Spektar broj 20

LIBIJA NAKON GADAFIJA: NI NA NEBU NI NA ZEMLJI

Broj 20

Sedmični internet magazin l Izlazi petkom l Sarajevo, 24. 10. 2014.

ERONETOVA KRIMI-MREŽA

ČIJI SU OVO “LEŠEVI”?

ALTERNATIVNA MEDICINA: SREBROM PROTIV EBOLE

OD ^EGA ŽIVE BESPLATNE NOVINE?

OD REKLAME, NARAVNO!

063 991 643 magazinspektar@gmail.com

TAJNE ALTERNATIVNE MEDICINE

SREBROM PROTIV EBOLE

Koloidno srebro se kao univerzalni lijek protiv virusa, bakterija i gljivica, koristi već hiljadama godina. Iako ono može biti i efikasan lijek protiv ebole, osnovni „problem“ je što ga je nemoguće patentirati pa, samim Str. 33 tim, na njemu i zaraditi

ERONETOVA KRIMI-MREŽA

^IJI SU OVO “LEŠEVI”?

Ko je godinama tajio lopovluk povezan sa marketinškim agencijama i Eronetom i zašto je baš sad došlo do hapšenja i istrage za koju su svi razlozi postojali Str. 6 najmanje tri godine?

LIBIJA NAKON GADAFIJA

NI NA NEBU NI NA ZEMLJI

Tri godine nakon svrgavanja i likvidacije Moamera el Gadafija, Libija tone u haos, a rješenje nije na vidiku.

San o novom početku pretvorio se za njene stanovnike Str. 28 u noćnu moru

ZAŠTO PADA CIJENA NAFTE?

OBRA^UN SA PROTIVNICIMA

Proteklih mjeseci je cijena nafte naglo opala. To šteti prije svega Rusiji, Iranu i Venezueli. O uzrocima pada cijena nafte se špekulira, pa se tako mogu čuti i teorije zavjere, po kojim se pomenute zemlje, na ovaj način, Str. 26 smišljeno destabiliziraju

Nedjeljni internet magazin l Izlazi svakog petka l Izdavač: Poenta d.o.o. Sarajevo Glavni urednik: Vlastimir Mijović l Urednici: Amra Zimić, Arnisa Gagula Novinari i saradnici: Šefik Avdagić, Radomir Lazić, Aida Hrnjić, Sanja Ljubičić, Nermana Begagić, Džana Zimić Medijski servisi: Centar za istraživačko novinarstvo (CIN), Deutsche Welle (DW), Radio Slobodna Evropa (RSE)l DTP: Bekir Tvrtković l magazinspektar@gmail.com

BRAVO! U Derventi je u četvrtak svečano otvorena obnovljena zgrada Javne ustanove OŠ "19. april“ čime je simbolično obilježen i početak nove školske godine. Ova škola je pretrpjela velike štete tokom poplava u junu 2010. godine i u maju ove godine, a obnovljena je u okviru EU Programa za oporavak od poplava kojeg finansira Evropska unija.

Trošak obnove iznosio je 103,350.89 KM, a radovi su uključivali zamjenu električnih instalacija, postavljanje novih sanitarnih čvorova, stolariju i podove, obnovu zidova, kao i novu fasadu.

Osnovnu školu "19. april“ pohađa 677 učenika.

- Jako smo sretni da su financijska sredstva Evropske unije omogućila obnovu OŠ "19. april" nakon poplava i na taj način učenicima omogućila nastavak školovanja u normalnim uslovima. Ovo je važan korak ka normalizaciji života u poplavama pogođenoj opštini Derventa, što je ujedno i glavni cilj EU programa za oporavak od poplava.

Provodimo slične aktivnosti za oporavak u svim poplavljenim područjima u Bosni i Hercegovini, kaže Andy McGuffie, portparol Delegacije EU u BiH. EU Program za oporavak od poplava pokrenut je s ciljem da pomoć stigne do najugroženijih nakon majskih poplava. Finansijska sredstva se koriste za obnavljanje javnih usluga i infrastrukture, rekonstrukciju stambenih objekata...

Vrijednost programa je 43,52 miliona eura, od čega je 42,24 miliona osigurala Evropska unija. Ova pomoć je dio sredstava za koje se Evropska unija obavezala na Donatorskoj konferenciji u Briselu u julu.

4 Spektar, broj 20 24. oktobar 2014.

EŠDAUN SE PLAŠI RATA

^UDNA PAU^INA

Nekadašnji visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Pedi Ešdaun izjavio je da Bosna i Hercegovina sedam godina ide unazad i ocijenio da bi nastojanja da se raspadne država, a jačaju njeni entiteti, mogla dovesti do rata.

"Sedam dugih godina BiH ide unazad. Sedam dugih godina Ketrin Ešton vodila je službu za spoljne poslove EU i u BiH i nismo vidjeli nijedan korak ka spriječavanju negativnih trendova koji su uništavali napredak postignut u prethodnoj deceniji, a koje je započeo predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik", izjavio je Ešdaun u britanskom Domu lordova.

Prema njegovim riječima, izbori od 12. oktobra ove godine u BiH "opet su dali priliku istim ratnim vođama i onima koji su BiH vukli nazad proteklih sedam godina, da nastave destruktivne aktivnosti".

Bivši visoki predstavnik za BiH je rekao da se Dodik ponaša kao šef neke države, a ne jednog od dva enititeta u BiH. "A mi stojimo i nijemo posmatramo. Zato što smo dopustili Dodiku da pokrene staru priču o secesiji, dobili smo kontra reakciju s bošnjačke strane. Retorika podjela dobila je na snazi u proteklih sedam godina, a retorika ujedinjenja nestaje", upozorio je Ešdaun.

Dva aviona su s velike visine protekloga sunčanog vikenda, na očigled brojnih mještana sela Mostarskog blata, između Širokog Brijega i Mostara, izbacila bijelu paučinastu tvar koja je nakon nekoliko minuta pala po njihovim kućama, automobilima, vinogradima. Prema tvrdnjama svjedoka, naišla su dva zrakoplova nepoznatih oznaka na velikoj visini preko zračnog prostora BiH. Iza njih je, tvrde svjedoci, ostao bijeli trag nakon čega je bijela smjesa slična paučini počela padati po dvorištu njihovih kuća.

“Nismo znali o čemu se radi tu i tvar smo izolirali kako bi je predali stručnjacima na ispitivanje”, kažu svjedoci.

Obzirom da su na internetu pronašli dosta podataka o tome kako se, navodno, radi o otrovnim genetičkim vlaknima, mještani traže konkretnu istragu. Mediji su dosta pisali proteklih godina o hemijskom elementu pod nazivom chemtrails. Oni su posebni i po tome što nastaju izvan uobičajenih ruta civilnog zračnog prometa, te se pojavljuju u tri najčešće formacije: X formacija, mrežasta formacija i paralelne linije.

Chemtrails se pojavljuju u zemljama članicama NATO-a ili u zemljama potpisnicama Partnerstva za mir NATO-a. U Hr vatskoj su pr vi put dokumentirani 27. maja 2000. - dan nakon pristupanja Partnerstvu za mir.

DAREŽLJIVA COCA-COLA

Coca-Cola fondacija je osigurala je dodatnih milion dolara za pomoć ugroženim područjima u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji.

Uključujući ovu donaciju, ukupan iznos finansijske pomoći koju je CocaColin sistem osigurao za pomoć ugroženim područjima u regiji iznosi više od 1,7 miliona dolara.

U prikupljanju sredstava učestvovale su kompanije iz cijelog Coca-Colinog sistema. Akciju su pojedinačnim donacijama i uključivanjem u volonterske akcije pomoći poplavljenim područjima podržali i brojni zaposlenici. Sredstva će biti uplaćena Društvu crvenog križa/krsta u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji, a bit će iskorištena za obnovu obrazovnih, sportskih i kulturnih objekata, kao i za obnovu sistema primarne zdravstvene zaštite ugroženog stanovništva.

Izražavajući zahvalnost za donaciju, generalni sekretar Društva Crvenog krsta/križa BiH Branko Leko je naglasio: "Zahvalni smo zaposlenicima Coca-Cole jer su od prvog dana bili uključeni u akcije i nastavljaju, zajedno sa kompanijom Coca-Cola, da nam pomažu u našoj misiji".

NAGRADA SAHAROV

Ljekar Denis Mukwege, koji na svojoj klinici u Bukavu liječi žene žrtve seksualnog nasilja na istoku Demokratske Republike Kongo,

dobio je ovogodišnju nagradu Saharov, saopćio je predsjednik Evropskog parlamenta.

Pedesetdevetogodišnji Denis Mukwege poznat je po pomoći koju pruža silovanim ženama na istoku Konga. Osnovao je bolnicu i fondaciju u četvrti Panzi, u Bukavu, da liječi silovane žene.

Njegova borba ga izlaže opasnosti.

On je u oktobru 2012. godine izbjegao pokušaj ubistva u toku kojeg je ubijen njegov sluga.

Nagrada Saharov, koju od 1988. godine dodjeljuje Evropski parlament, nagrađuje ličnosti i kolektive koji su postali čuveni po zaštiti ljudskih prava. Nagrada donosi 50.000 eura.

KANADA SE NE PLAŠI

Premijer Kanade Stiven Harper poručio je da "Kanada neće biti zastrašena" i da će nastaviti da se bori protiv terorizma, nakon što je u srijedu, 22. oktobra, u toj zemlji ubijen vojnik na straži kod spomenika žrtvama rata u blizini zgrade parlamenta o Otavi.

Osumnjičeni ubica potom je ubjen u žestokoj razmjeni vatre sa policijom u unutrašnjosti zgrade parlamenta.

Premijer Hraper je rekao: "Nećemo biti zastrašeni. Kanada nikad neće biti zastrašena", poručio je premijer, koji je ipak priznao da napadi pokazuju da zemlja "nije imuna na terorističke napade".

FUJ!!!

U periodu od tri decenije Košarkaški klub Bosna iz Sarajeva sunovratio se od zvijezda do trnja.

Formalno-pravno klub više ne postoji, privremeno prestaje s radom. Naime, Skupština ovog sarajevskog kluba odlučila je da se bivši evropski prvak fuzioniše sa nepoznatim Košarkaškim klubom Royal.

Epilog je ovo dugogodišnje borbe da se finansijsko, ali i svako drugo stanje u klubu stabilizuje.

Završen je period svijetle tradicije, bogate prošlosti i imena kojeg je, nekoć, voljela i poštovala sportska Evropa.

Nije poznato u kojem će se rangu takmičenja boriti ''novoosnovani'' kolektiv. No, više ni nije bitno.

Slučaj KK Bosna, prije i iznad svega, brutalno svjedoči o sunovratu ovoga društva, o definitivnom dokidanju sjećanja kako je nekad, na ovoj ukletoj katastarskoj čestici, bilo nešto od iznimne vrijednosti. Krivaca je mnogo.

A tačno prije 35 godina Košarkaški klub Bosna je u francuskom Grenoblu ostvario historijsku pobjedu nad italijanskim Emersonom i popeo se na evropski tron. Trener ove briljantne generacije bio je legendarni Bogdan Boša Tanjević, koji je ogorčen sunovratom bh. košarke.

"To je samo nastavak nečega što je posljedice ove dramatično teške situacije. To je jedan simbol, jako lijepi simbol nekog vremena u kojem se moglo sanjati, zamisliti i uraditi nešto što je izgledalo nemoguće. Sve je polako iščililo ili se pretvorilo u ono što je nagoviješteno već mnogo godina unazad", ističe Tanjević.

24. oktobar 2014. Spektar, broj 20 5

ERONETOVA KRIMI-MREŽA

ČIJI SU OVO “LEŠEVI”?

Ko je godinama tajio lopovluk povezan sa marketinškim agencijama i Eronetom i zašto je baš sad došlo do hapšenja i istrage za koju su se svi razlozi znali najmanje tri godine?

A

gencija za istrage i zaštitu (SIPA) uhapsila je početkom sedmice čelnike sarajevske marketinške agencije SV-RSA, inače supružnike, Nevena i Belmu Kulenović, kao i njihovog službenika Sanjina Kulenovića, zatim direktora TV Mreže Plus Darka Aleksića i Lajlu Torlak, glavnu urednicu i direktoricu Marketinga TV PINK BiH. Ubrzo su privedeni i Ejub Kučuk i Senad Zaimović, direktori marketinških agencija Mita Group i Fabrika iz Sarajeva.

Najzvučnija imena osoba uhićenih u akciji kodnog imena Gibraltar ipak su šefovi mostarskog Eroneta, generalni direktor Stipe Prlić i direktor mobilne mreže u ovom telekom operatoru iz Mostara, Zoran Bakula.

Neobjašnjivo čekanje: Devet osumnjičenih je, kako ističu tužitelji, bilo udruženo u kriminalnu grupu koja je, na osnovu krivotvorenih ili štetnih ugovora i faktura, stekla nezakonitu imovinsku korist u iznosu većem od 5 miliona eura. Novac je utrošen za navodni otkup TV prava i usluga, ali ugovorene obaveze uglavnom nisu bile ostvarene, saopćeno je iz SIPA-e.

Tužilaštvo navodi da je grupa osumnjičena za zloupotrebu položaja ili ovlasti, sklapanje štetnih ugovora, porezne utaje, pranje 6 Spektar, broj 20 24. oktobar 2014.

novca i nezakonite transakcije u višemilionskim iznosima.

Direktori Eroneta su, uz ostalo, sklapali ugovore sa sarajevskom merketinškom agencijom SV-RSA. Uplate su doznačavane na

SDP godinama, iz petnih žila, štiti Stipu Prlića na poziciji prvog čovjeka HT Eronet, kao da im je iz oka ispao... nerezidentne račune ove firme u Sloveniji, da bi nakon toga, preko off-shore kompanije iz Gibraltara, novac završavao na tajnim računima čelnika HT Eroneta i pomenutih osoba, osim Kučuka i Zaimovića, u Austriji.

Ovim je na vidjelo izbila jedna

Piše: Vlastimir Mijović afera o kojoj se dugo šuška po kuloarima, a bilo je o njoj napisa i u slovenačkoj, austrijskoj i našoj štampi. Prve sumnjive transakcije datiraju još iz 2007. godine, a procjenjuje se da naši istražni organi o ovome sve znaju najmanje tri godine. No, zbog nečega se tako dugo čekalo sa raščišćavanjem, hapšenjem i optužnicama?

SDP-ove veze: Prvo što normalnom čovjeku u ovoj nenormalnoj zemlji pada na pamet je pitanje: čiji su ovo „leševi“?

Zapravo, ko su politički „kumovi“ ovog basnoslovnog lopovluka, kakav je u BiH nemoguć bez političkog pokroviteljstva ili barem umiješanosti stranaka ili poznatih ličnosti iz političkih vrhova.

Premijer Nikšić uvijek je podržavao direktora Prlića

Zasad o tome nema izričitih tvrdnji niti optužbi, premda se iznose na vidjelo neke informacije i saznanja koja mogu ukazati na tragove koji vode prema političkim jatacima aktera ovih malverzacija u kojim su pojedinci, na privatne račune, primali između 50 hiljada eura i čitavog miliona ovih novčanica.

Dvije potpuno pouzdane informacije skreću pažnju na SDP. Prvo, ona godinama, iz petnih žila, štiti Stipu Prlića na poziciji prvog čovjeka HT Eronet. Kao da im je iz oka ispao, oni su i sa Čovićem i HDZ-om možda najviše ratovali upravo zbog pokušaja Hercegovaca da uklone Prlića i tu firmu uzmu pod svoje.

No, svaki put im se u tome uspješno odupirao upravo SDP. Prlić je, usput, u rodbinskim vezama sa važnim čovjekom iz samog vrha Lagumdžijine stranke, a ona je, takođe, navikla da godinama svoje izborne kampanje, javno ili potajno, finansira uz pomoć ove nimalo siromašne kompanije.

Drugo, šef i vlasnik marketinške agencije SV-RSA Neven Kulenović godinama je saarađivao sa firmom Lagumdžijine supruge Amine, a 2012. godine je i zvanično njegova agencija bila na listi onih koje rade, za opštinske izbore, na predizbornoj kampanji SDP-a. Procjenjuje se da je, u finansijskom izdržavanju ove televizije, SDP imao sa Kulenovićem posebne aranžmane u usmjeravanju reklamnog novca u FTV, u vrijeme dok je njen program „uređivala“ Lagumdžijina stranka.

Zlatne koke: Ni SDA ne može baš bezbrižno da posmatra šta se dešava u ovoj aferi. Priveden je, naime, i Ejub Kučuk, vlasnik i direktor marketinške agencije Mita Group, koja godinama za SDA ekskluzivno radi izborne i druge kampanje. Povjerena mu je i ova posljednja, za nedavno održane opće izbore.

Neven Kulenović: Kralj reklamne industrije u BiH

Mogućoj nevinosti SDA ide u prilog činjenica da se, zasad, u javnost ne plasiraju nikakve cifre koje su, iz sumnjivog Eronetovog novca, usmjeravane na Kučukov račun. S tim što, naravno, ne treba isključiti mogućnost da je to rađeno preko uplata na račune drugih lica.

U svakom slučaju, lopovluk je izbio na vidjelo. Pravosuđe o njemu govori sa puno energičnosti i samopouzdanja, sa tvrdnjom da posjeduje neoborive dokaze.

Priveden je i Ejub Kučuk, vlasnik i direktor marketinške agencije Mita Group, koja godinama za SDA ekskluzivno radi izborne i druge kampanje...

Afera sa Eronetovim krimi-vezama, kako god da se okonča, trebala bi da postane povod za raščišćavanje znatno širih razmjera. Radi se, naime, o praksi isisavanja novca iz desetina bogatih domaćih kompanija koje su u djelimičnom ili potpunom vlasništvu države BiH, odnosno njenih entiteta. To su zlatne stranačke koke koje ne

služe samo izdašnom uhljebljivanju njihovih ljudi, rodbine i prijatelja, nego i izvlačenju novca za lično bogaćenje pojedinaca i vođenje stranačkih propagandnih kampanja.

To je, ma koliko stranke pričale bajke o tome kako državi ne treba privatizacijom oduzimati profitabilne kompanije, i jedini razlog zbog kojeg se do unedogled razvlači sa njihovom privatizacijom. Jer, nikakvom privatnom vlasniku Prlić, Kulenović i slični ne bi mogli, na ovakav način, ukrasti ni jedne jedine marke. Brzo bi dobili po ušima.

No, sa državnom imovinom, čiji jedan dio je i u HT Eronetu, može se raditi šta se hoće. Ali ne i ko hoće. To mogu samo oni koji imaju jake političke veze sa vladama koje upravljaju narodnom imovinom.

U to je, naravno, uključena i provizija za njihove političke pokrovitelje. A njih, kako je dosad bilo, teško da ćemo vidjeti sa lisicama na rukama, iako samo beskrajni naivci mogu vjerovati da tako veliki novac može biti pronevjeren, a da se pri tome nijedna marka političarima nije zalijepila za prste.

24. oktobar 2014. Spektar, broj 20 7

RASIPNIŠTVO NA DRŽAVNI NAČIN

ALAJBEGOVA SLAMA Ogroman novac iz budžeta se plaća osobama koje su nepravedno otpuštane iz raznih državnih institucija i javnih preduzeća, a da za to nije odgovarao nijedan direktor ili rukovodilac koji je učinio taj nezakoniti potez

U

proteklih pet godina sudski postupci koštali su državu BiH 14,6 miliona KM, pokazala je revizija koju je sproveo Ured za reviziju institucija BiH, analizirajući period od 2008. do 2013. godine. U tom razdoblju institucije BiH su, kao tužena strana, izgubile 313 parničnih predmeta.

No, umjesto da se smanjuje, broj izgubljenih parničnih predmeta se povećava, pa tako rastu i troškovi za izgubljene sudske presude. Ti su troškovi 2008. godine iznosili 1,2 miliona KM, a 2013. skoro triput više – 3,58 miliona KM. Najveći broj izgubljenih sudskih sporova je iz oblasti povrede prava iz radnog odnosa – 219. Značajan je i broj parnica pokrenutih na osnovu naknade štete (48) i duga (35). Najčešće tužena institucija je Granična policija BiH. Na ovaj način, ionako tanki državni budžet, dodatno se osiromašava. No, ta pojava govori o još nečemu: o bahatosti rukovodećih ljudi u državnim, entitetskim i općinskim organima. U njima se “neposlušni” službenici, uglavnom zato što ne žele da provode nezakonite radnje, otpuštaju preko noći.

Oni koji im uručuju otkaze već u tom trenutku znaju da će otpuštena osoba da se obrati sudu i da će na kraju dobiti i propuštene plate, ali i odštetu za pričinjenu štetu. No, oni

8 Spektar, broj 20 24. oktobar 2014.

koji ih otpuštaju ne brinu se zbog toga: štetu ne namiruju oni nego se novac isplaćuje iz državnog budžeta.

Nepoznat je, naime, slučaj da je neki rukovodilac i lično novčano

Alajbegova slama je izraz koji se stoljećima koristi da opiše nemaran odnos vlasti prema kolektivnoj imovini... kažnjen zato što je, u ime države, nekoga nezakonito otpustio ili se na drugi način ponio nezakonito.

Posebna priča su javni radio-televizijski emiteri. Tamo se, sa promjenom rukovodeće strukture

i njenog stranačkog sponzora, odmah mijenjaju i najvažniji urednici, a da pri tome ne postoje nikakvi zakonski osnovi da se to učini. Najmanje milion maraka BHRT i FTV su koštala otpuštanja Duške Juširić, Mehmeda Agovića i Bakira

Piše: Amra Zimić Hadžiomerovića, da manje poznate novinare i ne pominjemo. Svi oni na sudu su dobili visoke odštetne iznose, koji su isplaćeni iz siromašnih blagajni ovih politiziranih javnih institucija. Niti jednom ni pfeninga nije platio odgovorni direktor, koji je izdavao nalog za otpuštanje. Pogotovo nije zabilježeno da je neko zbog toga smijenjen sa svoje dužnosti.

A kad bi bilo po pravdi, mnogi direktori javnih preduzeća i rukovodioci raznih službi u državnim, entitetskim i općinskim organima zbog toga su trebali biti smijenjeni.

Dok ovo pišemo, u toku je još niz sudskih postupaka u kojim će, izvan svake sumnje, oštećeni državni službenici, bilo da su otpuštani ili degradirani, dobiti sudsku satisfakciju. Država će opet morati da posegne u svoj budžet i plati iznose koje odredi sud.

Bahatost i neodgovornost vlasti dobro nam je poznata. Znamo i koliko nas takvo njeno ponašanje košta. No, koliko još postoji načina na koje se narodni novac rasipa, to nam nije poznato. Ali znamo jedan stari izraz, Alajbegova slama, koji se stoljećima koristi za nemaran odnos prema kolektivnoj imovini.

Vlasti koje imamo u posljednje dvije decenije tu su slamu, na razne načine, tresli možda i više nego ijedna vlast u istoriji BiH.

Škoda Chevrolet Renault Citroen Kia Toyota Mercedes

Sarajevo H. Kreševljakovića 18 Tel./fax: 033 481 088 Mobitel: 063 393 180 063 399 648 063 393 181

www.kapitals.ba

Dnevni najam već od 50 KM!

POČINJU RAZGOVORI O KOALICIJAMA

VLAST GAZI PRINCIPE U iščekivanju konačnih rezultata izbora, analitičari tvrde da će „kičmu vlasti“ u BiH činiti nacionalne stranke.

Također, ističu da bi bitnija odstupanja od ovog koncepta bila „rizična“ i da ne bi odražavala volju građana

P

rema nepotpunim izbornim rezultatima, vlast u BiH na gotovo svim nivoima mogle bi činiti nacionalne stranke. Tako su odlučili građani ove zemlje dajući povjerenje uglavnom Stranci demokratske akcije (SDA), Savezu nezavisnih socijaldemokrata (SNSDu) i Hrvatskoj demokratskoj zajednici (HDZ) BiH. Međutim, nijedna od ovih partija neće imati dovoljno glasova za samostalno formiranje vlasti, pa će koalicije, a time i pregovori o raspodjeli resora, biti neizbježni.

Nacionalno trojstvo: „Kičmu vlasti u Federaciji BiH mogle bi činiti dvije nacionalne stranke,

U SDA se plaše “političkog avanturizma” 10 Spektar, broj 20 24. oktobar 2014.

SDA i HDZ BiH, u Republici Srpskoj SNSD, a na nivou države ponovo bi mogli imati nacionalno trojstvo. No, u svim tim slučajevima oni sami nisu dovoljni i potrebna im je dodatna podrška.

Okosnicu vlasti u Federaciji BiH mogle bi činiti dvije nacionalne stranke, SDA i HDZ BiH, u Republici Srpskoj SNSD, a na nivou države ponovo bi mogli imati nacionalno trojstvo...

Od koga će je dobiti?

Vjerujem da u slučaju RS-a to i nije problem i da će to biti ista grupacija koja je vlast obnašala i u

prethodne četiri godine. Što se pak Federacije BiH tiče, priča je, tako barem mislim, kompleksnija.

Dvjema nacionalnim strankama bi, naime, najbolje odgovarao koalicijski blok u kojem bi se našla još jedna jača politička partija – Demokratska Fronta (DF) ili Savez za bolju budućnost (SBB) BiH. Kakva će biti konačna odluka, ostaje da se vidi“, kaže za Deutsche Welle politički analitičar Slavo Kukić.

Predsjednik Foruma građana Tuzla, Vehid Šehić, smatra da će „nacionalno trojstvo“ na državnom nivou u narednom četverogodišnjem mandatu činiti SDA, SNSD i HDZ BiH. „Zanimljivo će biti i formiranje vlasti na entitetskom nivou, ne samo u Federaciji BiH nego i u RS-u. Važno je kome će se priključiti koalicija 'Domovina' koja može biti prevaga u Narodnoj Skupštini RS-a. Teško je sada reći ko bi mogao biti partner SDA

i HDZ-u BiH pri formiranju vlasti u Federaciji BiH. Između SDA i SBB BiH bilo je otrovnih strelica koje su izlazile iz okvira onoga što smatramo politički korektnim. No, u borbi za vlast prošlost se kod nas često zaboravlja radi zauzimanja određenih ministarskih fotelja“, ističe Šehić za Deutsche Welle.

Rizično savezništvo: Šehić smatra da bi savezništvo sa nacionalnim strankama za DF moglo biti „izuzetno rizično“, s obzirom na činjenicu da je HDZ BiH osporavao legitimitet Željka Komšića kao hrvatskog člana Predsjedništva BiH. „Ne vjerujem da se toliki jaz može lako prevazići, a DF je ostvarila dobar izborni rezultat upravo zahvaljujući Komšićevom liderstvu. Komšić je ranije govorio da je DF 'stranka ljevice bliže centru', a ja bih volio da se on jasnije opredijeli. U BiH svi tvrde kako su bliski centru, a u takvim se okolnostima teško mogu razabrati ideološke matrice. Komšić bi trebao objediniti lijevo orijentirane političke stranke i time, nakon izbornog kraha Socijaldemokratske partije (SDP) BiH, konsolidirati socijaldemokratiju na ovim prostorima“, tvrdi Šehić.

Koliko bi DF moglo koštati savezništvo sa nacionalnim partijama? Neki analitičari tvrde kako je SDP BiH na izborima skupo platio takav savez. Drugi, međutim, ističu da je izborni poraz SDP-a BiH više rezultat odstupanja od programskih ciljeva. Profesor Slavo Kukić misli da ni DF ne treba bježati od sudjelovanja u vlasti, jer je obavezna i prema biračima koji su joj dali povjerenje. No, ni u vlast ne treba ulaziti po svaku cijenu, ističe Kukić. „Bude li DF-u ponuđen ulazak u vlast, ova stranka mora na stol staviti

Ulazak u koalicije traži korigovanje predizbornih programa

svoje programske uslove bez kojih nema ni ulaska u vlast. Budu li oni prihvaćeni, ne vidim zašto bi ulazak u vlast bio greška. Ja, naime, ne vjerujem da je SDP BiH doživio brodolom zbog ulaska u vlast nakon izbora 2010. godine, nego zbog činjenice da je odstupio od proklamiranog programa s kojim je dobio povjerenje birača i koketirao s nacionalistima zbog pojedinačnih i interesa partijske vrhuške“, kaže Kukić.

Politički avanturizam: Mnogi analitičari smatraju da bi, nakon općih izbora 2014. godine, pokušaj isključivanja SDA iz vlasti bio „politički avanturizam“, ravan svojevremenom pokušaju SDP-a BiH da iz vlasti isključi prvo HDZ BiH, Koliko bi DF moglo koštati savezništvo sa nacionalnim partijama?

Neki analitičari tvrde kako je SDP BiH na izborima skupo platio takav savez... a potom i SDA. Zato ističu da je savezništvo između DF-a i SBB BiH „malo vjerovatno“. „Sviđalo se to nekome ili ne, HDZ BiH i SDA su pobjednici u Federaciji BiH. Vlast bez SDA,

kako na entitetskom tako i državnom nivou, teoretski možda i jeste moguća, ali se treba prisjetiti krize koja je nastupila pri pokušaju SDP-a BiH da isključi SDA iz vlasti. SDA je sada puno jača nego prije četiri godine. Koalicija bez SDA teško bi funkcionirala, jer bi u nju morale biti uključene još neke stranke, a imamo jako loše iskustvo sa raznim alijansama“, kaže za Deutsche Welle urednik u Federalnoj novinskoj agenciji (FENA) Fedžad Forto.

Analitičari nerado prognoziraju sastave budućih političkih koalicija, posebno one koja će činiti vlast na nivou Federacije BiH. Kažu da je još rano za „odlazak u kladionicu“ te da će stranke ovoga puta biti znatno opreznije u trgovanju ministarskim resorima. Sve će, kako ističu, biti puno jasnije nakon što Centralna izborna komisija (CIK) BIH saopći konačne izborne rezultate.

Prema Izbornom zakonu BiH, CIK je dužna da konačne izborne rezultate saopći u roku od 30 dana od održavanja izbora. Prema neslužbenim informacijama iz Glavnog centra za brojanje glasova, rezultati općih izbora u BiH 2014. godine trebali bi biti utvrđeni 26. ili 27. oktobra.

24. oktobar 2014. Spektar, broj 20 11

BiH NA UDARU INTERNET RAZBOJNIKA

MILIONI KOMPJUTERA U MREŽI HAKERSKIH NAPADA Ovih dana brojni internet mediji u BiH i regionu napadnuti su i blokirani od strane hakera tzv.

DDoS napadima. Šta su DDoS napadi i kako se oni manifestuju

B

anjalučki internet portal BUKA ovih dana je bio pod najsnažnijim hakerskim napadom dosad te je čitaocima zbog toga više puta bio onemogućen pristup sadržajima ovog medija. Ovo nije bio prvi napad na portal BUKA, ali je bio dosad najjači.

Zbog intenziteta i kontinuiteta napada, hosting kompanija Hetzner (ujedno jedna od najozbiljnijih ove vrste u Njemačkoj) morala je privremeno ugasiti server našeg magazina.

U međuvremenu oboren je i sajt Nezavisnih novina, te sajt Depo.ba.

Prije toga su oboreni sajtovi: Istinito.com, Frontal.rs te portal Televizije BN. Napad je trajao

Glavna meta: Banjalučki portal BUKA 12 Spektar, broj 20 24. oktobar 2014.

danas nekoliko sati i na federalnu novinsku agenciju FENA.

Vještačko zagušenje: Beogradske Večernje novosti objavile su kako je odmah poslije prekida fudbalske utakmice između Srbije i Albanije prošle sedmice usljedio Takozvani DDoS napad na Srbiju izveden je sa otprilike 1,5 miliona računara iz cijelog svijeta, naveo je beogradski dnevni list Večernje novosti... najmasovniji hakerski udar na medijski sajber prostor Srbije u dosadašnjoj IT istoriji te da su se

pod udarom hakerske zajednice našli sajtovi svih relevantnih medija u Srbiji. Takozvani DDoS napad na Srbiju izveden je sa otprilike 1,5 miliona računara iz cijelog svijeta, naveo je ovaj beogradski dnevni list. Šta je DDoS napad?

DDoS napad je sve učestaliji i sve kompleksniji sistem napada na servere koji servisiraju rad određenih sajtova (prevashodno velike kompanije te banke koje obrađuju sisteme sa kreditnim karticama, ali i medije) zarad njihovog zagušenja i pada kao krajnjeg cilja.

DDoS je engleska skraćenica za Distributed Denial-of-service attack te označava sprečavanje pristupa kompjuterskom sistemu korištenjem mnogobrojnih raspršenih resursa koji se većinom nalaze na internetu.

Drugim riječima, sajtu koji se želi srušiti šalje se enorman broj višestrukih zahtjeva prema serveru koji na kraju ne može da izdrži toliko opterećenje te uslijedi pad servera.

Prema podacima kojima raspolažemo, BUKA je napadnuta u jednom momentu sa preko 1400 različitih adresa!

Skupa igra: Cilj DDoS napada je da se razbiju bezbjednosni sistemi tako da se mogu dokopati vrijednih informacija koji se pohranjuju.

DDoS metodi napada se koriste za onesposobljavanje internetskog sistema neke države. Također, DDoS napadi koriste se kao mehanizam onesposobljavanja medijskih sadržaja koji ne odgovaraju

Ko naručuje i koordinira napade na internet medije?

naručiocu DDoS napada.

Prema podacima objavljenim u članku Večernjih novosti, prosječna vrijednost DDoS napada košta 100.000 dolara po satu napada (ovaj iznos odnosi se na velike kompanije ili banke).

Zagrebački Tportal se također bavio DDoS napadima u kontekstu velikih napada koji su se 2009. godine dogodili kompanijama poput Googlea i Facebooka 6. avgusta te godine.

Prema njihovoj analizi, DDoS napadi su problematični jer se danas najčešće izvode putem tzv.

Botneta, odnosno mreže kompjutera koji su zaraženi kompjuterskim virusima poput trojanca ili crva, a koju je moguće kontrolisati i iskoristiti na način da svi kompjuteri istovremeno pošalju velik broj zahtjeva na neku IP adresu. Iz istog razloga prilično je teško otkriti počinioca, a lako je moguće da se on ili ona nalazi u stranoj zemlji.

Najveći problem kod DDoS napada

je to što ih je lakše pokrenuti nego se od njih odbraniti. U praksi, tipičan DDoS napad izgleda ovako: neko s viškom slobodnog vremena pretraži određenu skupinu IP adresa dok ne

Počinioce je teško otkriti, a najveći problem kod DDoS napada je to što ih je lakše pokrenuti nego se od njih odbraniti... nađe dovoljno kompjutera koja su otprije zaražena određenim trojanskim konjem ili crvom. Onda uz pomoć već gotovih alata jednostavno „zaposli' takvu kompjutersku mrežu da napadnu neki web sajt.

Ugašena Fena: Sa tehničkog aspekta, postoje razne mogućnosti obrane, od jednostavnih, naprimjer privremenog blokiranja čitavog internetskog saobraćaja iz određene zemlje ili sa određenog bloka IP adresa, preko naprednih i dobro konfigurisanih IDS (eng. Intrusion

Detection System) sistema. Oni mogu pomoći u sprečavanju napada i detekciji napadača, pa do (prilično skupih) hardverskih rješenja koji koštaju i do 7.500 dolara mjesečno.

"Nakon što smo u ponedjeljak od 16,21h bili meta DOS napada, zbog čega smo ostali bez internet konekcije i nismo bili u mogućnosti plasirati naše vijesti, problemi su sutradan otklonjeni, tako da su svi naši korisnici, kojima se ovoga puta još jednom ispričavamo, bez ikakvih problema mogli preuzimati naše vijesti", saopćeno je iz agencije Fena.

Uredništvo potala BUKA zahvalilo se svim svojim čitaocima na ogromnoj podršci koja je stizala od prvog trenutka napada. "Čitaoci su razlog našeg postojanja!" zaključuje se u saopštenju uredništva BUKE. Razlozi ovih najnovijih primjera internetskog razbojništva zasad su nejasni.

Elvir Padalović/BUKA 24. oktobar 2014. Spektar, broj 20 13

ZABORAVLJENI SIMBOLI JEDNOG VREMENA

SPOMENICI (NI)SU DA SE RUŠE Iako uništeni, devastirani i zapušteni, spomenici koji svjedoče o antifašističkoj borbi i svojedobnoj partizanskoj pobjedi ipak privlače pažnju turista, premda se vlasti u svim zemljama bivše Jugoslavije praktično stide tih znamenja

N

arodi Jugoslavije dostojno su se znali odužiti onima koji su im izborili slobodu 1945. godine. Monumentalnim spomenicima podsjećali su na slavne bitke Narodnooslobodilačke borbe, imenovali ulice, trgove, škole i ustanove imenima zaslužnih pojedinaca i narodnih heroja, ali i hrabrih jedinica.

Najmanje polovica tih spomenika i obilježja, a procjenjuje se da ih je bilo 12.000 od Vardara do Triglava, uništena je, devastirana ili jednostavno zapuštena od početka '90-ih.

Nekadašnji ponos: U bivšoj zajedničkoj državi doslovno nije

bilo škole, preduzeća, ustanove ili institucije, udruge ili saveza, pojedinačnih inicijativa koje u planu obilaska prirodnih, kul-

Najmanje polovica spomenika i obilježja, a procjenjuje se da ih je bilo oko 12.000, uništena je, devastirana ili jednostavno zapuštena... turnih, povijesnih znamenitosti nisu imali Neretvu, Sutjesku, Kozaru, Kragujevac, Užice, Jasenovac… Mjesta koja su svjedočila o velikim tragedijama i patnjama, ali i herojskoj borbi i

humanosti onih koji su se borili protiv nacista i fašista postala su dio kolektivnog sjećanja, odavanja počasti i ponosa. No, raspad Jugoslavije sve je preokrenuo.

Memorijalni centri i muzeji su promijenili namjenu, neki spomenici su srušeni, devastirani ili zapušteni, ulice i trgovi preimenovani, a simboli velike pobjede skoro da su zaboravljeni. No, turistički radnici danas tvrde kako interes za memorijale koji su obilježile dio povijesti ovih prostora i dalje postoji. „Ponosan sam na bitku za ranjenike na Neretvi, na ovaj nacionalni spomenik, ali i na Tita. Mogu mu mnogo toga osporavati, ali ovu priču, taktiku i strategiju, lukavstvo ove bitke niko na svijetu mu ne može osporiti. Bila je jedna od najhumanijih bitaka na ovim prostorima koja je ušla u vojne udžbenike. I zato ljudi dolaze“, priča Ćamil Cero, direktor Muzeja Bitke za ranjenike na Neretvi u Jablanici.

Knjige utisaka: Za partizansku

Ostaci slavnog mosta na Neretvi 14 Spektar, broj 20 24. oktobar 2014.

žrtvu, nadmudrivanje protivnika i spašavanje 4.000 ranjenika i bolesnika, kaže, znaju i u svijetu.

Zasluga je to i filma „Bitka na Neretvi“, najskupljeg filmskog projekta u bivšoj Jugoslaviji i jednog od 10 najgledanijih filmova u svijetu na temu Drugog svjetskog rata.

Prije rata je srušeni most na Neretvi posjećivalo i po 300.000 ljudi godišnje. Danas se tih brojki mogu samo prisjećati. „Dolaze ljudi iz Hrvatske, Slovenije, Srbije, Poljske, Češke, ma iz svih dijelova svijeta dolaze da čuju priču o slavnim danima.

Pažnja kojom me slušaju i ono što napišu u knjizi utisaka potvrđuje moje riječi“, dodaje Cero, koji je u jablaničkom muzeju od osnutka 1978. godine.

Ipak je tužan zbog činjenice što replika drvenog mosta, kojeg je nabujala Neretva odnijela u jesen 1991. godine, još uvijek nije izgrađena, jer bi to donijelo dodatni sadržaj i privuklo još turista. „Partizanima je trebalo 19 sati da naprave drveni most, a nadležnima ni 23 godine nisu dovoljne“, ogorčen je Cero.

Spomen obilježje bitke na Sutjesci

Drugačija ponuda: I druga slavna bitka iz partizanskih vremena privlači posjetitelje. Osim prirodnih ljepota, bogate flore i faune, Nacionalni park Sutjeska u svojem okrilju čuva uspomenu na heroje poput Save Kovačevića i druge hrabre i slavne ljude, poput Ivana Gorana Kovačića. „Vodimo brigu o svim tim spomenicima, a iz godine u godinu sve je veći broj gostiju koji dolaze. Ili su to nostalgičari ili ljudi kojima su ovdje izginuli braća, roditelji, najbliži. Jednostavno, mora postojati Prije rata je srušeni most na Neretvi posjećivalo i po 300.000 ljudi godišnje.

Danas se tih brojki mogu samo prisjećati... poštovanje prema žrtvi koju su partizani ovdje podnijeli“, navodi Zoran Čančar, direktor Nacionalnog parka Sutjeska.

Posjetitelji obilaze Dolinu heroja, polažu cvijeće podno središnjeg spomenika, pitaju za mjesto na kojem je ranjen Tito, a oni koji dođu znaju što je Sutjeska značila. I da je tu poginulo 7.366 partizana. Svaki treći koji je sudjelovao u toj borbi. „Ti su spomenici bili motivi, pokretači u većoj, široj i organizovanijoj zaštiti

Većina spomenika Titu je uklonjena

prirode i njenih ljepota i prošlosti ovih područja, a danas su predstavljeni, pretežno, kroz ekološki, avanturistički, omladinski, edukativni tip turizma“, ukazuje Lorana Malović iz Turističke organizacije Republike Srpske.

Osim povijesnog i umjetničkog značenja, spomenici na Sutjesci i Kozari danas su i dio nacionalnih

parkova, pa su time i dio turističke ponude. „Neke od turističkih agencija imaju u svojoj ponudi i obilazak navedenih lokacija, upravo kroz neke od predstavljenih tipova turizma. Od turističke ponude, programa obilaska, odabira turističkih motiva zavisi da li će turisti posjetiti i obići 24. oktobar 2014. Spektar, broj 20 15

Memorijalni centar na Kadinjači

spomen područje, pješačke, planinarske i biciklističke staze ili možda jezero“, dodaje Malović.

Mjesta pijeteta: I Hrvatska, i Srbija imale su sličan pravac nakon razlaza početkom '90-ih kad je poštivanje svega što podsjeća na antifašiste i antifašističku borbu.

Ipak, mjesta na kojima sjećanje na tragediju, užas, stradanja nedužnih i danas su mjesto pijeteta, ljudi dolaze, slušaju da nikad ne zaborave ono što se dogodilo u Jasenovcu ili Kragujevcu, na Kadinjači. „I dalje je 'Veliki školski čas' događaj od nacionalnog značaja, a ljudi dolaze, jer su žrtve koje su ovdje pale žrtve koje se ne smije zaboraviti.

Vremenom nešto može da se oprosti, ali se ne zaboravlja. Ovdje ne pričamo o ideologiji. Bez obzira koja su vremena, ljudski život zaista je ljudski život“, ukazuje Slavoljub Jovanović, direktor Spomen-parka „Kragujevački oktobar“.

Osim sjećanja na stradanja kragujevačkih učenika, o čemu i danas svjedoči poema „Krvava bajka“, posjeta Kragujevcu je dio obaveznih ekskurzija, baš kao i drugo mjesto ovjekovječeno jednim drugim lirskim djelom – Kadinjača.

Muzej radničkog bataljona i 16 Spektar, broj 20 24. oktobar 2014.

spomenik jednoj od krvavih bitaka i danas su mjesta sjećanja. „Užičani i svi oni koji dođu imaju pijetet prema Kadinjači. Tu nije bilo nikakve bratoubilačke borbe, nego su radnici pokušali zaustaviti fašiste i svi izginuli. Tamo se niko nije predao, niti je ko zarobljen, pa je Kadinjača jedan od svijetlih trenutaka srpske istorije. Kadinjača nikad nije bila sporna, ni u vremenima previranja.

Nikada nijedan grafit tamo nije ispisan, što najbolje govori o njenom značaju“, navodi Nikola Gogić, direktor Narodnog muzeja Užice, u čijoj ingerenciji je i Kadinjača.

Crne prognoze: Ono što ga žalosti jesu rušenja i devastiranja spomenika u cijeloj regiji, pa se svoOsim povijesnog i umjetničkog značenja, spomenici na Sutjesci i Kozari danas su i dio nacionalnih parkova, pa su time i dio turističke ponude... jedobno i usprotivio uklanjanju Titovog spomenika s užičkog Trga partizana. Ostao je jedan od usamljenih u tome. Potrudio se premjestiti spomenik pred ulaz u nekadašnju

tvornicu oružja, koja je postojala i 1941. godine, u vrijeme Užičke republike – prvom slobodnom teritoriju u okupiranoj Europi. „Kao čovek i građanin bio sam zgrožen zašto je Tito sklonjen. To je dio naše istorije i kulture, jer u biti nijednog naroda nije rušenje spomenika. Sve je to žalosno i ne mogu uopšte da shvatim narod koji ruši spomenike, bilo koji narod“, poručuje Gogić.

Crne prognoze iz 1987. godine slavnog arhitekta i autora spomenika „Kameni cvijet“ u Jasenovcu Bogdana Bogdanovića, a po kojima polovica spomenika u Jugoslaviji neće dočekati prijelaz dva milenija, u potpunosti su se obistinila.

Pogotovo je to bilo vidljivo u Hrvatskoj gdje je, po podacima Saveza antifašističkih boraca, od gotovo 6.000 spomenika srušeno, oštećeno, oskvrnuto ili uklonjeno 2.964 spomen-obilježja. „Iako veliki broj spomenika NOBu danas fizički više nije prisutan, upravo ta ispražnjena mjesta memorije mogu i moraju generirati nove oblike priče o solidarnosti, drugačijem ekonomskom ustroju i inkluzivnim identifikacijama u okviru kojih drugi i drugačiji neće biti podvrgnut teroru (nacionalne, vjerske i spolne) istosti“, smatra Andrej Mirčev s Umjetničke akademije u Osijeku, koji je sa svojim studentima istraživao prostore antifašističkih memorijala u Hrvatskoj.

Po njemu, sve akcije usmjerene protiv spomenika „pokušaj su stvaranja cenzure i svoje utemeljenje pronalaze u revizionističkoj intenciji izjednačavanja fašizma i komunizma kao totalitarizma, što je historijski falsifikat“. „Pitanje kulture sjećanja je prožeto političkim, ideološkim i ekonomskim implikacijama te zahtijeva angažirani socijalni dijalog sa

svrhom realiziranja humanije budućnosti, čiji se sudionici neće odricati svojih antifašističkih predaka i koji će se moći detektirati ponovne kontaminacije fašizmom“, napominje Mirčev.

Slika prošlosti: Po mišljenju Tamare Banjeglav, znanstvenice koja trenutačno piše doktorsku disertaciju o kulturi sjećanja na rat u Hrvatskoj, „odricanje od prošlosti nije bilo nimalo lako, niti se može govoriti o odricanju od prošlosti čitavog jednog (ili više) naroda“. „Taj se proces mora sagledati u širem kontekstu raspada zajedničke države i nastajanja nekoliko etnocentričnih država te smjene političkih režima. Radi se o novom odnosu prema prošlosti, budući da svako društvo gradi vlastitu sliku prošlosti u skladu s potrebama sadašnjosti. Nove političke elite koje su došle na vlast, raspadom Jugoslavije, morale su stvoriti legitimitet za svoju vlast, a za to je poslužio novi, nacionalistički odnos prema prošlosti“, smatra Banjeglav.

Ona podsjeća kako su „u zemljama nastalima raspadom bivše

Spomenik žrtvama Jasenovca

U Hrvatskoj su spomenici postali jedno od oruđa nove vlasti pomoću kojih se javnosti prezentiralo što i kako se treba sjećati, a što zaboraviti iz Drugog svjetskog rata...

Jugoslavije službeno sjećanje na Drugi svjetski rat i službeni narativ o prošlosti zamijenjeni drugačijim narativom i drugačijim sjećanjem tj. zaboravljanjem prošlosti“, te napominje kako je to „sjećanje u jednakoj mjeri bilo službeno, kao i

KINEZI TRAŽE TITA I VALTERA

Sve je više turista koji na prostore bivše Jugoslavije dolaze iz Kine.

Zanimljivo je gdje idu i koga traže – u Kumrovcu rodnu kuću Josipa Broza, a u Sarajevu Vladimira Perića. Dok je Tito sâm po sebi bio svjetski brand, Valtera je proslavio najgledaniji film svih vremena u Kini. No, problem je što mjesta i priča koje podsjećaju na Valtera baš i nema u gradu kojeg je branio u filmu Hajrudina Krvavca. „Imamo vječiti problem da ne štitimo ono što je naše i izvorno. Kada to neko drugi uradi, onda nam je krivo i ostane na tome da nam je krivo. I opet ne činimo ništa da

zaštitimo to što je izvorno naše.

Nije nama problem niko drugi, nego što prethodnih godina nismo smatrali da je Valter dovoljno naš, a on je biće Sarajeva. Jednostavno smo bili inertni“, smatra Asja Mešić Hadžiefendić iz Turističke zajednice Kantona Sarajevo.

ono koje je postojalo za vrijeme Jugoslavije“.

Novi identitet: U tome nije bilo mjesta za sjećanje na zajedničku prošlost već samo za etnonacionalan. „U Hrvatskoj su spomenici postali jedno od oruđa nove vlasti pomoću kojih se javnosti prezentiralo što i kako se treba sjećati, a što zaboraviti iz razdoblja Drugog svjetskog rata. Baš kao i partizanski pokret, i partizanski spomenici, koji su komemorirali NOB, doživjeli su ideološku i etnonacionalnu transformaciju kako bi se zajednička jugoslavenska prošlost, koja je postala nepoželjna u novom dominantnom povijesnom narativu, zamijenila s prošlošću hrvatskog naroda. Iz tog su razloga mnogi spomenici, za vrijeme rata 1990-ih godina, u Hrvatskoj oštećeni ili srušeni“, ukazuje Banjeglav.

Na kraju, zanimljivim joj se čini i istraživanje koje bi obuhvatilo kakav je danas odnos prema tim spomenicima kao simbolima prošlosti i prema povijesnom naslijeđu socijalizma 20 godina nakon završetka rata.

Odnosno, postoji li novi ciklus u odnosu prema prošlosti i je li došlo do smjene generacijskog pamćenja ili se razdoblja Jugoslavije još uvijek sjećamo na način koji je bio dominantan '90-ih godina?

Mladen Obrenović 24. oktobar 2014. Spektar, broj 20 17

NA VRH JEZIKA

KAKO SE “TRGUJE” UTJECAJEM? Dobro to znaju Sanader i Bandić, a valjda će se istražni organi pozabaviti i nekima od naših vrlih političkih trgovaca koji se, i dvije sedmice nakon izbora, još ne skidaju sa svojih ukjepšanih plakata

P

ozvao me Ivo Sanader, bivši predsjednik hrvatske Vlade, sa trenutnim boravištem u zatvoru Remetinec u Zagrebu da prisustvujem aukciji umjetničkih djela iz njegove bogate kolekcije.

Kaže mi da je na dražbu stavio i djela poznatog hrvatskog slikara Vlahe Bukovca, koji nedostaje u mojoj kolekciji hrvatskih modernista, te da ćemo se putem Skypa, kad stignem u Zagreb, detaljno dogovoriti o „raznim mogućnostima kupnje“ i preostalih umjetnina sa dražbe.

Naravno da je insistirao, kao i uvijek, na osobitoj „diskreciji“ kada su pregovori u pitanju, s obzirom na vanredne okolonosti u kojima se nalazi.

Potreban mu je novac, na legalan način stečen, jer nema više živaca da stalno objašnjava porijeklo imovine raznim djelatnicima poreznih i inspekcijskih povjerenstava i susreće se iznova sa raznim istražiteljima. o dolasku u Zagreb sam ga kontaktirala, a on, vidno raspoložen, reče da upravo sjedi sa gradonačelnikom Zagreba, Milanom Bandićem, starim frendom iz Hercegovine, koji je također postao privremenim stanovnikom Remetinca. Dok gradonačelnik ne dogovori jamčevinu, njih dva će malo da se ispričaju.

I gradonačelnik voli slikarstvo.

Doduše, više preferira ono „naivno“, iako je pokazao veliku sklonost ka građevini i arhitekturi.

P

18 Spektar, broj 20 24. oktobar 2014.

Ipak, obojici im je „trgovina utjecajem“ zajednička strast!

Iskoristivši priliku, pitam Milana Bandića kakva je to USKOK-ova

U hrvatskom tužilaštvu i USKOK-u nemaju uopće razumijevanje prema kolekcionarima, nego bahato ispituju njihove razne kolekcije i pokušavaju spoznati način prikupljanja eksponata u njima... akcija „AGRAM“? On kaže da pojma nema i da se vjerojatno radi o njemu nepoznatim gramima nečega, možda gramima krivice, a da ono početno slovo A znači veliko „ako“? On je tek u fazi istrage, zbog zlouporabe položaja i ovlasti,

Piše: Sanja Ljubičić utaje poreza ili carine, zamjene nekog gradskog zemljišta sa drugim i da su ga priveli zbog trgovine utjecajem, kao i premijera ranije, zbog nečega što ti “uskokovci” uopće ne razumiju? remijeru su dali nekoliko godina u Remetincu da im lijepo objasni o čemu se u negovom slučaju radilo. Ti istražitelji se ne bave umjetnošću i nisu pasionirani kolekcionari svega i svačega. (Ali moguće je da postoji, ipak, i među njima neki kolekcionar, nikad se ne zna, što bi gradonačelniku znatno olakšalo stvar?) Inače, u tužilaštvu i USKOK-u nemaju uopće razumijevanje prema kolekcionarima, nego bahato ispituju njihove razne kolekcije i pokušavaju spoznati način prikupljanjaeksponata u

P

njima. Imaju problema da shvate i razumiju, te zato moraju privoditi i istraživati razne stvari i ljude. Čak i one na veoma važnim funkcijama i položajima. o u Hrvatskoj nije bitno. Ne razumiju da novac nije samo novac, nekretnine samo nekretnine, zemljišta tek zemljišta itd... Sve su to samo dijelovi raznih kolekcija stečenih napornim radom vrijednih ljudi. Zašto gradonačelnik ili predsjednik Vlade ne bi bili pasionirani kolekcionari svega i svačega pa i utjecaja?

Gradonačelnik je kao kolekcionar utjecaja, ljubitelj građevine i arhitekture, mnogo gradio, renovirao, želeći da grad Zagreb učini gotovo dijelom kolekcije, napravi ga ljepšim, gotovo pitoresknim poput njegovih rodnih Gruda u Hercegovini. I zašto zbog toga mora biti priveden? u tužilaštvu i USKOK-u nemaju uopće razumijevanje prema kolekcionarima, nego bahato ispituju njihove razne kolekcije i pokušavaju spoznati način prikupljanjaeksponata u njima? Baš sada, pred izbore u Hrvatskoj? Zašto jednostavno ne uživaju u tom dobrom?

Valjda većina građana, koja je izabrala gradonačelnika i dala mu svoje

T

povjerenje i cijenila ga „općim dobrom“ punih 14 godina, izuzimajući neke njegove male nesuglasice sa oporbom, zna šta je izabrala?

Sem toga, kolekcionari, a naročito oni koji su i političari, poznati su po svojoj strastvenosti koju velika želja za „imanjem“ stalno hrani. Samo su oni gladni spremni za promjene!

Tako je gradonačelnik, sa tom revolucionarnom osobinom, imao i svoje anonimne fanove kada se kandididirao za predsjednika države. Čak 19 ljudi je anonimno uplatilo donacije za njegovu kam-

U tužilaštvu i USKOK-u nemaju uopće razumijevanje prema kolekcionarima, nego bahato ispituju njihove razne kolekcije i pokušavaju spoznati način prikupljanja eksponata u njima... panju. I sad bi to trebao biti problem što su ljudi željeli sakriti od „lijeve ruke ono što desna daje“?

Zbog toga, umjesto da uživa u toplini doma svoga, sa svojom suprugom u mirisu bijelih ruža koje joj je poklonio i korpi voća kao znaku strastvene ljubavi, dok se

vraćao sa placa, mora objašnjavati svoje „druge strasti“. I to u zloglasnom Remetincu?!

Zbog koga, zbog čega? Koliko dugo će morati objašnjavati?

Zamislih se ja nad ovim pitanjima?

Najednom me prođe volja da sudjelujem na toj aukciji umjetničkih djela. Shvatih da neću biti tužna što nemam slike Vlade Bukovca i što baš ne ličim na pravog kolekcionara, poput njih dvojice. ljudno se zahvalih Sanaderu na pozivu i rekoh da hitno moram nazad u Bosnu, jer se, nakon sto godina, pojavila i kod nas u BiH neka aukcija, i to kodnog naziva GIBRALTAR. Radi se o „umjetninama“ vezanim za dizajn, tv, marketing, produkciju... Čak je i jedan veliki mobitelski operater uključen u to.

Okupili su za sada jednu manju grupu ljudi, a da li će ih zadržati, koliko i šta će s njima biti, još nisu javili? I hoće li biti drugih aukcija u vezi sa privatizacijama, sa trgovinom utjecajem u BiH, te svim ostalim?

Ono što je izvjesno, to je da kolekcionari neprocjenjivih zbirki raznih vrijednosti u BiH zaista postoje.

Možda siđu sa izbornih plakata i jednom se ukažu u nekom našem Remetincu!

U

24. oktobar 2014. Spektar, broj 20 19

RE^ENO

UPAM]ENO

Kad propalo sve je, i izgubljena svaka nada, život postaje sramota, i smrt je dužnost tada.

Voltaire Na koncu konca čovjeka uvijek razapinju samo zbog njegovog vlastitog uvjerenja.

Arthur Koestler Čitanje znači približavanje nečemu što se upravo oblikuje.

Italo Calvino Sretni nikad ne razmišljaju o sreći.

To je posao za nesretne. Svi primijete sreću u nesreći, a o nesreći u sreći razmišljaju samo blesavi – i iskusni. \orđe Balašević Život je tragedija prepuna radosti.

Bernard Malamud Svi ljudi po naravi teže znanju.

Aristotel Čista je savjest najmekši jastuk.

John Wooden Prijatelj je obziran i kad je ljut.

Henore de Balzac Sreću često nalazimo tamo gdje je ne tražimo.

George Arliss Pokojnici su jedini ljudi za koje znam da nemaju problema.

Kenneth Blanchard Prigrli vrlinu ako je nemaš.

William Shakespeare Čovjek čita da bi postavljao pitanja.

Franz Kafka Čovjek sam i ništa ljudsko nije mi strano.

Publius Terentius 20 Spektar, broj 20 24. oktobar 2014.

SVE SLABIJA GRAVITACIJA

piše National Geographic. mundsenovog mora podiglo bi nivo mora za 1.2 metra.

BRZA SMRT NA MARSU Nevjerovatna količina leda koja se otopila na zapadu Antarktika u poslednjih nekoliko godina oslabila je na tom mjestu Zemljinu gravitaciju. Ona mjestimično pokazuje blage varijacije koje su rezultat promjena u masi. Kad se pozamašni ledeni pokrivači otope, količina leda se smanjuje, a s tim je slabiji uticaj gravitacione sile na tom području.

Novi rezultati dijelom potiču sa satelita GOCE, Evropske svemirske agencije i četvorogodišnjeg napora da se mapira Zemljino gravitaciono polje. Gravitaciona mapa GOCE kombinovana je sa mjerenjima gravitacije obavljenim satelitima GRACE, misije NASA - Njemačka, koja je u toku i prati promjene u Zemljinom ledenom pokrivaču putem gravitacije. Spajanje ovih informacija omogućilo je istraživačima da dobiju jasniju sliku o gubitku leda na zapadu Antarktika.

Sateliti su, prema novim izveštajima, izmjerili opadanje jačine gravitacionog polja, nastalo zbog opsežnog gubitka leda. Na smanjenje glečera i ledenih grebena uticale su tople okeanske struje koje ih zapljuskuju.

Tačna mjerenja ukazuju da se između 2009. i 2012. svake godine otopilo oko 230 milijardi tona leda. To područje vjerojatno je prešlo kritičnu tačku koja vodi prema nezaustavljivoj propasti, sudeći prema istraživanjima objavljenim ranije ove godine,

Ambiciozni plan Mars One je pokrenuo holandski biznismen u okviru kojeg će poslati ljude na Mars kako bi gore živjeli i osnovali koloniju. Projekat bi se trebao realizirati za 10 godina, a obećani su im uvjeti normalni za život. No, kreatori nove studije ističu da će svi kolonisti umrijeti 68 dana nakon što kroče nogom na Crvenu planetu.

Nizak pritisak stvara rizik od eksplozija i nedostatak rezervnih dijelova, neke su od potencijalnih opasnosti koje očekuju svakoga ko ode na put bez povratka. Studiju su uradili studenti sa Massachusetts instituta za tehnologiju. U svom istraživanju otkrili su veliki broj manjkavosti u uvjetima koji bi doveli do gušenja posade.

"Prva posada završit će fatalno u prosjeku za 68 dana misije", napisali su studenti.

Kao prvo navode kako astronauti neće imati dovoljno hrane i prema planu Mars One misije studenti ističu kako će kolonisti gladovati.

No, jedan od ciljeva Mars Onea je uzgojiti usjeve u plodnim dijelovima Marsa. Prema studentima, to bi stvorilo velike količine kiseonika što bi povećalo opasnost od eksplozija.

Da bi imali sve što im je potrebno trebalo bi lansirati 15 Space X super-raketa što košta 4,8 milijardi

dolara. No, Space X još nisu spremne za tako duge letove.

Direktor Mars Onea Bas Lansdorp kazao je kako smatra da su ta otkrića netačna.

RIBE BJEŽE OD VRU]INE

Veliki broj ribljih vrsta nestaće iz tropskih mora do 2050. godine, dok će veliki broj riblje populacije prenaseliti hladnija arktička i antarktička mora.

Barem se tako navodi u studiji koju je nedavno objavilo Sveučilište British Columbia, a kojim se htjelo istražiti povezanost globalnih klimatskih promjena i zagrijavanja okeana te njihov utjecaj na riblji fond.

Ukoliko temperatura oceana poraste za samo tri stupnja Celzija do 2100. godine, ribe će migrirati iz svojih trenutnih staništa prema polovima pri brzini od 26 km po desetljeću, procjenjuju znanstvenici. Ukoliko se zagrijavanje ograniči na jedan stupanj Celzij, migracija će biti ograničena na 15 kilometara po desetljeću.

William Cheung, koautor studije, navodi kako su tropska mora globalni gubitnici budući da se u ovom području očekuje drastično smanjenje ribljeg fonda što će imati ogromni utjecaj na ekosistem, ali i lokalno gospodarstvo.

RIJETKI KIT

Životinja dugačka između 10 i 13 metara otkrivena je u Redhead Beachu, 93 km sjeverno od Sydneya, Australija. Australski znanstvenici ostali su zbunjeni

nakon što su na internetu objavljene fotografije ovog iznimno rijetkog morskog stvorenja.

Uginuli grbavi kit stvorio je velik interes među znanstvenicima zato što je ta vrsta iznimno rijetka, te ju je teško pronaći s obzirom na to da živi u velikim dubinama daleko od obale. "Dugo nismo imali podatke o njima, jer ih je iznimno teško pronaći. Zato je ovaj mrtvi primjerak pravo blago za znanstvenike", izjavio je Shona Lorigan, potpredsjednik Organizacije za spašavanje i istraživanje kitova u Australiji (ORCA).

RAK UBIO PRINCEZU

Sibirska princeza koja je izvađena iz leda na planini Altaj na istoku Rusije 1993. godine niz je godina okupirala misli znanstvenika.

Napokon su otkriveni detalji o njezinu identitetu i načinu smrti.

Naime, ova je 20-godišnja žena umrla u 5. st. prije Krista.

Magnetskom rezonancom ruski znanstvenici su otkrili da je vrlo vjerojatno imala rak dojke.

- Ovdje je riječ o tumoru u desnoj dojci, a metastaze su vidljive na limfima. Prilično sam siguran u dijagnozu - rekao je član istraživačkog tima Andrey Letyagin medijima.

Istom je metodom otkriveno i da je princeza imala infekciju kostiju, a zabilježene su i ozljede konzistentne s padom. Smatra se da je koristila kanabis za potrebe liječenja, jer je uz njezino tijelo pronađena oprema za korištenje te supstance.

- Vjerojatno je da je bolesnoj ženi za redovitu inhalaciju kanabisa ovo bilo potrebno - izjavila je arheologinja Natalya Polosmak za magazin Science First Hand.

RE^ENO

UPAM]ENO

Naša generacija neće toliko tugovati zbog zlodjela zlih ljudi koliko zbog zastrašujuće šutnje dobrih.

Martin Luther King Ja imam mnogo cvijeća, rekao je, ali najljepše cvijeću su djeca.

Oscar Wilde Treba pomoći prijateljima kada im je potrebno, a ne dokazivati se kada su oni već propali.

Ezop Ljudi se najčešće odlučuju za srednji put, jer ne znaju biti niti posve zliniti posve dobri.

Niccolo Machiavelli Bili smo u zabludi jedno o drugome i zato su to bila lijepa vremena.

Johann Goethe Lakše je naći manu nego je ispraviti.

Ulpian Fulwell Nitko nije obavezan da drugoga voli više nego sebe sama.

Ante Starčević Oni koji se smatraju prepametnima da bi se bavili politikom, kažnjeni su tako da njima upravljaju glupani.

Platon Hrabrost se ne može glumiti. To je vrlina koja ne podliježe licemjerju.

Napoleon Bonaparte Kada je učenik spreman, nastavnik će se pojaviti.

Andrew Matthews Nikome nemoj nanositi zlo i nemoj nikoga suditi. To čuvaj i spasit ćeš se.

Makarije Egipatski 24. oktobar 2014. Spektar, broj 20 21

DNEVNIK OSTARJELE FRAJLE

JOŠ JEDAN ODLAZAK

Ponijeću sa sobom oči i pogled bosanskog čovjeka.

Ja ne trebam fotografije pokazivati, ne moram Francuzima ništa reći, sve će se to oko mene osjetiti

I

mam prijateljicu koja je godinama sanjala o posjeti Indiji.

Kada je konačno tamo otišla, vratila se neraspoložena i snuždena, kao da je provela svo vrijeme putovanja na kiši. Donijela je stotine fotografija ulica i ljudi, sve sličnih jedna na drugu: krave na ulici, pretrpane tezge, ljudi na starim biciklima ili u starim automobilima, smeće posvuda, svinje u smeću, bose djevojčice pred kolibama-kućicama od gline sa utabanim podom, tamna lica bosih žena, slamnati krovovi i otvorena ognjišta sa vatrom...

Luciene je sa čudnom strašću u Indiji prikupljala slike siromaštva, pokazivala ih svima kao egzotiku, kao da tamo ništa drugo nema i kao da je postala ambasador bijede te daleke zemlje njenih nekadašnjih snova.

Godinu poslije su u Indiju otišli

22 Spektar, broj 20 20. oktobar 2014.

Claude i Mathilde. Vratili su se sa putovanja oduševljeni zemljom i njenim bogatstvom, donijeli hiljadu fotografija hramova, pozlaćenih fasada i kipova, gracioznih žena u plesu, toplih boja sarija i blještava nakita. Blagonaklono se svaki puta smiješim kada vidim te fotografije prijatelja snimljene u Indiji.

Pitam se, ne vide li naše oči uvijek ono što je duša sposobna i što hoće da vidi...

Pitam se, ne vide li naše oči uvijek ono što je duša sposobna i što hoće da vidi? S tim mislima, brinući za moj "vid" u mojoj domovini, evo spremam se za ponovni odlazak iz nje. A nisu bili laki ovi mjeseci u Bosni- Dočekale su me poplave u augustu punom vode i kiša, izborne

Piše: Nermana Begagić kampanje, bitke koje su me porazile, u kojima sam učestvovala diskutujući, glasajući i nadajući se boljitku. dlazim opet do moje druge domovine koja je već godinama ispred moga srca, ali nikako da uđe unutra. Okrećem se danima oko sebe, ljudima, susretima, riječima, ne bih li što više Bosne vidjela i ponijela sa sobom onu pravu, a ne ovu koja me tjera da se od nje odcijepim već dvadeset godina.

Kad je srce u pitanju, teško je iz Bosne otići bez tuge i bola.

Prebirem po mislima, tražim očima i uporno si govorim da treba izvršiti svjesno odabir slika koje ću servirati o nama svojim francuskim prijateljima.

Svjesna sam da sam kao Lucienne.

O

Ništa mi ne znače naših 5% bogatih i njihove kućerine i vile.

Dovoljno je da vidim pruženu ruku djeteta ili starca koji prosi, ispucale fasade i pločnike, jadnog olinjalog psa lutalicu koji spava kraj smeća ili posred ulice, oznaku “zatvoreno” pred vratima zemaljskog Muzeja, zatim dugi, predugi zid Američke ambasade preko puta sarajevske željezničke stanice, pa da sve u ovom srcu utihne i čemer postane još veći. li to neću da iznosim iz zemlje, to je naša samo briga.

Naša slabost bi bile i fotografije naših bolnica, stotine kafana, viška bogomolja u odnosu na domove i ručak na stolu, prekobrojni fakulteti i diplome bez pokrića, reklame hiljade bio-lijekova svih bolesti koje reklamiraju doktori sa diplomama, novine sa vijestima o ubijenim, nesrećama, krađama i slikama ptica grabljivica, lešinara koji kopkaju po našim ranama.

Sve je to samo naša briga i naša intima i nikome ne dam da se tome iščuđava i posmatra nas kao egzotiku. Ne bih ponijela u svijet ni našu ljubav za Evropsku zajednicu, jer malo ko tamo u njoj, kao mi, vidi Eldorado i samo će još više posumnjati u našu iskrenost.

Davno su tamo gurnuli u anonimu i Boga, nikome ne znači ništa gorući rast katoličanstva, islama, za pravoslavlje je isto. Šta ponijeti sa sobom da pokažem svijetlu stranu Bosne, znam li gledati kao Claude i Mathilda? Našu baklavu, našu "Behar" kocku, ajvar i pečenicu, travnički sir, tešanjsku mineralnu vodu, burek ispod sača, hercegovačku lozu ili domaću šljivu, tvrdi livanjski sir... Sve sam to već nosila i carinici se ibretili kakav je ovo narod da vuče kofere hrane iz Bosne u razvijenu Evropu. A ja mu objašnjavala da ove ukuse domovine

A

nigdje ne nalazimo i da su oni i u tom svijetu u koji idem posebni!

Ali sam od pokazivanja ove Bosne odustala, jer sve ove godine, ma šta Francuzima pokazala, zadive se, probaju i opet nas zaborave, vjerni očuvanju svojih marki, šema i navika.

Istina, imamo jedne od najljepši žena na svijetu, imamo najtoplije prijateljske riječi i oči na svijetu, imamo još uvijek mnogo ljudi koji,

Odlazim, a i ne znam kud ću i zašto ću. Ma gdje bila, od našeg čovjeka ja dalje neću... kada te gledaju - vide te, imamo još uvijek mnogo prodavača koji, ako im nemaš sitniš za plaćanje, kažu da ćeš platiti slijedeći put, imamo divne žene-majke i odgovorne očeve, imamo još uvijek porodicu...

Ali za to sve treba doći ovdje i na licu mjesta živjeti i vidjeti.

U subotu, pred sam odlazak, vodim staru majku na najbolju piletinu na svijetu i okolini u restoran “Kod Fehre" na Lašvi. A kod Fehre u uglu, na zidu, visi crveno-crna Džankina jakna i piše da je tu nekada bio i sjedio Fehrin prijatelj, naš rahmetli Nisvet Džanko, autor omiljene "Pozitivne geografije".

Kod Fehre nema čuvara, iako je restoran pun vrijednih suvenira.

Džankinu jaknu je na zid objesio prijatelj i sa njim i dio svoje duše.

Sjedim i crveno-crna karirana boja mi ispuni svo srce i obuze me ljubav, onako čista , sve moje veze sa svijetom i Bosnom su u njoj. Tako spoznah da ne treba da brinem, sposobnost ljubavi ću opet ponijeti iz Bosne, ponijeću tople riječi prodavačice cvijeća na Markalama koja me pozva: Dodji mi opet... onijeću sa sobom oči i pogled bosanskog čovjeka. Ja ne trebam fotografije pokazivati, ne moram Francuzima ništa reći, sve će se to oko mene osjetiti.

Pred sam polazak u novinama čitam mrsku priču o cijepanju Bosne i Hercegovine, "Ne znaju je nahraniti pa je znaju cijepati", gorko zaključujem zatvarajući kofer.

Narod je odustao od vlasti, ali vlast na narod računa za ponovo prigrabljene pozicije sa kojih su nas svojevremeno gađali pamovima i patovima. Odlazim, a i ne znam kud ću i zašto ću. Ma gdje bila, od našeg čovjeka ja dalje neću.

Odlazim, ostaje riječ pobune na ovu našu, balkansku tešku intimu, koja se još dovoljno ne čuje.

Ja je ne iznosila Evropi!

P

24. oktobar 2014. Spektar, broj 20 23

NAŠA ŠANSA - DENTALNI TURIZAM

KUĆI PO NOVE ZUBE Kvalitet naših stomatoloških usluga odavno je prepoznala naša dijaspora. No, mnogi misle da ova vrsta "zdravstvenog turizma", kad bi se bolje organizovala, može da donese i neuporedivo veće prihode

O

dlazak zubaru je sastavni dio godišnjeg odmora svakog bh. gastarbajtera. Stomatolozi kažu da se njihov posao polako pretvara u sezonski, jer je tokom ljetnih mjeseci jako mnogo pacijenata, pa tada rade i po trinaest sati dnevno.

Dobar glas se daleko čuje, pa nije rijetkost da i stranci po preporuci prijatelja dolaze u BiH po “nove zube”.

Neki bi rekli da je upravo to šansa, ali i problem. Oblast zdravstvenog ili u ovom slučaju dentalnog turizma u BiH, potpuno je neuređena.

Niže cijene: Od ove prilike bi mnogi mogli imati koristi, kaže doktorka Vanja Krsmanović iz Banjaluke:

“Mi nismo turistički radnici, već zdravstveni. Pokušala sam da reklamiram svoju ordinaciju u nekim zemljama EU, ali bez većeg uspjeha.

Nijemci, Šveđani ili Britanci prije svega žele znati gdje idu, pitaju se da

Jedna plomba u Švicarskoj košta 200 do 300 franaka, a u BiH najviše 50 maraka... li je BiH sigurna zemlja. Kompletan proizvod, od prevoza, smještaja do raznih turističkih sadržaja, je nešto čime se bave agencije i turističke organizacije.”

Ono što je najvažnije jeste vrhunski kvalitet usluge. Ona je zagarantovana, kaže doktorka Krsmanović.

“Istu opremu kakvu mi imamo, koriste i ordinacije u Njemačkoj i Švicarskoj. Primjera radi, moja ordinacija ima najmoderniji aparat za brzu izradu krunice, koja je gotova za 24 sata. Brojne zdravstvene ustanove kod nas raspolažu najsavremenijom opremom.”

Sunčica Franjić, koja u Cirihu živi nekoliko godina, u Švicarskoj još nikada nije išla kod zubara. Ona i njen suprug imaju svog stomatologa u Banjaluci.

“Na sreću, protetika nam još uvijek ne treba, radimo samo popravke. Čim dođemo na odmor idemo na redovnu kontrolu. Jedna plomba bi nas u Švicarskoj koštala 200 do 300 franaka, a u BiH najviše 50 maraka. Ono što je još važnije, jeste da smo zaista zadovoljni. Ne vjerujem da bismo u Cirihu dobili išta bolju uslugu.

Naši doktori u Bosni su odlični stručnjaci”, kaže Sunčica.

Dvije oštrice: Osim dijaspore,

Posjetioci iz dijaspore obavezno posjećuju naše zubare 24 Spektar, broj 20 24. oktobar 2014.

sve je više i pacijenata koji u BiH dolaze samo da bi posjetili zubara.

Stomatolozi su ipak, zbog loše organizacije, prepušteni sami sebi da dolaze do stranih pacijenata.

“Isplati nam se da pacijentu platimo hotel ako veći zahvat radi u našoj ordinaciji. To smo nekoliko puta i radili”, dodaje doktorka Krsmanović.

S druge strane, pojedini stomatolozi ne žele se upuštati u slične poduhvate. Kažu da je ovaj vid rada previše rizičan. Podrška zvaničnih institucija i posrednička uloga turističkih organizacija je neophodna kako bi svi bili zaštićeni, kaže doktor Petko Krčić.

“To je mač sa dvije oštrice.

Možemo mi sami dovesti određeni broj stranih pacijenata, ali ako bi se slučajno desilo nešto nepredviđeno, neki incident, dovodimo sebe u veliku opasnost da izgubimo licencu”.

Doktor Krčić je još prije deset godina pokušao uspostaviti saradnju s turističkim radnicima kako bi se ova oblast uredila, ali bez uspjeha.

Da je ovu oblast neophodno sistemski riješiti, saglasni su i u

Vanja Krsmanović

Istu opremu kakvu mi imamo, koriste i ordinacije u Njemačkoj i Švicarskoj, poput aparata za brzu izradu krunice, koja je gotova za 24 sata...

Turističkoj organizaciji grada Banjaluka. Svjesni su da mnoge zemlje ozbiljno pristupaju dentalnom turizmu jer ne profitiraju samo zdravstvene ordinacije.

Mađarski primjer: Mladen Šukalo, samostalni stručni saradnik u ovoj organizaciji, navodi primjer Mađarske, koja daje subvencije za ovaj vid turizma.

“Mnoge zemlje su prepoznale potencijale dentalnog turizma i

Vrhunska oprema u našim ordinacijama

Sunčica Franjić

njim se ozbiljno bave. Ja pozivam sve naše stomatologe da nam se jave, da nam dostave svoje ponude i cjenovnike, a mi ćemo kroz svoje kanale te informacije dalje širiti”, kaže Šukalo.

Ono što je važno jeste da strani

pacijenti odlaze zadovoljni iz Bosne i Hercegovine. Za vrhunsku uslugu plate i do pet puta nižu cijenu nego u svojoj zemlji. Ipak, većina će se usuditi na ovaj poduhvat samo u slučaju kada imaju pouzdanog posrednika. “Šveđani npr. vjeruju svojoj agenciji, to je jasno. Kada bi naše organizacije kreirale ponudu i uspostavile saradnju sa agencijama u inostranstvu, to bi bilo mnogo lakše”, objašnjava doktorka Krsmanović.

Bez obzira na konkurenciju u okruženju, prije svega u Hrvatskoj koja je, kao članica EU, mnogo primamljivija stranim pacijentima, BiH i dalje ima velike šanse. Šukalo ističe da Bosna i Hercegovina kao još uvijek neotkrivena destinacija za mnoge, u dentalnom turizmu jeste konkurentna, prije svega zbog cijena i kvaliteta usluga.

Aleksandra Slavnić/DW 24. oktobar 2014. Spektar, broj 20 25

ZAŠTO PADA CIJENA NAFTE?

OBRAČUN SA PROTIVNICIMA

Proteklih mjeseci je cijena nafte naglo opala. To šteti prije svega Rusiji, Iranu i Venezueli. O uzrocima pada cijena nafte se špekulira, pa se tako mogu čuti i teorije zavjere, po kojim se pomenute zemlje, na ovaj način, smišljeno destabiliziraju

A

ko na svijetu postoji ijedna strateška sirovina, onda je to nafta. Ratovi su vođeni zbog nafte, vlade padale. Cijena za tu sirovinu može zadaviti ekonomsku konjunkturu ili je potaknuti.

Tržište nafte, inače, po pitanju cijene reagira veoma osjetljivo na svaku vrstu smetnji. Međutim, ono što je dugo važilo poput prirodnog zakona, trenutačno se čini kao da je stavljeno izvan snage. Za više od 20 posto su cijene nafte proteklih mjeseci opale - unatoč teškim krizama u nekima od važnih zemalja u kojima se crpi nafta: Rusija je upletena u ukrajinski konflikt, u Iraku bjesne borbe s radikalnim islamistima "Islamske 26 Spektar, broj 20 24. oktobar 2014.

države", a Nigerija je bila pogođena epidemijom ebole.

Ponuda - potražnja: Robert Burgess, glavni ekonomista za rastuća tržišta pri odjelu za analize Deutsche Banke - Deutsche Bank Research - pad cijene nafte obrazlaže principom ponude i potražnje. Za Burgessa su dva faktora odlučujuća: briga za konjukturni razvoj u Europi i nekolicini zemalSjedinjene Američke Države prije tri desetljeća izazvale su pad cijene nafte kako bi Sovjetski savez dovele do bankrota...

ja u ubrzanom gospodarskom razvoju, kao i velika ponuda na naftnim tržištima, prije svega zbog revolucije u SAD-u po pitanju dobivanja fosilnog goriva iz uljnih škriljevaca.

Sredinom oktobra je Deutsche Bank Research objavio jednu studiju u kojoj je istraženo koje posljedice niska cijena nafte ima za najvažnije zemlje u kojima se ta sirovina crpi. U tu svrhu su ekonomisti istražili kojoj od tih zemalja je potrebna koja cijena kako bi se mogao financirati proračun.

Rusija, na primjer, svoj državni budžet financira s najmanje 45 posto od prihoda iz energetskog izvoza. Pritom su cijene nafte

povezane s cijenama za plin. Prema brojkama Deutsche banke, Rusiji je potrebna cijena nafte od oko 100 dolara po barelu kako bi imala izbalansiran proračun.

Trenutačno je cijena nafte znatno ispod toga i kreće se oko 85 dolara po barelu. A to ima teške posljedice za neke proizvođače, kaže analitičar Stefan Meister iz Njemačkog društva za vanjsku politiku (Deutsche Gesellschaft für Auswärtige Politik - DGAP).

Ruski budžet, po njemu, nije u dovoljnoj mjeri popunjen. A to je posebno opterećujuće s obzirom na sankcije Zapada i na nulti rast gospodarstva u Rusiji. Taj stručnjak smatra da su niske cijene nafte za Rusiju znatno bolnije nego sankcije Zapada.

Stari scenarij: S tim razvojem situacije na naftnom tržištu su se pojavile i teorije zavjere. U Rusiji trenutačno stanje podsjeća na osamdesete godine. I tada je cijena nafte znatno opala, što je bio jedan od razloga za raspad Sovjetskog saveza. Na to je nedavno podsjetio Nikolaj Petrušev u jednom intervjuu za vladine novine "Rossijska Gazeta".

Petrušev, koji radi kao sekretar ruskog Nacionalnog vijeća sigurnosti, je za spomenute novine izjavio da su Sjedinjene Američke Države prije tri desetljeća izazvale pad cijene nafte kako bi Sovjetski savez dovele do bankrota.

Također, u sredinom oktobra objavljenom izvješću Ruskog instituta za strateške studije RISS stoji da sadašnji pad cijene nafte ima veze s jednim dogovorom između SAD-a i Saudijske Arabije. Doista, Saudijska Arabija dosad nije pokazala nikakve naznake da bi smanjivanjem eksploatacije nafte htjela stabilizirati cijenu nafte. Naprotiv, ta zemlja je eksploataciju u septembru još i povećala. Istovremeno se Saudijska

Jeftina nafta Rusiju više pogađa od zapadnih sankcija

Arabija usprotivila zahtjevu Venezuele da se održi poseban sastanak Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC), tako da će se o tome moći raspravljati tek na regularnom sastanku OPEC-a krajem novembra.

Iranski gubici: Doduše, i Saudijska Arabija pati zbog niske cijene nafte, jer je i njoj za izbalansirani budžet potrebna cijena od oko 99 dolara po barelu. Ali Saudijska Arabija je, u godinama u Saudijska Arabija je, u godinama u kojima je cijena nafte bila visoka, stvorila zalihe od oko 450 milijardi američkih dolara, koje joj sada pomažu da u miru razmišlja i djeluje... kojima je cijena nafte bila visoka, stvorila zalihe od oko 450 milijardi američkih dolara, koje toj zemlji sada mogu pomoći da u miru razmišlja i djeluje.

Drukčija je situacija u Iranu saudijskom vječitom rivalu u borbi za utjecaj na Bliskom istoku, pojašnjava u intervjuu za DW Kirsten

Westphal iz berlinske Fondacije znanost i politika. Iranu su prijeko potrebni prihodi od prodaje nafte, kaže ona i dodaje da Teheran, doduše, gaji nadu da će pad cijene nafte biti kratkog daha, ali i da je Iran zbog sankcija Zapada od 2011. izgubio više od polovice svojih prihoda od poslovanja s naftom.

Za ujednačavanje državnog proračuna Iranu je potrebna cijena nafte od najmanje 125 dolara po barelu, navodi Kirsten Westphal.

Visoka cijena nafte ograničava iranski manevarski prostor na pregovorima oko njegovog nuklearnog programa. Što manje prihoda Teheran ima od poslovanja s naftom, utoliko važnije je za tu zemlju ublažavanje sankcija.

Dodajmo tome da je u Americi sa zadovoljstvom gledaju na činjenicu da je svim tim povećan pritisak i na Venezuelu. Toj zemlji je za izbalansirani državni budžet čak potrebna cijena nafte na tržištu od 162 dolara po barelu. Tako da nema nikakve sumnje da neke “igre” u svemu ovome ima, odnosno da se preko cijene nafte sravnjuju neki još veći geopolitički računi.

Matthias von Hein/DW 24. oktobar 2014. Spektar, broj 20 27

LIBIJA: NI NA NEBU NI NA ZEMLJI

DVA TABORA SE BORE ZA POLITIČKU PREVLAST V

Tri godine nakon svrgavanja i likvidacije Moamera el Gadafija, Libija tone u haos, a rješenje nije na vidiku. San o novom početku pretvorio se za njene stanovnike u noćnu moru

eć mjesecima se u istočnom libijskom gradu Bengaziju vode borbe između suprotstavljenih paravojnih formacija - među kojima su i islamisti - i samoproklamovane libijske armije pod rukovodstvom odmetnutog generala Kalifa Haftara.

Spirala nasilja izgleda da posljednjih dana dostiže vrhunac. U jednom danu, početkom sedmice, ubijeno je najmanje 17 ljudi.

Podjednake snage: Prošlo je šest mjeseci otkako je general Kalifa Haftar objavio rat islamistima. Od tada, on i njegovi ljudi pokušavaju da protjeraju islamiste iz zemlje.

Haftar i njegove snage se bore, jer 28 Spektar, broj 20 24. oktobar 2014.

žele da budu jedina legitimna, vladajuća snaga u zemlji.

"Ali, njihovi protivnici su, u najman-

Haftar je najavio seriju odlučujućih bitaka. On želi da sa svojim jedinicama ponovo osvoji "ulice grada", a njegovi ljudi su spremni da postignu najvažniji cilj da oslobode Bengazi... ju ruku, isto toliko jaki", kaže Ziad Akl iz Al Ahram centra za političke i strategijske studije u Kairu.

Haftar je najavio seriju odlučujućih bitaka. On želi da sa svojim jedinica-

ma ponovo osvoji "ulice grada", a njegovi ljudi su spremni da "postignu najvažniji cilj - da oslobode Bengazi".

Libijske vazduhoplovne snage bi trebalo da mu daju podršku.

Prema pisanju internet portala Al Vasat, Haftarove jedinice su uspješno odbranile dva uporišta od napada radikalnih islamista Ansar al Šarije. Islamistička paravojska je ove informacije demantovala. A grad izgleda da je još uvijek čvrsto u njihovim rukama.

Dvije vlade: Oružani sukobi u međuvremenu se nastavljaju kako na istoku tako i na zapadu zemlje. I sve se to događa, bez obzira što su

Abdulah al Thini, premijer tzv. prelazne vlade

Ujedinjene nacije pozvale sve sukobljene frakcije na primirje.

"Međunarodna zajednica ne može da toleriše dalje prolivanje krvi", kazao je generalni sekretar UN Ban Ki Mun tokom iznenadne posjete Tripoliju prije nekoliko dana.

"Ako uskoro ne dođe do održivog mira, san o boljem životu će ostati samo san."

Tri godine nakon svrgavanja i ubistva dugogodišnjeg vladara Libije, Muamera el Gadafija, situacija u zemlji se ne smiruje.

Naprotiv, sve tone u haos i nasilje.

U zemlji de facto postoje dva parlamenta i dvije vlade.

Prelazni premijer Abdulah al Thini i novoizabrani parlament od početka avgusta, iz bezbjednosnih razloga, sjednice održavaju u

General Kalifa Haftar želi da bude nasljednik Gadafija

istočnom libijskom gradu Tobruku.

Ali, taj parlament ne priznaju svi.

Grad koji se nalazi na egipatskoj granici je pod zaštitom Hafterovih trupa. Tako da ne čudi zašto izabrani poslanici iz redova islamista ne prisustvuju sjednicama. Oni bojkotuju novi parlament u Tobruku i ostaju u glavnom libijskom gradu - Tripoliju; a izabrali su i svog premijera, Omara al Hasija. No, međunarodna zajednica je na strani parlamenta u Tobruku.

Novi diktator: Zabrinutost je ogromna da će se Libija raspasti na dva tabora. Na jednoj strani je "Operacija u praskozorje" - sačinjena od paravojnih formacija iz Misrate, islamističkih grupa, među kojima je i Ansar al Šarija, i drugih konzervativnih snaga Muslimanskog bratstva.

Ubijanje i razaranje ne prestaju širom Libije

Nasuprot njima su oni koji su uz generala Kalifa Haftara, koji je osnovao savez sastavljen od paravojnih Cintan jedinica i nekadašnjih Gadafijevih boraca koji su sebe nazvali "Operacija časti".

- Ono što sada vidimo, kaže libijski ekspert Ziad Aki, jesu borbe naoružanih grupa za svoje mjesto u novoj Libiji.

U međuvremenu se u libijsko pitanje miješa i inostrani faktor. Dok Katar podržava islamiste, odnedavno se špekuliše o egipatskoj podršci libijskom generalu Haftaru i njegovim snagama. No, kako javlja zvanična egipatska agencija Mena, portparol egipatskog predsjednika Abdela Fataha al Sisija demantovao je da su egipatski avioni izvršili napade na libijskom tlu.

Naime, Njujork tajms je pisao da su krajem avgusta Egipat i Ujedinjeni Arapski Emirati izvršili napade na paravojne jedinice povezane s islamistima.

Ujedinjeni Arapski Emirati su se stavili na stranu generala Haftara.

Odmetnuti general se, pak, u jednoj televizijskoj poruci obavezao da će se sa scene povući kada njegovi ljudi protjeraju iz zemlje sve islamiste. No, ipak se sumnja da bi on mogao da krene stopama Muamera el Gadafija i da postane novi libijski diktator.

Diana Hodali/DW 24. oktobar 2014. Spektar, broj 20 29

INTERVJU: TAREK OSMAN, POLITIČKI ANALITIČAR

VOJNI PORAZ DŽIHADISTA NEĆE UGASITI NJIHOVU IDEJU Sama ideja oko koje su se okupili pripadnici Islamske države ostaće aktuelna, ideja da se mladi ljudi koji nemaju posla i životne perspektive – okreću borbi za islam. Ta ideja će sigurno još neko vrijeme biti privlačna, smatra Osman

S

matram da će ISIS nakon žestokog bombardovanja iz vazduha i vjerovatno slanja kopnenih trupa biti vojnički poražen za možda šest mjeseci ili godinu-dvije, kaže u intervjuu za Radio Slobodna Evropa egipatski analitičar Tarek Osman, autor svjetskog bestselera „Egipat na ivici“ (Egypt on the brink).

"Međutim, sama ideja oko koju se okupili njeni pripadnici, ostaće i dalje aktuelna. Mislim na ideju da se mladi, ljuti ljudi koji nemaju posla i životne perspektive – okreću

borbi za islam. Ta ideja će sigurno još neko vrijeme biti privlačna".

Mladi su bijesni Osman ukazuje na specifičnu demografsku strukturu u arapskom svijetu u kome živi 330 miliona ljudi. „Od toga je oko 200 miliona mlađe od 35 godina. Dalje, oko 160 miliona ima manje od 20 godina. Stoga se postavlja pitanje kakav je obrazovni sistem u arapskom svijetu? Veoma loš. Isto se odnosi i mogućnost

Ekstremizam je posljedica lošeg obrazovnog stanja 30 Spektar, broj 20 24. oktobar 2014.

otvaranja novih radnih mjesta.

Konkurentnost nije tako visoka.

Ne tvrdim da ovakve okolnosti generiraju džihadizam, ali podstiču ljutnju i bijes. Ovdje nije riječ o velikom broju militanata – možda dva ili tri odsto stanovnika je sklono da podrži ili se pridruži ekstremnim organizacijama. Sama ideja džihadizma podrazumijeva iskazivanje bijesa preko vjere.

Dakle, ovo je ozbiljan problem koji se ne može riješiti samo neposrednim mjerama bezbjednosti, već je neophodno poboljšati obrazovanje, podstaći socijalno-ekonomski razvoj i civilno društvo“, ističe Osman.

RSE: Militanti Islamske države opasno su ugrozili Kobane, mada se poslednjih dana povlače. Iako kurdski civili stradavaju i prjieti im masakr, glavni akteri, prije svega Turska, nisu bili spremni da reaguju. SAD su ograničili svoje operacije na udare iz vazduha.

Stiče se utisak da je uspon ekstremista Islamske države posljedica surevnjivih geopolitičkih interesa ključnih sila u regionu...

Osman: Ovdje je riječ ne samo o humanitarnom pitanju u kome svi saosjećamo, već i o prijetnji jednom narodu, mislim na Kurde, uključujući i Kurdistan u sjevernom Iraku koji se uspešno razvija poslednjih godina kao polunezavistan entitet.

Dakle, ako taj uspješan projekat propadne zbog napada terorističke organizacije, onda na Bliskom istoku lančano prijete dalji problemi.

ISIS je grupa različitih džihadista iz Iraka, Sirije, Kavkaza, Sjeverne

Afrike, Arapskog poluostrva i drugih dijelova svijeta. Oni su se okupili pod jednom zastavom i žele da ustanove čvrstu organizacionu strukturu kao i da obezbijede što više novca.

Ako analiziramo situaciju iz ugla glavnih aktera u regionu, ISIS je za njih prijetnja koju treba ukloniti.

Saudijska Arabija je to, na primjer, uvidjela jer je imala iskustvo sa pobunom džihadista 2000. godine.

Slična je i pozicija Egipta zbog problema sa militantima tokom 1990-ih. Međutim, za neke druge zemlje ISIS je i instrument koji bi se mogao iskoristiti za posredno vođenje ratova (proxy war).

RSE: Za koje zemlje?

Osman: Nije ključno pitanje o kojim se zemljama radi. Na primjer, mogu danas da iskoristim ISIS u sukobu sa drugom zemljom, a da sutra napadnem ovu ekstremističku organizaciju. Moja poenta je da se pojavio novi akter sa skoro 30 hiljada boraca, koji pritom od prodaje nafte dobija najmanje milion dolara dnevno. To znači da se ovakva organizacija može na razne načine koristiti.

Oružje kao članarina RSE: Potpredsjednik SAD Bajden je nedavno optužio pojedine zemlje, prije svega Tursku, Saudijsku Arabiju i Ujedinjene Arapske Emirate, za podršku ISIS-u, jer im je glavni cilj rušenje sirijskog predsjednika Asada. Bajden se potom izvinio liderima ovih zemalja...

Osman: Ne mislim da su Turska, Saudijska Arabija i ostale države podržavale ISIS. Najprije, to nije organizacija sa jasno definisanom strukturom kojoj se možete pridružiti plaćanjem članarine. Riječ je o prilično šarolikoj grupi kojoj možete pristupiti ako dođete sa oružjem i izrazite spremnost da se borite.

Tačno je da pojedine zemlje u sukobu ne samo sa Asadom već i

Kurdi su jako osjetljivo pitanje za Tursku

Iranom koji ima veliki uticaj, između ostalog i preko Hezbolaha u Libanu – koriste razne džihadističke grupe, možda ne samo ISIS, koji se sve više doživljava kao opasnost.

RSE: Zašto je onda Turska pasivno posmatrala kako ISIS napreduje kod Kobanea u blizini njene granice, dok su mnogi kurdski civili izloženi masakru?

Osman: Turska ima dodatni problem zbog Kurda na sopstvenoj teritoriji. Ako započne operacije na prostoru koji je uglavnom naseljen

Ekstremizam se ne može osujetiti samo mjerama bezbjednosti, već je neophodno poboljšati obrazovanje, podstaći socijalno-ekonomski razvoj i civilno društvo...

Kurdima, to bi bila i dobra i loša vijest. Dobra, jer bi operacijom protiv ISIS pomogla kurdskim civilima u Siriji. Međutim, postavlja se pitanje šta ako bi nakon sukoba njene trupe ostale u kurdskim područjima izvan Turske.

Na početku bi to bilo pozdravljeno, ali bi kasnije Kurdi to doživeli kao intervenciju i imalo bi negativne posljedice i u samoj Turskoj. Dakle, vlasti u Ankari se suočavaju sa veoma komplikovanom geopolitičkom kalkulacijom i nije im nimalo jednostavno da donesu odluku.

Kada je reč o samom ISIS-u, smatram da će nakon žestokog bombardovanja iz vazduha i vjerovatno slanja kopnenih trupa, ova organizacija biti vojnički poražena za možda šest meseci ili godinu-dve.

Međutim, sama ideja oko koju se okupili njeni pripadnici, ostaće i dalje aktuelna. Mislim na ideju da se mladi, ljuti ljudi koji nemaju posla, životnu perspektivu – okreću borbi za islam. Ta ideja će sigurno još neko vrijeme biti privlačna.

Dakle, nije opasnost samo 20 ili 30 hiljada naoružanih pripadnika ISIS. On će vojnički biti neutralisan, ali neće i sama ideja.

Političko vrludanje u Egiptu RSE: O situaciji u Egiptu. Prije tri godine izbila je revolucija, nazvana „Arapsko proleće“...

Osman: Nikada nisam volio taj naziv...

RSE: Nije bitan naziv. Na početku su u pokretu za demokratske promjene glavnu riječ imali mladi i liberalno orijentisani ljudi. Na kraju je ispalo da su „Muslimanska braća“, koja su posmatrala sa strane ta zbivanja, „preotela“ tekovine revolucije. Međutim, volio neku „Muslimansku braću“ ili ne, oni su došli na vlast na demokratskim izborima. U međuvremenu, šef države Morsi je zbačen i armija je preuzela vlast. Mnogi građani su 24. oktobar 2014. Spektar, broj 20 31

Egipatski analitičar sa novinarom Radija Slobodna Evropa

očito razočarani ovakvih ishodom nakon trogodišnje borbe...

Osman: Način na koji ste postavili pitanje zvuči lijepo, ali je pogrešno.

Vi polazite od pretpostavke da je u Egiptu 2011. na ulice izašla ogromna masa liberalno i sekularno orijentisanih građana koji su težili istinskoj demokratiji nasuprot staroj državi.

RSE: Znam da su liberali u Egiptu u manjini, ali su podstakli promjene i aktivno se borili...

Osman: Zato i pominjem to veoma bitno ograničenje. Egipat ima oko 85 miliona stanovnika. Mnogi od njih podržavaju „Muslimansku braću“ kao i sadašnji režim i predsednika (Sisi) koji je pobijedio na izborima koje je nadgledala Evropska unija.

Pravi problem u Egiptu nije sukob „Muslimanske braće“, odnosno političkog islama sa sadašnom vlašću, već generacijski jaz. Naime, u poslednjih 60-ih godina u cijelom arapskom svijetu se vladalo prema strogo utvrđenoj vertikalnoj šemi od vrha ka dnu sa presudnom ulogom države: dinastije, vojne 32 Spektar, broj 20 24. oktobar 2014.

uprave, velikih institucija koji su nametali običnim ljudim način života, po sistemu – „mi znamo šta vama treba“. Da ponovo pomenem demografsku strukturu u arapskom svijetu u kome je mnogo mladih koji naslijeđuju samo neuspjehe.

Mladi Arapi naslijeđuju i suočavaju se sa neuspjesima. Stoga oni ne

Mladi Arapi ne odbacuju samo aktuelne režime, već čitavu državnu strukturu u posljednjih pola vijeka. Oni žele nešto potpuno drugačije... odbacuju samo aktuelne režime, već čitavu državnu strukturu u posljednjih pola vijeka. Oni žele nešto potpuno drugačije.

Uticaj na promjene RSE: U tom kontekstu, da li dolazak generala Sisija na čelo egipatske države obezbjeđuje stabilnost, dok je to, istovremeno, korak nazad u demokratizaciji Egipta?

Osman: Ponavljate istu tezu.

Svakako da njegova pobjeda garantuje stabilnost. Njega mnogi podržavaju, kao što je nemali broj građana protiv aktuelnih egipatskih vlasti. Međutim, nije ključno ko je za, a ko protiv Sisija.

Suštinsko pitanje je da u zemlji od 85 miliona stanovnika, oko 60 miliona ne učestvuju u političkom procesu i bijesni su na obje strane i na sve političare. Onda se nameće dilema da li će i na koji način ova armija od 60 miliona ljudi uticati na promjene. Da li će dio njih protestvovati na ulicama ili se angažovati u okviru civilnog društva, kako bi ojačali svoju moć i formirali nove političke partije, kreirali nove narative, dobili posao.

RSE: Da li ste optimista da je to moguće u dogledno vrijeme?

Osman: Optimista sam u vezi budućnosti ove regije u narednih deset godina, jer je kvalitet mladih Arapa u višoj srednjoj kao i srednjoj klasi mnogo bolji nego u posljednjih 40 godina, prije svega u Egiptu. To je veliki plus.

Dragan Štavljanin

TAJNE ALTERNATIVNE MEDICINE

SREBROM PROTIV EBOLE Koloidno srebro se kao univerzalni lijek protiv virusa, bakterija i gljivica, koristi već hiljadama godina.

Iako ono može biti i efikasan lijek protiv ebole, osnovni „problem“ je što ga je nemoguće patentirati pa, samim tim, na njemu i zaraditi

P

ostoji dobro utemeljen, netoksičan antimikrobni preparat koji nema poznate nuspojave i koji je dostupan na tržištu po niskoj cijeni. On ne zahtijeva rashlađivanje, sam se sterilizira, veoma je dugotrajan, te ne podliježe razgradnji pri ekstremnim temperaturama i vlazi. Ta hranjiva tvar je nano-srebro.

Ovim smjelim tvrdnjama u svom otvorenom pismu, upućenom Jonathanu Goodlucku, predsjedniku Nigerije, nedavno je dr.

Rima E. Laibow omogućila tretiranje infekcije kod osoba oboljelih od ebole sa nano-srebrom.

O ovom „slučaju“ tretiranja teške zarazne bolesti u nigerijskom gradu Lagosu, svjetsku javnost je

Čime i kako liječiti ebolu

prije dvije sedmice podrobno informisao „Wall street journal“.

Međutim, od same metode liječenja veću pozornost je izazvalo iznenađenje dužnosni-

Predsjednik Nigerije prihvatio je preporuku dr. Rime E. Laibow da se omogući tretiranje infekcije kod osoba oboljelih od ebole sa nano-srebrom... ka Svjetske zdravstvene organizacije koji su sa velikom skepsom (da ne kažemo podsmijehom) gledali na predsjedničku odluku o prihvatanju ove „alternativne metode“ za koju je i američka vlada prije šest godina priznala

Piše: Šefik Avdagić da je vrlo efikasna u borbi protiv virusa ebole.

U istraživanju iz 2008. godine američko Ministarstvo odbrane udružilo s nekoliko drugih federalnih agencija s kojima su proveli kliničko ispitivanje uz korištenje srebrnih nano-čestica u borbi protiv, između ostalog, i virusa ebole. Tom prilikom je otkrivena efikasnost koloidnog srebra bez nus-pojava, a svoja su otkrića kasnije predstavili saveznim zdravstvenim regulatorima u prezentaciji pod nazivom “Srebrne nano-čestice neutraliziraju viruse hemoragijske groznice“.

Antimikrobno dejstvo: Sve ovo je u prvi mah držano pod oznakom „vrhovne tajne“, otkrića su ignorirana, da bi kasnije navedena klinička prezentacija, sažeta u štampanom dokumentu, deklasificirana kao tajna i puštena u javnost.

Srebro ili, tačnije, koloidno srebro se kao antimikrobno sredstvo (univerzalni lijek protiv virusa, bakterija i gljivica, koji diže imunitet, a uz to je izuzetno jeftin) koristi već hiljadama godina. Čak su ga i Rimljani koristili kako bi smanjili infekcije koje uzrokuju hrana i piće. U novije se vrijeme nanočestice srebra koriste gotovo svugdje, od spremnika za hranu do čarapa, a sve kako bi te stvari bile prožete svojstvima koja ubijaju mikrobe. Jer, kada se koristi na 24. oktobar 2014. Spektar, broj 20 33

bakterija (antibiotici ubijaju i dobre i loše bakterije), a neki ga uspješno koriste i u borbi protiv MRSA (meticilin-rezistentni Staphylococcus aureus) infekcija.

Riječ je o stafilokoknoj infekciji koja može biti smrtonosna i otporna je na antibiotike. Ona se obično događa tokom bolničkih boravaka, ali je postala jako raširena i izvan bolničkih prostora.

Naprava za spravljanje koloidnog srebra

ispravan način, materijal zaista pokazuje antimikrobna svojstva.

Srebrni atomi: Hemičari kažu da se koloidno srebro sastoji od srebrnih atoma koji su suspendirani za ione unutar demineralizirane (destilirane) vode, a „alternativci“ koji su ih počeli koristiti u procesu izlječenja tvrde da su čestice srebra dovoljno male da prodiru na staničnoj razini i unište patogene svih vrsta, uključujući i bakterije, gljivične spore, parazite i viruse. Ne samo da srebro uništava patogene, ono pomaže u bržem zacijeljivanju zaraženog ili oštećenog tkiva. Većina centara za tretiranje opeklina koristi razne oblike srebra kao i zavoje za previjanje natopljene srebrom.

Ako se pitate u čemu sve koloidno srebro može pomoći ili liječiti, iz brojnih priloga objavljenih na internet portalima saznat ćete da ga možete koristiti i kao sprej za opekotine. Time ćete spriječiti infekcije i osigurati brže 34 Spektar, broj 20 24. oktobar 2014.

ozdravljenje bez ožiljka. Također ga možete prskati ili nakapati na lišajeve, čireve, herpesne čireve, bradavice.

Ako imate probleme s bronhijima ili upalom pluća, možete staviti koloidno srebro u svoj inhalator i izravno ga udisati. Koloidne srebrne kapi mogu se koristiti za infekcije uha bez ikakvih štetnih nuspojava. Neki ih koriste i za infekcije očiju i nosa. Primjenjuje se i lokalno za vaginalne infekcije, kao i za infekcije na muškim spolnim organima.

Nano-čestice srebra koriste se gotovo svugdje, od spremnika za hranu do čarapa, a sve kako bi te stvari bile prožete svojstvima koja ubijaju mikrobe...

Koloidno srebro se također može uzimati kod napada gripe, prehlade ili bronhitisa kako bi ove bolesti lakše prebrodili bez uništavanja dobrih

Evropska zabrana: Svakodnevno uzimanje malih količina srebra, prema pisanju nekih portala, može vam osigurati vrlo jednostavan i jeftin način jačanja imuniteta, posebno ako napravite svoje vlastito koloidno srebro. Zvuči nevjerovatno, ali za njega se tvrdi da je primjenu našlo za oko 600 bolesti, počevši od grlobolje, akni, candide albicans, upale mjehura, pa sve do teških oboljenja kao što su Crohnova bolest, crijevne bolesti, bolesti prostate, gastritis i raznih vrsta tumora.

Zvanična medicina je koristila srebro kao glavni antibiotik i sredstvo protiv gljivičnih infekcije sve do davne 1930. godine, nakon čega su antibiotici postali glavni izvor „Big Pharminih“ prihoda. Logičan slijed događaja, s obzirom na to da koloidno srebro svako može proizvesti sam kod svoje kuće, dok antibiotike ne može, bacio je čarobni „srebrni štapić“ u zaborav.

Kako je sve više i više antibiotika stvoreno, patogeni mikroorganizmi postali su sve otporniji na njih.

Istovremeno su zanemarene zdravstvene opasnosti nametnute od strane antibiotika koji u brojnim slučajevima uništavaju crijevnu floru potrebnu za probavu i imunitet.

Pa iako je alternativna medicina ponovno otkrila koloidno srebro za liječenje svih vrsta bolesti, prije četiri godine Evropska unija je zabranila prodaju koloidnog srebra,

nameće pitanje: ako postoji bezopasan lijek protiv ebole zašto se masovno ne koristi i zašto ga farmaceutska industrija ne daje oboljelima?

Osnovni „problem“ sa koloidnim srebrom je u tome što ga je nemoguće patentirati jer nitko od farmaceutskih kompanija ne bi imao profita. Dakle, prije nego li nasjednete na dezinformacije koje će vam ponuditi medicinski lobi, provjerite sve informacije, a o koloidnom srebru ih možete naći zaista jako puno. Između ostalog i to da je istraživanjem konkretno otkriveno da se neutralizacija virusa ebole srebrom javlja tokom ranih faza replikacije virusa. Drugim riječima, antimikrobno srebro je učinkovito ako se primjenjuje prije virusne infekcije ili unutar prvih nekoliko sati nakon izlaganja virusu.

Srebrne kapi koriste se u kozmetici

u svim oblicima kao dodatak prehrani. Ova odluka nije neočekivana, ali nije ni logična budući da niti jedna studija ne govori o tome da je srebro potencijalno štetno za čovjeka. To samo znači da iza svega ovoga, kao i uvijek, stoji samo profit.

Srećom, ostaje nam još uvijek mogućnost da ga napravimo sami ili da ga naručujemo iz zemalja gdje je koloidno sredstvo dozvoljeno. Ono se, naime, možete kupiti preko interneta ili u dobrim trgovinama zdrave hrane, a možete napraviti svoje vlastito koloidno srebro i to jeftino i jednostavno.

Kako bi dobili sve potrebne informacije u vezi izrade koloidnog srebra takozvanim Bredigovim procesom, ali i o povijesti i znanstvenim činjenicama ovog lijeka, možete pročitati dosta toga objavljenog na interenetu.

Bez nuspojava: Koloidno srebro ima mnogo aplikacija i lako se nanosi te nema negativnih nuspo-

java. Ono ostavlja korisne bakterije netaknutima. Protivnici koloidnog srebra će često istaći slučaj arigirije, kad koža poplavi, kao tešku nuspojavu uzimanja ovog prirodnog antibiotika. No, koža će poplaviti samo ako koristite običnu kuhinjsku sol kao elektrolit. To stvara srebrni klorid, koji je netopiv u vodi i zato se nakuplja u tkivima.

Kada se koristi u velikim količinama, srebrni klorid izaziva spomenuto obojenje kože poznato kao argirija. Stoga je iznimno

Svakodnevno uzimanje malih količina srebra može osigurati vrlo jednostavan i jeftin način jačanja imuniteta, posebno ako napravite svoje vlastito koloidno srebro... važno da se pri izradi pridržavate tačnih uputa. Inače, do sada nije objavljena niti jedna studija koja dokazuje neučinkovitost ili štetnost koloidnog srebra.

Nakon svega navedenog logičnim se

Male doze: Također je otkriveno da, dok enzimski protein čiji je naziv „katepsin B“ igra ključnu ulogu pri replikaciji virusa ebole, srebrne nano-čestice smanjuju njegovu aktivnost čime se dodatno ograničava replikacija i širenje na druge stanice.

Možda je najzanimljivije otkriće dosadašnjih istraživanja bila mala doza koja je potrebna za sprečavanje replikacije virusa: niže koncentracije srebra su bile učinkovitije od viših, što znači da nema potrebe za visokim koncentracijama srebra. Uz to su manje čestice srebra bile efikasnije od većih, što ukazuje na važnost koncentracije koloidnog srebra u otopini koja se koristi.

Svima je za posljednjih nekoliko mjeseci postalo jasno koliko je ebola opasna bolest ako se njome ljudi zaraze, no, postane li ovaj virus stvarna prijetnja i na našim prostorima, čini se da koloidno srebro ne treba smetnuti s uma kao sredstvo samoodbrane.

24. oktobar 2014. Spektar, broj 20 35

NAŠI (NE)ZABORAVLJENI VELIKANI

BISER MEĐU ALIMIMA Djela Mehmeda Handžića, koja je napisao za samo 38 godina svog kratkog životnog vijeka, i danas spadaju među najuvaženija, a njegova ličnost među najpoštovanije islamske učenjake u povijesti Bosne i Hercegovine

H

adži Mehmed-efendija Handžić, zahvaljujući svom obrazovanju i brojnim djelima napisanim na bosanskom, arapskom i turskom jeziku, ubraja se među najistaknutije, ne samo bosanske, već i islamske učenjake. Čak i danas istraživači islamske nauke proučavaju djela koja su ostala iza njega: brojne knjige, rasprave, studije, analize, prijevode, vazove...

Handžić je pisao o svim islamskim temama, a najviše o hadisima i hadiskoj znanosti, pa se smatra jednim od najvećih stručnjaka u toj naučnoj disciplini.

Put u Kairo: Zahvaljujući Handžiću, polaznici Gazi Husrevbegove medrese, od tridesetih godi-

na prošlog vijeka pa na ovamo, počeli su učiti upravo hadis (predaju Božijeg Poslanika a.s.), te fikh (šerijatsko pravo) i tefsir (tumačenje Kur'ana) na bosanskom, umjesto na arapskom jeziku.

Za vrijeme studiranja u Kairu Handžić je napisao nekoliko djela na arapskom jeziku...

Njegovi udžbenici danas su glavna literatura za učenike u medresama i za studente Fakulteta islamskih nauka, što potvrđuje vrijednost njegovog rada.

Handžić je rođen 16. decembra 1906. godine u sarajevskom starogradskom naselju Cicin Han, a uz njegovo ime se u mnogim spisima

Držao predavanja čak i na privatnim sijelima 36 Spektar, broj 20 24. oktobar 2014.

Piše: Arnisa Gagula stranih autora dodaje da mu je otac bio Muhamed. Imao je još šestoricu braće i tri sestre, a on je među njima bio najstariji.

U rodnom gradu završio je ruždiju, odnosno osnovnu školu. Nakon toga upisuje se u tek osnovanu Šerijatsku gimnaziju 1918. godine, a školovanje u njoj okončava šest godina poslije.

Potom je upisao islamski univerzitet Al-Azhar u Kairu, koji je iznjedrio najveće uleme u islamskom svijetu.

Studiranje je Handžić maksimalno iskoristio slušajući predavanja najuvaženijih islamskih učenjaka i družeći se s njima. Često je posjećivao i poznate kairske biblioteke. Za vrijeme studiranja Handžić je napisao nekoliko djela na arapskom jeziku.

Iz tog perioda njegovo najzapaženije djelo je "El-Džvheru-l-esna fi teradžimi ' ulemai ve šu'arai-l-Bosna", u kojem je obradio biografije 216 najistaknutijih bosanskih alima i pjesnika, koje je kasnije poslužilo kao značajan izvor za istraživanje bošnjačke književnosti.

Rad u medresi: Njegovo interesovanje naročito je bilo usmjereno ka proučavanju hadiske znanosti. Uspješno je savladavao hadiska djela za šta je dobivao diplome-idžazetname od svojih učitelja. Poznato je da je dobio dvije diplome i od egipatskih hadiskih stručnjaka koje se danas čuvaju u Gazi Husrev-begovoj biblioteci.

Nakon završetka studija 1931. godine, a prije povratka u rodni grad, Handžić je sa ocem obavio hadž, a boravak u Mekki i Medini iskoristio je da se susretne sa priznatim učenjacima. Došavši u Bosnu prvo je odslužio vojni rok, a 1932. godine počeo je raditi kao nastavnik u Gazi Husrev-begovoj medresi, i to: arapskog jezika, hadisa, islamskog prava, a bio je i tumač Kur'ana. Pored toga, obavljao je i dužnost direktora Medrese.

O njegovom radu u Medresi mnogi su pisali, a jedan od istraživača islamske tradicije i kulture, profesor Salih Trako, je kazao: "Dolaskom u Gazi Husrev-begovu medresu, hadži Mehmed efendija je unio jedan novi radni duh koji se brzo osjetio, naročito među učenicima viših razreda. Pored razvijenog smisla za intelektualni rad, velike marljivosti i umne darovitosti, hadži Mehmed je posjedovao i sposobnost da se približi ljudima, da se svojim primjerom nametne, da razvija volju za rad, da dade putokaz, da kroz uvažavanje drugoga uspostavi prijateljstvo i poštovanje prema sebi".

Njegov uticaj i postignuti rezultati izazvali su zavist kod određenog broja ljudi, tako da je izrežiran štrajk u Gazi Husrev-begovoj medresi prilikom kojeg je tražena njegova smjena. Na čelu štrajka bili su Nijaz Dizdarević i Jusuf Durić, učenici Medrese, koji su već tada bili zaokupljeni komunističkim idejama.

Mehmed-efendija Handžić morao je napustiti Medresu i od 1937. svoj radni angažman nastaviti u Gazi Husrev-begovoj biblioteci.

Redovni profesor: Handžić je za sedam godina rada u Biblioteci opisao 3.240 djela, većinom rukopisa, a njegovom zaslugom ona je obogaćena i novim knjižnim fondom. Naime, on je putujući

Handžićeva djela i danas se štampaju i čitaju

širom Bosne i Hercegovine prikupio preko petsto rukopisa i dosta građe na bosanskom i drugim evropskim jezicima, koja govori o istoriji islama i muslimana u BiH. Radeći kao profesor u Gazi Husrev-begovoj medresi, Handžić se dokazao kao izvrstan nastavnik i pedagog, što je bio razlog da 1939.

Širom BiH prikupio je preko petsto rukopisa i dosta građe na bosanskom i drugim evropskim jezicima, koja govori o istoriji islama i muslimana u BiH...

godine dobije poziv da radi kao honorarni profesor u Višoj islamskoj šerijetsko-sudačkoj školi.

Ona je po svom ustrojstvu bila svojevrsna preteča današnjem Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu. Tu je predavao tefsir, usuli-fikh, a 1944. godine izabran je za redovnog profesora. Tu je radio sve do svoje smrti.

Handžić je bio aktivan i u Udruženju ulema pod nazivom "El-Hidaja", koje je osnovano 1936. godine u Sarajevu.

Zadatak Udruženja bio je da okuplja i animira vjerski kadar sa područja cijele Jugoslavije, radi unapređenja muslimana u svakom pogledu, poseb24. oktobar 2014. Spektar, broj 20 37

no na planu vjerskog odgoja i obrazovanja.

Ništa manje značajnu ulogu Handžić nije imao ni u organizaciji "Mladi muslimani", koja je kao omladinska sekcija "El-Hidaje" osnovana u martu 1943. godine. Njen glavni zadatak bio je odgoj muslimanske omladine na temeljima islamske tradicije i kulture, putem raznovrsnih predavanja, vazova, osnivanje biblioteka i čitaonica.

U aprilu 1945. godine zabranjen je rad "El-Hidaje" i njene omladinske sekcije, međutim, "Mladi muslimani" su uvidjeli da islamu i muslimanima prijeti opasnost od nadolazećeg komunističkog režima, pa su nastavili svoj rad kao ilegalna organizacija.

Živa enciklopedija: Handžić je iza sebe ostavio na desetine knjiga i više od 300 članaka na arapskom i bosanskom jeziku u kojima se doticao svih oblasti islamske znanosti.

Ostavio je budućim generacijama radove od izuzetne vrijednost iz tefsira, hadisa, šerijatskog prava, te prijevode sa arapskog i turskog jezika koji se ubrajaju među najvrijednije radove. Što se tiče proučavanja književnosti Bošnjaka, Handžić je uradio veoma mnogo i na neki način je nastavio rad Safvet-bega Bašagića. Prvo značajno djelo iz te oblasti Handžić je napisao još kao student 1930. godine u Kairu, pod naslovom "Blistavi draguljživotopisi učenjaka i pjesnika iz Bosne". To je opširno djelo o bosanskohercegovačkim piscima i pjesnicima koji su pisali na arapskom, turskom i perzijskom jeziku.

Nakon uvoda on predstavlja život i rad 216 bošnjačkih pisaca i pjesnika.

Drugo značajno djelo iz ove oblasti je "Književni rad bosanskohercegovačkih muslimana" kojim se Handžić obraća čitaocima našeg govornog i kulturnog područja.

38 Spektar, broj 20 24. oktobar 2014.

Zahvaljujući Handžiću, u sarajevskoj medresi počeli su učiti i fikh

Ovo djelo je važno jer obrađuje djela naših književnika koji su stvarali na orijentalnim jezicima, a pisano je arabicom. Pored toga, povodom četiri stotine godina postojanja Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu, on je napisao i značajan rad koji govori o istoriji Medrese, te o medresama koje su

Što se tiče proučavanja književnosti Bošnjaka, Handžić je uradio veoma mnogo i na neki način je nastavio rad Safvet-bega Bašagića... nekada postojale u Bosni. U tom radu je naveo da je, prema njegovim istraživanjima, u Bosni postojalo čak oko stotinu medresa.

Hadiska nauka: I kao historičar Handžić je dosta uradio i ostavio veliki broj radova. Jedni su u vezi s vremenom Muhameda a.s. i istorijom islama uopšte, a drugi u vezi sa Bosnom i njenim narodima, prije svega Bošnjacima. Što se tiče istorije Bosne i Hercegovine i Bošnjaka, Handžić je napisao nekoliko djela, a najvažnije je "Islamizacija Bosne i Hercegovine i porijeklo bosanskohercegovačkih muslimana", štampano 1940.

Jedno od njegovih najznačajnijih

djela napisano 1937. godine je "Uvod u hadisku nauku" u kojem iznosi sažet prikaz osnovnih hadiskih disciplina.

Njegova briga za širenjem hadiske nauke nije završavala samo na pisanju. Naime, on ju je širio i održavanjem predavanja u mnogim sarajevskim džamijama, ali i džamijama širom BiH. Poznato je da je čak držao predavanja i na privatnim sijelima.

Mehmed-efendija Handžić preminuo je 29. jula 1944. u 38. godini života, u vrijeme kad je najviše doprinosio razvoju islamske znanosti i u veoma teškom periodu za njegov narod.

Profesor Hamdija Kreševljaković nakon smrti najuvaženijeg alima je kazao: "Smrću hadži efendije Mehmeda Handžića nestalo je između nas čovjeka kakav se ne rađa ni u svakih stotinu godina. Smrt ovakvog čovjeka bio bi težak gubitak i za veliki narod, a kamoli za našu zajednicu. On je bio riznica znanja, a uz to neumoran radnik i na peru i na djelu. Kroz nepunih 16 godina napisao je, pored nastavničkog rada i brojnih održanih vazova i predavanja, cijelu biblioteku, a pored toga neprestano je čitao i usavršavao se.

Radio je brzo, kao da je slutio da mu je život kratak".

POPIS BEZ REZULTATA

DA LI JE POLITIKA OPET UMIJEŠALA PRSTE Ako su Agenciji za statistiku prije 23 godine trebala samo tri mjeseca da objave prve podatke, kako je moguće da se sa novom tehnologijom toliko kasni sa rezultatima popisa stanovništva u BiH

P

rošlo je više od godinu dana od kada je u Bosni i Hercegovini obavljen popis stanovništva, a da njegovih rezultata još nema. Prvi rezultati znaće se tek naredne godine, tvrde u Agenciji za statistiku BiH. Međutim, još ne znaju u kom mjesecu će to biti.

U toj agenciji kažu i kako sve teče prema predviđenom zakonskom roku i da kašnjenja nema, no demografi tvrde da to može daleko brže. Kao primjer navode rezultate popisa iz 1991. koji su, u to vrijeme kada tehnologija nije bila razvijena ni približno kao današnja, objavljeni tri mjeseca poslije.

Istovremeno, u nevladinom sektoru neobjavljivanje rezultata dovode u vezu sa politikom.

Bosni i Hercegovini trebale su 23 godine od posljednjeg popisa stanovništva iz 1991. da isti ponovo uradi 2013. I dok je u svijetu to stvar statistike, u BiH je to političko pitanje broj jedan.

U državnoj Agenciji za statistiku kažu kako se drže zakonski propisanih rokova, prema kojima će rezultati biti poznati sljedeće godine. Istovremeno, odbacuju i sve konstatacije demografa kako su kašnjenja nastala zbog nestručnosti kadrova i tehničke nepripremljenosti. "Do sada nije registrovan nijedan

jedini veći problem, a pogotovo ne možemo govoriti o nestručnosti ljudi", kaže Mirsada Adembegović, portparolka Agencije.

Hasan Zolić je 1991. bio na čelu tadašnje Agencije za statistiku BiH. Te godine je obavljen popis koji je još uvijek važeći. Za Radio Slobodna Evropa on je rekao kako

Čeka se da se proglase izborni rezultati, iako najvažniji podaci iz popisa ne govore samo o nacionalnoj pripadnosti... su tri mjeseca od popisa objavljeni prvi rezultati.

"Ja sam nastojao da što prije damo prve podatke, a to znači ukupan broj stanovnika, nacionalni sastav

stanovništva, i po opštinama, ne ulazeći detaljnije. To je bio cilj i to smo uradili", tvrdi Zolić.

Ako su zaspolenima u tadašnjoj

Agenciji za statistiku BiH, prije 23 godine, trebala samo tri mjeseca da objave prve podatke, nameće se pitanje kako je moguće da se sa današnjom tehnologijom toliko kasni sa rezultatima.

"Naši ljudi još nisu usvojili tu tehnologiju koja je pristupačna nama kada su u pitanju unos i obrada podataka itd.", navodi Zolić još neke moguće razloge.

Koliko vlasti u BiH kasne govore i podaci da je, recimo, Indija, koja ima preko milijardu stanovnika, rezultate popisa objavila u roku od godinu dana.

Iz Centra za zaštitu građanskih interesa sa gotovo stopostotnom sigurnošću navode da se manipulira rezultatima popisa. "Čeka se da se proglase izborni rezultati, stoga je očigledno nekome u interesu da nema podataka popisa iako ono što su bili najvažniji podaci na ovom popisu nije samo nacionalna pripadnost. Mislim da je sve to plod političke manipulacije", smatra Bakir Jalovčić iz Centra. Koliko bi se moglo raditi o političkoj manipulaciji govori i podatak kako svako malo ovdašnji predstavnici stranaka "barataju" nekim statističkim podacima koji uopšte nisu provjereni.

Istovremeno, u BiH je sve ove godine priča o popisu bila politička, a ne statistička. Uzimajući u obzir sve navedeno, nameće se i pitanje šta će uopće, i koliko pouzdano, pokazati prošlogodišnji popis stanovništva?

24. oktobar 2014. Spektar, broj 20 39

Spektar

www.magazinspektar.blogspot.com SVAKOG PETKA NOVI BROJ