info
Tekst: Mladen Divkoviæ
Program energetske obnove obiteljskih kuæa
Ipak se kreæe Zainteresirani vlasnici mogu se, osim svojim jedinicama lokalne, podruène (regionalne) samouprave koje su prvi i najrelevantniji izvor za konkretne upite u svezi Programa energetske obnove obiteljskih kuæa, za informacije obratiti i proizvoðaèima PVC stolarije sustava KBE, Kömmerling i Trocal u cijeloj Hrvatskoj, kada se radi o dijelu koji se odnosi na zamjenu vanjske stolarije
K
ada je prije nekih 6-7 godina na stra nicama PRO Gradnje pisao o tada još svjeim, novim propisima u gra diteljstvu i inicijativama za poveæanje energetske uèinkovitosti, autor ovih redova je naglašavao da æe do znaèajnijeg pobolj šanja u ovom podruèju doæi tek kad se poè nu provoditi mjere poticaja za fizièke osobe, vlasnike kuæa i stanova. Dakako, tada ni najveæi pesimisti nisu oèekivali da æe za po èetak provedbe takvih mjera u praksi trebati tako puno vremena, niti da æe do toga doæi u trenutku kad je graditeljstvo u Hrvatskoj na najniim granama ikad zabiljeenim, što svakako moe utjecati na uèinak tih aktivnosti.
2
GRADNJA RUJAN 2014.
Kako bilo, poèetkom 2014. godine Vlada RH je na prijedlog Ministarstva graditeljstva i prostornoga ureðenja te Ministarstva zaštite okoliša i prirode donijela Program energet ske obnove obiteljskih kuæa za razdoblje od 2014. do 2020. godine, s detaljnim planom za razdoblje od 2014. do 2016. godine. Ne moemo reæi da nekih parcijalnih mjera nije bilo i ranije; postojali su poticaji za pravne osobe koje su rasporeð ivale jedinice lokal ne samouprave, postojali su i postoje ‘zeleni’ krediti komercijalnih banaka, ali to svakako nije bilo ni pretjerano uèinkovito, ni dovoljno. U svakom sluèaju, neki veæi pozitivni efekti nisu bili vidljivi.
Graðani nedovoljno informir ani Krajem oujka objavljen je na stranicama Fonda za zaštitu okoliša i energetsku uèin kovitost, koji i provodi Program, ‘Javni poziv za prikupljanje ponuda jedinica lokalne i pod ruène samouprave za neposredno sufinan ciranje poveæanja energetske uèinkovitosti obiteljskih kuæa’. Prije nego što se osvrnemo na ono osnovno, što nam Program donosi, treba spomenuti nekoliko, kod nas veæ pos loviènih propusta. Naime, prema opsenoj anketi CENEP-a (Projekta za sudjelovanje graðana u planiranju poboljšanja energetske uèinkovitosti, nastalog u suradnji s Europ skom unijom), graðani se u velikom postot ku smatraju nedovoljno informiranim èak i o mjerama koje su veæ dugo medijski i na sve druge naèine krajnje eksponirane (primjeri ce, zainteresiranost ispitanika za dodatnim informacijama o mjerama poveæanja ener getske efikasnosti u kuæanstvima je gotovo 78%, dok èak 45% ispitanika nije znalo za uèinke poboljšanja toplinske izolacije vanj ske ovojnice – fasade i prozora – na ukupnu energetsku bilancu svog doma). Istraivanje o Programu o kojem je ovdje rijeè nije, da kako, još provoðeno, ali buduæi da se radi o relativno novom materijalu, kao i o èinjenici da se pokazalo teško naæi preciznije infor macije u medijima èak i kad se ide na ciljano pretraivanje, moemo zakljuèiti da je razina informiranosti graðana još nia. Tko je za to kriv – nadlena ministarstva, FZOEU, jedini ce lokalne i podruène samouprave ili netko koga se ne moemo sjetiti – ne znamo, ali se moemo nadati da se radi o uobièajenim
info
‘poroðajnim’ mukama, i zakljuèiti da su opet solidan posao u informiranju zainteresiranih graðana odigrali oni kojima od stanja na tr ištu doslovno ovisi egzistencija – poduzet nici, koji su u Programu vidjeli nove moguæ nosti. Novosti iz Progr ama No, vratimo se sadr aju Programa, što on novoga donosi? Organizacijski, za razliku od ranijih nacionalnih strategija, jedinice lokal ne i podruène samouprave ovdje odraðuju znatno smanjen opseg aktivnosti; gotovo da su svedene na posrednika izmeðu FZOEU i krajnjih korisnika, što je vjerojatno dobro. Zainteresirane upanije, gradovi i opæine trebaju se javiti na natjeèaj Fonda, priloi ti potvrdu da nemaju nepodmirenih obveza javnih davanja i izjavu da su u svojim prora èunima osigurali sredstva za ovu namjenu, a nakon što dobiju odluku Fonda o sufinan ciranju programa moraju objaviti natjeèaj za graðane u roku 30 dana od dana zaprimanja te odluke. Poslije toga su odgovorni za pro vedbu natjeèaja, kontrolu zateèenih i izvede nih radova i... zapravo, detalji izlaze iz okvira predviðenih za ovaj èlanak, pa je vjerojatno
dovoljno reæi da se zainteresirani mogu javiti za dodatne informacije svojoj jedinici lokalne samouprave. Ako se ta jedinica nije ukljuèila u Program, omoguæeno je i izravno aplicira nje kod upanije ili, u krajnjoj instanci, sa mom Fondu. Ono što vjerojatno najviše zanima vlasnike kuæa su uvjeti za dobivanje sredstava i njihov iznos. Fond u sufinanciranju sudjeluje sa 40 do 80% vrijednosti izvedenih radova, ovisno o tome gdje se kuæa nalazi, a jedinice lokalne i podruène samouprave su dune osigurati još izmeðu 2,5 i 20%, opet ovisno o istim kriterijima. Apsolutni iznosi se kreæu izmeðu 30.000 i 60.000 kuna po pojedinaènoj kuæi. Da pojednostavimo, u veæini sluèajeva, sufi nanciranje Fonda iznosi 40%, i u tom sluèaju lokalna jedinica daje još 10 do 20%; dok je za podruèja od posebne dravne skrbi, otoke, brdsko-planinska i najnerazvijenija podruèja udio Fonda 60 do 80%, uz lokalni udio 2,5 do 5%. Prema tome, maksimalni iznos pot pore jednak je maksimalnom iznosu potpore od FZOEU plus maksimalni iznos iz ostalih izvora, npr. proraèuna lokalne samouprave. Još neki od uvjeta su da je kuæa legalna (ili legalizirana), povr šine do 400 m2 i da ima
najviše dvije stambene jedinice. Prijaviti se moe samo vlasnik, ili stanar u kuæi èiji je vlasnik èlan ue obitelji (primjerice otac), uz njegovu suglasnost. Odabir projek ata putem bodovnih lista Odabir projekata koji se sufinanciraju vr ši onaj tko je natjeèaj raspisao, tj. upanija, grad ili opæina, i to ne, kao što se do sada go tovo po pravilu radilo, po principu redoslije da prijavljivanja, nego putem bodovnih lista, gdje je osnovni kriterij predviðeno poboljša nje energetskih svojstava postojeæih obitelj skih kuæa – primjerice, dodatno se vrednuje cjelovita obnova kuæe, a radovi na ovojnici vrednuju se veæim postotkom u odnosu na termotehnièki sustav. Drugim rijeèima, bo duje se prvenstveno zateèeno stanje, a onda i projektirano stanje poslije obnove. Dodatni kriteriji su broj èlanova kuæanstva, broj djece u kuæanstvu, èlanovi kuæanstva koji su oso be s posebnim potrebama, osobe s invalidi tetom i slièno. Kod izvoðenja radova, jedinice lokalne samouprave trebaju osigurati nadzor provedenih radova. Predstavnici opæine, gra da, odnosno upanije terenskim pregledom RUJAN 2014. GRADNJA
3
info
provjerit æe toènost prijavljenog poèetnog stanja, ocijeniti projek t i ukoliko zadovolji uvjete, potpisati ugovor o sufinanciranju s vlasnikom, a poslije obavljenih radova još jednom provjeriti izvedeno stanje. Ako je sve zadovoljavajuæe, subvencija se isplaæuje iz voðaèu radova, a investitor, odnosno vlasnik kuæe plaæa preostali dio.
4
GRADNJA RUJAN 2014.
Što se tièe odabira izvoðaèa radova, neop hodno je naglasiti da oni moraju ispunjava ti minimalne zakonske uvjete za obavljanje svoje djelatnosti. Tu dolazimo do sljedeæeg problema, o kojem smo ovdje takoðer èesto pisali – mnogi od njih, ali i mnoge instituci je, jednostavno ne znaju koji su to uvjeti. Da pojasnimo na primjeru zamjene vanjske sto
larije, koja je svakako jedan od najuèinkovi tijih naèina ost varivanja energetskih ušteda. Dakle, set uvjeta moemo podijeliti na: 1.) struènu sposobnost – izvoðaè radova mora posjedovati Suglasnost za obavljanje djelatnosti graðenja za skupine ‘I 7’ za ra dove na ugradnji vanjske stolarije, ili jednu od skupina ‘A, B, C, D, E, F, G, H’ definirane prema Pravilniku o suglasnostima za zapoèi njanje obavljanja djelatnosti graðenja; 2.) tehnièku suglasnost – stolarija mora imati vaeæu Izjavu o svojstvima ili Izjavu o sukladnosti sukladno Zakonu o graðevnim proizvodima koju osigurava proizvoðaè, kao i izjavu o jamstvenom roku na izvedene ra dove na rok od minimalno 2 godine i za op remu na rokove koji nisu kraæi od rokova koje daje dobavljaè opreme; 3.) minimalne tehnièke uvjete – koefici jenti prolaska topline moraju biti minimalno U ≤1,4 W/m2K za komplet i ≤1,1 W/m2K za staklo. Dakako, bolje vrijednosti nose više bodova. Propisi o tehnièkoj sugl asnosti još iz azivaju nedoumice Odredbe o struènoj sposobnosti i minimal nim tehnièkim uvjetima su u igri veæ due vrijeme, tako da bi se trebalo podrazumije vati da su proizvoðaèi upoznati s njima, dok propisi o tehnièkoj suglasnosti još djelom izazivaju nedoumice. Posljedica je to ulaska u EU, odnosno usklað ivanja dijela legislative u zadnjem trenutku (vaeæi Zakon o graðev nim proizvodima donesen je 14. lipnja 2013. godine, tek nešto više od dva tjedna prije pristupanja EU), ali i stanovite tromosti u in formiranju proizvoðaèa o novim propisima i njihovim posljedicama od strane nadlenih tijela i institucija, pri èemu ne treba oslobo diti odgovornosti ni same proiz voðaèe, tim više što je od pristupanja Hrvatske EU prošlo veæ više od godinu dana. Èak i sami pojmovi ‘Izjava o sukladnosti’ i ‘Izjava o svojstvima’ nisu dovoljno prepoznati (izjave o sukladnos ti su dio starog sustava tehnièke suglasnosti i sada se primijenjuju samo za neke skupine proizvoda i to ako su proizvodi ocijenjeni pri je 1. srpnja 2013. godine). S obavezom CE oznaèavanja proizvoda i drugim propisima ureðenim Uredbom EU 305/2011 je slièna stvar, a o nekim detaljnijim pitanjima, kao što su, primjerice, kaskadni i dijeljeni spo razumi o inicijalnom ispitivanju proizvoda da i ne govorimo. Ozbiljnije tvrtke i dobavljaèi su se na vrijeme pobrinule za pravovremeno informiranje svojih partnerskih poduzeæa, pa imamo, recimo, pozitivan primjer tvrtke pro fine Croatia, koja je za svoje partnere, proiz voðaèe PVC prozora i vrata sustava KBE, Kömmerling i Trocal, organizirala višednev ne edukacijske seminare dvije i pol godine prije stupanja na snagu predstojeæih propisa,
info sklopila odgovarajuæe dogovore s ovlašte nim notifikacijskim tijelima i osigurala savje todavnu i struènu podršku; proizvoðaèi su na vrijeme obavili potrebne pripreme i najveæim dijelom i prije stupanja na snagu EU propisa u Hrvatskoj veæ bili spremni za nove uvjete. Dijelom je to bilo uvjetovano èinjenicom da je stanovit broj tih proizvoðaèa veæ bio izrazito izvozno orijentiran, a prilikom izvoza u zemlje EU izdavanje izjava o svojstvima i CE ozna èavanje proizvoda je bilo obavezno, a dijelom se radi o jednostavnom i logiènom zakljuèku da æe ono što veæ vrijedi u nama susjednim èlanicama Europske unije jako brzo vrijediti i kod nas, pa se, sasvim razumno, uèilo na pozitivnim iskust vima drugih. Sada bez pret jerivanja moemo reæi da profine Croatia, od nosno KBE, Kömmerling i Trocal imaju jedan od najrazraðenijih sustava podrške partneri ma u provedbi procesa CE certifikacije, od uvoðenja u sustav, tvornièke kontrole kvali tete, izrade tehnièke dokumentacije do zavr šne provjere i izdavanja uvjerenja od strane ovlaštenog notifikacijskog tijela, ukljuèujuæi i stalni konzalting i praæenje poslije obavljene certifikacije. Sve to, u kombinaciji s energet ski superiornim sustavima prozora i vrata, jamèi krajnjem kupcu znaèajne energetske uštede, ali i veæe moguænosti na natjeèaji ma. Zapravo, pošto je u prvom dijelu èlanka, iz razumljivih razloga, samo djelomièno ob jašnjen aktualni Program energetske obno ve obiteljskih kuæa, zainteresirani vlasnici
mogu se, osim svojim jedinicama lokalne, podruène (regionalne) samouprave koje su prvi i najrelevantniji izvor za konkretne upite, za informacije obratiti i proizvoðaèima PVC stolarije sustava KBE, Kömmerling i Trocal u cijeloj Hrvatskoj, barem kad se radi o dijelu koji se odnosi na zamjenu vanjske stolarije.
tarstva graditeljstva i prostornoga ureðenja. Nadamo se da je i ovaj èlanak bar dijelom (za cjelovitije tumaèenje bi bio potreban mnogo veæi prostor, a to nije bila ni ambicija teksta) pomogao u informiranju o ovom, za hrvat sko graditeljstvo i vlasnike obiteljskih kuæa, iznimno vanom Programu.
Stupanj provedbe Programa se razlikuje od upanije do upanije Na kraju, neophodno je naglasiti da se uv jeti (osim onih opæih, propisanih temeljnim aktom), visina subvencije i trenutno stanje provedbe Programa razlikuje od upanije do upanije, pa i izmeðu gradova i opæina u sa mim upanijama, te svakako treba provjeriti za svaki pojedinaèni sluèaj. Kratko istraiva nje koje je proveo autor ovog èlanka, koje je osim javno objavljenih podataka obuhvaæalo i razgovore s gradonaèelnicima, odgovornim osobama i proizvoðaèima u nekoliko upa nija, pokazalo je da se do svih informacija moe doæi, mada ne uvijek i jednostavno, posebno kad se radi o detaljima. Internetske stranice jedinica koje su se ukljuèile u Prog ram u pravilu sadr e sve potrebne pravilni ke i obrasce, opæi pregled provedbe moete naæi na (ne baš ‘user friendly’) stranicama FZOEU (u nekim jedinicama natjeèaji su veæ zakljuèeni, u drugima su u tijeku ili pripremi, dobar dio njih uopæe nije ukljuèen), a jako solidan pregled èesto postavljanih pitanja i odgovora na njih naæi æete na stranici Minis
RUJAN 2014. GRADNJA
5