja svoje Vojske sa vojskama zemalja ~lanica NATO-a. Crna Gora je druga~ija od ve~ine partnerskih dr`ava koje sara|uju sa NATO-om, jer jo{ razvija sistem odbrane. Trenutno, interoperabilnost crnogorske vojske nije na potrebnom nivou. Uzrok ovome je naslije|eno stanje biv{e Vojske Srbije i Crne Gore, koja je bila opremljena zastarjelim sistemima naoru`anja i vojne opreme, a posebno sredstvima veze i informati~ke podr{ke. Jedinice Vojske Crne Gore uglavnom su popunjene pu{kama kalibra 7,62mm, dok po NATO standardima osnovni kalibri su 5,56x45mm za juri{ne pu{ke i 9x19mm za pi{tolje i automate. Ove godine }e se nastaviti sa opremanjem jedinica pje{adijskim naoru`anjem kalibra po NATO standardima, a pro{le godine je dio specijalnih jedinica opremljen.

Posebno su zastarjela sredstva veze i informati~ke podr{ke koja ne omogu}avaju primjenu sitema C4I (Command, Control, Comunication, Computers and Intelligence).

Sistem C4I danas predstavlja klju~ni element u planiranju, pripremi i izvo|enju borbenih aktivnosti. Uklju~ivanjem sistema C4I u borbene aktivnosti na temelju pravovremene informacije posti`e se pravovremena akcija, odnosno reakcija koja rezultira visokom agilno{}u izvo|enja i uspje{no{}u.

U Ministarstvu odbrane se zapo~elo sa izradom Strategijskog pregleda odbrane (SPO). Osnovni izazov u njegovoj izradi je odgovor na pitanje koja je to optimalna struktura i veli~ina vojske, prihvatljiva za Crnu Goru u skladu sa ulogom, misijama i zadacima na polju odbrane i koja je dugoro~no gledano prihvatljiva u okviru raspolo`ivih ljudskih i finansijskih resursa.

Autor je savjetnik u Ministarstvu odbrane i biv{i predava~ na Vojnoj akademiji u Beogradu

JUN 2008

BEZBJEDNOST 19

CRNA GORA

interoperabilnosti. NATO rje~nik termina i definicija zajedni~ku standardizaciju unutar Saveza defini{e kao razvoj i implementaciju koncepta, doktrina, procedura i planova kojima se obezbje|uje i odr`ava potreban nivo kompatibilnosti, zamjenljivosti ili zajedni{tva na operativnom, materijalnom i administrativnom planu radi dostizanja interoperabilnosti.

ULOGA ODBORA ZA BEZBJEDNOST I ODBRANU — ILI KOLIKO SU PARLAMENTARCI

Dedei}

CRNA GORA

Kujovi}

Kadi}

Banovi}

Znaju oni koje to interesuje Pi{e: Danilo MIHAJLOVI]

Da li je biti poslanik u nekoj od politi~kih partija jedini preduslov za ~lanstvo u skup{tinskom Odboru za bezbjednost i odbranu i ~ime se mo`e mjeriti njihov u~inak? „Izre{etali smo ga pitanjima", opisao je jednom novinarima ~lan tog parlamentarnog tijela de{avanja sa zatvorene sjednice na kojoj je propitivan {ef tajne policije.

Dok je „uzburkana" javnost naga|ala kakve su sve pikanterije ~uli povla{}eni poslanici, neko od ~lanova je prekr{io zakon i medijima {apnuo par imena kontroverznih biznismena koja su se pominjala na sjednicama.

Svi su bili zadovoljni - ~itaoci senzacijama, urednici tira`ima, a funkcioneri dobijenim alibijem da }e zbog toga ubudu}e paziti {ta pri~aju na takozvanim zatvorenim sastancima.

20 BEZBJEDNOST

JUN 2008

EDUKOVANI ZA KONTROLU BEZBJEDNOSNOG SISTEMA

Dobrilo Dedei} (Srpska lista) tvrdi da ~lanovi Odbora do preciznih „ili relativno pouzdanih podataka" dolaze isklju~ivo li~nim kanalima. „Navodne povjerljive informacije kojima se barata na sjednicama tog

ZA ODBOR SAMO NAJBOLJI Kujovi} je, govore}i o stru~nom profilu ljudi koji sjede u njegovom odboru, rekao da mu evropsko iskustvo govori da u takvim tijelima obi~no sjede iskusni politi~ari, odnosno „ljudi od velikog politi~kog iskustva". „To su naj~e{}e biv{i ministri unutra{njih poslova, biv{i visoki funkcioneri policije...Iz tog razloga, bilo bi va`no da i na{ parlament delegira iskusne, ozbiljne i ljude koji imaju politi~ku te`inu.

Va`no je da te osobe budu prije svega odgovorne i da znaju koja odgovornost stoji pred njima, kada je rije~ o bezbjednosti gra|ana i dr`ave", rekao je Kujovi}.

^lanovi Odbora za bezbjednost u posjeti Brigadi za specijalne operacije u Danilovgradu

DO INFORMACIJA IZ LI^NIH IZVORA ILI SA INTERNETA Dedei} je rekao da su samo oni ~lanovi Odbora, koje strogo interesuje materija, mogli raspolagati svim aspektima informacije da je Visoki politi~ki komitet NATO-a 11. marta prihvatio Prezentacioni dokumet za Individualni partnerski akcioni plan (IPAP) za Crnu Goru. „Naravno, niko se nije sjetio da u zvani~noj komunikaciji sa ~lanovima Odbora dobije makar minimalne korisne sugestije, koje bi bilo kojem papiru ovakve vrste dale ve}i legitimitet", ocijenio je on.

Dedei} je kazao da se zato poslanici i u odborima nastavljaju gledati „preko dnevnopoliti~kih ni{ana, veoma ~esto zarobljeni utiscima svojih ideolo{kih krugova". „Mislim da u takvim okolnostima ne postoje korektni uslovi da ~lanovi Odbora za bezbjednost i odbranu obavljaju posao na valjan na~in, a ~injenice za koje zahvalnost dugujemo li~nim izvorima, internetu ili uop{tenoj dostupnoj literaturi, slu`e samo za konstantnu kritiku na koju se malo ko obazire", rekao je Dedei}.

tijela predstavljaju interesno politi~ku masku i frizirani sistem kvazipodataka koji ~lanove odbora udaljuje od su{tine obaveza i nadle`nosti", kazao je on.

Dedei} zato ocjenjuje da oni zato naj~e{}e kaskaju za informacijama i o njima raspravljaju kada one postranu deplasirane. „Pa tako, o prodaji vi{ka vojnog naoru`anja raspravljamo onda kada se ona okon~a, bitniji aspekti reformi unutar policije postaju interesantni

JUN 2008

BEZBJEDNOST 21

nastavak na sljede}oj strani ...

On smatra da za dobar rad u toj oblasti nije dovoljno biti samo politi~ar, ve} da je „potrebno dublje u}i u materiju" i mnogo vi{e razgovarati o stru~nim temama. „Ovo je jedna od najkompleksnijih politi~kih materija za rad. Tu se poslanik mora odlikovati znanjem o sistemskim stvarima u odbrani i bezbjednosti... Dodatna edukacija je neophodna, kao i sveukupno znanje o funkcionisanju i organizaciji tih slu`bi. Treba ~e{}e raspravljati o stru~nim temama, a ne ih samo usput dota}i i tada ih koriste}i za politi~ke poruke", rekao je on.

Odbor za bezbjednost i odbranu osnovan je sredinom 2005. godine, sa

osnovnom funkcijom parlamentarne kontrole rada policije i Agencije za nacionalnu bezbjednost(ANB).

U Poslovniku se navodi da to tijelo razmatra i ostvarivanje Ustavom utvr|enih sloboda i prava ~ovjeka i gra|anina u primjeni ovla{}enja te dvije institucije, razmatra predloge zakona...

CRNA GORA

KADA je, me|utim, po~etna euforija, koja je pratila svaki dolazak ~elnih ljudi tajne i javne policije u parlament, splasnula, pojavila se dilema da li su ljudi koji sjede u Odboru zaista kompetentni da odgovore na postavljene zadatke i zanemare politi~ku dimenziju.

Ili, koliko, na primjer, tri ljekara, ~lana odbora, znaju o vi{ku naoru`anja, procjeni nacionalne bezbjednosti, strategiji odbrane... „Ako nam je zajedni~ki cilj i op{ti interes bezbjednost, onda bi trebalo ostaviti po strani partijski prizvuk na sjednicama i {to vi{e raspravljati o stru~nim pitanjima", rekao je magazinu „Bezbjednost" ~lan Odbora iz Socijaldemokratske partije (SDP) Borislav Banovi}.

... nastavak sa prethodne strane

CRNA GORA

ulogu. Me|utim, kada su po~eli neki podaci da se pojavljuju u medijima, informacije koje su nam servirane postale su neva`ne i to je bilo puko fingiranje kontrole.

Prakti~no, kao da je drugi odbor po~eo sa radom", rekao je Kadi}.

On je ocijenio da je nekome odgovaralo da informacije cure u javnost i podsjetio da su sve inicijative opozicije oko uvr{tanja ta~aka na dnevni red, bile uzaludne.

Predsjednik Odbora Dragan Kujovi} (DPS) tvrdi da poslanici „uglavnom dolaze pripremljeni na sjednice". „To se odnosi na ubjedljivu ve}inu ~lanova odbora. Vidi se to i po raspravama o pojedinim ta~kama dnevnog reda", rekao je on.

Dugogodi{nji visoki funkcioner DPSa smatra da su poslanici naro~ito inkada ,,vuk pojede magarca'' u toj oblasti, dok izvje{taje "tretiramo"' kada ih vrijeme i doga|aji preteknu".

On tvrdi da ti i mnogobrojni ostali primjeri jasno govore da bitisanje u odboru isklju~ivo zna~i - konstatovanje stvari. „Dakle, da klimate glavom, ako pripadate ve}ini, ili da razmi{ljate zdravim razumom i da se kritikom odupirete lo{im potezima vlasti, ako ste ubije|eni opozicionar", kazao je Dedei}.

Osim godi{njih izvje{taja Uprave policije, ANB i Ministarstva odbrane, te brojnih predloga zakona, predstavnici Odbora do sada su, izme|u ostalog, razmatrali i poseban Izvje{taj Odjeljenja za organizovani kriminal Kriminalisti~ke policije, sa posebnim osvrtom na nerazja{njena ubistva.

Osta}e zapisano da je direktor Uprave policije Veselin Veljovi} prvi u istoriji crnogorskog parlamentarizma pro{ao kontrolno saslu{anje, a to je u vezi sa istragom o ubistvu Sr|ana Voji~i}a i napada na knji`evnika Jevrema Brkovi}a i direktora „Vijesti" @eljka Ivanovi}a.

Predstavnik DSS-a u tom tijelu, Ranko Kadi}, tvrdi da nije te{ko raditi u Odboru, jer sve informacije koje dobijaju su neozbiljne i "na ka{i~icu".

"Odbor je opravdao svoju kontrolnu 22 BEZBJEDNOST

JUN 2008

TAJNO O TAJNIM SLU@BAMA Starje{ine policije i ANB najmanje jednom godi{nje podnose Odboru izvje{taj o radu.

Izvje{taji se podnose i na zahtjev radnog tijela.

Te institucije ne}e Odboru saop{titi podatke o identitetu saradnika, njihovim pripadnicima sa prikrivenim identitetom, drugim licima kojim bi otkrivanje tih podataka moglo da {teti, te bezbjednosnim i obavje{tajnim izvorima i akcijama koje su u toku. ~lanovi skup{tinskog radnog tijela du`ni su da ~uvaju povjerljive informacije do kojih do|u i poslije prestanka rada u Odboru. spirisani kada se radi o saslu{anju „nekog od funkcionera".

I Agencija za nacionalnu bezbjednost je bila doma}in parlamentarcima

„To je posebno interesantna pri~a i tada se vidi da se poslanici posebno pripremaju. Logi~no, temeljnije se pripreme poslanici opozicije. Ali, kao i svuda u svijetu, oni su mnogo o{tri u kritikama, rigidniji u ocjenama...Uglavnom, zaista mogu biti zadovoljan takvim odnosom prema obavezama ~lanova Odboru i ne vidim nikog posebnog koga treba izdvojiti i re}i da je posebno anga`ovan, kao {to ne vidim nikog posebno za koga mogu re}i da je osobito pasivan", rekao je Kujovi}.

U Odboru sjede i Goran Batri}evi} (PzP), Fahrudin Hadrovi} (DPS), Radivoje Nik~evi} (DPS), Ivan Kalezi} (DPS), Miloje Drobnjak (DPS), D`avid [abovi} (SDP), Velizar Kalu|erovi} (SNP), Goran Danilovi} (SL) i Mehmet Bardhi (DSCG).

CRNA GORA Pripadnici Brigade za specijalne operacije, elitne jedinice VCG

U MAJU 2008. godine obilje`ili smo dvije godine obnavljanja dr`avnosti Crne Gore, a time i formiranja jedne nove Vojske i sistema odbrane, orijentisanog ka evroatlantskim integracijama i sistemu kolektivne bezbjednosti.

U maju 2008.godine obilje`ili smo dvije godine obnavljanja dr`avnosti Crne Gore, a time i formiranja jedne nove Vojske i sistema odbrane, orijentisanog ka evroatlanskim integracijama i sistemu kolektivne bezbjednosti.

Dotada{nja Vojska, kao tradicionalna dru{tvena institucija ~ije su proklamovane vrijednosti kod mladih postale nepopularne i jednim dijelom uzrok problema nemotivisanosti ro~nog sastava, nije raspolagala sopstvenim mehanizmima koji bi rije{ili probleme demotivacije vojnika. Ali ovo nije samo karakteristika tada{nje Vojske, jer mnoge armije, pa i gotovo sve ratove, pratio je problem nemotivisanosti vojnika, pojave simu-

lacije i dezerterstva. (Interesantan je primjer iz Korejskog rata, gdje je prema procjenama samo svaki ~etvrti vojnik na frontu bio aktivan).

MOTIVACIJA Danas, kolektivizam i tradicionalizam se zamjenjuju modelom funkcionalnog integrisanja interesa i ciljeva.

Ne tako davno, mladi su slu`enje vojnog roka do`ivljavali kao „kaznu“, jer oni koji slu`e vojni rok ne samo da u prosjeku kasne dvije godine u ekonomskom osamostaljivanju, nego i uop{te u individualnom

JUN 2008

BEZBJEDNOST 23

nastavak na sljede}oj strani ...

Pi{e: Pukovnik ^edo MARINOVI]

Ako `elite izazov pridru`ite nam se!

CRNA GORA ... nastavak sa prethodne strane

funkcionisanju. S toga, savremeno doba, podrazumijeva integralan i otvoren odnos dru{tva i vojske.

Orijentacija Crne Gore prema sistemu kolektivne bezbjednosti, implicira i potpunu profesionalizaciju VCG. Taj proces podrazumijeva formiranje manjih jedinica sa ve}om pokretljivo{}u, fleksibilno{}u, opremljene i osposobljene za odgovore svim izazovima, rizicima i prijetnjama bezbjednosti, samostalno ili/i u okviru me|unarodnih snaga, popunjenim vojnicima po ugovoru (profesionalnim vojnicima).

Navedene promjene u VCG impliciraju i druga~iji pristup motivaciji profesionalnih vojnika u odnosu na ro~ni sastav koji je karakterisao, kako je ve} navedeno, zna~ajan broj nemotivisanih vojnika {to je pred starje{ine postavljalo iscrpljuju}i zadatak.

Kod potencijalnih kandidata za poziv profesionalnog vojnika motivisanost se naj~e{}e ostvaruje snagom racionalnih argumenata koji poja~avaju unutra{nje motive. S toga profesionalizacija vojske rije{ila je problem demotivacionog faktora ro~nog sastava koji je pratio prethodnu organizacionu {emu Vojske.

Opredjeljenje profesionalnih vojnika za u~e{}e u jedinicama mirovnih misija je na principu dobrovoljnosti. U tom cilju je izvr{eno anketno ispitivanje stavova 93.51% profesionalnih vojnih lica o u~estvovanju u jedinicama koje }e se anga`ovati u mirovnim misijama. Posebnu pa`nju zavrije|uje podatak da se oko 30% njih u prvom anketnom ispitivanju izjasnilo za u~e{}e u jedinicama mirovnih misija, u sve tri kategorije: oficiri, podoficiri i vojnici po ugovoru. Istovremeno to je potvrda da se i danas, vojska, vojnik profesionalac, vojna uniforma visoko vrednuju u na{oj zemlji, ali i potvrda da pojmovi „mir“ i „bezbjednost“, danas imaju {ire dimenzije i zna~enje, jer one se danas brane ne samo u svojoj zemlji nego i ~esto daleko od svojih domova. S toga, danas, na{i profesionalni vojnici }e u~estvovati u o~uvanju mira {irom svijeta, kako je precizirano misijama VCG. Jedan od izra`enih motiva za u~e{}e u jedinicama mirovnih misija jeste motiv materijalnog blagostanja (posebna nov~ana nadoknada za slu`bu u misijama van

zemlje). Me|utim, postoje i drugi va`ni motivi: `elja za uspjehom u profesiji i samoaktualizacijom; interesovanje za vojni poziv, mo`da kao posljedica porodi~ne tradicije, a za neke je to ~ista radoznalost. Postoje i takvi motivi kao {to su spremnost i rje{enost da se odgovori zadacima koje postavlja dr`ava u cilju njene za{tite, njenog naroda ali i pru`anja doprinosu u cilju postizanja mira u svijetu. Profesionalizam nije ideolo{ka kategorija, to je spona izme|u naroda i VCG, sigurnost ali i

sinonim moderne i sofisticirane civilizacije, u uslovima savremenih dru{tvenih kretanja.

Da nije samo rije~ o motivu materijalnog blagostanja govori podatak iz jedne od anketa da oko 96% potencijalnih profesionalnih vojnika vide svoju profesionalnu budu}nost upravo u VCG, {to je potvrda postojanja motivacionog potencijala za obavljanje vojni~ke profesije. U svakom slu~aju na takav stav uti~e i ~injenica da oni imaju mogu}nost profesionalnog napredovanja, da poslije odre|enog vremena pre|e u kategoriju podoficira.

ELITNA VOJNA ZANIMANJA Profesionalizacija podrazumijeva ne samo vrhunsku vojnu obu~enost nego i dobro razvijene psihofizi~ke sposobnosti njenih profesionalnih pripadnika; sve u

24 BEZBJEDNOST

JUN 2008

PROFESIONALIZAM Za{to je bitan profesionalizam? Ukoliko ljudi obavljaju zadatke za koje su zainteresovani i posjeduju potrebne sposobnosti i znanja, bi}e efikasni, zadovoljni i posti}i }e najve}e rezultate u svom poslu posebno ovoga za dru{tvo i dr`avu veoma zna~ajnog.

TRADICIJA Za Crnogorce je mo`da karakteristi~na, kao tradicija, naklonost prema oru`ju koje je bilo jedino sredstvo kojima su se raskidali lanci ropstva. Zato je ono i postalo sinonim za ~ast, slobodu i ljudsko dostojanstvo. Ali podsje}am da ta tradicionalna ljubav prema oru`ju nema dimenziju militarizma, jer ono je bilo sredstvo za odbranu nacionalnog identiteta, svoje dr`ave, a danas je u funkciji patriotizma, odbrane otad`bine, borbe protiv terorizma i pru`anja doprinosa u cilju postizanja mira u svijetu.

Za takve mladi}e i djevojke vojni~ko zanimanje postaje izazovno i atraktivno u kojem }e mo}i na primjeran na~in realizovati svoje kreativne potencijale. Kod mladih ljudi s vremenom dolazi do spoznaje da je vojni~ko zanimanje vrlo zahtjevno iz jednostavnog razloga {to se u vojsci mora stalno u~iti i tako biti u toku novih saznanja koja se stalno pojavljuju.

Vojni~ka stega i disciplina nekim povr{nim posmatranjem mo`e izgledati ne{to kruto i nepotrebno. No, treba istaknuti da bez primjerene vojni~ke discipline, koja ne}e odlaziti u nepotrebnu krajnost, vojska kao institucija ne bi mogla uspje{no funkcionisati.

Dakle, svim onima koji `ele izazov, afirmaciju, ~ast, onima koji `ele da iska`u svoj duh, hrabrost, snagu i optimizam, poru~ujem da se pridru`e nama i postanu dio Vojske Crne Gore.

Autor je na~elnik Odjeljenja za ljudske resurse u General{tabu Vojske Crne Gore

JUN 2008

BEZBJEDNOST 25

CRNA GORA

svemu, to je dio jedne izazovne profesije.

Specijalne jedinice su elitne jedinice namijenjene za izvr{avanje, kao {to i naziv govori, specijalnih zadataka.

Njihove osnovne odlike, kao {to su dugotrajne i izazovne pripreme, psihofizi~ka disciplina, sna`ni interpersonalni odnosi tj. kohezivnost jedinice su izazov za mlade, posebno onih sa izra`enim motivom samoaktualizacije - ljudska potreba da ostvari svoju unutra{nju mogu}nost da bude ono {to jeste, tj.ono {to bi mogao da bude.

Jedno od onih zanimanja, koja vojni poziv ~ine privla~nijim od drugih, svakako je i padobranstvo. Biti padobranac, lebdjeti nebeskim prostranstvom i u`ivati u visokoj dozi adrenalina, san je mnogih. Da bi neko postao vojni padobranac, nije dovoljno samo da zavr{i srednju vojnu {kolu ili/i Vojnu akademiju. Najva`nije vje{tine sti~u se tokom osnovne padobranske obuke koja ima i selektivni karakter. Oni koji pro|u tu, prvu stepenicu ka slobodnom nebu, koji uspje{no savladaju skokove sa i bez opreme i oru`ja, koji se izbore sa strahom, mogu da ka`u da su ne{to bli`i svom snu.

Jednako naporna i izazovna je obuka u protivteroristi~kim dejstvima, gdje mladi ljudi savla|uju vrlo komplikovanu i zahtjevnu obuku za ronioce, diverzante i sli~ne aktivnosti.

U potpunom skladu su duga tradicija i visoke moralno-voljne sposobnosti, okrenutost budu}im trendovima u jedinicama Mornarice. Imamo primjera da je izvjestan broj vrhunskih studenata Pomorske Akademije druge dr`ave tra`io i dobio postavljenje na ponosu na{e Mornarice, {kolskom brodu „Jadranu“.

Rad profesionalnih vojnika ~esto podrazumijeva velika psihofizi~ka naprezanja, {to ovaj rad, u ve}ini slu~ajeva, ~ini napornijim i slo`enijim nego rad u gra|anstvu. Profesionalni vojnici, a time i jedinica, moraju biti spremni za izvr{avanje zadataka, {to podrazumijeva stru~nu obu~enost i psihofizi~ka spremnost pripadnika Vojske CG. Posebno insistiramo na fizi~koj spremnosti kao osnovnom zahtjevu i dopuni svih drugih sposobnosti pojedinca.

Ono {to je izazov za vojni~ki `ivot jeste jedinstvo individualnih i grupnih ciljeva i interesa. U vojni~kim kolektivima individualiyam se ostvaruje u kontekstu sveukupnih napora u vojnoj jedinici i iako vojsku ~esto prikazuju u druga~ijem svjetlu, i vojnici `ele bolji svijet, svijet u kome }e se po{tovati ljudska prava.

CRNA GORA

NASTAVLJA SE PROGRAM RJE[AVANJA VI[KA NAORU@ANJA

Raketno gorivo i avio bombe uni{tavaju se u [vedskoj Pi{e: DU[ICA TOMOVI]

Prema procjenama, Crna Gora ima oko 10 hiljada tona zastarjelog naoru`anja i opreme koje, s obizom na lo{e stanje u vojnim skladi{tima, predstavljaju opasnost po okolinu

VI[E od 25 tona toksi~nih supstanci koje su klju~ni sastojak napalma(avionskih bombi), kao i vi{e od 128 tona oksidatora i raketnog goriva, uskoro }e preko Luke Bar biti transoprtovano u [vedsku gdje }e biti i uni{teno.

U okviru realizacije druge faze programa MONDEM za rje{avanje vi{ka naoru`anja i municije u Crnoj Gori, u toku je pretovar opasnih hemijskih supstanci iz vojnih skladi{ta u Pristanu kod Tivta i „Brezovika" kod Nik{i}a, u posebne, bezbjedne kontejnere. Nakon toga, i raketno gorivo iz Boke, i aluminijskih prah za napalme }e brodom krenuti prema [vedskoj.

Program MONDEM zajedno sprovode Ministarstvo

Dra`en Vuliki}, 26 BEZBJEDNOST

JUN 2008 jedan od kontakt policajaca u Podgorici

odbrane, kancalarija UNDP-a i misija OEBS-a u Crnoj Gori, sa ciljem bezbjednog uni{tavanja velikih zaliha uskladi{tenog vi{ka oru`ja i municije, koje je Crna Gora naslijedila od biv{e Jugoslavije. Prema procjenama, Crna Gora ima oko 10 hiljada tona zastarjelog naoru`anja i opreme koje, s obizom na lo{e stanje u vojnim skladi{tima, predstavljaju opasnost po okolinu.

U prvoj fazi MONDEM-a, pro{le godine izrezan je, i u pogonima nik{i}ke `eljezare pretopljen 61 tenk. Taj posao je zavr{en krajem pro{le godine, a Ministarstvo odbrane se obavezalo da }e novac od prodaje `eljeza koje je dobijeno pretapanjem tenkova, uplatiti na zajedni~ki ra~un za sprovo|enje MONDEM-a.

I MUNICIJE U CRNOJ GORI Saop{teno je da je cilj svih strana koje u~estvuju u MONDEM-u da se problem toksi~nog otpada rije{i na „najbolji, najjeftiniji i najbezbjedniji na~in", uz po{tovanje strogih ekolo{kih kriterijuma. S obzirom na to da su partneri Vlade u tom poslu OEBS i UNDP, Crna Gora se obavezala da }e sprovoditi sve me|unarodne propise koje su u vezi sa rje{avanjem vi{ka naoru`anja.

OD 13, OSTAJU SAMO DVA VOJNA SKLADI[TA Osavremenjavanje vojnih skladi{ta i obuka osoblja za rukovanje sa municijom i naoru`anjem u njima, tako|e je projekat ~ija je realizacija nedavno po~ela u okviru MONDEM-a. U Upravnom odboru smatraju da je taj program veoma va`an, s obizom na naslije|eno stanje stvari u vojnim skladi{tima, gdje je infrastruktura zastarjela i nebezbjedna.

Stru~ni timovi Vojske i me|unarodni stru~njaci su snimili sutuaciju" u skladi{tima vezano za bezbjednost, napravljena je tehni~ka dokumentacija, i uskoro }e biti raspisan tender za izradu tehni~ke dokumentacije za rekonstrukciju skladi{ta.

Odlukom Ministarstva odbrane, od nekada{njih 13 vojnih skladi{ta u Crnoj Gori, procijenjeno je i definisano da su trenutno dovoljna samo dva — u Brezoviku kod Nik{}a i Tara{ kod Danilovgrada .

Upravo ta dva i bi}e rekonstruisana, dok }e se ostala staviti van funkcije.

[to se ti~e uni{tavanja vi{kova municije i malokalibarskog naoru`anja, Upravni odbor MONDEM-a je procijenio da samo dvije doma}e komapnije — "Poliex" iz Berana i „4.novembar" iz Mojkovca — imaju kapacitete za realizaciju tog posla.

Prema ocjeni UNDP-a, a shodno me|unarodnim standardima, te dvije kompanije imaju poligone, mogu}nost za sprovo|enje procedure, ali im nadostaje dio opreme. Zato je dogovoreno da se u prvoj fazi intenzivno radi na pove}anju njihovih kapaciteta i tehni~kih mogu}nosti", kazao je Popovi}.

Dogovoreno je da se odre|ena vojna sredstva ustupe na kori{}enje tim kompanijama, kako bi se pove}ali i osna`ili njihovi kapaciteti.

Prema procjenama, najkasnije po~etkom jeseni po~e}e konkretne aktivnosti na uni{tavanju vi{ka municije i naoru`anja. Do tada, neophodno je da se obave sve pripreme i defini{u spiskovi naoru`anja koje }e biti uni{teni.

Donatori za uni{tavanje naoru`anja i municije su Vlada Crne Gore i Velike Britanije, a vi{e od pola miliona dolara obezbje|eno je preko OEBS-a.

Bi}e uni{teno 25 tona napalma koji je klju~ni sastojak avio bombi

Nakon toga, kontejneri sa aluminijskim prahom, oksidatorima i raketinim gorivom, {leperima }e biti preve`eni u Luku Bar, odakle }e brodom u [vedsku.

Osim rje{avanja problema hemijski opasnih matarija, u okviru MONDEM-a po~inju pripreme za drugu fazu uni{tavanja vi{kova te{kog naoru`anja.

Najkasnije na jesen o~ekuje se i konkretna realizacija drugog dijela tog programa, ali prema informacijima iz Ministarstva odbrane, jo{ nije precizno definisano o kojim sredstvima }e biti rije~, ali da }e sigurno biti uni{ten „dio borbenih vozila za transport pje{adije i ne{to topova".

JUN 2008

BEZBJEDNOST 27

CRNA GORA

U sprovo|enju MONDEM-a, koji je sveobuhvatan program sa vi{e faza, za sada se najvi{e odmaklo u potprogramu uni{tavanja hemijski opasnih materija.

Upravni odbor MONDEM-a je zaklju~io da u Crnoj Gori ne postoje uslovi da se te materije uni{te na ekolo{ki na~in, kao i da ne postoji kompanija koja to mo`e uraditi bezbjedno. Zato je Ministarstvo odbrane, zajedno sa UNDP-em i OEBS-om, raspisalo me|unarodni tender na kojem je, kao napovoljniji ponu|a~ i u tehni~kom i u finansijskom smislu, izabrana {vdska firma SAKAP. Rije~ o ponovljenom tenderu, jer je prvi, zbog ~injenice da se javila samo jedna kompanija, poni{ten.

Sa {vedskom kompanijom je dogovoreno je se te opasne materije transportuju, i uni{te u njihovim postrojenjima. U toku je pretovar hemijskih supstanci i iz Pristana, i iz skladi{ta u Brezoviku. S obzirom na to da su postoje}i kontejneri nepouzadni za transport, sprovodi se pretovar u nove, koji zadovoljavaju tehni~ke uslove. Tako|e, prilikom pretovara se sprovodi i odre|eni hemijski tretman, gdje se tim opasnim materijama, uz odre|ene uslove, dodaje voda. Na taj na~in se razla`u, kako bi bili sigurni za prevoz.

NAJBOLJI POLIGONI U BERANAMA U MOJKOVCU

CRNA GORA

Pi{e: MARIJANA BOJANI]

U Sektoru grani~ne policije za "Bezbjednost" ka`u da prirodne karakteristike zemlji{ta u kombinaciji sa lo{im meteorolo{kim uslovima pogoduju ilegalanim prelascima dr`avne granice.

VI[E od ~etiri godine crnogorska grani~na policija obezbje|uje dr`avne granice Crne Gore — do kraja 2003. godine to je radila Vojska tada zajedni~ke dr`ave Srbije i Crne Gore. „Preuzimanjem nadle`nosti obezbje|enja dr`avne granice od Vojske, grani~na bezbjednost je objedinjena i stavljena pod civilnu kontrolu, {to predstavlja korak naprijed u stvaranju atmosfere povjerenja, saradnje i napretka regiona u cjelini", u razgovoru za "Bezbjednost" ka`e pomo}nik di-

28 BEZBJEDNOST

JUN 2008

rektora Uprave policije Vesko Vukadinovi}.

Obja{njava kako je tada napu{ten stari, linijski sistem obezbje|enja granice koji je koristila Vojska i uspostavljen novi sistem grani~ne bezbjednosti, koji je prilago|en novim, savremenim bezbjednosnim izazovima i koji je zasnovan na analizama rizika na osnovu kojih se vr{i usmjeravanje slu`be.

"Tako|e su nabavljeni savremeni tehni~ki ure|aji i uvezani u jedin-

stven sistem elektronskog nadzora zelene i plave granice", obja{njava Vukadinovi}.

Ka`e da je tako potvr|eno prihvatanje vrijednosti i standarda na kojima po~ivaju evroatlantske integracije.

"Uspostavljeni sistem grani~ne bezbjednosti nastojimo da u kontinuitetu razvijamo i nadogra|ujemo, kao bi stvorili efikasan i ekonomski prihvatljiv sistem civilne kontrole granica koji je orijentisan ka

GRANI^NA POLICIJA CRNE GORE uklju~uju u upravljanje granicom, unutar dr`ave i na me|unarodnom nivou, kako bi se uspostavio efikasan i prilago|en sistem integrisanog upravljanja.

Postoji i Nacionalna strategija za integrisano upravljanje granicom kojom su predvi|ene brojne promjene kako bi bio stvoren efikasniji i funkcionalniji sistem upravljanja i organi-

GRANI^NI PRELAZI

zacije nadzora i kontrole prela`enja dr`avne granice. Tako|e, stvaraju se uslovi za saradnju sa nadle`nim agencijama susjednih dr`ava, a posebno u razmjeni informacija zajedni~kim analizama rizika i zajedni~kim patrolama i operacijama.

U grani~noj policiji obja{najvaju kako imaju specijalisti~ku opremu koja im omogu}ava efikasniji rad i br`i protok ljudi i roba. To je oprema za otkrivanje prisustva radioaktivnih materija, ru~ni detektori i digitalni ure|aji za mjerenje ugljendioksida u zatvorenom prostoru. Imaju i opremu za ispitivanje falsifikovanih dokumenata i paso{a i dr., a donacijama je obezbije|en i dio in-

Vukadinovi}

Proces kontrole prela`enja dr`avne granice odvija se na 28 grani~nih prelaza, od ~ega su 19 drumski grani~ni prelazi, pet lu~ki, dva aerodromski i dva `eljezni~ki grani~ni prelazi.

Od upostavljenih grani~nih prelaza, na 18 se sprovodi kontrola prelazaka putnika, robe i saobra}ajnih sredstava, a na preko 10 grani~nih prelaza odvija se isklju~ivo putni~ki saobra}aj.

Slu`benici grani~ne policije koji rade na kontroli prela`enja dr`avne granice raspore|eni su u sedam ispostava i svoje aktivnosti na grani~nim prelazima sprovode efikasno, u skladu sa postoje}im zakonskim propisima.

VI[E PUTNIKA, MANJE ILEGALACA Prema statisti~kim podacima — stalno raste broj putnika i vozila koja prelaze preko grani~nih prelaza u Crnoj Gori. „Sektor grani~ne policije ula`e velike napore da bi sprije~io ilegalne prelaske.

Evidentiramo ilegalne imigrante i preduzimamo zakonom predvi|ene mjere, jer smo svjesni ~injenice da dobro ~uvane i bezbjedne granice predstavljaju faktor unutra{nje bezbjednosti zemlje, kao i prepreku za sve vidove prekograni~nog kriminala", obja{njava Vesko Vukadinovi}, rukovodilac Sektora.

formati~ke i druge opreme. „Izgradnjom aerodromske zgrade na Aerodromu ''Podgorica'' i rekonstrukcijom objekta Aerodroma ''Tivat'', stvoreni su veoma dobri uslovi za rad policije, carine i drugih dr`avnih organa na aerodromskim grani~nim prelazima, koji su od strate{kog zna~aja i podignut je nivo kontrole, sigurnosti i bezbjednosti koji je sada u skladu sa evropskim standardima", navodi Vukadinovi}.

JUN 2008

BEZBJEDNOST 29

CRNA GORA

gra|anima", obja{njavaju u Grani~noj policiji.

Tvrde i da su ciljevi uspostavljanja vlastitog sistema grani~ne bezbjednosti Crne Gore za{tita crnogorskih ekonomskih interesa, ja~anje javnog poretka, ali i rje{avanje pitanja grani~ne bezbjednosti u skladu sa op{teprihva}enim standardima u toj oblasti.

Vukadinovi} dalje nabraja i aktivno u~e{}e i doprinos u suzbijanju me|unarodnog krimnala i terorizma, dostizanje profesonalnih i demokratskih standarda u nadzoru i kontroli dr`avne granice, i sprje~avanje ilegalnih prelazaka i svih drugih nezakonitih aktivnosti na granici i uspostavljanje sistema grani~ne bezbjednosti u skladu sa standardima Evropske unije i {engena. „Osnovni cilj koji smo postavili u razvoju grani~ne policije je stvaranje optimalnih uslova da granica bude otvorena za trgovinu i kretanje lica, ali istovremeno bezbjedna i zatvorena za sve kriminalne i druge aktivnosti koje bi mogle ugroziti stabilnost zemlje i regiona", tvrdi Vukadinovi}.

Ka`e i kako postavljeni cilj planiraju posti}i kroz koordiniranje aktivnosti izme|u svih slu`bi i organa koji se

CRNA GORA

CRNA GORA I OVU NAUTI^KU SEZONU DO^EKALA BEZ OBALSKE STRA@E

Imitacija ne mo`e zamijeniti pravu stvar Pi{e: SINI[A LUKOVI]

Ne zna se da li tim tijelom rukovodi Ministarstvo pomorstva ili mo`da neki drugi organ, sredstva koja mu se stavljaju na raspolaganje pripadaju drugim slu`bama i strukturama dr`ave, a zadaci mu se krajnje maglovito ili ~ak nikako ne defini{u

IAKO prvaci crnogorskih, prije svega pomorskih vlasti, godinama ponavljaju pri~u o neophodnosti formiranja Obalske stra`e, kao vrlo zna~ajnog segmenta bezbjednosti na moru, brojni nauti~ki turisti koji }e svojim jahtama i gliserima i ovog ljeta pohoditi crnogorske luke, marine i pristani{ta opet ne}e sresti niti jedno plovilo prepoznatljive bijele boje sa amblemom na boku i natpisom „Coast Guard", a da mu se na jarbolu vije zastava Crne Gore.

Kao i ranijih godina, umjesto prave stvari, odnosno Obalske stra`e u punom smislu te rije~i koju uzgred budi re~eno, kao jedan od tri vida

oru`anih formacija navodi i Strategija nacionalne bezbjednosti, opet }emo imati lo{u imitaciju pod rogobatnim nazivom Koordinaciono tijelo Obalske stra`e. Iza tog imena krije se jo{ jedan prili~no neuspio poku{aj dr`ave da improvizacijama i „krpljenjem" dobije ne{to nalik na Obalsku stra`u kakvu poznaju sve druge „normalne" pomorske zemlje.

Stara istina „koliko para toliko i muzike" na primjeru Koordinacionog tijela Obalske stra`e u Crnoj Gori zna~i da dr`ava za {to manje novca `eli da uspostavi ovaj sistem guraju}i u njega (ali samo na papiru) dio postoje}ih efektiva Mornarice

Vojske CG, MUP-a, raznih vladinih agencija i uprava i lu~kih kapetanija.

Na ~elu ovog nazovi-organa koje ima zonu odgovornosti podijeljenju na {est sektora, je Sekretarijat rukovo|en sekretarom, {to prevedeno na jezik prakse zna~i da je u pitanju izuzetno troma organizacija koja ne mo`e na pravi na~in i u pravoj dinamici odgovoriti zadacima koji se postavljaju pred pravu Obalsku stra`u.

Ne zna se da li tim tijelom rukovodi Ministarstvo pomorstva ili mo`da neki drugi organ, sredstva koja mu se stavljaju na raspolaganje pripadaju drugim slu`bama i strukturama dr`ave, a zadaci mu se krajnje maglovito ili ~ak nikako ne defini{u. {ef, odnosno komadant se mora znati u svakoj organizaciji, pa tako i Obalskoj stra`i koja je u svim zemljama svijeta po svojoj strukturi vojna

30

IMA NADE Postoje ipak, neki nagovje{taji da bi stvari kada je Obalska stra`a u Crnoj Gori u pitanju, napokon trebalo da po~nu da se kre}u u pravom smjeru.

Osim {to je tu formaciju predvidjela i Strategija nacionalne bezbjednosti, neke izjave koje su zimus stigle iz Ministarstva odbrane bude optimizam — naime, prilikom promovisanje jednog od stranih savjetnika koji je u Ministarstvo odbrane stigao iz Norve{ke, poru~eno je da }e dvije zemlje razmijeniti i iskustva o norve{kom modelu organizacije Obalske stra`e.

Obalska stra`a Norve{ke (Kystvakten) je dio oru`anih snaga te skandinavske dr`ave, preciznije Ratne mornarice Norve{ke, ali ima odvojena sredstva odnosno plovila, od kojih je najve}i dio namjenski gra|en za potrebe Obalske s tra`e. Ta slu`ba obavlja zadatke kontrole norve{kih teritorijalnih voda, traganja i spasavanja, sprje~avanja ekolo{kih incidenata i ribarstvene inspekcije, a norve{ki Kystvakten jedna je od najbolje organizovanih i opremljenih Obalskih stra`a u Evropi. Ako se dio tih iskustava primijeni i u Crnoj Gori, izvjesno je da }e na{a dr`ava kona~no prestati da bude samo primorska, nego }e u pravom smislu te rije~i postati i pomorska zemlja koja vodi ra~una o svojim interesima na moru i u na{em epikontinentalnom pojasu.

ili polu-vojna organizacija. To prvenstveno obezbje|uje efikasan lanac rukovo|enja i komandovanja, brzo dono{enje odluka, pravovremenu i adekvatnu reakciju i osmi{ljen na~in upravljanja resursima, koji u svim zemljama svijeta, pripadaju toj i samo toj slu`bi, a ne da ih Obalska stra`a „pozajmljuje" od drugih dr`avnih organa, vojske i policije, kao {to je to trenutno slu~aj

u Crnoj Gori.

Naime, aktuelni sekretar Sekretarijata Obalske stra`e u slu~aju bilo kakve potrebe, za plovnim sredstvom ili jedinicom koja mu je formalno stavljena na raspolaganje, mora da se obrati preko posrednika, odnosno neposrednog komadanta doti~nog plovila ili jedinice, bilo da se radi o Mornarici ili Pomorskoj grani~noj policiji, ili ~ak direktoru nekog pre-

To je, me|utim, jo{ prije pet godina mogla postati jedinica koju je tada{nja Mornarica Vojske SCG sa zadatkom obezbje|enja dr`avne granice na moru predala MUP-u, a rije~ je o biv{em 16. grani~nom odredu. Jedinicu su ~inila ~etiri namjenski gra|ena patrolna ~amca tipa „mirna" a njeni pripadnici, od kojih je dobar dio pre{ao u MUP, bili su dobro obu~eni kako u sporovo|enju grani~nog protokola na moru, tako i svim ostalim pomorskim aktivnostima, po~ev od traganja i spasavanja, preko patroliranja do sprje~avanja {verca i nedozvoljenog ribarenja.

Policija je, me|utim, nakon du`e pauze, remontovala samo dva nekada{nja vojna patrolna broda, prefarbala ih u bijelo, razoru`ala i najve}im dijelom godine bili su na vezu u Baru, odnosno Herceg Novom, umjesto da ta plovila budu {to vi{e na moru. Ostala dva oglasila je vi{kom i prodala jednom privatniku iz Hrvatske.

JUN 2008

BEZBJEDNOST 31

CRNA GORA

duze}a kada su na primjer, u pitanju remorkeri koji bi nekome trebalo da pru`e pomo}. Sve to iz `elje dr`ave da „se iskoriste ve} postoje}i potencijali i ne preklapa nadle`nost vi{e dr`avnih organa". Koliko je ovako zami{ljen sistem efikasan, pokazuje i tu`an primjer pro{logodi{nje tragedije ribarice „[piridon" kada je akcija potrage za brodom i njegova tri ~lana posade bezuspje{no trajala danima, kao da je brod nestao nasred Atlantika a ne na samo nepunu milju od obale kod Ulcinja, a me|u slu`bama — ~lanicama Koordinacionog tijela Obalske stra`e bilo je svega samo ne koordinacije.

Sada na djelu promocija stava da }e plovila Pomorske grani~ne policije pored svojih redovnih zadataka, asistirati drugim dr`avnim i organima lokalnih samouprava prilikom izvo|enja njihovih aktivnosti na moru. Ali, ipak, 19 policijskih patrolnih ~amaca i dva patrolna broda time ne}e postati prava Obalska stra`a.

CRNA GORA

IAKO NIJE USPJELA DA IZVADI POTONULI BROD KOD ULCINJA, MORNARICA

Pi{e: SINI[A LUKOVI]

Povratak na pravi kurs U svom najve}em anga`manu otkako vije zastavu Crne Gore, Mornarica je tom prilikom uklju~ila sedam plovila i preko stotinu pripadnika, a mjesto va|enja je nadlijetao vojni helikoper tipa "gazela", a veliki dio tereta vi{esatne akcije podnijeli su ~lanovi posade plovne dizalice LDI-18, ~ija je nosivost stotinu tona, i ronila~ki timovi Mornarice

32

BEZBJEDNOST

JUN 2008

POKAZALA DA BEZ NJE NEMA OZBILJNIJE AKCIJE NA MORU

Jedna od najambicioznijih i najve}ih pomorskih aktivnosti u Crnoj Gori u posljednje vrijeme, preduzeta je nakon puna tri mjeseca obimnih priprema, izrade detaljnih studija i stru~nih elaborata o podizanju sa dna

mora ve}eg potonulog broda, {to ina~e, na ovim prostorima nije ra|eno u posljednjih 30-tak godina.

Iako MCG zbog tehni~kih problema, nije uspjela da do kraja realizuje akciju va|enja potonule ribarice, poku{aj va|enja "[piridona" ipak je pokazao znake "uskrsnu}a" dugo zapostavljane i marginalizovane MCG, odnosno njen potencijal bez koje kompletan sistem traganja i spasavanja na moru u Crnoj Gori te{ko da se mo`e suo~iti sa iole ozbiljnijim tehni~kim izazovom.

Ina~e, "[piridon" je potonuo u nevremenu februara 2007, na oko 1,4

opse`noj operaciji podigne sa muljevitog morskog dna sa dubine od 29 metara, stradali brod i dotegli ga do Bara. Magnetni kompas i feral bili su na`alost, jedini djelovi potonule ko~e koje su vojni ronioci uspjeli izvaditi na svjetlost dana.

CRNA GORA

"SNAGAMA i sredstvima Vojske Crne Gore u saradnji sa civilnim strukturama i sudskim vlastima, izvr{iti va|enje potonule ko~e "[piridon" u rejonu rta Mendra. Nakon dizanja na povr{inu mora, istoj dati plovnost i dotegliti je u rejon Luke Bar, gdje je predati organima lu~kih i sudskih vlasti", glasio je zadatak na koji se 8. maja rano ujutro iz luke Bar uputio najve}i plovni sastav Mornarice koji je istovremeno isplovio u posljednjih nekoliko godina.

U svom najve}em anga`manu otkako vije zastavu Crne Gore, Mornarica je tom prilikom uklju~ila sedam plovila i preko stotinu pripadnika, a mjesto va|enja je u jutarnjim satima nadlijetao i vojni helikoper tipa "gazela". "Lavovski" dio tereta vi{esatne akcije podnijeli su

MORNARICA NE]E ODUSTATI Tim Mornarice VCG koji je u~estvovao u akciji va|enja potonule ribarice

milje jugozapadno od rta Mendra, pri ~emu su `ivote izgubila sva tri ~lana posade. — kapetan i vlasnik broda Krsto Kne`i} i mornari An|elko Pr{o i Rajko Bezbradica. Na zahtjev rodbine Kne`i}a i Pr{e ~ija tijela nikada nisu prona|ena nakon udesa, MCG je odlu~ila da izvadi "[piridon", ali je pucanje oplate ove ribarice zbog zamora materijala, onemogu}ilo Mornaricu da u

~lanovi posade plovne dizalice LDI18, ~ija je nosivost stotinu tona, i ronila~ki timovi Mornarice i Pomorskog odreda VCG koji su u nekoliko navrata silazili na muljevito dno, postavljali ~eli~ne sajle na pramac i krmu ko~e i kontrolisali tok izvla~enja.

Dizalicu su na lice mjesta doteglili remorkeri PR-41 i LR-77, ronioci su bili na barkasi BRM-81, dok su na

JUN 2008

BEZBJEDNOST

33

nastavak na sljede}oj strani ...

Poslije tu`nog zavr{etka akcije u rejonu rta Mendra, nepunu milju od obale i prvih ku}a u Ulcinju, komandant Mornarice VCG kapetan bojnog broda Rajko Bulatovi} rekao je novinarima i ~lanovima porodica Pr{o i Kne`i} da }e va|enje "[piridona" sigurno biti nastavljeno.

"Na`alost, operaciju va|enja nijesmo uspjeli realizovati do kraja, zaka~ili smo brod, izvadili ga do na pet metara ispod morske povr{ine, me|utim, do{lo je do pucanja prednjih otvora na oplati.

Nijesmo mogli nastaviti dalje i brod je vra}en nazad, ostao je u istom polo`aju. Ne}emo prekinuti ovu aktivnost, pitanje je termina kada }emo nastaviti, ali, moramo napraviti malu pauzu da bismo izvr{ili analize. Nije nam se dalo, bili smo blizu cilju, imali smo izvrsne vremenske uslove, me|utim, sprije~ila nas je vi{a sila. Pripadnici MCG odradili su posao na profesionalan na~in, sve je odra|eno kako je planirano, pripreme su bile tri mjeseca, a intenzivne zavr{ne pripreme mjesec dana i mogu biti ponosan na ljude kojima komandujem," - kazao je komandant crnogorske Mornarice.

CRNA GORA nastavak sa prethodne strane ...

drugoj barkasi BRM-85 pored novinara bili i ~lanovi porodica Kne`i} i Pr{o i njihovi prijatelji. Tokom trajanja operacije, u blizini je bila raketna fregata RF-34 obezbje|uju}i od ulaska drugih brodova ovaj akvatorijum koji je prethodno zabranjen za plovidbu.

Tu su bili i gliser "seaworker 36" Lu~ke kapetanije Bar, te par manjih plovila MCG, a osim komandanta Mornarice kapetana bojnog broda Rajka Bulatovi}a, na dizalici su bili i predstavnici Ministarstva odbrane, Uprave pomorske sigurnosti Crne Gore, MUP-a...

Nakon opse`nih priprema, mornari~ki ronioci su no} prije operacije odradili pripreme za postavljanje sajli na pramcu i krmi 21 metar

34 BEZBJEDNOST

JUN 2008

duge potonule ko~e, biv{eg vojnog lu~kog remorkera, koja je nakon rekonstrukcija krmenog nadgra|a, bila te{ka oko 95 tona.

LDI-18 je polako po~ela namotavati i zatezati sajle. Najkriti~niji trenutak je bio kada je potonuli brod trebalo da se "odlijepi" od muljevitog dna u koje je utonuo i do 1,5 metara, te da se oslobodi svojevrsnog vakuma koji se stvorio izme|u njegovog trupa i mulja.

Snaga dizalice nadvladala je teret pa se "[piridon" uz ja~i trzaj odvojio od dna i polako, tempom od oko pola metra u minuti, po~eo podizati ka povr{ini mora.

Me|utim, ve} u tom trenutku jaka ~eli~na u`ad koja su bila provu~ena kroz oka na pramcu potonule ribvarice, po~ela su poput no`a, sje}i

njenu oplatu. Limovi na "[piridonovom" pramcu kona~no su popustili kada je potonuli brod bio na samo oko 5 metara od povr{ine, pa je ko~a ostala da visi u okomitom polo`aju vezana samo za krmu.

U takvim i okolnostima vjetra i mora koji su ja~ali, va|enje se nije moglo nastaviti pa je otpao drugi dio plana da se nakon izvla~enja ko~e na morsku povr{inu, iz njenog trupa ispumpa voda kako bi postigla plovnost, nakon ~ega bi remorkeri "[piridona" doteglili do Bara.

Ko~a je stoga morala ponovno biti spu{tena na dno, a sa njome vjerovatno u "plavu grobnicu" vra}ena i tijela poginulih Kne`i}a i Pr{a za koje se sumnja da se nalaze u potpalublju potonulog broda.

SEZONA BORBE PROTIV PO@ARA Pi{e: MARIJANA BOJANI]

Udru`eno protiv vatrene stihije

Plan ima 11 segmenata i obuhvata djelovanje 11 institucija. Jedna od njih je i Hidrometeorolo{ki zavod i njegovi in`enjeri. Oni, uz pomo} naprednog softvera koji posjeduju, odre|uju indeks opasnosti od po`ara unose}i parametre kao {to su vla`nost vazduha, vla`nost drve}a, temperaturu. Ako bi se desio po`ar na jednom lokalitetu, ovaj model bi ukazao kako bi se on {irio prizemnim dijelom, u kro{nji drveta i kuda bi ga vjetar nosio. Tako }e oni {to se bore sa vatrenom stihijom biti u prednosti jer }e se kretati u pravcima u kojima je predvi|eno {irenje po`ara.

Bi}e anga`ovani i piloti, ~lanovi

aeroklubova, koji }e nadlijetati Crnu Goru i javljati ukoliko uo~e po`ar. Predvi|eno je planom da se piloti, ukoliko uo~e po`ar, spuste toliko nisko da vide ima li ljudi, da bi se utvrdilo da li je po`ar podmetnut. Piloti }e biti opremljeni najsavremenijim sredstvima koja mogu da prepoznaju lica na terenu. U policiji se nadaju da }e ove godine operativnije djelovati i smanjiti ili onemogu}iti podmetanja po`ara. Zna~ajan segment ovog sistema su op{tinske slu`be za za{titu i spasavanje. Tu je i civilina za{tita koja se trenutno reorganizuje u skladu sa evropskim standardima. Prema novom planu organizovanja jedinica civilne za{tite i do kraja naredne godine te jedinice ima}e dvije hiljade ljudi. Do jula ove godine formira}e se timovi u kojima }e biti 400 ljudi koji }e biti podijeljeni u timove za svaki grad. Svi timovi }e biti opremljeni naprtnja~ama sa po 25 litara vode.

I ove godine, za potrebe protivpo`arne za{tite bi}e iznajmljen helikopter KA-32 koji nosi pet tona vode. A MUP raspola`e i sa dva mala dromadera. U MUP-u tvrde da imaju odli~nu saradnju sa susjednim dr`avama i Rusijom, te da }e im oni, ako zatreba, pomo}i.

Nezaobilazna je i logistika, odnosno Crveni krst koji bi, u slu~aju ve}ih po`ara trebalo da vodi ra~una o zbrinjavanju ljudi i da formira timove koji bi bili logisti~ka podr{ka operativnim jedinicama. A bi}e preko dvije stotine osmatra~a koji su u nadle`nosti Ministarstva poljoprivrede i Uprave za {ume, koji }e u svakom trenutku mo}i da jave ako primijete po`ar. Svoj plan djelovanja imaju i Nacionalni parkovi Crne Gore. Ove godine su utvr|eni i vodozahvati sa kojih se mo`e uzimati voda u slu~aju potrebe.

Crnogorski MUP }e i ove godine ga{enje po`ara iznajmiti ruski helikopter Kamov KA-32

Za razliku od pro{le godine, kada se ~ekalo da osoba koja rukovodi op{tinskim slu`bama procijeni kada je potrebna pomo}, ove godine }e se na mjesto po`ara odmah slati letjelice kako bi se intervenisalo u ranoj fazi po`ara. Utvr|eno je i da mnoga vatrogasna vozila po crnogorskim optinama nisu u dobrom stanju pa je u toku nabavka 65 vozila za ga{enje po`ara i spasavanje.

JUN 2008

BEZBJEDNOST 35

CRNA GORA

VRELO ljeto 2008. po~inje. Ni jedno do sada nije pro{lo bez manjih ili ve}ih po`ara. Pro{le godine, u periodu od 1. juna do 1. septembra u Crnoj Gori bilo je preko hiljadu i po {umskih po`ara i gotovo pet hiljada intervencija u kojim su u~estvovala 572 vatrogasca.

Zato se za ovo ljeto crnogorske slu`be koje treba da preduprijede i brzo reaguju u slu~aju po`ara spremaju revnosnije nego prethodnih.

U MUP-ovom odjeljenju za vanredne situacije dora|en je pro{logodi{nji plan.

Po tom planu, najavljuju u MUP-u, ta~no }e se znati ko je zakazao i ko nije odradio svoj dio posla. Jer da bi gra|ani Crne Gore i njihovi gosti bili bezbijedni — svako treba da odradi svoj posao.

REGION

RAZLOZI AMERI^KOG ANGA@MANA U KADA se u nekoj daljoj budu}nosti bude teoretski analizirala ameri~ka politika i konkretni potezi koji su vodili ka kosovskoj nezavisnosti, teorija me|unarodnih odnosa ima}e izvanredan materijal za svoje raznolike elaboracije. Pobornici politike sile mo}i }e se pozvati na ~injenicu da je ameri~ko unipolarno vodstvo, kao i isklju~iva ameri~ka sila, mogla uspje{no voditi sve procese do stvaranja nove dr`ave, te da se ameri~ki interes postavio kao misao vodilja. U nedostatku nekog suparnika, koji bi mogao sprije~iti ili zaustaviti takav razvoj, nova dr`ava Kosovo je stvorena po ameri~koj `elji i uz upotrebu ameri~kih politi~kih instrumenata.

Vukadinovi}

Pobornici liberalnog pristupa mogli bi se uhvatiti ideje da je upravo dovr{etak procesa stvaranja dr`ava na Balkanu po~etak njihova puta prema Evropi, te da }e pod okriljem NATO-a i EU sve te dr`ave jednog dana `ivjeti mirno i stabilno.

Samim tim ameri~ka aktivnost oko stvaranja Kosova mogla bi se interpretirati kao nastojanje da se ubrzaju integracijski procesi i da se {to prije pod me|unarodnom kontrolom ide prema evropskoj integraciji ~itavog balkanskog prostora.

To bi moglo jam~iti mir na Balkanu, ali i u Evropi.

Konstruktivisti }e vjerovatno po}i od nekih osnovnih ameri~kih izjava u kojima se insistiralo na nezavisnosti Kosova, tvrde}i kako je to put kojim se od artikulirane politi~ke Pi{e: prof. dr Radovan Vukadinovi}

ameri~ki projekat 36

BEZBJEDNOST

JUN 2008

PRAVCU KOSOVSKE NEZAVISNOSTI

1. Specifi~na Kosovska situacija bila je povod humanitarnoj intervenciji koja je sprije~ila velika ljudska stradanja na Kosovu i direktno je otvorila mogu}nost da se kazni Milo{evi}ev re`im, da se uti~e na njegovo br`e svrgavanje i da se, vjerovatno, izradi takav plan po kojemu bi Srbija trebalo da bude smanjena, ostavljena bez Kosova, ~ime bi se u znatnoj mjeri, po tim mi{ljenjima, smanjile opasnosti nekog budu}eg srpskog revan{izma. Na drugoj strani, veliko odu{evljenje kojim su Amerikanci do~ekani na Kosovu, tako|e je imalo svog uticaja i moralo je stvoriti uvjerenje da bi eventualno nova dr`ava, okru`ena uglavnom neprijateljskim okru`enjem, u budu}nosti morala biti ~vrsto povezana sa Zapadom i da bi zajedno sa Albanijom mogla predstavljati dugoro~an i ~vrst oslonac ameri~koj politici.

Kosova, muslimanima {irom svijeta bit }e pokazano kako su SAD pomogle kosovskim muslimanima i kako im poma`u u izgradnji sna`ne, nezavisne, multietni~ke demokratije. Tu istu vezu zastupa i Janus Bugajski koji tvrdi da je to podru~je, koje je uglavnom nastanjeno muslimanima, izuzetno

va`no za odnose Va{ingtona s muslimanskim svijetom. Odbijanje davanja nezavisnosti Kosovu bilo bi shva}eno kao antiislamska politika i dalo bi islamskim radikalima sna`nu novu argumentaciju. S druge strane, kako to pi{e Bugajski, davanje nezavisnosti demonstriralo bi opredijeljenost SAD-a „demokratskim principima bez obzira na religijske tradicije".

Ovaj argument ne treba potcijeniti, ali treba dodati da na Kosovu, iako

REGION

Svi ti teorijski okviri, koji }e u Kosovu imati izvanredan materijal, nijesu me|utim dovoljni da objasne zbog ~ega je zapravo ameri~ka politika u velikom broju insistirala na kosovskoj nezavisnosti i koji su to motivi rukovidili va{ingtonske decission makere da uprkos protivljenju i kritikama s raznih strana Kosovu daju nezavisnost.

Ne pretenduju}i ni na kakvu dovr{enost procesa, pa niti na mogu}nost cjelovite analize, poku{at }emo makar nazna~iti neke osnovne elemente koji se za sada mogu uzeti kao klju~ni, prilikom analize Bu{ove politike u odnosu na Kosovo:

2. U vrijeme aktiviranja ameri~ke politike prema Kosovu, senator Biden je tvrdio da je Pri{tina jedan od nekoliko muslimanskih gradova na svijetu gdje su SAD po{tovane i cijenjene. Pozivaju}i administraciju predsjednika Bu{a da ispravno ocijeni situaciju i da pomogne stvaranje nezavisnosti Kosova, senator Biden je postavio Kosovo u {iri globalni okvir odnosa Amerike sa svijetom. Po njemu, ako se stvar bude ispravno odovijala u pravcu nezavisnosti

su ve}inom stanovnici muslimani, ipak nije u tolikoj mjeri sna`an Islam, niti vjerski, niti politi~ki. Osim toga, i dio islamskih zemalja podijeljen je oko priznavanja Kosova jer imaju svojih problema sli~nog karaktera ili su, pak, donekle suzdr`ani upravo zbog ameri~kog sna`nog anga`mana.

JUN 2008

BEZBJEDNOST 37

nastavak na sljede}oj strani ...

ideje do{lo do realizacije, a postmodernisti mogu pokazati kako je to samo jedan od dokaza mogu}eg ameri~kog samodjelovanja u kojemu se ne vodi nikakvog ra~una niti o me|unarodnom pravu niti o Ujedinjenim nacijama, niti o pravima ostalih naroda ili pak o potrebi postizanja me|unarodne saglasnosti.

... nastavak sa slede}e strane

REGION

3. Ako se ponovo vratimo na model unipolarnog lidera onda se mo`e ustanoviti da je Kosovo imalo posebno zna~enje u odnosima SAD prema evropskim saveznicima, a isto tako i u odnosu na Rusiju kao zemlju koja polako ponovo postaje glavni ameri~ki suparnik. Zapadnim saveznicima trebalo je u duhu Kaganovih okvirnih teza za zdrave ameri~ko-evropske odnose, demonstrirati da nakon Kontakt grupe Amerika preuzima vo|stvo i da }e u tom dijelu Balkana Amerika biti ta koja }e dovr{iti zapo~eti posao. Upravo zbog `elje da se rje{enje postigne {to prije Amerika nije ostavljala ve}i prostor za pregovore sa saveznicima, {to je trebalo ponovo potvrditi da je Amerika bila glavna i u napadu na Beograd, ali i u posljeratnoj obnovi i stvarnoj izgradnji kosovske dr`avnosti.

U danima kada Irak i Avganistan odnose `rtve i kada se ne vidi kraj anga`manu na tim prostorima uspjeh na Kosovu trebao je saveznike tjesnije da okupi oko Va{ingtona i poka`e mogu}nost konstruktivnog djelovanja.

Za rusku politiku u Va{ingtonu se znalo da }e negativno reagovati.

Nakon 1989. godine Rusija je u velikoj geopoliti~koj defenzivi i gubitak isto~no-evropskog prostora vrlo te{ko je nadoknaditi. Ruska politika poku{ala je to u~initi na Kosovu 1999. godine, slanjem svojih vojnih snaga u vazdu{nu luku Pri{tina, o~ekuju}i da }e to odvesti do podjele Kosova. No, kada to nije uspjelo, ruske vojne snage su se povukle.

38

BEZBJEDNOST

JUN 2008

U procesu priprema za progla{enje kosovske nezavisnosti Rusija se sna`no anga`ovala kao za{titnik me|unarodnog prava, svjetske organizacije UN i srpskih interesa, ali je o~ito da je sa svim tim ameri~ka politika ra~unala i da nije bila previ{e impresionirana. U novom ruskom otvaranju, koje sada uzima Bugarsku i Gr~ku kao va`ne gospodarske partnere (nafta i plin), Srbija je zemlja koja mo`e biti jo{ zna~ajnija jer uz ekonomske odnose treba rusku pomo}. Nafta i plin su

priznavanja Kosova, ruska politika bi taj rascjep mogla jo{ vi{e produbiti i, na kraju, mo`da bi s ovim novim balkanskim prodorom u Evropu, ruska politika dobila {ansu da kreira svoju novu evroazijsku strategiju kojom bi se moglo parirati ameri~koj politici unipolarnog vo|stva.

va`ni atributi, ali je tu svakako i mogu}nost da, bar za stanovito vrijeme koliko traje uznemirenost zbog Kosova, ruska politika bude sna`an saveznik koji mo`e {tititi srpske interese.

S druge strane, zaustavljanje Rusije na Kosovu, ulazak dvije nove zemlje jadranske povelje u NATO, te mogu}nost ulaska Ukrajine i Gruzije u MAP, odgovor su takvim ruskim nastojanjima i ~vrst dokaz da Amerika kontroli{e razvoj u Evropi, ali i oko Rusije. Samim tim, ameri~ka je politika na Kosovu i zapadnim saveznicima i glavnom suparniku Rusiji pokazala da je uprkos svih nevolja s postoje}im ratovima jo{ uvijek dovoljno mo}na i da od njene politi~ke volje jo{ uvijek zavise glavni pravci razvoja me|unarodnih odnosa.

U nekom idealnom scenariju koji bi sve karte stavio na ruski budu}i uspjeh, Kosovo bi moglo poslu`iti kao to~ka na kojoj se profiliraju osna`eni ruski interesi. Rusija bi mogla preko tog anga`mana u}i na Balkan: ekonomski, politi~ki, pa mo`da u budu}nosti i vojno. S obzirom na podjelu koja je nastala u EU oko

Upravo zbog toga ameri~ka politika podr`ava Kosovo znaju}i da je to podru~je na kojem se ukr{taju interesi, ali koje niti sada niti u budu}nosti ne mo`e biti prorusko.

Iako ne bi trebalo isklju~iti mogu}nost da bi srpska strana bila i te kako sretna da SAD mo`e ponuditi vojnu bazu ili baze na podru~ju Srbije ili Kosova (kada bi ono bilo pod njezinom kontrolom), o~ito je da se ameri~ka politika opredijelila za bazu koja }e imati svoju vi{estruku funkciju upravo na tlu nezavisnog Kosova. Dosada{nja ameri~ka pristunost u Makedoniji i BiH, pa i na Kosovu, uvijek se pokazala kao izrazito va`na, te je postavljanje baze u kojoj }e se stacionirati makar manji dio ameri~kih vojnika simboli~ki dokaz ameri~ke zainteresovanosti za to podru~je. To zna~i da se unaprijed isklju~uju bilo kakvi ve}i sukobi, bilo internog ili spoljnjeg karaktera, jer }e ameri~ka vojska odmah intervenisati.

U {irem smislu, vojna baza na Kosovu slu`i}e kao izuzetno mjesto za eventualni prihvat ameri~kih vo-

ostati kao budu}e optimalno re{enje, po mi{ljenju planera NATO-a, bit }e potpuno smirivanje stanja u te tri balkanske dr`ave i njihovo postupno pribli`avanje NATOu i EU. Nakon toga moglo bi se tvrditi da je ~itav evropski prostor prekriven evro-atlantskom mre`om integracija.

5. U svim fazama od raspada Jugloslavije pa do stvaranja dr`ave Kosovo, ameri~ka politika je u manjoj ili ve}oj mjeri pokazivala politi~ku volju da se anga`uje na balkanskom prostoru, a jednim dijelom i da se pozabavi pitanjem Kosova. To je, svakako, bila zna~ajna karakteristika Klintonove, a posebno Bu{ove administracije, koje su s raznih aspekata sagledale vrijednost Kosova i ocijenile da je ameri~ki anga`man potreban, koristan i dugotrajno isplativ.

REGION

4. Ne treba, naravno, zaboraviti niti va`an strategijski moment koji danas jasno prezentira vrijednost ameri~ke vojne baze na Kosovu, Bondsteel, kao jedne od najve}ih ameri~kih baza u Evropi. U njoj se ovoga trenutka nalazi ne toliko veliki broj ameri~kih vojnika, ali po svim dostupnim podacima ona je gra|ena za mnogo {ire namjene i u stanju je primiti velike jedinice (~ak 20.000) koje bi bile stacionirane na Kosovu ili bi bile namjenjene za u~estvovanje u nekim drugim sukobima. Kada se radi o velikom programu ameri~kog preseljenja dijela snaga crtom Sjever-Jug i otvaranju novih baza u Rumuniji i Bugarskoj, mogu}e je predvidjeti da je vojna baza Bondsteel na Kosovu postavljena kao sredi{na za podru~je isto~nog Mediterana i {ireg podru~ja Bliskog istoka.

jnih snaga koje bi se mogle upotrijebiti ili u susjedstvu Kosova, na Bliskom istoku ili na Mediteranu, te }e se na taj na~in uklopiti zajedno s novim balkanskim ~lanicama u jedinice koje mogu biti stavljene pod komandu NATO-a u slu~aju potrebe.

Imaju}i na umu ja~anje Rusije, koje neizbje`no predstoji, i za koje postoje svi preduslovi, u dugoro~noj ameri~koj strategiji vjerojatno se ra~una i s kosovskim podru~jem kao djelom teritorija zemalja koje su sada u NATO i koje politi~ki okru`uju Rusiju. Ako se nastavi proces zagovaranja ulaska Ukrajine i Gruzije u NATO, to }e stvoriti jo{ sna`niju cjelinu integrisanu u evroatlantski sastav odnosa, postavljenu kao neku vrstu novog containment-a Rusije.

Tako|e, balkanske enklave — BiH, Crna Gora i Srbija — koje }e ostati izvan NATO-a, bit }e sa svih strana okru`ene zemljama ~lanicama NATO-a, tako da ne}e biti nikakve mogu}nosti za stvaranje nestabilnosti na ovim prostorima. Jedino {to }e

To je bilo presudno u eliminisanju svih onih suprotnih glasova, bilo u administraciji ili van nje, koji su isticali kako se radi o nepromi{ljenom potezu koji }e imati dalekose`ne posljedice u budu}nosti.

Nakon progla{enja kosovske nezavisnosti predsjednik Bu{ je izjavio da je to proces koji je trajao devet godina i da se sada stvaraju uslovi za realizaciju mira i stabilnosti na Balkanu.

To je bila jedna od odrednica kojom se Amerika rukovodila u procesu stvaranja nove dr`ave i od koje Bu{ova administracija niti jednog trenutka nema namjeru odustati: bez obzira na kritike, primjedbe ili pak upozorenja o tome koliko }e i kako }e primjer Kosova djelovati na stabilnost ili nestabilnost me|unarodnih odnosa.

Autor je profesor na Fakultetu politi~kih znanosti u Zagrebu JUN 2008

BEZBJEDNOST 39

MALE TRANZICIJSKE ZEMLJE I ME\UNARODNE VOJNE MISIJE I OPERACIJE

REGION

Hrvatski kontigent u Avganistanu je sve brojniji

Motiv novac a ne mir Pi{e Zvonimir Mahe~i}

POSLJEDNJIH petnaestak godina vidljiv je trend pove}anja broja i opsega me|unarodnih vojnih misija i operacija {irom svijeta (u daljem tekstu me|unarodne operacije). U pravilu one se provode pod okriljem UN, ali vidljivo je da NATO, kao jedina preostala vojnopoliti~ka organizacija na evropskom kontinentu temeljena na principu kolektivne obrane, ima sve ve}u ulogu u njihovoj sprovo|enju. To dovodi sve one zemlje koje su izrazile namjeru 40

BEZBJEDNOST

JUN 2008

da prije ili poslije postanu punopravne ~lanice NATO-a u situaciju da u~estvovanjem u tim operacijama pru`e jo{ jedan dokaz svoje osposobljenosti za ~lanstvo i potvrde se kao kooperativne ~lanice me|unarodne zajednice.

Iako na~elna pitanja politi~kog karaktera imaju veliku va`nost, pogotovo imaju}i u vidu razvoj me|unarodnih odnosa, mi }emo se ovdje pozabaviti nekim specifi~nim pitanjima dono{enja odluka o

upu}ivanju i pripremanju vojnika za u~estvovanje u me|unarodnim operacijama.

DONO[ENJE ODLUKE Pri dono{enju odluke o u~estvovanju u me|unarodnim operacijama klju~no je osigurati odgovaraju}e u~e{}e svih politi~kih institucija i struktura, a da pri tome ne do|e do blokiranja sistema dr`avne vlasti i

DOBROVOLJNOST Element oko kojeg se ~esto lome koplja jeste princip dobrovoljnosti za u~e{}e u me|unarodnim misijama i operacijama. Pripadnici zapadnih vojski te{ko se mogu identifikovati sa ovim problemom bilo zato {to je slanje ekspedicijskih snaga u razli~ite djelove svijeta tradicionalno ukorijenjeno u njihove socijalne i vojne strukture, jo{ od kolonijalnih ili imperijalnih vremena, ili zato {to

njihove oru`ane snage jo{ uvijek u pravilu uspijevaju odr`ati redovan ciklus upravljanja osobljem tokom kojega vojnici u razdoblju od tri do pet godina pro|u du`nost u operativnoj jedinici na terenu (u zemlji ili izvan nje), odgovaraju}i nivo vojnog {kolovanja ili obuke, i du`nost u nekoj komandi, {to sve zajedno slu`i kao svojevrsna garancija da vojnik ne mo`e biti upu}en na u~estvovanje u nekoliko operacija izvan zemlje zaredom.

Gore spomenuta tradicija, kao ni tako striktno sprovo|enje ciklusa rotacije vojnika uglavnom nijesu prisutni u malim dr`avama jugoisto~ne Evrope. Upravo zato se u zakone koji reguli{u pitanja slu`be u oru`anim snagama ~esto stavljaju odredbe koje, s jedne strane tra`e saglasnost vojnika za upu}ivanje u me|unarodne operacije ili potpisivanje neke vrste ugovorne obaveze, a s druge strane ograni~avaju mogu}nost njihovog upu}ivanja u me|unarodne operacije s obavezom da izme|u dva upu}ivanja provedu odre|eno razdoblje na du`nostima u zemlji. Takve odredbe imaju za cilj za{titu vojnika pojedinca od mogu}eg {ikaniranja i pru`anje sigurnosti da }e u odre|enom vremenskom razdoblju biti u zemlji sa svojom porodicom.

To, me|utim, ne zna~i dovo|enje u pitanje sprovo|enja odluke dr`avnih institucija o u~e{}u u me|unarodnim operacijama. Budu}i da vojnike treba pripremiti i obu~iti za u~e{}e u tim vrstama aktivnosti, uvijek je mogu}e definisati trenutak u procesu pripreme kada }e vojnik dati i potpisati izjavu da dobrovoljno pristaje na participiranje u me|unarodnim operacijama koja }e biti

JUN 2008

BEZBJEDNOST 41

nastavak na sljede}oj strani ...

odre|eno razdoblje.

Dodatni problem mo`e biti, kao {to je bilo uo~eno u Republici Hrvatskoj, Ustavna odredba kojom se zahtijevalo da svaka takva odluka bude donijeta dvotre}inskom ve}inom svih ~lanova Hrvatskog sabora. To je u nekoliko slu~ajeva dovelo do velikih problema jer je na sjednici Sabora bilo sveukupno prisutno manje od dvije tre}ine poslanika. Stoga se ~ini pametnijim usloviti dono{enje odluke dvotre}inskom ve}inom prisutnih ~lanova Skup{tine i naravno prisutno{}u vi{e od polovine zastupnika na sjednici.

REGION

onemogu}avanja promptnog reagovanja kada je to potrebno.

Skup{tina, kao tijelo izabrano od gra|ana i institucija koja ostvaruje demokratski nadzor nad cjelokupnim odbrambenim i bezbjednosnim sektorom, morala bi imati klju~nu ulogu u dono{enju odluke o upu}ivanju vojnika i jedinica u konkretne me|unarodne operacije, kao i nadzoru svih politi~kih elementa tokom njihovog sprovo|enja. To uklju~uje i pravo, odgovornost i nadle`nost Skup{tine da u svakom trenutku donese odluku o povla~enju vojnika i jedinica i prestanku u~e{}a u pojedinoj me|unarodnoj operaciji iz bilo kojeg politi~kog ili operativnog razloga, poput, npr., nastupanja neprihvatljivog nivoa opasnosti za `ivote vojnika, napada na zemlju, promjene karaktera i opsega operacije, i sl.

Iskustvo pokazuje da bi bilo idealno da Skup{tina donosi na~elnu odluku o participiranju u konkretnoj me|unarodnoj operaciji i da ta odluka vrijedi dok god ne bude od iste te Skup{tine opozvana. Na temelju takve na~elne i prethodne odluke vlada ili predsjednik, zavisi i od toga kako su ustavom zemlje rije{ene njihove me|usobne nadle`nosti nad oru`anim snagama, donosili bi operativnu odluku o upu}ivanju svakog pojedinog kontingenta u konkretnu me|unarodnu operaciju i to na ta~no

...nastavak sa prethodne strane

REGION

temeljena na dostignutom zadovoljavaju}em stupnju saznanja o onome {to bi ga u tim operacijama moglo o~ekivati. Od tog trenutka na dalje on je vezan takvom izjavom i samo u slu~aju vi{e sile ili nepredvidivih okolnosti mo`e biti oslobo|en obaveze.

Naravno, to zna~i da vojska mora uvijek voditi ra~una da u proces pripreme i obuke uklju~i vi{e vojnika nego {to joj u nekom predvidljivom roku treba, jer mora predvidjeti da }e se neki u zadnji tren predomisliti. Ukoliko sastav obu~avanja bude pametno osmi{ljen i koordiniran izme|u svih vojnih i civilnih institucija i organizacija, tada je prakti~no nemogu}e da dobrovoljnost uti~e na nivo spremnosti vojnika pojedinca i vojnih postrojbi za u~e{}e u me|unarodnim operacijama.

Na individualnom nivou, naj~e{}i razlog za u~e{}e u me|unarodnim operacijama nije nekakva imaginarna internacionalna solidarnost, {irenje demokratije, za{tita ljudskih prava, uvjerenje o ~injenju dobrog djela ili

20 ili vi{e hiljada eura. To im onda omogu}ava da prodaju stari stan i kupe novi sa jednom sobom vi{e za dijete, ili zamijene 10 ili 15 godina star auto novim, ili poprave `ivotni standard na neki tre}i na~in.

Koliko god se neko sa moralnih visina nad tim mogao zgra`avati, radi se o ljudima koji, kao i svi ostali u eri slobodnog tr`i{ta i preduzetni{tva, samo `ele sebi i svojim porodicama osigurati pristojan `ivot.

A budu}i da to ~esto nijesu u mogu}nosti ostvariti kod ku}e, onda je

ne{to sli~no tome, ve} jednostavni `ivotni pragmatizam. Mnogi vojnici koji se dobrovoljno javljaju za u~estvovanje u operacijama odlaze primarno zato {to ku}i donesu 10,

jedini na~in da to poku{aju u~initi u~estvovanjem u me|unarodnim operacijama. Postoji mogu}nost da to od vojnog i politi~kog vrha, stru~njaka i nau~nika bude pro-

MOTIVI

42 BEZBJEDNOST

JUN 2008

tuma~eno kao stavljanje principa finansijske satisfakcije iznad principa profesionalizma. To }e, me|utim, u pravilu zna~iti samo to da su oni koji tako misle pomalo izgubili dodir sa stvarno{}u i svakodnevnim `ivotnim te{ko}ama pripadnika oru`anih snaga. Ako je princip finansijske satisfakcije prihvatljiv kao jedan od primarnih principa pona{anja u svim drugim profesijama, nema objektivnog razloga da se vojnici osu|uje zbog toga {to `ele osigurati sebi i porodicama dostojan `ivot, tim vi{e {to oni u svojoj profesiji i tokom sprovo|enja me|unarodnih operacija, riskiraju puno vi{e od pripadnika bilo koje druge profesije.

Kona~no, profesionalizam vojnog poziva, odnosno izgradnju profesionalnih oru`anih snaga, nije mogu}e ni posti}i niti zapo~eti parcijalnim mjerama koje }e se prelomiti na le|ima vojnika, ve} cijeli dru{tveni, stru~ni, kadrovski, politi~ki, komandni, finansijski, edukacijski, itd. kontekst izgradnje oru`anih snaga mora biti prilago|en razvoju profesionalizma i vojne etike, da bi se u daljem vremenskom razdoblju stvorile pretpostavke za razvoj onoga {to se danas smatra malim i profesionalnim postmodernim oru`anim snagama.

Autor je penzionisani brigadir Oru`anih snaga Hrvatske

ALBANIJA POSLIJE SAMITA U BUKURE[TU

Tokom relativno dugog perioda - od 1992. do 2008. godine, Albanija je ostvarila ogroman op{ti napredak ka ovom strategijskom cilju pristupanja u NATO i EU. Napomenu}emo samo nekoliko stvari koje smo uveli u skladu sa me|unarodnim standardima: sjajan napredak u reformi odbrane, istaknuta umjerena uloga u regionu Balkana, uspje{na reforma dr`avnih demokratskih institucija, konsolidacija vladavine zakona borbom protiv kriminala, svo|enje ilegalnog krijum~arenja i korupcije na nultu toleranciju, efikasna regionalna saradnja me|u zemljama Jadranske povelje (Albanija, Hrvatska i Makedonija), po~etak pregovora sa Evropskom unijom u vezi sa slobodnim kretanjem (bezvizni re`im) albanskih dr`avljana u zemljama EU u bliskoj budu}nosti, po{tovanje prava manjina i vladina odanost da ~ini najbolje za njih u budu}nosti, pove}avanje bud`eta za odbranu na 2,01 % GDP-a u

2008, postepena reforma vojske, dok ne postane potpuno profesionalizovana 2010. godine, rad na tome da bude prva zemlja u svijetu koja je uklonila sve znano hemijsko oru`je, u~e{}e u mirovnim misijama u inostranstvu...

Ovaj proces je zasnovan i na opipljivim dostignu}ima u albanskoj ekonomiji: smanjenje nezaposlenosti na 14%,

Shefer, Beri{a i Topi na Samitu NATO-a u Bukure{tu

stopa rasta od 6%, konotrolisana stopa inflacije od 24%, smanjenje broja ljudi koji `ive u siroma{tvu sa 25% u 2002, na 18% u 2007, pove}anje GDP-a po glavi stanovnika na oko 2.800 eura, velike investicije u putnu infrastrukturu, pri ~emu najve}u predstavlja brza izgradnja novog modernog auto-puta Kuke{-Dra~, primjena

JUN 2008

BEZBJEDNOST 43

nastavak na sljede}oj strani ...

ALBANCI su oduvijek smatrali da ~lanstvo njihove dr`ave u NATO-u i EU predstavlja povratak u davno uskra}eni prirodni identitet Zapada. Ovo je razlog zbog ~ega su Albanci uvijek davali relativno veliku javnu podr{ku ~lanstvu njihove zemlje u NATO-u. Po~etkom 1990-ih, poslije demokratskih promjena u Albaniji, sve albanske politi~ke partije konsenzusom su se dogovorile da zajedno rade na postizanju strategijskog cilja evroatlantske integracije.

NATO napadi iz vazduha protiv Milo{evi}eve JNA na Kosovu u periodu od marta do juna 1999. osna`ila je stav Albanaca prema NATO-u iz prostog razloga {to ga smatraju oslobodiocem dijela njihove teritorije.

REGION

Pi{e: Arian Starova

Na zapadu, gdje nam je i mjesto

... nastavak sa prethodne strane

REGION

novog fiksnog poreza na dobit od 10%, smanjenje socijalnih doprinosa za 30%, pove}anje prihoda za 5% u posljednje dvije godine, potpisivanje sporazuma o slobodnoj trgovini sa skoro svim susjednim zemljama, pove}anje izvoza, veliki procenat stranih investicija...

Kao rezultat tog op{teg napretka zemlje, Albanija je na~inila zna~ajne korake na svome putu ka evroatlantskim integracijama. U junu 2006. godine je sa EU potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridru`ivanju, a 3. aprila 2008. NATO je pozvao zemlju da mu pristupi zajedno sa Hrvatskom. Sam 3.april je po sebi bio veoma radostan dan {irom Albanije. Albanci koji su antektirani na ulici upitani o va`nosti tog poziva, odgovarali su da ovaj poziv predstavlja nacionalnu bezbjednost, garanciju za albanski demokratski sistem, ve}i priliv stranih investicija, ubrzavanje napretka zemlje ka EU, prihvatanje tradicionalnih demokratskih vrijednosti koje se nalaze u osnovama demokratskih dr`ava i evroatlantskog regiona, dalja modernizacija albanske politi~ke elite i sli~no. Cijela zemlja osje}a zahvalnost prema NATO zemljama {to su uputile ovaj poziv i jo{ je motivisanija za konsolidaciju svog uspeha u vidu ~lana porodice zapadnih demokratskih dr`ava unutar NATO-a. Istina je da se slika i polo`aj Albanije u regionu i izvan njega zna~ajno promijenio, {to za Albaniju zna~i ve}u ulogu i vi{e odgovornosti na me|unarodnom planu.

Kada uskoro postane (nadamo se tokom sljede}eg NATO samita u 2009) novi ~lan Sjevernoatlantske alijanse, Albanija, }e sa sobom donijeti i dragocjene vrijednosti kao {to su poznata odli~na vjerska tolerancija, jedinstveni geopoliti~ki polo`aj i ljudski resursi, a i oja~a}e regionalnu bezbjednost, itd.

Poslije samita u Bukure{tu Albaniju, i dalje ~eka izazovan put prije nego {to postane punopravna ~lanica NATO-a. Elita dr`ave, kao i albanski narod su svjesni da je postizanje punopravnog ~lanstva te`ak proces koji predstavlja ogroman posao. Ali, ~ak i po punopravnom prijemu u NATO osta}e mnogi ciljevi koji se moraju posti}i da bi Albanija postala sve ponosnija ~lanica NATO-a samo iz razloga {to se, izme|u ostalog, i sam NATO stalno transformi{e u promijenjenim globalnim uslovima.

Stoga, poslije samita u Bukure{tu, Albanija samo zavr{ava najkra}i dio svoga puta zapo~ev{i jo{ jedno dugo putovanje prema svojoj konsolidaciji kao dr`ava ~lanica NATO-a.

Ipak, sve do sljede}eg NATO samita u Strazburu, Albanija mora ispuniti neke prioritetne ciljeve. Podijelio bih te ciljeve u dvije grupe.

44

BEZBJEDNOST

JUN 2008

Prva grupa obuhvata sve korake koji se moraju preduzeti da bi se okon~ale preostale jednogodi{nje procedure za punopravno ~lanstvo, kao {to su: pristupni pregovori sa NATO timom, priprema pravnih dokumenata i diskusije u vezi sa tehni~kim pitanjima, obezbje|ivanje za{tite povjerljivih dokumenata NATOa, priprema i ratifikacija protokola o pristupanju Va{ingtonskom ugovoru od strane dr`ava NATO ~lanica, odre|ivanje finansijskog doprinosa Albanije zajedni~kom bud`etu NATO-a, formalna potvrda da }e ispunjavati svoje vojne obaveze, druge specifi~ne vojne obaveze i sl. Iako su ovo najlak{i zadaci koji se moraju ispuniti, moraju se ulo`iti posebna pa`nja i ozbiljni napori da ne bi do{lo do gubljenja vremena.

Druga grupa ciljeva veze sa spremno{}u Albanije kao zemlje koja je pozvana u ~lanstvo, da nastavi sa demokratskim reformama se smatraju podjednako va`nima za NATO i EU. Do NATO samita u Strazburu za Albaniju je najva`niji opipljivi napredak u uspostavljanju potrebnog pravnog okvira i drugih kapaciteta imaju}i u vidu organizovanje me|unarodno priznatog slobodnog i po{tenog izbornog procesa.

Tako|e, o~igledan proces je potreban u reformi sudstva radi daljeg ja~anja njegove nezavisnosti. Dalji

inicijativa, i tako dalje za Albaniju djeluju mnogo prijem~ivije za neko budu}e vrijeme, samo ako se uzme u obzir ozbiljno razmatranje pripreme i anga`ovanja neophodnih ljudskih resursa. Ovo izme|u ostalog djeluje kao veoma bitan izazov za Albaniju i njen imid`.

pobolj{ani odnosi izme|u politi~kih stranaka se tako|e nalaze me|u obavezama Albanije.

Gledaju}i dalje u budu}nost, Albanija ima jo{ mnogo prioritetnih ciljeva koji predstavljaju izazove, a koji se mogu smjestiti u {est dodatnih grupa.

Prva grupa je povezana sa drugim dugoro~nim mjerama za nastavak procesa reformi i u~vr{}ivanje demokratskih institucija zasnovanih na odre|enim zakonima.

U ovu grupu bismo uvrstili dalje ja~anje pravnih institucija kao {to su sudovi, kancelarija javnog tu`ioca, krivi~ne policije, bezbjednost pravne dokumentacije, u~vr{}ivanje vladavine prava na ravnopravnoj osnovi za sve, pobolj{anje organizacije izbora radi garancije slobodnih i fer izbora, pobolj{anje dr`avne administracije i u~inkovitost njenih slu`benika, nastavak borbe protiv kriminala i korupcije i ilegalnog krujum~arenja, itd. Ovo su oblasti gde je svaki gubitak u vremenu uvijek ozbiljan i ima nepredvidljive posljedice. Nastavak rada na tim demokratskim reformama ne samo da pobolj{ava u~inak dr`ave kao ~lanice NATO, ve} i dosta poma`e na putu ka integraciji u EU. Sre}om, koordinacija i saradnja izme|u politi~kih partija na vlasti i opozicije je dosta pobolj{ana i nastavlja da se popravlja usljed zajedni~kih ideja o neophodnosti demokratskih reformi.

Druga grupa ciljeva usmjerena je na podizanje politi~ke uloge Albanije unutar NATO. Pro}i }e puno vremena prije nego {to Albanija posle prijema postane prava dr`ava ~lanica NATO, dotle }e mo`da biti lak{e ispunjavati pravu politi~ku ulogu. Aktivno u~estvovanje u politi~kim i vojnim diskusijama, pokretanje novih ideja, podr`avanje bitnih politi~kih

REGION

Starova NATO kontingent u Albaniji

Tre}a grupa se sastoji iz nastavka reforme vojske i reforme odbrane uop{te.

Promjena ka potpuno profesionalizovanoj vojsci do 2010. godine, pobolj{anje i modernizacija vojne opreme, dalja modernizacija komunikacionih tehnologija, pobolj{anje vojne obuke, ubrzano uni{tavanje velikog vi{ka municije, priprema vojnog kontingenta za anga`ovanje u misijama u inostranstvu i tako dalje predstavljaju samo neke od najva`nijih zadataka koji se moraju ispuniti. ^etvrta grupa ciljeva podrazumijeva razvoj ekonomije koji je vi{e dugoro~an i kompleksan, ali istovremeno i izuzetno va`an faktor za efikasnu dr`avu ~lanicu NATO. Peta grupa ciljeva nastoji da potpomogne naporima informisanja javnosti i pridobijanja podr{ke za NATO. Prirodno je da takva aktivnost traje, jer i sam NATO nastavlja sa svojim aktivnostima i prolazi kroz bitne transformacije u pogledu svoje uloge u me|unarodnoj bezbjednosti. Ovde Atlantski savjet Albanije treba da igra ja~u ulogu u pore|enju sa njegovim brojnim aktivnostima tokom proteklih 14 godina. [esta grupa ciljeva je usmjerena na pove}anje regionalne uloge Albanije kao dr`ave koja ohrabruje mir, dijalog, umjerenost i saradnju zapadnog Balkana i {ire.

Put ka postanku ugledne dr`ave ~lanice NATO predstavlja dug put za Albaniju, a ovdje spomenuto predstavlja samo probni poku{aj da se izlo`i najo~iglednije {ta je neophodno. Na tom putu, drugi mnogo detaljniji zadaci i izazovi su u igri i Albanija mora uvijek biti budna i da ih tra`i i uspje{no im se suprotstavlja.

Autor je potpredsjednik Atlantskog vije}a u Briselu i biv{i ministar inostranih poslova Alibanije

JUN 2008

BEZBJEDNOST

45

GLOBAL

U dana{njoj turbulentnoj me|unarodnoj zajednici, NATO je ostao jedina bezbjednosna organizacija koja poku{ava prona}i adekvatne odgovore na gotovo sve izazove nestabilnosti savremenog svijeta, bez obzira radi li se o hard-security ili soft-security Sa potpisivanja Sjevernoatlantske povelje 1949. godine

Kuda ide NATO? RASPADOM bipolarne me|unarodne zajednice primje}uje se znatan porast broja samita ~elnika NATO-a u odnosu na vrijeme bipolarizma.

Nastoje}i da se transformi{e u novom svjetskom poretku iz prete`no vojne, u politi~ko-vojnu organizaciju, NATO kontinuirano usvaja brojne deklaracije kojima normativno institucionali{e svoje reforme.

Od prvih posthladnoratovskih samita u Londonu i Rimu, po~etkom devedesetih godina pro{log vijeka, pa do posljednjeg samita odr`anog u aprilu ove godine u Bukure{tu, NATO postavlja pravne temelje ne samo svojih sveobuhvatnih reformi na unutra{njem planu (struktura, zapovjedni{tvo, konkretne snage i sl.), ve} defini{e uspostavljanje odnosa sa najrazli~itijim zemljama i regionima svijeta, te {to je jednako va`no, odre|uje sve {iru lepezu ciljeva koje }e sam, ili u saradnji sa drugim relevantnim organizacijama, ispunjavati u savremenoj me|unarodnoj zajednici.

Transformacija NATO-a uslov je njegovog opstanka u radikalno promijenjenoj geopoliti~koj,

46

BEZBJEDNOST

JUN 2008

geostrategijskoj i geoekonomskoj slici posthladnoratovske me|unarodne zajednice. Struktura novog svjetskog poretka jo{ se uspostavlja, izazovi bezbjednosti i stabilnosti sve su brojniji i dolaze iz najrazli~itijih izvora, pove}ava se broj aktera koji pozitivno ili negativno uti~u na kreiranje me|unarodne stvarnosti, a njihovi me|usobni odnosi sve su kompleksniji. Dinamika dana{njeg svijeta, podstaknuta velikm dijelom

Pi{e:

Lidija ^ehuli}

nestabilnosti savremenog svijeta, bez obzira radi li se o tzv. hard-security ili soft-security. Zadr`avaju}i kao temelj svog djelovanja ~lan 5.

Sjevernoatlantskog ugovora (kolektivna obrana) NATO je jo{ 1999. iza{ao iz svojih granica i postao globalni akter. Vi{e od {ezdeset hiljada ljudi, ~lanica Saveza ili zemalja partnera, trenutno u~estvuje u razli~itim civilnim ili vojnim misijama Alijanse na ~etiri kontinenta.

No prije pro{irivanja svoje agende djelovanja, NATO bi morao konsolidovati svoje redove, prona}i jednostavnija rje{enja za probleme u koje je involviran, te odre|ene prioritetne reforme sprovesti do kraja nau~notehnolo{kim i informati~kim progresom, neuporediva je sa relativno stabilnom fazom bipolarnih me|unarodnih odnosa u kojoj su bili jasno prepoznatljivi i definisani prostor, na~ini i sredstva djelovanja dva bloka te potencijalni neprijatelj.

U dana{njoj turbulentnoj me|unarodnoj zajednici, NATO je ostao jedina bezbjednosna organizacija koja poku{ava prona}i adekvatne odgovore na gotovo sve izazove

Uz sav respekt vojno-tehnolo{ki najja~em, po mogu}nostima djelovanja najmo}nijem, po broju u~esnika najmnogobrojnijem, po finansijama kojima raspola`e najbogatijem, po geografskom podru~ju djelovanja najrasprostranjenijem Savezu, ~ija je ~lanica ujedno i danas jedina supersila Sjedinjene Dr`ave, objektivni analiti~ari ne mogu a da ne primijete sve ve}i raskorak izme|u proklamovanih cil-

ica Mediteranskog dijaloga i Istanbulske inicijative za saradnju (odnosi se na zemlje regije Bliskog istoka i Persijskog zaliva), ja~anje odnosa globalog partnerstva sa Ju`nom Korejom, Novim Zelandom, Australijom i Japanom, rje{avanje protivrje~nosti u odnosima sa Rusijom, transformacija NATO snaga u cilju bolje efikasnosti snaga za brzi

tativno pove}ane .

Postavlja se pitanje gdje su granice `elja NATO-a u definisanju posthladnoratovskih ciljeva. Naime, objektivna analiza same organizacije i njezine efikasnosti u ispunjenju zadataka koje je sama sebi postavila na svojim samitima ukazuje na sve ve}e normativne nedore~enosti, ali {to je jo{ va`nije, nemogu}nost is-

odgovor, strukturalne i proceduralne reforme komandnog kadra NATO-a, osiguranje energetske bezbjednostii, borba protiv kompjuterskih hakera.

Sa izuzetkom posljednjeg, ve}inu tih ciljeva NATO je definisao kao svoje zadatke i na ranijim posthladnoratovskim samitima. No u Bukure{tu su obaveze koje proizlaze iz tih zadataka dodatno kvalitativno i kvanti-

Sjevernoatlantsko vije}e na Samitu u Bukure{tu

punjavanja ponu|enih zadataka.

Zapisano u deklaracijama sa samita ~elnika Saveza ne prate razra|eni normativni podakti koji bi stvorili potrebitu infrastrukturu za formiranje i konkretnih snaga (bilo vojnih, civilnih, diplomatskih i sl.) za implementaciju istih.

Evo nekoliko krucijalnih primjera:

nastavak na sljede}oj strani ...

Zapisano u deklaracijama sa samita ~elnika Saveza ne prate razra|eni normativni podakti koji bi stvorili potrebnu infrastrukturu za formiranje i konkretnih snaga - bilo vojnih, civilnih, diplomatskih

GLOBAL

jeva i onoga {to je Savez danas doista i u stanju adekvatno ispuniti.

Na posljednjem samitu u Bukure{tu NATO je ponovno definisao svoje nove zadatke, te pro{iro opseg ve} postoje}ih. Sumirano, Deklaracija iz Bukure{ta defini{e anga`man NATO-a oko sljede}ih pitanja: Avganistan, Balkan (Kosovo), Darfur, Irak, borba protiv terorizma, spre~avanje proliferacije oru`ja za masovno uni{tenje, ja~anje strategijskog partnerstva sa Evropskom unijom, uspostavljanje ve}e saradnje sa Ujedinjenim nacijama, dalje {irenje Saveza (pozvane su Hrvatska i Albanija u punopravno ~lanstvo 2009, ali vrata Saveza ostaju otvorena i tre}oj ~lanici Jadranske povelje Makedoniji) , intenziviranje odnosa partnerstva sa Gruzijom i Ukrajinom, ali i Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom, te Srbijom kroz NATO-ve programe Sjevernoatlantskog savjeta za saradnju i Partnerstva za mir, te intenziviranje raznih oblika trening programa ~lan-

47

... nastavak sa prethodne strane

GLOBAL

1. NATO nema adekvatan strategijski koncept saveza, klju~ni dokument koji jasno defini{a primarne osnove za funkcionisanje Saveza i temeljem kojeg bi stratezi Alijanse razra|ivali potrebne dokumente, ali i konkretne pravce transformacije Saveza. Postoje}i najvi{i pravni akt, Strategijski koncept saveza je iz 1999. godine i zastario je u odnosu na dana{nju me|unarodnu stvarnost u kojoj Savez djeluje, te je nepotpun s obzirom na nove zadatke koje NATO proklamuje.

2. Avganistan je i dalje odre|en kao najva`nija NATO misija, no uprkos svim naporima ta napa}ena zemlja je jo{ veoma daleko od stabilizacije. Umjesto demokratizacije svekolikog

janta bi}e veoma te{ko ostvariva na na~in kako NATO danas djeluje u toj zemlji.

3. Idealno zami{ljen koncept NATO snaga za odgovor (NRF) od samih po~etaka suo~ava se sa ozbiljnim problemima. Nedefinisan je na~in finansiranja snaga, nema konsenzusa ~lanica

NATO nije, ne mora, i ne mo`e biti u isto vrijeme globalni vojnik, policajac, diplomata, humanitarac, logisti~ar, graditelj, lije~nik, veterinar, ekspert za ra~unare, dobar kom{ija itd.

NATO-a pod kojim uslovima i za koje zadatke se snage upu}uju na teren, evropski saveznici u NATOu nijesu dostigli tzv. puni operativni kapacitet snaga.

4. Za bezbjednosne odnose NATO-a i EU, analiti~ari upotrebljavaju termin „za-

Prvi sastanak lidera zemalja osniva~a Alijanse 1949. godine

avganistanskog dru{tva, koja je vrlo ambiciozno zami{ljena pod NATO geslom „kompaktan Afganistan" iz 2006. godine, danas se govori o uspostavljanju Avganistana kao zemlje koja }e samostalno osiguravati svoj razvoj (self sustaining development country). I ta bla`a vari48

BEZBJEDNOST

JUN 2008

unutar EU osmislili i prihvatili odre|ene inicijative u cilju br`eg i efikasnijeg uspostavljanja evropske obrane, NATO je osmislio svoje kontra mjere.

Nagomilane protivrje~nosti izme|u NATO-a i EU mogu se svrstati u dvije osnovne grupe: prve su politi~ke naravi, a druge proizilaze iz

amrznuti sukob". Kompromisna rje{enja koja su postignuta na relaciji NATO-EU (aran`man Berlin plus, koncept ESDP) imala su za cilj prepustiti Evropljanima da samostalnije u odnosu na NATO u~estvuju u kreiranju i osiguranju me|unarodnog mira. Pa ipak, kad god su evropljani

konkretne implementacije sigurnosnih snaga NATO-a i EU na terenu.

Bilo bi nerealno zaklju~iti da NATO u posthladnoratovskoj zajednici nije imao i svojih uspjeha. No prije pro{irivanja svoje agende djelovanja, NATO bi morao konsolidovati svoje redove, prona}i jednostavnija rje{enja za probleme u koje je involviran, te odre|ene prioritetne reforme sprovesti do kraja. Samim tim, pove}a}e se kohezivnost Alijanse (koja je danas niska), ali i njezina vjerodostojnost i novo vrednovanje u me|unarodnoj zajednici.

NATO nije, ne mora, i ne mo`e biti u isto vrijeme globalni vojnik, policajac, diplomata, humanitarac, logisti~ar, graditelj, lije~nik, veterinar, ekspert za ra~unare, dobar kom{ija itd. Gomilanjem zadataka i preuzimanjem uloga koje ne mo`e ispuniti, NATO sve vi{e gubi na vlastitoj vjerodostojnosti.

Kratkoro~no, nekima unutar Saveza mo`da i odgovoara da NATO bar deklarativno u~estvuje u gotovo svim segmentima i problemima savremenog svijeta.

No dugoro~no, to svakako nije pametna politika niti za NATO niti za me|unarodnu zajednicu. Na proslavi svog {ezdesetog ro|endana, na predstoje}im samitima sljede}e godine, stratezi Saveza o tome bi svakako trebalo da vode ra~una prije nego stave na teret NATO-u neke nove dodatne zadatke.

MISIJA ISAF U AVGANISTANU ISAF trupe su u Avganistanu od 2001.

GLOBAL

NAPADIMA na Avganistan 2001. godine, Sjedinjene Ameri~ke Dr`ave su imale za osnovni cilj svrgavanje talibanskog re`ima kao odgovor na teroristi~ke napade 11. septembra. Pobjeda je uslijedila, ali ubrzo je otpo~eo i ~itav niz operacija od strane Talibana, lokalnih plemena i drugih paravojnih organizacija usmjerenih na ru{enje nove avganistanske vlade. Al Kaida koja je bila uglavnom protjerana iz Avganistana, na{la je svoje uto~i{te u susjednom Pakistanu, odakle je planirala napade na Avganistan, ali i na ostale krajeve svijeta. Sve u svemu, situacija se nije odvijala u pravcu koji je bio zami{ljen i mo`emo slobodno re}i da je bila potpuno van kontrole u pojedinim djelovima zemlje.

Okosnicu snaga u Avganistanu danas ~ine NATO snage sa oko 40.000 vojnika pod komandom ISAF-a (International Security and Assistance Force), kao i ameri~ke specijalne snage sa oko 20.000 vojnika. ISAF snage su podijeljene na dva dijela — one koje imaju dozvolu da se bore i one koje tu dozvolu nemaju. Sve to nije dovoljno da zaustavi pobunjeni~ke napade koji u ovom momentu ne prijete opstanku same vlade, ali bi u budu}nosti svakako mogli postati ozbiljna prijetnja. Dok

je sa jedne strane avganistanska vojska u procesu regrutovanja, opremanja i treniranja, te`i{te garantovanja bezbjednosti u zemlji po~iva upravo na NATO snagama, odnosno ISAF-u, SAD-u, kao i ostalim saveznicima.

Jedan od najve}ih problema sa kojima se NATO, odnosno ISAF suo~ava u ovom trenutku jeste ~injenica da je samo {est zemalja uklju~eno u borbene mislije na samom jugu Avganistana, dok ostale zemlje vje{to izbjegavaju da uzmu u~e{}e u ovom dijelu zemlje koji va`i za jedno od najriskantnijih podru~ja. Te zemlje su Holandija, Kanada, Australija, Britanija, Sjedinjene Dr`ave i Danska. Ono {to svakako ohrabruje i mo`da najavljuje jedan preokret jeste da se Francuska upravo odlu~ila da po{alje jedan bataljon (oko 500 ljudi), tako|e i Poljska, koja }e poslati oko 300 vojnika, kao i SAD koje su poslale dodatnih 3.200 vojnika na samom jugu, i gdje se ve} vide konkretni rezultati. Mandat kanadskim trupama isti~e januara 2009. godine, ali i pored najava da bi se mo`da mogli povu}i, velika je vjerovatno}a da }e nakon dodatnog anga`ovanja SAD, ostati i dalje na jugu Avganistana.

nastavak na sljede}oj strani ...

Pi{e: Savo Kentera

NATO nije u Avganistanu da bi dobio rat, ve} da bi izgradio zemlju, povratio demokratiju, uspostavio vladavinu prava i omogu}io funkcionisanje svih institucija sistema Njema~ka zadu`ena za reformu avganistanske policije, Italija za pravni sistem, Japan za demobilizaciju, dok su Sjedinjene Dr`ave zadu`ene za kreiranje nove avganistanske vojske i njihovu obuku

49

... nastavak sa prethodne strane

GLOBAL

Ono {to je ~injenica jeste da same NATO snage, koliko god da ih ima Avganistanu, ne}e donijeti prosperitet i napredak bez paralelnog sprovo|enja reforme civilnog sektora, pri ~emu akcenat prije svega treba staviti na borbu protiv proizvodnje narkotika, otvaranje novih radnih mjesta i sl. NATO zemlje su ve} uklju~ene u taj proces, tako da je sada Njema~ka zadu`ena za reformu avganistanske policije, Italija za pravni sistem, Japan za demobilizaciju, dok su Sjedinjene Dr`ave zadu`ene za kreiranje nove avganistanske vojske i njihovu obuku.

Sama rekonstrukcija zemlje je povjerena avganistanskoj vladi, ali i ISAF-ovim PRT (Provincial Reconstruction Teams), timovima koji su sastavljeni od osoblja koje je zadu`eno za obnovu odnosno rekonstrukciju i bezbjednosnih snaga. Vlade zemalja ~ije osoblje se nalazi u tim timovima nadle`ne su i odgovorne za njih bez obzira {to su oni pod okriljem ISAF-a. Mo`emo slobodno re}i da je u velikoj mjeri razlog nestabilnosti i sporog razvoja zemlje u slaboj koordinaciji i kontroli koja postoji na terenu. Od na~ina na koji }e se rije{iti ovaj problem u velikoj mjeri }e zavisiti i sama budu}nost ove zemlje.

Ono {to je neophodno uraditi u narednom periodu jeste da se ulo`e maksimalni napori u koordinaciji reforme civilnog sektora sa avganistanskom vladom, ali isto tako i sa svim zemljama koje u~estvuju u obnovi Avganistana. Ideja da se postavi osoba u vidu visokog komesara koja bi imala autoritet i nadle`nost da koordinira kompletan proces sasvim je opravdana i vjerovatno najbolje re{enje za uspjeh cjelokupnog procesa. Bez postavljanja takve osobe i sa nadle`no{}u da reaguje u odre|enim situacijama, reforma civilnog sektora }e najvjerovatnije nastaviti da bude nekoherentna i mnogo manje efektna od one koju situacija na terenu zahtjeva. Odbijanje avganistanskog predsjednika Karzaija da se za visokog komesara UN postavi Pedi A{daun, po~etkom ove godine, nije uslijedila zbog protivljenja samoj ideji o ovoj veoma va`noj funkciji, ve} zbog toga {to se radi o Britancu, biv{em pripadniku SAS, koji jo{ nije dobrodo{ao u ovoj zemlji koja ima veoma lo{e iskustvo sa Britancima.

Problem je u tome {to je upravo Pedi A{daun odradio izuzetno dobar posao za vrijeme svog

50

mandata u Bosni, i prava je {teta {to nije do{lo do njegovog imenovanja u Avganistanu jer se zaista radi o osobi koja poznaje svoj posao i koja bi ga veoma kvalitetno obavljala. Taj problem u svakom slu~aju mora biti rije{en {to prije kako bi se nastavilo sa svim procesima koji su zapo~eti i kako bi u~inak bio {to bolji.

Pitanje koje se veoma ~esto postavlja u javnosti, ali i unutar samih vlada zemalja koje u~estvuju u obnovi Avganistana, jeste da li NATO dobija rat u Avganistanu ili ne. Da li je ta misija zaista uspje{na ili nije? Da li treba produ`iti mandat i ostati jo{ neko vrijeme, ili se jednostavno povu}i i u toj varijanti ostaviti zemlju u haosu, pri ~emu bi mogli svakako ra~unati na veliki povrat Talibana iz Pakistana i drugih podru~ja. Mo`da bi najbolje bilo odgovor bi potra`iti tek za nekoliko godina, jer je jo{ uvijek suvi{e rano da bi se ovom pitanju moglo suditi i donositi zaklju~ci. Odgovor koji sada mo`emo pouzdano dati jeste da NATO nije u Avganistanu da bi dobio rat, ve} prije svega da bi izgradio zemlju, povratio demokratiju, uspostavio vladavinu prava i omogu}io funkcionisanje svih institucija sistema koje su neophodne za razvoj jednog dru{tva.

IZRAEL PREPOZNAO NOVU PRIJETNJU NACIONALNOJ BEZBJEDNOSTI — PORTAL FACEBOOK

Facebook je naro~ito popularan me|u ~lanovima slu`be sigurnosti Shin Beth, pogotovo u jedinicama za za{titu visokih zvani~nika (VIP). Mnogi su ~ak online otkrili mjesto gdje rade. Shin Beth ih je upozorio jo{ prije nekoliko mjeseci da tim detaljima koje objavljuju na internetu dovode sami sebe u opasnost i pru`aju informacije neprijateljima.

IZRAELSKO Ministarstvo spoljnih poslova je objavilo da je prona{lo novu prijetnju nacionalnoj bezbjednosti, a to je internet dru{tveni servis Facebook.

Izraelski vojnik osu|en je zatvorskom kaznom zato {to je bez dopu{tenja objavio fotografije svoje baze na internet stranici za dru`enje Facebook, objavili su svjetski mediji.

Pripadnik elitne vazduhoplovne jedinice je dobio 19 dana zatvora zato {to je bez dopu{tenja objavio na Facebooku "osjetljive" fotografije svoje baze.

Veliki broj izraelskih vojnika objavio je na internetu fotografije snimljene za vrijeme njihove vojne slu`be ili slu`enja u rezervnom sastavu, usprkos direktivi vojske da je zabranjeno snimati u bazi bez zvani~ne dozvole.

Nakon toga, izraelska avijacija je nedavno naredila vojnicima koji slu`e u elitnim i osjetljivim jedinicama da povuku sve fotografije na stranici Facebook. Izraelska vojska "poznaje opasnosti koje su povezane s upotrebom interneta i preduzima neophodne mjere obrazovanjem vojnika i primjenom propisa, kako bi sprije~ila objavljivanje snimaka osjetljivih materijala", navodi se u saop{tenju koje je objavljeno tom

prilikom.

Izraelske bezbjednosne slu`be, koje paze da osjetljive informacije ne do|u u javnost, ustanovile su da izraelski vojnici, koji su otvorili svoje stranice na Facebooku, nenamjerno iznose i povjerljive podatke. Na primjer, objavljuju svoje fotografije u uniformi s oru`jem. Time ugro`avaju sigurnost Izraela. Zato je objavljena

Pripadnici izraelske vojske

nova lista pravila kojima se odre|uje {to pripadnici izraelske vojske smiju, a {to ne smiju iznositi na Facebooku.

Nije im zabranjeno sâmo pojavljivanje na Facebooku. Mo}i }e otvarati svoje stranice, ali ne}e smjeti otkriti podatke o tome {to rade. Mora}e paziti da ni na koji na~in ne otkriju da imaju veze s vojskom. Po tom pravil-

niku, vojnici koji su ve} otvorili svoje stranice, te objavili da su pripadnici izraelske vojske, mora}e ih zatvoriti.

I izraelsko Ministarstvo odbrane otkrilo je nedavno da je desetine, a mo`da i stotine, fotografija s tajnim vojnim informacijama objavljeno na web stranici Facebook i sada nastoji da ih {to prije prona|e i ukloni.

Osim fotografija vojnika koji slu`e u tajnim jedinicama snimljenim na skrovitim mjestima pojavljuju se i tajni podaci.

Fotografije su postavili biv{i i vojnici koji sada slu`e u izraelskoj vojsci (IDF) i na njima se vide unutra{njost i spoljni izgled vojnih baza, tornjevi za kontrolu letova i elektronska oprema, oru`ani sastavi na brodovima i podmornicama...

Objavljena su i imena i brojevi pje{adijskih i izvi|a~kih jedinica, mjesta za obuku i borbenih formacija i jo{ mnogo vi{e od toga.

Poslije istrage ministarstvo je podijelilo poseban dokument svim ~lanovima sistema obrane u kome su detaljno navedena sigurnosna ograni~enja koja se odnose na svakoga tko se uklju~i u takvu mre`u preko interneta.

D.T.

JUN 2008

BEZBJEDNOST 51

GLOBAL

Tajne informacije vojske na internetu

NOVE TEHNOLOGIJE

DESANTNI BRODOVI RM SAD KLASE „SAN ANTONIO" Pi{e: SINI[A LUKOVI]

RATNA mornarica SAD u svoju flotu postepeno uvodi nove desantne brodove-dokove LPD (Landing Platform Dock) tipa „San Antonio" koji }e narednih godina biti njena okosnica kada su u pitanju velika plovila za transport i iskrcaj pripadnika ameri~ke mornari~ke pje{adije, njihovog naoru`anja i opreme u raznovrsnim misijama.

Ameri~ko Ministarstvo odbrane do sada je naru~ilo 12 brodova klase "San Antonio" koji }e svojim modernim tehni~ko-tehnolo{kim karakteristikama zamijeniti ~ak 41 plovilo

starijih klasa desantnih brodova tipa LPD 4, LSD 36, LKA 113 i LST 1179. Svaki od novih brodova u prosjeku ko{ta 1,3 milijardi dolara.

Do sada su u sastav RM SAD uvedena tri broda i to "San Antonio" 52 BEZBJEDNOST

JUN 2008

Plove}a kasarna LPD-17, "New Orleans" LPD-18 i "Mesa Verde" LPD-19, a do kraja ove godine u slu`bu }e stupiti i ~etvrti koji je dobio ime "Green Bay" LPD20. „San Antonio" je brod du`ine 208,5 metara, {irine 39,1 i srednjeg gaza od 7 metara, a puni deplasman mu je 23.500 tona. Brzinom od 22 ~vora preko dvije osovine sa propelerima prekretnih krila, pokre}u ga ~etiri

dizel motora „Colt-Pielstick". Posadu ~ini 360 ljudi od ~ega 28 oficira, a brod mo`e ukrcati i prevoziti 699 marinaca od ~ega 66 oficira, do maksimalno 800 ljudi.

[to se vazduhoplovne komponente ti~e, brod mo`e ukrcati dva transportna helikoptera tipa „CH-53E Super Stallion" ili dva vazduhoplova sa vertikalnim slijetanjem i polijetanjem tipa "MV-22 Osprey", odnosno ~etiri transportna helikoptera tipa "CH-46 Sea Knight", ili 6 "UH-1 Huey", ili pak 6 borbenih helikoptera tipa "AH-1 Cobra".

Naoru`anje broda ~ine dva brzometna topa za blisku odbranu tipa "Bushmaster II" kalibra 30 mm, dva lansera protivavionskih raketa RAM i ~etiri mitraljeza kalibra 12,7mm.

Brodove klase "San Antonio" posebnima ~ini njihov jedinstven izgled jer nemaju klasi~nih jarbola na ~ijim se mjestima nalaze dva osmougaona kupa unutar kojih su smje{teni gotovo svi elektronski senzori. Taj sistem nazvan je AEM/S (Advanced Enclosed Mast/Sensor System) i prvi put se serijski u ameri~koj ratnoj brodogradnji primjenjuje upravo na klasi "San Antonio".

Na klasi "San Antonio" primjenjena su i najmodernija rije{enja u automatizaciji upravljanja brodskim navigacionim i pogonskim kompleksom, a u odnosu na prethodne tipove desantnih brodova zna~ajno su unaprije|eni uslovi u kojima radi i `ivi posada, odnosno ukrcani marinci. Tako brod pored ostaloga ima mnogo komfornije smje{tajne prostorije, 24-vorokrevetnu bolnicu sa dvije operacione sale, dvije stomatolo{ke ambulante, apoteku, dvije vje`baonice i teretane, po{tu, te minitrgova~ki centar.

SA VOJNE PARADE U MOSKVI

NOVE TEHNOLOGIJE

Pi{e: Miroslav Rajkovi}

Tupoljev TU-160 BLACKJACK

NA NEDAVNO odr`anoj vojnoj paradi u Moskvi, povodom 63. godi{njice pobjede nad fa{izmom, prvi put nakon 1990. god., nebo nad Crvenim trgom su u niskom letu zaparali borbeni avioni ruskih Vazduhoplovnih snaga.

Jedan od posebno zanimljivih aviona bio je Tupoljev TU-160.

JUN 2008

BEZBJEDNOST 53

nastavak na sljede}oj strani ...

TU-160 Strate{ki bombarder

... nastavak sa prethodne strane

GLOBAL

TUPOLJEV (Tupolev) TU-160 (NATO reporting name BLACKJACK) je supersoni~ni, te{ki strate{ki bombarder nosa~ raketa velikog dometa, nuklearnog i konvencionalnog punjenja. Na izvjestan na~in, pandan je ameri~kom projektu B1-B. Namijenjen je strate{kim vazdu{nim patrolama (strategic air patrol) kao i napada~kim misijama brzih penetracija na neprijateljskoj teritoriji u cilju uni{tenja izuzetno zna~ajnih vojnih ciljeva, tipa podzemnih komandnih mjesta, mobilnih i stacionarnih lansera raketa ve}eg dometa, komunikacionih ~vori{ta, radarskih sistema strate{kog zna~aja i sl. Iako dizajniran da ima smanjen radarski odraz kao i smanjenu IC-vidljivost, TU-160 po ovim performansama ne spada u "nevidljive", odnosno avione tipa STEALTH. Rusija trenutno posjeduje oko trideset aviona ovog tipa u operativnoj upotrebi, uz opasku da je ovo ipak gruba procjena, s obzirom na aktuelnu redefiniciju strate{kih interesa Rusije i u vezi sa tim vrlo dinami~an vojni bud`et. Izvjestan broj ovih aviona je nakon nestanka Sovjetskog saveza ostao stacioniran u Ukrajini, ali su oni vra}eni u Rusiju, uz kompenzacioni dogovor.

Ideja za razvoj sovjetskog supersoni~nog strate{kog bombardera datira jo{ od 1967. god. Postepeno su definisani vrlo visoki zahtjevi i to posebno u pogledu brzine i nosivosti. Imalo se na umu odgovoriti na ameri~ki projekat XB-70.

Me|utim, ubrzo se pokazalo da bi razvoj takvog aviona bio ekstremno skup a njegova prakti~na realizacija vrlo upitna, {to je uslovilo redefiniciju projektnih zahtjeva uz izvjesne restrikcije. Ve} 1972. god. definisane su jasne potrebe za te{kim strate{kim bombarderom kao i takti~ko tehni~ki zahtjevi u vezi sa tim. Tada je to trebalo da bude odgovor na novi ameri~ki projekat B-1. Na osnovu sprovedenog konkursa,

54

Moskva - Vojna parada povodom 9. Maja 1973. god. posao realizacije ideje je dobio razvojni biro OKB TUPOLJEV. Pristupaju}i razvoju, pa`ljivo su razmatrana iskustva sa nekih ve} operativnih projekata, a posebno Tupoljev (Tupolev) TU-144, TU-95, TU-22M, Mjasi{ev (Myasishchev) M-18, Suhoj (Sukhoi) T4. Ve} 1975. god. do{lo se do potpuno definisane razvojne ideje, pri ~emu se kao uzor za dizajn najuspje{nijim pokazao koncept M-18.

Tokom 1981. god., razvojni biro Tupoljev zavr{ava gradnju dva prototipa, a probni pilot Boris Veremej (Veremey) izvodi prvi probni let decembra iste godine. U toku testiranja, jedan od dva prototipa biva uni{ten u udesu. Postoji zanimljiv podatak da je gotovo mjesec dana prije prvog probnog leta, slu~ajni putnik na redovnoj liniji

uspio fotografisati ura|eni prototip.

Ubrzo nakon detaljno sprovedenih testova, 1984. god. Po~ela je serijska proizvodnja u fabrici u Kazanu (Kazan air industrial association), a novi avion dobija zvani~nu oznaku TU-160. Probni letovi u vojnom vazduhoplovstvu po~inju 1987. god., u maju iste godine dolazi do prve isporuke a time i uvo|enja u operativnu upotrebu. Naziv "Bijeli labud", TU-160 dobija zbog specifi~nog bijelog antirefleksnog fini{a.

TU-160 karakteri{u krila sa promjenljivom geometri-

jom, odnosno mogu}no{}u promjene ugla zako{enja unazad od 20 do 65 stepeni, odnosno promjenljiv raspon krila od 35,6 m do maksimalnih 55,7 m. To mu

RUSKI VOJNI BUD@ET

omogu}ava podjednako efikasan polet sa ekstremno velikim utovarom goriva i ubojnih sredstava, kao i let nadzvu~nim brzinama, na ve}im visinama. Moze dosti}i visinu od 16.000 m uz brzinu propinjanja 60-70 m/sek.

Maksimalna brzina na manjim visinama iznosi 1030 km/h, dok na ve}im visinama dosti`e maksimalnih 2200 km/h.

Avion je duga~ak 54,1 m a visok 13,1 m. Te`ina aviona je 110 t , dok maksimalna poletna te`ina iznosi 275 t.

Radijus kretanja TU-160 ide od 10500 km pri maksimalnoj nosivosti od 45 t, pa do 14000 km pri normalnoj nosivosti od 9 t.

Naoru`anje je smje{teno u dvije separirane komore, svaka kapaciteta do 20 t. TU-160 standardno nosi po dva interna rotaciona lansera, od kojih svaki sadr`i po {est Kh-55 nuklearnih raketa strate{kog dometa, ili, po dvanaest Kh-15 nuklearnih raketa kra}eg dometa. U komorama mo`e nositi i

-

TU-160 opremljen je savremenim navigacionim i ni{anskim sistemima, radarskim sistemom za detekciju ciljeva u vazduhu, na zemlji i moru na velikim daljinama, aktivnim i pasivnim elektronskim borbenim sistemom, kao i sistemom za dopunu gorivom u toku leta (in-flight refueling system) i to avionima-tankerima IL-78 i ZMS-2. Posebno treba napomenuti i sistem upravljanja pri ~emu pilot ne uti~e svojim pokretima direktno na kretanje aviona, ve} njegove pokrete registruje kompjuter, obra|uje ih i tek tada {alje komande za pomicanje krila (fly-by-wire system).

Posada se sastoji od ~etiri ~lana i to: pilot, kopilot, oficir za upravljanje naoru`anjem i oficir za upravljanje odbrambenim sistemima. Sva sjedi{ta za posadu su opremljena sistemom za katapultiranje tipa K-36 DM.

-

-

dometa tipa Kh-90 (3M25-Meteorit) TU-160 PP kao varijanta za ofanzivna i za{titna elektronska dejstva TU-160 R kao strate{ka izvi|a~ka platforma TU-160 SK koji je prvi put prikazan kao komercijalna verzija na Singapur-air-show 1994. god. a podrazumijeva na trup aviona zaka~enu malu svemirsku letjelicu "BURLAK".

Tupoljev je 1995. god. stupio u partnerski odnos sa Njema~kom firmom OHB-System u cilju proizvodnje ove letjelice.

TU-170 definisan kao konvencionalni bombarder (izlaze}i u susret SALT-2 ograni~enjima)

Avgusta pro{le godine, povodom ponovnog uspostavljanja redovnih strate{kih vazdu{nih patrola, vicepremijer Rusije Sergej Ivanov je svojim zapadnim partnerima uputio obja{njenje da ne brinu.

Naime, kako je pojasnio, ova se lete}a de`urstva ne upravljaju hladnoratovskim

Vladimir Putin u pilotskoj kabini Tupoljeva

Postoji vi{e verzija TU160: - TU-160 V koji koristi te~ni hidrogen kao pogonsko gorivo, - TU-160 M koji nosi dvije rakete strate{kog

na~inom razmi{ljanja, ve} se odvijaju uz strogo po{tovanje normi me|unarodnog prava i nenaru{avanja tu|eg vazdu{nog prostora. Dodao je da ti avioni lete u oblastima u kojima Rusija ima evidentne nacionalne i ekonomske interese, te da u tome nema agresivnih namjera.

55

GLOBAL

Obnavljanje i uve}anje ekonomske i vojne mo}i Rusije implicira i definisanje novih pozicija na strate{koj {ahovskoj tabli. Svjedoci smo vrlo dinami~ne konsolidacije postoje}eg nivoa geopoliti~kog uticaja Rusije, koji se mo`e sagledati kroz razne aspekte.

Jedan od njih svakako moze biti i vojni bud`et, koji se u zadnjih deset godina uve}ao sa 3 milijarde $ (1998. god.)na cijelih 32 milijarde $ u 2007. godini. Cilj Rusije je pobolj{anje odbrambenih potencijala kroz osavremenjavanje postoje}ih kapaciteta kao i opremanje potpuno novim generacijama vojnih sistema.

Ujedno, izuzetan porast tro{kova za nacionalnu odbranu }e, vjeruje se, zna~ajno osvje`iti posustale namjenske industrijske kapacitete, kao uostalom i sve druge industrijske grane. Prema izvjesnim prognozama, vojni bud`et Rusije bi u periodu 2008. do 2012. god. mogao dosti}i 294 milijarde $.

razne vrste bombi slobodnog pada (free-falling bombs) normalnog ili nuklearnog punjenja. Dodatne rakete mogu biti ka~ene i sa spoljne strane. Artiljerijskog naoru`anja nema.

MINISTARSTVO ODBRANE PO^ELO OBILJE@AVANJE VELIKOG JUBILEJA ^UVENOG [KOLSKOG BRODA

FOKUS

OBILJE@AVANJE jednog od najzna~ajnijih jubileja iz novije istorije pomorstva na isto~noj obali Jadranskog mora, 75-te godi{njice {kolskog broda Mornarice VCG „Jadran" po~elo je 26.maja u Tivtu otvaranjem izlo`be fotografija, dokumenata i predmeta sa ovog atraktivnog jedrenjaka. Izlo`bu koja se na originalan na~in osvrnula na bogatu i burnu pro{lost najstarijeg, najljep{eg i najvrijednijeg plovila u floti MCG, otvorio je komadant {kolskog broda „Jadran", kapetan korvete Predrag Supi}.

75 godina jedrenjaka „Jadran" Pi{e: Sini{a Lukovi}

U planu je da „Jadran" u oktobru isplovi na krstarenje Mediteranom na ruti TivatBarselona-Tivat, za {ta bi brod tokom ljeta trebalo da bude remontovan i pripremljen u brodogradili{tu Bijela

Svojevrsni oma` ovom brodu koji je ve} tri ~etvrti vijeka prava „{kola pod jedrima" za mlade mornari~ke oficire i najbolji reprezent dr`ave u inostranim lukama, izlo`ba u Tivtu, naj{iroj je publici u~inila dostupnim niz zanimljivih fotografija sa tematikom broda „Jadran", po~ev od najstarijih iz 1933. od kojih su neke kori{}ene i kao zvani~ne razglednice Tivta, te razne predmete, navigacione instrumente, brodsku opremu i alate koji se koriste u svakodnevnom `ivotu na „Jadranu", kao i vi{e umjetni~kih slika koje su brodu odu{evljeni njegovom ljepotom, godinama poklanjali razni slikari.

Isti~u}i da je ova izlo`ba samo uvod u niz manifestacija kojima }e Ministarstvo odbrane i Mornarica Crne Gore obilje`iti „Jadranovu" 75. godi{njicu aktivne slu`be, kapetan korvete Supi} je naglasio da }e proslava kul-

Do~ek jedrenjeka "Jadran" u tivatskoj luci 1933. godine

56

minirati velikom sve~ano{}u na palubi „Jadrana" koja }e se odr`ati u Tivtu 19. avgusta ove godine, ta~no na dan kada je brod prije 75 godina upisan u flotnu listu Ratne mornarice tada{nje Kraljevine Jugoslavije.

Ina~e, istorijat „Jadrana" po~inje jo{ 1926. kada je tada{nja pomorskopropagandna organizacaija „Jadranska stra`a" pokrenula akciju prikupljanja nov~anih priloga u cijeloj Kraljevini Jugoslaviji za izgradnju novog {kolskog broda za potrebe tada mlade jugoslovenske Ratne mornarice. „Jadranska stra`a" uspjela je da sakupi oko milion onda{njih dinara, to jest osminu od ukupno potrebnih preko 622 hiljade tada{njih njema~kih maraka koliko je u njema~kom brodogradili{tu „H.C. Stulcken und Son" u Hamburgu, ko{tala izgradnja novog broda koga je projektovao jugoslovenski in`enjer

Josip [karica. Ostatak potrebnog novca stoga je obezbijedila RM Kraljevine Jugoslavije uzimanjem kredita i iz reparacija za njema~ko razaranje Srbije u Prvom svjetskom ratu. [kolski jedrenjak je dobio ime „Jadran", a u potpunosti zavr{en 27. juna 1933. godine kada je i isplovio iz Njema~ke za Jugoslaviju. Prva luka u koju je novi brod uplovio u domovini, bila je upravo Tivat gdje je „Jadranu" 16.jula 1933 prire|en veli~anstveni sve~ani do~ek u kome su u~estvovali brojni ratni brodovi KRM, ~ak i hidroavioni. „Jadran" je do sada imao ukupno 19 du`ih me|unarodnih krstarenja, a ove bi godine trebalo da isplovi i na jubilarno 20 putovanje svjetskim morima.

U planu je naime, da „Jadran" u oktobru isplovi na krstarenje Mediteranom na ruti Tivat-Barselona-Tivat za {to bi brod tokom ljeta trebalo da bude remontovan i pripremljen u brodogradili{tu Bijela.

Ina~e, Ministarstvo odbrane Crne Gore, pored ovog krstarenja i centralne proslave zakazane za 19. avgust, 75-to godi{njicu {kolskog broda „Jadran" obilje`i}e i izdavanjem prigodnog propagandnog materijala, {tampanjem letaka i bro{ura o brodu, snimanjem reklamnih spotova i TV emisija o „Jadranu", izdavanjem nove po{tanske marke sa motivom broda, organizacijom jedrili~arske regate, slikarske kolonije i izlo`be slika, izradom novog internet sajta „Jadrana", te koncertom crnogorskog Simfonijskog orkestra.

SYBER SECURITY

Pi{e: Leftfield OVDJE se ne}emo baviti kra|om, istorijom i metodama kra|e podataka nego efikasnom za{titom. Ne}emo govoriti ni o koli~ini paranoje, jer u ovom slu~aju ona ima ima debelo opravdanje. Za{tita podataka se mora shvatiti kao preventiva, kao prvi i posljenji vid reakcije.

Sve ostalo, jednostavno je kasno!

Tipi~na (osnovna) podjela za{tita dijeli se na: - fizi~ki pristup - hardverski mehanizmi; - operativni sistemi; - instalacija za{titnih aplikacija.

Pod {irom za{titom bi dodali: - izrada sigurnosne politike; arhitekture; dizajna...; - edukacija osoblja; - zabrana programa koji su ranjivi; - izrada posebnih aplikacija, itd...

Naravno, na prvom mjestu je planiranje: izrada sigurnosne politike, izrada arhitekture, dizajn, implementiranje i efektivno rukovo|enje sigurno{}u. Sigurnosna politika mora da podrazumjeva i obaveznu edukaciju

Paranoja ima opravdanje osoblja koje }e da koristi dio sistema, kao i restriktivne mjere pristupa.

Fizi~ki pristup ra~unarima mora biti ograni~en na samo one ljude koji ne}e ugroziti bezbjednost. To je jedan od najbr`ih i najlak{ih na~ina da se nelegalno do|e u posjed `eljenih informacija. Sve je uzalud ako va{ kolega donese zara`eni usbflash-drive i unese virus u mre`u, ili ima informacije na laptop-u kojeg }e da ostavi na parkingu u autu nekoliko sati. Ostalo sami mo`ete da zamislite.

Pod hardverskim mehanizmima se podrazumjeva zabrana kori{}enja usb-flash-drive, kori{}enja CD-a, i uop{te pristup unutra{njem dijelu ku}i{ta. I dalje se na internetu spominje kompanija iz Novog Sada koja je zazidala svoj server kako bi ga za{titili od kra|e.

Na na{im prostorima, na`alost, veoma je malo kompanija koje imaju ikakav pristup bezbjednosti a kamoli ne{to ozbiljniji. Kod nas se Enigma - Njemci su je koristili za enkripciju podataka u Drugom svjetskom ratu. Saveznici su sa lako}om ve} 1939. de{ifrovali njema~ka kodirana dokumenta

ozbiljije smatra ako neko instalira neku "polovi~nu" distribuciju Linuxa a da ne pri~amo o Windows sistemima kada je bezbjednost u pitanju. Za iole ozbiljniju za{titu se koriste operativni sistemi poput BSD-a (OpenBSD, FreeBSD...), Solaris, Debiana, pa sve do ru~no pravljenih sistema...

Svakako, sami podatak koji operativni sistem se koristi mora da bude strogo pov.

Gotovo da ne znam kompaniju (osim nekoliko prijatelja) koja enkriptuje hard diskove i na taj na~in ~uva podatke od kra|e. Koliko god se trudili i ma {ta god uradili da za{titite informacije, skoro sve mo`e biti uzalud ako neko pristupi fizi~ki ra~unaru. Curenje podataka je veoma ozbiljna stvar.

Na osnovu svjetske statistike vi{e od petine evropskih kompanija su otpustili radnika radi kr{enja sigurnosne procedure o zabrani curenja podataka.

Uglavnom su slali veoma osjetljive podatke u vezi kompanije u kojoj rade preko emaila.

I najva`nije, bilo kakva informacija o bilo kom dijelu mre`e, bilo kom programu koji korisite, svaki kontakt preko ra~unara, ~ak i najobi~niji email koji ne nosi nikakvu posebnu informaciju Trojanski konj je dovoljan za po kome su po~etak planiranja odre|eni virusi ulaska u va{ sistem. svrstani u grupu Trojanci.

Takvi virusi se ubacuju u ra~unar da bi došlo do eksploatacije podataka

58

Da ne spominjemo chat programe koji su jedan od najgoreg vida sigurnosnih propusta.

MLADI EURO-ATLANTSKOG KLUBA U POSJETI BRIGADI ZA SPECIJALNE OPERACIJE

Dan za pam}enje

Vje`ba u Danilovgradu je simboli~ki pokazala ono {to istorija vjekovima govori — da je crnogorska omladina uvijek bila i ostala lojalna svojoj dr`avi i o~uvanju njenog punog suvereniteta i bezbjednosti. Mladi Euro-atlanskog kluba Crne Gore ponosni su {to su toga dana imali priliku da nose uniformu sa dr`avnim grbom, ali i da po{alju jasnu i nedvosmislenu poruku doma}oj javnosti — da je bezbjednost osnovni preduslov ekonomskog i sveukupnog dru{tvenog razvoja i da je na{a budu}nost NATO bez alternative!"

Vladimir Raj~i} (Ekonomski fakultet) Ja kao gra|anin, a i kao ~lan Euroatlantskog kluba, smatram ovo vrlo zna~ajnom posjetom. Jer kako se kaze, va`no je vidjeti da bi ste znali. Mi smo imali priliku da vidimo da su pripadnici Brigade za specijalne operacije zaista pravi profesionalci. Vidjeli smo kako jedan njihov dan funkcionise. Na osnovu toga mogu da zaklju~im da je potreban jo{ samo jedan element, ~lanstvo u NATO, kako bi slika bila potpuna."

Milena Bubanja (FPN)

Na inicijativu mladih ~lanova Euro-atlantskog kluba (EAK), a u saradnji sa Vojskom Crne Gore, u kasarni "Milovan [aranovi}" u Danilovgradu organizovana je zajedni~ka vojna vje`ba u kojoj su pripadnici Brigade za specijalne operacije sa ~lanovima kluba demonstrirali segmente iz sadr`aja borbenog osposobljavanja.

Mladi aktivisti EAK imali su priliku da se upoznaju sa dijelom osnovne obuke specijalaca, naoru`anjem i opremom te jedinice, kao i njihovim redovnim dnevnim zadacima.

Sedam momaka i 11 djevojaka zajedno sa vojnim specijalcima uvje`bavali su tehnike samoodbrane, veranja i ga|anja iz vatrenog oru`ja.

Za mnoge od njih, kojima slu`enje vojnog roka nije obaveza, ovo je bila prva posjeta nekoj kasarni, kao i mogu}nost da se oprobaju u redovnim vojnim zadacima.

Jednodnevni boravak u kasarni realizovan je na zahtjev mladih, a takve posjete vojsci, poznate kao "open day", praksa u ve}ini svjetskih armija.

Tako|e, decenijama su bile vrlo ~este i u biv{oj JNA. Mladi EAK su uz pomo} instruktora iz Brigade za specijalne operacije prvo uve`bavali veranje uz u`e, odnosno savladavanje alpinisti~ke tarabe. Djevojke su u toj vje`bi pokazale mnogo vi{e spretnosti. Od momaka samo je jedan bio dobrovoljac da se vere uz toranj visok vi{e od deset metara, dok je nekoliko djevojaka uspje{no savladalo taj zadatak.

U drugom dijelu vje`be demonstrirana je obuka u borila~kima vje{tinama, a mladi su obu~avani za odbranu od "rukovanja", ru{enje poluge koljenom i kao i za odbranu od uboda no`em. @enski dio ekipe {alio se da }e im kratki kurs samoodbrane dobro do}i za nasrtljive momke.

Ipak, tre}a faza — ga|anje u metu vatrenim oru`jem, svima je bila najzanimljivija. Nakon {to su specijalci demonstrirali ga|anje na snajperu "crna strela" i automatu "hekler", a mladima je uz asistenciju vojnika koji su strogo pazili da se ne{to nepredvi|eno ne dogodi, dozvoljeno da pucaju iz "heklera".

Kraj posjete Brigadi za specijelne operacije zavr{en je tradicionalno — uz ~orbasti vojni~ki pasulj.

D.T.

JUN 2008

BEZBJEDNOST 59

foto pri~a na sljede}oj strani ...

U jedinstvenoj prilici koja mi je pru`ena prvi put u `ivotu, bila mi je velika ~ast nositi crnogorsku vojnu uniformu i osje}ati se kao pripadnik vojske. Tokom aktivnosti koje smo imali toga dana razbijena je tabu tema o tome {ta predstavlja biti pripadnik specijalne jedinice i u`ivala sam gledaju}i i uzev{i u~e{}e u zadacima koje su nam pripremili ~lanovi vojske, i nau~ila dosta toga o vojsci i aktivnostima u njoj {to je prethodno bilo potpuno nepoznato za mene.

Dragana Markovi} (FPN)

60

61