28 minute read
OBRAZOVANJE
GLAZBENA ŠKOLA ZLATKA BALOKOVIĆA 1970.–2020.
AUTORI: Marjan Krajna, prof., ravnatelj dr. sc. Martina Mičija Palić, prof. mentor
Advertisement
U 2020. godini navršeno je točno 50 godina od osnutka Glazbene škole Zlatka Balokovića u Zagrebu. Unatoč mnogim iza zovima postavljenima pred sustav obrazovanja u proteklom razdoblju koji nisu zaobišli ni našu glazbenu školu okrznutu potre som i posljedicama pandemije, prigodnim smo programima naših učenika i nastavnika, kao i objavljivanjem monografije, ipak proslavili ovu značajnu obljetnicu koja je za nas utoliko važnija, ukoliko napomenemo da je koincidirala sa 125. obljetnicom rođenja našeg eminentnog vio liniste Zlatka Balokovića, čije ime škola nosi. Značaj ove prigode obilježen je i visokim pokrovi teljstvom predsjednika Republike Hrvatske, gospodina Zorana Milanovića, Vlade Republike Hrvatske, Ministarstva znanosti i obrazovanja, Ministarstva kulture, Grada Zagreba, Gradskog ureda za obrazovanje grada Zagreba, Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba, Grada Zaprešića, Agencije za odgoj i obrazovanje te Hrvatskog društva glazbenih i plesnih pedagoga.
Organizacijski odbor proslave 50. obljetnice u čijem su sastavu bili Marjan Krajna, Momčilo Popović, Nenad Kačar, Ivana Cvetkovski, Denis Vasilj, Barbara Bego Bojić i Martina Mičija Palić, priredio je prigodni program koji se sastojao od niza koncertnih nastupa naših učenika, promoviranja djelatnosti naših učenika i nas tavnika, te objavljivanja prigodne monografije. Iako je glavnina programa obilježavanja 50. obl jetnice planirana za 18. ožujka 2020. godine, samo pet dana ranije Vlada Republike Hrvatske donijela je odluku o obust avi nastave i zatvaranju škola uslijed pandemije Covid-19 te uvela online nastavu, a nekoliko dana kasnije i opće zatvaranje, tzv. lockdown . Ove nesretne okolnosti kakve čitava Europa nije doživjela još od Drugoga svjetskog rata kada je posljed nji put u povijesti obustavljena nastava na globalnoj razini, osujetile su nas u ostvarivanju planirane proslave te prolongirale održavanje programa u narednu, 2021. godinu. Ipak, na sam dan 50. obljetnice, ravnatelj Marjan Krajna s nastavnicom Martinom Mičijom Palić i učenikom gla sovira Franom Farkašem gos tovao je u emisiji „Dobro jutro, Hrvatska“ Hrvatske radiotele vizije predstavivši tada Glazbenu školu Zlatka Balokovića i značaj
pedesetogodišnje kontinuirane djelatnosti naših učenika i nastavnika. Naposljetku, koncertom na otvorenom u Novim dvorima u Zaprešiću, 9. svibnja 2021. godine, u okviru manifestacije pod nazivom „Klasika u Novim dvorima“ u suorganizaciji s Gradom Zaprešićem, obilježena je 50. obljetnica osnutka Glazbene škole Zlatka Balokovića.
U kontekstu naše obljet nice, posebno smo ponosni na pothvat objavljivanja mono grafije o Glazbenoj školi Zlatka Balokovića koji su ostvarile nastavnice naše škole dr. sc. Denis Vasilj i dr. sc. Martina Mičija Palić, autorice i urednice knjige – prve ovakve publikacije o našoj glazbenoj školi. Čitav projekt inicirali su ravnatelj škole prof. Marjan Krajna i tajnik Momčilo Popović, a svoj doprinos objav ljivanju monografije dale su i nastavnica Mag.art. Dr.phil. Ivana Cvetkovski, autorica pogovora, kao i administratorica škole Irena Delorko Črnjak, priredivši popise učenika i djelatnika škole u proteklih pedeset godina. O značaju i nastanku monografije urednice i autorice u svojoj uvodnoj riječi napominju:
„Ono što nas je u procesu nastajanja ove knjige posebno oduševilo jest činjenica da su svoj doprinos dali gotovo svi djelatnici Glazbene škole Zlatka Balokovića, kao i naši umirovljenici, vanjski suradnici i roditelji naših učenika, koji su nam ustupili dokumentaciju i fotografije iz osobnih arhiva, kako bismo potvrdili i prikazali značajne trenutke povijesti naše škole. Taj entuzijazam svih dionika utkan je u stranice ove knjige kao odraz sin ergijskoga djelovanja, koje je zaslužno i za brojne uspjehe djelatnika i učenika Glazbene škole Zlatka Balokovića u proteklih pedeset godina.“ (GŠZB, 2020, str. 7).
Povodom 50. obljetnice osnutka Glazbene škole Zlatka Balokovića priredili smo predstavljanje monografije uz prigodan glazbeni program, koji je održan 18. lipnja 2021. u velikoj dvorani Matice hrvatske u Zagrebu. Monografiju su predstavili gosti – akademik Stanislav Tuksar i red. prof. art.
Slika 1. Djelatnici Glazbene škole Zlatka Balokovića u školskoj godini 2019./2020. (izvor: Foto studio Raf)
Davor Bobić, uz autorice dr. sc. Martinu Mičiju Palić i dr. sc. Denis Vasilj te ravnatelja škole prof. Marjana Krajnu i prof. dr. sc. Gordanu Varošanec Škarić, moderatoricu programa.
Glazbeni dio programa izveli su učenica violine Lorna Zubak iz klase prof. Antuna Stašića uz glasovirsku pratnju nas tavnice Josipe Hudeček, učenica flaute Martina Baričević iz klase prof. Ines Tvrtković uz glaso virsku pratnju nastavnika Tina Eugena Pavše Mandića i učenik klavira Fran Farkaš iz klase prof. Arijane Lukić Spaventi.
Svojim su nas dolaskom počastili i izaslanica Vlade Republike Hrvatske, mr. sc. Vesna Šerepac, ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje, dr. sc. Dubravka Brezak Stamać, zamjenica pročelnika Gradskog ureda za obrazovanje Grada Zagreba, mr. sc. Katarina Milković, izaslan ice Ministarstva kulture i medija RH, gđa. Mirna Ratkajec Fukat i gđa. Marijana Kovač, ravnateljica Centra kulture na Peščenici, gđa. Anja Planinčić, ravnateljica Glazbenog učilišta Elly Bašić, prof. Mirela Buchberger Karlo te kolegice i kolege nastavnici, naši učenici i njihovi roditelji.
Predstavljanje monografije popratili su i mediji pa je tako Laudato TV objavila prilog u emisiji „Izdvojeno“, dok su u emisiji
U kontekstu naše obljetnice, posebno smo ponosni na pothvat objavljivanja monografije o Glazbenoj školi Zlatka
Balokovića.
„Dobro jutro, Hrvatska“ Hrvatske radiotelevizije gostovali ravnatelj Marjan Krajna i nastavnica dr. sc. Denis Vasilj. Obilježavanje pedesetogodišnjega djelovanja Glazbene škole Zlatka Balokovića zaokruženo je svečanom sjednicom na kojoj je ravnatelj dodijelio priznanja najuspješnijim nas tavnicima i djelatnicima škole „za iznimne rezultate u radu, nesebičnu podršku i dragocjen doprinos razvoju i unapređenju Glazbene škole Zlatka Balokovića“. 1
GLAZBENA ŠKOLA ZLATKA BALOKOVIĆA KROZ POVIJEST
U jesen 1970. započinje s radom osnovna glazbena škola koja je tada bila sastavnim dijelom Zavoda za kulturu i obra zovanje općine Peščenica, a prvom stručnom voditeljicom i osnivačicom škole smatra se glasovirska pedagoginja Stella Čolaković. Zahvaljujući njezinoj inicijativi, koju je potvrdila i Skupština Grada Zagreba, glaz bena škola od 31. rujna 1971. nosi ime našega eminentnog violiniste Zlatka Balokovića, za kojega je akademik Tuksar prilikom pred stavljanja monografije istaknuo da: „neskriveni duh genija Zlatka Balokovića lebdi trajno nad ovom školom.“ 2. Nukleus razvoja glaz-
1 Glazbena škola Zlatka Balokovića, 2020. – dio teksta Priznanja povodom 50. obljetnice osnutka Glazbene škole Zlatka Balokovića. 2 Stanislav Tuksar, 2021. – iz teksta recenzije povodom predstavljanja monografije Glazbena škola Zlatka Balokovića 1970.–2020. Slika 2. Stella Čolaković – osnivačica i prva voditeljica Glazbene škole Zlatka Balokovića (izvor: Muzika 1976., god. 20, br. 1/2, str. 46).
bene škole bili su glazbeni tečajevi u okviru ondašnjega Zavoda za kulturu i obrazovanje općine Peščenica, a nastala je na zahtjev društva, tj. okoline, s ciljem decentralizacije glazbenoobrazovnih institucija:
„Muzička škola započela je s djelovan jem početkom školske godine 1970./1971. prerastajući iz ‘Narodne muzičke škole’ (unutar koje je djelovao i tečaj za odrasle) u verificiranu Osnovnu muzičku školu Zavoda za kulturu i obrazovanje. Muzička škola osnovana je na traženje velikog broja građana-roditelja iz ovog dijela grada, tj. Peščenice. Vi ste danas sami svjed oci koliki interes vlada među roditeljima za muzičko školovanje njihove djece. Ne smijemo izgubiti iz vida činjenicu da bi bez ove muzičke škole sva djeca iz ovoga kraja bila onemogućena da se muzički obrazuju zbog velike udaljenosti od ostalih muzičkih škola u centru grada.“ 3
U prvoj školskoj godini glazbena škola svoju djelatnost započinje s 34 učenika glasovira, 32 učenika harmonike i 20 učenika gitare te šest nastavnika, ali vrlo brzo prerasta u jednu od najvećih glazbenih škola u Republici Hrvatskoj, pa u godini 50. obl jetnice osnutka broji 675 učenika
3 Zapisnici sjednica Nastavničkog vijeća Muzičke škole Zlatka Balokovića 1970.–1973., knjiga br. 1005, (Arhiv Glazbene škole Zlatka Balokovića).
i 59 nastavnika. Glazbena škola Zlatka Balokovića djeluje na tri lokacije; u Ivanićgradskoj, Travnom i Zaprešiću, a provodi verifici rane programe predškolskoga, osnovnoškolskoga i srednjoškolskoga glazbenog obrazovanja. Današnje ustrojstvo Glazbene škole Zlatka Balokovića čini devet odjela: Odjel za gitaru, Odjel za gudačka glazbala, Odjel za harmoniku, Odjel za glaso vir, Odjel za puhačka glazbala, Odjel za tamburu, Teorijski odjel, Odjel za solo pjevanje i Odjel za udaraljke.
No u prvim godinama djelovanja škole najbrojniji su bili učenici harmonike i glasovira pa je vjerojatno iz toga razloga već u prvoj školskoj godini osnovan Dječji harmonikaški orkestar pod vodstvom Ivanke Jelovice. Ovaj će orkestar u raznim formaci jama tijekom pedesetogodišnje povijesti biti svojevrsna pre poznatljivost Glazbene škole Zlatka Balokovića, a vodili su ga, između ostalih, Zvonko Šiljac, Marjan Krajna, Miran Vaupotić, Maja Talajić, Damir Bužleta i Maja Dugandžić.
Glazbena škola Zlatka Balokovića uvelike je utjecala na razvoj kulturnoga života lokalne zajed nice, jer je njezina uloga prela zila okvire glazbeno-obrazovnih ciljeva zbog čega je postala nositeljicom glazbenih aktivnosti na periferiji grada. U prvom desetljeću od osnutka Glazbena škola djeluje pri Zavodu za kultu ru i obrazovanje, kasnije Centru za kulturu, odnosno današnjemu KNAP-u, sve do 1980. kada postaje dijelom Osnovne organizacije udruženoga rada (OOUR) Muzičke škole kao dio Obrazovnog centra za kulturu i umjetnost (OCKU), a od 1984. OOUR Muzičke škole postaje Muzički obrazovni centar (MOC), u okviru kojega naša glazbena škola djeluje sve do podjele glazbenih škola Zagreba na samo stalne ustrojstvene jedinice 1995. godine. Tada je prvim ravnateljem Glazbene škole Zlatka Balokovića kao samostalne glazbeno-obra zovne institucije imenovan Miroslav Stanek.
Nedugo nakon osamostaljenja Glazbene škole ostvareni su preduvjeti za provođenje drugoga stupnja glazbenog obrazovanja pa je u školskoj godini 1997./1998. započelo provođenje nastavnoga plana i programa srednje glazbene škole. Prva je generacija mat uranata završila svoje školovanje u školskoj godini 2000./2001., a od tada pa sve do jeseni 2019. godine 228 učenika završilo je srednjoškolski glazbeno-obra zovni program Glazbene škole Zlatka Balokovića.
Od osnutka pa tijekom narednih pedeset godina Glazbenu školu vodili su ravnatelji/voditelji ili predstojnici, ovisno o ustrojstvu, od kojih ističemo Stellu Čolaković kao osnivačicu i prvu voditeljicu, zatim Ljiljanu Antonijević, dugogodišnju ravnateljicu Zavoda za kulturu i obrazovanje općine Peščenica koja je zbog ondašnjeg ustrojstva nominalno bila ravnateljicom škole, dok su stručne voditeljice škole, za koje znamo, bile Vjekoslava Šunjić (1973.–1974.) i Nevenka Ilić
(1974.–1975.). Kasnije, neovisno o ustrojstvu tj. udruživanju u OOUR Muzičke škole i MOC , školu su vodili Josip Markušić (1975.–1980.), Vesna Sever (1980.–1987.) i Miroslav Stanek (1987.–1997.), koji je od 1995. kada je došlo do osamostaljenja škole postao njezinim ravnateljem. Od 1997. do danas ravnatelj škole je Marjan Krajna, koji je koncem 2019. dobio povjerenje za još jedan petogodišnji mandat.
Tijekom pedeset godina djelovanja mnogobrojni su nastavnici i učenici svojom djelatnošću i zaslugama zapisani u povijest škole. Naši učenici ostvarili su zapažene rezul tate nastupajući na mnogim koncertima te osvajajući značajne nagrade na domaćim i međunarodnim natjecanjima kao solisti, u komornim ansam blima, zborovima i orkestrima, od kojih se posebno ističu koncertni nastupi u Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Makedoniji, Italiji, Austriji, Njemačkoj,
Francuskoj, Velikoj Britaniji, Španjolskoj, Rumunjskoj, Grčkoj, SAD-u, Australiji, Rusiji, Armeniji i dr.
JAVNA KONCERTNA DJELATNOST GLAZBENE ŠKOLE ZLATKA BALOKOVIĆA
Javna koncertna djelatnost Glazbene škole Zlatka Balokovića u proteklih je pedeset godina, kao što je već istaknuto, u većoj mjeri obilježena značajnim nas tupima naših komornih ansam bala, ponajprije Dječjeg zbora i Dječjeg harmonikaškog orkes tra , čije su izvedbe bile najza stupljenije u prvim godinama djelovanja škole, a nakon početne faze razvoja škole i okupljanja kvalitetnog nastavnog kadra uslijedili su i mnogobrojni uspjesi pojedinih učenika solista, kao i manjih komornih ansambala.
Uz redovite javne produkcije učenika škole i prezentacije rada pojedinih odjela održavani su koncerti u Hrvatskom glazbenom zavodu, Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog, Muzeju Mimara, Hrvatskom povijes nom muzeju, Hrvatskom društvu skladatelja, dvorcu Lužnica, dvoranama Kulturnog centra Peščenica, u dvorani Pučkog otvorenog učilišta u Zaprešiću, Hrvatskom kulturnom klubu, Učeničkom domu Tina Ujevića itd. Naši učenici održavali su i recitale, posebno u završnim godinama srednjoškolskoga pro grama te su nastupali u okviru različitih koncertnih ciklusa, humanitarnih koncerata i lokalnih
Slika 3. Program prve interne produkcije učenika Glazbene škole Zlatka Balokovića (izvor: Arhiv Glazbene škole Zlatka Balokovića).
manifestacija poput Zaprešićkog glazbenog salona i Zaprešićke revije učenika i studenata glazbe, zatim ciklusa Mladi glazbenici u Matici hrvatskoj, Koncerata izvrs nosti u organizaciji Hrvatskog društva glazbenih i plesnih pedagoga, Epidaurus festivala u Cavtatu, 24 sata Chopina u Hrvatskom glazbenom zavodu , zatim Rabac Orchestra Festivala, obilježavanja Svjetskoga dana harmonikaša u Virovitici, na Danima Pešče u organizaciji KNAP-a, Danima Jelačića u Zaprešiću, na dobrotvornim koncertima u korist Fonda Ivana Brlić Mažuranić – pomoć djeci
Slika 4. Dječji zbor Glazbene škole Zlatka Balokovića na koncertu početkom 1970-ih godina (izvor: Zavod za kulturu i obrazovanje – Spomenica u povodu završetka gradnje, Zagreb)
Slika 5. Harmonikaški orkestar Glazbene škole Zlatka Balokovića pod vodstvom Zvonka Šiljca 1974. (izvor: Arhiv Glazbene škole Zlatka Balokovića).
Slika 6. Gostovanje učenika i nastavnika Glazbene škole Zlatka Balokovića u Parizu 1997. godine – dirigent Marjan Krajna (izvor: Arhiv Glazbene škole Zlatka Balokovića).
bez roditelja i Fonda za pomoć nastradalim glazbenim školama i nastradaloj djeci u Domovinskom ratu, na koncertu u korist Zaklade Ana Rukavina te u okviru Adventa na Prekrižju kada je njihovim koncertima prisustvovala i bivša predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović.
Vrlo značajan segment javne djelatnosti škole ostvaren je u okviru međunarodne kulturne suradnje, gostovanjima naših učenika u inozemstvu, kao i razmjenama s inozemnim glaz benim školama, glazbeno-obra zovnim institucijama i orkestrima. Jedno od prvih inozemnih gos tovanja bio je koncert u atriju Rumunjske opere u Bukureštu koji je organiziran u suradnji s bukureštanskom Glazbenom školom Dinu Lipatti u travnju 1996. godine. Uz solističke točke, na koncertu je nastupio i Harmonikaški orkestar pod vodstvom Marjana Krajne, a solistica na flauti bila je Martina Keletić. Učenici su ovu značajnu suradnju ostvarili zahvaljujući inicijativi ravnatelja Miroslava Staneka i nastavnika Marjana Krajne, Gheorgea Gere, Mirjane Mikulić i Marije Ivković koji su ih vodili u Rumunjsku.
Već naredne 1997. godine ostva reno je i gostovanje učenika, nastavnika i Harmonikaškog orkestara Glazbene škole Zlatka Balokovića pod vodstvom Marjana Krajne u dvorani UNESCO-a u Parizu, gdje su zahvaljujući podršci Hrvatske misije pri UNESCO-u i ondašnje hrvatske veleposlanice pri
UNESCO-u Vesne Girardi Jurkić, svečanim koncertom obilježili Dan državnosti i petu obljetnicu primanja Republike Hrvatske u članstvo UNESCO-a. Tada su nastupile solistice Ivana Glažar, Azra Medić, Sanja Butorac (učenice glasovira) i Martina Keletić (učenica flaute), te renomirani hrvatski umjetnici – sopranistica Lidija Horvat Dunjko, pijanistica Tamara Jurkić i pijanist Alberto Frka.
Suradnja je ostvarena i s francuskim Glazbenim školama depart mana l’Aisne održavanjem uzvratnih koncerata 2003. i 2004. pod visokim pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesića, te temeljem odluke Francuske Vlade i na inicijativu dužnosnika Francuske Vlade za općinu Coucy-leChâteau departmana L’Aisne francuske pokrajine Pikardije, J. C. Dumonta. Međunarodna suradnja s glazbenim školama te kulturnim institucijama Slovenije i Austrije također je vrlo inten zivna, poglavito s Glazbenom školom Koper i Orkestrom učitelja harmonike Slovenije , a u 2013. držana su i dva koncertna gostovanja u Austriji i Hrvatskoj, u suorganizaciji s austrijskom glazbenom školom iz Gratweina.
Međunarodna suradnja ost varena je i sa suradnicima s Dalekog istoka, pri čemu je potrebno istaknuti vrlo značajan posjet japanske profesorice Hideko Noda, s pedagoškoga fakulteta Nitobe Bunka College i Sveučilišta Jumonji u Tokyju, koja je kao gošća pročelnice Odjela za tamburu Svetlane Krajne upoznala naš tradicionalni žičani trzalački instrument tamburu (i njezine inačice poput bisernice, brača, čela, bugarije i berde), a imala je priliku poslušati muziciranje mladih tamburaša učenika Glazbene škole Zlatka Balokovića. Naša škola kontinuiranu suradnju ostvaruje i s Nacionalnom zajed nicom Rusa Hrvatske, realizirajući koncerte ruske klasične glazbe, a intenzivna suradnja ostvarena je i s udrugom NKD Napredak Zagreb. U 2020. ostvareno je gostovanje našeg učenika glasovira
Slika 8. Prva nagrada Harmonikaškom orkestru Glazbene škole Zlatka Balokovića pod vodstvom nastavnika Mirana Vaupotića u Grčkoj 2010. (izvor: Arhiv Glazbene škole Zlatka Balokovića).
Leona Kormana iz klase nas tavnika Nenada Kačara u Erevanu (Armenija), gdje je održao kon certnu večer u okviru ciklusa koncerata umjetničke organizacije Naregatsi Art Institute.
Vrlo značajan dio međunarodne suradnje obuhvaćaju interna cionalna natjecanja na kojima naši učenici osvajaju zapažene nagrade, a nerijetko zahvaljujući uspjehu učenika priznanja dobivaju i njihovi nastavnici. Među najznačajnijim nagrad ama potrebno je istaknuti prve nagrade Harmonikaškog orkes tra 1995. i 1996. u Castelfidardu u Italiji, te 2010. u Grčkoj, kao i nagrade školskoga zbora na 25. Europees Muziekfestival Voor de Jeugd Neerpelt u Belgiji te brojne nagrade učenika tambure na Međunarodnom natjecanju tamburaša u Subotici. Učenici glasovira osvajaju nagrade na međunarodnim natjecanjima u Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Makedoniji, Italiji, Austriji, Francuskoj, Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Španjolskoj i Ukrajini, a posebno ističemo nastupe nakon pobjeda na natjecan jima koji su svojevrsna nagrada; u Rahmanjinovljevoj dvorani u Moskvi 2015. (Roko Matijević), dvorani Berlinske filharmonije 2017. (Roko Matijević), Carnegie Hallu u New Yorku 2018. (Lucija i Roko Matijević), bečkomu Musikvereinu , londonskome Royal Albert Hallu i dr. Učenici i nastavnici ostalih odjela sudjeluju na mnogobrojnim natjecan jima diljem Europe te najčešće u zemljama regije, a naš mladi harmonikaš Marko Matić osvojio je i prve nagrade na natjecanju Australian international accordion Championships u Sydneyju 2006. i 2007. godine. Marko Matić također je 2012. nastupio u polufinalu natjecanja Eurovizija mladih glazbenika u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog, uz Simfonijski orkestar HRT-a pod ravnanjem maestra Mladena Tarbuka.
Učenici Glazbene škole Zlatka
Slika 11. Polaznici predškolskoga programa (generacija 1989./1990.) i nastavnica Marija Matanović (izvor: Arhiv Glazbene škole Zlatka Balokovića).
Balokovića redovito sudjel uju na regionalnim i državnim, kao i domaćim međunarodnim natjecanjima, a vrlo zapažene uspjehe ostvarili su solisti i komorni ansambli te Tamburaški orkestar glazbene škole pod vodstvom nastavnice Svetlane Krajne, koji je 2000. osvojio zlatnu plaketu na 23. festivalu tamburaške glazbe u Osijeku , a 2003. gostovao u dvorani UNESCO-a u Parizu. Prve državne nagrade osvajao je i školski zbor 2006., 2007., 2009. i 2010. godine.
Glazbena škola Zlatka Balokovića sudjeluje i u manifestacijama koje promoviraju znanost surađujući s Udrugom Nikola Tesla – Genij za budućnost s kojom 2012. i 2020. realizira program pod nazivom Tesla & Friends , a 2019. naši učenici sudjeluju na 17. međunarodnoj izložbi inovacija Arca održanoj u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.
Doista je zahtjevno u ovakvom kraćem kronološkom prikazu pobrojati i zabilježiti sva značajna ostvarenja naših učenika i nas tavnika, a da se pritom netko ne osjeća zakinutim, jer mnogobro jni su uspjesi ostvareni u proteklih pedeset godina. Nadamo se da će tako biti i u razdoblju koje je pred nama!
ZLATKO BALOKOVIĆ (21. ožujka 1895.–29. ožujka 1965.)
Jedan od naših najznačajnijih violinista, Zlatko Baloković, rođen je u Zagrebu, a prvu glazbenu naobrazbu stekao je u školi Hrvatskoga glazbenog zavoda gdje je učio violinu u klasi Václava Humla, utemeljitelja Zagrebačke violinističke škole. Od 1911. studira violinu u klasi Otakara Ševčíka pri Majstorskoj školi Bečke muzičke akademije. Još za vrijeme studija ostvaruje afirmaciju na europskoj glazbenoj sceni, nastupivši 1912. s Moskovskom filharmonijom u Moskvi i 1913. s Berlinskom filharmonijom u Berlinu, zahvaljujući praizved bama vrlo zahtjevnih violinskih koncerata Ivana Kryžanovskog i Jana Václava Nováka. Po završetku Majstorske škole 1913. nagrađen je Austrijskom državnom nagradom i nakon toga započinje njegova intenzivna koncertna djelatnost. upao u Egiptu, Italiji, Njemačkoj, Austriji, Francuskoj, Švicarskoj, Češkoj, Poljskoj, Nizozemskoj, Velikoj Britaniji, a 1924. nas tanio se u SAD-u te dvije godine kasnije oženio Amerikanku Joyce Borden. U nadolazećemu razdoblju nastupao je diljem SAD-a i u gotovo svim zemljama Europe, a 1931. uputio se na turneju po Australiji i Novom Zelandu te na put oko svijeta. Nastupao je s najznačajnijim svjetskim orkestrima i dirigentima poput Klemperera, Waltera, Sargenta, Schalka, Batona, Halvorsena, Kussewitzkog i dr. Svirao je i u dijelu komemorativnog programa posvećenog našem preminulom znanstveniku Nikoli Tesli 1943. godine.
Za vrijeme Drugoga svjetskog rata Baloković se posvetio humanitarnoj djelatnosti kao predsjednik Vijeća američkih Hrvata, a za svoj je društvenopolitički i humanitarni rad primio odlikovanja američkih i ondašnjih jugoslavenskih vlasti. U proljeće 1965. Baloković se uputio u Zagreb na proslavu sedamde setoga rođendana, a tada je, uz počasti i nagrade koje su mu bile namijenjene, trebao biti primljen i u članstvo HAZU. U tome ga je osujetila smrt koja ga je zatekla 29. ožujka 1965. u Veneciji.
Prema željama Balokovića, njegova supruga prodala je vri jednu ostavštinu i osnovala fond za stipendiranje hrvatskih studenata na Sveučilištu Harvard, a najvrjednija Balokovićeva violina – Guarnerijev „King“ – darovana je HAZU „u nadi da će njezin sjaj u srcu Zagreba potaknuti još veći procvat umjetnosti te produbiti i proširiti sva ona sjajna svojstva kojima je hrvatski narod tako bogato obdaren“. 1
Gotovo dva stoljeća Glazbene škole u Varaždinu
AUTOR: Karmen Antunović, mag. mus.
GRAD U KOJEMU SE NJEGUJE KULTURA
se uz taj gospodski grad. Varaždin je, uz Zagreb, najznačajnije kulturno središte sjeverozapadne Hrvatske. Prema podacima iz 2011. godine ima otprilike 46 000
u srednjemu vijeku, bogata je brojnim povijesnim događajima koji su oblikovali njegovu današnju strukturu. Od činjenice da je bio kratko vrijeme i glavni grad Hrvatske kada je i doživio procvat, pa do razdoblja baroka od kada datiraju brojne crkve i građevine, na žalost do brojnih devastacija i požara zbog čega Varaždin više nije mogao nositi titulu glavnog grada. Varaždin se posebno ističe po rujanskoj svečanosti koja je posvećena klasičnoj baroknoj glazbi. Upravo te Varaždinske barokne večeri proslavile su 2020. godine 50-u obljetnicu. Naravno, zbog svih tih činjenica. Kakav bi to bio grad kulture, a da nema Glazbenu školu?
GRAD BOGATE PROŠLOSTI ŽELJAN PROFESIONALNIH GLAZBENIKA
Glazbena škola u Varaždinu utemeljena je 1. siječnja 1828.godine u okviru tadašnjega Glazbenog društva te je stoga jedna od prvih javnih glaz benih škola u Hrvatskoj i jedna od najstarijih glazbenih škola u ovom dijelu Europe. Cilj osnutka škole bila je želja za školovanim glazbenicima iako je prvotna ideja bila škola za nadarenu djecu, koja nisu imali novčanih sredstava za školovanje. Tada je sveukupno radilo petero učitelja, a upisalo se 45 učenika. Prostor im je bio osiguran u prizemlju zgrade nekadašnjeg Isusovačkog kolegija, koja je bila dijelom uništena u požaru 1776.godine, ali tadašnje Muzičko društvo ga je renoviralo vlastitim sredstvima. Do 1936. godine nekoliko se puta gasila zbog novčanih teškoća, no nakon 1936. godine na inicijativu Marije Šanjek, klaviristice i tada apsolventice zagrebačkog kozervatorija, Glazbena škola počinje ponovno djelovati i od tada pa sve do danas kontinuirano djeluje. Tada se počinje podučavati klavir, violina, pjevanje, solfeggio, a uvodi se i glazbeni vrtić.
Prvi ravnatelj bio je profesor Krešimir Filić uz pomoć još nekolicine profesora. Oni su oslanjajući se na svoju upornost i požrtvovnost, uspješno započeli s podučavanjem učenika uz jedan posuđeni pianino i nekoliko prostorija. Na početku je bilo svega tridesetak učenika, ali s godinama broj je sve je više rastao. Od 1948. godine uvodi se i srednjoškolski program iako je to službeno zapisano u zapisniku školske godine 1952./53.. Broj učenika upisanih u
Glazbenu školu bio je toliko velik da su profesori iz instrumenata davali poduke učenicima u svojim domovima. Kasnije su se dodijelile dodatne prostorije za rad, koje su znale biti neadekvatne i na različitim krajevima grada Varaždina.
Godine 1993. Glazbenoj školi je općina Varaždin dodijelila palaču Erdödy-Patačić na trajno korištenje koja je 2002. godine novoadaptirana. Do tada su uvjeti rada bili neprilagođeni. Nastava se održavala od 1985.godine u novosagrađenoj zgradi Glazbene škole koja je bila neodgovarajuća za njene potrebe. U toj zgradi započelo se s radom unatoč tome što nije imala uporabnu dozvolu te što zgrada nije bila dovršena.
OD MALENIH GLAZBENIH SOBICA DO PALAČE ERDÖDY-PATAČIĆ
Od 19. do 21.stoljeća, tadašnjih pet predavača i otprilike 45 đaka, do današnje Glazbene škole u Varaždinu čiji je ravnatelj Davor Matačić, ona se pretvorila u „Glazbenog diva“ . Danas broji više od sto djelatnika i trenutno više od 800 učenika smještenih u 3200 m2 palaču ErdödyPatačić. U njoj se nalaze i dvije velike koncertne dvorane. Škola nudi 22 glazbenička zanimanja koja su raspoređena u neko liko odjela: klavirski, gudački, odjel gitare i tambure, odjel harmonike, orgulja i udaraljki, puhački odjel te teoretski odjel. Također, nudi predškolski odgoj, osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanja. Glazbena škola u Varaždinu ima i svoje Područne odjele u Lepoglavi, Ivancu, Cestici i u Varaždinskim Toplicama. Uz individualnu nastavu, nudi mogućnost komornog muzici ranja, zborskog, orkestralnog i ostalih mješovitih sastava.
Glazbena škola u Varaždinu privlači brojne učenike iz Varaždinske županije, susjednih joj županija, ali i država. Gotovo svakodnevno održavaju se brojne produkcije svih Odjela, redovito se održavaju Masterclassovi, a sama Škola domaćin je neko liko renomiranih državnih i međunarodnih natjecanja kao što su Competition Varaždin Woodwind & Brass, Accordionfest i Međunarodno natjecanje pijanista Memorijal Jurica Murai i Murai Grand Prix. Redovito ostvaruje brojne suradnje sa školama te gostovanja u Hrvatskoj i u inozemstvu. Važna je i njezina uloga u kreiranju kulturnih te glazbenih događanja u Varaždinu. Također, svake godine ponajbolji učenici Glazbene škole u Varaždinu nastupaju na Varaždinskim baroknim večerima te s Varaždinskim komornim orkestrom.
Glazbena škola
VARAŽDONSKA ŽELJA ZA HARMONIKOM OD SAMIH ZAĆETAKA
Prvi profesori koji su davali „obuku“ iz harmonike bili su Vlado Jungman, a kasnije preuzima Ivan Nosov i spominje se prvi puta 1946.godine. Školske godine 1953./54. osnovani su tečajevi za klavir i harmoniku, iako su ti tečajevi se ukinuli već 1954./55. Od 1961. godine učila se kao fakultativni ili izborni instrument koji je spadao u grupu „narod nih instrumenata“ gdje je ulazila zajedno s tamburom, a pohađali su učenici od trećega razreda. Odjel za harmoniku započeo je s radom 1963. godine, a do tada se (nažalost iako toga ima i danas) često podcjenjivala kao instrument. Ondašnji ravnatelj M. Zuber skrenuo je pažnju svom Nastavničkom zboru i ukazao na lijepe mogućnosti instrumenta te je novom reformom glazbenog školstva postala ravnopravni instrument s ostalim klasičnim instrumentima. Iste godine započeo je s radom predavač harmonike Vilko Sedlar.
Svoj procvat je doživio harmonikaški orkestar „Ivo Mikac“ 60-ih i 70-ih godina koji je 1964. godine nastupio na Susretu harmonikaških orkestara Hrvatske u Puli. Pod ravnanjem nastavnice Štefanije Tkalčec-Cikač, koja je podupirala i zahvaljujući njoj, školske godine 1970./71. godine harmonika je postala glavni predmet i u Srednjoj glazbenoj školi. Nastavnici su se konstantno usavršavali i sudjelovali na brojnim natjecanjima kao što su Susret harmonikaša u Puli, regionalna i državna natjecanja gdje su osvajali 1., 2. i 3. nagrade. Prvi maturant bio je Slavko Magdić, koji je maturirao 1974. godine u klasi prof. Štefanije TkalčecCikač, a njegov prvi maturant bio je Željko Školić. U tom razdoblju, harmonika je bila jedna od naj popularnijih instrumenata koji su učenici upisivali. Prvi maturanti odlazili su i diplomirali u zem ljama bivšeg SSSR-a, u Moskvi, Kijevu, i Lavovu, a nekolicina u Puli kada se otvorio odjel harmonike. Od maturanata koji su dalje nastavili studij harmonike, a i danas su renomirani profesori jesu Slavko Magdić, Davor Bobić, Dražen Košmerl, Senka Bašek- Šamec, Valentina Bašnec... Do danas je sveukupno maturiralo 65 harmonikaša.
Naravno, za sve to su zaslužni i nastavnici. Među prvim nastavnicima harmonike bili su Vilko Sedlar, Štefanija Tkalčec-Cikač, Vera Agnezović-Višošević, Nevenka Lukman, Marija Avar, Jadranka Čiček, Slavko Magdić...
HARMONIKAŠKI KORACI GLAZBENOM ŠKOLOM U VARAŽDINU U 21. STOLJEĆU
Godine 2013. harmonika se udružuje u jedan odjel zajedno s orguljama i udaraljkama, a kao
fakultativni predmet pridodan im je čembalo. Pročelnica odjela je nastavnica orgulja Natalija Imbrišak. Na odjelu djeluju komorni harmonikaški sastavi i orkestar koji su osvajali brojne visoke nagrade na državnim i međunarodnim natjecanjima. Naravno, tu su i brojni učenici harmonike Osnovne i Srednje glazbene škole koji su osva jali i osvajaju tronove i visoke nagrade kao solisti na školskim, državnim te međunarodnim natjecanjima uz mentorstvo tadašnjeg profesora harmonike u školi Saše Bastalca te danas Valentine Bašnec, Kristijana Potočnjaka, Branke Stanković te Karmen Antunović. Učenici harmonike također su nastupali uz Varaždinski komorni orkestar. Zapažen je nastup Nikole Hrupeka (u klasi Saše Bastalca, danas stu denta na Akademiji za glasbo u Ljubljani), a najnovijeg datuma je nastup učenika Sandra Saulića koji ostvaruje i visoke nagrade na brojnim natjecanjima ( mentor Kristijan Potočnjak). Izvrsne rezultate ostvaruje i učenik trećega razreda srednje glazbene škole Momčilo Laketa pod mentorst vom Karmen Antunović kao što su prve nagrade na Hrvatskom harmonikaškom natjecanju u Daruvaru, 60. Hrvatsko natjecanje učenika i studenata glazbe i plesa, Online muzičko natjecanje „Accordeus“, 2.Internacionalni festival muzike „Skala“. 2021. godine sudjelovao je na 71. Svjetskom trofeju harmonike kao i učenici 4. razreda srednje glazbene škole Sven Tomašek i Josip Slijepčević koji također redovito odlaze na natjecanja i osvajaju visoke nagrade (mentor Karmen Antunović).
Harmonika kao instrument, koji se bori sa raznim predrasudama, dostupna je široj varaždinskoj publici. U to su se mogli uvjeriti svi, kada je Varaždin 2010. godine bio domaćin 63. Svjetskog kupa harmonikaša, uz glavnu organizatoricu Svjetskog harmonikaškog kupa u Varaždinu, Vjere Odak i suradnike Sašu Bastalca, Valentinu Bašnec, Kristijana Potočnjaka, Ljerku Pašalić te ondašnjeg ravnatelja Glazbene škole u Varaždinu Morena Vincekovića koji su pomogli u realizaciji nečeg takvog svjetski priznatog. Uživalo se uz najveće svjetske harmonikaške vir tuoze i to iz cijeloga svijeta: 29 zemalja, najpriznatiji mentori i stručni žiri kojega je činila krema harmonikaškog svijeta, boravila je nekoliko dana u Varaždinu, gdje su se mogli na svakom uglu čuti zvuci harmonike, a samo natjecanje održavalo se upravo u Glazbenoj školi i Hrvatskom narodnom kazalištu u Varaždinu.
Na važnost harmonike u Varaždinu upućuje i to da je na svečanom otvorenju palače Erdödy-Patačić (današnji prostor Glazbene škole ) nastupio tadašnji student, a danas nastavnik harmonike Kristijan Potočnjak. Harmonikaški orke star Glazbene škole u Varaždinu pod vodstvom Valentine Bašnec, kojega čine učenici od četvrtoga razreda Osnovne glazbene škole do četvrtoga razreda Srednje, sudjelovao je četiri godine uzastopno na HarmoniKA Fest u Karlovcu od 2016.godine. On je započeo upravo na važan datum za sve harmonikaše i ljubitelje harmonike- Svjetski dan harmonike 6. svibnja. Predstavljali su se repertoarom koji je pisan origi nalno za harmonikaški orkestar i brojnim aranžmanima poznatih skladbi popularne i klasične glazbe. Ono što je zanimljivo za navedenu manifestaciju, okupili bi se svi harmonikaški orkestri na početku i na kraju manifestacije izvedbom M.A.Charpentiera: Te deum. Također, Harmonikaški (pod)odjel može se pohvaliti osnivanjem Accordionfesta, međuškolskog natjecanja učenika harmonike osnovnih glazbenih škola. U sklopu te manifestacije pozivani su uvijek brojni priznati pedagozi koji su održavali seminare i koncerte. Tijekom svih ovih godina gostovali su i održavali koncerte brojni harmonikaški solisti od kojeg posebno treba izdvojiti velikana Aleksandra Skljarova koji je održao koncert u sklopu Špancirfesta. Također, koncert Petera Soavea s kvartetom Rucner kojega su održali u Hrvatskom narodnom kazalištu u Varaždinu. Redovito su se održavali vrsni harmonikaški seminari čiji su predavači bili iz Hrvatske i inozemstva, a samo neki od njih Miljan Bjeletić, Borut Zagoranski i Zoran Rakić.
Što se harmonikaške statis tike tiče, danas imamo upisanih 23 učenika u Osnovnoj školi u Varaždinu i 11 u Srednjoj školi. U područnim odjelima imamo upisano petero učenika u Lepoglavi, 23 učenika u Ivancu, i samo jesnoga učenika u Varaždinskim Toplicama. Također, harmonika se i dalje može upisati kao fakultativni predmet, a predaje ga Valentina Bašnec. Uz nju u Glazbenoj školi u Varaždinu i u Područnim odjelima harmoniku predaju nastavnici Kristijan Potočnjak, Branka Stanković i Karmen Antunović. Maturanti temeljnog predmeta harmonika zadnjih godina uglavnom odlaze na studij bliže Varaždinu kao što su Muzička akademija u Puli, Akademija za glasbo u Ljubljani, Muzička akademija univerziteta u Sarajevu.
Škola se s
vremenom pretvorila u „glazbenog diva“- trenutno broji više od 100 djelatnika i više od 800 učenika smještenih u 3200 m2 palače Erdödy-Patačić.
ZA KRAJ...
Od hrvatskog tradicijskog instrumenta (tamburica) do kraljice instrumenata orgulja, pa sve do poduke jazza. To je Glazbena škola u Varaždinu koja gradi sebe, raste, surađuje sa brojnim drugim ustanovama u Hrvatskoj i izvan nje. Domaćin je brojnih kulturnih događanja, koncerata, natjecanja i susreta. Odgojila je, podučila i naučila brojne harmonikaše koji danas djeluju u pedagoškom radu, ali i kao koncertisti diljem Hrvatskoj. Oni su ispisali brojne stranice povijesti ove Škole. Zasigurno će se i dalje pisati, svirati i nastaviti razvi jati naš instrument. Put harmonike nastavlja se, i nadamo se da njezin put nikad neće niti stati. Kako u ovoj Glazbenoj školi, tako i u svijetu.
Literatura: • Maričić, Nataša: Glazbena škola u Varaždinu: 170 godina djelovanja • Palčok, Zoran: Spomenica Muzičke Škole Varaždin
