Pokladni običaji Pokladni običaji su u našim krajevima nekad bili potpuno drugačiji. Maske se nisu mogle kupiti, nego je svatko oblačio ono što je imao. Muškarci su se oblačili u žene, a žene u muškarce. Koristili su životinjska krzna, rogove, zvona i slično. Bake su pripremale fritule i krafne, a muškarci su obilazili kuće i domaćinu zapjevali hvaleć mu imanje. Domaćin bi ih zauzvrat nagradio mesom, voćem, povrćem… Na kraju bi se sve stavilo na stol i feštalo. Gabriel Gerbec, 3.a
Šibenske maškare Moj dida i baba su mi uvik pripovidali kako su šibenske maškare bile puno boje nego danas. Cilu godinu su se šivale maske. Živilo se za taj dan. Okupjali su se u gradskin oborima di se kuvala maništra i fažol. Pivalo se i plesalo. Bilo bi tu svega, judi ća leže u pržunu, švora i još puno smišnih maski. Najlipje su bile maske kad bi se šibenski momci maškarali u Ali babu i 40 ajduka te bi na konjiman u povorci išli kroz grad. Bit je bija da te niko ne pripozna. Palija se Krnjo koji je bija kriv za sve nevoje koje su se događale cile godine. Navečer se išlo na zatvoreni ples u otel Krka, di su mogli ući samo maškarani. Plesalo se, pivalo i ilo. U ponoć bi se maske skidale jerbo je već Čista srida, a tu već idemo u drugi dija običaja kad se judi kroz Korizmu 40 dana pripremaju za Uskrs. Mia Maglić, 3.a
Maškare Svrha maškaranja pretežno je bilo otjerivanje zla i dozivanje plodonosne godine. Pripreme su započinjale već iza Tri kralja. Svi ljudi bi se sastali u istoj kući gdje bi se dogovarali. Uglavnom su se maškarali u babe, dide i mlade. Jedna bi mlada uvijek u ruci imala metlu, baba bi nosila lug, a dida je bio glavni u povorci. Lucija Crljen, 3.
Karneval Maškare su postojale čak i u vrijeme kad su moji djed i baka bili djeca. Maske su se izrađivale od raznih materijala: kartona, gipsa, tkanine, perja… Djeca su kao i danas išli po kućama, a mame i bake su pekle karnevalske kolače. Žene su se odijevale u grofice, carice, kraljice. Nosile su krinke i imale su duge haljine. Muškarci su bili zvončari. Odijevali su se u ovčju kožu sa zvonom oko struka. Na noge su obuvali opanke i teške cipele, dok su im lica bila prekrivena strašnim likovima životinja sa rogovima. U mjestima su se organizirale karnevalske povorke gdje su maškare plesale, pjevale, jele i pile. Maškare su spaljivale Krnju. Spaljivanje Krnje je bio i ostao važan događaj kada se spaljivanjem ljudi žele riješiti loše godine. Gloria Tortora, 3.a
Poklade U primorju tradicija maškara je stvarno bogata. Traje i po nekoliko tjedana, no obavezno završava na pokladni utorak, prije blagdana Pepelnice. Muškarci su se maskirali u krznene kostime s obješenim zvonima. Djelovali su opasno i zastrašujuće. Također je tradicija da djeca u maškarama obilaze susjedstvo. Plesom i pjesmom karnevalske povorke tjerali su zimu i sve zle sile. Leon Renje, 3.a