Priručnik za mlade: Mladi u zajednici bez barijera by Marta Bercic

Mladi u zajednici bez barijera PriruÄ?nik za mlade: Mozaik znanja, vjeĹĄtina i iskustva javnog zagovaranja interesa mladih

Mladi u zajednici bez barijera Priručnik za mlade: Mozaik znanja, vještina i iskustva javnog zagovaranja interesa mladih Mladi v skupnosti brez meja Priročnik za mlade: Mozaik znanja, veščin in izkušenj zagovarjanja interesov mladih Nakladnik: Grad Opatija Autorica: Marta Berčić Suautori dijelova poglavlja: Denis Buterin, Mario Plešej, Tadeja Mesojedec Prevoditelji: Sanja Romana Vladić, Diana Jenul, M'ARS (SI) Lektura i korektura: Denisse Mandekić Grafičko oblikovanje i tisak: Grafika Helvetica Godina izdanja: 2014. Naklada: 100 kom. ISBN 978-953-96564-9-0 CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Sveučilišne knižnice Rijeka pod brojem 130421002

Projekt: "Mladi u zajednici bez barijera" br. HR-13-E2-2013-R1 Projekt "Mladi u zajednici bez barijera" financiran je iz programa za mlade, akcija Mladi na djelu, podakcija 1.3. Demokratski projekti mladih Nositelj projekta: Grad Opatija - Savjet mladih Grada Opatije (HR) Partneri: Grad Crikvenica – Savjet mladih Grada Crikvenice (HR), Občina Ajdovščina (SI), Občina Kidričevo (SI) Voditeljica projekta: Marta Berčić Realizaciju projekta i tisak priručnika financirali su: Agencija za mobilnost i programe EU, Grad Crikvenica i Grad Opatija

Ovaj projekt je financiran uz potporu Europske komisije. Ovi materijali/publikacija odražavaju stavove samo samog autora, a Komisija se ne može smatrati odgovornom za bilo kakvu uporabu koja može nastati iz sadržanih informacija.

SADRŽAJ Predgovor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5

MALI KATALOG ZA MLADE 1 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9 SUDELOVANJE MLADIH U PROCESIMA POLITIČKOG ODLUČIVANJA I PRORAČUN ZA MLADE . . . . . . . .10 1. Što je proračun za mlade? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .11 2. Kako smo učili o procesima izrade proračuna gradova? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .13 2.1. Aktivnosti i zadaci: Simulacija procesa donošenja odluka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .13 2.2. Aktivnosti i zadaci: Što je proračun? (predavanje i lokovno-grafčka radionica) . . . . . . . . . . . . . . .17 3. Što je proračun i kako nastaje? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .19 4. Aktivnosti i zadaci: Upoznavanje s područjima djelovanja iz EU strategije za mlade i izrada vizualnog grafičkog identiteta Proračuna za mlade . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .30 4.1. Aktivnost i zadatak: Vizualno-grafički identitet . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .30 4.2. Aktivnosti i zadaci: Sadržaj i vizualni identitet prema područjima djelovanja za mlade . . . . . . .31 4.3. Aktivnosti i zadaci: Evaluacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34 4.4. Edukativni materijali za rad na prvom modulu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .36 5. Neformalno druženje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .37 6. Vidljivost projekata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .37 PRILOZI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .38 GRAFIČKO RJEŠENJE PRORAČUNA ZA MLADE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .66

MALI KATALOG ZA MLADE 2 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .69 JAVNO ZAGOVARANJE INTERESA MLADIH (KAMPANJA) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .70 1. Što je javno zagovaranje interesa? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .70 2. Koraci u javnom zastupanju/zagovaranju – dinamika procesa javnog zagovaranja . . . . . . . .72 2.1. Tema javnog zastupanja interesa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .74 2.2. Ciljevi javnog zagovaranja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .76 2.3. Ciljna publika ili skupine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .77 2.4. Resursi za javno zagovaranje (kampanja, peticija, lobiranje, itd) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .79 2.5. Metode i alati javnog zagovaranja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .82 2.6. Glavne faze komunikacijske kampanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .84 2.7. Strateško planiranje kampanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .85 2.8. Poruka – oblikovanje usmjerene poruke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .87 2.9. Komunikacijski kanali . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .88 KAKO SU SUDIONICI PROJEKTA MLADI U ZAJEDNICI BEZ BARIJERA UČILI O JAVNOM ZAGOVARANJU INTERESA MLADIH? Kako kampanju učiniti uspješnom? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .92 1. Metode zagovaranja interesa mladih – izrada nacrta kampanje, Ajdovščina od 20. do 22. 3. 2104. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .92 1.1. Predaktivnost i zadatak: Odabir problema – prva faza javnog zagovaranja . . . . . . . . . . . . . . . . . .93 1.2. Aktivnost i zadatak: Uvod u kampanju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .94 1.3. Aktivnost i zadatak: Team building i prezentacija problema . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .95 1.4. Aktivnost i zadatak: Što je kampanja? Što je problem/tema?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .96 1.5. Aktivnost i zadatak: Definiranje problema i istraživanje njihovih uzroka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .97 1.6. Aktivnost i zadatak: Ciljna publika i fantasy (obrazloženje) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .97 1.7. Aktivnost i zadatak: Kako je živjeti u Ajdovščini? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .97 1.8. Aktivnost i zadatak: Priprema konkretnih ciljeva i slogan kampanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .98 1.9. Aktivnost i zadatak: Slogan kampanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .99 1.10. Aktivnost i zadaci: Komunikacijski kanali, alati za kampanju i akcijski plan . . . . . . . . . . . . . . . . .99 1.11. Aktivnost i zadaci: Priprema prezentacije kampanje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 104 1.12. Aktivnost i zadatak: Predstavljanje Youthpassa i evaluacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 105 PRILOZI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 108

MALI KATALOG ZA MLADE 3 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 111 1. KOMUNIKACIJSKE VJEŠTINE I ODNOSI S MEDIJIMA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 112 1.1. Što su komunikacijske vještine? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 113 1.2. Elementi poruke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 116 1.3. Javni nastup . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 116 1.4. Uvod u odnose s medijima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 117 1.5. Vanjski i unutarnji odnosi s javnostima (PR) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 118 1.6. Modeli odnosa s javnošću . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 118 1.7. Kratko o vrstama odnosa s javnošću i medijima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 119 2. ŠTO I KAKO SMO "KOMUNICIRALI" U KIDRIČEVU? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 120 2.1. Aktivnost i zadatak: Uvod u odnose s javnošću. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 121 2.2. Aktivnost i zadatak: Upoznavanje grada domaćina i neformalno druženje . . . . . . . . . . . . . . . . 125 2.3. Evaluacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 126 2.4. Rezultati trećeg modula . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 126 2.5. Vidljivost projekta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 128 PRILOZI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 129

MALI KATALOG ZA MLADE 4 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 131 STRUKTURIRANI DIJALOG S MLADIMA; SASTANAK S DONOSITELJIMA POLITIČKIH ODLUKA; MANIFEST MLADIH I GRADOVA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 132 1. Aktivnost i zadatak: Analiza zajedničkih problema mladih iz gradova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 137 2. Aktivnost i zadatak: Predstavljanje provedbe kampanje svih gradova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 138 3. Aktivnost i zadatak: Što je strukturirani dijalog? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 140 4. Aktivnost i zadatak: Upoznavanje Opatije iz morske prespektive . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 140 5. Aktivnost i zadatak: Oblikovanje zajedničkog manifesta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 141 6. Aktivnost i zadatak: Upute za dijalog s gradonačelnicima. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 141 7. Aktivnost i zadatak: Youthpass i evaluacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 142 8. Aktivnost i zadatak: Priprema prezentacije problema pred gradonačelnicima . . . . . . . . . . . . . . . . . . 142 9. Aktivnost i zadatak: Strukturirani dijalog u Opatiji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 143 MANIFEST MLADIH I GRADOVA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 145

DODACI PRIRUČNIKU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 153 1. Mali katalog pojmova za mlade . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 154 2. Sažetak životopisa trenera . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 164 3. Vidljivost projekta. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 166 4. Sporazum o partnerstvu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 171

Predgovor Ovaj priručnik je nastao kao rezultat projekta Mladi u zajednici bez barijera. Prvotno je zamišljen kao publikacija u kojoj će se sabrati iskustva sudionika stečena na ovome projektu, kao primjer dobre prakse. Međutim, pri samom nastanku, prerastao je u priručnik u kojemu je na jednostavan način predstavljen dio potrebnih znanja, vještina, ali i stečena iskustva u području javnog zagovaranja interesa mladih. Ovaj priručnik sadrži upute kako se ova tema i problem mogu približiti mladima iz perspektive teorije i prakse/iskustva. Na izradu proširenog sadržaja priručnika potaklo nas je i priznanje Baltazar za 2013. godinu, koje je Agencija za mobilnost i programe EU dodijelila projektu za uspješnu implementaciju učenja, u vrijeme kada je projekt još bio u tijeku. To priznanje nas je još više potaknulo na promišljanje kako ćemo sadržaj i iskustvo stečene ovim projektom podijeliti s drugima, a posebno mladima kojima je prvenstveno namijenjen. Mladi su aktivno sudjelovali u provedbi projekta i u raznim fazama izrade ovoga priručnika tako što su svojim komentarima i naglašavanjem važnosti pojedinih tema krojili njegov sadržaj, a sami su odabrali i naslov. Službenici su također aktivno sudjelovali u projektu, bili podrška mladima i cijelome timu za provedbu projekta, bilo da su volonterski lektorirali tekstove, prikupljali podatke, organizirali sastanke, ili bili spona između mladih i donositelja političkih odluka. Politički predstavnici, sudionici projekta, također su vrlo kvalitetno sudjelovali u projektu; savjetovali su mlade kako oblikovati poruke koje donositelji političkih odluka mogu razumjeti. Na taj su način i oni bili karika između mladih i politike. Zahvaljujemo se svima koji su ovaj projekt učinili izuzetnim, inspirativnim i održivim. Priručnik se sastoji od pet dijelova nazvanih prema temama i problemima o kojima se učilo kroz aktivnosti projekta. Prvi dio je nazvan Mali katalog za mlade 1: Sudjelovanje mladih u procesima političkog odlučivanja i "proračun za mlade", drugi dio: Mali katalog za mlade 2: Javno zagovaranje interesa mladih (kampanja), treći dio: Mali katalog za mlade 3: Javno zagovaranje interesa mladih (komunikacijske vještine i odnosi s medijima), te četvrti dio: Mali katalog za mlade 4: Strukturirani dijalog s mladima (Manifest mladih iz četiri grada). Zatim slijedi Mali katalog pojmova za mlade, koji je zapravo bio početni materijal za sudionike kako bi se upoznali s relevantnom problematikom, odnosno s administrativnim i zakonskim okvirom i terminologijom javnih politika za mlade. Na kraju je tiskan Manifest mladih Općine Ajdovščina, Grada Crikvenice, Općine Kidričevo i Grada Opatije s uvodnim tekstom. Osim toga, kao dodatak priručniku, tiskani su skraćeni životopisi trenera koji su sudjelovali u ovome zahtjevnom projektu i koji su svojom profesionalnošću unaprijedili rezultate rada na projektu. Naša trenerica Tadeja je više puta rekla: … što i kako ćemo naučiti, prvenstveno ovisi o Vama – sudionicima…; tomu bismo sada dodali: …ne bismo bili tako uspješni da nije bilo Vas, trenera. Svaki Mali katalog obuhvaća relevantne i važne teme iz područja kojima smo se bavili, a strukturiran je tako da nakon općenitog (teorijskog) dijela slijedi primjer aktivnosti i zadataka. Na kraju svakog Malog kataloga dostupni su materijali i radni listovi oblikovani za potrebe provedbe radionica.

O projektu: Demokratski projekti mladih (1.3.) u okviru programa Mladi na djelu podržavaju i potiču aktivno sudjelovanje mladih u demokratskom životu zajednice na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj ili europskoj razini. Sudjelovanje mladih u demokratskom životu je moguće postići stvaranjem mreža za razmjenu iskustava na području sudjelovanja mladih, organiziranjem sastanaka s mladima i donositeljima političkih odluka, seminara i debata za mlade, simulacijama funkcioniranja demokratskih institucija i igranjem uloga donositelja odluka.

6 Svrha projekta Mladi u zajednici bez barijera je osnažiti sudionike za uspješno sudjelovanje u procesima političkog odlučivanja, odnosno za uspješne konzultacije s mladima na lokalnoj razini (strukturirani dijalog). Glavni cilj je osposobiti sudionike, naročito mlade, za aktivno građanstvo, odnosno sudjelovanje u životu zajednice u kojoj žive, a posebno u procesima političkog odlučivanja i javnog zagovaranja interesa mladih; razvijati socijalne i komunikacijske vještine potrebne za vođenje dijaloga i javnog zagovaranja interesa mladih; unaprijediti mehanizme demokracije i javnih politika prema mladima; razvijati analitički pristup problemima te razvijati interkulturnu komunikaciju među mladima iz zemalja partnera. Ciljevi projekta su sljedeći: • prvi modul u Crikvenici: uključiti mlade i upoznati sudionike s procesima donošenja političkih odluka i funkcioniranjem javne uprave na lokalnoj razini; upoznati sudionike sa sadržajem i funkcijom proračuna, zakonskom regulativom, protokolima i procesima vezanima uz donošenje i mijenjanje proračuna; senzibilizacija, približavanje i priprema sudionika/dionika za strukturirani dijalog, odnosno za uspješnu komunikaciju o problemima mladih; ukloniti barijere u komunikacijskom kanalu između mladih, službenika javne uprave i političkih predstavnika; potaknuti likovno, kreativno i analitičko izražavanje mladih • drugi modul u Ajdovščini: upoznati sudionike s elementima javnog zagovaranja interesa mladih; upoznati sudionike s modelima koji se koriste u planiranju, izvršavanju i evaluaciji kampanje; upoznati sudionike s fazama/nacrtom javnog zagovaranja interesa mladih (kampanje); planiranje i provedba kampanje na odabranom stvarnom problemu mladih iz četiri grada; primjena stečenih znanja (koraci, uloge, plan) te analiza problema mladih • treći modul u Kidričevu: upoznati sudionike s osnovnim procesima za uspostavu uspješne komunikacije s ciljanim skupinama i medijima; upoznati sudionike s elementima pisane i likovne poruke; osposobiti ih za uspješan javni nastup pred ciljnim skupinama i medijima; razvijati uspješne odnose s medijima • četvrti modul u Opatiji: analizirati probleme mladih u četiri grada; osposobiti sudionike za procese usuglašavanja i donošenja zajedničkih odluka; jasno izraziti potrebe i zahtjeve mladih (Manifest mladih i gradova) i uputiti ih donositeljma političkih odluka, odnosno održati sastanak s gradonačelnicima.

Aktivnosti i zadaci koji su provedeni kako bismo ostvarili ove ciljeve • prvi modul u Crikvenici: simulirati faze (procese) u donošenju onih političkih odluka koje se odnose na donošenje proračuna grada; sastaviti plan projekata/aktivnosti/programa kojima se zadovoljavaju potrebe mladih u skladu s kriterijima za financiranje odnosno javnim pozivom/ natječajem za programe zadovoljavanja potreba mladih; analizirati prijavljene projekte (kriteriji) iz pozicije stručnog povjerenstva za procjenu; procijeniti i vrednovati projekte; igrati ulogu gradonačelnika koji podnosi prijedlog proračuna gradskom vijeću; lobirati za projekt; igrati ulogu političkih predstavnika (glasovati i donijeti političku odluku na "gradskom vijeću"); analizirati proračun gradova iz kojih mladi dolaze; izraditi likovno-grafičko rješenje za Proračun za mlade, upoznati se s EU Strategijom za mlade i područjima djelovanja za mlade, te u skladu sa Strategijom i sadržajem proračuna gradova odabrati sadržaj Proračuna za mlade; odabrati zajednički vizualni identitet za Proračun za mlade • drugi modul u Ajdovščini: organizirati javnu tribinu s ciljem definiranja jednog od problema mladih u četiri grada; izraditi nacrt za provedbu kampanje za odabrani problem; odrediti temu i istražiti uzorke i pozadinu (prikupljanje podataka o temi); odrediti ciljne skupine i društvene mreže podrške, kao i partnere u provedbi kampanje; oblikovati jasnu poruku za predstavljanje problema te slogan za kampanju; izraditi strateški plan kampanje • treći modul u Kidričevu: pisano i likovno oblikovati jasnu poruku; izraditi plakat za jednu od aktivnosti iz nacrta kampanje; osmisliti javni nastup pred različitim ciljnim skupinama i javnostima; predstaviti probleme pred grupom; analizirati održani "javni nastup"; organizirati i održati sastanak s gradonačelnikom i/ili javnu tribinu; napisati objavu za medije; sastaviti plan organizacije konferencije za medije; sastaviti plan odnosa s medijima • četvrti modul u Opatiji: analizirati probleme mladih u gradovima prema područjima djelovanja za mlade; analizirati zajedničke probleme s kojima se susreću mladi iz četiri grada; sintetizirati probleme i sastaviti Manifest mladih i gradova iz četiri grada; pripremiti i organizirati sastanak s gradonačelnicima iz četiri grada; pripremiti prezentaciju (javni nastup pred gradonačelnicima i medijima) zajedničkih problema i zahtjeva odnosno Manifesta mladih i gradova, kao i

7 specifičnih problema za koje se provodi kampanja; održati sastanak s gradonačelnicima na temu predstavljanja Manifesta mladih i gradova s ciljem započinjanja strukturiranog dijaloga s mladima, te jasno iznijeti zahtjeve za uključivanje mladih u procese donošenja političkih odluka.

Sažeti rezultati projekta Sudionici prepoznaju i razumiju osnovne procedure i sadržaj proračuna, informirani su i upoznati s programima javnih potreba, odnosno procedurama vezanim za financiranje potreba građana; sudionici su promijenili percepciju o političkim predstavnicima, izražavaju pozitivniji stav prema sudjelovanju u procesima političkog odlučivanja, a ostali sudionici su također promijenili percepciju koju su imali o mladima, uviđajući da mladima treba potpora te izražavajući spremnost da im se ona pruži; izrađen je prvi Proračun za mlade na temelju materijala koji su oblikovali mladi kako bi informacije o ovom dokumentu bile primjerenije mladima; oblikovan je nacrt kampanje za različite probleme mladih, a kampanja kojom se zagovaraju interesi mladih provedena je u četiri grada, različitim tehnikama i metodama, od kojih su najčešće plakat, sastanci i javne tribine s mladima; usvojene su osnovne komunikacijske vještine koje su potrebne u različitim situacijama koje zahtijeva javno zagovaranje, od komunikacije sa suradnicima do nastupa pred medijima; usvojeni su osnovni prinicipi uspješnih odnosa s medijima; oblikovan je Manifest mladih i gradova iz četiri grada sudionika u projektu, u kojemu su mladi definirali zajedničke zahtjeve koje su prezentirali donositeljima političkih odluka u svojim gradovima; održan je sastanak s gradonačelnicima i/ili njihovim zamjenicima. Na kraju, možemo izraziti zadovoljstvo što smo sudjelovali u ovome projektu, a ono se najbolje može izraziti u vidljivim promjenama koje su pokrenuli mladi u sredinama u kojima žive. Strukturirani dijalog je ovim projektom započeo, a na mladima je da ga nastave razvijati u smjeru koji će najviše koristiti njihovim potrebama, interesima i dobrobiti njihovih zajednica.

NAPOMENA Oko nekih izraza se za određene pojmove vodila rasprava među sudionicima. Neki od njih imaju istovjetno značenje, a neki nemaju. Izrazi koji se koriste u ovom priručniku na oba jezika su usuglašeni na raspravama sa sudionicima projekta; npr. za hrv. "barijera" predlagano je slo. "ovire" ili "meja", a dogovoreno je "meja", iako "barijera" isto ili još bolje odgovara hrvatskom značenju. Isti je slučaj i za termine “grad” i ”občina”; obzirom da na slovenskom i hrvatskom jeziku nemaju isto značenje, u tekstu su ostavljeni u izvorniku, itd. Molimo stoga čitatelje za razumijevanje. Uostalom jedan od mnogih ciljeva ovoga projekta je i uspostavljanje interkulturne komunikacije, do čega je očito i došlo.

Mali katalog za mlade 1 Sudjelovanje mladih u procesima politiÄ?kog odluÄ?ivanja i ProraÄ?un za mlade

1. Sudjelovanje mladih u procesima političkog odlučivanja i Proračun za mlade

Sudjelovanje mladih u procesima političkog odlučivanja i proračun za mlade Što bi trebao sadržavati proračun za mlade? Koje informacije su mladima važne za kompetentno uključivanje u procese političkog odlučivanja? Hrvatska je članica globalne inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast, čiji cilj je unaprijediti otvorenost javnih uprava prema građanima, uspostaviti otvoreniju suradnju s civilnim sektorom i drugo. "Kao članica globalne inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast, Republika Hrvatska je iskazala spremnost podupirati načela transparentnosti, borbe protiv korupcije, osnaživanja građana i korištenja prednosti novih tehnologija kako bi tijela javne vlasti na svim razinama bila učinkovitija i odgovornija, te se stvorili preduvjeti za što djelotvornije i inovativnije pružanje javnih usluga odnosno upravljanje javnim resursima. Akcijski plan za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2012.-2013. izrađen je u travnju 2012., a prvo Izvješće o provedbi Akcijskog plana objavljeno je u rujnu 2013. g. Vlada Republike Hrvatske dužna je do ožujka 2014. izraditi i javno objaviti Akcijski plan za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2014. do 2016."1 Akcijski plan i mjere koje se odnose na nacionalnu razinu, mogu se odnositi i na lokalnu. Smisao aktivnosti projekta Mladi u zajednici bez barijera, koji je financiran sredstvima iz EU programa Mladi na djelu Agencije za mobilnost i programe EU, je edukacija mladih iz područja javnih politika te stjecanje kompetencija koje otvaraju mogućnost sudjelovanja mladih u procesima političkog odlučivanja. Cilj prvoga modula, nazvanoga Proračun za mlade, je upoznati sudionike s funkcioniranjem javne uprave na lokalnoj razini, procesima i zakonskom regulativom za donošenje proračuna, kao i prostorom za utjecaj "zainteresirane javnosti" na donošenje političkih odluka. Cilj modula je na tragu ovih ključnih EU dokumenata kojima se reguliraju odnosi javne uprave i građana. Osnovni prinicipi/načela kojima se rukovodi gore navedena Inicijativa su: Transparentnost - informacije o aktivnostima i odlukama vlade su otvorene, sadržajne, pravovremene, slobodno dostupne javnosti i zadovoljavaju osnovne standarde. Sudjelovanje građana - vlade nastoje mobilizirati građane da se uključe u javne rasprave i daju svoj doprinos, što vodi do responzivnije, inovativne i učinkovite vladavine. Odgovornost - usvojena su pravila, propisi i mehanizmi koji pozivaju vladine aktere da opravdaju svoje aktivnosti, djeluju prema kritikama ili zahtjevima koji im se upućuju, te prihvaćaju odgovornost za propuste u obnašanju dužnosti s obzirom na postojeće zakone ili preuzete obaveze. Tehnologije i inovativnost - vlade prihvaćaju važnost osiguravanja slobodnog pristupa tehnologijama za građane te ulogu novih tehnologija u poticanju inovacija, kao i važnost podizanja kapaciteta građana za korištenje tehnologija.2 User-friendly budget reports, proračuni za građane, proračuni za mlade i sl. su 1 http://www.uzuvrh.hr/userfiles/file/Dokument%20za%20savjetovanje-POV-AP%202014-2016-finalno.pdf, 6. 11. 2013. 2

http://www.uzuvrh.hr/stranica.aspx?pageID=198, preuzeto 6. 11. 2013.

11 dokumenti kojima se građanima približavaju rezultati i uvjeti rada javnih uprava, brišu granice koje oko područja profesionalnog djelovanja stvara birokratski aparat i na taj način omogućava građanima da aktivno sudjeluju u procesima političkog odlučivanja. Naš Proračun za mlade je na tom tragu i jedna je od prvih ovakvih publikacija na ovim prostorima. Želimo da i druge države EU približe ovo područje mladima pa nudimo jedan od načina kako.

1. Što je proračun za mlade? Ako upitate službenike bilo koje gradske uprave ili članove predstavničkih ili izvršnih tijela koliki udio u proračunu se odnosi na mlade, odgovor koji ćete najvjerojatnije dobiti je ...puno, mi puno ulažemo u mlade..., a pritom nećete dobiti točan financijski iznos, omjer između ulaganja u druge skupine ili točnu informaciju, nego procjenu koja je mogla nastati na različite načine. Niti jedna od tih procjena nije objektivna ni točna. Ako upitate za ulaganja u pojedine programe koji su uglavnom definirani funkcijskim i/ili poluprogramskim klasifikacijama iz proračuna, onda ćete dobiti odgovor koji možete i sami iščitati iz proračuna, ako ste uopće ikada htjeli čitati taj dokument. Upitate li se koliko mladih sudjeluje u nekom programu, na koga se zapravo odnosi taj program, teško ćete dobiti točan odgovor. Pokušali smo doznati koliko su "teška" ulaganja u mlade i uputili obrazac za prikupljanje podataka o "ulaganjima za mlade", koji je trebao predstavljati put ka sustavnom praćenju ulaganja u mlade. Službenice gradskih uprava, koje su i same sudionice projekta, tj. one koje su najupućenije u sve procese i procedure nastanka proračuna, one kojima su te informacije jasne jer se s njima susreću svakodnevno, dobro su se namučile ne bi li prikupile sve podatke, iako većinu nisu uspjele objediniti. Kako će onda proračun grada biti jasan mladima, kako će mladi stvoriti sliku o tome koliko je objektivno truda, ne/ brige i javnih prihoda namijenjeno mladima? Kada smo upitali dužnosnike informiraju li oni ili gradska uprava mlade3, dobili smo odgovor: Mi smo transparentni, sve je na webu! No, mladi i dalje ne razumiju ili ne znaju odakle uopće početi, kako se informirati, pronaći pouzdanu informaciju u šumi svakodnevnih objava na internetskim stranicama svojih gradova. Svrha izrade ovoga dokumenta je mladima predočiti mozaik i strukturu dionika o kojima ovise ulaganja u javni sektor. Cilj prikupljanja podataka o ulaganjima u mlade je mlade upoznati s mogućnostima utjecaja na promjene već postojećih odluka koje se odnose na njih i na donošenje novih odluka. Cilj je i doznati kojoj skupini mladih je namijenjeno ulaganje, koje potrebe mladih zadovoljava, komu je namijenjen pojedini program ili aktivnost. Sve aktivnosti koje su se poduzimale, bile su usmjerene kako bismo postigli sljedeći cilj: kada mladi znaju što postoji, vjerujemo da će znati i kako utjecati na odluke koje jesu ili nisu u skladu sa stvarnim potrebama. Proračun za mlade je dokument koji je namijenjen mladima, čija svrha je transparentno informirati mlade o ulaganjima lokalne zajednice u mlade. Što znači transparentno? Jasno, objektivno (istinito), primjereno korisniku (razumljivo), pravodobno... Kako se radi o mladima od kojih većina nije upućena u procedure, klasifikacije, zakone i "rječnik" (diskurs) proračunskog izvještavanja, cilj ovoga dokumenta je i educirati mlade o procedurama i zakonskoj regulativi za donošenje političkih odluka. Proračun je, drugim riječima, izraz političke volje, strukturiran u skladu sa zakonom i potrebama građana. Cilj proračuna je jasno prikazati način na koji se troše sredstva prikupljena od građana, a koja nazivamo javnim prihodima. Jedna od svrha postojanja gradskih/općinskih uprava su kontrola i upravljanje prikupljanjem i raspodjelom javnih prihoda. Pretpostavka je da, ako su mladi upućeni u ove procedure i zakonske regulative, ako razumiju važnost i kontinuitet ulaganja odnosno dis/kontinuitet političke volje u svojoj zajednici, ostvaruju i mogućnosti da utječu na one odluke koje nisu u skladu sa stvarnim potrebama mladih. Kada je ostvaren ovaj preduvjet, mladima se otvaraju mogućnosti za djelovanje i sudjelovanje u donošenju političkih odluka. Zakonska regulativa koja osigurava sudjelovanje građana u donošenju političkih odluka postoji, i vrlo je slična u većini država EU, no također je vrlo različita u primjeni. Način primjene zakona, pravilnika i akata ovisi o mnogim faktorima: o mentalitetu lokalne zajednice, političkoj tradiciji, vrsti i načinu rada gradskih uprava (jesu li moderne ili predstavljaju zastarjeli birokratski aparat), ovisi o aktivnosti i organiziranosti mladih, o volji i načinu rada službenika u gradskoj upravi, o političkoj volji trenutne vlasti, o participatornoj klimi odnosno sudjelovanju mladih i građana općenito u javnom životu zajednice u kojoj žive, o istaknutim pojedinicima i društvenim organizacijama, o socijalnoj koheziji i solidarnosti građana, o razvijenosti zajednice i dr. 3

Kroz neke druge projekte ili u svakodnevnom radu

1. Sudjelovanje mladih u procesima političkog odlučivanja i Proračun za mlade

Iskustva u radu sa savjetima mladih u Primorsko-goranskoj županiji i Republici Hrvatskoj su pokazala da mladi nisu upoznati sa procesima i protokolima koji prvenstveno osiguravaju demokratsko odlučivanje na lokalnoj razini. Zbog toga je cilj ovoga projekta osnaživanje mladih znanjima i vještinama potrebnima za aktivno uključivanje. Mali katalog za mlade 1. doprinos je ovim nastojanjima. Primjer radionica i rada odnosno sudjelovanja mladih na 1. modulu projekta Mladi u zajednici bez barijera jedan je od načina kako informirati i savjetovati mlade o procesima i protokolima koji omogućuju aktivno sudjelovanje u procesima političkog odlučivanja, odnosno sa sadržajem i značenjem upravnih akata (proračunom i Strategijom za mlade EU), kroz neformalnu edukaciju za mlade i s mladima. Nadamo se da će i drugi krenuti ovim putem te razviti i druge metode kojima će se ovo područje približiti mladima. Proračun za mlade korak je ka jasnom, transparentnom i primjerenom informiranju mladih. Projekt smo zamislili kao niz aktivnosti koje se provode na četiri edukativna modula, od rujna 2013. do lipnja 2014., čemu prethode i/ili slijede sastanci s mladima u zajednici i radni zadaci koje sudionici realiziraju samostalno u svojim gradovima. Svaka aktivnost se provodi primjenjujući stečene vještine i znanja na stvarnim problemima i potrebama mladih, što sudionike priprema za uspješno uključivanje u procese političkog odlučivanja. Na taj način se osigurava održivost projekta jer mladi uključeni u inicijative, kroz aktivnosti provedene u četiri grada, stvaraju promjene na lokalnoj razini. Mladi i ostali sudionici se senzibiliziraju za probleme, lakše i brže se postiže razumijevanje među dionicima, stoga se nude i konkretna rješenja tih problema.

Ciljevi 1. modula: • upoznati sudionike sa sadržajem i funkcijom proračuna, zakonskom regulativom, protokolima i procesima oko donošenja proračuna • upoznati mlade sa strukturom organizacija (javnih, civilnih, lokalnih ustanova, državnih, regionalnih, političkih, vjerskih i dr. u vlastitoj zajednici) te potencijalima za djelovanje mladih u okviru postojećih resursa • upoznati sudionike sa fazama izrade proračuna, kao i mogućnostima mijenjanja ovoga akta • ojačati mlade i druge sudionike znanjem i vještinama koje omogućuju uključivanje u procese političkog odlučivanja • senzibilizirati sve dionike za probleme mladih • omogućiti približavanje dionika u procesima političkog odlučivanja (mladih s jedne strane i njihovih zahtjeva, službenika i političkih predstavnika koji donose političke odluke s druge strane) • omogućiti mladima i drugim dionicima da se kreativno izraze (likovno i pisano), kako bi u sinergiji izradili nacrt dokumenta koji je primjeren mladima - Proračun za mlade • ukloniti barijere u komunikacijskom kanalu između mladih, službenika i političkih predstavnika • potaknuti participaciju/sudjelovanje mladih u procesima političkog odlučivanja i sudjelovanju općenito. U Crikvenici je održan 1. modul projekta s ciljem osnaživanja sudionika za vođenje strukturiranog dijaloga, prvenstveno na lokalnoj razini, odnosno cilj je bio senzibilizirati sve dionike u procesima političkog odlučivanja te povećati sudjelovanje mladih u istima. Sudionici su na ovome modulu učili "čitati" proračun, te ga prilagođavali jeziku mladih. Stekli su jezične kompetencije na vlastitom i stranom jeziku (obzirom da su jezici projekta i slovenski i hrvatski), kompetencije kreativnog, inovativnog i poduzetničkog izražavanja i mišljenja, kao i aktivnog građanstva. Na 1. modulu je sudjelovalo tridesetšest sudionika, od kojih dvadesetčetiri mladih, osam političkih predstavnika i četiri službenika iz gradova partnera, Opatije, Crikvenice, Ajdovščine i Kidričeva. Program rada modula je u prilogu.4

Vidi Prilog 1: Program rada 1. modula u Crikvenici

2. Kako smo učili o procesima izrade proračuna gradova Sudionici su pri samom dolasku podijeljeni u grupe prema kriteriju uloge koju imaju u procesima političkog odlučivanja i grada/općine iz koje dolaze. Tako su podijeljeni u šest grupa, po šest članova, u kojima su bili zastupljeni članovi predstavničkih tijela, službenici i mladi iz sva četiri grada/općine. Prema ovom ključu su i smješteni, ne bi li se uspostavila bolja komunikacija, obzirom da se prije ovoga susreta nisu međusobno poznavali. Budući da većina mladih sudionika nije dosad sudjelovala u procesima političkog odlučivanja, mladi nisu ni aktivni članovi civilnog i/ili političkog sektora, a niti su sudjelovali u projektima za mlade koji financira EU, ovaj modul je sadržavao i dodatne aktivnosti kojima smo mlade upoznali sa strukturom i načelima etike rada koja se koriste u neformalnom radu s mladima, pravilima ponašanja koja su uobičajena u neformalnim edukacijama za mlade, kao i metodama rada. Sadržaj ovoga modula odabrali su mladi na radionicama i sastancima koji su prethodili ovom susretu. Osim toga, djelatnici i članovi koordinacije projekta su prije početka projekta dobili zadatak da pokušaju pronaći podatke o ulaganjima u programe i projekte za mlade u proračunima svojih gradova, a prema priloženom obrascu. Obrazac je strukturiran prema područjima djelovanja za mlade, analogno EU strategiji za mlade.5

Slika 1: Grupe sudionika Grupe su na početku programa, u četvrtak navečer, dobile zadatak čije se izvršenje odvijalo tijekom cijelog programa. Svih šest grupa je dobilo zadatak koji se odvijao u nekoliko faza, a nazvan je Simulacija procesa donošenja političkih odluka - proračuna. Za provedbu istog je pripremljen Radni list Simulacija procesa donošenja proračuna. Zadatak i Radni list simulacije su u Prilogu 3.6

2.1 Aktivnosti I zadaci: Simulacija procesa donošenja političkih odluka 2.1.1. Zadatak: Prijava projekta na javni poziv grada/općine za programe zadovoljavanja potreba mladih. U četvrtak navečer (14. 11. 2013.) je predstavljen prvi dio zadatka i podijeljen radni list za pomoć pri strukturiranju projekta. Radi se o standardiziranim kriterijima prihvatljivosti projekta koji se može primijeniti u bilo kojoj sredini, za sve vrste projekata. Sudionici su imali zadatak pripremiti i prijaviti projekt na javni poziv grada/općine za zadovoljavanje potreba mladih. Na realizaciji zadatka sudionici su radili djelomično u pauzama, nakon radionica predviđenih programom te na kraju radionica. Rezultate rada u grupama su predstavili pred svima, na kraju prvoga dijela, na kraju dana, te na kraju modula. Osim toga, sudionici su upoznati s planom rada, 5

Vidi Prilog 2: Primjer ispunjenog obrasca proračuna (ulaganja) za mlade

Vidi Prilog 3: Zadatak i radni list simulacije

1. Sudjelovanje mladih u procesima političkog odlučivanja i Proračun za mlade

općim pravilima ponašanja, pravilima komuniciranja i ostalim pravilima ponašanja za vrijeme trajanja projekta. Sudionike je pozdravio predsjednik Gradskoga vijeća Grada Crikvenice Lovorko Gržac, kao domaćin, te predsjednici savjeta mladih Grada Opatije i Grada Crikvenice koji su začetnici ideje te nositelji ovoga projekta. Uvodni dio je snimila lokalna televizija. Cilj ove aktivnosti i zadataka je: • upoznati mlade s procesima donošenja odluka koje se odnose na programe javnih potreba, odnosno procedure vezane za financiranje potreba građana za koje se raspisuju javni pozivi ili natječaji te upoznati ostale sudionike s percepcijom mladih o ovim procesima • upoznati mlade s osnovnim elementima pisanja projekta • upoznati sudionike s problemima mladih iz četiri grada.

Slika 2: Rad u mješovitim grupama 2.1.2. Zadatak: Predstavljanje projekta i procjena stručnog povjerenstva U petak (15. 11. 2013.), predstavnici grupa su predstavili svima svoje projekte, a poseban zadatak je imalo stručno povjerenstvo, odabrano ne bi li ocijenilo prispjele prijave. Definirana su dva velika problema koja se tiču mladih: kako pružiti potporu mladima i riješiti nezaposlenost mladih te problem prostora za mlade, koji se u Hrvatskoj teško i sporo rješava - postoji potreba za klubovima, centrima za mlade, što je preduvjet za programe za mlade. Kako je u projekt uključena Općina Ajdovščina, posebno je predstavljen njihov primjer rada Mladinskog centra, koji je ujedno i hostel. Grupe su predstavile sljedeće projekte: •

klub mladih nezaposlenih

•

ustvarjalnica

•

klub mladih

•

kreativno učenje

•

rekreacijsko-edukacijska (ekološka) staza

•

aktiviranje mladih nezaposlenih

Slika 3: Predstavljanje projekata Stručno povjerenstvo je ocjenjivalo projekte prema kriterijima koji su zadani u javnom natječaju, svaki član zasebno, ali su morali donijeti i zajedničku odluku. Članovi povjerenstva su odabrani metodom slučajnog odabira (izvlačenjem imena iz šešira), prema dionicima procesa i stručnosti - jedan predstavnik službenika, jedan politički predstavnik i tri mlade osobe. Svjesni činjenice da će se, ako se odabere ova metoda, među odabranim članovima pojaviti i predstavnici grupa, simuliralo se problem koji je realan i moguć u stvarnosti, posebno u manjim gradovima, poput ovih iz kojih dolaze sudionici projekta. Problem potencijalnog sukoba interesa je riješen zajedničkom kratkom debatom o optimalnom rješenju. Mladi su raspravljali i odlučivali o tome kako izuzeti one članove koji su ujedno i predstavnici nekih grupa, pa se kroz ovu raspravu razvila dodana vrijednost. Članovi stručnog povjerenstva su dobili radni list za procjenu projekata u koji su upisivali bodove za svaki projekt.7 Stručno povjerenstvo je imalo zadatak da na kraju programa u petak podnese izvještaj/prijedlog za financiranje "gradonačelnicima".

Vidi Prilog 4: Radni list za procjenu projekata za povjerenstvo

1. Sudjelovanje mladih u procesima političkog odlučivanja i Proračun za mlade

Slika 4: Rad stručnog povjerenstva 2.1.3. Zadatak: Odluka "gradonačelnika" Gradonačelnici su odabrani metodom slučajnog izbora iz skupine mladih, iz svakog grada/općine po jedan. Oni su imali ulogu da metodom igranja uloge predstave "svoju" odluku, prema kriterijima prema kojima bi odluku donio njihov stvarni gradonačelnik/župan. Cilj ove igre je bio predočiti svima prisutnima tko su ključne karike u procesima političkog odlučivanja, kao i procese koji im prethode. Sudionici su imali zadatak da se pripreme za simulaciju gradskog/občinskog vijeća/sveta, koja se održala na kraju modula, u subotu na kraju programa. Gradonačelnici su dobili radni list i tablicu procjene u koje su upisali svoju odluku.

Slika 5: Sastanak "gradonačelnika / ce" 2.1.4. Zadatak: Sjednica gradskog vijeća, glasanje o proračunu U subotu, na kraju programa, grupe su podijeljene u dvije veće skupine, a prostor je podijeljen (kao što su vijećnice najčešće podijeljene) na lijevu i desnu stranu. Gradonačelnici su imali zadatak predstaviti "vlastiti prijedlog" kroz igranje uloge. Svi mladi su na vrlo zabavan način predstavili svoj odabir, no samo jedan gradonačelnik je izjavio: Funkcija gradonačelnika je časna dužnost, ja ne mijenjam odluku stručnog povjerenstva, zato jer je njihova odluka stručna, što je u protokolima i proceduri za donošenje političkih odluka i smisao i uloga povjerenstva. Gradonačelnici su imali i zadatak da predstave i zajedničku odluku kako bi na taj način dočarali način odlučivanja koalicijske vlasti, koja je najčešća u većini gradova. Sudionici su u ulozi vijećnika postavljali pitanja o prijedlozima gradonačelnika (aktualni sat) te na kraju glasali o predloženom "proračunu". Kroz raspravu i pitanja su se polarizirali problemi koji predstavljaju dva različita pristupa, ali i političke opcije - što je prioritet? Zapošljavanje mladih ili osiguravanje prostora? Sudionici su kroz rješavanje i sudjelovanje u ovom zadatku bili upoznati s jednim dijelom svih procesa i protokola za donošenje odluka, kao i situacija u kojima se nalaze neki sudionici te iz ove, neformalne perspektive slagali mozaik ovih procesa.

17 Obzirom da se ovaj zadatak odvijao usporedno s aktivnostima predviđenima programom, sudionici su imali prilike intenzivno sudjelovati, te na različite načine i različitim metodama upoznavati ovo važno područje - procese i zakonske odredbe donošenja političkih odluka, ili kako od ideje doći do mjesta u proračunu.

Slika 6: Rezultati glasovanja

2.2. AKTIVNOSTI I ZADACI - Što je proračun? (predavanje i likovno-grafička radionica) Kroz formalni program rada se predvidjelo nekoliko aktivnosti za koje su predviđene različite metode: • učenje o proračunu, usporedba procedura i zakonske regulative donošenja proračuna, kao i dio prvoga zadatka koji se odvijao u nekoliko faza kroz cijelo vrijeme programa. Korištene su metode: moderirana rasprava, pitanja i odgovori, suradničko učenje, brainstorming, komunikacija na dva jezika. itd. • učenje o područjima djelovanja za mlade, prema Strategiji za mlade EU, za što su sudionici dobili materijale, kroz izradu temeljnog obrasca za strukturiranje i odabir vizualnog identiteta proračuna za mlade • korištene su metode: rad u grupama, prezentiranje rezultata rada u grupama, brainstorming, metode analize i evaluacije, likovne i grafičke tehnike (izrada postera flomasterima i drvenim bojama) uz pomoć trenera (umjetnici/grafički dizajneri). Uvodno o proračunu U uvodnom dijelu su sudionici doznali što je proračun, kako nastaje, kako se može mijenjati, o čemu ovisi visina proračuna, kao i činjenicu da se on može mijenjati. Sadržaj je bio podijeljen u nekoliko tema: Uvod, Što je proračun?, Razine proračuna, Fiskalna godina, Funkcije proračuna, Ciljevi ekonomske politike, Proračunska načela, Struktura proračuna, Odakle novac: prihodi, Kamo novac ide: rashodi, Što su rashodi i kako se mogu promatrati, Manjak i višak novca, Račun financiranja, Rebalans, Konsolidirani proračun središnje države, Donošenje lokalnih proračuna, Tko su korisnici, Prihodi lokalnih jedinica, Rashodi lokalnih jedinica, Javni dug, Usporedba veličine država Slovenije i Hrvatske (u smislu javne potrošnje), Proračunski proces, Povezanost strateškog planiranja i proračuna, Strateški planovi.

1. Sudjelovanje mladih u procesima političkog odlučivanja i Proračun za mlade

Što smo naučili? Sudionici su razmijenili iskustva i znanja o procesima donošenja političkih odluka, odnosno proračunu kao temeljnom dokumentu kroz koji se najzornije može iščitavati izraz političke volje. Važno je istaknuti da su se sudionici suočavali s različitim stavovima koje su iznosili mladi, službenici i politički predstavnici o istim ulaganjima odnosno načinima na koje se zadovoljavaju potrebe mladih. Uočena je i razlika između prakse koju imaju sudionici iz Slovenije i Hrvatske, a naročito što se tiče zadovoljstva ulaganjima u mlade. Posebno se to odnosi na kontrolu i monitoring provedbe prijavljenih projekata, nadležnosti gradonačelnika i dr. Sudionici su razmjenjivali iskustva te na taj način mogli usporediti kako se stvara proračun u četiri grada. Važno je napomenuti da većina mladih nije bila upoznata s procedurama i zakonskim odredbama o proračunu, a oni koji su bili upoznati su mogli usporediti svoja iskustva i znanje sa sudionicima iz drugih gradova. Da bi mogli pratiti edukaciju, osigurani su prijevodi prezentacije i materijala s hrvatskoga na slovenski jezik, kao i prevoditeljica koja je simultano prevodila po potrebi. Radionica je bila strukturirana u skladu s glavnim ciljem - usporedba prakse četiri jedinice lokalne samouprave (grada/općine). U ovome dijelu programa, glavni izvor informacija bili su stručnjak u ovome području i službenici gradova, a mladi su sudjelovali na način da su postavljali pitanja i iznosili primjere iz svoga iskustva. Obzirom na opsežnost područja, rad se odvijao na način da se sudionike poticalo da iznose svoja iskustva i dijele ih s drugima kako bi svi sudionici mogli usporediti saznanja iz vlastitih sredina s drugima, nakon što je stručnjak strukturirano iznio sve ključne dimenzije stvaranja proračuna (o čemu ovisi, tko odlučuje, kako se može mijenjati). Cilj ovoga dijela programa bio je upoznati mlade sa zakonskim odredbama koje se odnose na usvajanje proračuna, kao i procedurama te mogućnostima za sudjelovanje u procesima donošenja političkih odluka. Stručnjak je dobrim primjerima iz prakse zorno prikazao posljedice nesudjelovanja građana, pa tako i mladih u ovim procesima. Osim toga, sudionici su imali priliku da razjasne mnoga pitanja u izravnoj komunikaciji s političkim predstavnicima iz svojih gradova. Iako se radi o vrlo zahtjevnom i teškom području za većinu sudionika koji su se prvi put susreli s ovom problematikom, većina je savladala osnove i izrazila zadovoljstvo načinom na koji je stručnjak predočio problematiku. Svi materijali, s naglaskom na one teme i probleme za koje se iskazala potreba za opsežnijim objašnjenjem, objedinjeni su u Malom katalogu pojmova za mlade, a bit će dostupni na internetskim stranicama Savjeta mladih Grada Opatije, kao i na drugim internetskim stranicama za mlade u gradovima partnerima. Slijedi uvod u proračun koji bi mladima trebao pružiti osnovnu sliku o tome što je proračun i kako on nastaje, ne bi li znali kako utjecati na sadržaj istoga. Iskusni stručnjaci u provedbi edukacija o strateškom planiranju i izradi proračuna na europskoj i nacionalnoj razini smatrali su ovu edukaciju izazovom, jer je zadatak koji je trebao izvršiti bio više nego zahtjevan, obzirom da se radi o mladima.

Slika 7: Uvod u proračun

Slika 8: mr. sc. Denis Buterin o proračunu

3. Što je proračun i kako nastaje?8 Proračun je akt kojim se procjenjuju prihodi i primici te utvrđuju rashodi i izdaci za jednu godinu u skladu sa zakonom. Državni proračun donosi Hrvatski sabor, odnosno slovenski Državni zbor ili parlament. Tri su glavne funkcije proračuna: • prikazuje najvažnije ciljeve države u fiskalnoj godini • služi kao instrument kojim država utječe na ekonomsko stanje zemlje • služi kao sustav kontrole prikupljanja i trošenja proračunskih sredstava. U Hrvatskoj, kao i u Sloveniji, donošenje državnog proračuna jedan je od najvažnijih financijskih, ali i političkih događaja u godini. Ministar financija i njegov najuži tim suradnika ulažu velik napor u informiranje javnosti o proračunu kako bi svi građani bili upoznati s njegovim ciljevima, ali i o tome s koliko novca država raspolaže. Državnom proračunu prethode Vladine Smjernice ekonomske i fiskalne politike iz kojih se mogu iščitati osnovne odrednice proračuna za trogodišnje razdoblje. Uoči sjednice Vlade o proračunu, u Ministarstvu financija održava se susret s novinarima na kojemu je glavni komunikator ministar financija, a sudjeluju i državni dužnosnici koji su pripremili proračun (Zakon o proračunu, Narodne novine br. 87/08. i 136/12.).9 Praksu u Sloveniji ćemo prikazati na primjeru zakonskog okvira za izradu lokalnih proračuna. Osnovno pitanje koje si svaki građanin postavlja (ako nije stručnjak za proračun), pa tako i mladi, je: Je li proračunski proces kompliciran ili, kao što to često izgleda u medijima, jednostavan? Ostavlja li ili ne ostavlja mjesta za utjecaj građana na njegov sadržaj? Riječ proračun (eng. budget, njem. Haushalt, franc. budget, tal. bilancio) potječe od srednjovjekovne engleske riječi francuskog podrijetla bougette, što je deminutiv riječi bouge - kožna torba, odnosno vrećica. U engleskoj parlamentarnoj terminologiji ta je riječ označavala kožnu torbu u kojoj je ministar financija u parlament donosio prijedlog o prihodima i izdacima države za iduće razdoblje - stoga se i rabi kao naziv za plan prihoda i rashoda u određenom vremenskom razdoblju. U Hrvatskoj se uz riječ budžet upotrebljava i riječ proračun. Vezano za proračun, u javnosti se često javljaju termini rebalans, proračunski fondovi, opća država, državni proračun, konsolidirani proračun opće države. U Republici Hrvatskoj postoje tri razine proračuna: državni proračun, proračuni izvanproračunskih fondova te proračuni jedinica lokalne samouprave i uprave. Sva tri proračuna čine cjelinu - proračun opće države. Proračun opće države ne prolazi cijelu administrativnu proceduru kao državni proračun, ali je važan kao ukupni pokazatelj koliko je država prikupila prihoda i kako ih je potrošila. Jednostavnu administrativnu definiciju državnog proračuna daje Zakon o proračunu (Narodne novine - NN br. 87/08. i 136/12.) prema kojemu je državni proračun akt kojim se procjenjuju prihodi i primici te utvrđeni rashodi i izdaci države za jednu godinu, u skladu sa zakonom, a donosi ga Hrvatski sabor.

Fiskalna godina Kod proračuna je riječ o planu odnosno procjeni prihoda i primitaka te rashoda koje mora odobriti Sabor odnosno parlament. Proračun se obično donosi u prosincu odnosno prije početka (fiskalne) godine na koju se odnosi. Fiskalna godina je vremensko razdoblje od dvanaest mjeseci za koje država planira prihode i rashode. U Republici Hrvatskoj fiskalna godina traje od 1. siječnja do 31. prosinca, odnosno podudara se s kalendarskom godinom. U Velikoj Britaniji, međutim, fiskalna godina započinje 1. travnja i traje do 31. ožujka sljedeće kalendarske godine.

Autor poglavlja: mr. sc. Denis Buterin

Podaci o slovenskim procedurama prikazani su kasnije u poglavlju o lokalnim proračunima.

1. Sudjelovanje mladih u procesima političkog odlučivanja i Proračun za mlade

Funkcije državnog proračuna Tri su glavne funkcije državnog proračuna: • prikazuje najvažnije ciljeve države u fiskalnoj godini • služi kao instrument kojim država utječe na ekonomsko stanje zemlje • stabilizacijska, alokacijska i distribucijska funkcija. Alokacija funkcija ili dodjela javnih dobara građanima znači da se određena javna dobra ne mogu, zbog nesavršenosti, osigurati tržištem (npr. nacionalna obrana, izgradnja autocesta i sl.). Stoga se određena količina novca iz privatnog sektora preusmjerava državi kako bi ona mogla proizvoditi javna dobra te izabrati poželjnu kombinaciju javnih dobara koju će pružati (tko će trošiti, na što i koliko). Preraspodjela bogatstva (dohotka) znači da se novac usmjerava od bogatih stanovnika siromašnima (npr. putem socijalne pomoći), od mlađih generacija starijima (isplatom mirovina), te iz visokorazvijenih regija nižerazvijenim regijama (različite vrste dotacija). Stabilizacijski cilj znači stalnu brigu države za osiguranjem poželjne razine zaposlenosti i niske stope inflacije.

Proračunska načela • • • • • •

načelo uravnoteženosti načelo jedne godine načelo jedinstva i točnosti načelo univerzalnosti načelo specifikacije načelo transparentnosti.

Uza sve spomenuto, kada je riječ o prihodima i rashodima, osnovno je pravilo da proračun mora biti uravnotežen, dakle da je zbroj prihoda jednak zbroju rashoda. Ispunjavajući spomenute opće ciljeve i posebno deklarirane ciljeve, država troši "javni novac". Priroda tog novca zahtijeva od države da se pridržava racionalnog plana financijskog djelovanja, dakle da proračun bude uravnotežen.

Struktura proračuna Državni proračun čine: • Račun prihoda i rashoda (prihodi od poslovanja i prihodi od prodaje nefinancijske imovine, rashodi od poslovanja i nabave nefinancijske imovine) • Račun financiranja (primici od financijske imovine i zaduživanja, izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova).

Odakle država prikuplja novac? Glavni prihodi poslovanja i primici državnog proračuna su: • porezni prihodi (porez na dohodak, porez na dobit, porez na imovinu, porez na robu i usluge PDV, trošarine i sl., carine i carinske pristojbe) • doprinosi (zdravstveno i mirovinsko osiguranje, doprinos za zapošljavanje) • ostali prihodi (pomoći, prihodi od imovine, upravne pristojbe, prihodi od vlastite djelatnosti, kazne i donacije).

Rashodi državnog proračuna Proračunski izdaci se dijele na: RASHODE POSLOVANJA • • • • •

za zaposlene materijalne rashode financijske rashode subvencije dane pomoći

21 • socijalne naknade • ostale rashode. RASHODE ZA NABAVU NEFINANCIJSKE IMOVINE • • • • •

rashodi za nabavu neproizvedene imovine rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine rashodi za nabavu plemenitih metala strateške zalihe rashodi za dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini.

KAKO PROMATRATI RASHODE U PRORAČUNU? • • • •

po funkcijskoj klasifikaciji po organizacijskoj klasifikaciji po programima po izvorima financiranja.

Proračunski rashodi mogu biti klasificirani organizacijski, funkcijski, ekonomski, lokacijski i programski. Organizacijska klasifikacija je prikaz rashoda i izdataka prema strukturi ustroja države, razrađena na razdjele i glave. Ekonomska klasifikacija sadrži prihode i primitke po prirodnim vrstama te rashode i izdatke prema ekonomskoj namjeni za koju služe. Funkcijska klasifikacija je skup poslova, funkcija i programa države organiziranih prema namjeni za koju služe. Lokacijska je klasifikacija prikaz rashoda i izdataka prema teritorijalnom ustroju Republike Hrvatske, a programska klasifikacija je prikaz programa i njihovih sastavnih dijelova. Organizacijska klasifikacija podrazumijeva da se rashodi prikazuju prema administrativnim jedinicama koje se koriste sredstvima iz proračuna (Ministarstvo obrane, Ministarstvo rada i socijalne skrbi itd.). Funkcijska klasifikacija prikazuje iznose potrošene na određene namjene poput obrane, obrazovanja, zdravstva, javnog reda i sigurnosti itd. Sama činjenica da je neki iznos dodijeljen nekome ministarstvu ne znači da se on zaista i troši u toj instituciji za tu namjenu. Ministarstvo obrane, primjerice, može davati razne socijalne pomoći bivšim vojnicima. U tom slučaju, iznos bi se funkcionalno trebao voditi kao socijalna skrb, a ne kao obrana. Stoga promatranje samo administrativnog proračuna može zavesti saborske zastupnike u procjenama i odlučivanju o dodjeli proračunskih sredstava. MANJAK I VIŠAK U PRORAČUNU • Što se radi kada dođe do manjka? Može li doći do viška? Ako su proračunski rashodi veći od prihoda, država se odlučuje za zaduživanje u zemlji ili inozemstvu. Pritom se može zadužiti točno za onaj iznos koji joj je potreban za pokriće prekomjernih rashoda. Međutim, može se dogoditi da se pojavi neplanirano velik priljev novca u proračun. Taj se proračunski višak može iskoristiti npr. za otplate dugova prema inozemstvu, ali i domaćih dugova. Sve takve transakcije (zaduživanja i otplate dugova) koje utječu na manjak ili višak državnog proračuna vode se u dijelu proračuna koji se naziva Račun financiranja. Znači, osim prvog dijela proračuna, koji obuhvaća prihode i izdatke, državni proračun sadrži i drugi dio - Račun financiranja. Račun financiranja iskazuje pozajmljivanje i zaduživanje proračuna države i sastoji se od: a) primitaka financiranja - novac za koji se država zadužila (npr. kod Svjetske banke, Europske banke za obnovu i razvoj i sl.), b) otplate - novac kojim država otplaćuje dospjele domaće i inozemne dugove (glavnicu i kamate), c) stanje viška (suficita). Korištenje viška nije izravno prikazano u računu financiranja. Korištenje (potencijalnih) viškova iz prethodne godine se propisuje Zakonom o izvršenju proračuna koji se donosi svake godine zajedno s prijedlogom proračuna za iduću godinu. Stoga Račun financiranja prikazuje koliko se država namjerava zadužiti u fiskalnoj godini, koliko novca namjerava izdvojiti za otplatu dospjelih dugova te stanje viškova novca.

1. Sudjelovanje mladih u procesima političkog odlučivanja i Proračun za mlade

Dakle, ako se zbroje prihodi i izdaci proračuna jedne fiskalne godine i ako su izdaci veći od prihoda, proračun je u deficitu (državi nedostaje novca za sve ono što je planirala napraviti). Ako država nema dovoljno novca za pokriće svojih izdataka, može se odlučiti za instrumente javnog duga (poput zajma ili državnih obveznica). Nadalje, država kad-tad mora i vratiti posuđeni novac pa će i otplate duga biti prikazane u Računu financiranja. Također se može dogoditi da proračunski prihodi u nekom razdoblju budu veći od izdataka u istom razdoblju, što znači da je proračun u suficitu (višak novca). Način korištenja suficita, prema članku 10. Zakona o proračunu, utvrđuje se Zakonom o izvršenju proračuna koji se donosi zajedno s prijedlogom proračuna za iduću godinu. Time je završena priča o jednom odjeljku (proračunu) našeg novčanika. RAČUN FINANCIRANJA Primici od financijske imovine države i primljeni krediti i zajmovi izdaci za financijsku imovinu i za otplatu zajmova i kredita NETO FINANCIRANJE

Proračun lokalnih jedinica Građanima Republike Hrvatske Ustavom je zajamčeno pravo na lokalnu samoupravu i upravu koje obuhvaća pravo odlučivanja o lokalnim potrebama i interesima. Stoga je Republika Hrvatska podijeljena na gradove i općine (jedinice lokalne samouprave) i županije (jedinice regionalne samouprave). Lokalne jedinice čine onu treću razinu proračuna pomoću koje država prikuplja i troši novac. Prema ZOP-u, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave je općina, grad i županija čija tijela obavljaju funkcije, izvršavaju zadaće i donose programe propisane zakonom i odlukama donesenima na temelju zakona, za što se sredstva osiguravaju u njihovu proračunu i financijskom planu proračunskih korisnika. U Hrvatskoj svaka lokalna jedinica ima svoj proračun odnosno prihode i izdatke. Republika Hrvatska ima 20 županija (i Grad Zagreb), 429 općina, 126 gradova. Ipak, bitno je da se svi proračuni lokalnih jedinica vode na razini države kao jedinstveni proračun - proračun lokalnih jedinica. Jedinice lokalnih samouprava su gradovi i općine, dok su područne (regionalne) samouprave županije. Slovenski sustav lokalne samouprave je jednostupanjski, a čine ga općine i gradske općine kao osnovne lokalne jedinice. Prema Ustavu Republike Slovenije, općina (slovenski občina) je samoupravna lokalna zajednica (tj. jedinica lokalne samouprave), koja obuhvaća područje jednog ili više naselja koja su povezana zajedničkim potrebama i interesima stanovnika. Prema slovenskom Zakonu o lokalnoj samoupravi, općina mora imati najmanje 5000 stanovnika, ali ima i onih koje zbog zemljopisnih, pograničnih, nacionalnih, povijesnih ili gospodarskih razloga imaju taj status iako imaju manje od 5000 stanovnika. U djelokrug općine spadaju poslovi lokalnog značaja koje općina može obavljati samostalno i koji se tiču samo stanovnika općine. Drugi tip lokalnih jedinica su gradske općine (mestna občina). Grad (mesto) može dobiti status gradske općine (slovenski mestna občina) ako ima više od 10.000 stanovnika te predstavlja zemljopisno, gospodarsko i kulturno središte područja koje mu gravitira. Međutim, taj status može dobiti i općina zbog povijesnih razloga. Na gradsku općinu država može prenijeti poslove iz svoje nadležnosti koji utječu na razvoj grada. Slovenija je od veljače 2011. godine podijeljena na 212 općina, među kojima 11 ima status gradske općine. Osim na općine, kao jedinice lokalne samouprave, Slovenija je podijeljena i na 58 upravnih jedinica (koje se mogu usporediti s uredima državne uprave u županijama u Hrvatskoj) koje obavljaju poslove državne uprave i ne zadiru u samoupravne poslove općina.

Kako se donosi lokalni proračun? Za Republiku Hrvatsku: • do 30. 6. - Ministarstvo financija dostavlja upute za izradu lokalnih proračuna, sve na temelju smjernica Vlade RH • do 15. 9. - na temelju tih uputa upravna tijela za financije lokalnih jedinica izrađuju i dostavljaju upute svojim proračunskim i izvanproračunskim korisnicima. Proračunski i izvanproračunski korisnici izrađuju prijedloge financijskih planova i dostavljaju ih upravnom tijelu za financije

23 • do 15. 10. - upravno tijelo za financije razmatra prijedloge i usklađuje financijske planove s procijenjenim prihodima, izrađuje proračunski vodič za građane te nacrt proračuna za iduću godinu i projekcije za sljedeće dvije godine, te ih dostavlja izvršnom tijelu (načelniku/ gradonačelniku/županu) • do 15. 11. - izvršno tijelo utvrđuje prijedlog proračuna i projekcije te ih podnosi predstavničkom tijelu na razmatranje i donošenje najkasnije do 15. studenoga. Predstavničko tijelo donosi proračun za iduću i projekcije za sljedeće dvije godine do konca tekuće godine, i to u roku koji omogućuje primjenu proračuna od 1. siječnja. Načelnik/gradonačelnik/župan dostavlja proračun Ministarstvu financija u roku od petnaest dana od njegovog stupanja na snagu. Za Republiku Sloveniju - na lokalnoj razini10 Upravljanje sredstvima proračuna je skladu s 2. člankom Zakona o javnih financah koji se koriste za financiranje državnih i općinskih organa, kao i drugim upravnim aktima na lokalnoj razini, a u skladu s ustavom, kao i u RH. Temeljna ekonomska ishodišta i pretpostavke za pripremu prijedloga proračuna su zakonski i ekonomski uvjeti, a najvažniji su sljedeći: • Zakon o javnih financah (Uradni list RS, br. 79/99, 124/00, 79/01, 30/02, 56/02 - ZJU, 110/02 - ZDT-B, 127/06-ZJZP, 14/07-ZSDPO, 109/08 i 49/09)11 • Zakon za uravnoteženje javnih financ (Uradni list RS, št. 20/12) • dogovor o dodatnih ukrepih na področju plač in drugih stroškov dela v javnem sektorju za uravnoteženje javnih financ v obdobju 1. 6. 2013 i 31. 12. 2014. (Uradni list RS, br. 46/13) • Zakon o lokalni samoupravi (Uradni list RS, št. 94/07, ZLS-UPB2, 27/08 Odl. US: U-I-21/07-18, 76/08 - ZLS-O, 100/08 Odl. US: U-I-427/06-9 i 79/09) • Zakon o financiranju občin (Uradni list RS, br. 123/06 , 101/07 Odl. US i 57/08)12 • Uredba o dokumentih razvojnega načrtovanja in postopkih za pripravo predloga državnega proračuna in proračunov samoupravnih lokalnih skupnosti (Uradni list RS,št. 44/07) • Odredba o funkcionalni klasifikaciji javnofinančnih izdatkov (Uradni list RS, št. 43/00) • Pravilnik o programski klasifikaciji izdatkov občinskih proračunov (Uradni list RS, št.3. 57/05, 88/05-popr.,138/06 in 108/08) • Navodilo o pripravi finančnih načrtov posrednih uporabnikov državnega in občinskih proračunov (Uradni list RS, br. 91/00 i 122/00) • Zakona o računovodstvu (Uradni list RS, št. 23/99) • Pravilnik o enotnem kontnem načrtu za proračun, proračunske uporabnike in druge osebe javnega prava (Uradni list RS, br. 54/02, 117/02, 58/03, 134/03, 34/04, 75/04, 117/04,141/04, 117/05, 138/06,120/07 i 124/08). Za razvojne programe: • Uredba o enotni metodologiji za pripravo in obravnavo investicijske dokumentacije na področju javnih financ (Uradni list RS, št. 60/06) • Zakon o spremljanju državnih pomoči (Uradni list RS, št. 37/04),13 itd. Smjernice daje, isto kao u RH, Ministarstvo za finance, Sektor za sistem financiranja lokalnih skupnosti občinam, u skladu s 18. člankom Zakona o javnih financah (Uradni list RS št. 26/11UPB), odnosno Primerna poraba občin, dohodnina in finančna izravnava. Osnova za planiranje proračuna su i globalni makroekonomski okviri razvoja Slovenije UMAR.

10 Cijelo poglavlje koje govori o zakonskoj regulativi i procesima usvjajanja lokalnih proračuna je adaptirano prema izvještaju koji je napisala Zdenka Frank, službenica Občine Kidričevo, sudionica projekta. Hvala Zdenki na velikoj pomoći oko izrade ovoga poglavlja. 11 U nastavku ZJF 12 U nastavku ZFO 13 U nastavku ZSDrP

1. Sudjelovanje mladih u procesima političkog odlučivanja i Proračun za mlade

Predviđeni terminski nacrt pripreme općinskog proračuna je sljedeći: • kolovoz (8.) - upute za neposredne korisnike općinskog proračuna (općinsko vijeće, nadzorni odbor, gradonačelnik, općinska uprava, kao i posredne (proračunski korisnici u HR), proračunske korisnike (ustanove čiji osnivča ili suosnivač je općina, međuopćinski upravu i ostale ugovorne izvođače) • rujan (9.) - predlaganje financijskih planova i NRP za financiranje nadležnom organu općine • rujan (9.) - obrada pristiglih materijala i koordinacija nacrta proračuna u tijelu općine, zaduženom za financije s korisnicima • rujan (9.) - rasprave na odborima • u drugoj polovici listopada (10.) - predaja materijala za sjednice općinskog vijeća i sazivanje sjednice općinskog vijeća • u studenom (11.) - javno predstavljanje i rasprava • kraj 11. i početak 12. - priprema nacrta proračuna za razmatranje na drugoj sjednici općinskog vijeća. Na temelju članka 13. ZJF gradonačelnik općinskom vijeću predlaže: • program prodaje općinske financijske imovine za sljedeću godinu, koja je potrebna zbog osiguravanja primitaka proračuna, s obrazloženjima • prijedlozi financijskih planova za sljedeću godinu javnih fondova i agencija, čiji osnivač je općina, s obrazloženjima • prijedloge propisa općine koji su potrebni za izvršenje prijedloga općinskog proračuna. Godišnji program prodaje općinske financijske imovine obrazlaže što općina namjerava prodati u sljedećoj godini i to uz uvažavanje članka 80. ZJF. Kupovnina od prodaje kapitalnih ulaganja je namjenski prihod općinskog proračuna, budući da se na temelju članka 74. ZJF može upotrijebiti za otplatu dugova u računu financiranja ili za kupovinu nove stvarne i financijske imovine. Gradonačelnik općinskom vijeću daje prijedlog godišnjeg programa prodaje. Program prodaje sadrži okvirni popis ulaganja namijenjen prodaji, uz naznaku postotnog udjela u vlasništvu općine, postotnog udjela predviđenog za prodaju u pojedinoj proračunskoj godini te naznaku ukupnog iznosa za kojega se očekuje da će ga biti moguće utržiti prodajom kapitalnih udjela. Ovaj program sadrži i detaljnije obrazloženje prodaje svakog pojedinoga kapitalnog udjela. Ovisno o ocijenjenim prihodima, gradonačelnik predlaže i propise općine koji su potrebni za izvršenje prijedloga općinskog proračuna. Ako općina u prijedlogu proračuna predviđa povećanje određenih prihoda, koji imaju temelj u promjeni propisa, u tom slučaju mora općinskom vijeću, uz prijedlog proračuna, ujedno predložiti i prijedlog propisa kojima će biti omogućena realizacija predviđenih prihoda. Godišnji program prodaje općinske financijske imovine je dokument koji općinsko vijeće prihvaća uz odluku o općinskom proračunu.

Dokumenti predloženi općinskom vijeću na temelju ZJS i ZSDPO:14 • kadrovski plan s obrazloženjima • godišnji plan stjecanja i raspolaganja nepokretnom imovinom općine. Sukladno članku 80. ZJF15, kupovina, najamnina i odšteta za općinsku stvarnu imovinu koriste se samo za gradnju, kupovinu i održavanje stvarne imovine općine. Pritom je obuhvaćena i stvarna imovina kod neposrednih i posrednih korisnika proračuna ili drugih pravnih, odnosno fizičkih osoba. Time je spriječeno da općina smanjuje svoju stvarnu imovinu i troši sredstva u druge svrhe. Postupanje sa stvarnom imovinom općina uređuje ZSDPO-om, koji se primjenjuje od 4. 9. 2007. nadalje. Na temelju članka 11. općinsko vijeće na prijedlog gradonačelnika usvaja godišnji plan stjecanja i raspolaganja nepokretnom imovinom općine. Općinsko vijeće može odrediti da godišnji plan stjecanja i raspolaganja nepokretnom imovinom ispod određene vrijednosti usvaja gradonačelnik. Godišnji plan stjecanja i raspolaganja nepokretnom imovinom općine je dokument koji općinsko vijeće usvaja uz odluku o općinskom proračunu. 14 Zakon o javnim službenicima, Zakon o stvarnoj imovini države, pokrajina i općina 15 Zakon o javnim financijama

25 Postupak usvajanja proračuna (iz poslovnika) Gradonačelnik mora prijedlog proračuna općine predložiti općinskom vijeću najkasnije u roku od 30 dana nakon podnošenja Državnoga proračuna Saboru. Gradonačelnik svim članovima općinskog vijeća šalje prijedlog općinskog proračuna sa svim komponentama koje određuje zakon te saziv sjednice na kojoj će općinsko vijeće održati opću raspravu (prva rasprava) o prijedlogu općinskog proračuna. Na sjednici općinskog vijeća gradonačelnik predstavlja prijedlog općinskog proračuna. Predstavljanje općinskog proračuna sadrži: • temeljna ekonomska ishodišta i pretpostavke za pripremu prijedloga proračuna • opis planiranih politika općine • ocjenu bilance prihoda i rashoda, financijskih tražbina i ulaganja te računa financiranja u sljedeće dvije godine • okvirni prijedlog sadrži financijski plan pojedinog neposrednog korisnika u sljedeće dvije godine • predstavljanje plana razvojnih programa • predstavljanje nabava i plana radnih mjesta. Predstavljanje nije vremenski ograničeno. Gradonačelnik može odrediti da pojedine dijelove proračuna predstavljaju zaposlenici u općinskoj upravi. Općinsko vijeće na sjednici održava raspravu o prijedlogu proračuna i prihvaća odluku da se u javnu raspravu unese prijedlog proračuna te odredi rok do kojega svi zainteresirani mogu dobiti uvid u prijedlog proračuna te općinskoj upravi šalju svoje primjedbe. Prijedlog proračuna mora biti na javnoj raspravi najmanje 15 dana. Tijekom javne rasprave mora biti osiguran uvid u prijedlog proračuna u sjedištu općine, odnosno u drugim prostorima koje odredi općinsko vijeće. Odluka o unošenju proračuna u javnu raspravu objavljuje se na način uobičajen mjesnim prilikama. Prijedlog proračuna tijekom javne rasprave razmatraju radna tijela općinskog vijeća, vijeća užih dijelova općine te zainteresirana javnost. Napomene i prijedlozi šalju se gradonačelniku. Pojedinci mogu gradonačelniku također slati primjedbe i prijedloge. U roku od petnaest dana nakon isteka roka za javnu raspravu, gradonačelnik priprema prijedlog proračuna općine za drugo razmatanje te ga šalje svim članovima općinskog vijeća, zajedno sa sazivom sjednice na kojoj će općinsko vijeće razmatrati prijedlog proračuna. Na pozivu za sazivanje sjednice mora stajati naznaka do kojeg roka je moguće podnošenje amandmana na prijedlog proračuna. Članovi općinskog vijeća mogu podnositi amandmane u pisanom obliku najkasnije tri dana prije sjednice općinskog vijeća. U uvodnom obrazloženju prijedloga proračuna za drugu raspravu gradonačelnik objašnjava koje primjedbe iz javne rasprave prihvaća, koje je uključio u prijedlog proračuna za drugu raspravu te koje nije uvažio, te obrazloženja zašto ih nije uvažio. Gradonačelnik mora investitore, ako nisu članovi općinskog vijeća, pismeno upoznati s utemeljenjima za neprihvaćanje određenih primjedbi iz javne rasprave. Nadalje, gradonačelnik pojašnjava koje amandmane je prihvatio i koji se mogu uzeti u obzir. Gradonačelnik može na sjednici podnijeti svoje amandmane. Nakon obrazloženja gradonačelnika, predlagatelji mogu povući svoj prijedlog te se u vezi toga moraju izjasniti. Ako predlagatelj amandman ne povuče, održava se rasprava po amandmanima. Glasovanje se provodi po svakom amandmanu posebno. Svaki amandman mora uvažavati načelo proračunske ravnoteže. Predlagatelj amandmana mora navesti točno iz koje stavke proračuna se osiguravaju sredstva i za što se namjenjuju. Ako predlagatelj ne objasni kako će se osigurati proračunska ravnoteža, gradonačelnik povlači amandman iz rasprave i odlučivanja. Najprije se glasuje o amandmanima koje je podnio gradonačelnik, a zatim o amandmanima koje su podnijeli drugi predlagatelji. Kada je glasovanje o amandmanima završeno, gradonačelnik utvrđuje je li proračun međusobno usklađen i u vezi prihoda, rashoda i drugih obveza. Ako je proračun usklađen, općinsko vijeće glasuje o proračunu kao cjelini. Ako proračun nije usvojen, općinsko vijeće određuje rok u kojem gradonačelnik mora iznijeti novi prijedlog proračuna. Novi prijedlog proračuna razmatra općinsko vijeće i o njemu odlučuje prema odredbama poslovnika, koje vrijede za brzi postupak prihvaćanja odluke.

1. Sudjelovanje mladih u procesima političkog odlučivanja i Proračun za mlade

Ako proračun nije usvojen prije početka godine na koju se odnosi, gradonačelnik prihvaća odluku o privremenom financiranju, koja traje najviše tri mjeseca. Ako ni u tom roku općinski proračun ne bude usvojen, privremeno financiranje može se, na prijedlog gradonačelnika, produžiti odlukom općinskog vijeća. Odluku o privremenom financiranju općinsko vijeće razmatra prema odredbama poslovnika koje vrijede za brzi postupak. Gradonačelnik može tijekom godine predložiti rebalans općinskog proračuna. Rebalans općinskog proračuna usvaja općinsko vijeće prema odredbama ovog poslovnika, koje vrijede za brzi postupak. Prihvaćeni proračun, odluka o privremenom financiranju i rebalans proračuna moraju biti propisno javno objavljeni.

Tko su korisnici lokalnih proračuna? • institucije kojima je lokalna jedinica osnivač (proračunski korisnici) • izvanproračunski korisnici lokalnih proračuna (pravne osobe u kojima lokalne jedinice imaju odlučujući utjecaj na upravljanje) • građani - prema upravnim aktima ostvarujući prava, pomoći i sl. ili kroz programe javnih potreba u društvenim djelatnostima.

Prihodi lokalnih jedinica • • • • • • •

porezni prihodi pomoći neporezni prihodi kapitalni prihodi porezni prihodi čine preko 50% prihoda od početka krize udio poreznih prihoda opada raste udio pomoći i kapitalnih prihoda (zbog velikog broja jedinica čija je gospodarska snaga slaba).

Rashodi lokalnih jedinica • • • • • •

usluge unapređenja stanovanja financiranje izvršnih i zakonodavnih lokalnih tijela rashodi za obrazovanje rashodi za ekonomske poslove rekreacija, kultura i religija socijalna zaštita, zaštita okoliša, zdravstvo, javni red i sigurnost.

Što je dakle proračun? • plan financijske aktivnosti za određeno vremensko razdoblje koji uključuje sve planirane prihode i primitke, te rashode i izdatke proračunskog razdoblja. • policy dokument kojim se opisuju djelovanje i očekivanja javne politike u određenoj sredini. • javni dokument kojim se komunicira prema najširoj javnosti, kao i dokument koji predstavlja svojevrstan plan aktivnosti usmjerenih na konkretno djelovanje u određenoj sredini. • sredstvo za ostvarivanje potreba i volje građana (poreznih obveznika). • sredstvo za zadovoljavanje godišnjih javnih potreba raspoloživim javnim sredstvima (operativnih,strateških, razvojnih ciljeva). • način dokazivanja fiskalne odgovornosti kroz sudjelovanje javnosti (transparentnost, kontinuitet, odgovornost). • iskaz političkih ciljeva vlasti (vjerodostojnost, sposobnost, kvaliteta političkog programa i vođenja politike). Razvoj učinkovitog i održivog sustava upravljanja javnim financijama zahtijeva institucionalni okvir koji će, uz osiguranje fiskalne discipline potrebne za makroekonomsku stabilnost, biti usmjeren na: • osiguranje strateške alokacije sredstava • efikasnije pružanje javnih usluga. Razvoj srednjoročnog proračunskog okvira i pristup "od vrha prema dnu" kod proračunskog planiranja osnovna su institucionalna rješenja i alati za jačanje strateške alokacije resursa.

Strateško planiranje Strateški plan je dokument kojemu je cilj donošenje temeljnih odluka i utvrđivanje ključnih aktivnosti čijim će se provođenjem odgovoriti na pitanja: • Tko smo, što sada radimo i zašto? • Što želimo biti i raditi u budućnosti? • Kako ćemo to postići?

Koraci u procesu strateškog planiranja: • • • • • •

definiranje vizije i misije analiza stanja utvrđivanje općih i posebnih ciljeva planiranje načina provedbe razvoj pokazatelja uspješnosti razvoj sustava praćenja.

Zašto planirati strateški? • Uvođenje strateškog planiranja je jedna od ključnih sastavnica srednjoročnog proračunskog okvira. • Srednjoročni proračunski okvir je osnovno institucionalno rješenje i alat za jačanje strateške alokacije resursa kod proračunskog planiranja. • Programi utvrđeni proračunom moraju reflektirati posebne ciljeve iz strateških planova, a načini ostvarenja proračunske aktivnosti moraju biti usklađeni s aktivnostima projekata, čime se strateški plan povezuje s proračunom. • Strateški plan koji je izrađen, a da se pritom zanemario fiskalni okvir, nemoguće je provesti! • Dobro proveden proces strateškog planiranja prepoznaje da su financijska sredstva ograničena i omogućuje izvršnoj vlasti da identificira ciljeve koje smatra najvažnijima, a zatim osigurava usmjeravanje odgovarajućih sredstava ka ostvarenju tih ciljeva kroz proračunski proces. • Povezivanje strateškog i proračunskog planiranja neophodno je kako bi odluke o proračunskim alokacijama transparentno odražavale strateške prioritete i ciljeve.

1. Sudjelovanje mladih u procesima političkog odlučivanja i Proračun za mlade

Strateško planiranje i proračun • Nepovezivanje strateškog planiranja s financijskim planom vodi neučinkovitom procesu koji rezultira nemogućnošću provedbe plana i stvaranja planiranih promjena. • U financijskom planu su jasno naznačeni izvori financiranja i alokacije sredstava po prioritetima. • Bez financijskog plana, strateški plan nema vezu s realnošću i upitna je njegova provedba.

Zašto integrirati strategiju i proračun? • osigurava se učinkovitije upravljanje financijama usklađenim s utvrđenim prioritetima • povećava se informiranost stanovništva o trošenju proračunskih sredstava • omogućuje se izgradnja sustava planiranja koji ostvaruje željene rezultate.

Zaključak • • • • •

Važno je poznavati proračunske procese. Važno je znati kako se dolazi do novca. Važno je znati tko i kako troši proračunski novac. Trebamo znati što želimo. Trebamo znati kako to postići.

U konačnici, proračun je samo sredstvo za postizanje strateških ciljeva.16

16 Vidi Prilog 5: Vježba za strateško planiranje

LITERATURA 1.

Kastelec, S: Public expenditure in Slovenia: past trends and current issues, Banka Slovenije, Ljubljana, 2005.

Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2013.-2015., Ministarstvo financija RH, Zagreb, 2012.

Ott, K. et al.: Proračunski vodič za građane, IJF, Zagreb, 2009.

Fiscal burden of taxable persons by taxes and social contributions, Slovenia, 2012., Statistical Office of the Republic of Slovenia

Statistical Data Warehouse, European Central Bank

Godišnji izvještaj o primjeni fiskalnih pravila za 2012. godinu, Narodne novine 98/13, Zagreb, 2013.

World Development Report 2013, http://econ.worldbank.org

The Power of Making It Simple: A Government Guide to Developing Citizens Budgets, http://internationalbudget. org/wp-content/uploads/Citizen-Budget-Guide.pdf

Open Government Partnership, http://www.opengop.org/vpartnership.org

10. Uvod u strateško planiranje i upravljanje, Državna škola za javnu upravu, Zagreb, 2012. 11. Uloga proračuna u strateškom planiranju, Državna škola za javnu upravu, Zagreb, 2012. 12. Ott, K., Bronić, M., Petrušić, M.: Otvorenost proračuna hrvatskih županija, gradova i općina, IJF, Zagreb, 2013.

1. Sudjelovanje mladih u procesima političkog odlučivanja i Proračun za mlade

4. AKTIVNOSTI I ZADACI - Upoznavanje s područjima djelovanja iz EU strategije za mlade i Izrada vizualnog i grafičkog identiteta Proračuna za mlade Treneri Ivona Pierobon, mag. art. i Bernard Blašković, mag. art., mlade su osobe koje su rad na ovom modulu smatrale izazovom, obzirom da se još nisu susreli s ovom vrstom zadatka. Stoga je ovaj modul bio vrijedan iz aspekta iskustva kako za trenere tako i za sudionike. Treneri su predočili osnovna pravila kako dizajnirati vizualni identitet te primjerima ukazali na važne elemente na koje treba obratiti pažnju. Kako su mladi kao skupina pripadnici suvremene digitalnovizualne generacije, generacija "novih medija", pretpostavka s kojom su se planirale ove aktivnosti bila je utemeljena na rezultatima istraživanja i drugih projekata (Informiranje, savjetovanja i mobilnost mladih, koje je provela Zajednica regionalnih info-centara za mlade Hrvatske, Neka se lokalni glasovi čuju, koji je proveo Regionalni info-centar za mlade iz Rijeke te drugih istraživanja i iskazivanja potreba mladih). Rezultati do sad navedenih projekata pokazuju da je primjeren grafičko-vizualni dizajn jedan od ključnih faktora koji može riješiti probleme motiviranja i primjerenosti poruke koja se šalje mladima iz različitih područja i problemima mladih. Komunikacijski kanali i sadržaj same poruke mogu odrediti i privući mlade; vrsta grafičkog dizajna je od izuzetne važnosti za dekodiranje teksta, a time i za razumijevanje i informiranje mladih. Ovo su preduvjeti za sudjelovanje u procesima političkog odlučivanja te sudjelovanja mladih u procesima koji će ih motivirati da se bave ovim područjem. Pod tom pretpostavkom, smatrali smo da će Proračun za mlade, koji je namijenjen mladima, biti pristupačniji i primjereniji mladima ako oni sami budu izrađivali vizualni identitet ovoga dokumenta. Naime, u praksi do sad postoje proračuni za građane koji su građanima razumljiviji od proračunskog načina izvještavanja. O dizajnu i sadržaju najčešće odlučuju službenici gradova, koji su stručni u tom području, no važno je istaknuti da se pri sastavljanju materijala mora uzeti u obzir i percepcija građana. Crikvenica je prvi grad u Hrvatskoj koji je uveo praksu sastavljanja Proračuna u malom s ciljem približavanja rada Gradske uprave građanima, pa je Crikvenica zato odabrana da bude domaćin ovoga modula.

Slika 9: Uvodna riječ mladih trenera o grafičkom i vizualnom dizajnu

4.1. Aktivnosti i zadaci: Vizualno-grafički identitet 4.1.1. Zadatak: Izrada grafičkog identiteta Proračuna za mlade Prvi zadatak je bio izraditi grafički identitet Proračuna za mlade tehnikom infografike koju su sudionici vrlo entuzijastično prihvatili; grupe su izrađivale prijedlog vizualnog identiteta Proračuna za mlade, a nakon rada su predstavnici prezentirali i obrazložili svoje radove. Sudionici su glasovali o najboljem rješenju, a treneri su nakon toga komentirali ponuđena rješenja u skladu s kriterijima profesije i estetike, te poruke koja se šalje.

31 4.2. Aktivnosti i zadaci: Sadržaj i vizualni identitet po područjima djelovanja za mlade 4.2.1. Zadatak: Odabir sadržaja i grafička priprema obrazaca za izradu Proračuna za mlade Sudionicima je bio na raspolaganju radni materijal: • preslike proračuna gradova • preslike prikupljenih podataka po područjima ulaganja • sažetak i pomoćna pitanja za raspravu - potpora za odabir sadržaja za Proračun za mlade. Sudionici su u tijeku kreativne likovno-grafičke radionice sudjelovali u izradi vizualnog identiteta Proračuna za mlade, načina prikazivanja numeričkih podataka, odabiru sadržaj informacija koje su od interesa za mlade, odnosno stvaraju obrazac za izradu Proračuna za mlade. Točne numeričke podatke koji su sastavni dio ovoga dokumenta i završnu pripremu za objavljivanje sudionici su dovršili u svojim gradovima i objavili nakon održane radionice. Zadatak sudionika na radionici je bio da, prema područjima koja predstavljaju sadržaj dokumenta, odaberu koje informacije su od interesa za mlade. Za potrebe rada na radionici, pod mentorstvom mladih grafičkih dizajnera i umjetnika, sudionici su kreirali nacrt Proračuna za mlade. U nastavku je pripremni materijal s pitanjima koja mogu biti poticaj za odabir sadržaja. Nakon ovoga dijela, sudionici su dobili zadatak da svaka grupa odabere i izradi grafički identitet te odabere sadržaj prema područjima djelovanja za mlade analogno Strategiji za mlade EU. Svaka grupa je dobila jedno područje (obrazovanje, socijalno uključivanjem, zdravlje i blagostanje, kultura i kreativnost te participacija, volontiranje i mladi i svijet (mobilnost). Nakon rada u grupama, svaka grupa je prezentirala svoje područje. Sudionici su pokazali visoku motiviranost i entuzijazam, kao i volju za sudjelovanjem u izradi Proračuna za mlade.

Slika 10: Izrada grafičkog identiteta "Proračuna za mlade"

1. Sudjelovanje mladih u procesima političkog odlučivanja i Proračun za mlade

Slika 11: Grafička rješenja "Proračuna za mlade" četiri grupe

33 Na kraju radionice, sudionici su glasali za predložene radove, koje su prezentirali po grupama, a treneri su davali refleksije o ponuđenim rješenjima.

Slika 12. Odabrano rješenje Stručnjaci za grafički dizajn su njihove ideje likovno, grafički i estetski obradili i pripremili za ispunjavanje podacima iz proračuna grada/općine u kojoj žive, kao i sadržajima koji su važni za mlade, a koje će odabrati mladi. Rad na senzibilizaciji i upoznavanju mladih i ostalih sudionika s procesima vezanima uz nastanak proračuna se nastavio i nakon završetka modula. Sudionici iz gradova su imali zadatak pripremiti i dovršiti odabir sadržaja (iz proračuna gradova i drugih materijala) koji će biti predstavljen u modelu infografike, s vizualnim identitetom koji su sami odabrali.

Slika 13. Uspješno je završen prvi modul

1. Sudjelovanje mladih u procesima političkog odlučivanja i Proračun za mlade

Rezultati ovoga modula su: • prepoznavanje i razumijevanje osnovnih procedura i sadržaja proračuna • mladi su informirani i upoznati s procesima donošenja odluka koje se odnose na programe javnih potreba, odnosno procedure vezane za financiranje potreba građana za koje se raspisuju javni pozivi ili natječaji • mladi su promijenili percepciju o političkim predstavnicima, te izražavaju pozitivniji stav prema sudjelovanju u procesima političkog odlučivanja. Ostali sudionici su promijenili percepciju o mladima, uviđajući da mladima treba potpora i izražavajući spremnost da im se ona pruži • mladi su se upoznali s osnovnim elementima za planiranje i prijavu projekta; rezultat aktivnosti su četiri nacrta projekta mladih za mlade • nacrt Proračuna za mlade koji su oblikovali mladi sudionici svakoga grada za svoj grad.

4.3. Aktivnosti i zadaci: Evaluacija Rad na prvom modulu evaluiran je kroz razne aktivnosti, korištenjem nekoliko metoda: Na početku modula su sudionici svoja očekivanja upisivali u "stablo očekivanja" obzirom na znanje (što će naučiti), emocije (kako će se osjećati) i socijalne interakcije (kakvi će biti odnosi među sudionicima, kakva klima će biti, i slično). Isto tako, na kraju modula sudionici su na drugi kraj "stabla" upisali ostvarena očekivanja.

Slika 14: Stablo očekivanja Slika 15: Razgovor o očekivanjima na početku modula Rezultati evaluacije U četvrtak su sudionike dočekali posteri na zidovima prostora namijenjenog za izvedbu aktivnosti na koje su upisivali svoje procjene. Na jednom je posteru bilo nacrtano "stablo očekivanja" pa su sudionici upisivali svoja očekivanja od ovoga susreta, te drugi poster nazvan "oblačići vlastitog doprinosa" u koje su sudionici upisivali što donose na radionicu, odnosno koja vlastita znanja i vještine, odnosno kompetencije mogu podijeliti s drugima i tako doprinijeti kvaliteti rada. Treneri su razmatrali ova očekivanja i procjenu doprinosa te na temelju iskazanih procjena i stavova strukturirali rad na radionicama.

35 Na kraju programa, u subotu, sudionicima je podijeljen evaluacijski listić kako bi procijenili provedene aktivnosti, prema standardnim dimenzijama: metode rada, dinamika, stručnost trenera, primjerenost i količina sadržaja, kvaliteta smještaja, prehrane, prostora, a imali su mogućnost da i sami iznesu prijedloge za unaprjeđenje rada. Procjenjivan je rad za svaku aktivnost zasebno, odnosno za 1. dio Uvod u proračun i 2. dio Izrada vizualnog identiteta Proračuna za mlade te odabir sadržaja po područjima, zasebno. Ocjenjivani su rad trenera, društvene interakcije, aktivnosti, itd. Sažeto, rezultati evaluacije za dvije aktivnosti17: Tablica 1. Rad trenera Rad trenera:

Na ovoj radionici su doznali nešto novo.

90%

82%

Treneri su stručnjaci u ovom području.

85%

84%

Metode rada su bile primjerene sudionicima.

90%

85%

Treneri su bili od velike pomoći.

85%

79%

Društvene interakcije:

Atmosfera je bila dobra.

89%

Zadovoljstvo suradnjom.

90%

82%

Uspjeli su reći što su htjeli.

89%

85%

Sadržaj aktivnosti je relevantan za participaciju mladih.

89%

Dobro sam informiran o ciljevima.

89%

82%

Očekivanja sudionika su se ispunula.

85%

Ciljevi radionice su jasni.

89%

Ciljevi radionice su postignuti.

86%

81%

Moći će koristiti ono što je naučeno.

85%

92%

Radionica motivira na daljnje učenje.

85%

78%

Težina radionice je primjerena.

85%

77%

Prosječno je sudjelovalo 27 sudionika.

Tablica 2. Društvene interakcije

Prosječno je sudjelovalo 27 sudionika.

Tablica 3. Aktivnosti Aktivnost (ciljevi)

Prosječno su sudjelovala 24 sudionika.

17 1. Što je proračun, 2. Izrada vizualno-grafičkog identiteta

1. Sudjelovanje mladih u procesima političkog odlučivanja i Proračun za mlade

Tablica 4. Prijedlozi za unaprjeđenje Ukupno

Osigurao/la bih bolju informiranost prije radionice.

Kako biste unaprijedili radionice?

70,00%

30,00%

Povećao/la bih sadržaj radionice.

38,46%

61,54%

Obnovio/la bih suvremenost sadržaja radionice.

40,00%

60,00%

Aktivnost bih učinio/la stimulativnijima.

25,00%

75,00%

Usporio/la bih tempo radionice.

61,54%

38,46%

Smanjio/la bih sadržaj radionice.

50,00%

Jasnije bih iznio/jela ciljeve radionice.

36,36%

63,64%

Unaprijedio/la bih metode koje se koriste na radionici.

40,00%

60,00%

Učinio/la bih radionicu manje teškom.

62,50%

37,50%

Ubrzao/la bih tempo radionice.

42,86%

57,14%

Navedite kako? …iznijela bih više informacija, primjera…duži vremenski rokovi Kako biste na drugi način unaprijedili radionicu? Sve je bilo ok, samo sam dobila dojam da je jasnije trebalo objasniti vizualni identitet…primijenio bih više vizualnih primjera za pojedine radionice… više zadataka, više dana, fali još jedan dan… bilo je super… radni jezik slovenski i hrvatski, ne engleski… bilo je dobro…vizidualno… više slobodnog vremena…vrijeme…više vizualizacije…da bi se odmerjen čas prilagajal nalogi in ne v naprej pripravljenem času… Što je najmanje vrijedno na radionici?...Mislim da je sve bilo važno…vremenska organizacija…vrijedno je sve… nema toga…rad u grupama…predavanja…prostor…predavanje Što je navrjednije na radionici?...Mislim da je najvrjednije što smo dobili puno novih informacija…informacije, preneseno stručno znanje…timski rad, mogućnost iznošenja vlastitog mišljenja…učenje o proračunu…suradnja… međususjedski odnosi…nove informacije …kreativnost, nove ideje…dobivanje odgovora…konkretne informacije, o proračunu… sudjelovanje…rasprava i izmjena iskustva…radionice …izmjena iskustva i nova znanja….rad u grupama….druženje…

Tablica 5. Organizacija, smještaj, hrana Organizacija, smještaj, hrana

+/-

Hrana je bila ...dobra, odlična, super... Hrana je bila ...hotelska, jestiva, ali može bolje...

cca 78% cca 7%

Prostor za održavanje radionice je bio ...dobar, odličan, super, prikladan, ok, uredan, solidan, zakon... Prostor je bio hladan

cca 85%

Smještaj je bio ...dobar, u redu, odličan, ok, uredan, prikladan, zanimljiv... Smještaj je bio ...taman...

cca 95% 5%

13%

Prosječno je sudjelovalo 27 sudionika.

4.4. Edukativni materijali za rad na prvom modulu Za pomoć pri realizaciji programa pripremljeni su brojni materijali koji su nastali prema iskazanim potrebama mladih za dodatnim objašnjenjima iz ovoga područja. Osim pomoći za rješavanje zadatka Simulacija procesa političkog odlučivanja, pripremljeni su radni listovi na hrvatskom i engleskom jeziku i drugi materijali: • program rada18 • 10 Općih pravila ponašanja na radionicama i 10 Općih pravila komuniciranja sa sugovornicima,19 • evaluacijski listić za ocjenu modula (za kraj programa) te posteri za evaluaciju ("stablo očekivanja i feedbacka", "oblačići vlastitog doprinosa"

18 Vidi Prilog 1: Program rada 1. modula 19 Vidi Prilog 6 (Dokument pravila) i Prilog 7 (Karakteristika aktivnog slušanja)

37 • preslike proračuna svih gradova/općina (za svaku grupu) • tablice "ulaganja u mlade", iz proračuna gradova/općina koje su ispunjavali službenici gradova/ općina u pripremnoj fazi projekta, kako bi se započeo proces prikupljanja podataka o ulaganjima u mlade, ali i mijenjanja perspektive o potrebi približavanja ove problematike mladima (svaka je grupa dobila primjerke materijala)20 • pomoć za određivanje sadržaja Proračuna za mlade (područja)21 • Mali katalog pojmova za mlade na slovenskom i hrvatskom jeziku za sve sudionike22 • isprintana prezentacija Uvod u proračun koju su pripremili Denis Buterin i Ida Kružić Injac, stručnjaci iz Ministarstva financija, kao i radni list sa pripadajućom tablicom za vježbu o strateškom planiranju, na hrvatskom i slovenskom jeziku (koji su sudionici dobili prilikom drugog dijela programa u petak).

5. NEFORMALNO DRUŽENJE Kako bi sudionicima osigurali prostor za druženje, kao važan aspekt neformalnog učenja, domaćini su u četvrtak navečer osigurali prostor za druženje za sve sudionike u lokalnom kafiću, a u petak navečer je sudionicima ponuđen organiziran prijevoz i upoznavanje Rijeke. Jedna grupa mladih je sa svojim domaćinima otišla u Rijeku, gdje su obišli tipična okupljališta mladih a drugoj grupi koja je željela ostati u Crikvenici osiguran je prostor u hotelu u kojemu su se sudionici mogli družiti. Koliko je program zainteresirao sudionike svjedoči i činjenica da su sudionici koji su ostali u hotelu nastavili izrađivati i razrađivati ideje za projekte i proračun za mlade, a kada se grupa iz Rijeke vratila, većina se pridružila i nastavila druženje s novim prijateljima u kreativnom raspoloženju. U subotu su mladi iz četiri grada s domaćinima razgledali znamenitosti Crikvenice.

6. Vidljivost projekta Projekt je višestruko najavljivan i popraćen u lokalnim medijima i na internetskim stranicama što je vidljivo iz poveznica Dodatku 3 na kraju ovoga priručnika.

20 Vidi Prilog 2: Primjer ispunjenog obrasca proračuna za mlade 21 Vidi Prilog 8: Pomoć za određivanje sadržaja Proračuna za mlade (područja) 22 Vidi Dodatak 1: Mali katalog pojmova za mlade

1. Sudjelovanje mladih u procesima političkog odlučivanja i Proračun za mlade

PRILOZI Prilog 1: Program rada 1. modula u Crikvenici Prilog 2: Primjer ispunjenog obrasca proračuna (ulaganja) za mlade Prilog 3: Zadatak i radni list simulacije Prilog 4: Radni list za procjenu projekata za povjerenstvo i gradonačelnika Prilog 5: Vježba za strateško planiranje Prilog 6: Dokument pravila Prilog 7: Karakteristika aktivnog slušanja Prilog 8: Pomoć za određivanje sadržaja Proračuna za mlade (područja)

Prilog 1: Program rada 1. modula u Crikvenici Četvrtak, 14. 11. 2013. Vrijeme 17.00 - 18.00 17.45 18.00 - 19.00 19.00 - 20.00 20.00

Aktivnost Dolazak, prijava u hotel Prozivka - smještaj u sobe Pozdrav domaćina - gradonačelnik, predsjednici savjeta mladih Upoznavanje s temom modula (zadatak) Svečana večera

Mjesto Recepcija Dvorana Dvorana Restoran

Petak, 15. 11. 2013. Vrijeme 7.00 - 9.00 9.00 - 10.30 10.30 - 10.45 10.45 - 12.30 13.00 - 14.00 14.00 - 15.00 15.00 - 16.30 16.30 - 16.45 16.45 - 18.30 19.00 - 20.00 20.30

Aktivnost Doručak Što je proračun? (trener i sudionici) Pauza Kako nastaje proračun? (trener i sudionici) Ručak Radionica - uvodno, što su informacije od interesa za mlade? Radionica - Izrada proračuna za mlade (treneri i sudionici) Pauza Radionica - Izrada proračuna za mlade (treneri i sudionici) Večera Polazak za Rijeku Polazak iz Rijeke za Crikvenicu

Mjesto Restoran Dvorana Dvorana Restoran Dvorana I/Dvorana II Dvorana I/Dvorana II Restoran Recepcija

Subota, 16. 11. 2013. Vrijeme 7.00 - 10.00 10.00 - 11.15 11.15 - 11.30 11.30 - 12.30 12.30 - 13.00 13.00 - 14.00 14.00

Aktivnost Doručak Radionica - Izrada proračuna za mlade (treneri i sudionici) Pauza Radionica - Izrada proračuna za mlade (treneri i sudionci) Podjela zadataka - dovršavanje proračuna za mlade Ručak Zajednička fotografija Odjava iz hotela i odlazak

Mjesto Restoran Dvorana I/Dvorana II Dvorana I/Dvorana II Dvorana I/Dvorana II Restoran Ispred hotela Recepcija

Prilog 2: Primjer ispunjenog obrasca proračuna (ulaganja) za mlade Molim vas da ispunite ove tablice odnosno da ih prilagodite vašim proračunima/budgetima. Podaci iz ovih tablica će biti temelj za osmišljavanje proračuna za mlade (user-friendly budget report for youth), iz kojeg će biti vidljiva ulaganja u mlade. Na radionicama će mladi birati vizualni identitet ovog izvještaja, način, sadržaj, raspored i prioritete koji će biti vidljivi u dokumentu koji će jasno i transparentno prikazati mladima: •

strukturu proračuna (opseg i sadržaj područja i aktivnosti koje možemo smatrati ulaganjima za mlade)

•

za ove potrebe komunalna ulaganja (ceste, odvodnja...) nećemo razmatrati jer je to preduvjet za funkcioniranje zajednice za koji smatramo da je jednako važan svim građanima. Ako neko ulaganje smatrate važnim, a da nije u tablici slobodno ga navedite u nastavku. Cilj je da se usuglasimo oko područja, aktivnosti koje smatramo "ulaganjima za i u mlade"

•

visinu ulaganja - za ove potrebe su nam važni podaci o ulaganjima radi strukture ulaganja.

Cilj nam je pripremiti prilagođenu verziju za mlade, tako da na radionici mogu usporediti zakonski propisani način izvještavanja proračuna i "označene/prilagođene" aktivnosti i programe odnosno ulaganja za mlade. Cilj 1. modula je upoznati sudionike s procesima i alatima, zakonskim normativima za donošenje proračuna gradova/ občina, kao ključnog dokumenta koji obuhvaća procese koji su od najvećeg značaja za funkcioniranje demokracije. Cilj je izrada obrasca za izradu proračuna za mlade koji će biti temelj za izradu brošure Proračun za mlade - bilo u digitalnom tisku ili u tiskanom obliku. Obzirom na ostale troškove projekta predviđena su sredstva za tu namjenu, no o iznosima ćemo nakon završenog modula kada budemo imali sve potrebne elemente ove publikacije. Struktura i način izvještavanja većine proračuna su takvi da ne omogućavaju detaljan uvid u stvarna ulaganja za mlade, pa se često pogrešno (više ili manje od stvarnog) iščitavaju podaci o financiranju programa i projekata koji se odnose na mlade. Stoga Vas molimo da u tablice unesete podatke koji se odnose na cijeli proračun, udio u javnim potrebama (prema djelatnostima) te ostala ulaganja, ali samo ona koja se odnose na mlade. Moramo napomenuti da mladi obuhvaćaju dob od 15 do 29 godina, što znači da se radi o mladim obiteljima, mladim radnicima, mladim nezaposlenima, studentima i srednjoškolcima. Svjesni smo da dosadašnji način izvještavanja proračuna ne omogućava zasebno prikazivanje ulaganja u djecu i mlade te da je zbog toga zahtjevno popunjavati ove tablice, kao i druge izvještaje sličnog tipa. Nadamo se da će ovo istraživanje ukazati na potrebu za jačanjem programskih proračuna, iz kojih će ti podaci biti vidljiviji. Molimo vas da iskažete ulaganja u ovom trenutku - Proračun za 2013., bez obzira planirate li neku izmjenu do kraja fiskalne godine. 1.

struktura ulaganja u programe javnih potreba u predškolskom odgoju i obrazovanju (zasebno za ustanove kojima ste osnivač i izvaninstitucionalnu potporu)

struktura ulaganja u programe javnih potreba u osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju (zasebno za ustanove kojima ste osnivač i izvaninstiucionalnu potporu)

struktura ulaganja u programe javnih potreba u srednjoškolskom obrazovanju (zasebno za ustanove kojima ste osnivač, druge ustanove za srednjoškolsko obrazovanje na vašem području te izvaninstiucionalnu potporu)

struktura ulaganja u programe javnih potreba u visokom obrazovanju te obrazovanju odraslih (stipendije, donacije, potpore, sufinaciranje školarina za poslijediplomske specijalističke i doktorske studije i sl. te izvaninstitucionalnu potporu)

struktura ulaganja u programe javnih potreba u kulturi (odnosi se na programe koji su prvenstveno ili većinom namjenjeni mladima - mladi kao korisnici, nositelji projekta ili kao publika)

struktura ulaganja u programe javnih potreba u sportu i rekreaciji (odnosi se na programe koji su prvenstveno ili većinom namijenjeni mladima - mladi kao korisnici (sportaši i slično), nositelji projekata (voditelji, treneri), ili kao publika

struktura ulaganja u objekte koje koriste djeca i mladi: sportske i školske sportske dvorane, vanjska igrališta za košarku ili rukoment, nogometna igrališta, bazene, kina, kazališta, zabavne centre, centre za mlade poput info centara za mlade i sl.

struktura ulaganja u programe javnih potreba u zdravstvu i socijalnoj skrbi

struktura ostalih ulaganja (nespomenuto, npr. pričuva gradonačelnika i dr.)

10. struktura - ostali programi (odbori, savjeti i slično u čemu mladi sudjeluju) 11. sudjelovanje mladih u zajednici 12. neformalno djelovanje mladih - vezano uz problme koje se tiču mladih i aktivnosti u kojima sudjeluju. Napomena: ukoliko su vam javne potrebe drugačije strukutrirane - odnosno imate samo predškolski odgoj i obrazovanje ili neku drugu podjelu, prilagodite tablice, ali obavezno naznačite na koju dob se odnosi ulaganje.

2.106.840,00

5.569.460,00

Potreban iznos za prioritetni problem (upišite koji? ):

23,87%

0,14%

0,36%

% javnih potreba 23,38%

100,00%

0,57%

1,49%

97,94%

% predškolskog

Planirano rješavanje problema nedostaka kapaciteta ustanove u dokumentima JLS : 1. Razvojni programi: planirana izgradnja novog vrtića: da - ne 2. Suradnja s drugim osnivačima (sufinaciranje i sl.): da - ne 3. Suradnja s MZOS: da - ne 4. EU fondovi :da - ne 5. Ostalo: upišite što? (npr. uklanjanje arhitektonskih barijera za djecu s teškoćama)________

7,16%

0,04%

0,11%

7,02%

% proračuna

Broj neupisane djece/odbijene djece prilikom upisa

7.707.100,00

43.800,00

115.000,00

7.548.300,00

Ukupno:

0,00

Druge JLS

30.800,00

Ostali

Napomena

Grad

Naziv udruge i sl.

Darovi Sv. Nikole

Kratki naziv programa/projekt

1 tjedan

Vremensko trajanje

500

Broj obuhvaćene djece (korisnici) 25.000,00

Ukupna vrijednost programa

Su/financirani dio iz proračuna

% proračuna

% javnih potreba

% predškolskog

Evaluacija: da/ne

Procjena rezultata: od 1. - 5. upišite br.

1.2. Izvaninstitucionalna potpora u predškolskom odgoju i obrazovanju (odnosi se samo na su/financirane programe i projekte koje su u javnim potrebama predškolskog odgoja i obr., bez troškova ustnaova kojima ste osnivači, dodajte redove u slučaju potrebe)

246

Broj djece u ustanovama drugih JLS (izdane suglasnosti)

12.840,00

115.000,00

1.979.000,00

Roditelji

30.960,00

5.538.500,00

JLS

Ukupan br. djece Broj djece do 6 godina u upisane u vrtić JLS

Dopunski programi Kapitalna ulaganja Ukupno

Osnovni troškovi

Financiranje

1.1. Vrtići kojima ste osnivači: za 2013. godinu

izvaninstitucionalnu potporu)

1. Struktura ulaganja u programe javnih potreba u predškolskom odgoju i obrazovanju (zasebno za ustanove kojima ste osnivač i

40 1. Sudjelovanje mladih u procesima političkog odlučivanja i Proračun za mlade

Br. objekata

Br. razrednih odjela

Br. učenika

746 redovnih učenika + 50 učenika u glazbenoj školi 1

Br. ŠS dvorana

266.000 10.000 276.000

Roditelji

Rad u jednoj smjeni:

20.000 70.000

50.000

Ostali

Druge JLS

Potreban iznos za prioritetni problem (upišite koji?):____________

% proračuna

% javnih % osnovnoškolskog Napomena potreba 1.298.017 1,21% 4,02% 52,70% 1.000.958 0,93% 3,10% 40,64% 164.000 0,15% 0,51% 6,66% 2.462.975 2,29% 7,63% 100,00% Planirano rješavanje problema (ako ih ima) vezano uz: Izgradnja nove škole: ne Izgradnja ŠS dvorane: da Rad u jednoj smjeni: ne Produženi boravak od 1. - 4. razreda: ne Uspostavljena suradnja s MZOS-om: da - sufinanciranje dvorane EU fondovi: da - financiranje dvorane Ostalo, npr. uklanjanje arhitektonskih barijera za učenike s teškoćama______

Ukupno:

1. 2. 3.

Odluka; broj glasila

Vrsta potpore

Iznos/god.

Br. potpora

Br. prijavljenih

Br. odbijenih

Trajanje (upišite mjesece)

2.1.1. Ostali programi grada/županije regulirani odlukama i drugim aktima koji nisu navedeni: npr. stipendiranje učenika (navedite naziv programa/odluke, iznos i broj korisnika) ____ _____________________________________________________________

188.674 698.632 41.000 928.306

1.059.343 36.326 93.000 1.188.669

Osnovni troškovi Dopunski programi Kapitalna ulaganja Ukupno

JLS

Decentralizirane

Financiranje

Produženi boravak:

2.1. Osnovne škole kojima ste osnivači (za 2013. godinu)

Br. računala u školama

2. Struktura ulaganja u programe javnih potreba u osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju (zasebno za ustanove kojima ste osnivač i izvaninstitucionalnu potporu):

Grad Crikvenica

Dječja reduta Dan obitelji Dan igara Dječji tjedan Za osmijeh djeteta u bolnici Darovi Sv. Nikole

1 tjedan

1dan 1 dan 1 dan 1 tjedan 1 tjedan

Vremensko trajanje

500

1000 200 400 500 70 25.000,00

4.000,00

Broj Ukupna obuhvaćene vrijednost djece (korisnici) programa

0,02%

0,00%

Su/financirani dio iz proračuna

0,08%

0,01%

% proračuna

0,88%

0,14%

% javnih potreba

% osnovnoškolskog Evaluacija: da/ne

Procjena rezultata: od 1-5 upišite br.

Decentralizirane

Br.škola/objekata:

Financiranje

Osnovni troškovi Dopunski programi Kapitalna ulaganja Br.učenika:

Br. razd. odjela:

JLS

Ostali

da - ne

Br. ŠS dvorana: Rad u jednoj smjeni:

Roditelji

3.1. Srednje škole kojima ste osnivači (za 2012. godinu) Ukupno:

% proračuna

% javnih potreba

% srednjoškolskog

Napomena

Br. računala u Planirano rješavanje problema (ako ima) vezano uz: školama: 1. Izgradnja nove škole: da - ne 2. Izgradnja ŠS dvorane: da - ne 3. Rad u jednoj smjeni: da - ne 4. Novi programi : da - ne 5. Uspostavljena suradnja s MZOS-om: da - ne , što? _____________ 6. EU fondovi : da - ne ; što?_____________________ 7. Ostalo, npr. uklanjanje arhitektonskih barijera za učenike s teškoćama______ Potreban iznos za prioritetni problem (upišite koji? ):____________

Druge JLS

3. Struktura ulaganja u programe javnih potreba u srednjoškolskom obrazovanju (zasebno za ustanove kojima ste osnivač, druge ustanove za srednjoškolsko obrazovanje na vašem području te izvaninstiucionalnu potporu)

Društvo "Naša djeca"

Naziv udruge Kratki naziv i sl. programa/projekt

2.2. Izvaninstitucionalna potpora osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju (dodajte redove u slučaju potrebe)

2.1.2. Ostalo nerazvrstano: ________________

42 1. Sudjelovanje mladih u procesima političkog odlučivanja i Proračun za mlade

od 3000 - 6.000,00

Mjesečna stipendija

8 učeničkih 19 studentskih + 2 djece pog.branitelja 10

Br. potpora

Kratki naziv programa/projekta

Vremensko Br. obuhvaćenih trajanje učenika

Ukupna vrijednost programa

Su/financirani dio iz proračuna

% proračuna

Da - ne Da - ne

% srednješkolskog Evaluacija:

Procjena rezultata: upišite br. od 1-5

10 mjeseci

Trajanje (upišite mjesece) 10 mjeseci

1. 2. 3.

Odluka; broj glasila

Vrsta stipendije

4.1.2. Stipendije (dodajte retke ako je potrebno) Iznos/god.

Br. stipendija

Br. prijavljenih

Br. odbijenih

Trajanje (upišite mjesece)

4.1.1. Ostali programi grada/županije regulirani odlukama i drugim aktima koji nisu navedeni, npr. stipendiranje učenika: (navedite naziv programa/odluke, iznos i broj korisnika)_________________________________________________________________________________

4. Struktura ulaganja u programe javnih potreba u visokom obrazovanju te obrazovanju odraslih - mladih do 29. godine (stipendije, donacije, potpore, sufinanciranje školarina za poslijediplomske specijalističke i doktorske studije i sl. te izvaninstitucionalnu potporu):

1. 2.

Naziv udruge, ustanove i sl.

Br. odbijenih

% javnih potreba

Br. prijavljenih

3.2. Izvaninstitucionalna potpora srednjoškolskom odgoju i obrazovanju (dodajte redove u slučaju potrebe)

3.1.3. Ostalo nerazvrstano: ________________

Učenici 5.000,00/ studenti /8.000,00

Mjesečna stipendija

1.Pravilnik o stipendiranju nadarenih učenika studenata 2.Pravilnik o stipendiranju nadarenih sportaša

Iznos/god.

Vrsta potpore

Odluka; broj glasila

3.1.2. Ostali programi grada/županije regulirani odlukama i drugim aktima koji nisu navedeni: npr. stipendiranje učenika (navedite naziv programa/odluke, iznos i broj korisnika)_________________________________________________________________________________

3.1.1. Ostali programi grada/županije regulirani odlukama i drugim aktima koji nisu navedeni: npr. stipendiranje učenika: (navedite naziv programa/odluke, iznos i broj korisnika)_________________________________________________________________________________

Vrsta potpore

Iznos/god.

Br. potpora

Kratki naziv programa/ projekta

Vremensko trajanje

Broj Ukupna obuhvaćene vrijednost djece (korisnici) programa

Su/financirani dio iz proračuna

% proračuna

% srednjoškolskog

Br. odbijenih

Evaluacija: Procjena da/ne rezultata: upišite br. od 1. do 5.

Trajanje (upišite mjesece)

1. 2. 3.

Programi za Br. korisnika korisnike od od 15-29* 15-29 (naziv)

Ukupni proračun ustanove

Su/financirani dio iz proračuna

% ukupnog proračuna

% javnih potreba

% kulture

da - ne

Evaluacija

Procjena rezultata: upišite br. od 1-5

ŠRD "LOVRATA" DRAMALJ

Naziv udruge, ustanove i sl.

Natjecat. i rekreativna djel. u ribolovu

1 godina

Kratki naziv Vremensko programa/projekta trajanje

200

22.450,00

Br. obuhvaćenih Ukupna korisnika vrijednost programa

10.000,00

Su/financirani dio iz proračuna

0,01%

% proračuna

0,03%

% javnih potreba

18,18%

% tehničke

da - ne

Evaluacija:

Procjena rezultata: upišite br. od 1-5

5.1.1. Izvaninstitucionalna potpora tehničkoj kulturi (odnosi na su/financirane programe i projekte koje su u javnim potrebama u tehničkoj kulturi - za mlade te su/financiranje Zajednice tehničke kulture ako postoji)

Naziv ustanove Kratki opis djelatnosti i sl.

5.1. Programi javnih potreba u tehničkoj kulturi - za ustanovu kojoj ste osnivač

5. Struktura ulaganja u programe javnih potreba u kulturi i tehničkoj kulturi (odnosi se na programe koji su prvenstveno ili većinom namIjenjeni mladima - mladi kao korisnici, nositelji projekta ili kao publika)

Naziv udruge, ustanove i sl.

% javnih potreba

Br. prijavljenih

4.2. Izvaninstitucionalna potpora visokom obrazovanju te obrazovanju odraslih (dodajte redove ako je potreba):

4.1.4. Ostalo nerazvrstano: ________________

1. 2. 3.

Odluka; broj glasila

4.1.3. Potpore za studente (su/financiranje) za usavršavanje, školarine, prijevoz, natjecanja i sl. (dodajte retke ako je potrebno)

44 1. Sudjelovanje mladih u procesima političkog odlučivanja i Proračun za mlade

ŠRD "TUNERA" JADRANOVO LOVAČKO DRUŠTVO "KOTOR" KLUB PODVODNIH AKTIVNOSTI

PŠRD "ARBUN" CRIKVENICA

ŠRK "OSLIĆ" SELCE

Natjecat. i rekreativna djel. u ribolovu Natjecat. i rekreativna djel. u ribolovu Natjecat. i rekreativna djel. u ribolovu Gospodarenje i uređenje lovišta, lov, zaštita prirode Organizirani razvoj podvodnih djelatnosti 139

1 godina

260

278

1 godina

79.600,00

25.000,00

43.500,00

55.000,00

73.000,00

10.000,00

5.000,00

10.000,00

0,01%

0,00%

0,01%

Muzej grada Crikvenice

Centar za kulturu "Dr. I. Kostrenčić"

Glazbenoscenska, izdavačka i galerijska djelatnost

muzejska djelatnost

knjižnična djelatnost

nema

1.knjižni fond za mlade 15000 svezaka

Programi za korisnike od 1529 (naziv)

Nema izdvojenih podataka

290 korisnika

Br. korisnika od 15-29*

1.953.610

1.358.800

Ukupni proračun ustanove

1.640.610

1.114.700

Su/financirani dio iz proračuna

1,81%

1,26%

% ukupnog proračuna

0,03%

0,02%

0,03%

4,21%

% javnih potreba

da - ne

48,67%

33,85%

da - ne

% kulture Evaluacija

18,18%

9,09%

18,18%

da - ne

Procjena rezultata: upišite br. od 1. do 5.

glazbenoscen. 701.335 606.735 0,65% 2,17% 17,47% prog. i kulturne manifest. Izdavač. i likovni programi *Napomena: broj korisnika do 29 godina odnosi se: za knjižnice- broj članova od 15 do 29; za muzeje - prosječan broj posjetitelja od 15 do 29 za programe koji su za mlade (edukativne izložbe, teme i sadržaji adekvatni dobi i sl.); za kazalište - prosječan broj mladih u publici, za programe koji su namijenjeni dobi, itd.

Gradska knjižnica Crikvenica

Naziv ustanove Kratki opis djelatnosti i sl.

5.3.1. Ustanove u kulturi kojima ste osnivači (muzeji, galerije, kina, knjižnice) za 2013.

5.3. Programi javnih potreba u kulturi - za mlade (programi koji su svojim sadržajem i temama namjenjeni mladima)

5.1.2. Ostalo: ________________

14.

13.

12.

11.

10.

manifestacije

očuvanje običaja i tradicije mesopusta

očuvanje običaja

očuvanje kulturne baštine, običaja

očuvanje kulturne baštine

Kratki naziv programa/projekta

očuvanje kult. baštine i čakavskog dij. očuvanje klapske KLAPA "KALA" pjesme unaprjđenje UDRUGA "KUŠAC" kvalitete života očuvanje nar. KUD "MARTIN običaja, okuplj. djece MATETIĆ" i mladeži očuvanje LIMENA GLAZBA glazb. tradicije, "SELCE" sudjelovanje na manifestacijama očuvanje umjet. KUD "VATROSLAV nasljeđa nošnje, LISINSKI" glazba koncerti GLAZBENA promicanje klapskog UDRUGA "KAŠTEL" pjevanja KUD "NEVEN" tamburaška sekcija, SELCE mješoviti zbor očuvanje nar. KUD "JELENA" običaja, tradicije i DRAMALJ kulture

UDRUGA ZA NARODNE OBIČ. "DUGA" KARNEVAL. UDR. "KIRCI" UDRUGA ZA NAR. OBIČAJE "GORNJI KRAJ" UDRUGA ZA NAR. OBIČAJE "MATKOVIĆI" TZ GRADA CRIKVENICE KATEDRA ČAKAVSKOG SABORA "KOTOR"

Naziv udruge, ustanove i sl. *

1 godina

1 godine

1 godina

120

1 godina

Br. Korisnika**

1 godina

Vremensko trajanje

100.000,00

50.000,00

32.700,00

125.000,00

170.000,00

70.000,00

10.000,00

25.600,00

8.000,00

5.600,00

10.000,00

8.000,00

Ukupna vrijednost programa

45.000,00

10.000,00

45.000,00

2.000,00

20.000,00

5.000,00

750.000,00

3.000,00

Su/financirani dio iz proračuna

0,04%

0,01%

0,04%

0,00%

0,02%

0,00%

0,70%

0,00%

% proračuna

0,14%

0,03%

0,14%

0,01%

0,06%

0,02%

2,32%

0,01%

% javnih potreba

5.3.2. Izvaninstitucionalna potpora u kulturi (odnosi se na su/financirane programe i projekte koje su u javnim potrebama u kulturi - za mlade):

0,97%

0,22%

0,97%

0,04%

0,43%

0,11%

16,23%

0,06%

da - ne

% kulture Evaluacija:

Procjena rezultata: upišite br. od 1 do 5

46 1. Sudjelovanje mladih u procesima političkog odlučivanja i Proračun za mlade

30.000,00

64.000,00

11.000,00

10.000,00

65.000,00

70.500,00

20.000,00

30.000,00

8.000,00

8.750,00

3.000,00

5.000,00

0,03%

0,01%

0,00%

0,09%

0,02%

0,03%

0,01%

0,02%

0,65%

0,17%

0,19%

0,06%

0,11%

Ukupno u proračunu

% javnih potreba

% za mlade

Br. korisnika

Evaluacija

Procjena rezultata upišite br.od 1-5

Osnovni troškovi* 2.883.000,00 8,9% da - ne Dopunski programi** da - ne Kapitalna ulaganja*** 300.000,00 0,9% da - ne Održavanje objekta**** 200.000,00 0,6% da - ne Napomena: * osnovni troškovi: održavanja škola sporta i redovna natjecanja u kojima sudjeluju mladi; redovni paušali i sl.; ** dopunski program: izvanredna natjecanja, sportske manifestacije i sl.; kapitalna ulaganja u sport (ulaganja u izgradnju igrališta, dvorane i sl.); **** održavanje objekata: redovno održavanje objekata.

Financiranje

6.1. Financiranje (zakonsko) prema prijedlogu sportskog saveza grada/županije

6. Struktura ulaganja u programe javnih potreba u sportu i rekreaciji (odnosi se na programe koji su prvenstveno ili većinom namIjenjeni mladima - mladi kao korisnici (sportaši i slično), nositelji projekata (voditelji, treneri) ili kao publika)

** Napomena: broj mladih posjetitelja i sl.

UDRUGA MLADEŽI očuvanje nar. običaja 1 godina 62 "JADRANOVO" i kulture 16. očuvanje kult. 1 godina 35 UDRUGA MLADEŽI baštine i običaja "SV. JELENA" mjesta 1 godina 40 17. očuvanje kult. UDRUGA MLADEŽI baštine i običaja "SELCE" mjesta 18. edukacija članova 1 godina 30 UDRUGA "LIRAC" kroz tečajeve i rad. 19. unaprjeđenje 1 godina 80 DRUŠTVO života u okviru svih CRIKVENIČANA djelatnosti 20. CRIKVENIČKA promicanje rock 1 godina 30 ROCK SCENA kulture, organiza. koncerata 21. DJEČJI PJEVAČKI dječji pjevački zbor, 1 godina 50 ZBOR nastupi, koncerti *Napomena: ustanove kojima nije osnivač JLS, udruge, umjetnici i sl.

15.

14.

13.

12.

11.

10.

JUDO KLUB BALANCE VATERPOLO KLUB CRIKVENICA PLANINARSKO DR. STRILEŽ BOĆARSKI KLUB SV. JAKOV STOLNOTENISKI KLUB CRIKVENICA RUKOMETNI KLUB "MORNAR" DRAMALJ KUGLAČKI KLUB CRIKVENICA BOĆARSKI KLUB GORNJI KRAJ CRIKVENIČKI PLIVAČKI KLUB ŠAHOVSKI KLUB CRIKVENICA STOLNOTENISKI KLUB JADRANOVO ŽENSKI ODBOJKAŠKI KLUB JEDRILIČARSKO DRUŠVO "VAL" BICIKLISTIČKI KLUB CRIKVENICA

Naziv udruge, ustanove i sl. *

redovna djelatnost kluba redovna djelatnost kluba redovna djelatnost kluba redovna djelatnost kluba redovna djelatnost kluba redovna djelatnost kluba redovna djelatnost kluba redovna djelatnost kluba redovna djelatnost kluba redovna djelatnost kluba redovna djelatnost kluba redovna djelatnost kluba redovna djelatnost kluba redovna djelatnost kluba 1 godina

1 godina

Kratki naziv Vremensko programa/projekta trajanje

6.2. Ostale potpore u sportu - za mlade

188

Br. korisnika**

33.000,00

210.000,00

168.100,00

189.320,00

25.000,00

252.000,00

102.000,00

102.400,00

139.950,00

307.081,00

122.000,00

89.100,00

134.000,00

373.275,20

Ukupna vrijednost programa

30.000,00

145.000,00

149.373,89

60.000,00

15.000,00

108.370,00

86.000,00

45.000,00

126.745,05

102.932,15

56.000,00

10.000,00

55.000,00

15.000,00

Su/financirani dio iz proračuna

0,03%

0,13%

0,14%

0,06%

0,01%

0,10%

0,08%

0,04%

0,12%

0,10%

0,05%

0,01%

0,05%

0,01%

% proračuna

0,09%

0,45%

0,46%

0,19%

0,05%

0,34%

0,27%

0,14%

0,39%

0,32%

0,17%

0,03%

0,17%

0,05%

% javnih potreba

0,89%

4,33%

4,46%

1,79%

0,45%

3,23%

2,57%

1,34%

3,78%

3,07%

1,67%

0,30%

1,64%

0,45%

% kulture

da - ne

Evaluacija: Procjena rezultata: upišite br. od 1 do 5 da - ne

48 1. Sudjelovanje mladih u procesima političkog odlučivanja i Proračun za mlade

KOŠARKAŠKI KLUB CRIKVENICA NOGOMETNI KLUB CRIKVENICA RUKOMETNI KLUB SELCE RUKOMETNI KLUB CRIKVENICA ATLETSKI KLUB "JADRAN" CRIKVENICA BOĆARSKI KLUB SELCE

redovna djelatnost kluba

redovna djelatnost kluba redovna djelatnost kluba redovna djelatnost kluba redovna djelatnost kluba 142 57

1 godina

124

1 godina

43.000,00

696.834,00

167.200,00

555.000,00

350.000,00

40.841,05

592.226,13

94.795,66

588.945,41

389.205,20

0,55%

0,09%

0,55%

0,36%

0,69%

5,60% 0,66% 1,86% 0,20%

0,58% 0,07% 0,19% 0,02%

1,22%

17,67%

2,83%

17,57%

11,61%

0,07%

0,13%

1,83%

0,29%

1,82%

1,21%

Upišite iznos ukupne Sportski objekt Vanjsko igralište Klub za mlade Nova škola Novi vrtić Drugo, upišite što?______ investicije 2012. 1.348.033,71 kn 2011. 11.003.075,00 kn 2010.* Napomena: akoste izgradili, npr. sportsku dvoranu ili adaptirali neki objekt namjenjen mladima prije 2009., molimo da to istaknete, kao i visinu ulaganja.

7.1. U prethodnim tablicama ste prikazali ulaganja iz proračuna za 2012. godinu prema djelatnostima/programima. Sada Vas molimo da prikažete značajnija ulaganja u objekte u kojima borave, koriste ili su namijenjeni mladima od 15 do 29 god., u prethodnim razdobljima

7. Ulaganja u objekte koje koriste djeca i mladi: sportske i školske sportske dvorane, vanjska igrališta za košarku ili rukomet, nogometna igrališta, bazenE, kina, kazališta, zabavne centre, centrE za mlade poput infocentara za mlade, učeničkE domovE i sl.

6.3. Ostalo nerazvrstano: ________________

** Napomena: ovisno o vrsti programa: broj sudionika manifestacije broj polaznika sportske škole ili broj posjetitelja na manifetaciji; sve se odnosi na broj mladih u dobi od 15 do 29 god.

20.

0,04% redovna djelatnost 1 godina 60 73.600,00 23.000,00 kluba- boćanje 0,02% 21. redovna djelatnost 1 godina 62 145.000,00 ŽENSKI RUKOMETNI kluba - ženski 187.853,06 KLUB "MURVICA" rukomet 0,17% 22. BOĆARSKI KLUB redovna djelatnost 1 godina 40 68.375,00, 22.000,00 SVETA JELENA kluba - boćanje 0,02% 23. PRIMORSKA ŠKOLA redovna djelatnost 1 godina 70 65.000,00 62.217,40 RUKOMETA kluba 0,06% 24. SAVATE KLUB redovna djelatnost 1 godina 50 17.900,00 6.600,00 "REFUL" kluba 0,01% * Napomena: udruge, klubovi koji nisu članovi sportskog saveza, ili nisu u planu rada SS osigurana sredstva za njihove programe.

19.

18.

17.

16.

15.

Ukupno u proračunu

% javnih potreba

% za mlade

Broj korisnika da - ne

Evaluacija/analiza

Procjena rezultata : upišite br. od 1 do 5

Iznos

Trajanje

Program "Sretniji Grad" Psihološko savjetovalište "Elan"

Naziv udruge, ustanove i sl. *

program podizanja kvalitete života edukativni i socijalni program za ranjive skupine 1 godina

1 godina

Kratki naziv programa/ Vremensko projekta trajanje

10.000

4.000

Br. Korisnika** Ukupna vrijednost programa

8.3. Programi i potpore u zdravstvu koje ne proizlaze iz upravnih akata

1. 2.

Naziv programa

Su/financirani dio iz proračuna

Broj korisnika

% proračuna

% javnih potreba

Evaluacija/analiza

da - ne

% kulture Evaluacija: Procjena rezultata: upišite br. od 1-5 da - ne

Procjena rezultata: upišite br. od 1 do 5

8.2. Navedite nazive programa za mlade (od 15 do 29) u zdravstvu koja se financiraju u proračunu, a koji su obuhvaćeni upravnim i zakonskim aktima (dodajte redak ako je potrebno)

Kapitalna ulaganja*** Napomena: * Osnovni troškovi su troškovi predviđeni upravnim aktima/odlukama grada, kao npr. Odlukom o socijalnoj skrbi sl. te troškovi osnivača ustanova u zdravstvu; **Dopunski programi - periodični programi u zdravstvu, izvanredni troškovi i sl. ; *** Kapitalna ulaganja u zdravstvo - nabava medicinske opreme, ulaganja u gradnju objekata i sl.

Dopunski programi**

Osnovni troškovi*

8.1. Financiranje -zdravstvo

8. Struktura ulaganja u programe javnih potreba u zdravstvu i socijalnoj skrbi u 2013. godini

2003. godine izvršeno je ulaganje u objekt velike sportske dvorane u iznosu od 3.606.858,27 kuna 2006. godine izvršeno je ulaganje u objekt osnovne škole i vrtića u Selcu u iznosu 1.333.120,57 kuna 2008. godine izvršeno je ulaganje u objekt osnovne škole i vrtića u Dramlju u iznosu 572.347,16 kuna 2011. godine izvršeno je ulaganje u objekt koji će biti u funkciji kulture 2012. godine izvršeno je ulaganje u objekt škole i vrtića u Jadranovu u iznosu od 1.348.033,71 kuna 2013. godine planirano je uložiti još 5.700.296 kuna i to je većinom već tijekom ove godine realizirano

50 1. Sudjelovanje mladih u procesima političkog odlučivanja i Proračun za mlade

% javnih potreba

% za mlade

Broj korisnika

Evaluacija/analiza

Procjena rezultata: upišite br. od 1 do 5

64.500 160.600 92.500

Stambena zajednica Stipendije socijalno ugrož. Sufinanciranje prijevoza

1 godina 10 mjeseci 10 mjeseci

Trajanje

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.

Naziv udruge, Kratki naziv programa/ Vremensko ustanove i projekta trajanje sl. *

6 24 50

Su/financirani dio iz proračuna

Broj korisnika

Br. Korisnika** Ukupna vrijednost programa

8.6. Programi i potpore u socijalnoj skrbi koje ne proizlaze iz upravnih akata:

Iznos

Naziv prava

% proračuna

da - ne da - ne

% javnih potreba

Evaluacija/analiza

% kulture

da - ne da - ne da - ne da - ne da - ne da - ne da - ne da - ne

Evaluacija:

Procjena rezultata: upišite br. od 1-5

Procjena rezultata: upišite br. od 1 do 5

8.5. Navedite vrste prava koja su sadržana u osnovnim i dopunskim programima namijenjena mladima od 15 do 29 (oni koji su sadržani u upravnim i zakonskim aktima iz socijalne skrbi, dodajte redak ako je potrebno)

Osnovni troškovi*: da - ne Dopunski programi** Kapitalna ulaganja*** Održavanje objekata**** Napomena: * Osnovni troškovi - financiranje koje proizlazi iz upravnih i ostalih zakonskih akata grada/županije (npr. Odluka o socijalnoj skrbi i sl.) i troškovi ustanova u socijalnoj skrbi kojima je JLS osnivač; Dopunski programi - periodični programi u socijalnoj skrbi, izvanredni troškovi, i sl. ; *** Kapitalna ulaganja - ulaganja u opremu i objekte ustanova i udruga u socijalnoj skrbi;**** održavanje objekata - redovno održavanje objekata kojima ste osnivači

Ukupno u proračunu

8.4. Financiranje socijalna skrb

Vijećnici

Oblik

Broj

11. Sudjelovanje mladih u zajednici

Vijećnici s funkcijom

51.000,00

Savjet mladih

Odbori, koji? Ostalo, što?

Iznos u proračunu

Naziv tijela i odbora

Članovi političkih stranaka 2

Članovi MO-a

Članovi MO-a s funkcijom

518,00 predsjedniku, 294,00 članu

Iznos pojedinačne naknade

10. StrukTura - ostali programi (odbori, savjeti i slično u čijem radu sudjeluju mladi)

Procjena rezultata: upišite broj od 1 do 5

Članovi odbora, vijeća, ... 2

Dužnosnici, čelnici

Prosječan broj sjednica/sastanaka za koji se isplaćuje naknada 10

da - ne da - ne da - ne da - ne

3. 1. 2. 3.

Ostalo, što? Ukupno Ured gradonačelnika (pričuva) - udio za mlade:

da - ne da - ne

1. 2.

Evaluacija:

Ukupno Ured gradonačelnika (pričuva) - udio za mlade:

Br. korisnika

Naziv zahtjeva

Vrsta

9. Struktura ostalIH nespomenutIH ulaganja (npr. pričuva gradonačelnika i drugo) - mladi do 29

52 1. Sudjelovanje mladih u procesima političkog odlučivanja i Proračun za mlade

0 0 0

Problem

Pritužbe mladih - broj Prema županijskoj skupštini ili gradskom vijeću 0 0

Neosnovane pritužbe

Riješene pritužbe

13. Vjerujemo da ste izgubili dosta vremena ispunjavajući ovaj upitnik. Kako bi podaci o ulaganjima u mlade bili jasniji i dostupniji građanima, a posebno mladima, molimo Vas da predložite način na koji bi se mogao postići ovaj cilj. Tražitelji podataka, bilo da se radi o građanima ili institucijama imaju vrlo neujednačene zahtjeve, za zadovoljavanje kojih je potrebno dosta vremena. Ako imate prijedloge kako riješiti ovaj problem, kao npr. unaprjeđenje proračunskog izvještavanja ili internog načina vođenja evidencije, molimo Vas da nam ih iznesete. Prikupljene prijedloge ćemo objediniti te Vama ih poslati na uvid, kako bi olakšali te unaprijedili uvid građana u stvarna ulaganja u mlade.

Prema upravnim odjelima

Prema županu/gradu

12.2. Broj pritužbi koje su mladi uputili izvršnom i predstavničkom tijelu

Broj Organiziranih peticija Prosvjeda PritužbI građana

12.1. Broj organiziranih i/ili individualnih zahtjeva/problema koji su uputili mladi

12. Neformalno djelovanje mladih: vezano uz probleme koji se tiču mladih i AKTIVNOSTIMA u kojima sudjeluju

1. Sudjelovanje mladih u procesima političkog odlučivanja i Proračun za mlade

Prilog 3: Zadatak i radni list simulacije SIMULACIJA PROCESA POLITIČKOG ODLUČIVANJA O AKTIVNOSTIMA KOJE ZADOVOLJAVAJU POTREBE MLADIH Kako se naša aktivnost našla u proračunu grada/občine? Ovaj zadatak je "zagrijavanje" za sljedeći modul - metode zagovaranja interesa mladih (izrada kampanje). Simulacija u četiri faze: 1. 2. 3. 4.

priprema i prijava projekta/aktivnosti, prezentacija pred stručnim povjerenstvom ocjenjivanje stručnog povjerenstva ocjenjivanje "gradonačelnika/župana" glasanje na gradskom vijeću/občinskom svetu

ZADATAK (četvrtak navečer) OSMISLITI PROJEKT/AKTIVNOST OD INTERESA ZA MLADE Kriteriji ("uvjeti natječaja za javne potrebe u sektoru" ): •

Projekt treba biti namjenjen mladima (od 15 do 29 godina), usmjeren na zadovoljavanje neke od potreba mladih u zajednici; mora odgovoriti na pitanje kako znamo da upravo ova aktivnost zadovoljava upravo tu potrebu? Koji je/su cilj/evi projekta?

•

u skladu sa zakonom

•

namijenjen stvarnim korisnicima, mladima, odnosno nekoj od ciljnih skupina mladih (odgovoriti na pitanje koliko korisnika, direktnih i indirektnih): • • • •

realan - usklađen s proračunskim mogućnostima, predviđati stvarne troškove (materijalne, naknade, administrativne, putne), predvidjeti potencijalne druge izvore prihoda izvediv - predvidjeti nositelje aktivnosti, mogućnost izvedbe, vremenski rok za izvedbu, odgovoriti na pitanje tko će izvesti i kako; nositelji aktivnosti mogu biti inicijative mladih, udruge, ustanove, pojedinci predvidjeti metode praćenja i evaluacije - odgovoriti na pitanje kako znamo da smo ispunili cilj, zadovoljili potrebu? predviđa li projekt rizike? Odgovor na pitanje što u slučaju ometanja izvedbe?

Svaka grupa odabire člana koji u ime grupe predstavlja projekt - šest grupa, šest ideja, aktivosti/projekata; koji će ući u proračun? Grupa može imati ime, a može i samo boju; projektu treba dati ime! Rok: od četvrtka navečer, do završetka prvog dijela (petka prije ručka) Vrijeme za prezentaciju: 3 minute Tehnika: PPT, poster, video, igra, natuknice... (mora biti zapis) Povjerenstvo ocjenjuje i rangira do popodnevne pauze.

Prilog 4: Radni list za procjenu projekata za povjerenstvo I GRADONAČELNIKA Tablica procjene za stručno povjerenstvo: Ime grupe: Ime projekta: Pitanja/kriteriji:

Odgovori:

Bodovi: od 1 do 5

Kome je namijenjen, kojoj ciljnoj skupini? (broj korisnika, indirektnih i direktnih) Koju potrebu zadovoljava, kako to znaju? Je li u skladu sa zakonom? Ciljevi projekta? Je li realan? (troškovi, sponzori)? Je li izvediv? (je li jasno tko su nositelji, koliko traje, je li nositelj kapacitiran za izvedbu?) Predviđa li evaluaciju? Predviđa li rizike? Ukupno: Konačna rang lista povjerenstva / The final rank: Ime projekta i grupe / Name of project and group: 1. 2. 3. 4. 5. 6.

Bodovi/points:

Gradonačelnikova lista / mayor’s list (x4) Ime projekta i grupe / the name of project and group 1. 2. 3. 4. 5. 6.

Bodovi/points

Potpis/signature:

______________________________ Objedinjena gradonačelnikova lista / unified mayor’s list Ime projekta i grupe / the name of project and group 1. 2. 3. 4. 5. 6.

Bodovi/points

Tri razloga / three reasons: 1. 2. 3. Potpis / signature: 1._______________________ 2._______________________ 3._______________________

1. Sudjelovanje mladih u procesima političkog odlučivanja i Proračun za mlade

Prilog 5: Vježba za strateško planiranje Podijelite se u male radne skupine. UVJETI ZA UČINKOVITO STRATEŠKO PLANIRANJE Analizirajte na primjeru svoje institucije i vlastitog iskustva (primjerice, na temelju procesa strateškog planiranja u kojemu ste dosad sudjelovali) koji od prije navedenih uvjeta je bio (su bili) ključan za uspjeh, odnosno neuspjeh procesa. OPIS PRVOG DIJELA VJEŽBE: Poredajte po značenju navedene uvjete za strateško planiranje i argumentirajte redoslijed kojim ste odredili: 1. sudjelovanje osoba koje su u poziciji donositi odluke 2. postojanje potrebnih resursa 3. uspostavu radne skupine za planiranje 4. jasno definiranje vremenskog okvira 5. definiranje ciljeva samog procesa. NAČELA I PROCES STRATEŠKOG PLANIRANJA Strateško planiranje je pristup, proces i metoda koja nudi mnoštvo alata za upravljanje razvojem u javnom i privatnom sektoru i koja se koristi prvenstveno u svrhu pomoći instituciji da napravi bolji posao. Identifikacija daje odgovor na pitanje Gdje smo? - korištenjem programskih alata provodi se analiza stanja, identificiraju se ključni akteri, ključni problemi. Također se vrši prepoznavanje mogućnosti za rješavanje problema. Mogućnosti se prepoznaju na relativno općenitoj razini. OPIS DRUGOG DIJELA VJEŽBE: •

svaka radna skupina izradit će jedan strateški program za jednu određenu instituciju ili odjel po svom odabiru

•

svaka skupina mora odrediti instituciju koja priprema strateški program te odabrati glavne teme tj. područje kojim će se baviti strateški program. Tema treba biti usmjerena na određeno područje politike, koja može biti i osnovom za financiranje iz pomoći EU ili bilateralnih izvora pomoći.

POVEZANOST STRATEGIJE I PRORAČUNA Strateški planovi stvaraju poveznicu između postojećih strateških dokumenata i proračuna. Strateškim planom se definiraju pravci djelovanja ministarstva, odnosno tijela državne uprave, odnosno jedinica lokalne (regionalne) samouprave, dok se proračunom definiraju programi i osiguravaju sredstva potrebna za njihovu provedbu, a time posredno i provedbu strateškog plana. OPIS TREĆEG DIJELA VJEŽBE: •

svaka skupina pokušat će izračunati koliko može koštati ostvarenje njezinog strateškog plana

•

nakon predavanja o proračunu, svaka skupina treba ocijeniti je li njezin strateški plan moguće provesti u djelo. Koji su koraci bitni da bi strateški plan dobio svoje mjesto u proračunu?

•

uz pretpostavku da je strateški plan usvojen i da će se njegovo ostvarenje financirati iz proračuna, Mogu li se očekivati odstupanja između strateškog plana i programa u proračunu?

Odaberite predstavnika koji će prezentirati nalaze skupine.

Prilog 6: Dokument pravila •

pravilo kruga - svi sudionici/e, uključujući i trenere/ice, sjede u krugu, i na taj način svatko u grupi ima istu mogućnost izražavanja, i svi vide i čuju jedni druge

•

pravilo slušanja - dok jedan/na govori, ostali slušaju

•

pravilo povjerljivosti - ono što sudionici/e iznose tijekom radionice, treba i ostati na radionici (ovo se posebno odnosi na situacije u kojima se iznose osobna iskustva)

•

ne koristiti uvredljivi govor na radionici

•

Tolerantnost prema mišljenjima drugih (nema ismijavanja, izrugivanja)

•

pravilo sudjelovanja - na radionici nema promatrača, svi podjednako sudjeluju

•

pravilo poštivanja dogovorenog vremena - važno je poštivati dogovoreno vrijeme, što znači da treneri/ ice i sudionici/e trebaju doći u dogovoreno vrijeme i da nema odlazaka tijekom radionice, osim u slučaju kada se to najavi. Isto vrijedi i za vrijeme trajanja pauza, sudionici/e se moraju u dogovoreno vrijeme vratiti sa pauze.

•

pravo na "dalje" - ukoliko netko od sudionika/ca ne želi sudjelovati ili se izraziti o nekoj temi ili aktivnosti, ima pravo reći "dalje"

•

tijekom radionice mobilni telefoni su isključeni/stišani

•

pušenje je dozvoljeno samo u pauzama.

Prilog 7: Karakteristika aktivnog slušanja •

ne prekidati sugovornika/cu s npr.: A zašto si…?, Mogao/la si…!, Trebao/la si…! ili spominjati svoje doživljaje, npr.: I ja također…

•

gledati sugovornika/cu u oči

•

ne otimati riječi iznenada i iz "zasjede"

•

slušati zainteresirano i strpljivo

•

ostavljati tišinu i pauze sugovorniku/ci za razmišljanje

•

reflektirati ono što se čuje

•

pokušati razumjeti sugovornikov/ca čin položaj i suosjećati s njim/njom

•

ne nametati svoje savjete

•

ohrabrivati sugovornika/cu gestom i mimikom

•

davati podršku svojim prisustvom u smislu Čuo/la sam te

Prilog 8: Pomoć za određivanje sadržaja Proračuna za mlade (područja) Sadržaj Proračuna za mlade: • uvod (svrha, ciljevi, sudionici) • što je proračun? Kako nastaje? Procesi i protokoli za usvajanje proračuna • ulaganja u mlade prema područjima iz Strategije za mlade EU: • područja djelovanja za mlade prema EU Strategy for Youth:

•

• obrazovanje - formalno i neformalno • područje zapošljavanja i poduzetništva • zdravlje i blagostanje • područje socijalne uključenosti • kultura i kreativnost • participacija mladih • volonterske aktivnosti • mladi i svijet prikaz proračuna grada/općine • • •

podaci o mladima u gradovima ulaganja i dodatne informacije o korisnicima, aktivnostima i dr. prema područjima: adresar važnih organizacija za mlade

1. Sudjelovanje mladih u procesima političkog odlučivanja i Proračun za mlade

Odabir sadržaja i načina prikazivanja ulaganja za mlade prema područjima Proračun gradova - što prikazati? Primjeri. Usporedba "ulaganja u mlade", četiri grada/općine u EU (u EUR) Grad/općina u EU

Ukupni proračun

Javne potrebe

Procjena - mladi

Broj stanovnika

Ajdovščina SI

21.815.175

8.211.733

7.185.561

18.958

Crikvenica HR

14.198.610

4.249.722

3.824.749

11.348

Kidričevo SI

9.778.563

3.966.019

4.561.346

6.670

Opatija HR

21.752.696

4.144.520

3.993.866

11.759

Mladi od 15 do 29

Primjeri pitanja za raspravu: 1.

Kako prikazati cijeli proračun? Kako prikazati strukturu proračuna prema dosadašnjem načinu izvještavanja? Koji su sve rashodi su u javnim potrebama? Struktura prihoda po odjelima.

Jesu li u prikazanim stavkama i troškovi odjela u čijoj je nadležnosti pojedino područje, djelatnost ili samo troškovi financiranja troškova? Treba ujednačiti i/ili posebno prikazati...

Jesu li u osnovnoškolskom obrazovanju u iznosu financiranja i plaće za djelatnike škole (učitelje) ili ne? Jer kod nas nisu... Prevelika je razlika!

Kako bi mladi htjeli da se proračun prikaže za njihov grad?

Koje elemente će sadržavati: ukupni proračun, javne potrebe, procjena za mlade ukupno? Žele li mladi posebnu tablicu za korisnike usluga i potencijalne korisnike?

Koji sadržaji: da li da se zorno prikažu ulaganja po odjelima, pa onda ovu tablicu? Ili da se prikaže ova "proračunska tablica", a onda posebno prema područjima?

Za sva područja i vrste organizacija navesti ulaganja grada, što i koliko grad ulaže? Sastaviti tablica i nabrojati prema vrstama...

Za sve navesti koriste li se EU fonodovi i programi za financiranje...

Uz svako područje navesti vrstu organizacija, kontakte: ako ih nema na području grada, navesti one kojima se mladi mogu obratiti da bi zadovoljili potrebe (naziv, kontekste, ukratko usluge koje su od interesa za mlade). Link na adresar na kraju ili već u tekstu.

Slijede primjeri prikaza i pitanja za raspravu po područjima. 1. Obrazovanje (formalno i neformalno) 1.1. Odgojno-obrazovne potrebe i interesi djece predškolske dobi (0 - 6) te one koje imaju mladi roditelji (mlade obitelji) koji imaju djecu predškolske dobi Grad/općina u EU

Ukupni proračun

Javne potrebe

Predškolski DV

Dopunski

Broj obuhvaćene djece

Broj neobuhvaćene djece

Ajdovščina SI

21.815.175

8.211.733

2.728.786

124

978

256

Crikvenica HR

14.198.610

4.249.722

999.355

18.428

246

Kidričevo SI

9.778.563

3.966.019

1.323.171

500

254

104

Opatija HR

21.752.696

4.144.520

1.337.540

61.932

470

Primjeri pitanja za raspravu: 1.

Kako prikazati ulaganja u predškolski odgoj - informacije koje su namijenjene mladim obiteljima. Koje podatke, ukupno ulaganje, broj upisane djece, broj neupisane djece, broj djelatnika, potreba i planovi za novi vrtić…

Što je važno da mladi znaju? Koliki je omjer sudjelovanja roditelja i grada u financiranju ? Otprilike 70:30 ...ili? Može li se dobiti podatak o tome koliko ima mladih roditelja djece koja su obuhvaćena vrtićem, koje su opcije? (pokušati dobiti taj podatak, te pokušati uvesti analitiku za praćenje)

Što mladi žele da se prikaže? Ukupna cijena vrtića; omjer financiranja roditelja/grada; broj djece u grupama, koliko djece nije obuhvaćeno, Postoje li organizirane jaslice za djecu (od 6 mjeseci do 3 godine). Koliki je iznos u odnosu na prosječnu plaću; financiraju li se privatni/alternativni vrtići? Ima li ih? Koji se dopunski programi nude? Ima li udruga koje se bave ovim područjem (kao naše Društvo "Naša djeca"), za slobodne aktivnosti...Koji su problemi roditelja djece vrtićke dobi? (prijedlog za projekte)

59 1.2. Odgojno-obrazovne potrebe i interesi djece osnovnoškolske dobi (od 7 do 15 godina) odnosno potrebe roditelja koji imaju djecu osnovnoškolske dobi Grad/općina u EU

Ukupni proračun

Javne potrebe

Osnovoškolski minimalni standard

Osnovnoškolski dopunski standard

Broj učenika

Ajdovščina SI

21.815.175

8.211.733

1.640.526

265.483

1606

Crikvenica HR

14.198.610

4.249.722

192.446

135.574

746+50

Kidričevo SI

9.778.563

3.966.019

1.906.324

99.571

482

Opatija HR

21.752.696

4.144.520

193.804

481.421

570

Primjer pitanja za raspravu: 1.

Što mladi žele i kako prikazati ulaganja u ovo područje? Posebno za svaku školu, pojedinačno. Podaci, primjeri.

Je li program produženog boravka osnovni ili dopunski program u SI? Što se točno financira iz decentraliziranih funkcija, a što iz gradova/općina? Koliki je omjer sudjelovanja roditelja u dopunskim programima? Koliko ima učenika u produženom boravku? Imaju li cjelodnevnu nastavu ili produženi boravak? Otprilike 70:30 ili?

Što mladi žele da se prikaže? Koliko država ulaže za minimalne potrebe, te je li to dovoljno? Koliko se ulaže u dopunske programe? Kako roditelji utječu i sudjeluju? Potiče li se volontiranje? Koliko ima roditelja učenika koji su mladi do 29 god. (vjerojatno oni koji imaju djecu u nižim razredima)? Koje dopunske programe trebaju a koje imaju? Kako se financiraju dopunski programi? Postoji li međusektorska suradnja? Koristi li se škola kao mjesto događanja (održavaju li se slobodne aktivnosti u školi)? Što mladi u gradovima žele? Postoji li klub ili centar za mlade te postoje li youth workeri (u Ajdovščini postoje, a postoje li u ostlim gradovima)?

1.3. Odgojno-obrazovne potrebe i interesi mladih srednjoškolske dobi (od 15 do 18 godina) i potrebe mladih za cjeloživotnim učenjem Grad/općina u EU

Ukupni proračun

Javne potrebe

Ajdovščina SI

21.815.175

Crikvenica HR

Srednjoškolski standard

Srednjoškolski dopunski standard

Broj učenika

8.211.733

14.198.610

4.249.722

Kidričevo SI

9.778.563

3.966.019

Opatija HR

21.752.696

4.144.520

26.852

Primjer pitanja za raspravu: Što mladi žele prikazati za ovo područje: Kako se financira srednje školstvo? Zašto ovi gradovi ne financiraju dopunske programe srednjih škola? Koliko srednjih škola ima na području Ajdovščine, Crikvenice, Opatije, Kidričeva? Tko je osnivač a tko financira koje troškove? Što kažu srednjoškolci? Ima li uvida u koje to probleme imaju srednjoškolci? Je li organizacija slobodnog vremena srednjoškolaca u školi, ima li programa za srednjoškolce koje provode udruge u gradu? Tko plaća prijevoz učenika? Postoje li stipendije za srednjoškolce? Koje vrste? Koliko stipendija se dodjeljuje? Ima li potrebe za stipendijama? Postoji li u Sloveniji neki drugi sustav stipendiranja? Stipendiraju li se deficitarna zanimanja? Tko analizira i prema kojim podacima koja zanimanja su deficitarna? Ima li podataka o razlozima ranijeg napuštanja škole? Potiče li se volontiranje i participacija učenika? Sudjeluju li učenici u radu savjeta mladih? 1.4. Obrazovne potrebe i interesi mladih u visokom obrazovanju (18 godina nadalje) i potrebe mladih za cjeloživotnim učenjem Grad/općina u EU

Ukupni proračun

Javne potrebe

Stipendije

Aktivnosti

Broj studenata

Ajdovščina SI

21.815.175

8.211.733

3.000

25.000

Crikvenica HR

14.198.610

4.249.722

Kidričevo SI

9.778.563

3.966.019

Opatija HR

21.752.696

4.144.520

52.899

24.812

34 (162+10)

Prijedlog pitanja za raspravu: Podaci, primjeri: Broj studenata? Koji su problemi studentske populacije? Tko financira studiranje? Ima li potpora za studente? Koliko ima studenata u gradovima/općinama? Tko im plaća prijevoz? Vraćaju li se studenti u grad? Dolaze li vikendom, ljeti? Nakon studija? Ima li sustavnog praćenja ovih trendova? Jesu li aktivni? Koje su mogućnosti nastavka školovanja za mlade koji izađu iz sustava? Srednjoškolskog i visokoobrazovanog?

1. Sudjelovanje mladih u procesima političkog odlučivanja i Proračun za mlade

2. Područje zapošljavanja i poduzetništva • • •

prijedlog pitanja za raspravu podaci od interesa za mlade podaci o nezaposlenosti u gradovima/općinama, usporedbe s regijama i na nacionalnoj razini, primjeri:

Nezaposlenost mladih u općoj populaciji u RH i PGŽ Ukupno u RH

341.847

PRIMORSKO-GORANSKA ukupno nezaposleni

18.969

PRIMORSKO-GORANSKA mladi

7.772

15-19

690

20-24

2.152

25-29

2.669

30-34

2.260

Ukupno mladi u RH

150.517

Nezaposleni mladi u Crikvenici i Opatiji prema dobi Godina

2013

Grad

CRIKVENICA

OPATIJA

15-19

20-24

25-29

30-34

Ukupno

221

249

Dob

Nezaposleni mladi u Sloveniji Dob

Broj osoba

do 17 godina

144

18 do 24 godine

9.227

25 do 29 godina

16.948

30 do 39 godina

27.652

Ukupno

53.971

Nezaposlene osobe prema dobi - Ajdovščina 9/2013. Dob

Broj osoba

do 17 godina

18 do 24 godine

25 do 29 godina

151

30 do 39 godina

259

40 do 49 godina

234

50 do 59 godina

413

60 i više godina

Ukupno

1.161

Nezaposleni mladi u Ajdovščini (Slovenija) Dob

Broj osoba

do 30 godina

260

do 35 godina

141

Ukupno

401

61 Za sva područja i vrste organizacija navesti ulaganja Grada, što i koliko Grad ulaže? Tablice; nabrojati prema vrstama... 2.1. Javne organizacije/ustanove: državne i inozemne javne potpore mladima za brže zapošljavanje i olakšavanje ulaska na tržište rada, poticanje poduzetništva i sl. •

programi (potpore i mjere) nacionalne politike (ministarstva): poticaji za zapošljavanje, poticaji za stjecanje radnog iskustva, potpore za stjecanje kvalifikacija i sl., programi potpore EU u ovom području; zavodi za zapošljavanje, ministarstva, agencije i sl.: •

potpore u HR (EU garancija za mlade: odgovor na nezaposlenost mladih)

U godišnjem istraživanju rasta i razvoja (2013.), Europska komisija je naglasila da države članice trebaju mladima osigurati uspješnu tranziciju iz sustava obrazovanja u svijet rada te aktivno raditi na razvoju i provedbi programa i shema namijenjenih obrazovanju, zapošljavanju i socijalnom uključivanju mladih. Shema Garancije za mlade se temelji na preporuci da svakoj osobi mlađoj od 25 godina treba osigurati zaposlenje, naukovanje, pripravništvo ili nastavak obrazovanja u roku od četiri mjeseca po izlasku iz sustava obrazovanja, tj. završetku formalnog obrazovanja ili u slučaju nezaposlenosti. Preporuka je da se Program sastoji od potpornih mjera i da je prilagođen nacionalnim, regionalnim i lokalnim okolnostima. Pristupanjem Europskoj uniji Republika Hrvatska je prihvatila Garanciju za mlade kao ključni element poboljšanja položaja mladih na tržištu rada i osiguranja njihove budućnosti, te smanjenja rastućeg broja mladih nezaposlenih osoba. Hrvatski zavod za zapošljavanje počeo je s provedbom Garancije za mlade 1. srpnja 2013. te je paket mjera za mlade Mladi i kreativni dopunio s dodatnih 11 mjera, prvenstveno usmjerenih na mlade do 29 godina. Mjere su usmjerene na podizanje kompetencija i pripremu mladih za zapošljavanje, a posebice jačanje i uključivanje mladih u poduzetništvo i razvoj organizacija civilnog društva kao sve značajnijeg dionika na tržištu rada. Garancija za mlade službeno počinje s provedbom u Europskoj uniji 1. siječnja 2014. godine kada će Republici Hrvatskoj biti dostupna i financijska sredstva za zapošljavanje osoba mlađih od 25 godina, a dodatne mjere koje se provode financirat će se iz Europskog socijalnog fonda (ESF-a) i Državnog proračuna. POTPORE ZA ZAPOŠLJAVANJE/SAMOZAPOŠLJAVANJE: "Uz pola - pola do prvog posla" - potpora za zapošljavanje mladih osoba bez radnog staža "Pola-pola" - potpora za zapošljavanje "Pola-pola za uključivanje" - potpora za zapošljavanja osoba s invaliditetom NOVO! "Pola - pola i za osobe romske nacionalne manjine" - potpora za zapošljavanja osoba romske nacionalne manjine NOVO! "Tvoja inicijativa - tvoje radno mjesto" - potpora za samozapošljavanje "Zajedno smo jači" - potpora za zapošljavanje upravitelja zadruge "Rad i nakon ljeta"- potpora za zapošljavanje u turizmu NOVO! "Rad i nakon stručnog osposobljavanja"- potpora za zapošljavanje NOVO! "Mladi u socijalnom poduzetništvu" - sufinanciranje zapošljavanja u socijalnim poduzećima NOVO! POTPORA ZA USAVRŠAVANJE: "Učim uz posao" - potpora za usavršavanje novozaposlenih osoba MJERE ZA OSPOSOBLJAVANJE I OBRAZOVANJE MLADIH: "Znanje se isplati" - obrazovanje nezaposlenih "EU i zanimanja budućnosti" - programi usavršavanja i obrazovanja mladih NOVO! "I mladi uče za posao" - programi školovanja i osposobljavanja nezaposlenih mladih osoba za i kod poznatog poslodavca NOVO! "Učenjem do poduzetnika" - osposobljavanje i obrazovanje mladih NOVO! "Programi opismenjavanja mladih" - obrazovanje nezaposlenih NOVO! STRUČNO OSPOSOBLJAVANJE: "Rad i staž i prijevoz" - stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa NOVO! JAVNI RADOVI ZA MLADE: "Radom za zajednicu i sebe" - su/financirano zapošljavanje u javnom radu NOVO! "Komunalni javni radovi" - su/financiranje zapošljavanja u komunalnom javnom radu NOVO! "Pomoć sebi i drugima" - zapošljavanje kroz pojedinačne projekte javnih radova "Mladi za mlade"- pomagači u nastavi - javni radovi za mlade NOVO! "Mladi za EU" - suradnici na EU projektima u nevladinom sektoru i organizacijama socijalnih partnera - javni radovi za mlade NOVO! "Mladi za zajednicu" - mini javni radovi NOVO! MJERE ZA OSTANAK U ZAPOSLENOSTI: "Stalni sezonac" - sufinanciranje troška produženog osiguranja i naknade radniku NOVO! Izvor: HZZ, 2013. preuzeto www.hzz.hr

1. Sudjelovanje mladih u procesima političkog odlučivanja i Proračun za mlade

Primjer pitanja za raspravu: Kako je u Sloveniji? Ima li Grad neku potporu? Kako informira mlade o državnim potporama? Koriste li ih mladi? Koje potpore postoje? Koriste li ih mladi? Nabrojati potpore na nacionalnoj i međunarodnoj razini? Staviti linkove. Postoje li podaci koliko se koriste u četiri grada? Postoji li praćenje? Koriste li se EU programi za mlade - prvi posao, praksa, razmjene i sl.? •

organizacije civilnog društva koje pružaju potporu zaposlenima i nezaposlenima mladima: socijalno poduzetništvo, zadruge i sl., volontiranje, tečajevi, radionice sa sadržajima koji potiču brže zapošljavanje i olakšavaju ulazak u svijet rada; Ima li takvih potpora? Nabrojati koje su? Radionice? Osposobljavanje?

•

privatni, ekonomski sektor: stipendije vezane uz zapošljavanje, osiguravanje stručne prakse, poticaji za zapošljavanje i sl. Postoji li suradnja između fakulteta, škola i privatnog sektora - uzajamno stipendiranje? Ulažu li privatnici u ljudski kapital? Primjeri iz okoline!

•

druge organizacije i modeli koji daju potporu mladima radi bržeg zapošljavanja i olakšavaju ulazak u svijet rada: poduzetnički inkubatori, poslovne zone, gospodarske komore, obrtničke komore i sl. Postoje li takvi modeli, postoji li analiza o tome koliko se mladih samozaposlilo, koliko i kako koriste mogućnosti takvih modela? Nabrojati koji su modeli i koje mogućnosti daju mladima? Ima li Grad takvih programa? Sudjeluje li u takvim programima?

3. Zdravlje i blagostanje Podaci o ulaganjima u unaprjeđenje zdravlja i blagostanja mladih (primjeri) Koliko grad/općina ulaže u ovo, za mlade izuzetno važno, područje djelovanja? Navesti dostupnost resursa iz ovoga područja, linkove, institucije, komu se mladi mogu obratiti... Javne ustanove u zdravstvu, bez obzira na osnivača (privatne, državne, JL(R)S): •

bolnice, domovi zdravlja, centri za rehabilitaciju, lječilišta i sl. Imaju li mladi pristup osnovnim zdravstvenim uslugama? Kako je to regulirano za one potrebe kojih nema u gradu? Nabrojati takve ustanove s kontaktima.

•

zavodi i instituti za unaprjeđenje zdravlja. Postoje li, imaju li programe za mlade? Savjetovališta? Znaju li mladi za njih? Koriste li ih?

•

odjeli prevencije i liječenja bolesti za mlade (npr. Odjel za prevenciju i liječenje ovisnosti ili Nastavni zavod za javno zdravstvo). Postoje li takvi u gradu? Ima li potrebe za njima? Koriste li ih mladi? Imaju li programe za mlade? Savjetovališta? Ako nema, navesti najbliže u koje se mladi mogu obratiti.

•

timovi preventivne medicine za srednjoškolce i studente, savjetovališta za mlade (ginekološko, psihološko i sl. ). Postoje li redovni preventivni pregledi? Odlaze li mladi na preglede, tko ih financira? Postoji li statistika o bolestima mladih? Ako postoje, koliko ih se koristi? Navesti najbližu, s kontaktima, ako nema u gradu, navesti kratko koje usluge mogu dobiti.

•

ljekarne. Ima li dovoljno ljekarni (navesti koliko), postoji li dežurstvo, gdje je najbliža koja ima dežurstvo (24 sata)?

•

ustanove koje provode organiziranu prehranu učenika i studenata te zaposlenika ("menze") i sl. Postoji li mogućnost da učenici ručaju u osnovnoj, srednjoj školi u gradu? Postoji li u okviru tvrtki oragizirana prehrana?

Organizacije civilnog društva koje unaprjeđuju zdrave stilove života: Postoje li podaci o zdravstvenom stanju mladih? Bolesti? Poremećaji u ponašanju (nasilje, ovisnosti, poremećaji prehrane, itd.) Postoji li ustanova koja je izradila studiju, planira li se suradnja grada, države i civilnog društva oko unaprjeđenja ovog područja? •

sportski klubovi i druge organizacije za sport i sportsku rekreaciju, sportski savezi, Hrvatski/slovenski olimpijski odbor i dr.

•

Sportski savez, Zavod za sport, navesti koja je uloga i koje sve djelatnosti obavljaju, koje su mogućnosti za amatersko bavljenje sportom. Navesti klubove i sportske objekte, mogu li ih svi mladi koristiti, plaćaju li se, koliko? Ima li podataka koliko mladih je uključeno u ove organizacije, ako nema, zašto? Koji sportski objekti postoje i kako se mogu koristiti. Ako ih nema, gdje mladi zadovoljavaju ovu potrebu? Navesti najbliže? Kakvi su gradski planovi, ako nema?

•

organizacije civilnog društva koje daju potporu mladima u promociji zdravih stilova života (planinarska društva, izviđači, udruge koje se bave alternativnim stilovima života - tečaji joge, zdrava prehrana i sl., organizacije koje unaprjeđuju život mladih koji imaju zdravstvene i druge razvojne teškoće i dr.). Ima li takvih udruga, nabrojati sve s kontaktima, ako nema, koji su najbliži? Ima li potrebe za njima?

•

organizacije civilnog društva koje daju potporu u liječenju bolesti ovisnosti, poremećaja prehrane i sl. te poremećaja u ponašanju (nasilnost i dr.). Ima li takvih na području? Navesti sve; ako nema, nabrojati najbliže. Ima li podataka o potrebama za ovim (zavodi za zdravstvo, ambulante preventivne medicine)?

63 Odgojno-obrazovne ustanove i druge organizacije koje u okviru svoje osnovne djelatnosti imaju aktivnosti kojima se promiču zdravi stilovi života (školska sportska društva, sveučilišni sportski savezi i sl.). Postoje li te kako su organizirana? Druge organizacije i modeli koji promiču zdrave stilove života kroz razne projekte, akcije ili aktivnosti, npr. projekt Mreža zdravih gradova, akcija Gradovi i općine prijatelji djece, razni kampovi (sportski i dr.). Postoje li ovakvi ili slični projekti na razini gradova? Ako ne, nešto slično? Postoje li sportski kampovi? Postoje li druge vrste organiziranog boravka u prirodi (ljetovanja, zimovanja za mlade, itd.)? 4. Područje društvene uključenosti Primjeri pitanja i podataka: Podaci o ulaganjima u područje socijalnog uključivanja mladih; primjeri. Koliko grad/općina ulaže u ovo područje djelovanja? Navesti dostupnost resursa iz ovoga područja, linkove, institucije, kome se mladi mogu obratiti, itd. Vrste organizacija i aktivnosti: •

javne ustanove čija je djelatnost socijalna skrb, humanitarna djelatnost i unaprjeđenje ljudskih prava, npr. centri za socijalnu skrb, domovi za smještaj nezbrinute napuštene djece i mladih, skloništa za mlade, zajednice za mlade bez odgovarajuće roditeljske skrbi i sl. a čiji osnivači su tijela državne uprave (pri ministarstvima) ili jedinice lokalne/regionalne samouprave. Nabrojati sve takve ustanove na razini grada, s kontaktima, navesti ukratko glavne usluge koje su od interesa za mlade, ako ih nema, navesti sve najbliže u kojima mladi mogu dobiti usluge

•

organizacije i programi koji se osnivaju i pokreću radi zadovoljavanja stambenih potreba mladih poput stambenih zadruga i poticajne stanogradnje (izgradnje "državnih/gradskih stanova za mlade samce i mlade obitelji"). Postoje li takvi programi za mlade poput stambenih zajednica, zadruga? Financiraju li gradovi ovakve programe kao npr. državno poticajna stanogradnja te imaju li mladi neke prioritete? Postoje li podaci koliko mladih treba stambeno zbrinuti te kako je reguliran najam stanova?

•

organizacije i programi kojima se zadovoljavaju potrebe organiziranog stanovanja mladih radi osiguravanja jednakog pristupa obrazovanju za potrebe mladih koji se školuju (domovi za učenike iIi studente) i sl. Kakvi su programi za ovakvo zbrinjavanje? Sudjeluje li grad u zbrinjavanju (učenički i studentski domovi)? Koji su kriteriji za dobivanje mjesta u takvom domu? Postoji li potreba za time?

•

organizacije civilnog društva čija djelatnost je socijalna skrb, humanitarna djelatnost i unaprjeđenje ljudskih prava, npr. Crveni križ, razne udruge, zaklade i fondacije iz ovoga područja i sl.

•

organizacije civilnog društva koje pružaju privremeni smještaj mladima (skloništa, dnevni boravak i sl.) Postoje li takve organizacije na razini grada? Postoje li takve potrebe i kako se rješavaju?

•

privatne ekonomske organizacije (tvrtke, obrti), socijalno odgovorno gospodarstvo (tvrtke koje ulažu u potrebe zajednice) u bilo kojem opsegu i obliku (kroz ulaganja u obliku donacija, natječaja, stipendiranja i drugih oblika aktivnosti kojima se unaprjeđuje društvena uključenost mladih). Postoje li takvi natječaji? Ulažu li privatne tvrtke u mlade? Navesti "bijele" primjere, tvrtke koje doniraju u potrebe mladih (za organizaciju manifestacija, stipendiranje i slično)?

•

druge organizacije i modeli koji unaprjeđuju ove potrebe - klubovi/centri za mlade, skloništa za mlade, zajednice za mlade bez adekvatne roditeljske skrbi.

Postoje li takve organizacije koje imaju ovu djelatnost, ima li potrebe? Postoji li sklonište za mlade koji trpe nasilje, komu se mogu obratiti? 5. Kultura i kreativnost Primjeri podataka i pitanja za raspravu: Podaci o ulaganjima u unaprjeđenje slobodnih aktnosti za mlade iz ovoga područja, kao i olakšavanje dostupnosti kulture za mlade; primjeri. Koliko grad/općina ulaže u ovo područje djelovanja? Navesti dostupnost resursa iz ovoga područja, linkove, institucije, komu se mladi mogu obratiti? Vrste takvih organizacija i aktivnosti su: •

ustanove u kulturi koje kroz rad u okviru djelatnosti provode programe kojima se unaprjeđuje kultura svih građana, a posebno mladih, bez obzira na osnivače (državne, JL(R)S, privatne), a prema djelatnostima u kulturi (muzejska, dramska, izdavačka i sl.) poput muzeja, galerija, kazališta, kulturnih centara, kina, knjižnica/čitaonice, multimedijalnih centara i sl.

•

dostupnost kulture - nabrojati sve ustanove na području grada, s kontaktima, web stranicama, navesti programe za mlade ako ih imaju. Koliko korisnika imaju te mogu li mladi organizirati sami neke aktivnosti u suradnji s ovim ustanovama? Jesu li te ustanove dostupne mladima (upisnine, radno vrijeme, programi za mlade)? Koliko mladih je pasivna publika a koliko sudjeluje aktivno u kreiranju ovih programa?

1. Sudjelovanje mladih u procesima političkog odlučivanja i Proračun za mlade

•

organizacije civilnog društva čija je djelatnost usmjerena na kulturu i poticanje kreativnosti mladih te općenito organiziranje slobodnog vremena mladih. Navesti sve koje postoje, njhove kontakte. Koje vrste aktivnosti provode? POSTOJE LI PROSTORI U KOJIMA SE MOGU ORGANIZIRATI?

•

ostale organizacije koje promiču dostupnost kulture i kreativnost poput klubova/centara za mlade te međunarodni programi kulturne razmjene mladih i sl. Postoji li klub za mlade? Kako se kreira program? Tko ga financira? Financira li grad youth workere? Postoji li edukacija za voditelje aktivnosti? Je li omogućen pristup svima?

•

Ekonomske organizacije kao i pojedinci koji promiču dostupnost kulturi i kreativnost. Postoje li donacije, natječaji i sponzorstva privatnih tvrtki? Navesti dobre primjere.

6. Sudjelovanje (participacija) mladih Primjeri podataka i pitanja za raspravu: Podaci o ulaganjima u unaprjeđenje PARTICIPACIJE MLADIH; primjeri. Koliko grad/općina ulaže u ovo za mlade izuzetno važno područje djelovanja? Navesti dostupnost resursa iz ovoga područja, linkove te institucije kojima se mladi mogu obratiti, itd. Vrste takvih organizacija i aktivnosti su: •

oblici i organizacije koji su zakonom regulirani kao oblici organiziranja mladih radi sudjelovanja u političkom odlučivanju: •

savjeti mladih pri jedinicama lokalne/područne (regionalne) samouprave, nacionalni savjet mladih. Postoje li savjeti mladih, kako se biraju, koja im je uloga, na koje političke odluke su uspjeli utjecati, na koje bi htjeli utjecati, a nisu te imaju li osiguranu potporu (edukaciju, financijska sredstva, itd)?

•

organizirani podmlatci političkih stranaka. Djeluju li u gradovima podmlatci političkih stranaka, koliko mladih ima u njima? Pronaći podatke. Koja je njihova uloga? Što su učinili za mlade (nabrojati akcije). Koji je omjer mladih i "starih" u političkim strankama u gradovima? Imaju li mladi neku funkciju te jesu li u odborima? Koliko mladih ima u gradskim vijećima a koliko u drugim tijelima, itd.?

•

organizacije civilnog društva koje se bave mladima - udruge mladih, udruge za mlade i sl., kao što su mreže/savezi/partnerstva takvih organizacija (Mreža mladih), regionalni info-centri za mlade, Zajednica regionalnih info-centara i sl. Postoje li na razini grada? Navesti njihove kontakte. Ako ih nema, navesti najbliže. Navesti osobe kojima se mladi mogu obratiti.

•

organizirani predstavnici mladih pri obrazovnim ustanovama - vijeća učenika, studentski zborovi. Postoje li te koja je njihova uloga? Nabrojati probleme koje su rješavali.

•

inicijative mladih i ostali oblici organiziranja mladih pri klubovima/centrima za mlade, razne koordinacije, vijeća mladih i sl.

Koliko ima udruga mladih i udruga za mlade u svakom gradu? Kako rade savjeti mladih? KOJI SU PROBLEMI TE ŽELE LI MLADI SUDJELOVATI U PROCESIMA POLITIČKOG ODLUČIVANJA? KAKO MOTIVIRATI MLADE? JESU LI MLADI U STRUČNIM POVJERENSTVIMA? KONZULTIRAJU LI SE MLADI? KOLIKO GRAD ULAŽE U SAVJETOVANJE S MLADIMA PRILIKOM DONOŠENJA POLITIČKIH ODLUKA? 7. Volonterske aktivnosti Primjeri podataka i pitanja za raspravu: Općenito, volontiraju li mladi u gradu (na gradskim manifestacijama i sl.)? Odazivaju li se? Ima li grad neki program za poticanje volontiranja, npr. nagrade, natječaje, itd.? Potiče li se volontiranje u gradu/općini? Vrste takvih organizacija i aktivnosti su: •

organizacije koje organiziraju i provode "formalno volontiranje": •

organizirano, plansko i dobrovoljno volontiranje u organizacijama civilnog društva, npr. udrugama i drugim organizacijama koje temelje svoj rad na volonterskim aktivnostima i neprofitnoj osnovi, u svim djelatnostima, u volonterskim centrima i sl. Koliko ih ima te koje su (nabrojati)? Koliko volontera imaju te koji su najveći problemi oko volonerstva?

•

organizirano i plansko dobrovoljno volontiranje u javnim ustanovama i organizacijama (u svim društvenim institucijama) npr. bolnicama, školama i sl. Postoji li takvo volontiranje te tko je organizator takvog volontiranja? Koliko mladih ima?

•

organizirano i plansko dobrovoljno volontiranje u vjerskim i političkim organizacijama. Ima li podataka o tome, navesti te organizacije, koliko mladih volontira te kako se motiviraju na volontiranje?

•

organizirano i plansko dobrovoljno volontiranje u ekonomskim/gospodarskim profitnim organizacijama u cilju unaprjeđenja kvalitete života zaposlenika, uvjeta rada u tvrtki i/ili doprinosa zajednici (socijalno odogovorne tvrtke i zaposlenici). Postoje li tvrtke koje organiziraju tavko volontiranje na nivou grada? Potiče li se socijalno odgovorno gospodarstvo? Ima li podataka o tome?

65 •

programi razmjene volontera na lokalnom, regionalnom, državnom i međunarodnom nivou. Postoje li organizacije koje provode razmjene, koje su to, sudjeluju li mladi iz grada na razmjenama volontera?

•

individualno ili grupno "neformalno volontiranje" (npr. inicijative mladih) - svakodnevno i neorganizirano volontiranje, npr. dobrosusjedska pomoć, pomoć starijima, pomoć djeci, vršnjačka pomoć i sl. Postoje li saznanja o tome te ima li programa koji potiču neformalno volontiranje?

•

druge organizacije koje daju podršku i verificiraju volonterske aktivnosti, poput državnih, međunarodnih nagrada za volonterski doprinos, nagrada i pohvala koje dodjeljuju jedinice lokalne/ regionalne samouprave i sl. Navesti ako postoje, ako ne, zašto? Je li itko dobio takvu nagradu?

•

centri/klubovi za mlade. Postoje li? Promoviraju li volontiranje u zajednici te suradnju i umrežavanje organizacija civilnog društva? Razmjenjuju li volontere i sl.?

8. Mobilnost, mladi i svijet Vrste takvih organizacija i aktivnosti su: •

organizacije koje provode programe javnih politika koji potiču društvenu pokretljivost (mobilnost) kroz razne razmjene mladih u svim djelatnostima (na lokalnoj, regionalnoj i državnoj razini), organizacije koje se bave zaštitom i sprječavanjem diskriminacije po bilo kojoj osnovi (razna etička povjerenstva, instituti poput javnih pravobranitelja i sl.). Postoje li takvi odbori na razini grada te navesti njihove kontakte? Komu se mladi mogu obratiti? Navesti programe razmjene.

•

organizacije civilnog društva kojima je djelatnost promocija i zaštita ljudskih prava u svim područjima života mladih. Postoje li takve na razini grada? Kojim problemima se bave? Imaju li mladi probleme ove vrste te komu se mogu obratiti regionalno ili nacionalno? Navesti njihove kontakte kontakte.

•

druge organizacije koje promoviraju i organiziraju druge vrste mobilnosti mladih, poput turističke, npr. turistički info-uredi, hosteli, hoteli, kampovi, turističke agencije za mlade, programi razmjene, razne edukativne i znanstvene konferencije, razmjene i sl. Postoje li takve u gradu? Postoje li takvi programi te financira li ih grad? Ako ih nema, navesti najbliže i pouzdane. Navesti mogućnosti povoljnijeg putovanja za mlade (popuste, kartice, hostele, itd.).

9. Potreba za zabavom Mladi su u razvojnoj fazi u kojoj izgrađuju osobni i društveni identitet. To je faza u kojoj mladi vole iskušavati nove, drugačije obrasce, a najvažniji i najutjecajniji socijalizacijski čimbenik su vršnjaci. Mladi imaju naglašeniju potrebu za zabavom te prostorima i mjestima za okupljanja mladih u kojima se mogu družiti, razmjenjivati iskustva ili naprosto "biti". Stoga je jako važno da sve aktivnosti namijenjene mladima budu ujedno i zabavne. Međutim, ne možemo zaobići činjenicu da se mladi vole okupljati u popularnim kafićima, barovima, klubovima, restoranima pa je važno da se osiguraju i takva mjesta u zajednici. Ove aktivnosti se, osim u profitnim organizacijama, mogu organizirati i u neprofitnim organizacijama koje su primjerenije mladima, poput klubova/centara za mlade. Od iznimne je važnosti da se ovakva mjesta organiziraju uz društvenu potporu šire zajednice, a naročito za srednjoškolsku i studentsku populaciju mladih prije ulaska u svijet rada. Ovakvi klubovi i centri se mogu financirati iz nacionalnih, regionalnih i lokalnih javnih prihoda, ali i međunarodnih (EU), kao i privatnih. Klubovi i centri za mlade su od izuzetne važnosti za sustavno ulaganje u mlade. IMAJU LI MLADI MOGUĆNOST ZABAVE U SVOM GRADU? AKO NEMAJU, ZAŠTO SE NE ORGANIZIRAJU, TRAŽE OTVARANJE KLUBA ILI CENTRA ZA MLADE? IMA LI PROSTORNIH UVJETA ZA OVAKVA MJESTA? NAVESTI SVE.

1. Sudjelovanje mladih u procesima političkog odlučivanja i Proračun za mlade

proračun za mlade U slici Proračun za mlade su navedeni podaci za 2014. a u tablici koja se nalazi u Prilogu 3 su podaci za 2013. god. kada je projekt započet.

Mali katalog za mlade 2 Javno zagovaranje interesa mladih (kampanja)

2. Javno zagovaranje interesa mladih (kampanja)

JAVNO ZAGOVARANJE INTERESA MLADIH (KAMPANJA) Javnim zagovaranjem interesa se u suvremenim demokratskim društvima smatraju nastojanja i aktivnosti koje doprinose društvenim promjenama. Aktivno građanstvo jedno je od temeljnih vrijednosti suvremene demokracije. U mnoštvu informacija i promjena kojima smo izloženi u svakodnevnom životu, aktivnim sudjelovanjem kao građani krčimo put ka stvaranju boljih uvjeta života, pravednijem i bogatijem društvu. Naš utjecaj ne prestaje trenutkom glasanja na političkim izborima, već je moguć uvijek. Demokracija, država ili grad u kojem živimo će biti "dobri" u onoj mjeri i smjeru u kojima su njihovi građani aktivni. Odgovornost građana je da sudjeluju u procesima političkog odlučivanja jer se odluke koje se donose u političkoj sferi tiču svih nas. Mlade se tijekom dvadesetog stoljeća dugo nije uključivalo u procese političkog odlučivanja, ali su najčešće mladi i njihove ideje bili nositelji promjena u društvu. Javne politike za mlade na prostorima razvijenih demokracija, pa tako i EU, danas uključuju predstavnike mladih u procese donošenja političkih odluka. Metoda konzultacija s mladima koja se koristi u javnim politikama EU se naziva "strukturirani dijalog". Projekt Mladi u zajednici bez barijera je demokratski projekt mladih za mlade u kojemu svi dionici strukturiranog dijaloga uče kako voditi uspješan dijalog. Javno zagovaranje interesa mladih je preduvjet za uspostavu dijaloga i uključivanje mladih u donošenje političkih odluka. Ako su potrebe mladih jasno i javno artikulirane, mladi i društvene mreže potpore pitanjima od interesa za mlade mogu utjecati na zadovoljavanje tih potreba, odnosno političke odluke koje se tiču mladih. Upravo su znanje i vještine uspješnog javnog zagovaranja interesa mladih važni za unaprjeđenje života mladih. Mladi uglavnom stječu iskustva o javnom zagovaranju u praksi, ali su rijetki oni koji imaju priliku ovu praksu i steći. Kako najčešće uče na pogreškama, često i odustaju od javnog zagovaranja; rijetki su oni koji se aktivno bave ovim radom. Najčešće su to mladi koji su se priključili političkim strankama ili mladi aktivisti u organizacijama civilnog društva. Ovaj projekt je zamišljen sa željom da se mladima pokaže da javno zagovarati mogu sve one skupine koje žele poboljšati položaj mladih, da to mogu biti i inicijative i društvene mreže, a ne samo velike i snažne političke stranke; promjene donose aktivni građani. Ovaj Mali katalog za mlade je izrađen sa željom da se ovaj proces učini dostupnijim mladima, kako bi mladi naučili kako prevladavati teškoće na koje nailaze ulaskom u javnu sferu djelovanja te osnažili svoj položaj u društvu.

1. Što je javno zagovaranje interesa? Javno zastupanje se definira kao promocija neke ideje ili utjecanje na politiku, financijske tokove i druge politički određene aktivnosti.23 Javno zastupanje je govoriti glasno, privlačiti pažnju zajednice prema važnom pitanju i usmjeravanje donositelja odluka prema rješenju. Javno zastupanje je rad s drugim ljudima i organizacijama na promjenama.24 23 Advocates for Youth, advocacykit.pdf

Advocacy

101,

http://www.advocatesforyouth.org/storage/advfy/documents/

24 CEDPA, Cairo, Beijing and Beyond: A Handbook on Advocacy for Women Leaders

71 Javno zastupanje je akt ili proces podrške određenoj temi ili rješenju problema. Kampanja javnog zastupanja je skup usmjerenih aktivnosti u podršci nekoj temi ili rješenju problema. Mi zastupamo odabrane teme jer želimo: • graditi podršku za tu temu ili rješenje problema • utjecati na druge da ju podržavaju ili • pokušavamo utjecati ili mijenjati zakone koji utječu na nju.25 Javno zastupanje je proces koji uključuje serije političkih akcija koje provode organizirani građani kako bi transformirali odnose moći. Svrha javnog zagovaranja su specifične političke promjene koje koriste stanovništvu kojega se tiču. Ove promjene se mogu dogoditi u privatnom ili javnom sektoru. Uspješno javno zagovaranje se vodi prema strateškom planu u razumnom vremenskom periodu.26 Javno zastupanje se sastoji od različitih strategija kojima je cilj utjecaj na donositelje odluka na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini, posebno vodeći računa o tome: • tko odlučuje - izbori, postavljanje i izbor donositelja odluka, savjetnika, direktora, adminstrativnog osoblja, itd. • što se odlučuje - politike, zakoni, nacionalni prioriteti, usluge, programi, institucije, proračuni, akti • kako se odlučuje - pristup građana informacijama i samom procesu, opseg konzultacija, polaganje računa i pristupačnost donositelja odluka građanima i drugim zainteresiranim grupama.27 Postoje razlike između koncepata javnog zagovaranja interesa, no svima su ključni zajednički elementi, bez obzira o kojem konceptu se radi. Svako JAVNO zagovaranje interesa je: • zastupanje javnih interesa određene skupine društva ili društva u cjelini • strategija za promociju promjene koja će doprinijeti pravednijem i

kvalitetnijem društvenom položaju te skupine • najuspješnije je kada je sistematski planirano i uključuje širu javnost • ključno je identificirati publiku (javnost) i oblikovati jasnu i razumljivu poruku prema toj publici.

Javno zagovaranje razlikuje se od ostalih koncepata/pristupa zagovaranja zato što uvijek teži promjeni politike ili programa dostupnosti i korištenja javnih resursa. U nastavku je shema potrebnih znanja i vještina koje su nam potrebni prije negoli se upustimo u javno zagovaranje interesa mladih. Svaka skupina za javno zagovaranje mora znati kako funkcionira politički i demokratski sustav u kojemu živi. Svrha projekta Mladi u zajednici bez barijera je upoznati mlade sa strukturom društvenog sustava u kojemu žive, pa će rezultati poput poznavanja strukture javnih institucija, nadležnosti javnih institucija, poznavanja demokratskih procedura, procjene stvarne moći odgovornih osoba, poznavanja mogućnosti i granica utjecaja, biti poticaj za uspješno sudjelovanje u procesima političkog odlučivanja.

25 International Planned Parenthood Federation, IPPF Advocacy Guide 26 The Arias Foundation - Costa Rica 27 InterAction: Women’s Advocacy Workshop materials

2. Javno zagovaranje interesa mladih (kampanja)

Shema 1: Što trebamo znati kako bismo uspješno javno zagovarali interese mladih?

2. Koraci u javnom zastupanju/zagovaranju - dinamika procesa javnog zagovaranja



Prikupljanje podataka i analiza informacija osnovni je zadatak za svaki korak u procesu javnog zastupanja/zagovaranja, od izbora važne teme, traženja rješenja, pronalaženja istomišljenika, istraživanja pozicija političke publike, prikupljanja sredstava, planiranja primjene, praćenja rezultata i procjene uspjeha. U tijeku svih sljedećih koraka potrebno je prikupljati podatke i na temelju podataka redefinirati korake.

Definiranje teme - zašto pokrećemo promjenu?

Proces javnog zastupanja počinje uočavanjem i definiranjem teme (eng. issue = pojmovni problem, sporno pitanje, sporna točka, predmet spora) koja se odnosi na promjenu politike. Tema mora biti fokusirana i jasna, a grupa koja pokreće proces javnog zagovaranja ju mora potpuno prihvatiti. Definiranje teme odgovara na pitanje zašto pokrećemo promjenu, što znači da moramo znati sve o toj temi. Grupa koja pokreće zagovaranje mora biti potpuno sigurna da će promjena koju se traži biti povoljna za ciljnu skupinu ili zajednicu na koju se odnosi.



Postavljanje ciljeva i zadataka - što pokrenuti i kako ćemo pokrenuti promjenu? Cilj je opća tvrdnja (izjava) o tome što se srednjoročno ili dugoročno želi postići, vizija promjene ili očekivanih rezultata. Zadaci opisuju kratkoročna, određena, ostvarljiva i mjerljiva postignuća vezana za temu koja će doprinijeti ostvarenju cilja. Što i kako?



Prepoznavanje i definiranje ciljane publike - komu se obraćamo, tko je uključen u donošenje odluke o promjeni? Ako je rješenje problema politička odluka, onda se mora uzeti u obzir šira društvena mreža osoba koja utječu na donositelje političkih odluka no ne samo neposredni donositelji političkih odluka (gradonačelnici i vijećnici) - ključni donositelji odluka koji imaju moć i autoritet da provedu željenu

73 promjenu politike za utvrđenu temu, kao i oni koji na njih mogu utjecati. Treba nam sva podrška koju možemo dobiti. Imajte na umu druge organizacije civilnog društva ali i tvorce politika, donatore te javne ličnosti. Moramo jasno odrediti kome se zapravo obraćamo.



Razvijanje uvjerljive poruke - kako se obraćamo? Poruka mora biti krojena prema interesima političke publike. Poruka treba argumentirano definirati problem zbog kojega je pokrenuto javno zastupanje, ponuditi novo rješenje i navesti na akciju. Bez jasne poruke naše javno zagovaranje nema nikakvu šansu za uspjeh. Važno je oblikovati poruku jezikom koji je razumljiv donositeljima političkih odluka.

Pronalazak odgovarajućih kanala komunikacije - na koji način se obraćamo? Sve upućene poruke ne dolaze do primatelja istim kanalima; često je potrebno poslužiti se s više različitih komunikacijskih kanala. Neki od njih su: konferencije za medije, objave u medijima, paket materijala s kratkim važnim informacijama, javna debata, konferencija za kreatore politike, panel rasprave, intervjui, flyeri, virtualne društvene mreže i drugi kanali komunikacije. Svaka ciljna skupina ima komunikacijske kanale koji su joj bliži, dostupniji ili na koje je navikla. Stoga je od izuzetne važnosti odabrati odgovarajući kanal kako bismo prenijeli poruku i, što je najvažnije, mogli utjecati na ključne sudionike.

Proširivanje mreže podrške - tko nam je suradnik i partner?

Nijedna skupina u društvu ne može utjecati na promjene u društvu sama, izolirana od drugih. Rijetke su skupine ili karizmatične osobe koje imaju moć stjecanja legitimiteta bez podrške suradnika. Stoga je važno potražiti suradnike izgradnjom savezništva sa drugim članovima civilnog društva, političkih stranaka i institucija, odnosno grupama, pojedincima ili organizacijama koje imaju isto mišljenje i voljne su podržati temu. Javno zagovaranje je grupni pothvat i zbog toga ulazimo u mreže i koalicije.

Prikupljanje sredstava za realizaciju postavljenih ciljeva: Iako su se mnoge društvene promjene većim dijelom dogodile zbog zalaganja pojedinaca i manjih grupa, velikog ulaganja entuzijasta koji su uložili sate i sate osobnog volonterskog rada u opće dobro, za pokretanje zajednice važno je mobiliziranje svih raspoloživih resursa (znanje, vještine, novac, oprema, prostor, materijali, volonteri, itd.) neophodnih za ostvarenje zadatka.



Strategiju javnog zastupanja/zagovaranja treba detaljno razraditi izradom akcijskog plana (tko? što? kada? gdje?) Naša ideja ili svijest i volja za promjenom mogu biti najpravedniji, naše želje i potrebe mogu biti opravdane i nužne, no nećemo moći utjecati na druge ukoliko nemamo jasnu viziju i misiju, plan kako ostvariti ciljeve javnog zagovaranja. Jasno i pregledno predočavanje prepreka i povoljnih situacija koje su pred nama, predviđanje što će utjecati na ishode nepredviđenih događaja i kako se možemo s tim nositi, osnovni su preduvjeti za uspjeh. Planovi moraju biti fleksibilni što se tiče vremenske dinamike i postavljenih zadataka.

Nadgledanje i ocjena uspješnosti (monitoring & evaluation) Tijekom svih faza procesa javnog zastupanja/zagovaranja je potrebno nadgledati i procjenjivati uspješnost kako bismo mogli mijenjati nepovoljne rezultate. Stalno se moramo pitati što ćemo promijeniti, što će biti drugačije nakon završetka kampanje? Kako ćemo znati da se situacija promijenila? Redoslijed koraka je uvjetan.

2. Javno zagovaranje interesa mladih (kampanja)

2.1. Tema javnog zastupanja/zagovaranja interesa mladih Zagovaranje interesa neke skupine, u našem slučaju mladih, otvara prostor ulaska u javnu sferu i javnu raspravu. Nije uvijek problem onaj koji se nama osobno ili našoj bližoj okolini čini problemom, treba nam i perspektiva drugih. Zato je proces prikupljanja podataka jedan od najvažnijih zadataka. Pitamo se jesmo li zaista definirali problem, na koga on utječe, kakve štete bi mogao prouzročiti drugima u zajednici, kakve reakcije će izazvati u javnosti. Osnovna pretpostavka za bavljenje bilo kojom temom javnog zastupanja je poznavanje zakona, programa, politika, procedura, njihovo analiziranje te utemeljeno kreiranje strategije utjecaja. Moramo znati što je u skladu s zakonom, a kakvo djelovanje prelazi okvire institucionalnog djelovanja. Temelj demokratskih društvenih poredaka je djelovanje u okviru pravne države, što znači da je pravna regulacija osnova svakog djelovanja. No, demokracija poznaje i izvaninstitucionalno djelovanje koje je u nekim slučajevima opravdano, poput instituta građanske neposlušnosti. Utjecaj velikih društvenih pokreta na društvene promjene, posebno u 20. stoljeću, obilježio je pozitivne promjene u pravnoj regulaciji, od državnih do međunarodnih razina, poput posljedica borbe za ljudska prava, prava žena ili borbe za zaštitu okoliša. Osnovna načela i alati kojima se regulira i omogućava javno zagovaranje su definirani u ustavima država, međunarodnim pravnim dokumentima i nacionalnim zakonima. Zakonski okvir koji omogućava javno zastupanje, odnosno neposredno sudjelovanje građana u procesima donošenja odluka: • ustavi • Zakon o lokalnoj samoupravi, Zakon o pravu na pristup informacijama • Zakon o savjetima mladih, Zakon o mladima • Zakon o udrugama, razni drugi zakonski i podzakonski akti • statuti općina i gradova ili županija • međunarodni akti (dokumenti, konvencije i dr.) koje su naše države potpisale. Većina država EU priznaje građanske inicijative, zbor građana i referendum, pravo na mirne prosvjede, pravo na štrajk i drugo, kao legalna sredstva javnog izražavanja prijedloga građana. 1. Građanske inicijative - građani imaju pravo (definiran je broj potpisa za prijedloge) predlagati predstavničkim tijelima jedinica lokalne samouprave donošenje akata kojima će se urediti određeno pitanje iz izvornog djelokruga, promjenu statuta ili drugih akata i raspisivanje referenduma u skladu sa zakonom i statutom. Statutom jedinice lokalne samouprave utvrđuje se broj potpisa građana potreban za punovažno pokretanje građanske inicijative, koji ne može biti manji od određenog postotka birača. Svaka država ima svoje specifične modele obzirom na broj potpisa, vrijeme i temu. 2. Zbor građana se saziva za mjesne odbore ili slične manje ustrojstvene jedinice na teritoriju jedinice lokalne samouprave, a utvrđen je statutom. Zbor građana raspravlja i daje prijedloge o pitanjima iz nadležnosti tijela jedinice lokalne samouprave. Zbor građana većinom glasova prisutnih usvaja zahtjeve i prijedloge i upućuje ih vijeću ili pojedinim tijelima i službama jedinice lokalne samouprave. Tijela i službe jedinice lokalne samouprave dužni su, u roku od određenog broja dana od održavanja zbora građana, razmotriti zahtjeve i prijedloge građana i o njima zauzeti stav, odnosno donijeti odgovarajuću odluku ili mjeru i o tome obavijestiti građane. 3. Referendum - raspisivanje referenduma kao oblika neposredne demokracije je pravo građana da sudjeluju u donošenju političkih odluka. Gradovi su dužni raspisati referendum o pitanjima iz djelokruga rada. Odluka putem referenduma donesena je ako se za nju izjasnila većina građana koja je glasovala, pod uvjetom da je glasovalo više od polovice ukupnog broja građana. 4. Građani mogu sudjelovati u odlučivanju o javnim poslovima. Pravo građana da se obraćaju tijelima državne vlasti, kao i tijelima lokalnih vlasti, je opće individualno pravo građana koje oni ostvaruju podnošenjem peticija, zahtjeva, inicijativa i molbi tijelima vlasti, kao i upućivanjem kritika na njihov rad. To je demokratsko pravo putem kojega građani mogu utjecati na rad tijela javne vlasti i ostvarivati demokratsku javnomnijensku kontrolu nad njihovim radom. Ovo pravo je zagarantirano Ustavom. Pravo na peticiju i obraćanje tijelima državne/lokalne

75 vlasti su individualna prava. Njima se može koristiti svaki pojedinac. Ova prava se mogu koristiti i kao kolektivna prava. Narodna (građanska) inicijativa je, međutim, kolektivno pravo kojim se pojedinac ne može koristiti. Uvjet koji je potrebno ispuniti da bi se građani mogli koristiti pravom inicijative vezuje se uz određeni broj građana (propisan u Ustavu ili zakonu) koji takvu inicijativu mora podržati. Pravo obraćanja državnim tijelima, iako isključuje mogućnost pokretanja zakonodavnog postupka, nema za posljedicu obavezno pokretanje zakonodavnog ili ustavotvornog postupka.

2.1.1. Prikupljanje podataka Kako bismo uspješno prikupili realistične i primjerene podatke koji se odnose na temu koju želimo javno zagovarati, moramo postaviti nekoliko kriterija za odabir ciljeva javnog zagovaranja, koji će nam pomoći "držati konce u rukama". Neki od njih su: 1. Jesu li ciljevi/namjere dostižni? Jesu li dostižni bez obzira na sastav tijela političkog odlučivanja? Hoće li se i vladajuća stranka/koalicija stranaka i opozicija složiti s našim ciljem? Što više osoba pojedinačno i grupno sudjeluje i razumije naš problem, načelno se slaže s našim problemom, veća je vjerojatnost da ćemo uspjeti. 2. Hoće li naše ciljeve/namjere podržati više ljudi, ne samo oni koji neposredno sudjeluju u procesima političkog odlučivanja? Jesu li i drugi već uvidjeli naš problem, jesu li i drugi zabrinuti za posljedice problema koji želimo riješiti? 3. Hoće li naše ciljeve poduprijeti organizacije civilnog društva, neprofitni sektor? Hoće li ih razumjeti profitni sektor? Imamo li saveznike koji su spremni zagovarati naš problem, koji su spremni založiti se za naše ciljeve? 4. Jesu li naši ciljevi/namjere razumljivi svima? Osobe i grupe od kojih tražimo promjenu imaju različito sociokulturno podrijetlo, imaju različitu razinu ljudskog i socijalnog kapitala. Ako nas ne razumiju, najčešće će biti protiv ili će biti suzdržani! 5. Imamo li već napravljenu analizu i/ili imamo li već podatke o tome koje su sve posljedice nastale zbog nerješavanja našega problema? Imamo li podatke o tome hoće li postizanje naših ciljeva utjecati na problem, poboljšati situaciju, unaprijediti život u zajednici ili društvu? Imamo li primjere dobre prakse drugih koji su imali isti problem? 6. Koji resursi su nam potrebni za ostvarenje naših ciljeva/namjera? Hoćemo li uspjeti skupiti dovoljno sredstava za ostvarenje? Za svaki cilj je potrebno napraviti popis potrebnih resursa koji su potrebni za ostvarenje ciljeva - financijskih, ljudskih, medijskih, vremenskih, prostornih… Ako nemamo dovoljno osoba koje će zagovarati i obavljati dogovorene zadatke, koje poznaju potencijalne suradnike, i najskuplja kampanja ili zagovaranje može propasti. Ako imamo osobe, a nemamo sredstva, teško ćemo uspjeti. Uspjeh javnog zagovaranja ne ovisi samo o volji donositelja političkih odluka, ovisi i o nama! 7. Možemo li jasno i točno identificirati donositelje političkih odluka? Moramo znati i tko sve može utjecati na formalne donositelje političkih odluka, komu oni vjeruju, kojim jezikom (diskursom) govore. Vijećnici, članovi odbora, gradonačelnici stvaraju mišljenje i donose odluke na temelju mnogih faktora - čak i samovoljni diktatori donose odluke na temelju nekih pretpostavki i kriterija, bilo da proizlaze iz osobina ličnosti ili informacija koje dopiru do njih. Uvijek je važno znati tko nam je suradnik, tko može u naše ime utjecati, ako mi ne možemo direktno! 8. Jesmo li jasno odredili vremenski rok za ostvarenje naših ciljeva? Svrha našega zagovaranja I svi ciljevi moraju biti vremenski ograničeni. Svaka promjena je dugoročna pa su i općeniti ciljevi javnog zagovaranja dugoročni. Osim dugoročnih, moramo imati i kratkoročne ciljeve koji će nas voditi ka promjeni. Ako ne možemo ostvariti kratkoročne ciljeve, nećemo moći ni dugoročne.

2.1.2. Što je tema javnog zastupanja/zagovaranja? Koji su nam ciljevi i zadaci? Tema javnog zastupanja je problem ili situacija koja zahtijeva političko rješenje tj. promjenu određene politike, institucionalnu ili individualnu akciju onih koje predstavljaju. Teme mogu biti raznovrsne: sigurnost u prometu, javni prijevoz, diskriminacija mladih, nezaposlenost, kršenje ljudskih prava, porast kriminalnih djela kod mladih, koruptivna djelovanja pri zapošljavanju, porast broja mladih ovisnika, uništavanje životne okoline, položaj udruga mladih i za mlade, nepostojanje

2. Javno zagovaranje interesa mladih (kampanja)

centra za mlade, prometna nepovezanost i nedostupnost institucija za mlade, nepoštivanje demokratskih procedura, nepostojanje kriterija prilikom donošenja odluka koje se odnose na ostvarivanja pojedinačnih prava i drugo. Teme moraju biti odabrane prema provjerenim informacijama. Kao što javne politike trebaju biti planirane na podacima dobivenim u istraživanjima potreba građana (evidence-based policy), tako i zagovaranje interesa mladih treba imati uporište u stvarnom i provjerenom problemu. Ključni dionici u području javnog zagovaranja interesa mladih su organizirani oblici djelovanja mladih, poput udruga mladih i za mlade, savjeta mladih, nacionalnih i međunarodnih organizacija mladih, podmladaka političkih stranaka i vjerskih organizacija. Važna uloga savjeta mladih je i da prikuplja podatke o problemima mladih kako bi mogao zagovarati interese mladih, biti posrednik između mladih i donositelja političkih odluka te utjecati na donošenje političkih odluka koje se odnose na mlade. Tu ulogu može imati i bilo koja organizacija civilnog društva ili inicijativa koja se bavi problemima i programima za mlade.

2.1.3. Kako ćemo znati da je tema stvarna? Prikupljat ćemo podatke službenih statistika, izvješća nadležnih institucija, intervjuirati odgovorne i stručne osobe, organizirati ispitivanje građana (mladih), organizirati javne tribine s temama od interesa za mlade, uključiti predstavnike različitih skupina iz populacije mladih, organizirati internetska ispitivanja mladih i sl. Nakon analize svih izvora podataka o temi, procjenjivat ćemo na koga se zapravo odnosi problem koji smo uočili, koja skupina mladih će zadovoljiti svoje potrebe, a koja će eventualno biti u lošijem položaju ili biti uskraćena za neka prava zbog promjene koju zagovaramo. Mladi su izrazito heterogena skupina unutar koje postoje kategorije mladih s vrlo različitim obilježjima i zahtjevima, što posebno dolazi do izražaja i otežava kreiranje javnih politika za mlade, jer mladi su skupine različitih religijskih, ideoloških, obrazovnih, socijalnih i drugih obilježja, poput npr. srednjoškolaca, studenata, mladih s manjim mogućnostima, mladih obitelji i dr.

2.2. Ciljevi javnog zagovaranja Ako smo sigurni da smo odredili primjerenu, realnu temu javnog zagovaranja, onda ćemo se posvetiti određivanju ciljeva. Ciljevi moraju biti realni i ostvarivi. Sposobnost analitičkog i kritičkog promišljanja stvarnosti, uvid u kompleksnost društvene sredine u kojoj se problem nalazi, dimenzije problema, međusobna povezanost s drugim problemima i, što je najvažnije, pronalazak rješenja, i to politički prihvatljivog rješenja, je najzahtjevniji dio stvaranja ove pripreme. Kvaliteta angažiranja u ovom području imat će važan utjecaj na uspjeh sljedećih koraka. Ovi elementi su temelj efikasnog javnog zastupanja. Bez jasne teme i dobro definiranog cilja, ostali koraci će izgubiti fokus. Čest uzrok teškoća u javnom zastupanju je preambiciozno razmišljanje o mogućem političkom rješenju koje bi ublažilo ili eliminiralo uočeni problem. Kako bismo pravilno usmjerili svoje zahtjeve, treba istražiti uzroke problema, postojeća zakonska rješenja, uredbe i odluke koje su u primjeni. Moguće je da već postoji neki akt kojim se rješava problem, ali se ne primjenjuje, ili postoji resurs, ali se ne koristi i slično. Postoji nekoliko mogućih situacija: • nitko se ne bavi problemom i nema jasne politike prema tom problemu, npr. ne postoji prostor za mlade i nijedna skupina ne traži prostor za mlade, stoga su mladi prepušteni sami sebi • postojeća politika je neodgovarajuća, zastarjela ili restriktivna; nije uzela u obzir stvarne potrebe mladih; npr. postoji prostor za mlade, ali nije primjeren mladima, mladi ga ne koriste jer nisu bili uključeni u odabir i planiranje • postoji dobro rješenje, ali ga nitko ne primjenjuje; postoji resurs, npr. prostor u vlasništvu grada, koji je primjeren mladima, ali nije namijenjen mladima, nije u funkciji mladih. Potrebno je istražiti i tko je direktno nadležan, na kojoj razini se donose odluke u vezi s temom (lokalna ili državna uprava, lokalna vlast, vlada, ministarstvo, skupština, itd). Tražeći primjereno rješenje uočenog problema, možda ćete prepoznati da se promjena može postići i drugačijim pristupom, a ne samo javnim zastupanjem. Organizacije civilnog društva, savjetodavna tijela poput savjeta mladih i druge organizacije čija je djelatnost usmjerena ka mladima, trebaju se baviti temama koje su u skladu s njihovom misijom ili područjem djelovanja te odražavati probleme korisnika i zajednice u kojoj djeluju. Nije moguće odjednom riješiti sva sporna pitanja; zato je istraživanje teme i određivanje opsega problema najvažniji

77 korak. Neki problemi se ne mogu riješiti u jednom koraku, već treba planirati korake i rješenja koji će dovesti do krajnjeg cilja i društvenih promjena. Javno zagovaranje je dinamički proces nastojanja i preispitivanja, učenja i umrežavanja, javni proces kojim mijenjamo stvarnost. U nastavku je Shema 2, "vaganje" ciljeva, elemenata, faktora i barijera u javnom zagovaranju.

Shema 2: "Vaganje" ciljeva, elemenata, faktora i barijera u javnom zagovaranju Osnovna pitanja koja se pitamo su sljedeća: 1. Hoće li tema javnog zagovaranja (kampanje) povećati kvalitetu života građana (mladih) u zajednici? 2. Hoće li dati građanima (mladima) osjećaj vlastite moći? Hoće li posljedica biti povezivanje, a ne stvaranje razdora u zajednici? 3. Hoće li promijeniti ili utjecati na odnose moći u zajednici? 4. Hoće li biti korisna? Hoće li graditi lokalne kapacitete i utjecati na stvaranje kvalitetnijeg života u zajednici? 5. Hoće li biti vidljiva? Je li jasna svima? 6. Hoće li dobiti iskrenu podršku svih uključenih i širu podršku u zajednici? 7. Hoće li biti atraktivna medijima? Kojima? Hoće li biti atraktivna donatorima i podupirateljima? 8. Je li u skladu s vrijednostima društvene mreže (ili organizacije) ili skupine koju zagovarate? Je li u skladu s vašim vlastitim vrijednostima? 9. Koliki je vremenski rok za ostvarenje ciljeva?

2.3. Ciljna publika ili skupine Prepoznavanje i definiranje ciljane publike - kome se obraćamo, tko je uključen u donošenje odluke koja će predstavljati promjenu? Ako je rješenje problema politička odluka, onda moramo uzeti u obzir širu društvenu mrežu osoba koje utječu na donositelje političkih odluka, a ne samo neposredne donositelje političkih odluka (gradonačelnike i vijećnike) - ključne donositelje odluka koji imaju moć i autoritet da provedu željenu promjenu politike za utvrđenu temu, kao i one koji mogu na njih utjecati. Treba nam sva podrška koju možete dobiti. Imajmo na umu druge organizacije civilnog društva, ali i tvorce politika, donatore, javne ličnosti. Moramo jasno odrediti kome se zapravo obraćamo. Uvjet za uspješno bavljenje rješavanjem problema u zajednici ili društvenoj sredini je i kapacitiranost organizacija civilnog društva ili drugih društvenih tijela, njihova stabilnost, status, funkcioniranje u okviru jasno definiranog institucionalnog okvira, kako na nacionalnoj razini, tako i u okviru lokalne zajednice.

2. Javno zagovaranje interesa mladih (kampanja)

ZAPAMTIMO: VAŽNO JE JASNO ODREDITI SVE POJEDINCE I SKUPINE NA KOJE ŽELIMO UTJECATI: NA CIJELI GRAD, DRŽAVU I SVIJET NE MOŽEMO, ALI NA SREDINU U KOJOJ ŽIVIMO MOŽEMO, PA SU NAM VAŽNI ONI KOJI DONOSE POLITIČKE ODLUKE, SURADNICI I PARTNERI, KAO I ONI NA KOJE SE TA PROMJENA ODNOSI! ČESTO NAM SE ČINI DA VRIJEDI POSLOVICA NITKO NIJE PROROK U SVOM SELU! ČESTO POJEDINCI I SKUPINE IMAJU VEĆU MOĆ NA MEZZORAZINI I MAKRORAZINI, NEGO NA MIKRORAZINI, U VLASTITOJ SREDINI. IPAK, DRUŠTVENA SREDINA U KOJOJ ŽIVIMO JE NAJVAŽNIJA ZA SKUPINU ČIJE INTERESE ZAGOVARAMO! Sljedeći tablični prikaz nastoji sažeto prikazati ciklus povezanih elementa i dionika uključenih u javno zagovaranje.

Različite vrste javnog djelovanja

Tko su akteri?

Javno zastupanje, zagovaranje

OCD (NGO), istraživački instituti, sveučilišta, udruge mladih, inicijative mladih, savjeti mladih

Informiranje, obrazovanje davatelji usluga i u najširem smislu komunikacija (IOK)

Mobilizacija zajednice

PR (odnosi s javnošću)

članovi zajednice i organizacije (mladi);

komercijalne institucije; NGO, institucije, savjet mladih

Šta se mijenja? (ZADATAK) CILJEVI

politike, primjena politike, akti i praksa, programi javnih potreba (proračun)

svijest i ponašanje

kapaciteti zajednice (identificiranje problema i bavljenje vlastitim problemima)

poboljšati imidž mladih, senzibilizacija na probleme mladih, popularnost, vidljivost mladih

Ciljna publika

donositelji odluka, lideri, kreatori politika, ljudi na položaju/koji imaju utjecaj

Je li usmjereno pretežno na utjecajne osobe, Tipični indikatori uspjeha donositelje političkih odluka?

politike prema mladima, njihova primjena, zakoni i prakse koji doprinose poboljšanju položaja NGO sektora (usvojeni, ukinuti, izmijenjeni, dopunjeni); odluke u skladu s potrebama mladih, zadovoljavanje potreba mladih;

grupe određene dobi, postotak ljudi koji upoznaju spola, stanovnici rad NGO sektora, koji se nekog geografskog aktivno uključuju, promjena područja - građani, ne, ali može biti! stava prema NGO-u, mladi i njihove promjena ponašanja obitelji, mladi mladih... umjetnici, studenti...

članovi/ce zajednice ne, ali može biti!

javnost

riješeni problemi u zajednici; više ljudi prisustvuje sastancima u zajednici, zadovoljstvo životom u zajednici…

poboljšana percepcija o populaciji mladih, političkim strankama, liderima, politički izabranim ne, ali može biti! predstavnicima u javnosti; pobjeda na izborima, uključenost mladih u savjetodavna tijela...

2.4. RESURSI za javno zagovaranje (kampanju, peticiju, lobiranje, itd.) Važno je jasno znati s kojim resursima raspolažemo a koje trebamo i kako ćemo ih učiniti dostupnima ako ih trebamo za ostvarenje ciljeva javnog zagovaranja.

2.4.1. Organizacijski resursi Ne možemo biti javni zagovarači sami, oslanjajući se na vlastite resurse. Za provedbu javnog zagovaranja, pa tako i kampanje, moramo se osloniti na druge i resurse koje drugi mogu unijeti u našu kampanju. Zato se moramo pitati što nam je zaista dostupno, a što nije kako bismo mogli organizirati aktivnosti koje zovemo javno zagovaranje. Trebamo se pitati: Kakve organizacijske resurse trebamo (prostor, oprema, vozila i dr.)? Koliko organizacijskih kapaciteta već imamo i koliko od postojećih kapaciteta će angažirati kampanja? Koje resurse tek trebamo osigurati?

2.4.2. Ljudski resursi Osim materijalnih resursa, najvažniji kapital koji moramo imati je onaj ljudski. Pitanja koja si moramo postaviti su: Tko će biti uključen u provedbu kampanje? Kakve vještine trebaju nositelji kampanje? Kakve vještine i znanje trebaju osobe koje još nisu dio tima koji priprema kampanju?

2.4.3. Financijski resursi Većina aktivnosti javnog zagovaranja započinje s velikim entuzijazmom, vlastitim resusrima, računajući da je dovoljno koristiti one koji su nam dostupni, od osoba do novih medija (Facebook stranica, letci i pisma koje možemo sami tiskati), no moramo računati da neki članovi skupina za javno zagovaranje neće biti u mogućnosti sudjelovati zbog nedostatka financijskih resursa i da će radi dopiranja do nekih ciljnih skupina trebati uložiti i financijska sredstva. Prikupljanje i planiranje financijske podrške za provedbu kampanje ili bilo kojeg oblika javnog zagovaranja je više od samog novca ili materijalnih donacija - to je ujedno i sâmo zagovaranje. Svi donatori koji sudjeluju u financiranju kampanja na taj način postaju podržavatelji naših ideja i/ili barem djelomično vide vrijednost našega pothvata, bilo iz vlastitog interesa ili zbog općeg dobra. Zato se moramo pitati na koga možemo računati, pa moramo znati: Koliko sredstava trebamo? Gdje ih možemo nabaviti? Koliko možemo prikupiti od ljudi koji nas podržavaju? Koliko možemo izdvojiti iz vlastitih financijskih resursa?

2.4.4. Organizacije čije su djelatnosti javne i bliske našoj temi javnog zagovaranja Javne institucije ne moraju imati potpuno različite ciljeve djelovanja od naših. Zato je korisno koristiti sve dokumente, izvješća i podatke takvih organizacija jer ćemo imati široku ponudu argumenata, podataka, ali ćete ujedno upoznati i jezik (diskurs) organizacija koje provode ili donose političke odluke. Takve organizacije su: • • • •

predstavnička ili izvršna tijela tijela javne uprave (ministarstva, agencije, lokalne i regionalne uprave) izvršna tijela uprave, poput centara za socijalnu skrb ili porezne uprave javne ustanove.

2.4.5. Proširivanje društvene mreže podrške - tko nam je suradnik i partner? Kako bismo proveli uspješno javno zagovaranje, moramo se pitati tko nam može pomoći, koje se organizacije i grupe bave istim temama, čak i one koje nisu prirodni saveznici. Traženje suradnika, izgradnjom savezništva sa drugim članovima civilnog društva, daje legitimitet našem pothvatu. Institucije, grupe, pojedinci ili organizacije koji imaju isto mišljenje i voljni su podržati temu ključni su

2. Javno zagovaranje interesa mladih (kampanja)

za mobilizaciju većeg broja dionika koji mogu utjecati na konačni ishod - promjenu političkih odluka. Javno zagovaranje je grupni pothvat i zbog toga ulazimo u mreže i koalicije.

Što su društvene mreže? Društvene mreže kao pojam označavaju strukturu i značaj društvenih interakcija koje imamo kao pojedinci s drugim pojedincima. Svaki pojedinac pripada nekoj društvenoj mreži. One mogu biti formalne ili neformalne, javne ili tajne. Mogu biti osobne ili profesionalne, privremene ili trajne. Mogu uključivati članove obitelji, školske prijatelje, članove iste vjerske institucije, članove nekog udruženja građana, nekog tijela itd. Članovi društvene mreže imaju najmanje jedno zajedničko obilježje s drugim članovima mreže, bilo da se radi o obilježjima poput dobi, spola, zajedničkog školovanja, profesije, vjerske pripadnosti, političke opredijeljenosti, hobija ili slično. Ključne su za olakšavanje postignuća neke skupine ili pojedinaca. Svi nekoga poznajemo ili smo više ili manje bliski s nekim. Ponekad takve društvene mreže postaju jezgra grupe za poduzimanje ili podupiranje nekog specifičnog interesa ili aktivnosti. Mobilizacija mreža za postizanje političkih ciljeva čiji članovi nisu samo članovi političkih stranaka može biti moćnija nego mobilizacija samih političkih mreža. Društvene mreže za javno zagovaranje su korisna i moćna sredstva za postizanje zajedničkih ciljeva. Društvene mreže za javno zagovaranje su efikasne jer osiguravaju strukturu koja dopušta organizacijama i pojedincima da surađuju i dijele znanja i resurse u svom utjecanju na politiku. Kako bi bili uspješni zagovaratelji u javnosti, članovi mreže moraju razviti vještine koje im omogućuju da se upuste u dijalog sa donositeljima odluka na svim razinama. Efikasne mreže su dobro organizirane, razvijaju identitet ekipe, djeluju prema dogovorenim normama i procedurama, izgrađuju sustave i strukture za donošenje odluka i komunikaciju, koriste vještine svakog člana i sve resurse za svoju maksimalnu korist. Važno je biti svjestan snaga društvenih mreža, naročito kada strukturiramo mrežu za javno zagovaranje. Postoji razlika između mobiliziranja društvenih mreža za javno zagovaranje i onih koje se koriste za postizanje osobnih ciljeva. Takve mreže podupiru pojavu amoralnog familijarizma, pojave koja je karakteristična i za političku, i za civilnu i ekonomsku sferu. Takve mreže su zatvorene mreže i donose promjene i "koristi" samo članovima tih mreža, za razliku od društvenih mreža za javno zagovaranje koje donose promjene i "korist" društvu u cjelini. Mreže amoralnog familijarizma se odnose na olakšavanje postignuća članovima obitelji, rođacima i/ili osobama bliskima pozicijama moći, a ne drugima (pojam koji se koristi u žargonu, "preko veze"). Mreže za javno zagovaranje donose koristi i promjene široj populaciji, ovisno čije interese zagovaraju.

2.4.6. Kako ćemo oblikovati i održavati društvenu mrežu za javno zagovaranje? Nakon što smo jasno odredili naš problem, na koga se on odnosi, tko su nam ciljne skupine, moramo jasno odrediti tko će sve ući u našu društvenu mrežu. Rijetko kada sâm pojedinac može zagovarati javne interese. Trebaju nam istomišljenici i suradnici. Ovisno o problemu, pitat ćemo se tko sve može podržavati naš problem. 1. U prvoj fazi je potrebno: • odrediti jasnu svrhu ili misiju • uključiti pojedince i organizacije koji dijele tu misiju • izgraditi ustrajnost u uključivanju novih sudionika i suradnji. Kada nam je potpuno jasno što želimo, našu mrežu moramo održavati i obnavljati. Što više osoba je uključeno, veća je vjerojatnost da ćemo se suočiti s organizacijskim problemima, poput problema koji se odnose na način komunikacije, kako podijeliti uloge u zagovaranju i slično.

81 Bitno je: • definirati jasne i specijalizirane uloge • ustanoviti labavu i fluidnu organizacijsku strukturu; mogućnost promjena uloga i obaveza mora biti fleksibilna, članovi mreže moraju imati mogućnost učiniti najbolje što je u njihovoj moći. Vertikalne hijerarhijske strukture ne izgrađuju dobre mreže • izraditi popis vještina, uključujući vještine/znanja individualnih članova (ljudski kapital) i institucionalnih resursa (materijalni resursi poput telefaksa, interneta, prostora za sastajanje, itd.). 2. Nikada ne namećite samo jednoj osobi vodeću funkciju Tada dolazi do zamora, pada entuzijazam, pa postoji vjerojatnost da mreža postane neefikasna. Zato je potrebno podijeliti vodeće funkcije (tj. osnovati rotacijski koordinacijski odbor). Podijelite odgovornosti na sve članove da smanjite količinu posla i izbjegnete zasićenje. Promovirajte zajedničko planiranje i odlučivanje. 3. Postavite si realistične ciljeve Kada je vjerojatnost da se ciljevi realiziraju mala, nema zajedničkih ciljeva, postojanje društvene mreže nema smisla. Članove mreže drži na okupu vjerojatnost uspjeha. Širite povjerenje i suradnju među članovima. •

održavajte članove motiviranima priznavanjem njihova doprinosa

•

održavajte sastanke i čuvajte dokumentaciju

•

sastajte se samo kada je potrebno, postavite točno određeni dnevni red, obavijestite članstvo na vrijeme. Poštujte dnevni red, sastanci moraju biti kratki, završavajte ih na vrijeme. Ne izbjegavajte teška pitanja koja su se pojavila, o kojima možda ranije niste mislili, raspravljajte o njima na sastancima. Rotirajte ulogu voditelja sastanaka.

Vodite popis prisutnih, pišite i dijelite sažetke sa sastanka. Dokumentirajte odluke, doprinose, pomake, uspjehe i neuspjehe. Koristite vještine članova da omogućite mreži da dođe do konsenzusa i riješite sporove. Ne zaboravite, ne radi se o vama ili o bilo kojem članu - vaša mreža je tu da biste zagovarali interese skupine na koju se odnosi problem koji zagovarate.

Što su koalicije? Koalicija je savez više organizacija različitog oblika (organizacije civilnog društva, javne ustanove, političke stranke i dr. ). Cilj udruživanja je zajedničko javno zagovaranje. Sve organizacije nastoje zadržati svoju autonomiju zbog lakog i brzog izlaska iz koalicije u slučaju neuspjeha ili radi isticanja zbog pripisivanja zasluga za uspjeh. Koalicije su jače kada su članovi autonomniji i predstavljaju različita područja. Što je manja formalizacija odnosa, to je koalicija uspješnija. Kontinuirano i transparentno razmjenjivanje informacija među članovima koalicije, jasna i jednostavna pravila i procedure osigurat će da svaka organizacija ima svoje mjesto, a time i zasluge. Razumijevanje među članovima, norme koje ste zajednički usvojili, zajednički nastupi pred medijima, jasne i jednostavne procedure donošenja odluka vodit će ka uspješno održavanoj koaliciji, a time i ostvarenju ciljeva umrežavanja. Osim koalicija, postoje i drugi modeli zajedničkog djelovanja, poput kooperacije (kraće i neformalnije udruživanje), saveza (formalno udruživanje i povezivanje organizacija), kooordinacija (nešto formalniji odnos koji će otvoriti komunikacijske kanale), partnerstva (udruživanje radi zajedničkog ulaganja financija i drugih resursa), radnih grupa (obično autonomna tijela kojima se udružuju osobe i organizacije radi izvršavanja određenog zadatka) i dr.

2. Javno zagovaranje interesa mladih (kampanja)

Ponovimo: Društvene mreže za javno zagovaranje su skupine organizacija i pojedinaca koji zajedno rade na promjenama u politici, zakonu ili programima za određeno područje interesa. Javno zagovaranje je skup ciljanih akcija usmjerenih na donositeljE političkih odluka kako bi se zagovaralo određeno političko pitanje, kako bi SE promijenilO stanje u društvu. Koja pitanja (problemi) su politička pitanja? Neki će reći da su sva pitanja koja se odnose na javno zastupanje interesa politička, a neki da su to samo neka. Formalne norme poput zakona i drugih akata formulacija su političke volje koja ne mora biti u skladu s potrebama i voljom građana, usprkos demokratskom sustavu odlučivanja. Zato svi demokratski sustavi osiguravaju procese i protokole za kontrolu i korekciju političkih odluka, kao i one koje omogućavaju sudjelovanje građana u političkom odlučivanju. Javno zagovaranje interesa jedan je od načina sudjelovanja u procesima političkog odlučivanja. Metoda konzultacije koja se koristi u EU javnim politikama za mlade, nazvana strukturirani dijalog, jedna je od metoda savjetovanja sa zainteresiranim skupinama, mladima. Postoji nekoliko tipova zagovaranja:

Zastupanje Mobilizacija Osnaživanje 2.5. Metode i alati javnog zagovaranja Osim spomenutih procedura kojima se građani mogu uključivati u procese donošenja političkih odluka, grupe za javno zagovaranje služe se i različitim alatima javnog zagovaranja. Najčešće su kampanja i lobiranje. Zašto ih koristimo? Rezultati kampanje ili lobiranja bi trebali podići javnu svijest o temama/problemima koje javno zagovaramo. Cilj ovih metoda je utjecati na javnosti koje mogu biti potpuno neupućene, nedovoljno upućene ili pak potpuno pogrešno "upućene". Osim toga, javno mnijenje, kao i ciljne skupine, odnosno javnosti kojima se obraćamo, mogu biti, a često i jesu pod utjecajem predrasuda. Na ovaj način im suprostavljamo. Često odluke i stavove javnosti oblikuju stereotipi pa ih javnim zagovaranjem osporavamo. Kampanja je alat i/ili tehnika kojom se zagovaraju javni interesi. Postoje i drugi institucionalni alati poput peticije, demonstracije (prosvjeda), sudjelovanja u javnim raspravama od značaja za zainteresiranu javnost, građanske neposlušnosti i dr. Postoje i neinstitucionalne metode, poput sabotaže, neprijavljenih prosvjeda, hakiranja, krađe dokumenata, odavanja tajni i sl. Ove metode su zakonom zabranjene, no koji puta njihovo kršenje donosi društvene promjenu. Najčešće korišteni alati ili oblici djelovanja u kampanji su: • • • • • •

anketno ispitivanje, intervjui brošure, letci, publikacije, slanje pisama javni sastanci, tribine, predavanja o određenim temama, neformalna edukacija organizacija raznih događanja poput onih s poznatim govornicima, natječaji, sportske aktivnosti, karnevalske povorke s porukama, kreativne simboličke akcije blokade putova, prosvjedne povorke, štrajkovi glađu, natpisi na javnim institucijama komunikacija s medijima (intervjui, objave, natpisi, tekstovi, konferencije za medije, itd.).

83 2.5.1. KAMPANJE - KOMUNIKACIJSKE KAMPANJE Sve što se odnosi na javno zagovaranje interesa, a opisano je u prethodnom poglavlju, odnosi se u većoj mjeri i na kampanje. U ovom dijelu ćemo sažeto navesti osnovna obilježja i elemente kampanja kako bi se ipak odredile neke specifičnosti i razlike. Kampanjom nazivamo niz aktivnosti kojima zagovaramo interese. Postoji više vrsta kampanja: politička, marketinška, komunikacijska, itd.

Što je komunikacijska kampanja? Sve kampanje sadrže elemente komunikacijske kampanje jer je svako slanje poruke ujedno i komuniciranje. Komunikacijske kampanje su sveobuhvatan i složen proces komuniciranja. Svrha komunikacijske kampanje je promijeniti stvarnost, utjecati na daljnje događaje i ponašanja. Cilj je dovesti do promjene; to je uvjeravanje javnosti s ciljem utjecaja na mišljenje ljudi, njihove odluke i ponašanje. Što može biti cilj? • Želimo nešto postići, npr. prikupiti donacije • Želimo nešto promijeniti, npr. putničke navike • Želimo ograničiti ili spriječiti neko ponašanje, npr. pušenje. Cilj komunikacijske kampanje je postići određene učinke za relativno velik broj osoba u određenom razdoblju, organizirani izbor komunikacijskih aktivnosti (Rogers i Storey, 1987.). Obilježja suvremenih kampanja: • • •

složenost: razne stavke (društvene, političke, ekonomske) i višestruki ciljevi borba za vašu pažnju: javni prostor je zasićen različitim komunikacijskim porukama; potrebno je pažnju javnosti usmjeriti dugoročno kritika i nepovjerenje javnosti: ljudi su kritični i sumnjičavi jer kampanja sve češće brani interese onoga tko šalje poruku, umjesto javnog interesa.

2.5.2. Vrste kampanja prema različitim kriterijima: Ovisno o namjeni i opsegu: • • •

politička kampanja: nastoji ispuniti ciljeve politike, npr. pred/izborna kampanja javne komunikacijske kampanje rješavaju javne probleme s ciljem postizanja društvenog dobra ili koristi za pojedinca, grupe ili društva, npr. svijest o opasnosti od pušenja marketinške kampanje: ciljaju na unaprjeđenje prodaje proizvoda i usluga, izgradnju ili unaprjeđenje ugleda organizacije. Ovisno o sadržaju:

• • • • • •

okoliš, npr. odvajanje otpada zdravlje, npr. borba protiv AIDS-a potrošači, npr. potrošačka prava humanitarne, npr. prikupljanje hrane za posljedice katastrofa kampanje za ljudska prava, npr. diskriminacija stranaca sigurnost, npr. povećati sigurnost u prometu. Ovisno o razini promjene:

•

ovisno o uspostavi ili povećanju svijesti ili znanja: • nastoje utjecati na misaone procese pružajući im informacije; npr. uvođenje eura • za promjenu pogleda koji se proširuju na područje vrijednosti i uvjerenja

84 •

2. Javno zagovaranje interesa mladih (kampanja)

ovisno o tome što želite poboljšati ili promijeniti, npr. odnos prema strancima: • za promjenu ponašanja utječu na obrasce ponašanja, npr. prehrambene navike. Ovisno o mjestu: • Lokalne, regionalne, nacionalne, međunarodne, itd. lokalna je, npr., kampanja za odvajanje otpada; regionalna ili nacionalna npr. racionalno korištenje energije; međunarodna npr. prava potrošača u zračnom prometu; globalna, npr. protiv klimatskih promjena.

Osim gore spomenutih vrsta kampanja postoje još: • • • •

informativna - jednosmjerna i linearna komunikacija; primjer su letci i plakati komunikacijska - dvosmjerna, interaktivna, npr. putem internetskih stranica, telefonski medijska - kroz masovne medije javna promidžbena kampanja - koristi tehnike kao što su promocije proizvoda i usluga, ali ciljeve informiranja, educiranja i motiviranja za ostvarivanje javnog dobra • kampanja podizanja javne svijesti - povećava javno znanje o temi; npr. uvođenje eura • promotivna kampanja - za proizvode, usluge, ideje.

2.6. Glavne faze komunikacijske kampanje: • • • •

definiranje osnovnog istraživanja stanja okoliša planiranje komunikacijske kampanje i aktivnosti izvršenje kampanje procjena postignutih ciljeva i učinaka.

2.6.1. Problem istraživanja: • • • •

U čemu je problem ili može li se problem riješiti kampanjom? Kada će biti riješen? Koji su uzroci problema, zašto je to važno za nas i publiku? Kako se problem pojavljuje u unutarnjem i vanjskom okruženju? Tko je sve uključen u probleme, komu zadaju brige, kako?

2.6.2. Vrste istraživanja: • pregled različitih izvora; npr. evidencije, izvješća, planovi, strategije, studije, zakonodavstvo, odgovori medija • kvantitativna istraživanja (pitanje koliko) - upitnici (istraživanja), analiza sekundarnih podataka • kvalitativno istraživanje (pitanja zašto i kako): opsežni intervjui, fokus grupa, analiza sekundarnih izvora • znanstvene metode i tehnike: intervju, anketa, istraživanja javnog mnijenja, fokus grupe, studije slučaja, pregled i analiza dokumenata • analiza online okruženja, analiza izravnih odgovora javnosti, itd.

2.6.3. Izvori podataka: • istraživanja javnog mnijenja; npr. SJM i maloprodajne cijene (www.cjm.si), Eurobarometar (ec. europa.eu /public_opinion) • statistički podaci: www.stat.si, www.dzs.hr, www.umar.gov.si, epp.eurostat.ec.europa.eu • zakonodavstvo : www.vlada.si , www.pisrs.si, www.vlada.hr, eur-lex.europa.eu • potrošači: ZPS (www.zps.si) www.europa.eu/pol/cons/index_en.htm • mediji: čitateljstva (www.nrb.info ), posjete mjestima (www.moss - soz.si).

2.7. Strateško planiranje kampanje Kampanje, kao i svako javno zagovaranje interesa, treba planirati. Trebamo se pitati što želimo postići ? Koji su nam ciljevi? S kojim skupinama želimo, a s kojima ne želimo komunicirati; koga predstavljaju naše ciljne javnosti? Osim toga, pitamo se što ćemo reći? Koja je naša poruka? Kako ćemo im reći? Kojim komunikacijskim kanalima i alatima? Kako znamo da smo u tome uspjeli? Kako ćemo evaluirati rezultate komunikacije?

2.7.1 Osnovni principi u planiranju komunikacijskih kampanja: • • • • •

zakonitost: djelovati u skladu s pravnim normama stvarnost: sadržaj mora biti istinit iskrenost: ne zloupotrebljavati povjerenje ili iskorištavati nedostatak iskustva odricanje od odgovornosti: preuzeti odgovornost za svoje riječi i djela integritet i jednakost: razmatrati i integrirati interese i glasove svih zainteresiranih strana javnosti.

2.7.2. Uspjeh kampanje Ciljne javnosti su one zbog kojih poduzimamo kampanju. Ako želimo promijeniti ponašanje, moramo znati da je ono uvjetovano nekoliko čimbenika: obitelj, prijatelji, kolege, partneri, itd. Osim ovih faktora o kojima ovisi komunikacija putem poruka, na promjene u ponašanju utječu i faktori poput promjene na infrastrukturi, represivne mjere. Osim toga, bitno je znati da je promjena u ponašanju i razmišljanju spoznajni proces koji se odvija u više faza: • • • • • • • • •

izloženost komunikaciji pokrenuta pažnja percepcija poruke obrada informacija očuvanje poruke u pamćenju stav prema subjektu priprema za promjene projektiranje odluke usvajanje novih znanja i očuvanje takvih navika.

2.7.3. Performanse, učinkovitost i funkcionalnost Performanse: sposobnost za postizanje svojih ciljeva (softver, organizacijske). Učinkovitost: odnos između sredstava i rezultata. Funkcionalnost: usmjerenost prema posebnom, sustavnom i namjernom ponašanju; posebno, racionalno upravljanje.

2. Javno zagovaranje interesa mladih (kampanja)

Česta metoda javnog zagovaranja interesa je lobiranje Lobiranjem se osigurava podrška koja vam treba da bi ostvarili cilj javnog zagovaranja. To je skup tehnika koji će vam omogućiti da odaberete, razlikujete, analizirate, približite se i motivirate ključne dionike u procesima političkog odlučivanja. Analiziranjem grupa koje mogu biti utjecajne treba jasno razlučiti primarne i sekundarne društvene mreže. Primarna "publika" su direktno donositelji političkih odluka i doprijeti do njih je primarni cilj svakog zagovaranja. Sekundarna "publika" su sve one osobe koje mogu utjecati na primarnu publiku. Lobiranje je uvjeravanje. To je niz akcija kojima osiguravamo utjecaj na donositelje političkih odluka. Lobiranje je najčešće dugotrajan proces u kojemu su rezultati neizvjesni. Uspješnost lobiranja će ovisiti o vašem znanju o problemu i poznavanju strukture i funkcioniranja sustava, ali isto tako i o vašim osobnim društvenim mrežama. Ulaganje u odnose s drugim ljudima je ključno za uspješnost lobiranja. Koliko je važno lobiranje, govori i činjenica da se zbog zahtjevnosti i specifičnosti znanja i vještina koje su potrebne za lobiranje ova djelatnost i profesionalizirala, odnosno postoje osobe kojima je to profesija, koje su na popisu lobista i koje vam mogu pomoći u postizanju vašega cilja. Lobirati možete pisano i u izravnom kontaktu s drugim osobama. Pisma podrške, obrazloženja i jasno i kratko izlaganje upućeno osobama iz primarne ili sekundarne publike mogu imati snažan utjecaj na promjene i daljnji tijek političkog odlučivanja. Pisma trebaju sadržavati: • jasno definiranu poruku u kojoj ćete izložiti važnost vaše poruke s najviše s tri argumenta • jasno ponuđeno rješenje, odnosno što se konkretno traži od donositelja političkih odluka. Osobno i izravno lobiranje na susretima s političkim predstavnicima ili na sastancima može imati pozitivne i negativne strane. Politički predstavnici su uvijek u prednosti jer su oni ti od kojih vi tražimo promjenu u ponašanju. Kada nas pristanu primiti onda mi možemo imati prednost u pregovaranju. Tijek razgovora će ovisiti o nama. S jedne strane, donositelji političkih odluka nas mogu saslušati, deklarativno ili sa zanimanjem, dok s druge strane možemo doživjeti potpuno razočaranje i smanjiti šanse da ikada više budemo u povoljnoj poziciji. Upravo taj položaj nam je prilika da ih uvjerimo u važnost vaših prijedloga ili informacija koje dijelimo s njima, stoga se za sastanke moramo dobro pripremiti, uvažavajući sve profesionalne, osobne, političke, kulturne i druge razlike koje možda postoje među nama kao osobama. Ne zaboravimo da su donositelji političkih odluka također privatne osobe kao i mi, te i oni imaju pravo da im se netko sviđa više ili manje, da i oni imaju pravo na način razgovora koji njima odgovara. Pod uvjetom da se i oni kulturno i civilizirano odnose prema drugima, sve dok ne krše tuđu osobnost, ljudska prava, a njihove odluke ne štete zajednici koju predstavljaju. Biti donositelj političkih odluka je časna dužnost zbog odgovornosti koju donositelji imaju prema javnosti. To ne znači da se mi i donositelji političkih odluka moramo odreći našeg osobnog identiteta bez obzira koliko profesionalno i odgovorno djelovali. Isto tako, građani, posebno mladi, imaju pravo na iskazivanje vlastitog identiteta, na način komunikacije koji je specifičan za mlade, sve dok zastupaju javne interese. Lobiranje je važan alat za stvaranje čvrstih veza među društvenim mrežama s jedne strane i za otvaranje tzv. strukturnih rupa u društvenim mrežama s druge strane, koje omogućavaju otvorenost mreža, ulazak novih ideja, ljudi i promjena. Otvoreno društvo koje omogućava protok ljudi i ideja je bolje i pravednije društvo, a time i društvo većeg blagostanja.

2.8. PORUKA - OBLIKOVANJE USMJERENE PORUKE Jedan od najefikasnijih načina zastupanja, mobilizacije i osnaživanja javnosti, odnosno iznošenja problema s kojima želimo upoznati javnosti je da razvijemo poruku, bilo u obliku slogana ili kraćeg teksta na koji će javnosti reagirati i odgovoriti pozitivno. Osim toga, vještina govora, ali i slušanja su ključne vještine za uspješno javno zagovaranje, bez obzira o kojim ciljnim skupinama se radi - društvenoj mreži za zagovaranje koju stvaramo kako bismo dobili legitimitet za naše ciljeve, široj društvenoj mreži za podršku, ili donositeljima političkih odluka i njihovoj široj društvenoj mreži. Isto tako, vaša poruka i način komuniciranja u velikoj mjeri određuje uspjeh javnog zagovaranja, bez obzira kojim tehnikama i metodama se služimo, radi li se o plakatu, letku, sastanku, javnoj tribini, demonstracijama, obraćanju medijima, itd. Poruka je koncizna, kratka i uvjerljiva izjava kojom se koristimo u našoj kampanji koja kaže što želimo postići, na koji način i zašto. Naša poruka treba sadržavati specifičnu akciju i rješenje koje očekujete od vaših ciljnih skupina.

Svaka poruka moRA imati pet ključnih elemenata Sadržaj: Koje ideje želimo prenijeti? Koje argumente ćemo iskoristiti da informiramo ili uvjerimo ciljne skupine? Koje informacije, statistiku, podatke, činjenice ćemo koristiti? Jezik: Koje riječi ćemo koristiti kako bismo glasno, jasno i efikasno prenijeli svoju poruku? Postoje li riječi koje trebamo ili ne trebamo koristiti? Hoće li nas ciljna skupina razumjeti? Koristimo li njihov stil izražavanja ili žargon? Nositelj: Kome će ciljna skupina ili publika vjerovati i na koga će najbolje reagirati? Oblik: Na koje ćemo načine prenijeti našu poruku kako bismo postigli maksimalan utjecaj? Hoćemo li koristiti sastanak, pismo, brošure, letke, intervjue na radiju ili objave u novinama? Vrijeme: Kada je najbolje vrijeme da prenesemo svoju poruku? Postoji li posebno mjesto gdje možemo prenijeti poruku i postići veće povjerenje ili utjecaj kod sugovornika? Kako bi utjecali na povećanje vjerojatnosti uspješnosti javnog zagovaranja, svi članovi društvenih mreža, u svakom trenutku, bilo da koriste javne ili privatne komunikacijske kanale, odgovorni su za međusobnu komunikaciju. Važno je što bolje i više komunicirati u skladu s dogovorenim sadržajem i načinom prijenosa poruke kako bi svi imali jasnu predodžbu o ciljevima javnog zagovaranja, odnosno kako bi bili efikasniji. Ključ uspjeha je u slanju poruke na način koji će osigurati jednoznačnije razumijevanje namjere poruke. U osobnim kontaktima s privatnim i javnim osobama, često se ono što je nama jasno i razumljivo drugima ne čini tako. Tada govorimo o buci u komunikacijskim kanalima, a ona nastaje zbog raznih faktora, od kojih su neki: • • • • •

sadržaj i tema poruke (primatelj nije senzibiliziran ili ne poznaje temu, ili je smatra irelevantnom) osobnost pošiljatelja i primatelja poruke loše tempirano vrijeme i mjesto za slanje poruke loše odabran komunikacijski kanal za slanje poruke nepripremljen scenarij "Što ako uopće ne razumije o čemu govorim?" - razvoj tijeka posljedica poslane poruke • poruke mogu biti iskrivljene jačinom glasa govornika, izborom riječi, fizičkim stanjem, osjećajima prema primatelju. Strategije ili priprema komunikacije prijenosa poruke se mogu unaprijediti izradom scenarija za smanjenje ili uklanjanje ovih smetnji. Znači da moramo planirati sljedeće: • pripremu pitanja i potpitanja kojima ćete utvrditi pridajete li vi i primatelj isto značenje sadržaju poruke • planirati višestruke komunikacijske kanale za verifikaciju poruke i njenih značenja • korištenje jednostavnog jezika u govoru, manji broj informacija je bolji • biti spremni ponoviti poruku, prepričavanjem već rečenoga, ako vidimo da primatelj nije pridao isto značenje poruci kao mi.

2. Javno zagovaranje interesa mladih (kampanja)

Važno: Kako poslati poruku nije jedino o čemu treba voditi računa. Slušanje je vještina koja će nam pomoći da usmjeravamo i modificiramo daljnji tijek ovoga procesa, na našu štetu ili u cilju zbog kojega smo poruku poslali. Uspješnost usmjeravanja naše pažnje na sadržaj i način onoga što nam sugovornik govori ključno je za oblikovanje svake naše sljedeće poruke. Većina onih koji su uspješni u onome što žele postići više slušaju a manje govore! Više postavljaju pitanja nego što govore! Zato, slušajte osobe s kojima surađujete, bilo da su članovi skupine za zagovaranje ili partnerske organizacije ili osobe koje odlučuju!

2.9. Komunikacijski kanali Komunikacijski kanali su sredstvo ili medij kroz koji poruka dolazi (prolazi) od pošiljatelja (glasnika) do primatelja. Prilikom izbora komunikacijskog kanala moraju se uzeti u obzir komunikacijske karakteristike ciljane publike i priroda poruke. Važno je dobiti informacije o odgovorima na sljedeća pitanja: • Gdje, na kojem mjestu, u kojem prostoru (fizičkom i društvenom) su informirani članovi naše ciljne skupine? • Koji medij ćete najčešće odabrati ili se na njega osloniti tijekom donošenja svojih odluka? • Koji medij omogućuje dvosmjerni komunikacijski kanal? • Koji medij je najučinkovitiji za predstavljanje našega problema i ciljeva? • Koji medij najbolje odgovara našim zahtjevima? • Koji medij je najisplativiji za pojedinu vrstu informacija? Komunikacijski kanali koje koriste najuspješnije kampanje su uvriježeni kanali, a radi se o kombinacijama: • masovnih medija (TV, radio , novine, časopisi) • mišljenja istaknutih osoba, vođa iz pojedinog područja ili prostora (stručnjaci ili istaknute osobe zbog njihova znanja, osobni ili moralni autoriteti koji uživaju povjerenje velikoga kruga ljudi) • interpersonalne komunikacije (nagovaranje ljudi na ulici, posjete od vrata do vrata) • događanja (humanitarna, društvena, poslovni sastanak, privatna zabava) • novih tehnologija i medija (internetske društvene mreže: Facebook , Twitter, itd.). Najčešće korištene komunikacijske tehnike i alati koje se odnose na određene ciljne javnosti su: Odnosi s medijima: • • • • •

priopćenje konferencija za medije, izjava, intervju studijsko putovanje fotografije, video materijal, multimedijalne prezentacije internetske društvene mreže i blogovi. Odnosi s lokalnom zajednicom:

• tiskani materijali, lokalne novine • događanja (konzultacije, rasprave, itd.) • internetske društvene mreže i blogovi. Odnosi s upravnom javnosti (gradske uprave i sl.): • • • • •

pisani materijali, sastanci, prezentacije, lobiranje, internetske društvene mreže i blogovi.

89 Odnosi s potrošačima, korisnicima prava i sl., javnosti za stjecanje legitimiteta za ciljeve: • informativni materijal: letci, plakati, stripovi, govori • promotivni materijal: letci, plakati • reklamni materijali: reklame u medijima, oglašavanje izravnom poštom, reklame u elektroničkim medijima • otvoreni telefon • sajmovi, "dani otvorenih vrata" • sportska natjecanja, kulturna događanja • internetske društvene mreže i blogovi. Shema 3: Unaprjeđenje komunikacijskih strategija

Izvor: Priručnik za trenere - zagovaranje (http://www.scribd.com/doc/134715580/Prirucnik-Za-Trenere-Zagovaranje)

2. Javno zagovaranje interesa mladih (kampanja)

Ne zaboravite 1. Svaka komunikacija je proces u kojemu su u svakoj fazi komunikacije uključeni i pošiljatelj poruke i primatelj poruke. 2. Čak i najbolje pripremljena poruka može biti ometena u procesu slanja - uvijek imajmo spremljenu strategiju "Što ako uvjeti, osobe i poruka nisu primljeni na način kako smo mi zamislili?" 3. Uvijek budimo spremni da poruka koju šaljemo ne mora biti ista kakvu ju je primio primatelj. Svatko, i vi i osobe kojima se obraćate, teško odvaja osobnost, društveni i osobni identitet koji nosimo sa sobom, u obraćanju drugima. Najbolji glumci su oni koji u ulogu unose osobnost, koju tijekom pripreme predstave podređuju cilju i drugim osobama, odnosno predstavi koju zajedno moraju izvesti. 4. Naša osobna vjerovanja, stavovi i znanja sigurno će utjecati na primatelja poruke, koliko god se trudili biti pripremljeni i mislili da je poruka prilagođena jeziku koji naš primatelj razumije. 5. Odaberite komunikacijski kanal koji je primjeren ciljnoj javnosti a ne onaj koji ona ne koristi ili ne prihvaća. 6. Odaberite primjeren komunikacijski alat - naša ciljna javnost mora vidjeti i čuti našu poruku, omogućimo da se to i dogodi!

Literatura 1. Bradvić, S., Alić, D. (2001) Javno zagovaranje, Tuzla: BOSPO 2. Bringing Solutions to Light. Community Toolbox, preuzeto http://ctb.ku.edu/en/table-of-contents, 10. 2. 2014. 3. CEDPA (1999.) Advocacy Handbook: Building Skills for NGO Leaders, preuzeto http://www.seaca.net/_ articleFiles/669/cedpa_advocacy.pdf, 10. 3. 2014. 4. CEDPA, Cairo, Beijing and Beyond: A Handbook on Advocacy for Women Leaders, preuzeto http://www.wsscc.org/ sites/default/files/publications/cedpa_cairo_beijing_and_beyond_1995.pdf, 10. 3. 2014. 5. Clamen, M, (2004.), Lobiranje, CLIO, Beograd 6. Hoffman, L., Majetić, M. (2006.) Javno zastupanje u lokalnoj zajednici za poboljšanje položaja nevladinih organizacija, preuzeto www.gradjanske.org/admin/download/files/cms/attach?id=106, 10. 3. 2014. 7. Filipović, V., Kostić, M., Prohaska, S., (2003.), Odnosi s javnošću, FON - Management, Beograd 8. Judge, L., Kazantizis, M. i dr. (2000.) Human Rights Advocacy Workbook. International Council of Voluntary Agencies. Advocates for Youth, preuzeto http://www.advocatesforyouth.org/publications/1453?task=view, 1. 5. 2014. 9. Mazzoni, M., (2010.), Le relazioni pubbliche e il lobbying in Italia, Laterza, Roma 10. Mašić, B., Babić, L., Boljanović, Đ. J., Tomašević, V., Veselinović, S., (2009.), Menadžment, Univerzitet Singidunum, Beograd 11. NVO sektor u Srbiji, (2005.) MREŽA, vanredno izdanje, Građanske inicijative 12. Networking for Policy Change: An Advocacy Training Manual, (1999.) Javno zagovaranje i učešće javnosti u okviru promena društvenog razvoja. The POLICY Project 13. Friesenhahn, G.J. (Editor-in-Chief ) i dr. (2013.) Learning mobility and non-formal learning in European contexts. Policies, approaches and examples. Preuzeto http://youth-partnership-eu.coe.int/export/sites/default/youthpartnership/publications/YNB/YKB17_Text.pdf. 23. 5. 2014. 14. Pavlović, V. (2004.) Civilno društvo i demokratija. Beograd: Udruženje za političke nauke Srbije i Crne Gore, Čigoja štampa, Građanske inicijative i Fakultet političkih nauka 15. Sharma, R. R. An Introduction to Advocacy, Training Guide. Support for Analysis and Research in Africa (SARA), preuzeto http://www.globalhealthcommunication.org/tool_docs/15/an_introduction_to_advocacy_-_ training_guide_(full_document).pdf, 20. 4. 2014. 16. Sprechmann, S., Pelton, E. (2002.) Vodič i metode javnog zagovaranja, priručnik Care program za menadžere 17. TASCO (2012.) Sudjelovanje građana i građanki u procesima donošenja odluka, preuzeto http://tacso. civilnodrustvo-istra.hr/Sudjelovanje%20gradjana/sudjelovanje%20gradjana%20u%20procesima%20 donosenja%20odluka.html 18. TASCO (2013.) Zagovaranje i lobiranje u svrhu društvenih promjena, preuzeto http://tacso.civilnodrustvo-istra.hr/ Zagovaranje%20i%20lobiranje%20u%20svrhu%20drustvenih%20promjena/Zagovaranje%20i%20lobiranje. html , 10. 4. 2014. 19. The International HIV/AIDS Alliance (2002.) Advocacy in Action, The Toolkit to support NGOs and CBOS responding to HIV/AIDS American’s Development Foundation (2000.) Priručnik za obuku iz javnog zastupanja/zagovaranja 20. The Fund for Peace in Association with The Jacob Blaustein Institute for the Advancement of Human Rights (1994.) Human Rights Institution Building

Korisni linkovi: www.lobbyingitalia.com http://www.gradjanske.org/page/civilSocietyDevelopement/sr/center/publications.html

2. Javno zagovaranje interesa mladih (kampanja)

Kako su sudionici projekta mladi u zajednici bez barijera učili o javnom zagovaranju interesa mladih? Kako kampanju učiniti uspješnom? U nastavku su aktivnosti i zadaci planirani projektom Mladi u zajednici bez barijera. U ovom Malom katalogu za mlade su sabrana iskustva, znanja i ideje sudionika projekta.

1. Metode zagovaranja interesa mladih - izrada nacrta kampanje, Ajdovščina, od 20. do 22. 3. 2014. Drugi edukativni modul projekta Mladi u zajednici bez barijera koji financira EU, Agencija za mobilnost i programe EU, u Programu mladi na djelu (YIA), Akcija Demokratski projekti mladih, Grad Opatija i Grad Crikvenica, održao se u slovenskoj Ajdovščini od 20. do 22. ožujka 2014.28 Mladi iz Hrvatske i Slovenije, gradova Opatije, Crikvenice, općina Kidričeva i Ajdovščine, sudjelovali su uz pomoć stručnih trenera u odabranim aktivnostima, odnosno na radionicama učili o javnom zagovaranju interesa mladih. Ciljano su izrađivali nacrt kampanje. S mladima su o kampanji učili i članovi predstavničkih tijela sva četiri grada, kao i djelatnici iz tih gradova, kako bi se kroz neformalnu edukaciju približili jedni drugima, pronašli bolje načine razumijevanja i otvorili prostor za dijalog. Na temelju problema koje su odabrali na sastancima s mladima, koje su prije susreta u Ajdovščini održali u gradovima iz kojih dolaze, na ovome modulu su razrađivali nacrte kampanja te simulirali prezentaciju kampanje ciljnim skupinama u svojim zajednicama (gradonačelnicima, mladima, poduzetnicima…). Ovaj zadatak je bio početak rada na javnom zagovaranju interesa mladih. Ovisno o specifičnostima sredina iz kojih dolaze, mladi su kroz timski rad i uz pomoć iskusnih trenera u radu s mladima iz Slovenije, Tadeje Mesojedec i Marija Plešeja29, detaljno razrađivali hodogram kampanje. Učili su kako jasno definirati problem (temu) kampanje, kako odrediti ciljne skupine koje su obuhvaćene kampanjom, procjenjivali su najbolje metode i alate za izradu kampanje i zagovaranja, oblikovali slogan - poruku koju će koristiti u kampanji te definirali aktivnosti (zadatke) koje moraju realizirati kako bi proveli uspješnu kampanju. Znanja i vještine stečene na ovome modulu će primijeniti u svome radu nakon povratka u svoje gradove. Sudionici su razradili nacrte svojih kampanja te proveli kampanju u svojim gradovima. Svrha modula je osnažiti kompetencije (znanja i vještine) sudionika, i to one koje su potrebne za uspješno javno zagovaranje interesa mladih, a posebno kampanje kao alata za zagovaranje interesa mladih. Cilj treninga je bio stvoriti plan/nacrt projekta za kampanju koja se provodi u gradu iz kojeg dolaze.

28 Vidi Prilog: Program rada 29 Vidi dodatak 2: CV trenera

93 Ciljevi modula: Metode javnog zagovaranja interesa mladih - izrada nacrta kampanje. • upoznati sudionike s područjem javnog zagovaranja interesa mladih • upoznati sudionike s javnim zagovaranjem i teorijskim modelima koje se koriste u planiranju, izvršavanju i evaluaciji kampanje • upoznati sudionike s fazama javnog zagovaranja, elementima, modelima, vrstama, alatima i planiranjem javnog zagovaranja interesa mladih, na stvarnim problemima iz gradova/općina • razviti plan izrade kampanje za odabrane probleme iz gradova iz kojih dolaze, koju će provesti u sredinama iz koje dolaze • primijeniti stečena znanja o elementima kampanje (koraci, uloge, plan), te na temelju stvarnih problema mladih razvijati plan (nacrt) kampanje • analizirati probleme koje su odabrali, kako bi na konkretnim primjerima učili o pokretanju i motivaciji za javno zagovaranje interesa mladih. Metode koje su se koristile, a navode se u ovom priručniku su: • prezentacije - aktivnosti trenera, medijatora ili stručnjaka u danom području u prenošenju informacija, teorija ili principa • rasprave u malim grupama - sudionici razmjenjuju iskustva i ideje ili zajednički rješavaju problem • scenariji studija slučaja - opisi situacija iz života u pisanom obliku koje se koriste u analizama i raspravama • simulacije - igranje situacija iz stvarnog života • igranje uloga - dvije ili više osoba koje glume uloge u scenarijima bliskim sadržaju obuke.

1.1. Predaktivnost i zadatak: Odabir problema - prva faza javnog zagovaranja Zadaci za pripremu od siječnja do ožujka 2014. g. - sastanci s mladima u gradovima/ općinama Sudionici su dobili upute s ciljevima kako bi organizirali sastanak s mladima u zajednici u kojoj žive te odabrali problem (temu) koju će javno zagovarati. Sudionici su organizirali četiri sastanka u svojim gradovima. "Inicijative mladih" koje su činili mladi sudionici projekta su, uz potporu ostalih sudionika, dobile zadatak prikupiti podatke o problemima mladih u gradovima kako bi ispitali ima li njihova ideja, predodžba, percepcija, informiranost i/ili znanje o problemima realno uporište i legitimitet. Na taj način su mladi započeli proces javnog zagovaranja interesa mladih, odnosno prikupljanje podataka o problemu (vidi "Koraci u javnom zagovaranju interesa mladih"). Potpora i priprema za ovaj zadatak bio je opis područja djelovanja za mlade, iz Strategije za mlade EU, s kojom su bili upoznati na 1. modulu u Crikvenici, a način i metode su sudionici samostalno odabrali. Preporuke za pripremu, primjeri zadataka: • na radionici/sastanku mladi trebaju iskazati probleme s kojima se susreću, a prema područjima od interesa za mlade (prema Katalogu pojmova za mlade u kojemu se nalaze ta područja) te odabrati problem za koji će se provesti kampanja na samom modulu • na radionici su sudionici projekta i drugi mladi trebali popuniti obrazac proračuna za mlade koji smo odabrali na prvome modulu (obrazac su sudionici dobili naknadno), prema proračunima gradova za 2014. godinu • organizirati radionicu/sastanak na koji su pozvali mlade iz gradova/općina • mladi trebaju iskazati probleme s kojima se susreću prema područjima od interesa za mlade (u Dodatku 1 je Katalog pojmova u kojemu se nalaze ta područja) te odabrati problem za koji će se provesti kampanja na samom modulu • rezultati koji su proizašli iz različitih metoda i alata (od sastanaka, upitnika na internetu i dr.) su bili različiti, od velikog odaziva i entuzijazma u Crikvenici, do radnih skupina koje su raspravljale o problemima mladih.30 30 Vidi Prilog 2: Izvještaji s radionica

2. Javno zagovaranje interesa mladih (kampanja)

1.2. Aktivnost i zadatak: Uvod u kampanju Na modulu je sudjelovalo ukupno 34 sudionika: • 22 mladih - od 24 planiranih sudionika, na susret u Ajdovščinu nije stiglo dvoje mladih. Radilo se o jednoj sudionici iz Opatije koja se razboljela na dan polaska, pa nismo mogli naći zamjenu, te o jednom sudioniku iz Crikvenice kojemu je poslodavac u posljednjem trenutku javio da ne može izostati s posla. Planirani omjer muških i ženskih sudionika i ostvareni broj sudionika je u skladu sa zamolbom koju smo uputili za prethodni modul. Naime, planiran je isti broj sudionika, no, kao i u prethodnom modulu, kako se radi o mladima koji su u dinamičnom periodu, promjene koje su povezane s njihovim realnim mogućnostima sudjelovanja su stalne. Iako je u prvom javnom pozivu odabran isti broj muških i ženskih sudionika, ni sada nisu mogli prisustvovati svi zbog opravdanih razloga. Inače se na javni poziv javilo više mladih koji su zainteresiranih djevojaka, pa su tako i zamjene iz redova djevojaka. Isti slučaj je u svim gradovima/općinama, iako su i koordinatori iz gradova/općina, i sami sudionici prethodnog modula, učinili sve kako bi osigurali isti broj. Na modulu je sudjelovalo šestero zaposlenih, petero nezaposlenih, 10 studenata i jedan učenik, čime se uključio realan omjer broja mladih prema skupinama • članovi predstavničkog ili izvršnog tijela gradova/općina - šest političkih predstavnika: od osmero planiranih političkih predstavnika, u Ajdovščinu je stiglo šest, što smatramo dobrim odazivom, jer je ova skupina sudionika najrizičnija zbog poslovnih i političkih obveza (izostali su zbog političkih obveza i bolesti) • sva četiri djelatnika/ce zaposlena/e u javnim upravama koji/e rade s mladima su stigli na modul. Radionice je vodilo dvoje profesionalnih trenera iz Slovenije (Socialna akademia) koji su ujedno imali i zadatak da prevode sve potrebne i korištene materijale (evaluacije, prezentacije, radne zadatke te simultani prijevod). Ovakav način rada je dogovoren unaprijed s trenerima, a odabir trenera je izvršen i prema kriteriju poznavanja oba jezika - slovenskog i hrvatskog. Kako su sudionici - partneri na uvodnom sastanku dogovorili da će jezici projekta biti slovenski i hrvatski, moralo se pronaći najbolji model komunikacije na ta dva jezika, što je bilo moguće nakon prvoga modula, kada se uvidjelo koliko se realno sudionici mogu ili ne mogu sporazumjeti. Na taj način su se neke "smetnje" koje su se pojavile na prethodnom modulu ukinule, te su dinamika i tijek modula protekli u skladu s planiranim. Radi se o jezičnim barijerama, prekidanju rada trenera radi prevođenja i sl. Na ovakav način su treneri imali kontinuitet u radu i provedbi aktivnosti. Svi sudionici su prije dolaska bili upoznati s programom rada i ciljevima modula. Važno je na svakoj radionici/neformalnoj edukaciji mladih naglasiti da uspješnost treninga, odnosno ovoga neformalnog obrazovanja, ovisi upravo o samim sudionicima koji grade kvalitetu sadržaja i atmosferu na radionicama.31 Iako su se sudionici upoznali tijekom 1. modula, važno je ponoviti međusobno upoznavanje sudionika, a ovom prilikom se koristila snowball metoda, pa su sudionici obnovili osobna imena. Očekivanja koja su sudionici imali od ovoga susreta su se ispitala prema metodi mjerenja temparature. Sudionici su se individualno razmjestili po virtualno zamišljenom pravcu, podijeljenom od 0 do 100 stupnjeva, koji označava temperaturu slaganja sa sljedećim tvrdnjama, koje mjere nekoliko ciljeva ovoga modula: "Drago mi je da sam danas ovdje." (procjena motivacije za sudjelovanje); "Znam što će se dogoditi u sljedećih 48 sati." (informiranost i upoznatost sudionika s ciljevima modula) i "Imam iskustva i znanja u području zagovaranja i organiziranja i provedbe kampanje." (procjena donesenih kompetencija iz područja teme modula). Zatim je uslijedio pregled očekivanja sudionika. Na post-it papirićima sudionici su upisivali svoja očekivanja, strahove i ono što je svaki od njih donio na modul. Nakon toga smo svi zajedno, kao skupina, predstavili očekivanja. Ovaj dio se koristi kao alat za ocjenu na kraju treninga. Mario je prije večere predstavio nastavak radionice (modula), sadržaj dijelova modula i tehničke informacije o prehrani, mjestu, objektu, kućnom redu i sl.

31 U publikaciji se koriste materijali nastali za potrebe projekta. Zahvaljujemo se našim sjajnim trenerima, Tadeji M. i Mariju P., koji su nam ustupili materijale, čiji sadržaj se koristi u opisu radionica, aktivnosti i zadataka nastalih na projektu. Tekst u nastavku adaptirani je materijal koji su koristili treneri, obogaćen iskustvima i rezultatima ovoga projekta.

Slika 1: Očekivanja, strahovi i doprinosi

1.3. Aktivnost i zadatak: Team building i prezentacija problema Radi jačanja i stvaranja osjećaja pripadnosti grupi, koristila se metoda "nemoguće misije". Cijela skupina je dobila 10 zadataka koji su morali biti uspješno završeni u 15 minuta. Nismo bili potpuno zadovoljni, jer nisu svi sudionici aktivno sudjelovali u izvršavanju svih zadataka, dok su neki obavljali dvostruko ili trostruko više. Cilj korištenja ove metode je bio stvoriti okruženje za učenje, za koje smo postavili pravila za rad u skupini: kakva treba biti suradnja, kako se sluša, kako planiramo, pravila o kašnjenju i komunikaciji. Nakon toga je uslijedilo kratko predstavljanje problema koje su mladi iz svakoga od četiri grada prepoznali na radonicama koje su prethodile susretu: 1. Kidričevo je predstavilo problem neorganiziranosti mladih 2. Ajdovščina je predstavila problem potpore nezaposlenima (nedostatak stipendija i suradnje) 3. Opatija je predstavila nedostatak mogućnosti zapošljavanja za obrazovane i kreativne mlade (nedovoljno korištenje ljudskih i prostornih potencijala Opatije) 4. Crikvenica je predstavila nedostatak zajedničke infrastrukture mladih (prostora za mlade).

2. Javno zagovaranje interesa mladih (kampanja)

Slika 2: Predstavljanje problema

1.4. Aktivnost i zadatak: Što je kampanja? Što je problem/tema? Pozdrav gradonačelnika Ajdovščine Ujutro nas je pozdravio gradonačelnik Ajdovščine, Marjan Poljšak, koji je predstavio kako njihova općina/grad uključuje mlade ljude u procese političkog odlučivanja, odnosno kako su zajedničkim pregovaranjem, inicijativom mladih i podrškom Grada došli do Doma mladih (Hiže mladih).

Slika 3: Pozdrav župana

Slika 4: Hiža mladih

Kratkim energizerom smo započeli dnevni program. Mario je predstavio teorijske koncepte kampanje, pristupe, alate i namjere kampanje. (Vidi poglavlje "Koraci pri izradi kampanje"). Zatim je uslijedio nastavak rada prema sljedećim koracima:

97 1.5. Aktivnost i zadatak: Definiranje problema i istraživanje njihovih uzroka i pozadine (metodom stabla i galerije). Svaka grupa (sudionici iz svakog grada) je započela opisivanje problema mladih za koji će raditi kampanju, a onda su svi sudionici obilazili stolove te dodavali pisane komentare, analizirali probleme drugih gradova, ne bi li pomogli dodavanjem primjedbi iz njihove perspektive.

1.6. Aktivnost i zadatak: Ciljna publika i fantasy (obrazloženje) Na početku ovoga dijela je Tadej Beočanin (vidi Sliku 4), sadašnji općinski vijećnik i predsjednik Savjeta mladih Ajdovščine, jedan od inicijatora pokretanja osnivanja i izgradnje Doma mladih, ukratko prenio sudionicima svoja iskustva u zagovaranju interesa mladih na konkretnom problemu prostora za mlade. On je predstavio inspirativno putovanje mladih ljudi u postizanju njihove želje da mladi ljudi u Ajdovščini dobiju zajednički krov nad glavom. Nakon odabira ključnih problema, određene su ciljne skupine, za što je korištena metoda mjerenja temparature. Zadaci su bili provjeriti tko je kriv za stanje problema i tko je odgovoran za poboljšanje stanja (mladi ljudi, roditelji, gradonačelnici, općinski vijećnici, Europa, država, itd.). Nakon pregleda ukupnog sadašnjeg stanja, svaka radna skupina je navela ciljne dionike i ciljne javnosti koje mora uključiti u svoje javno zagovaranje - proširivanje mreže. Nakon toga je uslijedila igra fantasy. Svaki pojedinac je predstavljao idealnu sliku o tome kakva će biti situacija s ovim problemima za više od pet godina. Nakon pet minuta, skupine su za ove fantazije nagrađene od cijele grupe, nakon čega su svi sudionici radili zajedno kako bi stvorili jedinstvenu sliku o situaciji problema u pet godina. Sve grupe su bile u stanju nacrtati savršeno rješenje problema.

Slika 5: Fantasy

1.7. Aktivnost i zadatak: Kako je živjeti u Ajdovščini? Upoznavanje Ajdovščine Odmah nakon ručka, cijela grupa je otišla na šetnju kroz Ajdovščinu, uz vođenje mlade osobe - lokalnog vodiča. Ugodna atmosfera dopunjena je razgovorom o temama, problemima i mogućim rješenjima. Navečer su sudionici imali priliku doživjeti kako provode slobodno vrijeme mladi Ajdovščine, te su se družili u dvorani Hiže mladih i prisustvovali koncertu lokalnog glazbenog sastava.

2. Javno zagovaranje interesa mladih (kampanja)

Slika 6: Razgledavanje Ajdovščine

1.8. Aktivnost i zadatak: Priprema konkretnih ciljeva i slogana kampanje Ciljevi kampanje Jedan od najtežih zadataka je odrediti jasne ciljeve kampanje - što želimo mijenjati. Odabrana je metoda Predstavljanje SMART ciljeva: •

specific - moraju biti specifični

•

measureable - moraju biti mjerljivi

•

achievable - moraju biti dostižni

•

realistic - moraju biti realni

•

target - moraju biti usmjereni.

Svaka skupina je imala zadatak oblikovati tri specifična cilja koja žele postići u naredna tri mjeseca (do kraja projekta) i tri cilja za sljedeću godinu. Ovi ciljevi su također pojedinačno prezentirani, uz sugestije trenera, a pokazalo se da su doista i mjerljivi. http://www.iri-lj.si/index.php/zanimivo/novice/137-postavimo-si-ciljeve

Slika 7: Rad u skupinama

99 1.9. Aktivnost i zadatak: Slogan kampanje Mario je dao upute za pripremu slogana kampanje i ključne poruke. Dobra komunikacija spaja tri ključna elementa : •

pravi sadržaj

•

važnu povezanost s ciljem

•

poziv na akciju

•

važno je da se skrene pozornost na rješenja, prednosti i koristi, a s druge strane, obveze i zahtjeve

•

poruke trebaju biti pozitivne, ali realne.

Četiri su ključna obilježja dobrih poruka: • vjerodostojnost (jasnoća, točnost i istinitost) • atraktivnost (atraktivna, zanimljiva, inteligentna, emocionalno stimulativna) • relevantnost (odnosi li se na ljude kojima se obraćamo, je li i može li biti povezano s poznatom situacijom i primjenjuje li se u skladu s potrebama) • razumljivost (jednostavna, razumljiva i prihvatljiva). Različite vrste poruka: • verbalne - neverbalne, pisane • variraju ovisno o sadržaju, tonu (racionalni, emocionalni) i pristupu. Više hijerarhijski grupirane poruke: poruka kišobran, koji je često slogan • neke od glavnih poruka i sporedne poruke koje nadopunjavaju glavne poruke. Poruke trebaju biti komplementarne, a ne u sukobu jedne s drugima, i tomu treba posvetiti pažnju.

Slika 8: Mario daje upute o sloganu kampanje

1.10. Aktivnosti i zadaci: Komunikacijski kanali, alati za kampanju i akcijski plan Komunikacijski kanali i alati za kampanje Nastavak planiranja kamapanje povezan je sa strategijom odabira komunikacijskih kanala i alata za provedbu kampanje.

100

2. Javno zagovaranje interesa mladih (kampanja)

Izbor komunikacijskih kanala i alata Mario je skupinama objasnio kako koristiti pojedine komunikacijske kanale ovisno o tome na koje ciljne skupine se odnosi naša poruka, odnosno kampanja. Sudionici su vidjeli primjere dobre prakse. O ciljnim skupinama i komunikacijskim kanalima vidi više u prvom dijelu ovog kataloga. Sudionici su imali zadatak odrediti koji komunikacijski kanali i alati su pogodni za provedbu njihove kampanje. Metode koje su se koristile su metoda galerije i brainstorming, zajednički rad i rad u skupinama. Plan kampanje Završni dio aktivnosti odnosio se na pripremu Akcijskog plana za provedbu kampanje. Sudionici su dobili zadatak da u nacrtu kampanje utvrde strukturu akcijskog plana. Nacrt kampanje, koji je rezultat rada na modulu, se nakon povratka u gradove nastavljao razvijati a aktivnosti su se provodile u dinamici i prema vrsti teme kampanje. U nastavku su upute koje su sudionici dobili kako bi mogli razvijati kampanju. Akcijski plan mora sadržavati: • aktivnosti • odgovornosti sudionika - tko je odgovoran za koji dio posla • vremenski tijek - vrijeme (rokovi) • izvor financija - iz kojih izvora će se financirati kampanja. Struktura plana kampanje (savjeti i upute) 1. Plan sudionika i odgovornosti: • uspostava plana predviđa da će svi zainteresirani sudionici doprinijeti ciljevima, definira njihove uloge, odgovornosti i zadatke, te utvrđuje oblike suradnje • shema sudionika - ne samo ono što je napisano na papiru, nego česta provjera jesu li svi prihvatili zadatke i jesu li im namijenjeni zadaci jasni • ako u kampanji sudjeluje nekoliko organizacija, potrebno je definirati načela i pravila suradnje • prije nego što počnemo provoditi kampanju, svim prisutnima i uključenima mora biti jasna uloga koju će imati • u kampanje su često također uključene teme, znanja i vještine koje su nepoznate užoj mreži suradnika i izvođačima jer su potrebna specifična znanja o nekim područjima; u planu osnivanja društvene mreže za provedbu kampanje je potrebno identificirati što mi sami znamo, a za koja područja namjeravamo angažirati vanjske stručnjake. 2. Uloge u kampanji: • koordinator grupe - njegov zadatak je voditi skupinu sudionika u kampanji i voditi brigu o tome da skupina kontinuirano surađuje, da prati aktivnosti sudionika i održava redovite kontakte sa svim članovima • tajnik - brine za resurse grupe i pruža podršku u izvršenju događaja; organizira grupne sastanke, upravlja e-mail popisom skupina, on mora biti obaviješten o važnim događajima i datumima • predstavnik za odnose s javnošću - brine se za promidžbene aktivnosti kampanje i događanja; podiže javnu svijest o ključnim pitanjima; tipični zadaci uključuju: pisanje priopćenja za javnost, slanje slika i video materijala o zbivanjima, održavanje kontakata s urednicima i novinarima iz lokalnih medija, pisanje postova i slanje urednicima lokalnih medija, upravljanje stranicama na Facebooku i Twitteru, pisanje bloga • rizničar - vodi računovodstvo i brine za racionalno korištenje resursa u suradnji s koordinatorom grupe • koordinator kampanja prema donositeljima odluka - uspostavlja i održava kontakt s predstavnicima lokalnih/nacionalnih/europskih tijela javne vlasti i savjetodavnih tijela, osoba koja je najviše upoznata i umrežena s potrebama kampanje, ciljnim skupinama, razvojem političkih procesa i slično • koordinator marketinga - osoba usmjerena na mogućnosti za stjecanje podrške, promocije, organizaciju i promociju događaja i izvješćivanje o njima • koordinatori događanja - odgovorne osobe za usmjeravanje skupina za provedbu kampanje u određenim dijelovima godine, brinu o fokusu kampanje, obavještavaju skupinu o razvoju kampanje

101 • Koordinator kampanje - osoba ili uži tim koji regrutira suradnike, upravlja kampanjom, daje podršku volonterima koji provode kampanju, istražuje događaje u njihovom okruženju, bira okruženje u kojemu bi bilo razumno provoditi kampanju i osigurati prisutnost kampanje. 3. Putokaz kampanje: • putokaz daje kronološki slijed zadataka, uključujući i pripremno razdoblje prije kampanje i probno razdoblje nakon početka i provedbe kampanje • prilikom planiranja realno procijenite svoje vrijeme, ali i vrijeme drugih, odgovornosti drugih suradnika; ne zaboravite na ljetovanje i odmor • putokaz je podijeljen u pojedine faze kako bi se bolje upravljalo • raspored: • unesite ključne datume, unutarnje i vanjske rokove, obzirom na vrijeme pripreme za izvršenje određene aktivnosti • tko je zamjena za nepreviđenu spriječenost sudionika u kampanji (bolest i sl.)? 4. Financijski plan: • kampanje zahtijevaju pripremu i provedbu značajnih financijskih sredstava • potrebno je procijeniti izvore financiranja za razne troškove: troškovi izrade (dizajn tiskanice, letka, tisak, najam prostora za natjecanje i sl.), trošak opreme (računala, softver, pisač, itd.), troškovi osoblja (plaće, naknade, putni troškovi i sl.), operativni i režijski troškovi (telefonski i poštanski troškovi, papir, najam za ured, itd.) • Sredstva za financiranje kampanje dolaze iz proračuna organizacije ili inicijative, kroz financiranje projekata kroz grantove ili preko sponzora; primjerice masovni mediji daju medijski prostor ili vrijeme za objavu konkretne reklamne poruke ili mogu ponuditi posebne popuste. Za ovu aktivnost je predviđeno projektiranje tablice ili dijagrama: • u tablici se prikazuju pojedinačne faze u pripremi i provedbi kampanje i za predviđeno vrijeme • potrebno je izraditi plan osoblja s određenim ulogama i odgovornostima u svojoj kampanji. Nakon rada u skupinama (sudionici po gradovima) se skupine spajaju; međusobno se razmjenjuju rezultati i komentari. Praćenje, kontinuirano mjerenje, analiza i procjena provedbe i uspješnosti kampanje Na operativnoj razini potrebno je stalno pratiti provedbu mjera i postupaka, pa se pitamo: • Jesmo li dosegnuli onu javnost koju smo htjeli? Kako ćemo mi, a kako će javnost (ciljna skupina) reagirati? Jesu li shvatili, prepoznali i uzeli u obzir naše poruke? Što učiniti ako su odgovori različiti od očekivanog? • Ako se tijekom kampanje nešto neočekivano dogodi, planove treba popravljati, prilagoditi novim okolnostima, zahtjevima, očekivanjima ili čak i promijeniti • Što se mjeri? Zainteresirani smo do koliko ljudi smo doprijeli, do koliko osoba je stigla naša poruka, što je bio njihov odgovor na naše aktivnosti? Mjerenje se može iskazati u broju izdanih informativnih materijala, broju sudionika natjecanja, broju posjetitelja na stranici, broju izdanja u medijima (priopćenje za javnost ili pozivnica) te u volumenu koji zauzima medijski prostor. Najčešće korištene metode mjerenja i analize aktivnosti : • zbirka objava u medijima (press clipping) je uređena po ključnoj riječi ili temi; redovito pratimo medije i izvještavanje o unaprijed definiranim kriterijima u odabranim medijima • analiza medijskog izvještavanja: kvantitativne i kvalitativne analize i ocjene izvještavanja o temi u medijima. U kvantitativnoj analizi mjerimo prisutnost medija prema određenim kriterijima: broj izdanja, datumi objave, u kojim medijima, prema autoru, po gradu ili vremenu objavljivanja, volumen objave. Kvalitativnom analizom pratimo objavljena pitanja i pojavu riječi, procjenjujemo ton objava; pratimo prisutnost ili odsutnost poruka kampanje, itd.

102

2. Javno zagovaranje interesa mladih (kampanja)

• analiza čitateljstva, koja će potvrditi učinkovitost tekstova i pisanih materijala. Kada se analiziraju kvantitativni elementi, zainteresirani smo tko su čitatelji, koliko često čitaju, koje vrste sadržaja ili čemu daju veći prioritet. Metodom analize sadržaja možemo procijeniti koliko čitatelji razumiju objavljeni sadržaj ili ocjenjuju sadržaje, što je za njih žanr ili sadržaj koji nedostaje. Istraživanja provedena osobnim intervjuom, telefonski ili putem upitnika • analiza posjeta mjestu pruža informacije o tome tko su njegovi posjetitelji, čiji se sadržaji najčešće pretražuju i traže, koji dijelovi internetske stranice se najčešće posjećuju, koliko vremena se posjetitelji zadržavaju, odakle dolaze i kamo idu posjetitelji, itd. • svrha analize odgovora mjerenih odazivom raznih članova javnosti je utvrditi primljene pozive i odgovore na otvorene telefone, odaziv na call centre, komunikaciju putem internetske stranice ili upitnika, zanima nas broj, vrijeme nastanka, a posebno njihov sadržaj • istraživanje je jedno od najvažnijih mjerenja koje se koriste u svim fazama procesa komunikacije; istražujemo izvedbu publikacije, događanja i prezentacije. online komunikaciju, ugled, brend, poslovno okruženje, oglašavanje • tijekom monitoringa, kampanje ili aktivnosti koje se provode u skladu s rokovima i procijenjenim troškovima pratimo na dnevnoj, tjednoj i mjesečnoj bazi • redovito izvještavanje je sastavni i rutinski dio upravljanja svakom kampanjom. Tijekom kampanje vjerojatno ćemo naići na nepredviđene promjene. Među unutarnjim faktorima, koji mogu preusmjeriti tijek kampanje, su kadrovske promjene, promjene u strateškim odlukama i promjene u financijskom položaju. Vanjske razloge promjene nalazimo u zakonskim promjenama koje želimo promijeniti kampanjom - političku i ekonomsku situaciju, aktivistički rad jakih i dobro organiziranih interesnih skupina koje se pojavljuju, i slično. Svaki dobar komunikacijski plan na strateškoj razini može barem indikativno predvidjeti potencijalne probleme i dati smjernice o tome kako se nositi s nepredviđenim i kriznim situacijama. Potencijalne krize i sukobe ne bi trebalo prepustiti slučajnom ponašanju; primjerice, što učiniti u slučaju lošeg vremena na otvorenom ili kako ćemo djelovati ako je oprema u kvaru. • Više teških kriza tijekom kampanje može se pojaviti zbog materijalnih razloga; primjerice, neočekivane situacije, promjene u političkoj podršci, štrajka, bojkota, financijskih problema, pitanja poslovne tajne, medija koji nam nisu skloni, itd. Kriza može izazvati odbacujući stav prema partnerima u komunikaciji, primjerice kada klijent ne sluša i ne uzima u obzir reakcije javnosti. • Krize ili neplanirani događaji koji obično traju kratko vrijeme su rezultat zanemarivanja ili nepredvidivih incidenata, neslaganja i sukoba. Postoji nekoliko vrsta kriza: političke, ekonomske, ekološke, prirodne, humanitarne. Neke se ne mogu predvidjeti; na primjer, elementarne nepogode. Kriza se može popraviti. Na strateškoj razini, prije pripreme kampanje to znači da možemo predvidjeti moguće scenarije koji bi mogli izazvati krizu, prepoznati slabosti i ranjivosti. Krizni menadžment je strateško planiranje i prevencija krize, dizajn mjera za rješavanje krize. Njegova je svrha spriječiti ili barem smanjiti negativne ishode, zaštititi organizacije i dionike. Upravljanje krizom i odgovor na nju su planirani, proaktivni, u skladu s raspoloživim sredstvima. U vremenima krize važno je zadržati pozitivan stav. Potrebno je preuzeti inicijativu i pružiti podatke i informacije koje otvaraju različite poglede na problem i njegovo rješavanje. Kriza je i prilika da naučite nešto iz iskustva i iste greške. Kriza je prilika za promjene. Priprema kriznog plana: • procjena mogućih sukoba i krizne situacije; pripremite krizni plan koji jasno objašnjava kako ćemo postupiti u određenoj situaciji, tko što radi i kako? • okupite krizni tim. Odredite tko će biti uključen u kriznu situaciju, predvidite njihove uloge, odgovornosti i zadatke • pripremite komunikacijsku infrastrukturu. Odredite prostor za "HQ" koji će upravljati krizom, potrebnu opremu (telefoni, računala, internet, itd.) • osigurajte obuku kriznog tima, organizirajte vježbe koje simuliraju određene krizne situacije.

103 Sudionici su imali zadatak: • predvidjeti potencijalne sukobe i krizne situacije i dizajnirati nacrt plana kako na njih odgovoriti. Način rada: brainstorming, SWOT analiza: • u prvoj fazi pomoću brainstorminga pretpostaviti neki potencijalni sukob i krizne situacije • u drugoj fazi u obliku nacrta plana - plakata o tome kako reagirati na potencijalne krizne situacije pomoću SWOT analize - identificirati snage, slabosti , prilike, prijetnje i rizike u svojoj kampanji • kombinacija prednosti i prijetnji može nam pomoći pronaći odgovore o tome kako možemo prevladati rizike ili prijetnje • ako se spoje slabosti i mogućnosti, pomoći će nam s onim što nam je potrebno poboljšati. Nakon rada u skupinama, radi se zajedno s drugom skupinom i raspravlja o rezultatima i komentarima.

Slika 9: Nacrti kampanja

104

2. Javno zagovaranje interesa mladih (kampanja)

1.11. Aktivnost i zadatak: Priprema prezentacije kampanja Tadeja je na kraju drugoga dana prema dostavljenim uputama za pripremu predstavljanja kampanje sudionicima dala zadatak da pripreme prezentaciju za sljedeći dan. Zadatak sudionika bio je najprije pripremiti petominutnu prezentaciju za ostale sudionike kampanje. Osim toga, svaka skupina je trebala pripremiti desetominutnu simulaciju aktivnosti u sklopu svoje kampanje; na primjer, kako predstaviti svoju inicijativu za sastanak s gradonačelnikom ili kako razgovarati o svojoj inicijativi za mlade na ulici. Rezultati svih aktivnosti su prezentirani u subotu ujutro u završnom dijelu programa, u kojemu su predstavljeni cijeli nacrti kampanja za četiri skupine/četiri grada. Sudionici su predstavili svoje nacrte kampanja i simulirali jednu aktivnost: 1. Ajdovščina je predstavila nacrt za kampanju kojoj je cilj donošenje odluke o stipendiranju mladih, naročito za deficitarna zanimanja. U njihovu kampanju će biti uključeni mladi, javna uprava i lokalni poduzetnici. Mladi će sudjelovati u izradi pravilnika/uredbe o stipendiranju. Sudionici su predstavili simulaciju sastanka mladih i predstavnika Grada. 2. Kidričevo je predstavilo nacrt za kampanju kojoj je cilj umrežavanje mladih i osigravanje prostora za aktivnosti mladih. Njihova kampanja će obuhvatiti niz aktivnosti predstavljanja ideje i motiviranje mladih za udruživanje i aktivizam. Cilj je i da se potakne Grad da dodijeli prostor mladima za njihove aktivnosti. Sudionici su odabrali simulaciju javne tribine na kojoj mladima iz zajednice predstavljaju svoju ideju. Ova kampanja je mobilizacijska kampanja. 3. Crikvenica je predstavila nacrt za kampanju kojoj je cilj udruživanje mladih i osiguravanje prostora za mlade - "doma za mlade". Sudionici su odabrali simulaciju javne tribine u kojoj predstavljaju ideju mladima i predstavnicima Grada. 4. Opatija je predstavila nacrt za kampanju kojoj je cilj umrežavanje mladih umjetnika i kreativnih mladih osoba s područja grada, kako bi se stvorila platforma za otvaranje kreativno-poduzetničkog inkubatora.

Slika 10: Prezentacija kampanje

105 1.12. Aktivnost i zadatak: Predstavljanje Youthpassa i evaluacija Predstavljanje Youthpass potvrde je odabrano u ovoj fazi projekta kako bi sudionici mogli jasnije osvijestiti što i kako uče, obzirom da se radi o novim sadržajima za većinu sudionika. Projektom je planirano izdavanje Youthpassa. Projekt prvenstveno obuhvaća visoku razinu aktivnog učenja, kao i primjenu stečenih vještina i znanja za cijelo vrijeme trajanja. Nastao je kao rezultat iskazanih potreba mladih. Problemi koje mladi imaju u svakodnevnoj komunikaciji s donositeljima političkih odluka, nerazumijevanje procesa i protokola u procesima donošenja odluka, nepoznavanje i nerazumijevanje proračuna kao dokumenta, kao i nedostatak komunikacijskih vještina i komunikacije s medijima, bili su osnovni poticaj za pokretanje ove neformalne edukacije. Vrijednost projekta je što svi sudionici "strukturiranog dijaloga" na lokalnoj razini u neformalnom okruženju uče i stječu znanja i vještine potrebne za uspješnu provedbu dijaloga. Svijest o tome što ne znamo i osobna procjena o tome koliko smo naučili je važna; stoga smo ovu aktivnost posvetili značenju Youthpassa, odnosno načinu kako procjenjivati stečene kompetencije. Svi sudionici će na kraju projekta dobiti Youthpass potvrdu. Youthpass potvrda sastoji se od tri dijela: • potvrda sudjelovanja te općeniti opis aktivnosti • općeniti opis aktivnosti u kojima je sudjelovala mlada osoba • opis znanja koja je mlada osoba stekla sudjelovanjem u projektu. Stečena znanja i vještine mlada osoba zajedno sa svojim mentorom utvrđuje i opisuje koristeći kao okvir osam ključnih sposobnosti: KOMUNIKACIJA NA MATERINJEM JEZIKU Sudjelovanje u projektu omogućava mladima razvijanje komunikacijskih vještina kroz, npr. razgovor s drugim sudionicima, slanje elektroničke pošte različitim primateljima, osmišljavanje i pisanje teksta za plakat ili brošuru, itd. KOMUNIKACIJA NA STRANIM JEZICIMA Tijekom međunarodnog projekta, mlada osoba je u doticaju s drugim jezicima i kulturama te sudjelovanje u takvom projektu mladima omogućava učenje novih riječi ili izraza na stranim jezicima te jačanje samopouzdanja i sigurnosti u komunikaciji na stranom jeziku. MATEMATIČKA KOMPETENCIJA I OSNOVNE KOMPETENCIJE U PRIRODOSLOVLJU I TEHNOLOGIJI Mladi kroz, primjerice, sudjelovanje u izradi proračuna aktivnosti i vođenje računovodstvene evidencije u MS Excelu stječu matematičke vještine, dok se tehničke vještine mogu steći kroz reguliranje električnih priključaka za kompjutorsku ili glazbenu opremu, korištenje fotoaparata i kamera, izgradnju materijala za projekt, itd. DIGITALNA KOMPETENCIJA Digitalne kompetencije stječu se kroz učenje korištenja računala: slanje e-mailova, rad u novim programima, izrada plakata koristeći grafičke programe itd. UČITI KAKO UČITI Mlada osoba ima priliku prepoznati način učenja putem kojega prima najviše znanja (npr. kroz razgovor s drugima, kroz samostalno traženje podataka, kroz pohađanje radionica, kroz formalno učenje, itd.) i na taj način postati svjesna vlastitog načina učenja SOCIJALNA I GRAĐANSKA KOMPETENCIJA Mladi kroz sudjelovanje u projektu imaju mogućnost osvijestiti i prepoznati svoje društvene i građanske vještine te ih unaprijediti ili naučiti: poštivanje drugih ljudi, način izražavanja vlastitog mišljenja ili kritike, ophođenje s drugim ljudima, donošenje odluka neovisno o mišljenju okoline, odgovornost prema zadacima itd. INICIJATIVNOST I PODUZETNOST Sudjelovanje u projektu omogućava mladima da iznesu svoje ideje i snove te ih ohrabruje da ih sami ostvare, a ne da ih "netko ostvari za njih" ili da ostanu neostvareni. KULTURNA SVIJEST I IZRAŽAVANJE Upoznavanjem drugih sudionika u projektu, mladi upoznaju i cijene vlastitu kulturu i kulturu sudionika iz drugih zemalja te njihove običaje.

106

2. Javno zagovaranje interesa mladih (kampanja)

Projektom je predviđeno da sudionici steknu sljedeće sposobnosti: • komunikacija na materinjem jeziku • komunikacija na stranim jezicima • učiti kako učiti • digitalne kompetencije • socijalne i građanske kompetencije • poduzetnost i inicijativnost • kulturna svijest i izražavanje. Kako većina sudionika dosad nije bila upoznata s Youthpass potvrdom, značenjem i funkcijom iste, osim objašnjenja, sudionici su imali priliku vidjeti kako izgleda takva potvrda.

Slika 11: Kompetencije za Youthpass potvrdu Rezultati 2. modula su: • izrađen je nacrt kampanje za sva četiri grada • sudionici razlikuju javno zagovaranje interesa od zagovaranja interesa • sudionici su upoznati s koracima u planiranju kampanje koje primjenjuju u nacrtu kampanje (plan aktivnosti i dinamika) • sudionici su upoznati s fazama javnog zagovaranja koje su primijenili u nacrtu kampanje • sudionici mogu analizirati probleme javnog zagovaranja na primjeru odabranog problema • razvijena je kvalitetnija komunikacija među sudionicima.

107 EVALUACIJA Sudionici su svaki dan mogli dobrovoljno sudjelovati u e-evaluacijama za koje su treneri pripremili obrasce koji su e-poštom bili dostupni sudionicima. U dobrovoljnoj evaluaciji je prosječno sudjelovalo 25 sudionika, što je visok udio sudjelovanja. Sudionici su procjenjivali ukupno zadovoljstvo treningom na ljestvici od 1 do 10, a prosječna ocjena je 9. Osim toga, evaluacijski listić je sadržavao elemente pojedinog aspekta rada prema ciljevima treninga, a procjenjivano je na ljestvici od 1 do 5. Ukratko, prosječne ocjene odnosno rezultati evaluacije su sljedeći: • • • • • • • •

Razumijem osnovne principe zagovorništva. (4) Razumijem svrhu i značenje kampanje. (4) Poznajem korake u pripremi kampanje. (4) Razumijem suodgovornost mladih u realizaciji njihovih potreba. (5) Razumijem principe rada u timu. (5) Razumijem različite komunikacijske kanale i instrumente (alate). (4) Zadovoljan sam našim planom/nacrtom kampanje. (4) Jedva čekam da krenemo u realizaciju našega nacrta kampanje. (5)

Ocjena organizacije: • Grad Ajdovščina je primjer dobrih rezultata suradnje između mladih i Grada, a rezultat takve suradnje je i Hiža mladih, centar za mlade i hostel u kojemu se održavao trening i bili smješteni sudionici. Iako u Hiži mladih nema kuhinje domaćini su osigurali dostavu hrane iz vanjskog restorana. • Prehranu su sudionici procijenili dvojako, pa je prosječna ocjena 3; osoblje je dobilo odličnu ocjenu (teško da bi bilo bolje); smještaj također, kao i prostor. Upitali smo sudionike što su novo naučili. Evo nekih njihovih izjava: • SMART metoda, rad u timu, motivacijske tehnike, pripremu zagovorništva po koracima, nacrt kampanje, kako konkretizirati početnu ideju i organizaciju kampanje, mogućnosti financiranja, itd. Trenerima su sudionici poručili: pohvale, super, prilagodljivi, zabavni, dinamični, konstruktivni, itd.

Slika 12: Evaluacija Vidljivost projekta je prikazana u Dodataku 3 na kraju priručnika.

108

2. Javno zagovaranje interesa mladih (kampanja)

PRILOZI Prilog 1: Program rada 2. modula u Ajdovščini Prilog 2: Izvještaji s radionica

Prilog 1: 2. MODUL AJDOVŠČINA - OD 22. DO 24. ŽUJKA 2014. GODINE Zagovaranje interesa mladih i izrada kampanje Četvrtak, 20.03.2014. Vrijeme 17.00 – 18.00 18.00 – 19.00 19.00 – 20.00 20.00 – 21.00

Aktivnost Dolazak, smještaj u sobe Pozdrav domaćina Uvod u modul - treneri Večera Upoznavanje, očekivanja, team building, prezentacija problema (sudionici), prezentacija tijeka modula

Mjesto Recepcija MC Višenamjenska dvorana P-8 Učionica P-15 Višenamjenska dvorana P-8

Petak, 21.03.2014. Vrijeme 8.00 – 9.00 9.00 – 11.00 11.00 – 11.30 11.30 – 13.00 13.00 – 14.00 14.00 – 15.30 15.30 – 16.30 16.30 – 17.00 17.00 – 19.00 19.00 – 20.00 20.00 – 21.00 21.00

Aktivnost Doručak Uvod u kampanju, upute za rad na projektu

Mjesto Učionica P-15 Višenamjenska dvorana P-8 Pauza Učionica P-15 Planiranje kampanje: rad na projektu u koracima, uz pomoć Višenamjenska dvorana trenera P-8/Soba 2 Ručak Učionica P-15 Razgledavanje mjesta Planiranje kampanje: rad na projektu u koracima, uz pomoć Višenamjenska dvorana trenera P-8/Soba 2 Pauza Učionica P-15 Zagovaranje Višenamjenska dvorana P-8/Soba 2 Večera Učionica P-15 Priprema prezentacija plana kampanje Višenamjenska dvorana P-8/Soba 2 Neformalno druženje Višenamjenska dvorana P-8

Subota, 22.03.2014. Vrijeme 8.00 – 9.00 9.00 – 11.00

Aktivnost Doručak Prezentacija plana kampanje (s prijedlozima za poboljšanje)

11.00 – 11.30 11.30 – 13.00

Pauza Evalucija

13.00 – 15.00

Ručak Zajednička fotografija Odjava iz hotela i odlazak

Mjesto Učionica P-15 Višenamjenska dvorana P-8 Učionica P-15 Višenamjenska dvorana P-8 Učionica P-15

109

Prilog 2: Izvješće - Radionica u sklopu projekta Mladi u zajednici bez barijera Iskazivanje potreba i problema mladih Crikvenica, 19. ožujka 2014. U sklopu projekta Mladi u zajednici bez barijera, u crikveničkoj vijećnici je 18. ožujka 2014. godine s početkom u 17 sati održana radionica za mlade na kojoj su dobili priliku iskazati svoje potrebe i probleme s kojima se susreću. Na radionicu su bili pozvani mladi u dobi od 18 do 29 godina s područja Grada Crikvenice. Cilj radionice bio je odabrati jedan problem za koji će se na sljedećem edukativnom modulu, u sklopu projekta Mladi u zajednici bez barijera, pripremiti hodogram kampanje te provesti kampanja. Sudionici radionice su dobili zadatak izdvojiti nekoliko glavnih problema s kojima se susreću mladi na području Grada Crikvenice prema područjima od interesa za mlade. Radionici je prisustvovao i predsjednik Gradskog vijeća Lovorko Gržac. U uvodnom su dijelu članica Savjeta mladih Grada Crikvenice Ivona Matošić i koordinatorica projekta Denisse Mandekić mladima predstavile projekt Mladi u zajednici bez barijera a zatim je uslijedila rasprava. Svatko je naveo problem prema svom viđenju te se zaključno odabrao jedan problem za koji su se svi složili da je od najvećeg interesa za poboljšanje života mladih u Crikvenici. Mladi su istaknuli nezaposlenost kao jedan od većih problema te su predložili održavanje radionica na temu učenja prezentacijskih vještina, te organizaciju izravnog susreta s lokalnim poslodavcima na kojemu bi se utvrdile potrebe na tržištu rada, kao i kratkoročne i dugoročne mogućnosti zapošljavanja. Kao jedan od problema navedena je i pasivnost mladih, odnosno nedostatak interesa za aktivno uključivanje u društveni i politički život zajednice. Jedan od ciljeva ovoga projekta je aktivirati mlade osobe na području sva četiri grada partnera, te potaknuti umrežavanje i informiranje mladih. Predloženo je i da se na području Grada Crikvenice osnuje Ured za mlade odnosno info-centar gdje bi se mladi mogli informirati o temama koje su im značajne, pravima i obvezama. Utvrđeno je da na području Crikvenice trenutno nema adekvatnog prostora u kojemu bi se mladi mogli družiti i informirati te su se sudionici složili da je to glavni problem. Budući da nema prostora u kojemu bi se družili, nema ni zajedničkih aktivnosti, umrežavanja, kolanja informacija, što se odražava i u sveopćoj nezainteresiranosti mladih za aktivni angažman u zajednici u kojoj žive. Kao rješenje je predloženo umrežavanje mladih te uključivanje mladih iz postojećih udruga koje djeluju na području Grada Crikvenice kako bi pokrenuli zajedničku inicijativu za dobivanje prostora za mlade uz pomoć Grada Crikvenice. Predloženo je da jedna osoba bude zadužena za informiranje mladih i sustavno praćenje informacija od interesa za mlade. Iz inicijative će se formirati projekt koji bi se kandidirao na natječaj za dobivanje bespovratnih sredstava iz EU fondova. Budući da su kolege iz Ajdovščine bile uspješne u sličnom projektu, zaključeno je da će sudionici projekta Mladi u zajednici bez barijera nakon 2. modula u Ajdovščini informirati sudionike radionice o primjerima dobre prakse iz Ajdovščine. Novi sastanak je zakazan u Gradskoj vijećnici u utorak, 25. ožujka 2014. g. u 17 sati. Predloženo je da svi sudionici radionice zajedno odu na konferenciju "Mladi pred izazovom korištenja EU fondova" koja će se 27. ožujka 2014. održati na Ekonomskom fakultetu u Rijeci kako bi što uspješnije napisali i prijavili projekt. Viša stručna suradnica za gospodarstvo, turizam i projekte Denisse Mandekić, univ. spec. oec.

Mali katalog za mlade 3 Komunikacijske vještine i odnosi s medijima

112

3. Komunikacijske vještine i odnosi s medijima

Komunikacijske vještine i odnosi s medijima Projekt Mladi u zajednici bez barijera namijenjen je osnaživanju mladih za sudjelovanje u životu zajednice, naročito u procesima političkog odlučivanja, pa tako i uspješnoj provedbi strukturiranog dijaloga. Poznavanje jezika demokratskog sudjelovanja građana, odnosno mladih osnova je za aktivno sudjelovanje građana u procesima političkog odlučivanja. Osnovne pojmove koji čine uvod u političku kulturu pokušali smo objasniti u Malom katalogu pojmova za mlade. Sadržaj i osnovne elemente koji čine okvir pravne regulacije političkog odlučivanja, upoznavanje procesa i protokola za demokratsko sudjelovanje u procesima donošenja političkog odlučivanja, posebno onih koji se odnose na donošenje odluke o proračunu na lokalnoj razini, sabrali smo u Malom katalogu za mlade 1, o kojima smo učili na iskustvima u Crikvenici na 1. modulu projekta. O javnom zagovaranju interesa mladih, vještinama, tehnikama i alatima za javno zagovaranje interesa mladih, a naročito kampanje, učilo se u Ajdovščini, a iskustva i naputke smo skupili u Malom katalogu za mlade 2. Znanja i praksu iz područja komunikacijskih vještina i odnosa s medijima steklo se na 3. modulu projekta u Kidričevu. Željeli smo podijeliti naša iskustva i o ovome području, pa je tako nastao i ovaj Mali katalog za mlade 3.

1. Komunikacijske vještine i odnosi s medijima ZAŠTO SU OVE VJEŠTINE I ZNANJA VAŽNI ZA USPJEŠNO JAVNO ZAGOVARANJE INTERESA MLADIH? Uspješnost javnog nastupa, nastupa pred dužnosnicima, pred medijima, dobar govor pred velikim brojem ljudi, efikasno vođenje sastanaka, jasno oblikovanje vlastitih misli i ideja i slične aktivnosti ne ovise samo o vrijednosti ideje i cilja zbog kojih poduzimamo tu aktivnost. Ovisit će i o našem znanju, vještinama i iskustvu u sudjelovanju u istome. Nekima od nas će ići lako, a neki se uopće neće usuditi upustiti se u takve aktivnosti. To će ovisi o osobinama ličnosti, iskustvu, vrsti inteligencije, obrazovanju, primatelju i sl. Međutim, većina ljudi moći će naučiti kako se nositi sa zahtjevima ovog javnog djelovanja, a sa stečenim iskustvom će biti sve uspješniji i uspješniji. Mladi su u razvojnoj fazi u kojoj intenzivno grade i ispituju vlastiti identitet. Aktivnosti koje bi mogle obuhvaćati stjecanje ovih kompetencija ima malo tijekom školovanja ili rada, a rijetke su osobe koje se nađu u takvoj društvenoj ulozi u kojoj bi mogle steći to iskustvo. Intuitivno ili spoznajno, većina mladih, u većoj ili manjoj mjeri, ima razvijenu sliku o društvenoj ulozi koju imaju, ali malo je onih koji aktivno sudjeluju u unaprjeđenju društvenog položaja neke od skupina mladih. Neki su ne/aktivni predstavnici učenika u školi, neki su predstavnici studenata, neki su se pridružili političkim strankama, vjerskim organizacijama ili organizacijama civilnog društva. Svima njima, ali i svim ostalima mladima, stjecanje komunikacijskih vještina je potpora za uspješno djelovanje u željenom smjeru, bez obzira radi li se o razgovoru s poslodavcem, odnosima s vršnjacima ili sastanku s nastavnikom, gradonačelnikom ili predstavnicima medija.

113 1.1. Što su komunikacijske vještine? PONOVIMO Komunikacija podrazumijeva razmjenu poruka između pošiljatelja i primatelja. Komunikacijske vještine čini skup vještina koje posjedujemo i mobiliziramo kako bismo povećali vjerojatnost uspješne komunikacije. Komunikacijske vještine predstavljaju niz različitih vještina kojima se jača uspješnost poslane i primljene poruke, jednoznačnost, razumijevanje i dijalog.

Uspješna komunikacija je: • učinkovita - ostvaruje ciljeve osoba koje komuniciraju. Pošiljatelj i primatelj poruka, "komunikatori", razumiju, mogu objasniti i predvidjeti događaje u tijeku komunikacijskih procesa • prikladna - kontekst određuje način komunikacije; osobe uključene u komunikaciju će poštivati kulturu, odnosno norme, društveni položaj, vrijednosti, jezik i očekivanja drugih sudionika u komunikacijskom procesu. Da bismo komunikaciju učinili uspješnom, moramo posjedovati i mobilizirati određene sposobnosti i vještine: • kognitivne vještine - bez određenih kognitivnih vještina ćemo teško uspjeti razviti pozitivne društvene odnose s drugima. Radi se o sposobnosti uvida u kognitivnu kompleksnost, samopraćenja, zauzimanja društvenih perspektiva, sposobnosti empatije, odnosno razumijevanja osjećaja drugih uz zadržavanje vlastitog stajališta, itd. • ponašajne ili bihevioralne vještine koje su nam potrebne da bi komunikacija bila uspješna naša su sposobnost da se uključimo u interakciju, fleksibilnost u ponašanju, sposobnost upravljanja interakcijom, aktivno slušanje, itd. Uspješna komunikacija ovisi o vještinama verbalne i neverbalne komunikacije. Vještine verbalne komunikacije su one vještine koje će osigurati da poruka koju želimo prenijeti bude upravo ona koju je primatelj primio. Neki od savjeta kako da nam to uspije su: • naše ideje i poruke moraju biti kompaktne i složene, ne smijemo imati zbrku nepovezanih ideja • moramo moći pojasniti svoje ideje opisima, objašnjenjima, primjerima • nikada nećemo pogriješiti ako koristimo jezik na konvencionalni način, a ne neki koji nije uobičajen za taj kontekst; moramo koristiti onaj jezik koji je ispravan za situaciju u kojoj se nalazimo i obzirom na ulogu koju imamo • nećemo pogriješiti ako je poruka jednostavna i jasna; kompliciranim jezikom ćemo staviti primatelja u neugodan položaj ako ga ne razumije • uvijek moramo biti spremni objasniti one dijelove poruke koje su nove za primatelja, koje se obzirom na kontekst primatelju čine nedosljednima (ono što je nama potpuno poznato i prihvatljivo, ne mora biti i primatelju) • moramo biti spremni ponavljati što smo rekli; drugim riječima, ako vidite da vaša poruka nije došla do primatelja, ponovite ju drugačije; vježbajte iznijeti jednu te istu poruku na više načina; • planirajte i organizirajte razgovor raznim pomagalima; samo rijetki mogu održati koncentraciju duže vrijeme.

114

3. Komunikacijske vještine i odnosi s medijima

Ukratko o argumentiranju Sposobnost argumentiranja je važna sposobnost u svakom javnom nastupu. Ono što govorimo ima značenje, ali mora prije svega biti istinito, a zaključci koje izvodimo iz podataka i informacija koje šaljemo primatelju nisu uvijek poželjni. U javnom zagovaranju ćemo se često susresti sa situacijom u kojoj mi ili druga osoba predstavljamo svoja stajališta, a mi ili sugovornik se ne slažemo s njima. Kako ćemo voditi dijalog, kako nastaviti komunikaciju? Odgovor primatelja poruke može biti negativan iz raznih razloga, osobnih vrijednosti, nejasne poruke i sl. U tom slučaju moramo znati iznijeti argumente koji će naše sugovornike uvjeriti u ciljeve koje želimo realizirati. Možemo odustati, možemo nastaviti s uvjeravanjem ili preokrenuti negativnu situaciju u našu korist. S ovim problemima se možemo susresti na javnim tribinama, sastancima, intervjima… U javnom govorništvu i uvjeravanju često nailazimo na takve prepreke. Kako uvjeriti sugovornike da prihvate naše argumente, kako pojasniti da su zaključci sugovornika neodrživi, neistiniti? Što možemo učiniti? Osnovna načela argumentacije 1. Moramo razlikovati razinu osobnosti i argumenta; argumenti su neovisni o našim vrijednostima; oni bi trebali biti istiniti. 2. Nastojimo izbjegavati negacije i generalizacije gdje je god to moguće; zaključivanje o iznesenim tvrdnjama koje vode zaključcima koji poopćavaju mogu dovesti do negativnih reakcija; koristite afirmativni pristup u iznošenju tvrdnji, on je puno konstruktivniji. 3. Ne upuštajte se u izravnu opoziciju ili neposredno povlačenje; ne sukobljavajte mišljenja sa sugovornikom, nađite afirmativni pristup, popustite, odustanite, i kasnije se vratite na temu. Postoji nekoliko modela argumentacije, a najpoznatija je debata. Debata je strukturirana argumentirana rasprava. U javnom zagovaranju je dobro znati neka pravila debate. Ona nas uči kako svoje stavove obrazložiti na racionalan način, a da se ne oslanjamo na svoje osobne stavove i vjerovanja, već se rukovodimo logički održivim, provjerenim i znanstvenim informacijama.

Potpora verbalnim vještinama su vještine neverbalne komunikacije. Bez cjelovitog i integriranog mobiliziranja jednih i drugih vještina, nećemo uspijeti prenijeti poruku. Nekoliko savjeta: • koristite neverbalne znakove u skladu sa situacijom, što znači da ćete ih prilagoditi društvenom prostoru i vremenu, posebno primatelju poruke, ali i sebi; nemojte izvoditi ono što vam nije prirodno i što morate glumiti; usiljeni neverbalni znakovi mogu biti smiješni, mogu odbijati i činiti komunikaciju neprikladnom; prikladno koristite geste • budite integrirani i dosljedni kada koristite verbalne i neverbalne znakove; neka vam položaj tijela i glas budu u skladu, neka vam izraz lica bude u skladu s izrečenim... suprostavljeni verbalni i neverbalni znakovi će vas učiniti smiješnim, nepouzdanim, nekompetentnim... • kada želite prenijeti značenje koje pridajete nekoj riječi ili misli, uskladite ju s različitim neverbalnim znakom; pokretom tijela ćete povećati razumljivost poruke, pažnju primatelja i sl. U Malom katalogu za mlade 2 smo za potrebe 2. modula učili o važnosti poruke i komunikacijskim strategijama općenito (vidi Mali katalog za mlade 2).

115

PONOVIMO Poruka je koncizna, kratka i uvjerljiva izjava kojom se koristite u vašoj kampanji, koja kaže što želite postići, kako to želite učiniti i zašto. Vaša poruka treba sadržavati specifičnu akciju i rješenje koje očekujete od vaših ciljnih skupina. Svaka poruka može imati ovih pet ključnih elemenata: Sadržaj: Koje ideje želite prenijeti? Koje argumente ćete iskoristiti da informirate ili uvjerite ciljne skupine? Koje informacije, statistiku, podatke, činjenice ćete koristiti? Jezik: Koje riječi ćete koristiti da biste glasno, jasno i efikasno prenijeli vašu poruku? Postoje li riječi koje trebate ili ne trebate koristiti? Hoće li vas ciljna skupina razumjeti? Koristite li njihov stil izražavanja ili žargon? Nositelj: Komu će ciljna skupina ili publika vjerovati i na koga će najbolje reagirati? Oblik: Na koje ćete načine prenijeti vašu poruku kako biste postigli maksimalan utjecaj? Hoćete li koristiti sastanak, pismo, brošure, letke, intervjue na radiju ili objave u novinama? Vrijeme: Kada je najbolje vrijeme da prenesete poruku? Postoji li posebno mjesto gdje možete prenijeti poruku i postići veće povjerenje ili utjecaj kod sugovornika? Kako bi naša poruka bila uspješno prenesena, moramo razviti strategiju komuniciranja: • čak i najbolje pripremljena poruka može biti ometena u procesu slanja - uvijek imajte spremnu strategiju "Što ako uvjeti, osobe i poruka nisu primljeni na način koji smo mi zamislili?" • uvijek budite spremni da poruka koju šaljete ne mora biti onakva kakvom ju je primio primatelj. Svatko, i vi i osobe kojima se obraćate, teško odvajaju osobnost, društveni i osobni identitet koji nosimo sa sobom, kada se obraćamo drugima. Najbolji glumci su oni koji u ulogu unose osobnost koju tijekom pripreme predstave podređuju cilju i drugim osobama, odnosno predstavi koju zajedno moraju izvesti. Vaša osobna vjerovanja, stavovi i znanja sigurno će utjecati na primatelja poruke, koliko god se trudili biti pripremljeni i mislili da ste prilagodili poruku jeziku koji vaš primatelj razumije. • odaberite komunikacijski kanal koji je primjeren ciljnoj javnosti, a ne onaj koji ona ne koristi ili ne prihvaća • odaberite primjeren komunikacijski alat - vaša ciljna javnost mora vidjeti i čuti vašu poruku; omogućite da se to i dogodi. Zapamtimo Kako uspješno poslati pisanu poruku? Komu šaljemo poruku? Prije nego što pošaljemo poruku, moramo biti sigurni komu je šaljemo. Pitanje je tko je ciljna publika/javnost ili skupina koja je zainteresirana za našu poruku, želimo li našom porukom utjecati na stjecanje povjerenja ciljne skupine, želimo li zadržati to povjerenje ili želimo nešto promijeniti. Kako ćemo se obratiti ciljnoj skupini?: Važan je odabir načina na koji se obraćamo ciljnoj publici; je li to slogan, ključna poruka, tekst, objava ili nešto drugo, te kojim kanalima ćemo poslati poruku (radi li se o jednosmjernoj ili dvosmjernoj komunikaciji). Kako napisati dobru pisanu komunikaciju? Prvo i najvažnije je znati što točno želite komunicirati, koji vam je cilj slanja poruke. Što želite komunicirati? Neke od osobina dobrih pisanih poruka su: • • • •

ublažavanje teških tema; primjerena emotivnost; korištenje priča (analogija, primjera) neočekivanost; koristite zanimljive, privlačne, neobične naslove konkretnost; ponudite praktična rješenja vjerodostojnost.

116

3. Komunikacijske vještine i odnosi s medijima

Još neki savjeti za dobru pisanu poruku su: • • • • • • • • • •

neka vaša poruka bude vijest napravite plan pisanja i izdavanja koristite ključne riječi kojima naglašavate bit poruke opseg poruke bi trebao biti "lako probavljiv" čitatelju pročitajte i provjerite napisano prije objavljivanja omogućite praćenje, vodite svoju evidenciju potičite interaktivnost - komentare analizirajte tekst i pojačavajte vizualnu predodžbu poruke (slike, grafike, video materijala) koristite slike i podnaslove kako biste istaknuli ključne riječi (npr. imena, parole, proizvode) poruka mora biti napisana jednostavno i razumljivo.

1.2. Elementi poruke 1.2.1. Priopćenja za javnost Pokazalo se da je važno strukturirati poruku prema ovim elementima: • najvažnije je u naslovu i prvoj rečenici reći tko, što, kada i zašto? To mora biti napisano najposebnijim, uzbudljivim, energičnim stilom • prvi stavak mora biti kratak sažetak ključnih poruka • drugi ili treći stavak bi trebao detaljno opisati, navodeći argumente, očitovanje osoba i sl. • zadnji odlomak treba biti kratak opis glavnih postignuća organizacije koja šalje poruku • ne zaboravite navesti kontakt-podatke: ime i prezime, broj telefona, e-mail adresu. 1.2.2. Poster, plakat, letak To su kanali za slanje pisanih poruka u kojima je najvažniji element vizualni doživljaj publike. Stoga je važno obratiti pažnju na: • atraktivnost cijele "slike": boje, slike, poruke • aktualnost i poticaje za potrebe ciljeva • poruku: bez obzira radi li se o sloganu, slici, provokativnom pitanju i sl. vrijedi pravilo "manje je više". 1.2.3. Pozivnice Pozivnice su vrlo uspješan komunikacijski kanal jer se njima obraćamo osobno onima za koje smatramo da su važni čimbenici javnosti. Stoga moramo posvetiti pažnju sljedećim elementima: • Tko je primatelj? O tome ovisi kako i kada će biti poslana pozivnica • Elementi važni za svako obraćanje javnosti - tko, što, kada, gdje? • Tko je pozvan? Neke osobe će se odazvati na poziv ako su prisutne i druge važne osobe ili netko tko je toj osobi intimno važan • Važno je tko su osobe koje pozivamo, pa tako i biramo razne vrste pozivnica: poziv preko Facebooka, e-mailom, preko medija, osobno, telefonski. Je li to poziv mladima, gradonačelnicima ili medijima?

1.3. Javni nastup U širem smislu možemo svaku komunikaciju s predstavnicima ciljnih skupina smatrati javnim nastupom. Ne zaboravite da je svaki razgovor, intervju, obraćanje medijima, sastanak, neformalni razgovor o temi koju zagovarate važan. Sve što kažete i kako to kažete utječe, u većoj ili manjoj mjeri, na oblikovanje stavova vaših sugovornika. U užem smislu, javni nastupi imaju formalniji oblik pa se pod time često podrazumijevaju sastanci s donositeljima političkih odluka, nastup pred medijima, nastup na javnoj tribini, itd. Većina osoba ima tremu pred javnim nastupom. Neki se bolje nose s posljedicama ovog stresnog stanja, a neki se sa stresom ne znaju nositi.

117 Kako izbjeći tremu i strah? Što više znamo o području koje zagovaramo, kod većine ljudi trema je manja. Savladavanje napetosti i treme od javnog nastupa možemo izbjeći i/ili umanjiti na nekoliko načina: • psihofizičkim pripremama, poput vježbi disanja, vizualizacije razgibavanja i sl. • dobrom pripremom i uvježbavanjem nastupa, pri čemu će vam sigurno pomoći: • priprema bilješki, sigurnost u snalaženju i vladanje tematikom • provjera potrebne opreme (papiri, grafoskop, Power Point prezentacija, video/TV i sl.) • pripremite nekoliko scenarija, od smiješnih do potpuno katastrofičnih • vježbajte; ako ne probate javno nastupati, nikada nećete znati kako prevladati strah; pratite sami sebe i učite na svojim greškama, pratite druge dok govore i učite od njih • naviknite se na prostor (dođite u prostor ranije da vam postane ugodno) • budite dobar domaćin: dočekajte publiku ili barem neke od gostiju i rukujte se s njima ili ih pozdravite; neka atmosfera bude na vašoj strani. Neki od javnih nastupa su: • priopćenja za medije (konferencija za medije) • intervjui za medije • sastanak s predstavnicima članova predstavničkih/izvršnog tijela (gradonačelnik, vijećnik, član odbora) • nastup na sjednici gradskog vijeća • nastup na javnom predavanju • nastup na javnoj tribini, raspravi, okruglom stolu i sl.

1.4. Uvod u odnose s medijima Suvremeni javni mediji snažno oblikuju javno mnijenje, utječu na stavove javnosti, pa su svakako neizostavna institucija koja je uključena u sve pore našega života. Bez obzira na kvalitetu medija, rasprave o tome koja je njihova uloga, uloga javnih medija je definirana zakonima i etičkim kodeksima. Uključenost medija u javno zagovaranje i odnosi s medijima su od neprocjenjive važnosti za komunikaciju s javnostima. Odnosi s medijima se grade, rezultat su društvenih interakcija, kao i odnosi sa svakom drugom društvenom institucijom. Najčešći razlozi korištenja medija su radi informiranja javnosti, ali i ujecaja na promjenu javnog mijenja, ciljnih skupina, ali i pojedinaca, pa se oni najčešće koriste radi: • uspostavljanja odnosa javnosti i nevladinih organizacija i drugih organizacija i pojedinaca • vidljivosti i unaprjeđenja identiteta i javnog imidža organizacije • kao dio aktivnosti komunikacijske strategije i dr. Mediji su u svakom slučaju alat za komunikaciju. Vještine i znanja, kao i aktivnosti na koje moramo računati ako želimo uspostaviti odnose s medijima, se mogu predočiti u sljedećim pitanjima: Što očekujemo od medija, što znamo o metodama rada medija, kako uspostavljamo i održavamo kontakte? Koje novinare poznajemo? Kakvi su? Koje komunikacijske kanale ćemo koristiti? Koje medije za koju publiku? Javno zagovaranje interesa pretpostavlja i odnose s javnošću, do koje možemo doprijeti na različite načine: privatnim mrežama/kanalima, javnim/službenim putem ili koristeći javne medije, te sve druge oblike novih medija. Razvoj novih medija (virtualnih društvenih mreža, portala, blogova) još je više ojačao ulogu medija u kreiranju javnog mnijenja. Pitanje koje si moramo postaviti je kako ćemo koristiti odnose s medijima da bismo unaprijedili odnose s javnostima. To će ovisiti o potrebama i ciljevima koje imamo kao organizacija, a koje mogu proizlaziti iz: • potrebe organizacije: unutrašnji organizacijski ciljevi i svrha (stjecanje klijenata, članovi, vidljivost, rad sa zaposlenicima, itd.) • potrebe sektora/djelatnosti/okoliša (nevladine oranizacije i razvoj poticajnog okruženja, javnih politika, podizanje ugleda sektora, itd.).

118

3. Komunikacijske vještine i odnosi s medijima

Važno: pitajte se kakvu predodžbu imate o vlastitoj organizaciji i ciljevima javnog zagovaranja, a kakvu želite da javnost ima o vama? Da bismo uspostavili uspješne odnose s javnošću važno je izgraditi strategiju tog odnosa; "osvajanje" javnosti se ne može postići "preko noći"; to je dugotrajan proces u kojemu moramo računati na niz faktora koji će spriječiti ili unaprijediti približavanje teme javnog zagovaranja javnosti. Strategija mora, osim koraka i financiranja, obuhvaćati potrebno vrijeme, te ključna pitanja koja želimo podijeliti s javnošću. Tako ćemo se pitati: • Što želimo postići? Povećanje vidljivosti, promjenu stava, povećanje prodaje, povećanje tržišnog udjela, podići ugled organizacije, priznavanje javnosti, itd. • Što je naša "priča"? Kako ona ispunjava našu misiju? • Što je ključ dodane vrijednosti našega javnog zagovaranja, tko je ključna ciljna skupina (korisnici, klijenti, industrija, političari, javnost na razini poruke, itd.)? • Zašto uopće želimo imati odnose s javnošću putem medija? • Jesmo li odabrali pravi medij?

1.5. Vanjski i unutarnji odnosi s javnošću (PR) Dobar public relation (PR) ili odnosi s javnošću će uvijek iznova analizirati i pratiti promjene, ispitivati utjecaj prošlih poruka na javnost, učiti iz drugih primjera. Dobar PR će imati na umu da svaki izlazak u javnost ima svoju osobnost, rang, kontekst, da ciljna publika ima svoj način života, prioritete, da svaka organizacija ima svoje odnose s javnošću, da će naša poruka imati drugačiji utjecaj ovisno o drugim događajima i porukama, da svaki medij ima različiti politički utjecaj i dr. Vanjski PR je set informacijskih filtera, "vratar" odnosa s javnostima, to je komunikacija s javnošću. Organizacije civilnog društva, marginalizirane skupine, male kompanije, inicijative najčešće imaju poteškoća u "probijanju" medijskog prostora i stvaranju odnosa s medijima. Medijski prostor je ograničen medijskom politikom koja upravlja objavama bez obzira na prioritete. Uvijek su to informacije koje imaju širi značaj, ovisno o izvoru informacija, privlačnosti i sl. Poteškoće proizlaze i iz našeg nedovoljnog poznavanja medija, novinara, načina rada i sl. Stoga je od izuzetne važnosti ulagati u izgradnju odnosa s medijima, graditi dobar javni imidž. Osim ovoga vanjskog PR-a, moramo voditi brigu i o unutanjem PR-u. Interni ili unutarnji PR je od neprocjenjive važnosti za izgradnju, povezivanje i održavanje skupine/tima za zagovaranje, dijeljenje informacija, povezivanje podataka između dijelova organizacije, pozitivan stav prema vanjskom PR-u. Ključna pitanja ili ključne poruke koje si nevladine organizacije, inicijative ili političke stranke postavljaju odnose se upravo na ova pitanja: Jesmo li svih obavijestili? Imamo li dobar adresar? Jesmo li odabrali pravi kanal? Jesmo li svih podsjetili na događaj? Koliko je osoba uključeno? Do kojih ljudi će stići poruka?

1.6. Modeli odnosa s javnošću Postoje različiti modeli odnosa s javnošću koji ovise o različitim faktorima poput značaja informacija, jesu li to javne informacije ili one neke interesne skupine, uklapa li se naša tema i stil, odosno imidž koji gradimo u uređivačku politiku, kontekst, temu? Pratite i upoznajte uređivačku politiku medija, vrijeme i način kako ćete informirati javnost. Hoćemo li odabrati tiskovne medije, radio ili internetsku stranicu ovisi o interesima i navikama ciljne javnosti, o onima kojima upućujemo poruku. Uzalud je stavljati objave na internetsku stranicu ako se ona redovito ne prati. Koje kanale ćemo odabrati, ovisit će i o sljedećim faktorima: • radi li se o prezentaciji rada, kakva je ta prezentacija? • radi li se o informacijama o događajima ili širim aktivnostima? • želimo li informirati, senzibilizirati javnost na neki problem, mobilizirati zajednicu ili tražimo hitnu reakciju javnosti? • očekujemo li interaktivni ili pasivni pristup te javnosti?

119

Ponovimo Komunikacijski kanali i alati komunikacije s javnošću mogu biti: virtualne društvene mreže, objave, letci, plakati, brošure, knjige, izvješća, događaji, govori, predavanja, radionice, sastanci, kongresi, seminari, flashmob, kampanja, itd. Bez obzira o kojem modelu ili vrsti komunikacijskih kanala se radi, o kojim ciljevima i ciljnim skupinama, za svako obraćanje javnosti potrebno je osigurati odgovore na pitanja: 1. 2. 33. 4.

TKO? Tko daje informaciju, tko je uključen? GDJE? Gdje se aktivnost odvija, gdje je izvor informacija? ŠTO? Što poručujemo, što je sadržaj naše poruke? KADA? Rokovi, datumi...

1.7. Kratko o vrstama odnosa s javnošću i medijima Priopćenja moraju biti jasna, kratka, prikladna, istinita i iskrena, sadržavati 200-400 riječi, treba koristiti jednostavne riječi, za naslov treba koristiti šest do sedam riječi, treba pružiti informacije, a ne analizu (kolumna). Press konferencija mora biti pažljivo pripremljena, ne smije se zaboraviti na uloge (moderator i govornik), hoćemo li grupno ili individualno predstavljati, jesmo li pripremili materijale, popis posjećenosti, sažetak izvješća, fotografije, jesu li hrana i piće prikladni ili ne. Pratimo medijske objave, pomoć sponzora, itd., izbjegavajmo nesretne događaje, istupajmo afirmativno, a ne negativno, pa možemo odabrati: • • • • • • •

posjet lokalnim novinama (npr. izlet) rad s našim članovima, zaposlenicima (doručak) sponzorstvo, donacije (odaberite određene sponzore koji podržavaju vaše ideje) govori i prezentacije dobra fotografija, video sadržaj, banneri; nagrade, priznanja; članske iskaznice dani otvorenih vrata akcije izvan direktne misije (dobrovoljno darivanje krvi, podrška drugima, npr. poljoprivrednicima).

Ponovimo O čemu moramo voditi računa u odnosima s javnošću? Nekoliko savjeta o tome što je važno: • odabrati razinu koju obuhvaćaju određeni mediji - radi li se lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj, međunarodnoj razini • odabrati koliko se tematski naša aktivnost uklapa u temu medija • odabrati primjerenu periodičnost medija; je li dnevna, tjedna, mjesečna • analizirati koliko su neki mediji skloniji određenoj političkoj opciji • obratiti pažnju na medije i njihove specifičnosti • "olakšati" medijski rad (napisati umjesto njih, pripremiti materijale) • upoznati novinare osobno; imati adresar novinara i urednika.

120

3. Komunikacijske vještine i odnosi s medijima

2. Što i kako smo "komunicirali" u kidričevu? Općina Kidričevo iz Slovenije je od 24. do 26. travnja 2014. g. ugostila mlade iz Opatije, Crikvenice, Ajdovščine i Kidričeva. Na ovome, 3. edukacijskom modulu, mladi su zajedno sa službenicima iz svojih gradskih uprava te članovima gradskih vijeća i trenerima učili o komunikacijskim vještinama te odnosima s javnošću. Svrha ovoga modula bila je upoznati i uvježbati sudionike za korištenje osnovnih komunikacijskih vještina kako bi ih se osnažilo za daljnje aktivnosti javnog zagovaranja interesa mladih i sudjelovanja u životu u zajednici. Svrha je također bila približiti sudionicima medije, funkcioniranje medija, usmjeriti pažnju mladih na važnost poslane poruke kako bi se ovi komunikacijski kanali što uspješnije usmjerili ka stvaranju legitimiteta za ciljeve javnog zagovaranja interesa mladih. Ciljevi ovoga Kataloga odnosno modula koji mu je prethodio su: • • • • • • • • • •

sudionicima projekta i mladima omogućiti stjecanje znanja i vještina koje doprinose dobroj komunikaciji u javnosti i s medijima sudionici će steći iskustvo komuniciranja simulirajući javni nastup osnaživanje sudionika komunikacijskim vještinama; sudionici će moći jasno i konstruktivno izraziti problem, te pripremiti se za nastup pred medijima upoznati sudionike s osnovnim obilježjima medija iz perspektive javnog zagovaranja interesa mladih osposobiti mlade da mogu jasno iznijeti svoj problem pred javnostima, posebno medijima i donositeljima političkih odluka (gradonačelnicima, gradskim vijećima/občinskim svetom) analizirati primjenu stečenih znanja i vještina na prethodnim modulima u praksi (analiza provedbe nacrta kampanje) pripremiti i napisati pisane poruke, koristeći razne alate, plakate, društvene mreže i sl. u svrhu provedbe kampanje za mlade iz gradova iz koji dolaze pripremiti i izvesti različite vrste javnoga nastupa, kojima se predstavljaju i zagovaraju interesi mladih pripremiti i izvesti nastup pred "medijima" i grupom uvježbati osnovne elemente javnog nastupa.

Aktivnosti i zadaci (Treneri: Tadeja Mesojedec i Mario Plešej) Tijekom prethodnog modula koji se održao u Ajdovščini, sudionici su imali zadatak započeti provoditi kampanju za koju su nacrt sastavili u Ajdovščini krajem ožujka. Mladi su prezentirali što su dosad učinili pripremajući i provodeći kampanje koje su osmislili na temelju potreba i želja mladih iz svojih gradova. Na ovome modulu naučili su kako na najbolji način prezentirati ciljeve kampanja javnostima, medijima i predstavnicima vlasti, te kako dobro zagovarati interese mladih. Sudionici su osmislili i promotivne materijale za potrebe provedbe kampanje, odnosno vježbali pisanje poruka javnosti. Izrađivali su se plakati, vježbalo se oblikovanje pisanih poruka, a vježbalo se i javno nastupanje, pred publikom, medijima, donositeljima političkih odluka. Usvojene vještine su pokazali i pred kamerom te s ostalim sudionicima analizirali nastupe. Analiziralo se primjere dobre i loše prakse u odnosima s javnošću. U sklopu modula, sudionici su razgledali Ptuj i Kidričevo, a domaćini su organizirali i posjet kuglani. Sudionici 3. modula u Kidričevu (Slovenija) predstavnici su potencijalnih dionika "strukturiranog dijaloga s mladima", kao i u prethodnim modulima ovoga projekta. Uspješnost svakog projekta mladih i za mlade ovisi o aktivnom sudjelovanju u svim aktivnostima projekta. Obzirom na sadržaj ovoga modula, od sudionika se to posebno tražilo. Gotovo je nemoguće učiti kako uspješno komunicirati ako to ne činimo. Zato se u ovome modulu posebna pažnja posvećivala načinu govora, neverbalnoj komunikaciji, sadržaju poruka, a sve kako bi: • učili i stjecali komunikacijske vještine, javno govorili i pisali poruke koje prenose ciljnim skupinama na koje se odnose kampanje koje provode

121 • učili o funkcioniranju medija i kako komunicirati s njima • grupnim radom (u timovima), "inicijativama mladih" koje čine timove za provedbu kampanje , oblikovali odnose s medijima ("media planovi").

2.1. Aktivnost i zadatak: Uvod u odnose s javnošću Domaćin i gradonačelnik Občine Kidričevo (Anton Leskovar) nas je pozdravio te predstavio Občinu i ciljeve javnih politika u Kidričevu a posebno onih koje se odnose na mlade. Neverbalna i verbalna komunikacija Treneri opuštaju i zagrijavaju sudionike vježbama u parovima, u kojima svaki član para objašnjava drugome zadatak koji drugi član treba izvesti. Na taj način, vježbom pantomime ulazimo u područje neverbalne komunikacije. Svaka aktivnost počinje pregledom programa rada u kojemu treneri jasno iznose vremenik i sadržaj rada. Program rada je u Prilogu 1.32 Očekivanja i želje Sudionici u mješovitim skupinama govore o svojim očekivanjima i željama. Shema koja predstavlja strukturu rasprave stilizirana je slika čovjeka, na kojemu su istaknuti neki dijelovi tijela koji simboliziraju i ilustriraju očekivanja i težnje prema tri elementa: • Glava ilustrira očekivanja i želje koje su povezane sa znanjem, vještinama, idejama • Ruke ilustriraju očekivanja i želje u vezi s iskustvima i pustolovinama • Grudi predstavljaju očekivanja i želje o socijalnim interakcijama, odnosima u skupini.

Slika 1: Čovjek očekivanja Što su očekivali sudionici: • glava je puna želja… naučiti bolje i više, opuštenije, ekspresno, za obavljanje razgovora s novinarima, … kako nadomjestiti tremu prije nastupa … kako obratiti pažnju na neverbalnu komunikaciju. • ruke su pune očekivanja da... druženje bude dobro i zabavno... se stvore nova prijateljstva ...nauče strani jezik … upoznaju okolicu. • grudi su pune ....dobrih odnosa, suradnje, sudionici su izrazili želju za opuštanjem, prihvaćanjem i dobrim razumijevanjem u skupini... uzajamne pomoći, optimizma i radosti. Uvodno su sudionicima iznesene informacije i objašnjenja uz pomoć Power Point prezentacije. Ovo predavanje je trajalo 45 minuta za sve sudionike. 32 Vidi Prilog 1: Program rada

122

3. Komunikacijske vještine i odnosi s medijima

Što je važno? Vidi poglavlje o odnosima s javnošću i uvod u odnose s medijima. Kako bi sudionici imali sliku i uvid u svoj javni nastup, odnosno materijal na kojemu će analizirati svoje javne nastupe, sudionici iz sva četiri grada su imali zadatak spremiti prezentacije o napretku kampanje u njihovim gradovima. Ovom zadatku cilj je bio vježbati javni nastup. U nastavku je dio slika iz prezentacija koje su se analizirale nakon nastupa kako bi sudionici mogli kritički procijeniti vlastiti nastup.

Slika 2: Prezentacija napretka kampanje Osim toga, cilj ove aktivnosti je analiza tijeka kampanje. Mladi su imali priliku pred drugim sudionicima iznijeti što su sve poduzeli, na kakve probleme su naišli i kako su ih riješili. Za pripremu ovoga zadatka sudionicima su e-mailom dostavljene upute o sadržaju prezentacije. Način prezentacije su mogli birati sami, tako da su neki pripremili Power Point prezentaciju, kao pomoć za predstavljanje, a neki plakat. U Prilogu 2 su Upute sa sadržajem priprema prezentacije, Slika 3 prikazuje postere pripremeljene za potrebe prezentacije.

123

Slika 3: Plakati za potrebe prezentacije Svi sudionici su napredovali u provedbi kampanje. Primjerice, organizirali su sastanke s gradonačelnicima, izradili plakate, dogovorili događanja, imali sastanke s ciljnim skupinama, radili na umrežavanju. 2.1.1. Javni nastup i dizajn pisanja poruka Sudionici su podijeljeni u dvije skupine u koje su se sami prijavili obzirom na interese. Jedna skupina je s Tadejom pripremala i uvježbavala javni nastup, a druga je u drugoj prostoriji s Marijom projektirala poruke. • javni nastup • dizajn pisanja poruka (projektiranje poruka) Javni nastup Sudionici su iznijeli svoja očekivanja od ove aktivnosti, odnosno vježbi. Većina sudionika želi upute kako smanjiti tremu i ne želi javno nastupati upravo zbog treme i straha. Sudionici su imali zadatke za vježbu: • pripremiti pojedinačno kratak nastup od 15 do 30 sekundi - predstavljanje sebe • pripremiti u skupinama predstavljanje svoje teme, problema za koji rade kampanju, u vremenu do 2 -3 minute. Skupine su mogle same odlučiti hoće li javni nastup biti grupni ili će skupinu predstaviti pojedinac. "Javnost" je imala zadatak slušati, gledati i komentirati. Svi javni nastupi su se za potrebe vježbe snimali kamerom. Snimke "javnog nastupa" su se pregledavale, nakon čega su akteri sami iznijeli analizu svojega nastupa te uz mentoriranje i komentare, trenerice i ostali sudionici su iznijeli dojmove koje su govornici ostavili na njih. Sudionici su imali priliku analizirati prednosti i nedostatke grupnih i pojedinačnih javnih nastupa. U nastavku su slike javnih nastupa.

Slika 4: Ajdovščina - stipendiranje mladih

Slika 5: Kidričevo - organiziranje mladih

124

3. Komunikacijske vještine i odnosi s medijima

Slika 6: Crikvenica - centar za mlade

Slika 7: Opatija - kreativni poduzetnički inkubator

Trenerica je na primjerima "javnih nastupa" analizirala nastupe iz dva aspekta: • verbalna komunikacija • neverbalna komunikacija Sudionici su javno nastupali u različitim ulogama i kontekstu. Tako smo vidjeli javne nastupe: • • • • •

vijećnica pred gradskim vijećem zastupa mlade vijećnica zastupa mlade pred gradonačelnikom mladi zastupaju pokretanje mobilizacije mladih mladi zastupaju ulaganje i otvaranje centra za mlade djelatnice zastupaju mlade pred donositeljima političkih odluka i drugo.

Dizajn pisanja poruka (projektiranje poruka) Mario je sudionicima ove skupine uvodno objasnio karakteristike dobre pisane komunikacije, te uloge koju ima. Sudionici su podijeljeni u četiri manje skupine koje su radile na svom proizvodu - izrađivali su plakate i letke. Koristila su se se dva računala i računalne ploče s aplikacijama za izradu plakata i letaka, te papir velikog formata. Svi proizvodi su dizajnirani s namjerom da ih sudionici koriste i dalje razvijaju u nastavku kampanje u svojim gradovima. 2.1.2. Odnosi s javnošću i medijima Na početku posljednjeg dana treninga, sudionike je zagrijala i opustila vježba komunikacije: po jedan dobrovoljac iz svakoga grada je objašnjavao sliku (niz pravokutnika) okrenut leđima prema publici. Zadatak je bio opisati, a ostali su na temelju opisa morali rekonstruirati sliku bez međusobne komunikacije. Na kraju vježbe su se crteži uspoređivali sa skicom koju je opisivao dobrovoljac. Odnosi s medijima Rad u skupini: Trenerica je iznijela teorijski pregled sadržaja ove aktivnosti - uvod u odnose s medijima. Sudionicima su pokazani i praktični primjeri iz prakse, primjeri na koje su mediji dobro reagirali i oni na koje nisu. Trener je prezentirao i primjer dobre prakse iz organizacije za koju on radi, Socijalne akademije, u koracima: • Što se poduzelo i s kojim ciljem? • Kako su mediji reagirali? Kako je javnost reagirala? Sudionici su tako mogli učiti korake za uspješne odnose s medijima.

125 2.1.3. Dizajn planiranja za odnose s javnošću Svaka skupina (ovisno o gradu iz koje su sudionici) je dobila zadatak da izradi nacrt za odnose i rad s medijima. Skupine su morale odgovoriti na pitanja: • Zašto uopće žele komunicirati s medijima? Ako žele, za koji dio kampanje je potreban odnos s medijima? • Što moramo napraviti da bismo uopće imali dobre odnose s medijima? • Tko će to učiniti? • Dokad će to učiniti? Svaka skupina je morala nabrojati 10 važnih odgovora na ova pitanja na zasebnom papiru. Na kraju je svaka skupina posložila odgovore na pitanja prema vrsti pitanja. Trening je završio analizom i ocjenom pripreme plana odnosa s medijima. Skupine su izlagale svoj dizajn plana za unaprjeđenje odnosa s medijima, obzirom na temu kampanje na kojoj su radile, kao i vrstu medija.

2.2. AKTIVNOST I ZADATAK: Upoznavanje grada domaćina i neformalno druženje Kako bi sudionici mogli razumjeti društveni kontekst u kojemu žive mladi iz grada domaćina, mladi domaćini su imali zadatak informirati sudionike o svome gradu. Mladi su tako već navečer prvoga dana poveli mlade u obilazak Ptuja, grada u kojemu su sudionici bili smješteni. Uz vrlo stručno vođenje mladih iz Kidričeva, doživjelo se grad u kojemu je većina mladih išla u srednje škole i s kojim su povezani. Upravo je nedostatak sadržaja i prostora za mlade u Kidričevu bio motivacija skupini mladih da sudjeluju u ovome projektu kako bi mobilizirali mlade i zajednicu za mlade. Mladi su sudionike odveli do lokalnog bowling bara, da bi svi mogli doživjeti tipičnu zabavu mladih u večernjim satima. Općina Kidričevo nema smještajne kapacitete, pa su sudionici bili smješteni u blizini, u gradu Ptuju. Svaki dan je bio organiziran prijevoz od Ptuja do Kidričeva gdje su se u lokalnom restoranu, koji je ujedno i mjesto okupljanja i događanja za građane Kidričeva, održavale radionice. Tako je posljednji dan u istom restoranu održana i godišnja konferencija Saveza vatrogasnih postrojbi Slovenije, pa su se radionice održale u Osnovnoj školi B. Kidriča, što je također doprinijelo upoznavanju života u Kidričevu. Tako su sudionici mogli razgledati školu, koju nam je vrlo gostoljubivo predstavila sudionica, koja je ujedno i učiteljica u školi i vijećnica u gradskom vijeću. Domaćini su organizirali i obilazak povijesnog puta u Kidričevu, koje je bilo mjesto kampova (logora i stacionara) za ranjenike iz raznih fronti Prvoga i Drugoga svjetskog rata. Vodič, lokalni zaljubljenik u lokalnu baštinu, je poveo sudionike povijesnom rutom duž koje su postavljene ploče koje sadrže informacije i slike iz povijesti. Sve sudionike je oduševila gostoljubivost domaćina, kao i volja Grada da pruži potporu mladima.

Slika 8: Razgledavanje Kidričeva

126

3. Komunikacijske vještine i odnosi s medijima

2.3. Evaluacija Korištene su različite metode evaluacije. Za evaluaciju programa u Kidričevu odabrane su metoda analize, rada u skupinama, odnosno analiza ispunjenih želja i očekivanja. Sudionici su se ponovno okupili u malim skupinama kao na početku kada su govorili o svojim željama i očekivanjima. Uz pomoć plakata na koji su upisivali očekivanja, analizirali su ispunjene želje i očekivanja. Svaka skupina je potom ukratko predstavila zaključke. Na kraju su svi sudionici sudjelovali u ocjenjivanju treninga iz tri aspekta (znanje, iskustvo i društveni odnosi i interakcije), na zamišljenoj ljestici od 0 do 100. Većina sudionika se smjestila na položaju od 80 do 100, vrlo pozitivno ocjenjujući sudjelovanje i rad na ovom modulu. Osim toga, sudionici su poslije svakog dana odgovarali na kratki online upitnik o napretku treninga koji su dobili na svoje e-adrese, kao i na kraju rada, kada su zamoljeni da ocijene cjelokupni trening. Osim ovih evaluacija, korištene su i dnevne evaluacije na e-obrascima koji su poslani sudionicima na njihove e-adrese. Sažeti rezultati evaluacije su sljedeći: Ukupni rezultati rada su ocijenjeni prosječnom ocjenom 9, na ljestvici od 1 do 10. Isto tako su procjenjivane metode rada, koje su sudionici ocijenili prosječnom ocjenom 7. Procjenjivani su i pojedini elementi rada na ljestvici od 1 do 5. Neki od rezultata su, sažeto, sljedeći (prosječna ocjena): • • • • • • •

Usvojio sam osnove javnog nastupa. (5) Razumijem osnove odnosa s javnošću. (5) Sad razumijem što je važno za oblikovanje poruka. (5) Razumijem suodgovornost mladih u realizaciji njihovih potreba. (5) Napredovao sam u stjecanju svojih kompetencija u području timskog rada. (4) Poznajem različite komunikacijske kanale i alate. (4) Razumijem osnove odnosa s medijima i što je važno u radu s novinarima. (4 )

Rezultati procjene organizacije: prehrana, smještaj i prostor su ocijenjeni najboljom ocjenom.

2.4. Rezultati 3. modula Rezultati pripreme za modul: • održani sastanci s gradonačelnicima i službenicima javnih uprava • održani sastanci s mladima u četiri grada • stvorena mailing lista skupina i društvenih mreža za podršku • pripremljene prezentacije i posteri provedbe kampanje. Rezultati modula: • • • • • •

usvojena znanja i vještine potrebne za vođenje kampanje unaprijeđen nacrt kampanje novim aktivnostima, za sva četiri grada usvojene vještine javnog nastupa plakati i letci za četiri grada za potrebe provedbe kampanje materijal za unaprjeđenje javnog nastupa i odnosa s medijima (video isječci) plan unaprjeđenja odnosa s medijima za četiri grada.

127 Nastavak rada na kampanji Rezultati projekta se vide i iz nastavka rada na kampanji i nakon održanog 3. modula u Kidričevu. Nakon završenog modula u Kidričevu, sudionici projekta nastavljaju raditi na javnom zagovaranju interesa mladih kako bi na završnom modulu u Opatiji bili spremni za strukturirani dijalog s donositeljima političkih odluka iz gradova iz kojih dolaze i donijeli povelju o partnerstvu između mladih i gradova. Rezultati aktivnosti "inicijative" za provedbu kampanja, prije susreta u Opatiji: Crikvenica: • održali sastanak na temu izrade plakata i letka • dali zaduženja za dizajn plakata i letka • pripremili anketu za provedbu ispitivanja potreba mladih u školama (planirano tijekom lipnja i srpnja) • pripremili se osnivanje nove mreže radnog naziva "Udruga mladih Crikvenice" (planirano tijekom lipnja i srpnja). Ajdovščina: • • • •

skupina mladih ljudi je pripremila kratku Power Point prezentaciju (u prilogu) oslikali su i dizajnirali plakat za raspravu o stipendijama započeli su pripremati tekst same odluke/uredbe o stipendijama MSA provodi intervju kako bi stvorili podstranicu za dizajn QR koda i tiskane letke za ovu kampanju. Kidričevo: • • • •

sazvana su dva sastanka sudionika dogovoreno je uređivanje plakata za tisak redizajn plakata dogovor da se za potrebe kampanje tiskaju i majice koje će se tiskati dodatnim sredstvima Grada • napravili su virtualni online događaj na FB stranicama, da mladi budu bolje informirani, te da u budućnosti on služi kao platforma za informiranje mladih o svim aktivnostima u Kidričevu • dogovorili su da se na koncertu 31. 5. 2014. u Kidričevu, koji će organizirati novoosnovana zaklada, biti predstavljena "Inicijativa mladih Kidričeva", a koja će bez naknade ustupiti pozornicu mladom bendu TABU, koji mladi Kidričeva rado slušaju • u isto vrijeme, "Inicijativa mladih" piše statut za novu udrugu mladih koja će okupljati pojedince i udruge koji žele unaprijediti život mladih Kidričeva. Opatija: • dva radna sastanka sudionika, dogovor oko zaduženja za organizaciju Čajanke (prostor, vrijeme, osvježenja, tema, moderiranje) • poziv za Čajanku osobama s mailing liste (mreža za podršku, mladi umjetnici i kreativne osobe iz Opatije) • uređivanje plakata i letak poziva za Čajanku • tiskanje letaka i plakata za Čajanku • distribucija plakata i letaka • održana Čajanka • održan sastanak - dogovor oko daljnjeg rada • otvorena Facebook stranica: Kultoura • administriranje Facebook stranice.

128

3. Komunikacijske vjeĹĄtine i odnosi s medijima

Slika 9: ZajedniÄ?ka fotografija

2.5. Vidljivost projekta U Dodatku 3 su poveznice objavljenih vijesti o projektu i projektnim aktivnostima.

129

PRILOG Prilog 1: Program rada 3. modula u Kidričevu

3. MODUL KIDRIČEVO od 24. do 26. travnja 2014. godine Trening komunikacijskih vještina Četvrtak, 24. 4. 2014. Vrijeme 17.00 17.30 18.00 19.00 19.00 – 20.00 20.00 – 21.00

Aktivnost Dolazak, smještaj u sobe Odlazak u Kidričevo Pozdrav domaćina – gradonačelnik, mediji Uvod u modul (očekivanja i želje) – Mario Plešej Večera Uvod u odnose s javnošću – Tadeja Mesojedec

Mjesto Hotel "Poetovio" - recepcija Restoran "Pan", Kidričevo Restoran "Pan", Kidričevo Restoran "Pan", Kidričevo

Petak, 25. 4. 2014. Vrijeme 8.00 – 8.40 8.40 9.00 – 11.00

Aktivnost Mjesto Doručak Hotel "Poetovio" Odlazak u Kidričevo Predstavljanje ekipa po gradovima/občinama o provedenoj Restoran "Pan", Kidričevo kampanji Identificiranje ciljanih skupina i oblikovanje poruka

11.00 – 11.30 11.30 – 13.00

13.00 – 14.00 14.00 – 15.00 15.00 – 17.00 17.00 – 17.30 17.30 – 19.00 19.00 – 20.00 20.00

Podjela u dvije skupine za radionice - oblikovanje javnih poruka i javno nastupanje – Mario Plešej Pauza Paralelne radionice - vježbe javnog govora (Tadeja Mesojedec) i vježbe oblikovanja pisane poruke (plakati, leci, brošure …) – Mario Plešej Ručak Razgledavanje mjesta Priprema zadataka i predstavljanje poruka – Mario Plešej Pauza Predstavljanje rezultata – Mario Plešej

Večera Neformalno druženje

Restoran "Pan", Kidričevo

Restoran "Pan", Kidričevo Restoran "Pan", Kidričevo Restoran "Pan", Kidričevo Restoran "Pan", Kidričevo

Subota, 26. 4. 2014. Vrijeme 8.00 – 8.40 8.40 9.00 – 11.00 11.00 – 11.30 11.30 – 13.00 13.00 – 15.00

Aktivnost Doručak Odjava iz Hotela i odlazak u Kidričevo Odnosi s medijima – Tadeja Mesojedec i Mario Plešej Primjeri dobre i loše prakse – Mario Plešej Pauza Oblikovanje planova za odnose s medijima – Tadeja Mesojedec Evaluacija – Mario Plešej Ručak

Mjesto Hotel "Poetovio" Osnovna škola, Kidričevo

Osnovna škola, Kidričevo Restoran "Pan", Kidričevo

Mali katalog za mlade 4 Strukturirani dijalog s mladima: Sastanak s donositeljima politiÄ?kih odluka Manifest mladih i gradova

132

4. Strukturirani sastanak s mladima

Strukturirani dijalog s mladima: Sastanak s donositeljima političkih odluka Manifest mladih i gradova Svrha modula 4 je osposobiti sudionike za provedbu strukturiranog dijaloga. Nakon što su sudionici projekta Mladi u zajednici bez barijera od rujna 2013. do svibnja 2014. na radionicama i susretima u Crikvenici, Ajdovščini i Kidričevu, te na povratku u svoje gradove, učili o tome kako sudjelovati u demokratskim procesima, kako uklanjati barijere poput neinformiranosti, nerazumijevanja mehanizama demokratskog odlučivanja, komunikacijskih barijera, nejasnog slanja poruka, nejasnog izražavanja i javnog nastupa, u Opatiji su na posljednjem modulu analizirali rezultate, širi kontekst uključivanja mladih, te su u konačnici uputili zahtjeve donositeljima političkih odluka. Na taj način je zaokružen mozaik znanja, vještina i iskustava koje su mladi stekli kroz aktivnosti ovoga projekta koje su ih osnažile za aktivno sudjelovanje u donošenju političkih odluka. Već nakon 1. modula se pokazalo da su upravo mladi ključni dionici u razvoju grada. Mladi moraju biti uključeni u život zajednice i procese političkog odlučivanja; bez aktivnih i uključenih mladih ne mogu se provoditi uspješne javne politike. Već u Crikvenici su mladi iz tri od četiri grada jasno izrazili što žele, istaknuli da nisu uključeni u donošenje odluka, te da to žele promijeniti. Jasno su izrekli da im treba mjesto gdje će se okupljati, dom za mlade, prostor u kojemu će moći realizirati aktivnosti na način koji je primjeren mladima. Mladi iz Ajdovščine su u tome uspjeli, a akteri osnivanja Hiže mladih, Tadej Beočanin, kao predstavnik mladih koji su bili uključeni u inicijativu osiguravanja prostora za mlade, i gradonačelnik, kao predstavnik donositelja političkih odluka, su na primjeru nastanka Hiže mladih pokazali da je to moguće. Ključ uspješnog dijaloga je u kontinuiranom uključivanju mladih u sve procese političkih odluka, pa su tako mladi iz Ajdovščine bili uključeni u donošenje odluke o uređenju Hiže mladih, u planiranje programa, upravljanje aktivnostima i sl. Danas, mladi Ajdovščine imaju "svoj dom" (http://www.mc-hisamladih.si).

Slika 1: Hiža mladih

133 Bez uspostavljanja komunikacije između mladih i donositelja političkih odluka o potrebama mladih, nemoguće je uspostaviti efikasne javne politike prema mladima. Kroz aktivnosti ovoga modula se nastavilo senzibilizirati sve dionike na tolerantno, kompetentno i partnersko prihvaćanje mladih u procesima koji se tiču donošenja političkih odluka. Ovaj projekt promiče načela i preporuke EU Strategije za mlade od 2010. do 2018. godine, a u skladu je i s programima za mlade obaju zemalja - Nacionalni program za mladino 2012 do 2021 (2013) i Nacionalni program za mlade 2009 do 2013 (2008). U vrijeme održavanja ovoga projekta, u Hrvatskoj je pokrenut postupak izrade novoga programa za mlade, za razdoblje od 2014. do 2017. g., a u tijeku je i izrada zakona o mladima. Isto tako, prije samog završetka projekta, održani su izbori za Parlament EU, pa su pojačane aktivnosti i predizborne kampanje kandidata u medijima senzibilizirali mlade na važnost uključivanja u demokratske procese. U Sloveniji je, osim već reguliranog javnog sektora mladih (Zakon o javnom interesu u sektoru mladih (2010.), izrađen standard zanimanja za "djelatnika za mlade" radi priznavanja i klasifikacije u nacionalnom kvalifikacijskom okviru, čime se osigurava osposobljavanje i obrazovanje djelatnika za rad s mladima, kao i dosad stečene kompetencije onih koji rade s mladima. Hrvatskoj to tek predstoji. Bijela knjiga za mlade Europe (2001.) osnovni je strateški dokument koji prepoznaje tri osnovna područja djelovanja za mlade: • aktivno građanstvo mladih • društvenu i profesionalnu integraciju mladih • uključivanje mladih u javne politike, što je nezaobilazno u planiranju učinkovitog, prosperitetnog i demokratskog europskog društva. Lokalna zajednica u kojoj mladi žive je upravo taj društveno-politički prostor u kojemu je moguće najučinkovitije uključiti mlade, prvenstveno u javni život, a tek onda u procese političkog odlučivanja. Značaj lokalne zajednice potvrdila je i EU potpisivanjem Europske povelje o sudjelovanju mladih u životu općina i regija iz 1992., te time zadala standarde za europske politike prema mladima. Obnovljeni okvir za europsku suradnju na području mladih (2010. do 2018.) Vijeća Europske unije iz 2009. zadao je nove standarde europske politike naglašavajući potpuno uključivanje mladih u donošenje političkih odluka. Nakon dvadesetak godina iskustva u kreiranju javnih politika prema mladima, u EU se razvila praksa otvorene metode koordinacije, pa strukturirani dijalog s mladima predstavlja korak ka decentralizaciji u načinu donošenja odluka i procese konzultiranja s mladima o potrebama i problemima koji se odnose na njih. Otvorena metoda koordinacije obuhvaća prioritetna područja dijaloga s mladima: • • • •

informiranje sudjelovanje slobodne aktivnosti mladih bolje razumijevanje i poznavanje mladih.

Slijedeći demokratske procese u kreiranju europskih javnih politika u drugim područjima, Europska unija se opredijelila za javne politike koje uključuju mlade, pa su uspostavljeni mehanizimi europskog sudjelovanja na području mladih: • otvorena metoda koordinacije • Europski pakt mladih • uključivanje dimenzije mladih u druge politike EU. Načela kojima se rukovode javne politike EU, a koja su se prenijela i na javne politike prema mladima, su sljedeća: • načelo otvorenosti - prvenstveno se to odnosi na način na koji djeluju EU i javne politike koje uključuju mlade • načelo sudjelovanja - odnosi se na savjetovanje i sudjelovanje mladih u donošenju političkih odluka koje se odnose na njihov život • načelo odgovornosti - odnosi se na razvijanje novih i strukturiranih oblika sudjelovanja između država članica i EU institucija, kako bi bilo moguće naći rješenja za najteže probleme

134

4. Strukturirani sastanak s mladima

• načelo učinkovitosti - u smislu najboljeg korištenja i usmjeravanja potencijala mladih radi njihovog doprinosa uspjehu različitih politika koje utječu na njih te izgradnje europske budućnosti • načelo usklađenosti - razvijanje i usklađivanje mjera javnih politika koje se odnose na mlade i razina na kojoj je intervencija korisna. Europskom strategijom za mlade 2010. do 2018., ulaganje i osnaživanje obnovljena je otvorena metoda koordinacije rješavanja izazova i stvaranja mogućnosti za mlade, pa su tako definirani dugoročni ciljevi: • stvaranje više mogućnosti za mlade u obrazovanju i zapošljavanju • poboljšanje pristupa i punog sudjelovanja svih mladih u društvu • poticanje međusobne solidarnosti između društva i mladih. Ovi ciljevi su usmjereni na prioritetna područja djelovanja za mlade: • obrazovanje • zapošljavanje • stvaralaštvo i poduzetništvo • zdravlje i sport • društveno uključivanje. Alati koji su prioritetni za uspješnu implementaciju EU Strategije za mlade u svim područjima su: • sudjelovanje mladih • volontiranje • mobilnost mladih • rad s mladima (nova uloga rada s mladima).33 Slijedeći prioritete, sudionici su kroz ovaj projekt aktivno učili o vrijednostima EU građanstva, stvarali i uspostavljali nove mostove među mladima iz regije, jačajući tako socijalnu koheziju, solidarnost i razumijevanje među narodima, kako bi skupinu kojoj pripadaju približili donositeljima političkih odluka, ali i obrnuto. Informiranje mladih o javnim politikama i uključivanje mladih tako postaje prioritet javnih politika prema mladima i na lokalnoj razini, pa je tako donesena i Europska povelja o informiranju mladih (2004.), koja dodatno naglašava ovakav pristup. Pravo na informiranje priznato je Općom deklaracijom o ljudskim pravima, Konvencijom o pravima djeteta, Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, Preporukom br. (90) 7 Vijeća Europe koja se odnosi na informiranje i savjetovanje mladih u Europi, uvod je u Europsku povelju o informiranju mladih (2004.). Gradovi partneri, Opatija i Crikvenica, potpisnici su inačice ove Povelje, zajedno s ostalih 12 gradova Primorsko-goranske županije, a ona je rezultat projekta Neka se lokalni glasovi čuju, koji je provodio Regionalni info-centar za mlade – UMKI, od kraja 2010. do lipnja 2012. g. Gradovi su potpisali prioritete u promjeni odnosa prema mladima, pa tako i promjenu u načinu informiranja mladih, savjetovanja i uključivanja mladih. Ovaj projekt i modul predstavljaju nastavak rada na osposobljavanju dionika za provedbu uspješnog strukturiranog dijaloga, pa su zato nositelji projekta savjeti mladih dvaju gradova potpisnika Povelje. Budući da uključivanje mladih zahtijeva kontinuirani rad s mladima i stalno pružanje potpore, nadamo se da će ova iskustva doprinijeti započetim promjenama u javnim politikama prema mladima u ova četiri grada.

33 Više o EU Strategiji za mlade i područjima djelovanja u Malom katalogu pojmova za mlade na kraju Priručnika.

135

Važno je znati: Strukturirani dijalog je provođenje dijaloga s ciljem rješavanja problema i dogovaranja usklađenih aktivnosti. Strukturirani se dijalog prvi put spominje u odluci Vijeća ministara mladih 2005., kojom se pozivaju države članice i Europska komisija da razviju strukturirani dijalog s mladima i njihovim organizacijama te istraživačima i donositeljima odluka u području politika za mlade. (Agencija za mobilnost i programe EU (2012.), Strukturirani dijalog s mladima u RH). Praksa je pokazala da se konzultiranje i uključivanje mladih te dijalog s mladima moraju provoditi na svim razinama; lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i europskoj. Europska unija je prva započela provedbu otvorene metode koordinacije, kojom se javnim politikama upravlja decentralizacijom. Slovenija već duže vrijeme, kroz aktivnosti Mladinskog sveta Slovenije (vertikalno), a Hrvatska tek u začetku, provodi konzultiranje s mladima na nacionalnoj razini. U Sloveniji je struktura javnog sektora mladih drukčije definirana nego ona u Hrvatskoj. Primjerice, u strukturi nacionalnog savjeta mladih (MSS) su predstavnici nacionalnih organizacija mladih, uključujući tako mlade kroz strukture nacionalnih organizacija, od „vrha prema dolje", a MSS u zadnje vrijeme provodi i dijalog na lokalnoj razini. U Hrvatskoj, Savjet mladih Vlade Republike Hrvatske je savjetodavno tijelo Vlade u koje se imenuju predstavnici organiziranih oblika djelovanja mladih (u manjini) i predstavnici Vlade, pa je to zapravo međusektorsko tijelo u kojemu većinu imaju predstavnici resornih ministarstava i institucija. Ovakva struktura ne omogućava prohodnost stvarnih problema i sudjelovanje mladih iz lokalnih i regionalnih razina ne dopire do donositelja političkih odluka, dok istodobno mladi najčešće nemaju mogućnost sudjelovanja ni na lokalnoj razini. Tako se razvija sve veći jaz između mladih i onih koji "predstavljaju mlade" u procesima kreiranja nacionalnih politika prema mladima. Stoga je od izuzetne važnosti za mlade omogućiti protok informacija o mladima iz perspektive mladih, prema regionalnim tijelima koja imaju ulogu zastupanja mladih. Dosadašnja praksa provedbe strukturiranog dijaloga s mladima uglavnom se provodila na nekoliko načina ili kombinacijom istih: • prikupljanje podatka o mladima putem upitnika • prikupljanje znanja i informacija iz te prakse • organizirani sastanci s mladima (Agencija za mobilnost, 2012.). No, ako se bilo koji od ovih načina i provodio, uglavnom se provodio na nacionalnoj razini. U Sloveniji je MSS prošao nekoliko faza u načinu prikupljanja mišljenja mladih i uključivanja mladih, a u Hrvatskoj je to uglavnom vrlo nestrukturirano i sporadično, uz izuzetak nekoliko istraživanja o mladima na nacionalnoj razini, koja analiziraju samo neke dimenzije obilježja mladih iz kojih se ne vide specifičnosti regija ili gradova. Usprkos postojanju savjeta mladih kao savjetodavnog tijela na lokalnoj ili regionalnoj razini, mladi su vrlo malo ili nikako uključeni u dijalog s predstavnicima izabranih političkih tijela. Na temelju iskustava u radu savjeta mladih u Hrvatskoj, kao i iskustava stečenih kroz provedbu projekta sa slovenskim partnerima, prateći debate i kretanja oko uključivanja mladih u Hrvatskoj i Sloveniji, uporište za ovaj projekt pronašli smo upravo u ovim zajedničkim problemima – nedovoljnoj uključenosti mladih na lokalnoj razini. Stoga smo u okviru ovoga projekta učili o tome kako provesti dijalog s mladima na lokalnoj razini, pa smo tražili zajedničke probleme mladih u sva četiri grada kako bi mladi razvili osjećaj odgovornosti i solidarnosti sa svojom skupinom i osnažili se kako bi mogli aktivno sudjelovati. U tu svrhu su mladi zajedničkim promišljanjem i dijalogom donijeli Manifest mladih i gradova, koji sadrži zahtjeve mladih iz četiri grada o okretanju smjera javnih politika prema mladima u novom (za EU već starom) smjeru. Zahtjeve su uputili donositeljima političkih odluka, svojim gradonačelnicima, u Opatiji. Namjera ovoga završnog modula je bila da mladi uvide važnost aktivnog sudjelovanja te da steknu povjerenje u sebe i političke institucije grada, da izabrani predstavnici političkih tijela steknu povjerenje u mlade, te da se na taj način potakne mlade da postanu aktivni građani koji vjeruju da je promjena moguća. Opći cilj 4. modula je organizirati i provesti strukturirani dijalog s mladima metodom sastanka s donositeljima političkih odluka: Ostali ciljevi su: • analizirati probleme mladih iz četiri grada prema područjima djelovanja za mlade iz EU Strategije za mlade

136

4. Strukturirani sastanak s mladima

• osposobiti sudionike za procese usuglašavanja i donošenja zajedničkih odluka • napisati Manifest mladih i gradova sa zahtjevima i željama mladih i uputiti ga donositeljima političkih odluka • održati sastanak s gradonačelnicima • javno nastupiti pred gradonačelnicima i medijima. Objava iz medija Mladi iz Hrvatske i Slovenije donijeli Manifest mladih i gradova (Općine Ajdovščina, Grada Crikvenice, Općine Kidričevo i Grada Opatije), naslov je iz lokalnih medija o ovome sastanku. Slika 1. Sudionici projekta i gradonačelnici/njihovi zamjenici iz četiri grada U Opatiji se od 29. do 31. svibnja održavao posljednji edukativni modul u sklopu projekta „Mladi u zajednici bez barijera" sufinanciranom iz EU programa Mladi na djelu. Mladi iz četiri grada, Ajdovščine, Crikvenice, Kidričeva i Opatije, su prezentirali što su u proteklih godinu dana tijekom projekta naučili te prenijeli svoje poruke i ideje predstavnicima izvršne vlasti svojih gradova. Susret s gradonačelnicima održao se u vijećnici Grada Opatije u subotu, 31. svibnja. Na susretu su sudjelovali gradonačelnik Grada Opatije Ivo Dujmić, gradonačelnik Općine Ajdovščina Marjan Poljšak, zamjenica gradonačelnika Grada Crikvenice Silvia Crnić i zamjenik gradonačelnika Opčine Kidričevo Milan Strmšek. Mladi su im iznijeli svoj Manifest u kojemu su sabrali smjernice i očekivanja za lokalne politike prema mladima u deset područja. Tih deset područja javnih politika predstavljaju mogućnosti za rješavanje problema s kojima se susreću mladi. Radi se o problemima koji se odnose na posljedice nedovoljnog sudjelovanja mladih u procesima donošenja političkih odluka, neinformiranost mladih, ne/organiziranje mladih. Zatim, radi se o problemima koji se odnose na organiziranje slobodnog vremena mladih, a posebno kulturnih aktivnosti, problemima nezaposlenosti, nedovoljne mobilnosti, nemogućnosti osamostaljenja (stambene politike), neadekvatne prometne povezanosti i neuravnoteženog razvoja te problema zaštite okoliša i nedovoljne uključenosti mladih u institucionalno sudjelovanje mladih u javnim poslovima. Upravo u rješenjima koje mladi nude moguće je ostvariti suradnju s predstavnicima gradskih uprava i drugih izabranih političkih tijela, započeti dijalog. Naime, sudionici projekta su tijekom rada u aktivnostima stjecali znanja i vještina iz područja javnog zagovaranja interesa mladih, kako bi se osnažili za provedbu "strukturiranog dijaloga", metode konzultacije koja se provodi u EU već duže vrijeme. Cilj projekta je unaprjeđenje sudjelovanja mladih u političkom i društvenom životu zajednice te poboljšanje njihovog položaja u društvu u sklopu postojećih zakonskih okvira i europskih praksi. Mladi iz sva četiri grada su se složili da tih deset točaka predstavljaju njihove zajedničke interese, a gradonačelnici i zamjenici gradonačelnika su potvrdili da Manifest doista kvalitetno odražava potrebe i interese mladih. Manifest će biti svečano potpisan u sva četiri grada u lipnju. Nakon predstavljanja Manifesta, mladi iz svakoga grada su gradonačelnicima i zamjenicima gradonačelnika predstavili svoje specifične potrebe i probleme koje su uočili u svojim gradovima, te rezultate rada na projektu u proteklih godinu dana – svoje prijedloge rješenja najvećih problema i barijera s kojima se susreću mladi. Ajdovščina je tako predstavila svoj prijedlog izrade Pravilnika o stipendiranju, Crikvenica prijedlog osiguravanja prostora za mlade, Doma za mlade, Kidričevo prijedlog umrežavanja mladih sa šireg područja općine s ciljem zajedničkog djelovanja na područjima od interesa za mlade, a Opatija prijedlog oživljavanja kulturnog života grada kroz rad mladih umjetnika, u smjeru osnivanja kreativno-poduzetničkog inkubatora. Za potrebe provedbe kampanja, mladi su izradili i promidžbene materijale – plakate, letke i majice koje su podijelili gostima. Ideje mladih naišle su na pozitivne reakcije te su ih podržali svi predstavnici izvršne vlasti ističući kako ih smatraju realnima i ostvarivima. Pozdravili su ovaj način otvaranja dijaloga te pozvali mlade da razrade svoje ideje obećavši im potrebnu potporu i pomoć. Istaknuto je kako bi mišljenje mladih o raznim temama trebalo biti uključeno u strategiju razvoja svakoga grada jer se za njih, u konačnici, strategije i rade. Voditeljica projekta Marta Berčić je na kraju susreta zahvalila svim trenerima koji su educirali i savjetovali mlade i službenike gradova na sva četiri modula u sklopu projekta, svim mladima, službenicima iz gradskih uprava i članovima gradskih vijeća koji su sudjelovali u projektu i pridonijeli postizanju strukturiranog dijaloga između mladih i tijela javne vlasti. Rezultati projekta bit će prikazani u Priručniku za mlade koji će biti tiskan u lipnju na hrvatskom i slovenskom jeziku te dostupan na web stranicama gradova i savjeta mladih sva četiri grada. Projekt je započeo pripremnim sastankom 13. rujna 2013., a traje do kraja lipnja 2014. U sklopu edukativnog modula, sudionici projekta su razgledali Volosko i Opatiju te, a domaćini su za goste organizirali i panoramsku vožnju brodom kako bi sudionici mogli dobiti cjelovitu sliku Opatijske rivijere.

137 Što je prethodilo sastanku s gradonačelnicima? Sudionici su u Opatiju stigli naoružani idejama, iskustvima u javnom zagovaranju, novim vještinama stečenima kroz provedbu projekta, a posebno tijekom provedbe kampanje (više informacija u Malom katalogu za mlade 3. Na ovome modulu je cilj bio analizirati probleme mladih i steći kompleksniji uvid u probleme mladih iz sada već drugačije perspektive, koju su stekli kroz javno zagovaranje interesa mladih.34

Slika 2: Pozdrav zamjenika gradonačeknika Grada Opatije Aktivnosti I zadaci Aktivnosti su strukturirane prema općem cilju – provesti sastanak s gradonačelnicima kako bi započeli proces strukturiranog dijaloga. U radu se prvenstveno koristila metoda world caffea, što znači da su oblikovane skupine koje su radile na određenim područjima, a nakon jednosatnog rada su skupine zamijenile stolove na kojima su ostajali ispunjeni posteri. Za rad u grupama su se koristile koristile metode: brainstorming, analiza, sinteza, komparacija i sl.

Slika 3: Zagrijavanje (trenerice Tadeja i Iva)

1. Aktivnost I zadatak: Analiza zajedničkih problema mladih svih gradova Da bi mogli izraditi zajednički manifest, sudionici su imali zadatak da u skupinama, po gradovima, još jednom analiziraju probleme mladih prema područjima djelovanja za mlade. Probleme su zapisivali na posterima. Ova metoda rada u skupinama, world caffe, često se koristi na javnim raspravama u kojima sudjeluju javnost ili interesne skupine za pronalaženje zajedničkih obilježja, problema, plana, mjera javnih politika, donošenje političkih odluka. Nakon jednosatnog rada, skupine se sele za drugi stol na 34 Vidi Prilog 1: Program rada

138

4. Strukturirani sastanak s mladima

kojemu ostaju radovi prethodne skupine kako bi mladi iz svih gradova analizirali probleme zapisane na posterima i označili one koji su zajednički. To je bio temelj za oblikovanje zahtjeva za gradove koji su kasnije izneseni u Manifestu mladih i gradova. Mladi su analizirali i usuglašavali iznesene probleme kako bi što jasnije i usuglašeno prenijeli svoje zahtjeve gradonačelnicima, uz mentorstvo trenerica.

2. Aktivnost I zadatak: Predstavljanje provedbe kampanje iz svih gradova Sudionici su imali zadatak predstaviti tijek kampanje koju provode u svojim gradovima. Mladi su predstavili rezultate dosadašnje kampanje, alate kojima su se služili u kampanji te iznijeli probleme na koje su naišli. Mladi su donijeli i predstavili tiskane plakate koje su počeli oblikovati još u Kidričevu, a koji su sadržavali osnovnu poruku koja se želi postići kampanjom. Cilj ovoga zadatka bio je pripremiti prezentaciju specifičnog problema iz svakoga grada, za rješavanje kojega su mladi iz gradova provodili kampanju da bi taj problem predstavili na sastanku s gradonačelnicima gradova nakon predstavljenih zajedničkih zahtjeva iz Manifesta. Ajdovščina – tijek rada na Pravilniku o stipendiranju mladih, plakat kojim se poziva mlade na raspravu o Pravilniku o stipendiranju.

Slika 4: Predstavljanje kampanje i plakata Ajdovščine Crikvenica – tijek rada na javnom zagovaranju pokretanja Doma za mlade, plakat kojim se pozivaju mladi da sudjeluju u raspravi o pokretanju Doma za mlade.

Slika 5: Predstavljanje kampanje i plakata Crikvenice

139 Kidričevo – tijek rada na umrežavanju i povezivanju mladih Kidričeva, plakat za Kino na otvorenom, manifestaciji mladih za mlade.

Slika 6: Predstavljanje kampanje i plakata Kidričeva Opatija – tijek rada na umrežavanju i ispitivanju potreba mladih umjetnika i kreativnih mladih iz Opatije, plakat za poziv na Čajanku – KUL(tour)a.

Slika 7: Predstavljanje kampanje i plakata Opatije Dan je završio upoznavanjem sudionika s Opatijom, a mladi Opatijci su sudionike vodili do mjesta na kojemu je bila organizirana večera, u susjedno naselje, nekad samostalni primorski gradić Volosko. Naime, u Opatiji ne postoji mjesto na kojemu se okupljaju mladi, osim prostora u kojemu djeluju udruge. Osim toga, kako je Opatija turistički grad, većina prostora i atmosfera su namijenjeni turističkoj djelatnosti. Mladi Opatije su htjeli pokazati jedan od načina kako mladi provode slobodno vrijeme pa su sudionike poveli u večernji izlazak. Večera je bila organizirana u konobi u koju rado dolaze mladi, a koje je već generacijama više od "konobe". Na tom mjestu su se dogovarali koncerti mladih glazbenih sastava, dogovarale su se izložbe i pisale knjige, a mnogi roditelji sadašnjih generacija mladih Opatijaca su se na tom mjestu okupljali i planirali budućnost. Mnogi od njih su danas popularni glazbenici, umjetnici, liječnici ili profesori. Sudionici su u opuštenoj atmosferi nastavili planirati daljnje korake i planove za budućnost.

140

4. Strukturirani sastanak s mladima

Slika 8: Večera u konobi

3. Aktivnost I zadatak: Što je strukturirani dijalog? Tadeja je predstavila teorijske koncepte strukturiranog dijaloga, pristupa, alata, najbolje prakse iz Europe i Slovenije. Slijedile su upute za grupni rad temeljen na zahtjevima mladih iznesenih u Europskoj povelji o sudjelovanju mladih u gradovima i regijama. Sudionici su dobili presliku Povelje da bi kroz područja i smjernice koje su iskazane u Povelji usuglasili i izrazili svoje probleme i zahtjeve iskazane dan ranije. Tadeja i Iva su mentorirale rad kako bi mladi što kvalitetnije odabrali jasne i prioritetne zadatke.

Slika 9: Rad u skupinama

4. Aktivnost i zadatak: Upoznavanje Opatije iz morske perspektive Kako bi mladi iz drugih gradova bolje razumjeli položaj mladih u Opatiji koji je uvjetovan geografskim položajem i glavnom gospodarskom granom – turizmom, sudionici su razgledali Opatiju iz morske perspektive, kratkom vožnjom brodom. Opatija je smještena na samom moru, a većina stanovnika živi na padinama Učke i okolnim naseljima koja su smještena na višoj nadmorskoj visini. Povijest nastanka Opatije je vezana uz gradnju hotela i odmarališta tako da su uz samo more uglavnom smješteni hoteli, te na tom području živi vrlo mali broj stanovnika. Ovakva vrsta naseljenosti, zbog koje su mladi geografski nepovezani i udaljeni od centra, otežava povezanost mladih, kao i njihovo sudjelovanje. To je važna činjenica koja objašnjava potrebu mladih da se umreže i pokrenu kreativno - poduzetnički inkubator u centru, s ciljem da privuku mlade u centar, povećaju vjerojatnost za susrete mladih te ojačaju osjećaj pripadnosti gradu.

141

Slika 10: Opatija iz morske perspektive

5. Aktivnost I zadatak: Oblikovanje zajedničkog manifesta Objedinjeni iskaz problema mladih iz četiri grada ponovno se analizirao na posterima kako bi se sada već oblikovani tekst još jednom proanalizirao u grupama. Trenerice su iskazane probleme pretvorile u zahtjeve mladih u Manifestu, pa su sada u tom obliku sudionici mogli još jednom analizirati sve zahtjeve.

Slika 11: Rad u skupinama

6. Aktivnost I zadatak: Upute za dijalog s gradonačelnicima (rokovi, pravila nastupanja) Sudionici su odabrali dvoje mladih koji su dosad pokazali najbolju vještinu interpretacije, pa su svi dobili upute za predstavljanje Manifesta mladih i gradova. Kako su gradonačelnici i njihovi zamjenici iz dva jezična područja, odlučeno je da će Manifest biti predstavljen na slovenskom i hrvatskom jeziku, naizmjenično točku po točku. Sonja iz Kidričeva i Iva iz Crikvenice su do kasno u noć pripremale svoj nastup uz mentorstvo trenerice. Ostali mladi su krenuli u Rijeku, kako bi sudjelovali u programu Student Daya, manifestacije koja se već nekoliko godina održava u Rijeci, a bogata je edukativnim i raznim sportsko-rekreativnim sadržajima za mlade. Mladi iz Opatije često sudjeluju na manifestacijama i događanjima u Rijeci jer su uglavnom studenti Riječkog sveučilišta. Stoga su mladi Opatije pozvali svoje goste da se pridruže aktivnostima predviđenima programom Student Day. Mladima su se pridružili i službenici i politički predstavnici kako bi se na ovaj način približili i bolje razumjeli mlade i njihove potrebe. Zajedničke kompetencije koje su mladi stekli i izrazili pri kraju ovoga projekta su: • učiti kako učiti (learning to learn): strukturirani dijalog, pisanje projekata, priprema manifesta, javni nastup, prevladavanje treme, priprema programa, odnosi s javnošću, poznavanje gradskog proračuna i postupke sastavljanja, javno zagovaranje (kampanje), izrada nacrta kampanje

142

4. Strukturirani sastanak s mladima

• socijalne i građanske kompetencije (Social and civic competences): sudjelovanje pripadnika dvaju naroda sa sličnom povješću i jezikom, ali s vidljivim razlikama, druženje i nova poznanstva, prepoznavanje problema mladih i traženje sličnosti među državama, motivacijske vježbe i vježbe za izgradnju skupine, kako djelovati u heterogenoj skupini, timski rad, demokratsko odlučivanje na rdau u skupini • Komunikacija na stranim jezicima (Communication in foreign languages): bolje razumijevanje slovenskog i hrvatskog jezika • Komunikacija na materinjem jeziku (Communication in the mother tongue): javni nastup, komunikacija mladi - gradska uprava - medij, što je važno za uspješnu komunikaciju i javni nastup • Kulturna svijest i izražavanje (Cultural awareness and expression): javno zagovaranje, osvješćivanje lokalnih posebnosti našeg grada, naše države, kulturno i turističko otkrivanje četiri grada, upoznavanje vlastite kulture i povijesti • Matematička kompetencija i osnovne kompetencije u prirodoslovlju i tehnologiji (Mathematical competence and basic competences in science and technology): analitičke osobine, zbrajanje stavki proračuna • Digitalna kompetencija (Digital competence): kako izraditi plakat (korištenje grafičkih aplikacija), kako prezentirati projekt, upotreba pomagala • Inicijativnost i poduzetnost (Sense of initiative and entrepreneurship): razvoj vlastite inovativnosti i kreativnosti pri pripremi nacrta kampanje i korištenju alata za provedbu kampanje (plakati = izrazito poduzetničko razmišljanje mladih prilikom prijedloga za izradu nacrta kampanje za probleme koji su uglavnom stvarni).

Slika 12: Priprema za prezentaciju Manifesta

7. Aktivnost I zadatak: Youthpass i evaluacija Na posljednjem dijelu treninga Tadeja je sudionicima još jednom predstavila Youthpass potvrdu35. Dane su upute o sadržaju potencijalno stečenih osam EU kompetencija, kako popuniti obrazac, kako se unose kompetencije koje se odnose na svakoga osobno. Sudionici su najprije pojedinačno na poster upisali jedno područje iz kojega su nešto naučili ili proširili znanje tijekom ovoga treninga/modula. Tako su oblikovane zajedničke kompetencije s ovoga modula i cijeloga projekta, kako bi sudionicima bilo lakše osvježiti sjećanje i razmisliti o stečenim kompetencijama. Dan je završio sa zamolbom da se sudjeluje u online evalucijskom upitniku koji se koristio u tri modula.

8. Aktivnost i zadatak: Priprema prezentacije problema za gradove pred gradonačelnicima Sudionici koji su odabrani da predstavljaju svaki grad (po jedan iz svakoga grada) su sa svojom grupom pripremili kako će izgledali predstavljanje, kako jasno poslati poruku, nakon čega su pred ostalim sudionicima izveli prezentaciju. Pojedinačno su dobivali pohvale, savjete i kritike, a kasnije su s trenericama dodatno pripremali nastup. 35 Iako je Youthpass potvrda predstavljena u Ajdovščini, učinilo se to još jednom zbog činjenice da većina sudionika nije dosad sudjelovala u projektima za koje se izdavala Youthpass potvrda.

143

Slike 13: Plakati s problemima gradova

9. Aktivnost i zadatak: Strukturirani dijalog u Gradu Opatiji – sastanak s gradonačelnicima Sastanak s gradonačelnicima i/ili njihovim zamjenicima je održan u subotu u 11:00 sati u vijećnici Grada Opatije, pred medijima. Glavni cilj ovoga modula je bio objediniti vještine, znanje i iskustva stečena kroz provedbu ovoga projekta pred donositeljima političkih odluka. Ovo iskustvo demokracije je neprocjenjivo za mlade jer nitko od njih dotad nije održao sastanak s gradonačelnikom. Mladi su pokazali što su naučili te hrabro i jasno prenijeli svoje zahtjeve gradonačelnicima Na susretu su sudjelovali gradonačelnik Grada Opatije Ivo Dujmić, gradonačelnik Općine Ajdovščina Marjan Poljšak, zamjenica gradonačelnika Grada Crikvenice Silvia Crnić i zamjenik gradonačelnika Opčine Kidričevo Milan Strmšek. Mladi su im iznijeli svoj Manifest u kojemu su sabrali smjernice i očekivanja za lokalne politike prema mladima u deset područja. (iz medija)

Gradonačelnici i/ili zamjenici su aktivno sudjelovali u dijalogu s mladima nakon što su im mladi iznijeli svoje zahtjeve oblikovane u Manifestu mladih i gradova. Komentirali su i predlagali mladima kako da zajednički riješe iznesene zahtjeve i probleme mladih. Može se reći da su donositelji političkih odluka vrlo ozbiljno pratili zahtjeve mladih, dok su se neki i iznenadili jer su se prvi put s mladima susreli na ovakvom sastanku, pred javnosti, odnosno medijima. Svi su dali podršku jasno artikuliranim zahtjevima mladih, neki iznenađeni inicijativama mladih i njihovom spremnošću da sudjeluju. Svi gradonačelnici/ zamjenici smatraju da je ovo dobar početak suradnje, te su svi podržali ovakve projekte koji potiču mlade na aktivno građanstvo i sudjelovanje mladih u donošenju političkih odluka. Ovime je započet proces strukturiranog dijaloga s mladima. Sudjelovanje mladih u životu zajednice i u procesima političkog odlučivanja nije moguće ostvariti jednokratnim aktivnostima i naporima samo jedne strane; uspješno sudjelovanje mladih je moguće

144

4. Strukturirani sastanak s mladima

jedino uz kontinuirano ulaganje i pružanje potpore mladima. Obveza je svih ključnih dionika u ovome procesu da daju tu podršku i osiguraju mladima iskustvo demokracije. Isto tako, obveza je mladih da javno zagovaraju interese svoje skupine, da i oni preuzmu odgovornost za svoj život. Jedino se tako, zajedničkim naporima svih strana, može osigurati zadovoljstvo i razvoj lokalnih sredina i svih skupina koje u njima žive. Na kraju, jedan od komentara sudionika je bio ... hoćemo 5. modul..., što govori o postignutim ciljevima i rezultatima ovoga projekta. Rezultati ovoga modula su: • • • •

izrađen zajednički Manifest mladih i gradova održan sastanak s gradonačelnicima/zamjenicima predstavljeni problemi mladih u lokalnoj zajednici uspostavljeni osnovni preduvjeti za nastavak započetog strukturiranog dijaloga s mladima.

U nastavku slijedi tekst Manifesta mladih i Občine Ajdovščina, Grada Crikvenice, Občine Kidričevo i Grada Opatije, s uvodnim tekstom objašnjenja. Manifest će gradonačelnici potpisati na predstavljanju rezultata projekta, krajem lipnja 2014., što je dokaz uspješnosti projekta. Njihovi zahtjevi govore više od zaključaka, kao i riječi s kojima smo se oprostili i obećali da ćemo nastaviti javno zagovarati interese mladih: Vidimo se na sljedećem projektu! Može se reći da su, kroz ovaj projekt, mladi srušili mnoge barijere koje im stoje na putu punog i aktivnog uključivanja u demokratske procese u gradovima u kojima žive. U nastavku slijedi objašnjenje i uporišta za izradu Manifesta mladih i gradova.

Slika 14: Zajednička fotografija mladih i gradonačelnika u Opatiji

Manifest mladih i gradova UVOD Ovaj Manifest mladih i Občine Ajdovščina, Grada Crikvenice, Občine Kidričevo i Grada Opatije nastao je kao rezultat rada na projektu Mladi u zajednici bez barijera. U njegovoj izradi sudjelovali su mladi iz gradova/općina partnera na projektu, službenici javnih uprava i članovi izabranih predstavničkih/izvršnih tijela. Projekt je financiran iz EU programa za mlade Agencije za mobilnost i programe EU, Mladi na djelu, podakcija 1.3 Demokratski projekti mladih, te Grada Crikvenice i Grada Opatije. Projekt je dobio priznanje Baltazar, koje dodjeljuje Agencija za mobilnost i programe EU Republike Hrvatske, u kategoriji "najuspješniji projekt za implementaciju učenja". Projekt je trajao od 13. 9. 2013. do 30. 6. 2014. U Manifest mladih utkani su rezultati učenja i dijaloga koji je proveden među sudionicima projekta tijekom ovih 10 mjeseci. Sudionici su međusobno podijelili iskustva i probleme mladih iz gradova iz kojih dolaze i s kojima se mladi u zajednici suočavaju: od nedostatka primjerenih informacija za mlade o upravljanju javnim prihodima, nedostatka iskustva i vještina potrebnih za uspješno zagovaranje interesa mladih, do kulturnih i političkih okolnosti koje određuju, sputavaju, ometaju ili pogoduju razvoju dijaloga. Mladi, sudionici ovoga projekta, su od neorganizirane skupine mladih koja se prijavila za sudjelovanje u projektu, željnih znanja i vještina te potrebe da ih se čuje, stvorili inicijative mladih, koje su kroz aktivnosti projekta unosile promjene u njihovim zajednicama. S njima su o partnerskom dijalogu učili i službenici gradova, koji imaju važnu ulogu posrednika između političkih želja, potreba građana (mladih) i zakonskih i upravnih ovlasti, između procedura i stvarnih mogućnosti, što je također značajno. O demokratskom dijalogu učili su i politički predstavnici koji su u neformalnom okruženju upoznali mlade iz gradova te učili kako razumjeti, uključiti i poduprijeti mlade. Može se reći da su mnoge barijere uklonjene. Ovaj projekt početak je učenja metode konzultacije s mladima na lokalnoj razini, koja je na EU razini nazvana strukturirani dijalog. Sudjelovanje mladih u procesima demokratskog odlučivanja zahtijeva učenje i savladavanje vještina potrebnih za dijalog između raznih opcija dobrog života u zajednici, između različitih skupina mladih i različitih političkih opcija. Nadamo se da će ovaj Manifest mladih i gradova koji predstavlja prilagođenu Europsku povelju o učešću mladih na lokalnom i regionalnom nivou, donesenu u prvotnom obliku kao dio Rezolucije 237: Stalne konferencije predstavnika lokalnih i regionalnih vlasti u Europi 1992., dopunjene i revidirane na konferencijama u godinama koje slijede (npr. 2003. i dr.) biti važan korak prema postizanju napretka u uključivanju mladih u donošenje političkih odluka. Nakon ovih dokumenata, uslijedio je niz odluka i strateških dokumenta na europskoj razini kojima se osigurava uključivanje mladih, od kojih su najvažniji EU Strategija za mlade 2010. - 2018., te Garancija za mlade 2020., čime su stečeni uvjeti za jasnije određivanje smjera javnih politika prema mladima i financiranje programa kojima se realiziraju ciljevi i mjere iz ovih strateških dokumenata, poput Programa za mlade, odnosno Mladi na djelu iz kojega je financiran ovaj projekt. Mladi se pitaju zašto se u Hrvatskoj tako sporo mijenjaju političke prakse uključivanja u trendove javnih politika za mlade? Zašto većina sudionika nije ni čula što je to strukturirani dijalog s mladima? Zašto, kako u Sloveniji, tako i u Hrvatskoj, sve više mladih ne želi sudjelovati u javnom zagovaranju interesa mladih, politički ili građanski se aktivirati? Glavni problem koji se već godinama iskazuje kao trend, ne samo u Hrvatskoj nego i u EU, je nezainteresiranost mladih i njihova apatija. Ovo posebno dolazi do izražaja u Hrvatskoj. Zašto mladi ne mogu ili se ne žele uključiti u dijalog s lokalnim vlastima? Zašto postoje barijere između onih mladih koji su politički aktivni kroz rad političkih stranaka i mladih u zajednici? U Sloveniji i Hrvatskoj već godinama postoji pravna regulativa kojom se uređuje sudjelovanje mladih u procesima političkog odlučivanja kroz razne oblike i razine djelovanja i sudjelovanja mladih, od savjeta mladih i sličnih tijela, zakona o mladima o kojemu se u Hrvatskoj se upravo vodi rasprava (Slovenija je donijela takav zakon) koji regulira javni sektor mladih, kao i strateških dokumenata poput programa za mlade. Nakon svih ovih godina, mladi su još uvijek marginalizirana skupina koja nema potporu za svoje sudjelovanje. Iako je na nacionalnoj razini u Republici Hrvatskoj započet proces provedbe strukturiranog dijaloga, naši gradovi nemaju službenika i/ili odsjek za mlade (osim Zagreba), a s mladima rade službenici kojima su poslovi s mladima dodani uz sva ostala zaduženja. Pružanje potpore mladima i uspješnost rada s mladima tako ovisi o njihovom entuzijazmu, ali u većini slučajeva o političkoj volji. Sudjelovanje mladih je u Hrvatskoj najčešće na deklarativnoj i manipulativnoj razini, pa o potrebama mladih najčešće odlučuju donositelji političkih odluka, bez konzultiranja i uključivanja mladih. Mnoge takve odluke ostaju prazne, bez mladih kojima su namijenjene. Često se može čuti: ...pa imaju sve, sve smo im dali… ili ...mladi su

neaktivni..., što govori o nerazumijevanju donositelja političkih odluka i jazu između stvarnih potreba mladih i aktualnih lokalnih politika. Prioritetni ciljevi javnih politika EU prema mladima su uključivanje mladih i pružanje potpore mladima – mlade treba educirati i trebaju iskusiti demokraciju, što znači da trebaju biti tamo gdje se o njima odlučuje. Slovenija je u nekim aspektima aktivnog građanstva i uključivanja mladih otišla korak dalje od Hrvatske. Rad s mladima zasigurno ostaje prioritet javnih politika, te ukoliko želimo bogato i zdravo društvo, javne politike trebaju biti orijentirane na uključivanje mladih. Mladima je potrebna stalna potpora i infrastruktura da bi se uključili. Kroz projektne aktivnosti, svi dionici su sudjelovali u ciklusu kreiranja javnih politika za mlade na lokalnoj razini. Ovaj Manifest mladih i gradova rezultat je napora i razumijevanja, učenja i volje sudionika koji dolaze iz različitih kulturno-političkih i ekonomskih okruženja. Svi se slažu u jednom: svi koji su odgovorni za političko odlučivanje moraju učiniti sve što je u njihovoj moći da uključe mlade, a mladi imaju odgovornost biti uključeni i aktivni građani zbog vlastite budućnosti. Nadamo se da će ovaj Manifest mladih i gradova doprinijeti poboljšanju položaja mladih, biti primjer dobre prakse kako jasno i primjereno pokazati dobru volju, prava i obveze mladih i gradskih vlasti, te biti primjer smjernica za izgradnju partnerstva mladih i gradskih vlasti u gradovima u kojima žive. Ne zaboravimo: uspjeh javnih politika i blagostanje u zajednici ne ovise samo o jednoj strani, jednom dioniku; bez partnerskog uključivanja svih dionika nema napretka. Sudionici projekta Mladi u zajednici bez barijera, mladi, službenici gradskih uprava i članovi predstavničkih političkih tijela iz Občine Ajdovščina, Grada Crikvenice, Občine Kidirčevo i Grada Opatije.

Manifest mladih I OBČINE Ajdovščina, Grada Crikvenice, OBČINE Kidričevo i Grada Opatije Aktivno sudjelovanje mladih u odlukama i aktivnostima na lokalnoj razini od presudne je važnosti ako želimo izgraditi društvo koje je više demokratsko, uključeno i napredno. Sudjelovanje u demokratskom životu zajednice je više nego samo sudjelovanje (aktivno ili pasivno) u izborima, iako je i to važna komponenta. Bit sudjelovanja u društvu i aktivnog građanstva je da imamo mlade koji imaju prilike, prostor i podršku kako bi li mogli sudjelovati u donošenju odluka i u raznim aktivnostima, čime će se pridonijeti izgradnji boljeg društva. Lokalne vlasti su najbliže mladima i stoga imaju važnu ulogu u poticanju sudjelovanja mladih u lokalnoj zajednici. Lokalne vlasti moraju osigurati mladima ne samo da uče i čuju o demokraciji, već im trebaju pružiti mogućnost da ju dožive i koriste. Uz podršku i poticanje mladih treba pridonijeti njihovom cjelokupnom uključivanju u društvo. Ako želite da uključenost mladih u lokalnom životu bude uspješna i trajna, mi mladi trebamo okruženje koje poštuje mlade i koje uzima u obzir naše različite potrebe, stanja i trendove (na mladima primjerne i zabavan način). Javne politike imaju upravo ovu ulogu; osigurati puno sudjelovanje svih skupina, a posebno mladih.

Načela Uključivanje mladih u lokalni život mora biti dio sveobuhvatne politike sudjelovanja građana u javnom životu, kao što je već navedeno u Preporuci Odbora ministara državama članicama o sudjelovanju građana u lokalnom javnom životu, Preporuka (2001)19. Ovaj dokument pokrenuo je javne politike mladih i za mlade u smjeru o kojem govorimo. Načela i oblici sudjelovanja mladih za koje se zalažemo u ovom Manifestu mladih i gradova odnose se na sve mlade ljude bez diskriminacije. Stoga moramo obratiti posebnu pozornost na poticanje uključivanja mladih iz marginaliziranih dijelova društva, iz etničkih, nacionalnih, socijalnih, spolnih, kulturnih, vjerskih i jezičnih manjina u lokalnom životu. Mladi iz četiri grada/občine prepoznaju sljedeća područja politike prema mladima kao bitna i osnovna kako bi se navedena načela provela i postigla autonomiju:

1. Sudjelovanje mladih Sudjelovanje mladih u nevladinim organizacijama pomaže mladima da aktivno i stalno sudjeluju i imaju utjecaj na odluke i akcije. Sudjelovanje mladih zahtijeva : • financiranje i podršku za rad i potporu projektima mladih i inicijative (financijske, osiguravanje prostora, materijala, tehničku podršku, pomoć u prijavama na natječaje i javne pozive za financiranje projekta za mlade, itd.) • poticanje mladih da volontiraju i podržavaju dobrovoljne organizacije te pomoć im u prepoznavanju važnosti iskustva stečenog kroz volontiranje • rješavanje pitanje prostora te infrastrukture za mlade i organizacija mladih i za mlade.

2. Informiranje mladih Informiranje je često ključ za sudjelovanje i mladi imaju pravo na pristup informacijama o mogućnostima i problemima u vezi mladih. • lokalne vlasti trebaju podržati i unaprijediti postojeće informacije i savjetodavnu podršku mladima. Kada takvi centri ne postoje, lokalne vlasti trebaju poticati stvaranje i pomoći u uspostavi odgovarajućeg savjetovališta za mlade kroz postojeće strukture. Važno je da su to stručne osobe s iskustvom iz prakse koje se bave mladima • olakšati mogućnosti za suradnju i informiranje o pitanjima koja utječu na njih (usvojenih zakona, uredbi, pravilnika, itd.), održati postojeće opcije ili razviti nove (web stranice, Facebook, itd.) • podrška za medijske projekte koje provode mladi, s ciljem informiranja i poticanja sudjelovanja mladih (kao što su natječaji u usmjereni na mlade) • lokalne vlasti trebaju podržati osnivanje i rad medija (radio, televizija, tiskani i elektronski medije, itd.), koje razvijaju mladi i/ili su usmjereni na mlade, kao i relevantne programe osposobljavanja.

3. Organizacije mladih Organizacije mladih predstavljaju stavove mladih, njihove potrebe i interese. One su mjesto gdje mladi mogu učiti zajedno sa svojim vršnjacima o tome kako sudjelovati u javnom životu i steći iskustvo kroz izazove u odlukama i postupcima. Predlažemo da lokalne vlasti uvedu posebni program ili aktivnosti u proračunu namijenjene zadovoljavanju i pružanju potpore isključivo organizacijama koje djeluju u interesu mladih i onih koje im pružaju usluge, a koje jesu glas mladih u zajednici ili djeluju u njihovo ime. Prioritet treba dati organizacijama kojima upravljaju mladi, koje su usmjerene na mlade i/ili provedbu novih politika i sustava koji osiguravaju aktivno uključivanje mladih.

4. Politika slobodnog vremena i društveno-kulturnih aktivnosti Lokalne vlasti trebaju podržavati organiziranje različitih društveno-kulturnih aktivnosti koje osmišljavaju udruge mladih, skupine mladih i centri za mlade na različitim područjima, kao što su sport, kultura, glazba kroz stvaralaštvo i izražavanje, od likovne do kazališne umjetnosti i slično. Važno je omogućiti mladima pristup kulturi u svim njezinim oblicima i promicati mogućnosti za stvaralaštvo u novim područjima.

5. Politika poticanja zapošljavanja mladih i smanjenje njihove nezaposlenosti Gospodarski i socijalni uvjeti s kojima se suočavaju mladi ograničavaju njihovu sposobnost i spremnost za sudjelovanje u lokalnoj zajednici. Većina nezaposlenih mladih ili mladih koji žive u siromaštvu imaju i manjak želje, resursa i socijalne podrške za aktivno sudjelovanje u lokalnom životu. Lokalne vlasti trebaju: • u dogovoru s mladima razvijati politike i programe s ciljem ustanovljavanja uzroka nezaposlenosti mladih i promicati mogućnosti zapošljavanja za mlade u lokalnoj zajednici • dati potpore mladima u pokretanju vlastitog posla i društvenog poduzetništva kroz sufinanciranje i druge oblike potpore (dozvole, opreme, osposobljavanje, tehničku pomoć, itd.)

6. Politika mobilnosti i razmjene Lokalne vlasti trebaju: • podržati one organizacije i skupine koje promiču mobilnost mladih (radnici, studenti, učenici, volonteri, itd.) • lokalne vlasti trebaju financijski podržavati učenje jezika, interkulturalnu razmjenu i iskustvo • poticati mlade na odlazak na studije u inozemstvu, razmjene i druge vrste mobilnosti (stipendijama za studij u Europskoj uniji, kao i u regijama i drugdje).

7. Stambena politika Lokalne vlasti trebaju promicati razvoj postojećih struktura socijalne stambene politike i pomoći poput: • lokalnih stambenih shema (stambeni krediti s niskim kamatnim stopama, stambene zadruge, itd.) što će omogućiti mladima lakši pristup stanovanju • poticaji za stambenu izgradnju (obnovu, kupnju, izgradnju).

8. Politika javnog prijevoza – uređenje prometne povezanosti Organizirana prometna povezanost bitna je za kvalitetu života te osiguravanje sudjelovanja u javnom životu. Stoga lokalne vlasti moraju podržavati inicijative za reguliranje problema prijevoza i povećati mobilnost u ruralnim i teško dostupnim područjima za mjesta i općine koje imaju otežane veze s javnim prijevozom, na događaje koji su važni i zanimljivi mladima.

9. Politika uravnoteženog razvoja i zaštite okoliša Pitanja okoliša su uglavnom pitanja mladih ljudi, jer će u budućnosti biti suočeni s posljedicama pogrešaka iz prošlosti. Lokalne vlasti bi trebale poduprijeti aktivnosti i projekte koji promiču ravnotežu između razvoja i zaštite okoliša te uključuju mlade i njihove organizacije.

10. Institucionalno sudjelovanje mladih u kreiranju lokalnih politika Lokalne vlasti trebaju podržavati razvoj odgovarajućeg organa i/ili tijela (povjerenstva za pitanja mladih, savjeta mladih drugih, oblika uključivanja mladih potput imenovanja u odbore i radne skupine kada se raspravlja o pitanjima mladih), što će omogućiti mladima da sudjeluju u donošenju odluka i raspravama koje se odnose na njih. Potrebna je također podrška lokalne vlasti za redovito poslovanje organizacija i ovakvih tijela za mlade (financijska, materijalna, infrastrukturna). Želimo osigurati provedbu postupaka i protokola koji će omogućiti mladima aktivno sudjelovanje u svim fazama dizajna prijedloga za donošenje odluka. U svrhu informiranja i savjetovanja občine i gradske uprave trebaju osigurati prostor i vrijeme za redovite sastanke te susrete s gradonačelnikom i gradskim vijećem/občinskim svetom.

U Opatiji, 31. svibnja 2014. Manifest mladih i gradova je donijela skupina mladih iz svih četiriju gradova, a nastao je na temelju Europske povelje o sudjelovanju mladih u lokalnom i regionalnom životu, vlastitih analiza i iskustava iz lokalnih sredina. Manifest mladih i gradova je rezultat rada na projektu Mladi u zajednici bez braijera, kojeg financira Europska unija, iz programa Mladi na djelu.

Občina Ajdovščina Grad Crikvenica

______________________ _______________________

Občina Kidričevo Grad Opatija

_______________________ _______________________

151

Slika 15: Sastanak s gradonaÄ?elnicima

DODACI PriručnikU 1. Mali katalog pojmova za mlade 2. Sažetak životopisa trenera 3. Vidljivost projekta 4. Sporazum o partnerstvu

154

5. Dodaci priručniku

1. Mali katalog pojmova za mlade

Javne politike za mlade i zadovoljavanje javnih potreba i interesa mladih Funkcija ovoga Malog kataloga pojmova za mlade je olakšati komunikaciju između donositelja političkih odluka, javnih uprava, mladih i drugih dionika uključenih u kreiranje javnih politka za mlade koja je često narušena, između ostalog, i zbog pojmovih nejasnoća. Motivacija za izradu ovoga Kataloga je povezana s iskustvom u radu s mladima, na projektima mladih, kao i iz komunikacije s različitm dionicima u životu mladih. Ovaj Katalog je nastao kako bi se unaprijedila kvaliteta dijaloga između mladih i donositelja političkih odluka, ne bi li se na neki način unaprijedilo participaciju mladih u društvu. Namjenjen je svima: mladima, donositeljima političkih odluka, službenicima organa državne i lokalne javne uprave. Iako su neki pojmovi defnirani u zakonima koji se odnose na mlade, potreba da se na jednom mjestu objasne osnovni pojmovi kojima se koristi i zakonodavstvo i javne politike, mediji i sl. se pokazala opravdanom jer se svakodnevno, uvijek začuđujuće iznova, iskazuje potreba za edukacijom svih dionika iz područja građanske/političke kulture. Zato je ovaj katalog pisan jednostavnim jezikom i stilom, a zamišljen je kao niz lekcija iz ovoga područja. Ovo je prva lekcija, koja je nastala kao potreba, za provedbu nekoliko projekata mladih i iz iskustva u radu sa mladima, u čemu autorica sudjeluje kao stučni suradnik i/ili voditelj (projekti koje financira EU, na nacionalnom i međunarodnom nivou, npr. Mladi u zajednici bez barijera, Jadranska mladinska ideja i dr. te dugogodišnjeg osobnog iskustva u radu sa savjetima mladih, mladima iz različitih sredina, studentima i sl.).

1.Mladi Mladi su osobe od 15 do 30 godina. Različite međunarodne organizacije, poput UN-a ili EU definiraju raspon dobne granice na različite načine, npr. od 13 do 25 ili od 15 do 30. Ideja definiranja dobne granice je povezana s potrebom da se donositeljima političkih odluka skrene pozornost na činjenicu da su pripadnici ove skupine posebna skupina u društvu, zbog potreba, interesa i drušvenog položaja koji zauzimaju. Ova činjenica je ugrađena u većinu ustava država "zapadne demokracije" pa se u njima naglašava činjenica da mladi kao skupina zaslužuju posebnu zaštitu i brigu društva. Osnovni kriterij za definiranje "mladih", za razliku od djece ili ostalih skupina u društvu, je društveni položaj koji zauzimaju - većina mladih u ovoj dobi ovisi o potpori obitelji i/ili društva. Osim toga, mladi su osobe u dobi u kojoj fizički, emocionalno i kognitivno sazrijevaju (u dobi "odrastanja"). To je turbulentno razdoblje u kojemu mladi prolaze kroz različite faze socijalizacije. U toj dobi se izmjenjuje najviše socijalizacijskih čimbenika koji utječu na stvaranje osobnog i društvenog identiteta mladih. Mladi - društvene skupine (kategorije) koje je moguće izdvojiti u općoj populaciji mladih. Univerzalni kriteriji za kategoriziranje skupina unutar opće populacije mladih36 su društvena uloga i društveni položaj koje zauzimaju u društvu, pa možemo reći da se mladi razlikuju prema ovim kategorijama: • mladi koji se nalaze u obrazovnom sustavu (srednjoškolske dobi, studenti); 36 U većini država EU ali i SAD-u te Kanadi.

155 • mladi nakon završetka ili prekida školovanja prema radnom statusu (zaposleni, nezaposleni); • mladi s manje mogućnosti (uvjetovano socijalnim, zdravstvenim i drugim teškoćama), kao npr. mladi bez adekvatne roditeljske skrbi, mladi sa zdravstvenim teškoćama, mladi s posebnim potrebama, mladi u obiteljima s niskom razinom zaposlenosti i sl. ; • mlade obitelji s djecom i/ili mlade obitelji bez djece (bez obzira na bračni status). • Mladi koji pripadaju ovim kategorijama imaju različite potrebe; stoga su ove kategorije dobar analitički alat za donositelje političkih odluka i kreiranje javnih politika.

2. Mladi i javne potrebe Potrebe i interesi građana i javne potrebe Potrebe i interesi građana su u suvremenim uvjetima društvene diferencijacije vrlo heterogene i dinamične. Javne politike sve teže zadovoljavaju sve potrebe građana.37 Posebno se to odnosi na mlade, koji su ujedno i "najheterogenija" skupina u općoj populaciji. "Javne potrebe" su one potrebe koje će zadovoljiti one interese i potrebe građana odnosno mladih koje im omogućuju jednak pristup obrazovanju, kulturi, zdravlju, radu, stanovanju i dr. te omogućuju njihov nesmetani razvoj, pristup resursima i uključivanje u društvo u skladu s općim i posebnim ljudskim pravima. Javne potrebe su povezane s ulogom države i financiranjem javnih dobara. Javna dobra38 su resursi koje je nemoguće prepustiti tržišnoj ekonomiji i koje je potrebno zaštiti kako bi svi građani imali jednak pristup ovim dobrima, bez obzira na spol, religijsko opredjeljenje, etničku i nacionalnu pripadnost i dr. Građani uplaćujući poreze39 i druge vrste javnih prihoda (carine, naknade i dr.) čuvaju ova javna dobra. Država, odnosno jedinice lokalne i regionalne samuprave, financiraju iz prikupljenih javnih prihoda dostupnost ovih dobara svim građanima na teritoriju neke države ili grada. Uloga države je da sačuva i financira one resurse koje je ustavom definirala kao vrijednosti i/ili javna dobra. Većina država zapadne demokracije, bez obzira na razlike i nove tendencije u javnim politikama, financira obranu, sudstvo, obrazovanje, kulturu, zdravstvo, komunalne djelatnosti, zakonodavne regulative i sl. Javna dobra su sva dobra koja služe većem broju korisnika i gdje uključivanje novog korisnika ne smanjuje zadovoljstvo postojećih korisnika. Javno dobro mora biti dostupno svima pod jednakim uvjetima. U suvremenim uvjetima, zadovoljavanje javnih potreba građana (čuvanje javnih dobara) je decentralizacijom funkcija države prepušteno i jedinicima lokalne i regionalne samouprave, ali uz zadržavanje brige o nacionalnim javnim dobrima na državnom nivou. Tako se npr. o zdravstvu i školstvu, a prema standardima koji zadovoljavaju minimalne uvjete za funkcioniranje ovih društvenih sustava, brine država, a o specifičnostima lokalne zajednice se brine ta lokalna zajednica. Javne potrebe građana u JL(R)S zadovoljavaju se financiranjem iz javnih prihoda (poreza i naknada) koje građani uplaćuju, ali mogu se financirati iz iz drugih izvora, privatnih donacija, međunarodnih donacija i sl. Ustanove i druge organizacije čija je djelatnost povezana sa zadovoljavanjem ovih potreba mogu biti državne, ali i privatne ili organizacije civilnog društva.

37 Sve češće su rasprave o tome koja je uloga države, prestaje li EU biti "država blagostanja", kako riješiti krizu "socijaldemokracije", koje političke opcije su moguće u doba krize, zašto država privatizira velike "državne tvrtke", kako se oduprijeti sve jačem naletu neoliberalnih zahtjeva u kojima je profit jedino mjerilo, koja je uloga civilnog sektora (udruženih građana) u savladavanju krize demokracije, koji oblik demokracije je prihvatljiv u ovim uvjetima i dr. 38 Više o javnim dobrima i ovoj problematici u: Ostrom, 2006, Upravljanje zajedničkim dobrima i drugim autorima. 39 Povijest "poreza" seže u davnu prošlost. Nema nijedne civilizacije koja nije ubirala poreze, još od Sumera (porezi za vrijeme velikog rata), a većina zemalja je upravo zbog pokrića ratnih troškova uvodila poreze koji su poslije tih ratova korišteni i u druge svrhe. Jedan od najstarijih izvora je Hamurabijev zakonik, nazvan po babilonskom kralju Hamurabiju (1729. - 1686. pr. n. e.). Adam Smith je prvi istaknuo četiri (4) porezna kanona u Bogatstvu naroda, 1776.: 1. Svaki građanin dužan je državi plaćati porez, i to prema svojim ekonomskim mogućnostima. 2. Obveza plaćanja poreza treba biti regulirana zakonom. Porez ne smije biti proizvoljan, nego unaprijed poznat poreznom obvezniku. 3. Porez se naplaćuje onda kada je to najpovoljnije za poreznog obveznika. 4. Troškovi ubiranja poreza moraju biti što niži, kako bi teret poreznih obveznika bio što podnošljiviji, a prihod državne blagajne što veći.

156

5. Dodaci priručniku

Opća načela kojima se određuju koje potrebe su u skladu s ljudskim pravima građana su uglavnom ugrađene u međunarodne dokumente (deklaracije, konvencije, strategije, zakone i sl.), ali i nacionalne poput ustava, strategija, zakona i sl.

3. Područja oko kojih se grupiraju potrebe i interesi mladih Područja oko kojih se grupiraju potrebe i interesi mladih koje preporučujemo odredili smo prema tri kriterija: 1. područjima (indikatorima za analizu potreba mladih) iz EU strategije za mlade 2. društvenom položaju i društvenoj ulozi koju imaju mladi 3. dionicima koji su uključeni u život mladih, formalnih i neformalnih organizacija koje provode aktivnosti, projekte i programe za mlade, a koje mogu zadovoljiti potrebe i interese mladih. Kako su mladi posebno zaštićena skupina u društvu (poput djece, osoba starije dobi i sl.), u ovom katalogu će se koristiti klasifikacija (taksonomija) područja oko kojih se grupiraju potrebe i interesi koje su od izuzetne važnosti za mlade. Tom klasifikacijom je jasno pružen uvid u mogućnosti (smjernice) za potporu mladima, a prema EU strategiji za mlade, 2010. do 2018. Kako bismo postigli kompatibilnost i usuglašenost pojmova, ne bi li se korisnicima i donositeljima političkih odluka omogućilo da usklade donošenje odluka i mjera za javne politike za mlade (poput proračuna i drugih akata) s pojmovnim okvirom koji se koristiti u javnim politikama za mlade EU, koristimo preporučene indikatore u područjima koji se koriste u EU strategiji za mlade. U pregledu će se koristiti perspektiva koja je nužna za kvalitetno financiranje javnih potreba građana (mladih) iz perspektive zadovoljavanja potreba, a ne ona koja se najčešće koristi pri kreiranju javnih politika, perspektiva davatelja usluge (proračunskog korisnika ili drugih davatelja usluge)40. Ujedno je pružen pregled organizacija41 koje pružaju usluge kojima se zadovoljavaju ove potrebe, mogućnosti za financiranje ovih potreba, kao i aktivnosti kojima mladi najčešće zadovoljavaju potrebe i interese42. 3.1. Obrazovanje (formalno i neformalno) 3.1.1. Odgojno-obrazovne potrebe i interesi djece predškolske dobi (0 - 6) te one koje imaju mladi roditelji (mlade obitelji) koji imaju djecu predškolske dobi Ove potrebe i interesi mladih roditelja i obitelji s djecom se mogu zadovoljavati u okviru rada raznih organizacija čija je djelatnost predškolski odgoj i obrazovanje. Zadovoljavanje tih potreba se može financirati iz raznih izvora: država, JL(R)S, pojedinci, inozemni javni i ekonomski izvori, ekonomski (privatni) sektor. Vrste takvih organizacija i aktivnosti su: • ustanove43: vrtići, neovisno o osnivaču - JL(R)S, država, fizička i/ili pravna osoba iz RH i EU • organizacije civilnog društva44: igraonice i sl. 40 Diskurs koji se najčešće koristi u javnim upravama, pretežno lokalnim i regionalnim upravama, je naglašavanje i zauzimanje prespektive financiranja ustanova, udruga i sl. Često se pri odlučivanju koriste izrazi poput "ovu udrugu ili ustanovu hoćemo financirati, a onu nećemo", čime se funkcija financiranja - zadovoljavanje potreba stavlja u pozadinu. Nažalost, u nekim natječajima za financiranje javnih potreba se koriste čak i diskriminirajuće odredbe koje govore ovome u prilog, poput "...mogu se prijaviti samo udruge registirane na području grada...", umjesto kriterija da usluge korisnicima koje pružaju organizacije civilnog društva zadovoljavaju potrebe građana toga grada. Taj diskurs koji iskazuje političke stavove je diskriminirajući i nema u prvom planu potrebe građana, jer postoji mala vjerojatnost da će, primjerice, na području malog grada od pet do 15 tisuća stanovnika, postojati dovoljno udruženja građana koja mogu zadovoljiti sve potrebe građana. 41 "Organizacija" se odnosi na razne oblike formalnih organizacija koje su registirane kao pravni subjekti. 42 Možda će se nekim čitateljima sadržaj ovoga Kataloga činiti trivijalnim; no, surađujući s mladima, donositeljima političkih odluka te organizacijama civilnog društva, uočeno je da većina nema jasan pregled ovih pojmova te da je upravo to ograničavajući faktor uspostavi kvalitetnog dijaloga između mladih, javnih uprava i donositelja političkih odluka. 43 "Ustanove" se odnose na organizacije koje su registirane prema Zakonu o javnim ustanovama. 44 "Organizacije civilnog društva" se odnose na organizacije registrirane prema Zakonu o udrugama, zakladama, fundacijama i drugim propisima koji se odnose na regulaciju civilnog sektora.

157 • druge ustanove i organizacije civilnog društva koje daju potporu roditeljima djece predškolske dobi: savjetovališta, radionice, itd. 3.1.2. Odgojno-obrazovne potrebe i interesi djece osnovnoškolske dobi (od 7 do 15 godina) odnosno potrebe roditelja koji imaju djecu osnovnoškolske dobi Ove potrebe i interesi mladih roditelja i obitelji s djecom osnovnoškolske dobi se mogu zadovoljavati u okviru rada raznih organizacija čija je djelatnost osnovnoškolski odgoj i obrazovanje, bez obzira na to radi li se o formalnom ili neformalnom obrazovanju. Zadovoljavanje tih potreba i interesa može se financirati iz raznih izvora: država, JL(R)S, pojedinci, inozemni javni i ekonomski izvori, ekonomski (privatni) sektor. Vrste takvih organizacija i aktivnosti su: • ustanove: osnovne škole, neovisno o osnivaču - JL)S, država, fizička ili pravna osoba, iz RH i EU • organizacije civilnog društva: tečajevi, radionice, seminari i sl. • druge ustanove i organizacije civilnog društva koje daju potporu roditeljima djece osnovnoškolske dobi: savjetovališta, stručni timovi, radionice, tečajevi i sl. 3.1.3. Odgojno-obrazovne potrebe i interesi mladih srednjoškolske dobi (od 15 do 18) i potrebe mladih za cjeloživotnim učenjem Ove potrebe i interes mladih se mogu zadovoljavati u okviru rada raznih organizacija čija je djelatnost srednjoškolski odgoj i obrazovanje i potora srednjoškolskom obrazovanju, bez obzira na to radi li se o formalnom ili neformalnom obrazovanju. Zadovoljavanje tih potreba i interesa može se financirati iz raznih izvora: država, JLS, pojedinci, inozemni javni i ekonomski izvori, ekonomski (privatni) sektor. Vrste takvih organizacija i aktivnosti su: • ustanove: srednje škole, neovisno o osnivaču - JL(R)S, država, fizička ili pravna osoba iz RH i EU • ustanove za obrazovanje odraslih (završetak srednjeg obrazovanja, prekvalifikacije i sl.): narodna učilišta, pučka učilišta i sl. • organizacije civilnog društva: tečajevi, radionice, seminari i sl.; licence, certifikati, Youthpass i sl. • centri/klubovi za mlade, bez obzira na osnivača: tečajevi, radionice, seminari i sl.; licence, certifikati, Youthpass i sl. • druge ustanove i organizacije koje daju potporu roditeljima mladih srednjoškolske dobi: savjetovališta, stručni timovi, radionice, tečajevi, itd. 3.1.4. Obrazovne potrebe i interesi mladih u visokom obrazovanju (18 godina nadalje) i potrebe mladih za cjeloživotnim učenjem Ove potrebe i interesi mladih se mogu zadovoljavati u okviru rada raznih organizacija čija je djelatnost visoko obrazovanje i potpora visokom obrazovanju, bez obzira na to radi li se o formalnom ili neformalnom obrazovanju. Zadovoljavanje tih potreba se može financirati iz raznih izvora: država, JL(R)S, pojedinci, inozemni javni i ekonomski izvori, ekonomski (privatni) sektor. Vrste takvih organizacija i aktivnosti su: • ustanove za visoko obrazovanje (preddiplomski, diplomski, poslijediplomski stupanj obrazovanja), bez obzira na osnivača, privatne ili javne: sveučilišta, veleučilišta • ustanove za obrazovanje odraslih, odnosno cjeloživotno učenje - privatna učilišta, sveučilišta, veleučilišta: izvanredni studiji, dopunsko specijalističko obrazovanje, licence i certifikati i sl., Youthpass i sl. • organizacije civilnog društva: radionice, seminari, tečajevi; licence, certifikati, Youthpass i sl. • centri/klubovi za mlade: radionice, seminari, tečajevi; licence, certifikati, Youthpass i sl. • druge ustanove i organizacije koje daju potporu mladima u vezi stjecanja kompetencija u vezi visokog obrazovanja.

158

5. Dodaci priručniku

3.2. Područje zapošljavanja i poduzetništva Ove potrebe i interesi mladih se mogu zadovoljavati u okviru rada raznih organizacija čija je djelatnost usmjerena na potporu mladima u području zapošljavanja i poduzetništva (otvaranje obrta, tvrtki, samozapošljavanje), odnosno potporu zaposlenim mladima, bez obzira na to radi li se o javnom ili privatnom sektoru. Zadovoljavanje tih potreba i interesa se može financirati iz raznih izvora: država, JL(R)S, pojedinci, inozemni javni i ekonomski izvori, ekonomski (privatni) sektor. Vrste takvih organizacija i aktivnosti su: • javne organizacije/ustanove: državne i inozemne javne potpore mladima za brže zapošljavanje i olakšavanje ulaska na tržište rada, poticanje poduzetništva i sl. • programi (potpore i mjere) nacionalne politike (ministarstva): poticaji za zapošljavanje, poticaji za stjecanje radnog iskustva, potpore za stjecanje kvalifikacija i sl., programi potpore EU u ovom području; zavodi za zapošljavanje, ministarstva, agencije i sl. • organizacije civilnog društva koje pružaju potporu zaposlenima i nezaposlenim mladima: 1.3. socijalno poduzetništvo, zadruge i sl., volontiranje, tečajevi, radionice sa sadržajima koji potiču brže zapošljavanje i olakšavaju ulazak u svijet rada • privatni, ekonomski sektor: stipendije vezane uz zapošljavanje, osiguravanje stručne prakse, poticaji za zapošljavanje i sl. • druge organizacije i modeli koji daju potporu mladima radi bržeg zapošljavanja i olakšavaju ulazak u svijet rada: poduzetnički inkubatori, poslovne zone, gospodarske komore, obrtničke komore i sl. 3.3. Zdravlje i blagostanje - sport Ove potrebe i interesi mladih se mogu zadovoljavati u okviru rada raznih organizacija čiji je cilj pružanje potpore mladima u području zdravlja općenito (preventiva), a posebno mentalnog i seksualnog zdravlja mladih te promocije zdravih stilova života, poput sportskih i fizičkih aktivnosti. Cilj zadovoljavanja ovih potreba i interesa je sprečavanje poremećaja u prehrani, bolesti ovisnosti i nasilnog ponašanja mladih. Zadovoljavanje tih potreba i interesa može se financirati iz raznih izvora: država, JL(R)S, pojedinci, inozemni javni i ekonomski izvori, ekonomski (privatni) sektor. Vrste takvih organizacija i aktivnosti su: • javne ustanove u zdravstvu, bez obzira na osnivača (privatne, državne, JL(R)S): • bolnice, domovi zdravlja, centri za rehabilitaciju, lječilišta i sl. • zavodi i instituti za unaprijeđenje zdravlja, odjeli prevencije i liječenja bolesti za mlade (npr. odjel za prevenciju i liječenje ovisnosti ili nastavni zavod za javno zdravstvo), timovi preventivne medicine za srednjoškolce i studente, savjetovališta za mlade (ginekološko, psihološko i sl. ), ljekarne, ustanove koje provode organiziranu prehranu učenika i studenata te zaposlenika ("menze") i sl. • organizacije civilnog društva koje unaprjeđuju zdrave stilove života: • sportski klubovi i druge organizacije za sport i sportsku rekreaciju; sportski savezi, Hrvatski olimpijski odbor i dr. • organizacije civilnog društva koje daju potporu mladima u promociji zdravih stilova života (planinarska društva, izviđači, udruge koje se bave alternativnim stilovima života - tečaji joge, zdrava prehrana i sl., organizacije koje unaprjeđuju život mladih koji imaju zdravstvene i druge razvojne teškoće i dr.) • organizacije civilnog društva koje daju potporu u liječenju bolesti ovisnosti, poremećaja prehrane i sl. te poremećaja u ponašanju (nasilnost i dr.) • odgojno-obrazovne ustanove i druge organizacije koje u okviru svoje osnovne djelatnosti imaju aktivnosti kojima se promiču zdravi stilovi života - školska sportska društva, sveučilišni sportski savezi i sl.

159 • druge organizacije i modeli koji promiču zdrave stilove života kroz razne projekte, akcije ili aktivnosti, npr. Projekt Mreža zdravih gradova, Akcija Gradovi i općine prijatelji djece, razni kampovi (sportski i dr.). 3.4. Područje društvenog uključivanja Ove potrebe mladih se mogu zadovoljavati u okviru rada raznih organizacija čija djelatnost je pružanje potpore mladima s manje mogućnosti koje su posljedica socijalnih (ekonomskih i drugih obiteljskih) problema, ali ostalih poteškoća (bolesti i sl.). Djelatnost takvih organizacija je povezana s prevencijom i poticanjem odgovornosti među generacijama, jačanjem zajedničke solidarnosti u društvu, unaprjeđenjem jednakih mogućnosti i borbom protiv svake diskriminacije. Radi se o programima (mjerama i aktivnostima) kojima se smanjuje rizik od siromaštva mladih, posljedice i uzroci materijalne deprivacije, posljedice života mladih u kućanstvima u kojima je radni intenzitet nizak, nedovoljna medicinska skrb, problemi mladih u međuprostoru između obrazovnog sustava i tržišta rada i sl. U ovo područje se smještaju i oni programi (mjere i aktivnosti) kojima se štite i unaprjeđuju ljudska prava, poput prava na primjereno stanovanje građana, odnosno mladih. Problemi oko adekvatnog smještaja mogu prouzročiti materijalnu i društvenu deprivaciju te društvenu isključenost mladih. Zadovoljavanje tih potreba se može financirati iz raznih izvora: država, JL(R)S, pojedinci, inozemni javni i ekonomski izvori, ekonomski (privatni) sektor. Vrste takvih organizacija i aktivnosti su: • javne ustanove čija je djelatnost socijalna skrb, humanitarna djelatnost i unaprjeđenje ljudskih prava, npr. centri za socijalnu skrb, domovi za smještaj nezbrinute napuštene djece i mladih, skloništa za mlade, zajednice za mlade bez odgovarajuće roditeljske skrbi i sl., čiji osnivači su organi državne uprave (pri ministarstvima) ili jednice lokalne/regionalne samouprave: • organizacije i programi koji se osnivaju i pokreću radi zadovoljavanja stambenih potreba mladih poput stambenih zadruga i poticajne stanogradnje (izgradnje "državnih/gradskih stanova za mlade samce i mlade obitelji") • organizacije i programi kojima se zadovoljavaju potrebe organiziranog stanovanja mladih radi osiguravanja jednakog pristupa obrazovanju, za potrebe mladih koji se školuju (domovi za učenike iIi studente) i sl. • organizacije civilnog društva čija djelatnost je socijalna skrb, humanitarna djelatnost i unaprjeđenje ljudskih prava, npr. Crveni križ, razne udruge, zaklade i fondacije iz ovoga područja i sl.: • organizacije civilnog društva koje pružaju privremeni smještaj mladima (skloništa, dnevni boravak i sl.) • privatne ekonomske organizacije (tvrtke, obrti) - socijalno odgovorno gospodarstvo (tvrtke koje ulažu u potrebe zajednice), u bilo kojem opsegu i obliku (kroz ulaganja u obliku donacija, natječaja, stipendiranja i drugih oblika aktivnosti kojima se unaprjeđuje društvena uključenost mladih) • druge organizacije i modeli koji unaprjeđuju ove potrebe - klubovi/centri za mlade, skloništa za mlade, zajednice za mlade bez adekvatne roditeljske skrbi. 3.5. Kultura i stvaralaštvo Ove potrebe i interesi mladih se mogu zadovoljavati u okviru rada raznih organizacija čija je djelatnost potpora mladima u smjeru postizanja bolje kvalitete ulaska i participacije u kulturu, promocija osobnog razvoja, unaprjeđenje sposobnosti učenja, interkulturne vještine, razvijanje i poticanje fleksibilnih vještina za buduće radne mogućnosti. Aktivnosti kojima se mogu zadovoljiti ove potrebe mladih su povezane sa sudjelovanjem mladih u amaterskim umjetničkim aktivnostima, sudjelovanjem mladih u umjetničkim aktivnostima, sudjelovanjem mladih u sportu i drugim oblicima slobodnog vremena, klubovima ili drugim organizacijama za slobodno vrijeme mladih, raznim aktivnostima koje promiču interkulturnu komunikaciju (učenje više stranih jezika i sl.). U ovo područje se ubrajaju i organizacije te programi koje nazivamo tehničkom kulturom. Osim toga, iznimno su važni rad i dostupnost javnih kulturnih resursa, poput muzeja, galerija, kazališta i sl.

160

5. Dodaci priručniku

Zadovoljavanje tih potreba i interesa može se financirati iz raznih izvora: država, JL(R)S, pojedinci, inozemni javni i ekonomski izvori, ekonomski (privatni) sektor. Vrste takvih organizacija i aktivnosti su: • ustanove u kulturi koje kroz rad u okviru djelatnosti provode programe kojima se unaprjeđuje kultura svih građana, a posebno mladih, bez obzira na osnivače (državne, JL(R)S, privatne), a prema djelatnostima u kulturi (muzejska, dramska, izdavačka i sl.) poput muzeja, galerija, kazališta, kulturnih centara, kina, knjižnica/čitaonice, multimedijalnih centara i sl. • organizacije civilnog društva čija je djelatnost usmjerena na kulturu i poticanje kreativnosti mladih te općenito organiziranje slobodnog vremena mladih • ostale organizacije koje promiču dostupnost kulture i kreativnost poput klubova/centara za mlade te međunarodni programi kulturne razmjene mladih i sl. • ekonomske organizacije, kao i pojedinci koji promiču dostupnost kulturi i kreativnost. Alati za unaprijeđenje područja djelovanja za mlade jesu:

4. Sudjelovanje (participacija) mladih Ove potrebe i prava mladih se mogu zadovoljavati u okviru rada raznih organizacija čija djelatnost je potpora mladima u ostvarivanju prava na sudjelovanje mladih u javnom životu zajednice, procesima političkog odlučivanja, ali i svakodnevom životu u društvu u svim njegovim društvenim institucijama, od obitelji, škole, među vršnjacima, među partnerima i sl. Ove potrebe mladih se mogu zadovoljiti u organizacijama i kroz programe koji imaju cilj poticanja sudjelovanja mladih u svim oblicima reprezentativne demokracije i civilnog društva, te koje daju podršku mladima na svim razinama; od sudjelovanja u svakodnevnom životu do sudjelovanja u procesima političkog odlučivanja. Zadovoljavanje tih potreba se može financirati iz raznih izvora: država, JL(R)S, pojedinci, inozemni javni i ekonomski izvori, ekonomski (privatni) sektor. Vrste takvih organizacija i aktivnosti su: • oblici i organizacije koji su zakonom regulirani kao oblici organiziranja mladih radi sudjelovanja u političkom odlučivanju - savjeti mladih pri jedinicama lokalne/područne (regionalne) samouprave, nacionalni savjet mladih • organizirani podmlaci političkih stranaka • organizacije civilnog društva koje se bave mladima - udruge mladih, udruge za mlade i sl., kao mreže/savezi/partnerstva takvih organizacija (Mreža mladih), Regionalni info-centri za mlade, Zajednica regionalnih info-centara i sl. • organizirani predstavnici mladih pri obrazovnim ustanovama - vijeća učenika, studentski zborovi; • inicijative mladih • ostali oblici organiziranja mladih, npr. pri klubovima/centrima za mlade, razne koordinacije, vijeća mladih i sl.

5. Volonterske aktivnosti Volonterske aktivnosti proizlaze iz potrebe za pripadanjem zajednici, doprinosom zajednici, jačanjem društvene kohezije i povjerenja (jačanje društvenog kapitala). Ove potrebe, prava i interesi mladih, koji su ujedno i vrijednosti društva, mogu se zadovoljavati u okviru rada raznih organizacija čija se djelatnost temelji na volonterskom radu (formalno volontiranje), ali i u području svakodnevnog života (neformalno volontiranje). Za mlade je ovo područje od posebne važnosti za uspješno uključivanje u društvo pa je posebno važno da se volonterske aktivnosti podržavaju, da društvo priznaje vrijednosti volonterskog rada, ističe važnost neformalnog učenja, uklanjaju smetnje pristupa volonterskom radu u svim društvenim sustavima, od obrazovnog sustava, zdravstvenog, sustava socijalne skrbi, do kulturnog sustava, sustava znanosti ili političkog sustava, od institucionalne do neinstitucionalne, neformalne razine. Zadovoljavanje potreba te organiziranje i promicanje vrijednosti volonterskih aktivnosti može se financirati iz raznih izvora: država, JL(R)S, pojedinci, inozemni javni i ekonomski izvori, ekonomski (privatni) sektor.

161 Vrste takvih organizacija i aktivnosti su: 5.1. Organizacije koje organiziraju i provode "formalno volontiranje": • organizirano, plansko i dobrovoljno volontiranje u organizacijama civilnog društva, npr. udrugama i drugim organizacijama koje temelje svoj rad na volonterskim aktivnostima i neprofitnoj osnovi, u svim djelatnostima, u volonterskim centrima i sl. • organizirano i plansko dobrovoljno volontiranje u javnim ustanovama i organizacijama (u svim društvenim institucijama), npr. bolnicama, školama i sl. • organizirano i plansko dobrovoljno volontiranje u vjerskim i političkim organizacijama • organizirano i plansko dobrovoljno volontiranje u ekonomskim/gospodarskim profitnim organizacijama u cilju unaprjeđenja kvalitete života zaposlenika, uvjeta rada u tvrtki i/ili doprinosa zajednici (socijalno odogovorne tvrtke i zaposlenici) • programi razmjene volontera na lokalnom, regionalnom, državnom i međunarodnom nivou. 5.2. Individualno ili grupno "neformalno volontiranje" (inicijative mladih) - svakodnevno i neorganizirano volontiranje, npr. dobrosusjedska pomoć, pomoć starijima, pomoć djeci, vršnjačka pomoć i sl. 5.3. Druge organizacije koje daju podršku i verificiraju volonterske aktivnosti, poput državnih, međunarodnih nagrada za volonterski doprinos, nagrada i pohvala koje dodjeljuju jedinice lokalne/regionalne samouprave i sl. 5.4. Centri/klubovi za mlade.

6. Mobilnost, mladi i svijet Ove potrebe i prava mladih se mogu zadovoljavati u okviru rada raznih organizacija čija je djelatnost potpora mladima u ostvarivanju prava na društvenu pokretljivost (mobilnost), horizontalnu i vertikalnu, zbog potrebe za ujednačavanjem šansi i mogućnosti za postizanjem boljeg položaja u društvu, kao i sprječavanju depriviranosti pojedinih skupina. Sve organizacije u društvu, kao i u svim društvenim institucijama u društvu, mogu stvarati mogućnosti za društvenu pokretljivost mladih, na lokalnom, regionalnom, državnom i međunarodnom nivou. Ove potrebe mladih se mogu zadovoljiti u organizacijama i kroz programe koji imaju cilj razmjene i poticanja sudjelovanja mladih u globalnim i međunarodnim organizacijama i aktivnostima koje promoviraju ljudska prava, održivi razvoj (npr. probleme i posljedice globalnog zatopljenja) i sl. Zadovoljavanje tih potreba se može financirati iz raznih izvora: država, JL(R)S, pojedinci, inozemni javni i ekonomski izvori, ekonomski (privatni) sektor. Vrste takvih organizacija i aktivnosti su: • organizacije koje provode programe javnih politika koji potiču društvenu pokretljivost (mobilnost) kroz razne razmjene mladih u svim djelatnostima (na lokalnom, regionalnom i državnom nivou), organizacije koje se bave zaštitom i sprječavanjem diskriminacije po bilo kojoj osnovi (razna etička povjerenstva, instituti poput javnh pravobranitelja i sl.) • organizacije civilnog društva kojima je djelatnost promocija i zaštita ljudskih prava u svim područjima života mladih • druge organizacije koje promoviraju i organiziraju druge vrste mobilnosti mladih, poput turističke, npr. turistički info-uredi, hosteli, hoteli, kampovi, turističke agencije za mlade, programi razmjene, razne edukativne i znanstvene konferencije, razmjene i sl.

162

5. Dodaci priručniku

Ne smijemo zaboraviti - potreba za zabavom Mladi su u razvojnoj fazi u kojoj izgrađuju osobni i društveni identitet. To je faza u kojoj mladi vole iskušavati nove, drugačije obrasce, a najvažniji i najutjecajniji socijalizacijski agens su vršnjaci. Mladi imaju naglašeniju potrebu za zabavom te prostorima i mjestima za okupljanja mladih u kojima se mogu družiti, razmjenjivati iskustva ili naprosto "biti". Stoga je jako važno da sve aktivnosti namijenjene mladima budu ujedno i zabavne. Međutim, ne možemo zaobići činjenicu da se mladi vole okupljati u popularnim kafićima, barovima, klubovima, restoranima pa je važno da se osiguraju i takva mjesta u zajednici. Ove aktivnosti se, osim u profitnim organizacijama, mogu organizirati i u neprofitnim organizacijama koje su primjerenije mladima, poput klubova/centara za mlade. Od iznimne je važnosti da se ovakva mjesta organiziraju uz društvenu potporu šire zajednice, a naročito za srednjoškolsku i studentsku populaciju mladih prije ulaska u svijet rada. Ovakvi klubovi i centri se mogu financirati iz nacionalnih, regionalnih i lokalnih javnih prihoda, ali i međunarodnih (EU), kao i privatnih. Klubovi i centri za mlade su od izuzetne važnosti za sustavno ulaganje u mlade. Ovaj Katalog mogu koristiti građani, mladi, donositelji političkih odluka i drugi stanovnici većine država članica EU, iako je nastao za potrebe provedbe projekta Mladi u zajednici bez barijera i Jadranski mladinski centri koji se financiraju iz Programa za mlade EU i fondova EU. Partneri na projektima su gradovi i organizacije civilnog društva iz Republike Hrvatske i Republike Slovenije, pa će biti izdan na hrvatskom i slovenskom jeziku. Ako ga budu recenzirali stručnjaci iz EU, onda će biti objavljen i na engleskome jeziku. Autorica je nastojala na jednostavan način objasniti osnovne pojmove iz područja javnih potreba i financiranja javnih potreba. Katalog je podložan promjenama, a prva promjena će uslijediti nakon što stupe na snagu Zakon o savjetima mladih i zakon koji je u planu izrade u Republici Hrvatskoj, Zakon o mladima. Svaka sljedeća "lekcija" će obuhvaćati neko od područja od interesa za mlade i javne politike za mlade.

163

Literatura 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.

11.

12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21.

Ustav Republike Hrvatske Ustav Republike Slovenije Vlada Republike Hrvatske (2009) Nacionalni program za mlade od 2009. do 2013. godine. Vlada Republike Hrvatske (2002) Nacionalni program djelovanja za mlade od 2003. do 2008. godine Hrvatski sabor (2007) Zakon o savjetima mladih Svi ostali zakoni u Republici Hrvatskoj I Republici Sloveniji koji se odnose na mlade Deklaracija o ljudskim pravima UN konvencija o pravima djeteta (0-18) UN World Programme for Action for Youth (2010) (od 15 do 24) UNESCO (2002): Mainstreaming the needs of youth - Youth Vulnerability..., Youth Co-ordination Unit of the Bureau of Strategic Planning United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization, Paris United Nations (2006): Social Policy and Development Division - Guide to the Implementation of the World Programme of Action for Youth, 2006, New York; , http://www.un.org/esa/socdev/unyin/ documents/wpay_guide.pdf Europska komisija (2009) An EU Strategy for Youth - Investing and Empowering (Commission communication - 2009), http://ec.europa.eu/youth/index_en.htm. European Council (2009): The EU Youth Strategy 2010 - 2018, Brussels European Council (2005): The European Youth Pact, Brussels VijeÄ&#x2021;e Europe (2010) Council resolution on a renewed Framework for European Cooperation in the Youth Field (2010-2018) Europska komisija i VijeÄ&#x2021;e (2012) Joint Report of the Council and the Commission on the implementation of the renewed framework for European cooperation in the youth field (2010-18); Europska komisija (2011) EU Indicators in the Field of Youth Europska komisija (2007) Youth in Acton Programme (2007 - 2013) Commission of the European Communities (2001): White Paper 2001, Brussels Commission of the European Communities: Youth Report 2009, 2009, Brussels ERYICA (2004): Europska povelja o informiranju i savjetovanju mladih, Bratislava

164

5. Dodaci priručniku

2. Sažetak životopisa naših trenera Naši treneri/ce, Bernard, Ivona, Tadeja i Iva su mlade osobe. Na 1. modulu u Crikvenici su nas vodili, prema sljedećim temama. Tema 1. Što je proračun?

Denis Buterin (HR) Denis Buterin, mr. sc., trener iz područja financija te iz područja menadžmenta. Iskustvo iz menadžmenta stjecao je na rukovodećim položajima u privatnom sektoru i u državnoj službi, a iskustvo na području financija proizlazi iz obavljanja rukovodećih poslova u Ministarstvu financija Republike Hrvatske te iz obavljanja poslova stalnog sudskog vještaka za financije. Predaje na Veleučilištu u Rijeci te u Državnoj školi za javnu upravu u Zagrebu. U sklopu posla bio je sudionik brojnih poslovnih škola, seminara i radionica u hrvatskoj i europskim zemljama kao polaznik, ali i kao autor, predavač i trener. Magistrirao je menadžment na Ekonomskom fakultetu u Rijeci, a doktorat je prijavio iz područja financija. U Primorsko-goranskoj županiji (regionalna samouprava) potpredsjednik je Odbora za financije. Autor je više znanstvenih i stručnih članaka iz područja menadžmenta i područja javnih i poslovnih financija. Kontakt: denis.buterin@gmail.com

Ida Kružić Injac (HR) Ida Kružić Injac, trenerica iz područja financija te iz područja menadžmenta. Iskustvo iz menadžmenta stjecala je na rukovodećem položaju u državnoj službi, te kao voditelj radnih timova u privatnom sektoru, a iskustvo na području financija proizlazi iz obavljanja poslova eksterne revizije, te iz obavljanja rukovodećih poslova u Ministarstvu financija Republike Hrvatske. Veći dio znanja i iskustva stečenog u gospodarskom sektoru prenosi na javni sektor. U sklopu posla sudjelovala na brojnim seminarima, edukacijama i radionicama u Hrvatskoj i u Europi, kao polaznica te autorica prezentacija. Diplomirala na Ekonomskom fakultetu u Rijeci, zvanje Ovlaštenog revizora stekla od Hrvatske udruge revizora. Kontakt: ida.kruzicinjac@gmail.hr Tema 2. Likovno - kreativne radionice: Vizualni i grafički dizajn Proračuna za mlade, izrada infografike Proračuna za mlade četiri grada prema idejama i nacrtu mladih

Bernard Blašković (HR) Bernard Blašković je magistar primijenjenih umjetnosti, titulu je stekao na Akademiji primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci. Posljednjih deset godina bavi se web dizajnom, grafičkim dizajnom i kiparskim dizajnom, sa specijalizacijom za grafički i web dizajn. Snima video materijale. Sklada glazbu za promidžbene spotove i predstave. Bavi se organizacijom koncerata i glazbenih festivala te promocijom glazbe. Za te potrebe izrađuje i promidžbene materijale, tiskane i video. Aktivan je sudionik riječke glazbene scene. Tema 3. Likovno – kreativne radionice: Vizualni i grafički dizajn Proračuna za mlade

Ivona Pierobon (HR) Ivona Pierobon magistra je primijenjenih umjetnosti s obrazovanjem stečenim na Akademiji primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci. Radno iskustvo dijelom je stekla i dvogodišnjim radom na studentskom radiju Radio Sova - Radio Rijeke, a u sklopu stručnog usavršavanja uči njemački jezik na Narodnom učilištu u Rijeci. Bavi se raznim aktivnostima vezanima uz mlade, u području umjetnosti i volonterstva, od kojih se kao važnije mogu izdvojiti likovne radionice sa srednjoškolskim uzrastom, sudjelovanje u organizacijama raznih umjetničkih i društvenih događanja te volontiranje za pomoć djeci s teškoćama u razvoju. 2013. je bila glavna koordinatorica za organizaciju festivala video uradaka snimljenih na mobitelima, u svom prvom izdanju, KLIKFEST, na inicijativu mladih Opatije i uz podršku Savjeta mladih Grada Opatije. Internet stranica: http://www.klikfest.com/

165

Na 2. modulu u Ajdovščini i 3. modulu u Kidirčevu su nas vodili, prema sljedećim temama: Tema 1. Metode javnog zagovaranja interesa mladih (kampanja) - izrada nacrta kampanje; Komunikacijske vještine, javni nastup, odnos s medijima, Youthpass

Tadeja Mesojedec (SLO) Tadeja Mesojedec, samostalna trenerica za neformalno obrazovanje, prijenos znanja i vještina, facilitatorka, trener za ljudska prava, savjetnica za odnose s javnošću. Radi na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini. Članica platforme trenera Vijeća mladih Slovenije, uglavnom se bavi temama iz politike za mlade i procesa strukturiranog dijaloga, članica Mladinskega ceha za područje javnih govora i socijalnog poduzetništva i članica Socijalne akademije, za područje rada s mladima. Veći dio iskustva stečeno je u nevladinom sektoru, ali danas prenosi svoje znanje i iskustvo i u gospodarski sektor. Autorica je i urednica knjige Socijalno poduzetništvo, Metode facilitacije u radu s mladima i koautorica knjige Mladi i društveno uključivanje i Osposobljavanje mladih lidera i djelatnika za mlade. Diplomirala je novinarstvo, a iskustvo u novinarstvu je stekla u časopisu Finance. Uz redoviti posao vodi projekt Društveni inovatori budućnosti, u kojem se bavi društvenim inovacijama i poduzetništvom. Važan dio njenog razvoja je volonterski rad s društveno isključenim ženama u Kambodži . Internet stranica: http://www.tadejamesojedec.si/p/reference.htm LinkedIn: http://www.linkedin.com/pub/tadeja-mesojedec/24/515/451 Tema 2. Metode javnog zagovaranja interesa mladih – izrada nacrta kampanje; komunikacijske vještine, dizajn poruke, odnos s medijima

Mario Plešej (SLO) Mario Plešej mr. sc., je edukator, djelatnik za mlade i voditelj projekata na Socijalnoj akademiji u Ljubljani, koja se specifično bavi obrazovanjem i organizacijom konferencija, okruglih stolova i studijskih posjeta u okviru pedagogije sjećanja i pomirenja. Osim toga, posjeduje znanje iz oblikovanja javnih politika, europskih poslova, medijske pismenosti i organizaciji javnih događaja. Iskustvo u izradi i provedbi javnih politika, europskim poslovima i odnosima s javnosti je stekao kroz nekoliko godina rada u javnoj upravi. Politolog je po obazovanju. Svoja razmišljanja i stavove o javnim pitanjima objavljuje u online časopisu "Časnik". Na 4. modulu u Opatiji su nas vodile prema temama Tema 1. Strukturirani dijalog s mladima, izrada Manifesta mladih i gradova

Tadeja Mesojedec Iva Čengija (HR) Iva Čengija zamjenica je izvršne direktorice Transparency Internationala Hrvatska, voditeljica različitih projekata (antikorupcijske mjere, EU građanstvo i sl.), trenerica antikorupcijske edukacije, organizatorica konferencija i edukacija. Ekonomistica po obrazovanju, sveučilišna specijalistica ekonomije, smjer upravljanje poslovnim komunikacijama, certificirana za bavljenje coachingom, domaće i međunarodne edukacije iz organizacije rada. Sudjelovala u procesu strateškog planiranja razvoja Republike Hrvatske za 2012., organizatorica međunarodne tribine na temom informiranje i sudjelovanje građana u procesima odlučivanja u EU, iskustvo u rukovođenju u gospodarskom sektoru.

166

5. Dodaci priručniku

3. Vidljivost projekta Projekt je višestruko najavljen i popraćen u lokalnim medijima i na internetskim stranicama. Slijede poveznice na članke objavljene u raznim medijima.

Internetska stranica Grada Opatije O projektu http://www.opatija.hr/hr/medunarodna-suradnja/eu-projekti/ 8. 5. 2013. http://www.opatija.hr/hr/vijesti/novosti/predstavljen-projekt-%E2%80%9Emladi-u-zajednici-bezbarijera%E2%80%9C,985.html 26. 7. 2013. http://www.opatija.hr/hr/gradsko-vijece/savjet-mladih/poziv-mladima-opatije,1133.html 17. 9. 2013. http://www.opatija.hr/hr/medunarodna-suradnja/gradska-diplomacija/mladi-u-zajednici-bez-barijera,1218.html 8. 11. 2013. http://www.opatija.hr/hr/vijesti/novosti/web-stranica-savjeta-mladih-grada-opatije,1293.html 18. 11. 2013. http://www.opatija.hr/hr/vijesti/novosti/odrzan-prvi-modul-projekta-%E2%80%9Emladi-u-zajednici-bezbarijera%E2%80%9C-u-crikvenici,1304.html 28. 4. 2014. http://www.opatija.hr/hr/vijesti/novosti/u-kidricevu-je-proteklog-vikenda-odrzan-3.-modul-projekta%E2%80%9Emladi-u-zajednici,1614.html

Internetska stranica Savjeta mladih Grada Opatije 8. 5. 2013. http://www.mladi-opatija.com/predstavljen-projekt-mladi-u-zajednici-bez-barijera/ 26. 7. 2013. http://www.mladi-opatija.com/poziv-mladima-opatije/ 17. 9. 2013. http://www.mladi-opatija.com/mladi-u-zajednici-bez-barijera/ 18. 11. 2013. http://www.mladi-opatija.com/odrzan-prvi-modul-projekta-mladi-u-zajednici-bez-barijera-u-crikvenici/ 26.11. 2013. http://www.mladi-opatija.com/mladi-u-zajednici-bez-barijera/ 10. 12. 2013. http://www.mladi-opatija.com/priznanje-projektu-mladi-u-zajednici-bez-barijera/ 24. 3. 2014. http://www.mladi-opatija.com/mladi-ucili-o-metodama-zagovaranja-javnog-interesa-mladih-i-izradi-kampanjeu-nastavku-projekta-mladi-u-zajednici-bez-barijera/ 28. 4. 2014. http://www.mladi-opatija.com/odrzan-3-modul-projekta-mladi-u-zajednici-bez-barijera-u-kidricevu/ 27. 5. 2014. http://www.mladi-opatija.com/zavrsnica-projekta-mladi-u-zajednici-bez-barijera/

Ostali 27. 7. 2013. http://www.soundset.hr/vijesti/rijeka/mladi-u-zajednici-bez-barijera

167 27. 7. 2013 http://www.vijesti.hr/vijest/www.soundset.hr/vijesti/rijeka/mladi-u-zajednici-bez-barijera 18. 9. 2013. http://www.liburnija.com/zapoceo-projekt-mladi-u-zajednici-bez-barijera/ 5. 12. 2013. http://www.mobilnost.hr/nio.php?o=619 9. 12. 2013. www.sn.pgz.hr/download.asp?id=26236 8. 1. 2014. http://europa.eu/youth/news/mladi-u-zajednici-bez-barijera_hr 24. 3. 2014 http://lokalnahrvatska.hr/pdf-izdanja/lokalna-hrvatska-20140324.pdf str. 4 29. 4. 2014. http://www.liburnija.net/odrzan-3-modul-projekta-mladi-u-zajednici-bez-barijera-kidricevo/ 5. 2013. http://www.opatija.net/pdf/opatija_162_web.pdf str. 5

Internetska stranice Ajdovščine 15. 7. 2013 http://www.mc-hisamladih.si/prostovoljstvo/aktualne_objave/2013071817344145/ 16. 7. 2013. http://www.ajdovscina.si/sporocila_za_javnost/2013071612181377/ 21. 3. 2014. http://www.ajdovscina.si/novice/2014032113273790/ 21. 3. 2014. http://www.mc-hisamladih.si/prostovoljstvo/aktualne_objave/2014032114064942/

Internetska stranice Kidričevo 11. 7. 2013. http://www.kidricevo.si/index.php/component/content/article/9-naslov-na-stran/799-mladi-v-skupnosti-brezovir.html 14. 8. 2013. http://www.kidricevo.si/index.php/component/content/article/9-naslovna-stran/821-projekt-mladi-v-skupnostibrez-ovir.html 20. 11. 2013. http://www.kidricevo.si/index.php/component/content/article/9-naslovna-stran/894-projekt-%C2%BBmladi-vskupnosti-brez-ovir%C2%AB-%E2%80%93-obisk-crikvenice.html Slike https://www.facebook.com/media/set/?set=a.624775730946854.1073741870.247482062009558&type=1 https://www.facebook.com/media/set/?set=a.612281238862970.1073741868.247482062009558&type=1

Anketa 7. 3. 2014. http://www.kidricevo.si/index.php/component/content/article/9-naslovna-stran/972-anketa-mladi-v-skupnostibrez-ovir.html http://www.mojaanketa.si/anketa/441646674/1/

168

5. Dodaci priručniku

PRESS MUZBB Objave u Novom listu 14. 11. 2013. Mladi u zajednici bez barijera RIJEKA - "Susret sudionika projekta "Mladi u zajednici bez barijera" u sklopu 1. edukacijskog modula održat će se danas u hotelu Kaštel u 18 sati. Projekt će se u Crikvenici održavati od 14. do 16. studenoga, a sudionici dolaze iz Opatije, Kidričeva, Ajdovščine i Crikvenice." 18. 11. 2013. Tri dana "kuhao" se hrvatsko-slovenski proračun CRIKVENICA - "Prvim okupljanjem u crikveničkom hotelu Kaštel započela je realizacija projekta "Mladi u zajednici bez barijera" koji se financira iz programa "Mladi na djelu" Europske unije. U tri dana predstavnici mladih iz Crikvenice i Opatije te slovenskih gradova Ajdovščina i Kidričevo posvetili su se projektu čiji je cilj involviranje mladih u odlučivanje u njihovim lokalnim sredinama. Među dvadesetak mladih bili su i Sandi Manestar i Danko Žitinić, predstavnici Savjeta mladih gradova Crikvenice i Opatije koji su u suradnji s gradskim upravama inicirali projekt koji će se održavati u svim gradovima sudionicima. Projekt se naslanja na praksu prema kojoj u Europskoj uniji političari konzultiraju mlade kada odlučuju o pitanjima koja su vezana uz populaciju koja će jednog dana voditi društvo. Goste je pozdravio predsjednik crikveničkoga gradskog vijeća Lovorko Gržac kao domaćin skupa na kojem su se mladi i družili i razmjenjivali iskustva. Zanimljivo je da je raspored sjedenja za stolom i smještaja po sobama napravljen tako da motivira mlade da se međusobno druže, a ne da vrijeme provode sa svojim sugrađanima. Zanimljivo je da je od dvadesetak sudionika projekta, tek njih četvero dosad sudjelovalo u europskim projektima. Mladi su možda najteži zadatak već odradili, preostala tri druženja trebala bi donijeti lakši program. Naime, u Crikvenici su mladi Hrvati i Slovenci imali zadatak izraditi svoj proračun, po pravilima kako ga rade gradski odnosno općinski vijećnici u njihovim sredinama. Na druženjima u Sloveniji više će se pažnje posvetiti kampanji i retorici." 22. 3. 2014. Nezaposlenost je problem broj jedan CRIKVENICA - "U sklopu projekta "Mladi u zajednici bez barijera", u crikveničkoj vijećnici održana je radionica za mlade na kojoj su dobili priliku iskazati svoje potrebe i probleme s kojima se susreću. Na radionicu su bili pozvani mladi u dobi od 18 do 30 godina s područja grada Crikvenice. Cilj radionice bio je odabrati problem za koji će se na sljedećem edukativnom modulu, u sklopu projekta "Mladi u zajednici bez barijera", pripremiti hodogram kampanje te je provesti. Sudionici radionice su dobili zadatak izdvojiti nekoliko glavnih problema s kojima se susreću mladi na području Crikvenice prema područjima od interesa za mlade. Radionici je prisustvovao i predsjednik Gradskog vijeća Lovorko Gržac. Mladi su istaknuli nezaposlenost kao jedan od većih problema, pa su predložili održavanje radionica na temu učenja prezentacijskih vještina te organizaciju izravnog susreta s lokalnim poslodavcima na kojemu bi se utvrdile potrebe na tržištu rada, kao i kratkoročne i dugoročne mogućnosti zapošljavanja. Kao jedan od problema navedena je i pasivnost mladih, odnosno nedostatak interesa za aktivno uključivanje u društveni i politički život zajednice. Jedan od ciljeva ovoga projekta je aktivirati mlade osobe na području sva četiri gradapartnera te potaknuti umrežavanje i informiranje mladih. Predloženo je i da se na području grada Crikvenice osnuje Ured za mlade odnosno info-centar gdje bi se mladi mogli informirati o temama koje su im značajne. Utvrđeno je da na području Crikvenice trenutačno nema adekvatnog prostora u kojemu bi se mladi mogli družiti. S obzirom na to da nema prostora u kojemu bi se družili, nema ni zajedničkih aktivnosti, umrežavanja, kolanja informacija, što se odražava i u sveopćoj nezainteresiranosti mladih za aktivni angažman u zajednici u kojoj žive. Predloženo je da jedna osoba bude zadužena za informiranje mladih i sustavno praćenje informacija od interesa za mlade." 25. 3. 2014. NASTAVAK PROJEKTA «MLADI U ZAJEDNICI BEZ BARIJERA» Mladi uče kako zagovarati svoje interese CRIKVENICA - "Savjet mladih Grada Crikvenice i Grad Crikvenica danas (utorak) organiziraju radionicu za mlade u dobi od 18 do 30 godina u sklopu EU projekta "Mladi u zajednici bez barijera". Radionica će se održati u 17 sati u maloj dvorani Gradske vijećnice. Na radionici će sudionici projekta predstaviti svoja iskustva iz Ajdovščine, gdje se tijekom vikenda održavao edukativni modul na temu izrade kampanje i zagovaranja interesa mladih. Drugi edukativni modul u sklopu projekta "Mladi u zajednici bez barijera", kojeg financira EU odnosno Agencija za mobilnost i programe EU, iz Programa mladi na djelu (YIA), Akcija Demokratski projekti mladih te Grad Opatija i Grad Crikvenica, održao se u slovenskoj Ajdovščini. Mladi iz Opatije, Crikvenice, Kidričeva i Ajdovščine su uz pomoć stručnih trenera kroz različite radionice učili o izradi nacrta kampanje i zagovaranju interesa mladih. S mladima su o kampanji učili i članovi predstavničkih tijela sva četiri grada, kao i djelatnici iz tih gradova, kako bi se kroz neformalnu edukaciju približili jedni drugima, pronašli bolje načine razumijevanja i učenja dijaloga. Ovisno o specifičnostima sredina iz kojih dolaze, mladi su kroz timski rad i uz pomoć iskusnih trenera u radu s mladima iz Slovenije, Tadeje Mesojedec i Marija Plešeja, detaljno razrađivali hodogram kampanje. Tako su učili kako jasno definirati problem (temu) kampanje, kako odrediti ciljane skupine koje su obuhvaćene kampanjom, procjenjivali najbolje metode i alate za izradu kampanje i zagovaranja, oblikovali slogan - poruku koju će koristiti u kampanji te definirali aktivnosti odnosno zadatke koje moraju realizirati ne bi li proveli uspješnu kampanju. Znanja i vještine

169 stečena na ovom modulu će primijeniti u svom radu, nakon povratka u svoje gradove. Sudionici će dalje razraditi nacrte svojih kampanja te nastojati provesti kampanju u svom gradu." 27. 3. 2014. Udruženi mladi u akciju za svoj prostor CRIKVENICA - "U crikveničkoj Gradskoj vijećnici održana je druga radionica u sklopu projekta "Mladi u zajednici bez barijera" na kojoj su sudionici projekta predstavili sadržaj drugog edukativnog modula održanog u Ajdovščini. Učili su kako osmisliti kampanju i zagovarati interese mladih. Kampanja se temelji na problemima koji su utvrđeni na prvoj radionici - nedostatak adekvatnog prostora za mlade i neumreženost mladih na području Crikvenice. Sudionici projekta dali su inicijativu za osnivanjem nove udruge koja bi povezala mlade na području grada sa zajedničkim ciljem - dobivanjem novog prostora. Projekt bi obuhvaćao izgradnju multifunkcionalne zgrade za mlade. Oni će o svojoj inicijativi obavijestiti gradonačelnika, a prvi korak u realizaciji projekta je anketiranje mladih na području Grada Crikvenice o njihovim potrebama i interesima te informiranje o mogućnostima prijave projekta za dobivanje bespovratnih sredstava iz EU fondova, izvijestila nas je viša stručna suradnica za gospodarstvo, turizam i projekte Denisse Mandekić." 7. 5. 2014. Mladi Crikveničani u Kidričevu CRIKVENICA - "Općina Kidričevo iz Slovenije ugostila je u sklopu projekta "Mladi u zajednici bez barijera" mlade iz Opatije, Crikvenice, Ajdovščine i Kidričeva. Na trećem edukacijskom modulu, mladi su zajedno sa službenicima iz svojih gradskih uprava te članovima gradskih vijeća i trenerima učili o komunikacijskim vještinama te odnosima s javnošću. Mladi su na početku modula prezentirali što su dosad učinili pripremajući i provodeći kampanje koje su osmislili na temelju potreba i želja mladih iz njihovih gradova. Na modulu u Kidričevu su naučili kako na najbolji način prezentirati ciljeve kampanja javnostima, medijima i predstavnicima vlasti, kako dobro zagovarati interese mladih. Vježbalo se i javno nastupanje, pred publikom, medijima, donositeljima političkih odluka. Usvojene vještine su pokazali i pred kamerom te s ostalim sudionicima analizirali nastupe. U sklopu modula, sudionici su razgledali Ptuj i Kidričevo. Posljednji edukacijski modul održat će se u Opatiji krajem svibnja, kada će sudionici dovršiti pripremu za dijalog s donositeljima političkih odluka, prezentirati sve što su naučili tijekom projekta te se susresti s gradonačelnicima svojih gradova i prezentirati im svoje želje i potrebe. (A. R.)"

170

5. Dodaci priruÄ?niku

Ä&#x152;lanci na internetskom portalu Grada Crikvenice i stranici Savjeta mladih Grada Crikvenice, internetskim portalima Crikvenica Danas i Kvarnerski.com 1.

http://www.crikvenica.hr/ustrojstvo-grada/savjet-mladih-grada-crikvenice/novosti/pocinju-prijave-zasudjelovanje-u-projektu-mladi-u-zajednici-bez-barijera.html

http://crikvenicadanas.com/index.php/pocinju-prijave-za-sudjelovanje-u-projektu-mladi-u-zajednicibez-barijera/

http://crikvenicadanas.com/index.php/odrzan-uvodni-sastanak-u-sklopu-projekta-mladi-u-zajednicibez-barijera/

http://kvarnerski.com/mladi-opatije-i-crikvenice-zajedno-u-eu-projektu/

http://kvarnerski.com/mladi-opatije-i-crikvenice-zajedno-za-zajednicu-bez-barijera/

http://kvarnerski.com/mladi-za-zajednicu-bez-barijera/

http://www.crikvenica.hr/ustrojstvo-grada/savjet-mladih-grada-crikvenice/novosti/izrada-proracuna-zamlade-u-sklopu-projekta-mladi-u-zajednici-bez-barijera.html

http://kvarnerski.com/proracuni-u-sklopu-projekta-mladi-u-zajednici-bez-barijera/

http://www.crikvenica.hr/ustrojstvo-grada/savjet-mladih-grada-crikvenice/novosti/izvjesce-o-1-moduluprojekta-mladi-u-zajednici-bez-barijera.html

10.

http://kvarnerski.com/poziv-mladima-dodite-na-radionicu-mladi-u-zajednici-bez-barijera/

11.

http://crikvenicadanas.com/index.php/poziv-na-radionicu-informirajte-se-ukljucite-u-kampanju-mladihu-sklopu-projekta-mladi-u-zajednici-bez-barijera/

12.

http://crikvenicadanas.com/index.php/poziv-na-radionicu-za-mlade-u-sklopu-projekta-mladi-uzajednici-bez-barijera/

13.

http://www.crikvenica.hr/ustrojstvo-grada/savjet-mladih-grada-crikvenice/novosti/odrzana-radionicaza-mlade-u-sklopu-projekta-mladi-u-zajednici-bez-barijera.html

14.

http://crikvenicadanas.com/index.php/httpcrikvenicadanas-comindex-phpnezaposlenostneinformiranost-pasivnost-najveci-problemi-mladih-u-crikvenici/

15.

http://www.crikvenica.hr/ustrojstvo-grada/savjet-mladih-grada-crikvenice/novosti/odrzana-drugaradionica-za-mlade-u-sklopu-projekta-mladi-u-zajednici-bez-barijera.html

16.

http://crikvenicadanas.com/index.php/odrzana-druga-radionica-za-mlade-u-sklopu-projekta-mladi-uzajednici-bez-barijera/

17.

http://kvarnerski.com/nastavak-projekta-mladi-u-zajednici-bez-barijera/

18.

http://crikvenicadanas.com/index.php/mladi-ucili-o-metodama-zagovaranja-javnog-interesa-mladihizradi-kampanje-u-nastavku-projekta-mladi-u-zajednici-bez-barijera/

19.

http://www.crikvenica.hr/ustrojstvo-grada/savjet-mladih-grada-crikvenice/novosti/u-kidricevu-jeproteklog-vikenda-odrzan-3-modul-projekta-mladi-u-zajednici-bez-barijera.html

20.

http://crikvenicadanas.com/index.php/mladi-crikvenicani-na-trecem-edukacijskom-modulu-u-kidricevu/

21.

http://kvarnerski.com/nastavak-projekta-mladi-u-zajednici-bez-barijera/

Video vijesti Grada Crikvenice: 1. https://www.youtube.com/watch?v=ufrKFgFE9XQ 2. https://www.youtube.com/watch?v=INf8Imxdf78 3. https://www.youtube.com/watch?v=-j1mw-HsHA0

171

4. SPORAZUM O PARTNERSTVU

Sporazum o partnerstvu Na temelju Ugovora o dodjeli financijske potpore za projekt u okviru programa Mladi na djelu, broj HR-13-E22013-R1, za projekt "Mladi u zajednici bez barijera", između Agencije za mobilnost i programe Europske unije (u nastavku: Agencija), HR, i Grada Opatije kao vodećeg partnera na projektu, Grad Opatija - Savjet mladih Grada Opatije i ravnopravni partneri Grad Crikvenica - Savjet Mladih Grada Crikvenice, HR, Občina Ajdovščina, SI te Občina Kidirčevo, SI, dana 13. 09. 2013. godine su sklopili Sporazum o suradnji na provedbi projekta "Mladi u zajednici bez barijera" (u nastavku: MUZBB) o sljedećem: Članak 1. (Opće odredbe suradnje) Svi partneri će ravnopravno sudjelovati na provedbi planiranih aktivnosti projekta po prinicipima demokratskog odlučivanja, poštivanja i uvažavanja različitosti sudionika. Partneri će se prilikom provedbe projekta ponašati prema visokim etičkim principima kulturnog i tolerantnog ophođenja jedni prema drugima, kao i svim suradnicima (indirektnim korisinicma) na projektu. Partneri će prilikom provedbe projekta doprinijeti obogaćivanju planiranih aktivnosti te na taj način obogatiti i osigurati provedbu ciljeva projekta. Članak 2. (Predmet sporazuma - obaveze partnera) Partneri se obvezuju da će osigurati, sukladno planiranim aktivnostima projekta te predviđenom terminskom planu, međusobnu podršku i pomoć oko provedbe sljedećih aktivnosti: • odabrati kordinatore projekta, prema za to predviđenim kriterijima; • odabrati sudionike projekta te se pobrinuti za njihovo aktivno sudjelovanje; • brinuti o sigurnosti sudionika na putovanjima te za vrijeme održavanja aktivnosti u gradovima/občinama; • pružiti logističku potporu i drugu pomoć vodećem partneru oko organizacije edukativnih modula, boravka, smještaja, obraćanja medijima, osiguravanja potpore lokalne zajednice i javnih uprava i slično, a prema hodogramu aktivnosti projekta (pribavljanje ponuda za održavanje radionica, pribavljanje ponuda za prijevoz, organiziranje prijevoza, uredno dostavljanje dokumentacije u skladu s pravilima i napucima iz ugovora o financiranju i slično); • pružiti potporu i aktivno se uključiti u sve predivđene zadatke koji se odnose na pripreme za susrete održavanje modula; • redovito obaviještavati javnost i širiti informacije o projektu, širiti rezultate projekta te sudjelovati u svim aktivnostima koje povećavaju vidljivost projekta; • osigurati prisustvovanje izabranih političkih predstavnika na susretima i njihovu potporu u gradovima i občinama za vrijeme trajanja aktivnosti u gradu/opčini, ali i za vrijeme trajanja projekta; • osigurati nastavak projekta, u skladu s mogućnostima. Članak 3. (Trajanje sporazuma o partnerstvu) Sporazum o partnerstvu traje od početka trajanja projekta, 13.09.2013. godine odnosno danom potpisa sviju strana, a vrijedi sve dok vodeći partner u cijelosti ne ispuni obaveze prema Agenciji, uključujući i razdoblje dostupnosti dokumenata za kontrolu provedbe i financijsku kontrolu, prema važećim propisima EU i nacionalnim propisima. Ovaj Sporazum će ostati na snazi ako postoje neki neriješeni sporovi među partnerima pred izvansudskim arbitražnim tijelom. Ako jedan od partnera prekrši obaveze iz ovoga Sporazuma, ili se kršenje nastavi usprkos opomenama vodećeg partnera, njegovo sudjelovanje u provedbi projekta može privremeno prestati, ili se takvog partnera može isključiti, uz suglasnost Agencije. Članak 4. (Uloga i obaveze vodećeg partnera) Partneri se slažu da će svi troškovi koji su predviđeni ovim projektom biti ispostavljeni na ime Grada Opatije, u za to predviđenom roku te na za to propisan način. Ostatak odobrenih sredstava za sufinanciranje projekta će također biti uplaćen na račun Grada Opatije nakon završetka projekta te provjere prihvatljivosti troškova, a u skaldu s Ugovorom s Agencijom.

172

5. Dodaci priručniku

U slučaju nemogućnosti pridržavanja pravila o prihvatljivosti troškova propisanih Ugovorom, partneri će u dobroj vjeri, u razumnom roku obavijestiti vodećeg partnera o mogućim odstupanjima i/ili nemogućnosti izvršenja u skladu s dogovorenim. Dužnosti vodećeg partnera: • u skladu s planiranim ciljevima i aktivnostima projekta dužan je imenovati voditelja projekta koji je odgovoran za provedbu; • osigurati pravovremenu provedbu projekta, u skladu s planom, uz poštivanje svih obveza prema Agencjii s kojom je sklopio Ugovor; • zastupati projektne partnere, komunicirati s Agencijom u ime svih partnera; • obaviještavati projektne partnere o tijeku provedbe, njihovim obavezama, posebno u odnosu na postizanje ciljeva i rezultata odrđenih Ugovormo s Agencijom; • obaviještavati partnere o promjeni bilo kojih uvjeta koji su temelj ovoga Sporazuma; • podupirati projektne partnere ukoliko je to potrebno; • osigurati dobro financijsko upravljanje troškovima projekta uz suradnju s partnerima; • pripremati i podnosti pravovremeno sva izvješća Agenciji; • čuvati projektnu dokumentaciju (račune, kopije računa, materijale i slično) • za potrebe kontrole osigurati pravovremenu i sigurnu pohranu svih dokumenta; • odmah obavijestiti partnere o svim radnjama koje mogu privremeno ili trajno obustaviti provedbu projekta; • poštivati nacionalno i EU zakonodavstvo; Grad Opatija je za provedbu projekta osigurao financijska sredstva u iznosu od protuvrijednosti u kunama od 4.000 EUR, prema tečaju koji je vrijedio na dan uplate predujma Agencije. Tečaj prema kojem se obračunavaju svi troškovi za provedbu ovoga projekta iznosi 1 EUR=7,597 kn prema uputama Agencije. Vodeći partner je odgovoran za financijsko upravljanje projektom, ovjeravanje računa za oslobađanje od plaćanja PDV-a prema suglasnosti Ministarstva socijalne politike i mladih. Računi za troškove nastale u inozemstvu - Sloveniji nisu oslobođeni plaćanja PDV-a. O odgovornosti i preuzimanju rizika za eventualno nastale tečajne razlike će se partneri dogovoriti naknadno. Članak 5. (Uloga ostalih partnera) Projektni partneri su odgovorni za izvršavanje pojedinih aktivnosti i radnji u skladu s planom provedbe projekta te prema zadacima koji su usuglašeni s vodećim partnerom. Partneri su dužni, u skladu s ovim Sporazumom: • imenovati kontaktnu i odgovornu osobu, odnosno kordinatore za provedbu projekta; • dostaviti svu potrebnu dokumentaciju u za to predviđenom roku; • osigurati pravovremenu provedbu aktivnosti u suradnji s vodećim partnerom; • bez odlaganja obavijestiti vodećeg partnera o svim događanjima koja mogu utjecati na odgađanje ili trajnu nemogućnost provedbe aktivnosti; • poštovati nacionalno zakonodavstvo vodećeg partnera, u svim područjima koja se tiču ciljeva i provedbe projekta, kao i zakonodavstvo EU; • osigurati pristup svim kontrolorima koji su nadležni za provedbu projekta; • osigurati da su predviđeni troškovi za koje su zaduženi u skladu s odobrenim sredstvima; Grad Crikvenica koji je u Proračunu Grada Crikvenice osigurao sredstva u iznosu od protuvrijednosti u kunama od 4.000 EUR za sufinanciranje provedbe projekta, isti iznos će u skladu sa zakonima koji se odnose na proračunsko financiranje doznačiti na račun Grada Opatije, obračunato prema istom tečaju koji vrijedi i za Grad Opatiju, odnosno prema uputama Agencije. Grad Opatija će Gradu Crikvenici dostaviti zahtjev za doznaku sredstava, a za rashode koji se odnose na projekt će osigurati izvješće i preslike dokumentacije, u ukupnom iznosu doznačenih, odnosno omjeru u sufinanciranju. Članak 6. (Komunkacija, publicitet i informiranje o rezultatima) Svi partneri su dužni u svim obraćanjima javnosti naglasiti da se projekt provodi uz potporu Agencije, u okviru programu Mladi na djelu te koristiti logotipove koji su na raspolaganju. Rezultati projekta će biti dostupni široj javnosti, na web stranicama partnera te posebno na web stranici Savjeta mladih Grada Opatije, kao vodećeg partneru. Osim toga, bit će dostpni trećoj strani i široj javnosti. Partneri se obvezuju da će preuzeti aktivnu ulogu u širenju rezultata projekta, vrednovanju, evaluaciji i informiranju o projektu. Partneri se obvezuju da će omogućiti javnu objavu svojih podataka o provedbi projekta (imena, korištenja grbova, geografske lokacije, komunikacijske materijale i slično), osim onih koji su tajni obzirom na tajnost podataka (autorski ugovori, autorska prava i slično).

173 Članak 7. (Izvještavanje, praćenje i evaluacija) Vodeći partner je u cijelosti odgovoran za izvještavanje. Praćenje je odgovornost svih partnera. Svi partneri su odgovorni za dostavu svih podatka vodećem partneru vezano za izvještavanje, praćenje i evaluacije. Svaki partner je obavezan dostaviti sve podatke koji mogu utjecati na rezultate projekta. Evaluacija je odgovornost vodećeg partnera. Metode evaluacije će partneri dogovoriti sporazumno. Članak 8. (Sporovi, povlačenja) Svaka izmjena Sporazuma će biti priložena kao dodatak Sporazumu koji potpisuju svi partneri. Partneri se slažu da da se neće povući i odustati od provedbe projekta, osim ako za to postoje neizbježni razlozi. Ako se to ipak dogodi, ostali partneri će napraviti sve da nadoknade obaveze odustalog partnera. Partner koji se povukao iz provedbe, ostaje obavezan ovim Sporazumom o parnterstvu do kraja provedbe projekta. U slučaju bilo kakvog spora, partneri će pokušati doći do rješenja spora sporazumnim putem, a u suprotnom će tražiti izvansudsku arbitražu. U suprotnom svaki takav spor može rezultirati sporom pred nadležnim sudom vodećeg partnera. Članak 9. Radni jezici partnerstva su ravnopravno Hrvatski jezik i Slovenski jezik. U slučaju potrebe osigurava se prevoditelj. U materijalima koji će biti dostupni javnosti, uporaba oba jezika su u obimu o kojem se parnteri sporazumno dogovore.

KLASA: 602-03/13-01/11 URBROJ: 2156/01-05/03-13-18 Opatija, 13. rujna 2013.

Ime vodećeg partnera: Grad Opatija – Savjet mladih Grada Opatije Ulica Maršala Tita 3, 51410 Opatija OIB: 99455464348 Ime zastupnika: Predstavnik Savjeta mladih: Ivo Dujmić, gradonačelnik Danko Žitinić Ime projektnog partnera: Grad Crikvenica – Savjet mladih Grada Crikvenice Ulica kralja Tomislava 85, 51260 Crikvenica OIB: 81687755716 Ime zastupnika: Predstavnik Savjeta mladih: Damir Rukavina, gradonačelnik Sandi Manestar Ime projektnog partnera: Občina Ajdovščina Cesta 5. maja 6a, 5270 Ajdovščina Matična številka 5879914 Ime zastupnika: Predstavnik mladih: Marjan Poljšak, župan Matej Likar Ime projektnog parntera:

Občina Kidričevo Ulica Borisa Kraigherja 25, 2325 Kidričevo Matična številka: 5883709 Ime zastupnika: Predstavnik mladih: Anton Leskovar, župan Rebeka Pšajd