ARHITEKTONSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
Diplomska radionica
ROBNA KUĆA VESNA - PRENAMJENA I DOGRADNJA
ISTRAŽIVAČKA KNJIŽICA
Ak. god. 2023./2024.
Autor HRVOJE VUČKOVIĆ
Mentor
IZV.PROF.ART. NINO VIRAG DIPL.ING.
Slavonski Brod
Robna kuća Vesna
Modernizam robnih kuća u Jugoslaviji Karta - širenje modernizma u svijetu
Ekonomski podaci BPŽ
Referentni primjeri REUSE-a
Lokacija Slavonskog Broda
Analiza Slavonskog Broda
Uži obuhvat - analiza namjena / prometa
Dijagramski prikaz koncepta
Studija volumena
Površine
Ilustracije / informacije
Grad prvotno nastaje kao rimsko naselje imena Marsonia, sve do 13. stoljeća kada mijenja svoje ime u ‘‘Brod na Savi’’. Sredinom 17. stoljeća građena je najpoznatija građevina Broda na Savi - Tvrđava Brod, koja je tada bila važna pogranična tvrđava, a ujedno i jedna od najvećih takvih objekata u Hrvatskoj i Europi. Njena svrha bila je obrambena u borbi protiv Turskog carstva. Zidana je zemljanim nabojem, opekom, drvetom i kamenom. .
Nalazi se sa sjeverne obale rijeke Save te graniči sa BIH. Ime ‘‘Slavonski Brod’’ dobiva za vrijeme Kraljevine Jugoslavije, kada je ujedno imao i najveći procvat što se tiče prometne, gospodarske i ekonomske razvijenosti. Danas, Slavonski Brod nastanjuje 50 tisuća stanovnika (2021.) . Po broju stanovnika je 6. grad po veličini u RH i najznačajniji grad Brodsko-posavske županije. Danas se spominje i kao jedan od gradova s najvećim brojem kružnih tokova.
1924.
Krajem 1960-ih godina počinje izgradnja robne kuće ‘‘Vesna’’ koja će tada postati jedan od glavnih simbola Slavonskog Broda. Tijekom svog vijeka ugostila je mnoge trgovine te je bila najpoznatije mjesto sastanka na tadašnjem trgu
I. B. Mažuranić. Svoj krah doživjela je nakon otvaranja
City Colloseuma kao novog tržnog centra 2013. godine.
Na mjestu današnje robne kuće ‘‘Vesna’’ nekada je stajala podružnica Prve Hrvatske Štedionice. Njeno poslovanje ugroženo je za vrijeme 2. Svjetskog rata prilikom bombardiranja. 1950. godine zgrada je sravljena sa zemljom, a do građenja robne kuće ‘‘Vesna’’ istu parcelu krasio je ozelenjen park koji je služio kao niša sa trga.
1971.
ROBNA
2013.-14.
Trenutno stanje zgrade nije zadovoljavajuće. Vlaga je naštetila fasadi, korov je obrastao zidove i krov, a skeletni nosivi sustav postaje ugrožen ukoliko ne dođe do skore sanacije. Tema robne kuće ‘‘Vesna’’ postaje jedinstvena prilika za obraditi te jednako tako predstavlja iznimno zahtjevan pristup obnovi i prenamjeni iste.
Već dugih 10 godina objekt stoji prazan i propada u najužem centru grada. Nekoć bitan faktor u razvoju Slavonskog Broda danas je samo sjećanje na ono što je nekada pružalo i ugošćivalo. Pitanje robne kuće ‘‘Vesna’’ postaje goruća tema i trn u oku većine stanovnika pa samim time i medija koji frekvencijski podsjećaju na postojeći problem.
2023.-?
Arhitekt: nepoznat
Godina izgradnje: 1979.
Nakon raspada Jugoslavije ovaj
objekt stoji prazan punih 20 godina nakon čega slijedi projekt sanacije odnosno rušenja 2019./2020.
Arhitekti: Antun Šatara i Bernardo Bernardi
Godina izgradnje: 1966.
Prizemlje je transparentno, dok je korpus zgrade obložen glatkim poliranim kamenim pločama.
Arhitekt: Milivoj Peterčić Godina izgradnje: 1971.
Objekt je projektiran po modernističkim načelima, a s ulice prolaznicima djeluje kao da lebdibudući da je prizemlje ostakljeno.
Arhitekti: Franjo Lušičić, Miloš Lapajne i Bogdan Fink
Godina izgradnje: 1938.
Nakon gradnje postaje najveća robna kuća u cijeloj Sloveniji sa preko 10000m 2 prodajnog prostora.
Modernističku arhitekturu, za razliku od suvremene arhitekture, karakteriziraju ključne značajke koje su uveli renomirani arhitekti poput Le Corbusiera i Franka Lloyda Wrighta . Ove značajke uključuju naglasak na poštivanju istine materijala uz korištenje betona, stakla, drveta i čelika, nedostatak ukrasa, velikodušno otvorene prostore, uporabu ravnog krova,
široke prozore za dovoljno prirodnog svjetla i besprijekornu vezu između unutarnjeg i vanjskog prostora. Osim toga, dizajn moderne zgrade često uključuje pravokutne oblike i suprotstavlja vodoravne i okomite linije. Prvu školu moderne arhitekture osnovao je Walter Gropius u Weimaru te je preseljena u Dessau 1925..
Salk Institute Farnsworth House Art Museum Brasilia Barcelona Unite Seagram Building Fallingwater house Guggenheim Museum Louvre Pyramid Villa Savoye
W. GROPIUS - Bauhaus škola, 1919. Weimar
LE CORBUSIER - Vila Savoye, 1928. Poissy / Unite d’Habitation, 1952. Marseilles / Chandighar, 1950. Chandighar
I. M. PEI - Louvre Pyramid, 1983. Pariz
FRANK LLOYD WRIGHT - Fallingwater house, 1935. Laurel Highlands / Guggenheim muzej, 1959. New York
L. MIES VAN DER ROHE - Farnsworth house, 1945. Plano / Seagram building, 1958. New York / Barcelona paviljon, 1929. Barcelona / Vila Tugendaht, 1930. Brno
OSCAR NIEMEYER - Brasilia, 1960. Brasilia
LOUIS KAHN - Salk Institute, 1959. San Diego
LINA BO BARDI - Art Museum, 1968. Sao Paolo
KENZO TANGE - Yoyogi Gymnasium, 1964. Tokyo
- Syndey Opera House, 1973. Sydney
Barcelona Pavillion Unite d'Habitation Villa Tugendhat Chandighar Yoyogi Gymnasium Sydney Opera House BAUHAUSBDP per capita je statistički pokazatelj proizvodne razine razvijenosti pojedine zemlje ili regije. Ako je taj pokazatelj veći, onda je i sama zemlja razvijenija i obrnuto proporcionalno. Prema prikazanom grafu hrvatskih županija po BDP-u može se primijetiti kako Grad Zagreb prednjači što je i očekivano. Naime, svojom visokom vrijednošću BDP-a per capita , Grad Zagreb uvelike
doprinosi središnjoj vrijednosti što dovodi do činjenice kako su samo 4 županije ,osim Grada Zagreba, iznad tog prosjeka. Također, valja napomenuti kako se 4 županije nalaze na čak 40 % ispod prosjeka države. Među njima nalazi se i Brodsko-posavska županija, a ostale 3 su također iz Slavonije. Jedina iznimka Slavonije je donekle Osječko-baranjska županija.
Krapinsko-zagorska
Sisačko-moslavačka
Karlovačka
Varaždinska
Koprivničko-križevačka
Bjelovarsko-bilogorska
Primorsko-goranska
Ličko-senjska
Virovitičko-podravska
Požeško-slavonska
Zagrebačka županija županija županija županija županija županija županija županija županija županija županija Brodsko-posavska županija Zadarska županija Osječko-baranjska županija Šibensko-kninska županija Vukovarsko-srijemska županija Splitsko-dalmatinska županija Istarska županija Dubrovačko-neretvanska županijaPODUZETNIKA, tis. (2020.)
Budući da je Koronavirus ostavio negativne posljedice na gospodarstvo i ekonomiju države, 2020. godina je zabilježila manji rast u usporedbi s prethodnim godinama. Na neke djelatnosti pandemija je imala pozitivan učinak (rast prihoda u poljoprivredi i građevinarstvu), dok je u većini drugih djelatnosti zabilježen pad prihoda .
Broj poduzetnika u Gradu Zagrebu čini 1/3 broja poduzetnika u cijeloj državi, a u usporedbi s Ličkosenjskom županijom je veći čak 48 puta. Također, valja naglasiti kako su poduzetnici županija Kontinentalne Hrvatske u 2020. godini ostvarili 80 % ukupnih prihoda poduzetnika na nacionalnoj razini, dok im je u ukupnom broju poduzetnika postotak čak 60 %
13.
županija
19. Dubrovačko-neretvanska županija
05. Varaždinska županija
20. Međimurska županija
15. Šibensko-kninska županija
02. Krapinsko-zagorska županija
04. Karlovačka županija
03. Sisačko-moslavačka županija
16. Vukovarsko-srijemska županija
07. Bjelovarsko-bilogorska županija
12. Brodsko-posavska županija
06. Koprivničko-križevačka županija
10. Virovitičko-podravska županija
11. Požeško-slavonska županija
09. Ličko-senjska županija
21. Grad Zagreb
17. Splitsko-dalmatinska županija
8. Primorsko-goranska županija
18. Istarska županija
01. Zagrebačka županija
14. Osječko-baranjska županija
13. Zadarska županija
19. Dubrovačko-neretvanska županija
05. Varaždinska županija
20. Međimurska županija
15. Šibensko-kninska županija
02. Krapinsko-zagorska županija
04. Karlovačka županija
03. Sisačko-moslavačka županija
16. Vukovarsko-srijemska županija
07. Bjelovarsko-bilogorska županija
12. Brodsko-posavska županija
06. Koprivničko-križevačka županija
10. Virovitičko-podravska županija
11. Požeško-slavonska županija
09. Ličko-senjska županija
Županije Kontinentalne Hrvatske u pravilu prednjače po postotku registrirane nezaposlenosti. Najveću stopu gotovo dijele Virovitičkopodravska i Sisačko-moslavačka županija, dok je Brodsko-posavska županija na visokom 5. mjestu. Na sreću, Stopa registrirane nezaposlenosti u BPŽ je u padu za cijelih 1 % s obzirom na prethodnu 2019. godinu.
10. Virovitičko-podravska županija
03. Sisačko-moslavačka županija
14. Osječko-baranjska županija
16. Vukovarsko-srijemska županija
13
Požeško-slavonskažupanija
Virovitičko-podravskažupanija
03. Sisačko-moslavačka županija
Brodsko-posavska županija
Zadarska županija
Osječko-baranjska županija
12. Brodsko-posavska županija 14.6
17. Splitsko-dalmatinska županija
15. Šibensko-kninska županija
19. Dubrovačko-neretvanska županija
11. Požeško-slavonska županija
09. Ličko-senjska županija
07. Bjelovarsko-bilogorska županija
13. Zadarska županija
04. Karlovačka županija
8. Primorsko-goranska županija
06. Koprivničko-križevačka županija
18. Istarska županija
02. Krapinsko-zagorska županija 6.1
01. Zagrebačka županija
20. Međimurska županija
05. Varaždinska županija
21. Grad Zagreb
STOPA 18.8 18.7 16.8 15.1 14.6 14.3 13.1 12.9 12.7 12.4 9.2 9.1 7.2 6.4 6.3 5.8 5.5 4.2 3.7
Šibensko-kninska županija
Ličko-senjskažupanija
14. Osječko-baranjska županija
16. Vukovarsko-srijemska županija
12. Brodsko-posavska županija 14.6
17. Splitsko-dalmatinska županija
15. Šibensko-kninska županija
Primorsko-goranska županija
19. Dubrovačko-neretvanska županija
11. Požeško-slavonska županija
09. Ličko-senjska županija
07. Bjelovarsko-bilogorska županija
13.
04.
8.
06.
18.
02.
01.
20.
05.
Bjelovarsko-bilogorskažupanija
Koprivničko-križevačkažupanija
Varaždinskažupanija
Vukovarsko-srijemskažupanija
Požeško-slavonskažupanija
Splitsko-dalmatinskažupanija
Virovitičko-podravskažupanija
Istarskažupanija
Brodsko-posavska
županija
Ličko-senjskažupanija
Primorsko-goranska županija
GradZagreb
Karlovačka županija
županija
Sisačko-moslavačka
Krapinsko-zagorska županija
Zagrebačkažupanija
Dubrovačko-neretvanska županija
Međimurskažupanija
Bjelovarsko-bilogorskažupanija
Koprivničko-križevačkažupanija
Lokacija ove zgrade oduvijek je poznata stanovnicima Hamburga, ali ih nikada nije previše zanimala. Sada je ona kulturno, socijalno i zabavno središte ne samo stanovnika grada, već i posjetioca iz cijelog svijeta. Zgrada filharmonije nastala je 2016. godine pod vodstvom arhitektonskog studija Herzog&deMeuron, a srce same zgrade je koncertna dvorana filharmonije.
Već postojeća zgrada koja je služila za skladištenje dobara, sada je poslužila kao baza za novu zgradu filharmonije. Očuvana izvorna ovojnica koja u svojoj vanjskoj estetici podsjeća na zgrade unutar samog grada Hamburga, sada je ojačana te je na nju nadograđen objekt koji je u svojoj funkciji zapravo fuzija dvije zgrade.
Zgrada hotela i zgrada filharmonije stopile su se u jednu masu koja svojom materijalnošću reflektira okolnu situaciju te naglašava novonastalu promjenu u namjenama između nadogradnje i baze. Zgradu filharmonije karakteriziraju dvorana za koncerte s 2100 sjedećih mjesta isto kao i dvorana za komornu glazbu za 550 slušatelja.
LJubljanska Cukrarna bila je zgrada za proizvodnju šećera osnovana 1828. godine. U svojoj dugoj povijesti bila je šećerana, tvornica duhana itd. Igrom slučaja biva napuštena te je godinama stajala bez ikakve namjene. Zbog svoje bogate povijesti proglašena je kulturnim spomenikom i simbolom. 2009. godine LJubljana raspisuje natječaj za obnovu i prenamjenu Cukrarne, a natječaj osvaja studio ScapeLab.
ScapeLab svoje rješenje bazira na očuvanju povijesne ovojnice koja Cukrarnu čini prepoznatljivim tijelom u prostoru. Sva unutrašnjost zgrade je ekstrahirana, a umjesto nosivih zidova, ploča i stupova, konstrukcijski sustav čini sklop kubusa koji su ovješeni na ojačanu vanjsku ovojnicu. Novonastali kubusi presvučeni su u perforirani metal da bi se estetski razlikovali od povijesne ovojnice. Također, prostor sada služi za izložbe suvremene umjetnosti.
Tijekom ranog 20. stoljeća po Zagrebačkom Donjem gradu se počinju graditi kina. Međutim, prilikom pojave suvremenih kino dvorana ovakva mjesta bivaju postepeno napuštena. Kino Urania također je bila napuštena zgrada kina na Kvaternikovom trgu, sve dok studio 3LHD nije odlučio preuzeti inicijativu i intervenirati. Dobro očuvano krovište od longitudinalnih betonskih rebara vrijedilo je obnoviti te zgradu prenamjeniti u novi ured.
Budući da je glavna karakteristika postojeće zgrade bila 9m visoka prostorija za kino projekcije, glavni izazov nastaje prilikom projektiranja navedenog prostora. Studio 3LHD taj prostor dijeli na dva korisna prostora od kojih donji dobiva svjetlost i zrak preko ostakljene ovojnice, dok gornji prostor svjetlost dobiva preko novoprojektiranog zenitalnog osvjetljenja.
Dok je većina postojećih materijala očuvana, ukomponirana su 3 nova materijala koja komplementiraju postojeću opeku: hrastovina za podove, smrekov furnir te čelik za oblaganje zidova i unutarnju završnu obradu. Novoprojektirana zgrada Kina Uranije sada ugošćuje razne namjene kao što su caffe bar, višenamjenski hall te uredski prostori arhitektonskog studija.
Autocesta A3
gradsko naselje
Đuro Đaković industrija
Zagreb - 90 min
autobusni kolodvor
Osijek - 40 min
industrija
kolodvor
gradsko naselje
Sjeverna vezna cesta
gradsko tkivo
sportski kompleks Vijuš
robna kuća Vesna
međa Slavonskog Broda
naplatna postaja
zeleni šumoviti pojas
Dilj gora
rijeka Sava
SB - ISTOK
Iz priloga može se uočiti kako je u užem centru grada zastupljen šarolik dijapazon namjena. Konkretno, najviše je zastupljena namjena
Tvrđave Brod koja se rasprostire gotovo cijelom dužinom užeg centra grada. Nakon nje najviše je zastupljena
Mješovita namjena koja karakterizira usitnjeno gradsko tkivo.
Tvrđava Brod
Sportsko-rekreacijska namjena
Javne zelene površine
Javna i društvena namjena
Mješovita namjena
Stambena namjena
Ulične površine
Vodene površine - rijeka Sava
Kroz sam uži centar grada prolaze 4 glavne ulice. Ostale ulice su sporedne , a manji dio su samo opskrbne. Postoji i velika količina jednosmjernih ulica. Prostor Korza i dvije mu susjedne ulice je izričito pješačka zona.
Glavne ulice
Sporedne ulice
Biciklistički promet u Slavonskom Brodu unaprijeđen je u posljednjih nekoliko godina. Zajamčen je biciklističkim stazama u sklopu nogostupa duž glavnih ulica u užem centru grada.
Biciklističke staze
Pješački promet je uvelike zastupljen u užem centru grada. Koridori glavnih ulica projektirani su tako da pružaju nesmetan promet pješaka u oba smjera. Korzo je u potpunosti pješačka zona kao i šetalište uz rijeku Savu.
Glavni pješački koridori
Sporedni pješački koridori
Valorizacija prostora i okolnih čimbenika (Korzo, Tvrđava, Sava, neboderi) koji će utjecati na rješenje.
Prošupljivanje prizemlja i prelijevanje protočnosti Korza na prostor parcele robne kuće Vesna u vidu ‘‘prostorne niše’’.
Intervencija unutar robne kuće radi očuvanja ovojnice te nadogradnja kubusom radi nove namjene i vidikovca.
Komunikacijske jezgre
Tehnički prostori
Garažni prostor i parkirna mjesta
UKUPNO - cca. 1800 m 2
Komunikacijske jezgre
Recepcije
Ulazni lobby
Ured gradonačelnika
Odjel za računovodstvo
Odjel za gospodarstvo
Odjel za komunalni sustav
Odjel za društvene djelatnosti
Odjel za graditeljstvo
Odjel za lokalnu samoupravu
Ured za reviziju
Sanitarije
Čajna kuhinja
Arhive i spremišta
UKUPNO - cca. 1500 m 2
Komunikacijske jezgre
Poslovni prostori
Sanitarije
Čajna kuhinja
Snack Bar
Vidikovac
UKUPNO - cca. 3000 m 2
Slika 1. http://www.brodportal.hr/data-bp/source/kalendar/sb_
Slika 2. https://plusportal.hr/media/img/9e/72/
Slika 3. https://www.ebrod.net/data/source/vijesti/vijesti/ilustracije/
Slika 4. http://www.brodportal.hr/data-bp/source/kalendar_
Slika 5. https://www.gradnja.rs/wp-content/uploads/2020/04/RobneSlika 6. vlastiti kolaž od članaka Brodskih portala na temu RK Vesna
Slika 7. vlastita fotografija
Slika 8. https://www.herzogdemeuron.com/content/
Slika 9. https://picturepark.cdn.herzogdemeuron.com/v/tdeHtxv7/
Slika 10. https://picturepark.cdn.herzogdemeuron.com/v/05EsgLrw/
Slika 11. https://images.adsttc.com/media/images/6296/54d3/09c8/
Slika 12. https://images.adsttc.com/media/images/6296
Slika 13. https://www.archdaily.com/982901/cukrarna-space-forSlika 14. https://images.adsttc.com/media/images/5e86/39cd/
Slika 15. https://images.adsttc.com/media/images/5e86/33ad/
Slika 16. https://images.adsttc.com/media/images/5e86/3480/
Slika 17. https://images.adsttc.com/media/images/5e86/3446/
Slika 18. https://images.adsttc.com/media/images/5e86/3525/
Slika 19. https://images.adsttc.com/media/images/5e86/357e/
Slika 20. https://images.adsttc.com/media/images/5e86/3d60/
Arhiva grada Slavonskog Broda
https://www.brodportal.hr/
https://www.slavonski-brod.hr/sbinfo-2/kultura-i-obrazovanje/232
https://rotary-sb.hr/slavonski-brod-2/.
https://www.gradnja.rs/arhitektura-modernistickih-robnih-kuca-sirom
https://hr.wikipedia.org/wiki/Slavonski_Brod
https://plusportal.hr/gospodarstvo/sto-jednoga-dana-uciniti-s
https://www.architecturaldigest.com/gallery/most-beautiful
https://www.herzogdemeuron.com/projects/230-elbphilharmonie
https://hgk.hr/documents/analiza-zupanija-2021-f-web61e92db81b50d
https://www.habitusliving.com/architecture/modern-architecture
https://www.archdaily.com/936863/urania-cinema-transformation
https://www.archdaily.com/982901/cukrarna-space-for-contemporary
https://www.scribd.com/document/637148972/Analiza-robne