TAJNE PRADAVNIH VREMENA U GORNJOJ JELENSKOJ
Pripremila – Marija Bilić-Prcić
MOTIVACIJA ZA ISTRAŽIVANJE O Rudniku iz Gornje Jelenske i njegovim tajnama kruže priče oko nas pa smo s učenicima pošli upoznati to mjesto kako bismo isključili neznanje o zavičaju koji krije tajne pradavnih vremena, kako u podzemlju tako i u povijesti svojih stanovnika koji su se stoljećima mijenjali pod različitim migracijama i ratovima. Zadnje pustošenje bilo je izbjeglištvo pred Turcima. Nakon njihova povlačenja Jelensku naseljavaju Gorani vični šumi i drvetu pa im je ovaj kraj veoma odgovarao te su ga naselili krajem XVIII. stoljeća. Osim ove povijesno-zemljopisno-biološke znamenitosti Jelenska krije i znamenite ljude – glumce Ivu Serdara i svjetskoga glasa Ivicu Pajera.
G O R NJ A
J E L E N S K A
Gornja Jelenska je jedan od najpitomijih i najljepših predjela središnje Moslavine. Prostire se od MJESECA (357 m)na sjeveru do JURJEVCA (213 m) na jugu. Presijeca je potok JELENSKA koji izvire podno KOLAREVOGA brda i teče do Gornje Jelenske smjerom sjever-jug, a potom prema POPOVAČI skreće jugozapadno.
PROŠLOST GORNJE JELENSKE O naseljenosti Moslavačke gore i Gornje Jelenske u prošlosti govore ostaci utvrda i građevina Jelen-grada, Garić-grada, Moslavina-grada, kaluđerova groba, pavlinskoga samostana… još iz XIII. st, a i prije. Dolaskom Turaka taj kraj napuštaju domaći žitelji odlazeći u izbjeglištvo. Poslije odlaska Turaka Gornja Jelenska ostaje pusta. Tako pust,a bogat kraj naseljavaju GORANI iz Gorskoga kotara koji vrijednim rukama osnivaju novu zajednicu i do danas tamo obitavaju.
O ŽIVOTU IZ PRADAVNIH VREMENA Istraživanja pokazuju da se život ovdje odvijao još prije mnogo milijuna godina.
Izumrli svijet geološke prošlosti toga kraja bio je od davnina predmet znatiželje mnogih hrvatskih i stranih istraživača.
Sredinom XIX. stoljeća hrvatski preporoditelj LJUDEVIT FARKAŠ-VUKOTINOVIĆ narisao je svoju Kamenos-pisnu sliku gore moslavačke i tada su začeta geološka istraživanja toga kraja.
Okamenjena hrpa kostiju nađena je u rudniku bentonita prvi put 1983. godine, no tek 1994. godine dogodila se prava obrada tih nalaza velikih fosilnih sisavaca (praslonova i nosoroga) iz geološkoga razdoblja DONJEG MIOCENA.
BENTONITNA GLINA ČUVALA OSTATKE 18 MILIJUNA GODINA
Naime, u dolini nedaleko od središta sela GORNJE JELENSKE nalazi se VELIKI RUDNIK betonitnih glina.
ULAZ u RUDNIK GORNJA JELENSKA U KOJEM SU PRONAĐENI FOSILNI OSTACI IZUMRLIH VRSTA SLONOVA I NOSOROGA
BENTONIT je vrsta gline s više od 50% minerala aluminij-hidroksilata što je jedan od glavnih sastojaka glina i tropskih tala.Upijanjem vode jako nabubri i poveća volumen. U industriji se rabi za izradu guma, plastičnih masa, papira i boja. U rudniku se eksploatacija nije vršila suvremenim strojevima nego većinom krampom i lopatom. Takav način omogućio je da se u sloju BENTONITA debelom 150 m u rudniku dugačkom 5 km okamenjene kosti PRASLONOVA sačuvaju neoštećene.Tome je pridonio i sam BENTONIT koji ima svojstvo konzerviranja. Starost nalaza fosilnih ostataka procijenjena je na 17-18 MILIJUNA godina.
ISTRAŽIVANJA
Starost je odredio paleontolog KREŠIMIR KRIZMANIĆ ispitivanjem fosilnih peluda, spora i sjemenja nekadašnjih biljaka. Istraživanjima su pridonijeli i dip. Ing. Dragan Majić i mr.sc. Jakov Radovčić. Posebno su dragocjeni nalazi cjelovitih zuba i neobičnih kljova iz donje čeljusti. Uz to su pronađeni i brojni ostaci masivnih kostiju koji su vjerojatno pripadali ODRASLOJ, STAROJ, DIVOVSKOJ životinji. Osim spomenutih divovskih životinja pronađeni su i ostaci oklopa VELIKE FOSILNE KORNJAČE i ostaci kralješaka guštera.
ZBIRKA okamina kostiju velikih sisavaca
KRAJOBRAZ U VRIJEME PRASLONOVA KRAJOLIK u kojem su ovi praslonovi živjeli nije bio nimalo sličan današnjem moslavačkom krajoliku. Umjesto današnjih pitomih livada, šumaraka i šuma tu je vjerojatno rasla SUPTROPSKA i TROPSKA vegetacija južnih kontinentalnih krajolika vlažnih klimatskih osobina. Tu su bili prostrani pašnjaci na kojima su mogle opstati ove ogromne praživotinje koje su promjenom klime, a tijekom milijuna godina migrirale u druge krajeve.
ZANIMANJE DANAS ZA ONO JUČER • Koliko poznajemo i čuvamo svjetsku baštinu u našoj zemlji, u našem moslavačkom kraju upitao se
prof. Dalibor Sumpor iz kutinske Srednje škole Tina Ujevića zajedno sa svojim učenicama
Tamarom Kiš, Anitom Flajšlik, Anom Dasović i Matijom Tutićem te profesoricom Vesnom Jakovljević. • Oni su svi to istražili na terenu u Gornjoj Jelenskoj, razgovarali s prof. Jakovom Radovčićem, kustosom Geološko-paleontološkoga odjela Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja u Zagrebu…i dip.ing. Draganom Majićem bivšim upraviteljem rudnika u Gornjoj Jelenskoj…
PREDSTAVLJANJE ŠIROJ JAVNOSTI
UČENICE I NJIHOV PROFESOR sa svojim projektom upoznali su svoje sumještane, a i učenike naše škole kojima je to nadohvat ruke i koji su vidjeli rudnik ili o njemu pročitali u monografiji GORNJA JELENSKA…
MONOGRAFIJA – osim o praslonu govori o bogatoj prošlosti i sadašnjosti Gornje Jelenske
G O R NJ A J E L E N S K A - okružena šumovitim brežuljcima
KALUĐEROV GROB
Ban ukopan u svom gradu Bez pokoja jednom sjedi, Kad u ponoć gospu mladu Sluša u snu što besjedi:
“Oprošteno jest griešnima: Zulumčaru, ubojici, Oprošteno svima, svima – Samo nije izdajici”.
OVO je pjesma koja krije legende o KALUĐEROVU GROBU koji se nalazi u Moslavačkoj gori, a svjedočanstvo je o krvavoj i teškoj prošlosti hrvatskoga naroda.
LITERATURA 1.