UROTA ZRINSKO FRANKOPANSKA
U STRIPU ALEMA MIOČIĆA (za plakat uz promociju za učenike V. i VI. razreda)
Navik on živi ki zgine pošteno. Fran Krsto Frankopan
UROTA ZRINSKO-FRANKOPANSKA ROMAN Eugen Kumičić: Urota Zrinsko-Frankopanska
STRIP Alem Biočić: Urota Zrinsko-Frankopanska MOTIVACIJA Povijesni događaji iz 17. stoljeću
PETAR ZRINSKI
FRAN KRSTO FRANKOPAN
S T R I P Alema Biočića Urota
zrinsko-frankopanska doista je nesvakidašnje
izdanje o borbi poznatih plemićkih obitelji za hrvatsku slobodu plaćenu smaknućem njezinih nositelja Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana 30. travnja 1671. godine u Bečkom Novom Mjestu. Povijesnim činjenicama, po literarnim motivima Eugena Kumičića odabirom Đurđe Biočić neobično blisko daje sliku, ne samo političkih odnosa, već i intimno proživljenih trenutaka njezinih aktera. Dr. Anđelko Mijatović, povjesničar
STRIP, bez obzira na rekonstrukciju događaja poslije 335 godina plijeni uvjerljivošću ambijenta u hrvatskim, posebno gradovima, čiji su vlasnici nositelji glavnih uloga, te uz mjesta sudbinski povezana događajima: Venecije, Istambula, Beča… Biočić znalački upotpunjuje literarno i crtačko te uz povijesne teme kojima je posvetio svoj stvaralački nerv (Bitka kod Siska, Moslavačke legende i predaje), potvrđuje i snagu scenarija za daleko širi, cjeloviti raspon događaja… Dragutin Pasarić, prof.
Spojivši priču s dinamičnim kompozicijama i kadriranjem slika, dobro urađenim montažnim postupcima, autor je stvorio ugođaj gotovo blizak filmskoj umjetnosti, naglašavajući pri tom i edukativnu stranu. Nije riječ o zabavnom, već na temu nacionalne povijesti, vrlo poučnom sadržaju bliskom mlađem naraštaju. Branimir Pešut, povjesničar umjetnosti
ALEM BIOČIĆ Rođen je 1958. u Virovitici. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Sisku.
Diplomirao je 1983. godine na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi prof. Vasilija Jordana. Od 1983. do 1985. godine suradnik je majstorske radionice prof. Ljube Ivančića i prof. Nikole Reisera. Izlagao je na brojnim samostalnim i skupnim izložbama. Aktivan je suradnik
HRVATSKOG TRIJENALA AKVARELA.
ISKRICE IZ SPOMENA NA HRVATSKE VELIKANE
Moje drago srce!
OPROŠTAJ KATARINE
I PETRA ZRINSKOG PRIJE SMAKNUĆA U BEČKOM
NOVOM MJESTU
Nemoj se žalostiti svrhu ovoga moga pisma, niti burkati. Polag Božjega dokončanja sutra o deseti uri budu mene glavu sekli i tulikajše naukupe tvojemu bratcu. Danas smo jedan od drugoga srčeno prošćenje uzeli. Zato jemljem ja sada po ovom listu i od tebe jedan vekovečni valete, tebe proseći, ako sam te u čem zbantuval, ali ti se u čem zameril (koje ja dobro znam) i oprosti mi. Budi Bog hvaljen, ja sam k smrti dobro pripravan, niti se plašim. Ja se ufam u Boga svemogućega, koji me je na ovom svitu ponizil, da se tulikajše mene hoće smilovati, i ja ga budem molil i prosil (komu sutra dojti ufam se), da se mi naukupe pred njegovim svetim tronušem u diki vekivečne sastanemo. Veće ništar ne znam ti pisati, niti za sina niti za druga dokončanja našega siromaštva, ja sam sve na volju Božju ostavil… PETROVO PISMO KATARINI
Ako se pak ufaš, Bane, u pomoć nimšku,
da od nje primaš tvoju sriću Zrinsku, Viruj Nimcu, da znaš, kako suncu zimsku:
Od njega moć imaš, kad primaš smrt tminsku. Petar Zrinski
E P I L O G Bečki dvor je ugušio zrinsko-frankopanski pokret, zatro njihov rod, ali u hrvatskim srcima zauvijek su ostali KATARINA, PETAR I FRAN. Od smaknuća hrvatskih velikaša prošla su stoljeća. Hrvatska je krvarila za svoju slobodu i samostalnost. 1919. godine na poticaj Družbe braće Hrvatskoga zmaja koja promiče i danas kult Zrinskih i Frankopana, preneseni su zemni ostaci hrvatskih velikana i mučenika u domovinu i pokopani u kriptu ZAGREBAČKE PRVOSTOLNICE.
POPRSJA PETRA ZRINSKOG I KRSTE FRANKOPANA U ZAGREBAČKOJ KATEDRALI – postavila Matica hrvatska 1971. godine
SPOMEN-PLOČA PETRU ZRINSKOM I KRSTI FRANKOPANU U ZAGREBAČKOJ KATEDRALI – postavila Matica hrvatska 1971. godine
KAMILO KRIŽANIĆ DOŽIVLJAJ stratišta Zrinskoga i Frankopana
NARODNIM MUČENICIMA Kad nas tuđin tisko ljuto I trovo nam život goli I kad nije niko mogo Ovoj sili da odoli
Ali pade moć tuđina, Svanula je zora nova, Ispuni se zavjet drevni Otaca nam i djedova.
Planulo je srce vaše Na nepravde carskog Beča, Domovina, roda sreća, Bila vam je nad sve preča.
Nad domajom kad slobode Zasvijetliše prvi dani K rodnoj grudi vratiste se Narodni nam velikani,
Za nju vi se podigoste Da se ropstvo crno skine, Da rođena riječ se štuje I sloboda rodu sine.
Da vam damo raku novu, Zrake našeg sunca sinu, I da vaše kosti svete Mogu mirno da počinu.
Za tu vašu ljubav žarku Živote vam silnik uze, A nad grobom vašim zdenim Prosule se naše suze.
Grob vam narod sjedinjeni Sa ljubavlju ogrijava I kliče vam iz dna duše: Neka vam je vječna slava! Bogumil Toni 30. IV. 1931. Smilje
Oj, Hrvatska – domovino!-ti ćeš opet sretna biti, Nove Zrinske-Frankopane, ti ćeš sebi poroditi, Da te štite, da te brane i uzvise opet tebe, Jer izginut neće narod, koj vjeruje sam u sebe. Sane Kurjaković
(Virovitičan, x/ 1908.
TRIDESETI TRAVNJA Oj ta miso pak je znana Svemu rodu hrvatskomu;
Miso Zrinskih-Frankopana: Nek je Hrvat svoj na svomu!
Luč slobode nek rasvijetli… Jednom tebi, zemljo draga!
Da već tuđin silnik kleti, Ostavi se tvoga praga. Mijo Stuparić, 1904. godine
Strip UROTA ZRINSKO FRANKOPANSKA, primjer je vraćanja stripu u likovnoj i literarnoj umjetnosti.